ivotinjska farma

George Orwell

O piscu:
Eric Arthur Blair rodio se 25.06.1903(Bengal, Indija) i umro 21.07.1950 (London, VB).
Poslan na kolovanje u VB gdje zavrava srednju kolu i postaje kraljev stipendist na
Etonu. Razliita su miljenja o njegovom uspjehu ali i ponaanju.
Nakon par godina rada u Indiji kao policajac vraa se u London te uskoro ide za Pariz. Ovih
razdoblja se kasnije prisjeao u svojim djelima Burmanski dani i Nitko i nita u Parizu i
Londonu.
Kratko je radio kao uitelj te se uskoro, kao lan Nezavisne radnike partije osjetio, osjeao
dunim pridruiti se panjolskom graanskom ratu. Kasnije opisuje izdaju panjolske
revolucije potpomognute SSSR-om i Staljinom. Ranjavanje u tom ratu je opisao u djelu
Ranjen od strane faistikog snajperista.
Za 2.sv. rata radio je kao novinar na nizu novina. Radio je kao knjievni urednik za
Tribune, lijevo orjentiran asopis sponzoriran od strane lanova Radnike partije.
Umro je u srpnju 1950-te od turbekuloze od koje je vjerojatno obolio tokom oskudnog
ivota na ulicama Pariza i Londona.

Utjecaji i znaajnija djela:

Pisci koji mi nikada ne dosade su: Shakespeare, Swift, Fielding, Dickens,
Charles Reade i Flaubert.
Kada bih morao odabrati est knjiga koje bih sauvao kada unitimo sve ostale,
Guliverova putovanja bi bila jedna od tih knjiga.
Znaajan kritiar suvremenika koji je sa svojim djelima imao znaajan utjecaj na
suvremenu knjievnu kritiku.
Najznaajnija djela:
- Nitko i nita u Parizu i Londonu (1933.)
- Burmanski dani (1934.)
- Kataloniji u ast (1938.)
- ivotinjska farma (1945.)
- 1984. (1949.)

O djelu:

ivotinjska farma (eng. Animal Farm: A fair story) napisana je 1945.g.

Satirina novela ili bajka (alegorija).
Cenzurirani predgovor koji je kritizirao stanje u VB.
Tema: Alegorija koja ismijava totalitarni socijalizam i Staljina.
Jezik pisanja je jednostavan i saet, karakteristian prijevod (Vladimir Roksandi).
Elementi apsurda
Pitanje postojanja pojedinca kroz korumpiranu vlast i pitanje sudjelovanja
pojedinca u vlasti.

Kratak sadraj djela:

Stari Major (svinja) dri govor o pobuni te o svijetu bez ljudi. Pobuna se uskoro
dogodi na farmi i ivotinje protjeraju Jonesa, vlasnika farme.
Na vlast su doli Napoleon i Snowball, uvode niz reformi i sedam zapovijedi za
bolji ivot i jednakost ivotinja. ele proiriti pobunu na ivotinje ostalih farmi.
Ljudi pokuavaju preoteti ivotinjsku farmu i izgube Bitku kod staje za krave.
Napoleon protjeruje Snowballa s farme, sve ivotinje osim svinja i Napoleonovih
pasa su morale vie raditi, manje jesti.
Na kraju se pokazuje da je Napoleon izdao ivotinje i samo htio veu vlast.
ivotinjska farma se pretvara u Vlastelinsku.

Alegorijsko znaenje djela:

Alegorijski prikaz povijesti SSSR-a i drutvenih promjena nastalih poetkom 20.st.

Otvorena kritika Staljinizma i totalitarnog socijalistikog sustava kao
kontrarevolucionarnog. Idealiziranje Lenjina.

Pojmovi:
Svinje:

Napolen- Josef Staljin

Snowball- Lav Trocki

Squeeler- Vjeeslav Molotov (!)

Minimus- Maksim Gorski

Stari Major- Lenjin

Ljudi:

gospodin Jones- Nikola II, ruski car

gospodin Pilkington- Winston Curchill

gospodin Whymper- G. B. Shaw

gospodin Frederick- A. Hitler

Ostali:

Benjamin- G. Orwell

Moses- pravoslavna crkva

ovce- proletarijat

psi- Napoleonova specijalna postrojba

Boxer- Bokserski ustanak

Mollie- via klasa

Muriel- inteligencija

Sedam zapovijedi i kasnije preinake:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Tko god ide na dvije noge, taj je neprijatelj.

Tko god ide na etiri noge, ili ima krila, taj je prijatelj.
Nijedna ivotinja ne smije nositi odjeu.
Nijedna ivotinja ne smije spavati u krevetu.
Nijedna ivotinja ne smije piti alkohol.
Nijedna ivotinja ne smije ubiti bilo koju drugu
ivotinju.
7. Sve ivotinje su jednake.

etri noge dobre, dvije noge bolje!

(prestalo vaiti zbog 1.)
(prestalo vaiti)
Nijedna ivotinja ne smije koristiti plahte.
Nijedna ivotinja ne smije piti alkohol preko mjere!
Nijedna ivotinja ne smije ubiti bilo koju drugu
ivotinju bez razloga.
7. Sve su ivotinje jednake ali neke su ivotinje jednakije
od drugih.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

U postmodernizmu:

1.
2.
3.

Socijalni pristup i drutvena tema

Isticanje drutvenih problema kao to su:
Odnos prema crkvi (Moses i krigla piva)
Manipulacija povijeu (Bitka kod staje za krave)
Stav naroda prema vladajuima

Zadran element avangarde kroz:

1. Duh vremena (izgradnja vjetrenjae)
2. Apsurdni odnosi (odnos ljudi i ivotinja)(usporedba: Proces)

O esenciji egzistencije bez nje. (esencija pojedinca u slubi revolucije)

Djelo koje je doivjelo uspjeh van akademske zajednice
Otuenost kao rezultat straha i drutvenih odnosa

Jezik i prijevod:

Orwellovih est pravila o pisanju; pet govori o saetim reenicama i mislima,

uporabi aktiva umjesto pasiva gdje god je to mogue. Savjetuje uporabu knjievnih
rijei umjesto argonskih. U estom pravilu govori kako treba teiti tome da se to
vie ne potuje prvih pet pravila.
Orwell govori o limitiranoj uporabi jezika kao razlogu limitirane misli te da
jednako zabrinuti moramo biti s nainom kako izraavamo neku misao koliko i
njom samom.
Ovu temu je obradio u djelu 1984. gdje govori o limitiranom jeziku zbog kojega
neke misli i konstrukcije postaju nezamislive.
Prijevod: Ciljana uporaba jugoslavenskih rijei za pojaavanje dojma.
(partija, drug, komesarijat, komesar,)

Citati:

... Benjamin je pristao za trenutak prekriti svoje pravilo i proitao je to je pisalo

na zidu. Tamo je sada bila samo jedna Zapovijed. Ona je glasila:
SVE SU IVOTINJE JEDNAKE
ALI NEKE IVOTINJE SU JEDNAKIJE
OD DRUGIH.
Poslije toga nije bilo udno to su sljedeeg dana svinje, koje su nadgledale posao
na
Farmi, imale bieve. Nije bilo udno kada su saznale da su svinje kupile radio, da
pregovaraju o uvoenju telefona i da su se pretplatile na John Bull, Tit-Bits i Daily
Mirror. Nije im vie bilo udno kada su vidjele Napoleona kako ee vrtom s lulom
u
ustima....

... Dvanaest glasova bijesno je vikalo i svi su bili jednaki. Sada je bio jasno to se
promjenilo u izgledu svinja. Pogled ivotinja koje su vani stajale klizio je od svinje
do ovjeka, od ovjeka do svinje, i ponovo od svinje do ovjeka; ali, ve je bilo
nemogue raspoznati tko je svinja, a tko ovjek.

Kraj!