William Shakespeare, Hamlet

NASLOV: Hamlet, Lektira dostupna svima

IZDAVA I GODINA IZDANJA: SysPrint, 1996.
KRATKA BILJEKA O PISCU: William je roen u Stratfordu na rijeci Avon, ali ve kao mladi odlazi u London i tamo postaje
lanom Drube lorda komornika (Lord Chamberlain's Men) gdje radi i ubrzo postaje suvlasnikom kazalita Globe. U njegovu
djelovanju razlikujemo 2 velika razdoblja, a to su: naukovanje (od 1589. do 1592.) i uspjeno pisanje za scenu (1594. do 1611.).
Uspjeno pisanje za scenu dijeli se na: lirske drame, velike komedije, velike tragedije i romance.

Ova je drama nastala u razdoblju najveih autorovih djela te predstavlja jedan od vrhunaca svjetske knjievnosti.
Predoava jednoga ovjeka, lika, koji dominira cijelom dramom i ija je psiha prikazana do najmanjih detalja. Prava je to
studija ovjekove prirode, morala i ponaanja.
Ovo je drama, tragedija.
Prijelaz sa 16. na 17. stoljee
Dvorac (Elsinore), soba, sala za primanja, dvorite, kraljiina spavaonica, groblje Uloga viestrukih mjesta radnje je ta
da autor tako dodatno pojaava realistian dojam samoga djela i otee dramsku radnju.
Vanjsku kompoziciju ini 5 inova koji su podijeljeni na prizore.

UVOD: upoznajemo Hamleta i njegovu problematinu situaciju

ZAPLET: Duh govori Hamletu o svojoj smrti i o osveivanju
VRHUNAC: Hamletovo nekanje
PREOKRET: Laert se sukobljava s Hamletom
RASPLET: Hamlet umire, a Fortinbras postaje novi kralj Danske

Hamlet je unajmio putujue glumce da izvedu predstavu kojom e njegov stric-otac shvatiti kako njegova tajna nije tajna.
Njezina uloga je provokacija same radnje drame i njezinog konanog razrjeenja.
Hamlet je u sukobu sa: svojom majkom jer se preudala prebrzo nakon oeve smrti, stricem jer je oenio njezinu majku i
postao njegovim ouhom, Polonijem jer ovaj vjerno slui strica, Laertom jer ga napada.
Hamlet (cca. 24 godine) umrijeti je nita drugo doli spavati; kakvo je remek-djelo ovjek!
- u duhu manirizma je vrlo kritian te voli umjetnost

36.
O, da prekruta ova put okopnjet hoe,
Rastopiti se i rasplinut u rosu!
Ili da barem Vjeni svojim zakonom
Nije zabranio samoubojstvo! Boe!
O, Boe! Kako mi se bljutav, dosadan
I beskoristan ini cijeli ovaj svijet!
Strahota! Fuj! O, to je vrt neoplijevljen:
U sjeme ide, obrastao sav u korov
I divlji dra. Da moralo je do do toga!
Dva mjeseca tek mrtav!- ne, ni puna dva.
Izvrstan kralj koji je prema ovom bio
Hiperion prema satiru; tako ljubeljiv
Spram moje majke te nije dao da vjetri
Nebeski pregrubo taknu njezino lice.
Nebo i zemljo! Moram li se sjeati?
Ta znala mu se dugo vjeat oko vrata
Kritika banenja (46.)
No, po mom miljenju iako sam tu roen
I navikao na to to je obiaj
Koji je bolje kriti nego slijediti.
To pijanevanje je uzrok da nas stranci
Od istoka do zapada ocrnjuju.
Pijancima nas zovu; svinjskim nadimkom

Kao da elja bujae od svoje hrane.

A ipak, tek za mjesec dana neu na to
Ni misliti krhkosti, ime ti je ena!
Tek mjesec; prije nego iznije postole
U kojima je slijedila mog mrtvog oca,
Ko Nioba, sva suzna ona, da, ba ona
O Boe! Zvijer to dara nema razuma
Tugovala bi dulje pola je za mog strica,
Za brata oca mog to slian je mom ocu
Kao to sam ja Herkulu! Za mjesec dana,
Il prije nego sol njezinih lanih suza
Crvenit prestala je nadraene oi,
Ona se preudala. O, grena hitnjo, jurit
U rodoskvrne plahte s tolikom brzinom!
To nije dobro i ne moe biti dobro.
Al pukni, moje srce; ja moram utjeti!
Blate nae ime; a to oduzima
Od naih podviga, ma kako savrenih,
I modinu i bitno jezgro dobra glasa.
Tako se esto dogaa i s pojedincem:
Zbog nedostatka poronog od naravi,
S kojim se rodio, - i gdje on nije kriv,

Jer ivot ne zna birat mjesto svog postanja, Druge vrline njegove iste ko milost,
Zbog prebujnoga rasta neke znaajke
Neizmjerne koliko samo mogu biti
to esto rui ograde i brane uma,
Po opem miljenju e biti okruene
Ili zbog neke navike to iskrivi
Od one pojedine greke. Trunak zla
Njegovo skladno dranje; nosi li, velim,
Svu plemenitost bia esto snizuje
Takav ovjek ig mane na sebi, pa bila
Na svoju razinu.
To narav livreja ili zvijezda kobi,
Nemar za ivotom (48.)
Gologlav, s okaljanim arapama,
Do svog ivota uprav nimalo ne drim;
Nepodvezanim, sputenim do gleanja;
A to se tie moje due, to joj moe,
Blijed kao krpa, klecajui koljenima,
Budui da je besmrtna kao i on?
S toliko bolna izraza u pogledu
aljenje zbog roenja (54.)
Kao da netom je osloboen iz pakla
Vrijeme je razglobljeno. O prokleti jad,
Da pria o strahotama preda me stupi.
to ikada se rodih da mu vratim sklad!
Miljenje o dravi (65.)
Fiziki izgled (57.)
Danska je zatvor.
Knez Hamlet, s raskopanim prslukom,
Oda ovjeku (67.)
Kakvo je remek-djelo ovjek! Kako plemenit
Umom! Tako neizmjeran u sposobnosti! U liku tako skladan i u
Kretnji divan! Kako je slian anelu u djelovanju! U shvaanju na
Boga nalik! Ljepota svijeta! ivotinjama uzor! A ipak, to je meni
Ta kvintesenca praha? ovjek meni ne prua uitak nemojte se
Glupo smijeiti ne, ni ene; nitko.
Biti ili ne biti (77.)
Biti, ili ne biti to je pitanje.
Da li je asnije u dui trpjeti
Metke i strelice silovite sudbine
Il pograbit oruje protiv mora jada,
Oduprijet im se i pobijediti? umrijet usnut
Nita vie.
Psiholoka karakterizacija (79.)
Vrlo sam gord,
Osvetljiv, astohlepan; sa vie prijestupa na raspolaganju nego
Imam misli u koje da ih odjenem, mate da ih oblikujem ili vremena da ih ostvarim.
()
Na groblju odmjerava ivot u Yorickovu
O, kakav plemenit je um tu uniten!
lubanju.
Ma, oko, jezik uenjaka, dvoranina,
Vojnika; nadanje i rua lijepe zemlje,
Samo je uz glumce iskren.
Ogledalo za modu, uzor vladanja,
Od aenika aen posve, posve skren!
Ironija na ivljenje (83.)
Izvrsno, vjere mi; od hrane kameleonove: jedem zrak pun
Obeanja. Tako ne moete toviti kopune.
Isprobavanje slijepih sljedbenika (poltrona) (90.) i 132.
Kako sve prilike svjedoe protiv mene;
Vidite li onaj tamo oblak koji ima oblik deve?
Grobarov komentar na mentalno stanje Hamletovo
Mise mi, zaista slii devi.
(126.)
Meni se ini da slii lasici.
To se tamo nee primijetiti; u Engleskoj su svi ludi kao i on.
Ima lea poput lasice.
Izjava ljubavi (129.)
Ili poput kita.
Ljubljah Ofeliju. etrdeset tisu brae
Mnogo je nalik na kita.
Sa svojom silnom ljubavi jo ne bi mogli
Razmilja, opet (107.)
Dosei moju.
Ofelija
Samosaaljenje (79.)
A ja od gospa svih najtunija i jadna,
to sisah med njegovih zvunih zavjeta,
Opis utapanja (120.)
Tamo je dola s vijencima udnovitim

 Gertruda
Nadanje (128.)
Nadah se da mom Hamletu e biti ena;
Miljah tvoj brani krevet resit, mila djevo,
Ne cvijeem kitit tvoj grob.
Klaudije
Grizoduje (77.)
Kako taj govor ljuto iba moju savjest!
Droljino lice, premazano liilom,
Pod bojom to ga krasi nije runije
Nego je zloin moj pod lanom mojom rijei.
O, teki terete!
Polonije
Upute sinu o ponaanju (43.)
Zapii. Ne daj jezik svojim mislima
Ni runu misao u djelo ne pretvori.

Izgled pomou komparacije (96.)

Tu sliku pogledajte ovdje, i tu drugu,
Uzrok nemogunosti javnog suenja Hamletu (115.)
Razloga to su vama moda neznatni
No za mene su jaki. Majka, kraljica

Govor pravoga dvorjana (61.)

Taj posao je dobro svren.
()
Kunem se, gospo, da se ne sluim umijeem.

Laert
Bijes progovara i razrada plana ubojstva (119.)
U crkvi bih ga zaklao.

()
To u i uiniti;
I za tu u svrhu rapir svoj podmazati.

Horacije
Razum naspram opoj panici vojnika (30.)
Horacije veli da je sve to mata,
I nee nikako da ita povjeruje

Pouzdanje u Nebo (48.)

Neto je trulo u dravi danskoj.
Nebesa e je voditi.

 Klaudije je kriv Hamletu jer mu je ubio oca i obljubio majku, a htio je i samoga Hamleta poslati u smrt.
Hamletovi prijatelji G i onaj drugi su izdali Hamleta.
Svi su krivi Ofeliji jer su ju natjerali na nesretan kraj.
Hamlet je kriv Laertu jer mu je ubio oca, a i njega samoga.
Hamlet je kriv Klaudiju jer ga je ubio.
Klaudije je nehotino usmrtio Gertrudu.

Glavno je borba protiv iskvarenosti svijeta, ali konana pomirba s tom injenicom.

grau je crpio iz povijesni anala i antike mitologije.

- Richard I., II., III. povijesna trilogija
Koristei antike junake donosi dokaz o svevremenosti nekih problema
Kleopatra i Cezar
Periklo
VELIKE KOMEDIJE
- ve se ovdje javljaju prve tragedije
VELIKE TRAGEDIJE
- Machbet (11.st., kotska; nezasitan vojnik koji ubija sve na svome putu)
- Hamlet
- Othello (to ljubomora ini ovjeku)
- Vesele ene windsorske
ROMANCE
- Oluja
- Zimska pria
Hamlet
- njegovi problemi postaju sveljudski
- osveta, izvrenje vie pravde, otkrivanje zloina cijeloga drutva
- zbog injenice da su ga ene iznevjerile, on ih smatra prijetvornim biima
- majci zamjera ranu udaju ( i to za njegovog strica)
- u enskih likova je kod Shakesparea prisutna samo plona karakterizacija (nema ulaska u psihu)
- tjerajui Ofeliju, Hamlet tjera majku
- zbog iznevjerenosti majkom, on poinje mrziti ene
- otjeravi Ofeliju, ubija majku u sebi
-

oit Edipov kompleks (izuzetna optereenost majkom)

Hamlet zrcali odnos nepraktinog uma i zbilje
na kraju zakljuuje da pobjeuju praktini ljudi
ne eli spoznati zlo drugih ljudi
teko je nai dobrog ovjeka, ima samo Horacija koji je intelektualno inferiorniji (ima stvari na nebu i
zemlji o kojima ne sanja Horacijeva filozofija)

svijet je okrutan, zao, pun zamrenih odnosa (pojedinac se teko snalazi)

strast, ljubav, prijateljstvo, brak, ubojstvo, preljub, vlast oblikovanje Hamleta kao lika kroz prizme
ovih pojava
slian s don Quijoteom po maniristikim karakteristikama (idealisti, realisti, kritiari, samokritiari,
tenja za poboljanjima)

izuzetan u odnosu na ostale po svemu

vrlo osjetljiv
mnogo unutarnjih dvojbi
hini ludilo
razmilja o zagrobnom svijetu, strah ali i enja za odmorom
svjestan je da mora umrijeti

PROBLEMI
- moralno etiki
a) pitanje pravednosti krvne osvete
b) pitanje ivota i smrti, pravde i krivnje
c) pitanje smisla ljudske egzistencije
d) pitanje ljubavi i mrnje, vjerovanja i izdaje
e) pitanje o spoznaji apsolutne istine
f) preispitivanje osjeaja prema ocu, majci, eni
g) odnos prema umjetnikoj zbilji
- drama govori o svakomu od nas, usamljeni smo u svijetu isticanje INDIVIDUALIZMA

DRAMA U DRAMI
- naziva se miolovkom jer se nekoga lovi
- ovdje se lovi kralj (njegovo priznanje)
GUILDENSTERN I ROSENCRANTZ
- izdali prijatelja
- u paklu kod Ptolomeja (odmah iznad Jude) u IX. krugu

HAMLET

LAERT
- ele istinu
- osvetiti oeva ubojstva
- STRUKTURA ZRCALA
- idealisti
- obrazovani
- oklijevanje u osveti
- individualci
-

ponesen gnjevom osvete

- ne trai istinu
- mijenja se na kraju

- pametniji
po renesansnom idealu mora doi do harmonije, svi okrvavljenih ruku umiru, a samo
onaj koji je ist ostaje na ivotu da ispria priu (Horacije)
iz antike se u drami spominje Herkul

Ofelija, prije negoli e pasti (baciti se) u jezero pjeva pjesmu o cvijeu u kojoj svaki
cvijet posveuje nekom liku

3 Hamletove dvojbe:
1. Osvetiti oca ili ne?
2. Ubiti Klaudija ili ne?
3. Ubiti sebe ili ne?