A. G.

Matoš: CVIJET S RASKRŠĆA

1. Na 55. stranici navedena su obilježja novele, primijeni tri obilježja na ovu novelu:
 u središtu je lik, jedan je središnji događaj : ______________________
 pripovijedanje je zaokruženo, uloga pripovjedača
 novele imaju neočekivani završetak ili završavaju poantom :

2. Tema je novele: sukob ideala i stvarnosti

Objasni što predstavljaju ideali, a što je stvarnost, na čemu se temelji sukob?

3. Kako zamišljaš Solusa, a kako Izabelu?

Opiši kako zamišljaš njihov izgled. Obrazloži zašto.

4. Izdvoji jednu pjesničku sliku iz ulomka u čitanci. Odredi kojim se osjetilima ostvaruje i
kojim stilskim figurama. Ako je moguće, prikaži je vizualno.

5. Protumači rečenice:

A) Ruke joj u govoru nepomične, a miče tek usnama odviše rumenim i vlažnim: kao morski
koralj. Bijaše lijepa, slijepa kao sreća, kao sudbina. Crno mi ogranulo sunce!
B) Ljubav - lijepa kao boginja, slijepa kao slučaj! Okrenula se spram mene, i osjećah kako mi
gleda u dušu pritvorenim, vlažnim ustima i sklopljenim, slijepim očima. Ljubim, a ne
smijem!
C) Jer su ljudi robovi, jer je svijet mučilište gdje je čovjek čovjeku tamničar i mučitelj
torturom zakona i običaja, naslijeđa drevnih grijehova. I ovdje na slobodnom putu ispriječila
se među nas, ljubavi moja, ropska volja onih drugih koji mi ne daju dahnuti, živjeti!
D) A kad utrnuše osvijetljeni prozori, napih se ledene vode iz mramornog ždrijela zmijokose
Gorgone i pođoh u zelenu šumu, u planinu pogruženu u crnu tišinu.
GORGONE: u grčkoj mitologiji ženska su stvorenja s oštrim očnjacima i zmijskom kosom,
njihov je pogled okamenjivao.

6. Na temelju pročitane novele, što bi mogao zaključiti o obilježjima modernih novela?

7. Ova novela pripada Matoševoj skupini simbolističkih novela s bizarnom tematikom.
Odredi simboliku naslova i likova. Objasni što je to u noveli bizarno- neobično,
nesvakidašnje, drugačije, čudno...
8. Što te u modernim novelama odbija od čitanja, a što ti je zanimljivo?
9. Kome je novela posvećena? Možeš li pronaći sličnosti između Matoša i Solusa?
Obrazloži.
 Zadaća: https://www.matica.hr/hr/547/ljubav-antuna-gustava-matosa-i-olge-
herak-28064/
Odaberi jedan zadatak:
10. Napiši drugačiji završetak, ali mora biti ili obrat ili poanta.
11. Napiši intervju sa Solusom. Napiši tri pitanja i pretpostavljene odgovore.
12. Napiši novinsku vijest o pronalasku izgubljene Izabele. Prisjeti se na koja pitanja mora
odgovarati vijest. Fon-fon:
PLAN PLOČE
Antun Gustav Matoš: Cvijet s raskršća
- književno razdoblje: hrvatska moderna (1891.- 1914./1916.)
- novela iz zbirke Umorne priče
- moderna simbolistička novela s bizarnom tematikom (neobičnom, čudnom, drugačijom)
- lirska, psihološka novela
- novela (tal. novost): kratka pripovjedna prozna vrsta u kojoj se pripovijeda jedan središnji
događaj ili se prikazuje jedan lik. Fabula je vremenski i prostorno ograničena, završava
obratom ili poantom.
- kompozicija: uvod (najava događaja, prikaz lika), središnji dio (opis događaja, psihološka
analiza lika), završni dio (obrat, poanta)
- tema: sukob ideala i stvarnosti, ideali: ostvarenje ljubavi, stvarnost: surova, ljubav se ne
može ostvariti
- u središtu jedan događaj: susret Izabele i Solusa
- pripovjedač je u 1. licu, nepouzdani, ulogu pripovjedača ima književni lik
- likovi i simbolika:
Solus: simbol lutalice, pustolova (otuđen je od svijeta, putuje svijetom i fotografira,
svjestan je svih nevolja i licemjerja društva)
Izabela: simbol čistoće i nevinosti (slijepa djevojka, zatvorena u dvorac, mašta o idealnoj
ljubavi i slobodi, njezinu maštu prekida otac), cvijet s raskršća
Raskršće: simbol stalnih lutanja, nemogućnosti smirenja, prijelomni trenutak u životu
- antiteza: stvarno/izvanjsko- duhovno/unutarnje: Stvarnost je gruba, otac odvodi Izabelu,
onemogućava joj ljubav i slobodu. Unutrašnje: Izabela je, vođena željom za ljubavlju i
slobodom, spremna poći za Solusom, a on je svjestan da idealna ljubav ne može opstati u
svijetu u kojem živi
Posveta: Olgi Herak, Matoš je, poput Solusa, bio boem, sklon avanturama i nespreman da
zauvijek ostane na jednom mjestu
- obilježja moderne novele: fabula nije u središtu (defabulativnost), u 1. planu je lik,
psihološka karakterizacija (unutarnji sukobi u likovima), lirski opisi pejzaža (rečenice su
bogate stilskim figurama: epiteti (trojni ritam), usporedbe, metafore, personifikacije,
kontrasti, simboli, sinestezije: „Cvijeće pjeva mirisom tratinčica”- u jednoj pjesničkoj slici
povezuje se više različitih osjetila...), uloga pejzaža: prati unutarnje stanje lika ili nagovješta
događaj (npr.: dolazak Izabelina oca), naglašena simbolika