Sadraj

Prvi d i o

Predgovor hrvatskom izdanju

11

Predgovor

15

Uvod

21

Z N A N O S T NAMJERE

35

Prvo poglavlje: Promjenjiva tvar

37

Drugo poglavlje: Ljudska antena

57

Tree poglavlje: Dvosmjerna ulica

75

etvrto poglavlje: Srca koja kucaju kao jedno

91

Drugi dio A K U M U L I R A N J E ENERGIJE

Peto poglavlje: Ulazak u hiperprostor

Trei d i o

111
113

esto poglavlje: Raspoloenje

135

Sedmo poglavlje: Pravo vrijeme

157

Osmo poglavlje: Pravo mjesto

175

S N A G A V A I H MISLI

189

Deveto poglavlje: Mentalni nacrti

191

Deseto poglavlje: Vudu-efekt

213

Jedanaesto poglavlje: Molitva za prolost

233

Dvanaesto poglavlje: Eksperiment namjere

253

e v r t i d i o EKSPERIMENTI

279

Trinaesto poglavlje: Vjebanje namjere

281

etrnaesto poglavlje: Vai eksperimenti namjere

299

Petnaesto poglavlje: Skupni eksperimenti namjere

305

Zahvale

309

Biljeke

311

Bibliografija

355

O autorici

395

Bog se sprema, arolija je iva

... arolija nikada nije umrla.
Leonard Cohen: Bog je iv, arolija se sprema"

Predgovor h r v a t s k o m Izdanju
Nakon to je Lynne McTaggart napisala knjigu Polje - koja je na vrlo
detaljan nain opisala znanstvena otkria nekoliko znanstvenika iz
raznih podruja znanosti, ija su otkria ukazala na postojanje sveproimajueg polja koje nas sve povezuje i koje se moda nalazi u
temelju svijeta ili, bolje reeno, projekcije svijeta kakvu vidimo - na
metnulo se logino pitanje: to s tim otkriima? Kako nam spozna
je o postojanju polja mogu pomoi? Kako ih moemo iskoristiti na
svoju dobrobit?
Zapravo, polje neprekidno radi, htjeli mi to ili ne. Ono nije izvan,
ispod ili iznad nas, ono je jednostavno sveproimajui i svepovezujui medij iza okvira i koncepata prostora i vremena. Bezprostorni i
bezvremenski medij koji sve ini moguim. Ako vas opis podsjea na
Boga - da, istina je, premda je Lynne McTggart u svojoj knjizi vrlo
uspjeno izbjegla bilo kakvu naznaku toga pojma. To mi se posebno
dopalo. Uostalom, tko voli da se zakljuuje umjesto njega? I k tomu,
Bog je pojam ili koncept koji ne mogu shvatiti ili pojmiti niti oni koji
imaju najvee kapacitete za intuitivno, filozofsko ili logiko shvaa
nje svijeta. Bog je iza spoznaje - ako ga ne vidite svugdje, neete ga
vidjeti nigdje. Da ne govorimo o tome da se uz pojam 'boga' auto
matski asocijativno vezuju svakojaki iskrivljeni pojmovi od kojih je
teko pobjei.

li

Zato - polje! Polje nulte toke, kvantni vakuum ....moete ga zvati i

neka trea ili etvrta pria. Mnotvo je interpretacija svijeta oko nas,

punim imenom. Fiziari ga poznaju kao mogu izvor nevjerojatno

pri emu svaka smatra da je pretplaena na to da bude u pravu.

goleme koliine energije, tolike da bi se energijom pohranjenom u

Ono to ima veze s knjigom koju drite

jednom kubinom centimetru prostora moglo dovesti do toke vre

pitanje koje proizlazi iz gornje reenice. Ako je stvarnost stalno ne

nja sve oceane svijeta. Mistici ga poznaju kao polje svijesti.

dovrena - tko ili to ju dovrava?

Polje ima udesne karakteristike koje kvantna fizika pripisuje isklju

Odgovor koji nudi ova knjiga jest: Namjera.

ivo kvantnim razinama svijeta, smatrajui da se kvantni fenomeni

Da je misao energija - koju najee putamo nekontroliranu - da

- efekt promatraa ili nelokalnost - odnose iskljuivo na kvantni svi

nas nije nova misao. Isto vrijedi i za namjeru. Pritom se misli na

jet. No, istraivanja izvan srednje struje znanosti, dakle istraivanja

pravu, dubinsku, istinsku namjeru izraenu s vjerom i uvjerenjem u

remote wievinga, mikropsihokineze, iscjeljenja na daljinu, iskustava

ishod. Nikako na neku povrinsku think-pink" filozofiju koja nali

bliske smrti i drugih pokazala su da se i nelokalnost i efekt promatra

kuje tankom pokrovu leda iznad kilometara divljeg oceana.

a mogu prepoznati i na ovoj naoj makrorazini.

rukama jest odgovor na

Ljudima sklonim mistinom ili intuitivnom promiljanju svijeta to

Sada kad smo to konstatirali vratimo se opet na mikrorazinu svijeta

je oduvijek bila lako prihvatljiva injenica. Njihova namjera je ta koja

i na slavni efekt promatraa. Pojednostavljeno i slikovito reeno, ne

oblikuje svijet. Svijet je onakav kakvim ga sami vide. No, to je bilo

to je u isto vrijeme estica i val. A esticom postaje u trenutku kad

gotovo nemogue znanstveno dokazati zato to je gotovo nemogue

netko promatra, kao da tada ta estica nekako zna da je promatrana.

postii ponovljivost ili objektivnost promatranja kod takvih sloe

Kao da ima svijest o tome. Ili kao da ju je sam in promatranja doveo

nih, suptilnih pojava kao to je svakodnevni ivot.

u ivot. Ili sam in obraanja panje. Izaberite koje god objanjenje

I tako dolazimo do jo jednog pitanja: je li mo namjere danas mo

hoete, ne moe biti ni vie ni manje tono od bilo kojeg drugog. No,

gue znanstveno dokazati?

bitna je poruka. A ona glasi:

Odgovor je: Da.

Stvarnost je nedovrena.

A kako - to ete saznati na stranicama knjige koju ste upravo otvo

Ormar, stol, zrak, automobil - sve to oko sebe vidimo na temeljnoj

rili. Ona nije prirunik za sretniji ivot, ona je znanstveni putokaz za

je razini sastavljeno od mnotva subatomskih estica koje cijelo vri

zapadne racionalistiki odgojene umove, da razmisle o onome to im

jeme nastaju i nestaju ni iz ega - iz polja. Isto vrijedi za naa tijela,

moda intuicija ve govori. Zato bismo, uostalom, ikome i vjerovali

mozak, oi. A ipak, tim oima i mozgom koje na okupu dri tako

bez dokaza? Ionako nam svakoga dana sa svih strana i previe lau.

sumnjiv mehanizam kao to je stvaranje i nestajanje milijardi estica,

Spoznaja da je naa namjera alat i shvaanje naina na koji se taj

vidimo predmete koje na okupu takoer dri taj isti mehanizam. To

alat koristi i kako funkcionira oslobaajua je. Spominjao sam Boga

je ve jedna druga pria, pria o holografskom svemiru, ili moda

negdje u sredini teksta? Namjera svakoga od nas stavlja u tu ulogu

12

13

jer od gline stvarnosti moemo napraviti proizvod kakav god eli

mo. Ali moramo zadovoljiti samo jedan uvjet; da budemo svjesni, da
znamo da to moemo.
Naslov ove knjige je Eksperiment namjere jer ona to uistinu jest - po
kuaj da se na jednom mjestu prikupe razna neovisno napravljena
znanstvena istraivanja koja su dola na trag slinim pojavama ili pre
poznala neke njihove karakteristike. Neke od likova knjige imao sam
prilike osobno sluati i razgovarati s njima na konferenciji odranoj u
oujku 2007. u Londonu pod nazivom Eksperiment namjere".
Ne znam koja im je bila namjera, ali mene su uvjerili da je namjera
doista ona spona koja povezuje ono izvan nas" i ono unutar nas"
u jedan spregnuti sustav. U stvari, mi stalno i jesmo taj spregnuti
sustav, jedno veliko jedno", ali zaboravivi to i putajui nae namje
re da nekontrolirano divljaju, moemo napraviti puno - kako loeg
tako i dobrog. Svemir nas uvijek slua i djeluje, bili mi toga svjesni
ili ne.

Predgovor
Ova knjiga dio je nedovrenog posla, zapoetog 2001. godine, kada
sam objavila knjigu Polje". Dok sam pokuavala nai znanstveno
objanjenje za homeopatiju i duhovno iscjeljivanje, nehotice sam ot
krila stvaranje nove znanosti.
Tijekom svog istraivanja, naila sam na skupinu znanstvenih pionira
koji su dugo godina preispitivali kvantnu fiziku i njene nevjerojatne
implikacije. Neki su ponovno otkrili jednadbe koje su u standar
dnoj kvantnoj fizici smatrane suvinima. Te jednadbe, koje su ozna
avale Polje nulte toke, bavile su se nevjerojatnim kvantnim poljem
koje se generira kroz beskrajni prelazak energije meu subatomskim

Zato taj omjer ne bismo promijenili u smjeru dobrog, korisnog i

ivotno podravajueg?

esticama. Postojanje Polja znai da je sva tvar u svemiru povezana

na subatomskoj razini kroz stalnu izmjenu kvantne energije.

Alat je danas ve dobro poznat: namjera.

Drugi su dokazi pokazali da smo svi, na najosnovnijoj razini, skup

Moda je prvi korak namjera da saznamo to je to uope - namjera?

pulsirajuih energija, koje su u stalnoj interakciji s ogromnim ener

getskim morem.

K r e i m i r Miak

No, najkontroverzniji dokaz je uloga svijesti. Dobro osmiljeni po

kusi koje su ti znanstvenici proveli pokazali su da je svijest tvar koja
djeluje izvan naeg tijela - visokouredena energija s moi mijenjanja
fizike tvari. Usmjeravanje misli na neki cilj utjecalo je na aparate,
stanice i viestanine organizme, poput ljudskih bia. Ta snaga uma
prelazila je ak i granice vremena i prostora.

14

15

vredgovor

U Polju" sam pokuavala izvesti logine zakljuke tih raznovrsnih

Ako linearno vrijeme i trodimenzionalni prostor ne postoje, mogu li

pokusa i sjediniti ih u jednu uopenu teoriju. Polje" je stvorilo sliku

se vratiti u prolost i izbrisati sve ono zbog ega alim? I moe li moja

povezanog univerzuma i ponudilo znanstveno objanjenje mnogih

kap promijeniti ogromno more patnje na ovom planetu?

ljudskih misterija, od alternativne medicine i duhovnog iscjeljivanja

Implikacije koje ovi dokazi nose bile su uznemirujue. Trebamo li

do ESP-a i kolektivnog nesvjesnog.

budno paziti na svaku misao? Je li pesimistian pogled na svijet pro

Polje" se oito dotaklo prave toke. Primila sam stotine pisama ita

roanstvo koje se samo ispunjava? Imaju li sve te negativne misli - taj

telja kojima je ta knjiga promijenila ivot. Jedna je spisateljica eljela

stalni unutarnji dijalog prosuivanja i kritike - ikakvog uinka izvan

napisati roman u kojem bih ja bila jedan od likova. Dva su skladate

naih glava?

lja, inspirirana Poljem", napisala skladbe od kojih je jedna bila izve

Postoje li uvjeti pod kojima misli imaju bolji uinak? Moe li misao

dena na meunarodnoj pozornici. Bila sam u filmu Koji k....!? Niz

uvijek imati utjecaja ili vi, va cilj i univerzum trebate biti u ispra

zeju rupu" i na kalendaru Koji k.... uope znamo!?", koji su izdali

vnom raspoloenju? Ako sve u svakom trenutku utjee na sve ostalo,

producenti filma. Citati iz Polja" pojavili su se i na boinim esti

zar to ne bi ponitilo svaki uinak?

tkama.

to se dogaa kada vei broj ljudi istovremeno misli isto? Bi li to ima

Bez obzira to su me takve reakcije usreile, osjeala sam da je moje

lo jai uinak? Postoji li broj ljudi koji treba dostii kako bi njihove

putovanje jedva zapoelo. Znanstvena otkria koja sam prezentirala

misli imale najjai, maksimalni uinak? Da li namjera ovisi o veliini

u Polju" upuivala su na neto izvanredno i uznemirujue: usmjere

skupine - vea skupina stvara jae uinke?

na misao imala je neku vrstu sredinje uloge u stvaranju stvarnosti.

Ogromna je koliina literature napisana o moi misli, poevi od

Usmjerena misao - ono to znanstvenici zovu namjerom - proizvo

Mislite i bogatite se ", djela Napoleona Hilla, jednog od prvih gu

dila je energiju koja je imala snagu dovoljnu za izmjenjivanje fizike

rua samoostvarenja. Namjera je postala jedna od najdraih pojmova

stvarnosti. Jednostavna misao

New Agea. Iscjelitelji govore o lijeenju pacijenta namjerom". ak i

mogla je promijeniti na svijet.

Nakon to sam napisala Polje", razmiljala sam o jaini te moi i

Jane Fonda pie o odgoju djece namjerom".

pitanjima koja proizlaze iz toga. Kako bi se, na primjer, pokusi iz

Pitala sam se to zapravo znai namjera" i kako je netko moe uspje

laboratorija mogli primijeniti na svijet u kojem ivimo? Da li bih

no upotrijebiti? Napisano je obilje materijala o tome - mjeavina

mogla, primjerice, stati na prugu i, poput Supermena, mislima zau

istonjake filozofije s primjesama Dalea Carnegiea - ali s vrlo malo

staviti vlak? Da li bih mogla poletjeti na krov svoje kue i popraviti

znanstvenih dokaza.

ga? Mogu li zaboraviti na lijenike i iscjelitelje jer se sada mogu sama

Odgovore na ta pitanja potraila sam u znanosti. U znanstvenoj sam

lijeiti? Mogu li moja djeca dobro napisati test iz matematike ako ja

literaturi traila studije iscjeljivanja na daljinu i drugih oblika psiho-

to elim?

kineze te snage uma. Pokusi opisani u Polju" veinom su provedeni

16

tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea: kako bih saznala

redovitih itatelja s kojima sam komunicirala preko interneta i dru

vie, prouila sam novija otkria u kvantnoj fizici.

gih aktivnosti vezanih za Polje".

Okrenula sam se ljudima koji su uspjeli svladati namjeru i koji su

O takvim sam pokusima prvo razgovarala s Robertom Jahnom, deka

mogli izvoditi nevjerojatne stvari. To su bili duhovni iscjeljitelji, bu

nom Odjela za strojarstvo na Princetonu, i psihologinjom Brendom

distiki redovnici, uitelji Qigonga, amani. Pomou njih sam po

Dunne, voditeljicom PEAR laboratorija, takoer pri Princetonu. Upo

kuala razumjeti transformacijske procese kroz koje su proli kako

znala sam ih kroz istraivanja za Polje". Jahn i Dunneova trideset su

bi uspjeno mogli koristiti vlastite misli. Otkrila sam obilje naina

godina skupljali dokaze o utjecaju usmjerene namjere na aparate. U po

na koje se namjera koristi u svakodnevnom ivotu - primjerice, u

tpunosti se pridravaju znanstvenih metoda. Robert Jahn je medu rije

sportu i u iscjeljivanju. Prouavala sam kako su urodenike kulture

tkim osobama koje sam upoznala, a koje izgovaraju savrene, potpune

ukljuile usmjerenu misao u svoje svakodnevne rituale.

reenice. Brenda Dunne ima jednako perfekcionistiki pristup pokusi

Tada sam poela otkrivati dokaze koji govore da vie umova, usmje

ma i jeziku. Bila sam sigurna da u mojim pokusima nee biti previda ako

renih na jedan cilj, imaju jai uinak od individulanih napora. Ti

ih oni budu radili.

intrigantni dokazi, kojih je veinu sakupila Organizacija za transce-

Njih dvoje takoer na raspolaganju imaju iroki spektar znanstveni

dentalnu meditaciju, nagovijetali su da skupina slinih misli stvara

ka. Vode Meunarodni laboratorij za istraivanje svijesti (Inernational

red u inae kaotinom Polju nulte toke.

Consciousness Research Laboratory), iji su lanovi medu najprestini-

U toj je fazi mog putovanja zavrila utabana staza, a ispred mene se

jim znanstvenicima koji se bave istraivanjem svijesti. Dunneova tako

prostirala nenastanjena divljina.

er vodi PEARTree, skupinu mladih znanstvenika koje zanima istrai

Jedne veeri moj suprug Brian rekao mi je neto nevjerojatno: Zato

vanje svijesti.

ti ne bi organizirala neke skupne eksperimente?"

lahna i Dunneovu privukla je moja zamisao. Puno puta smo se sastali

Nisam fiziarka. Nisam nikakva znanstvenica. Zadnji pokus napravi

i razmatrali razliite mogunosti. Konano, za provoenje prvih ekspe

la sam u drugom razredu srednje kole.

rimenta namjere predloili su Fritza-Alberta Poppa, pomonika upra

Meutim, imala sam ono to malo znanstvenika ima: ogromnu tes-

vitelja Meunarodnog instituta za biofiziku (International Institute of

tnu skupinu. Skupne je pokuse nevjerojatno teko izvesti u obinom

Biophysics - I IB) u njemakom gradu Neussu. Ja sam ga upoznala tije

laboratoriju. Istraiva bi morao vrbovati tisue sudionika. Kako bi

kom istraivanja za Polje". On je prvi otkrio da sva iva bia zrae slabu

ih naao? Gdje bi ih smjestio? Kako bi ih naveo da istovremeno misle

svjetlosnu struju. Popp se, takoer, strogo pridrava znanstvenih metoda

isto?

budui da je poznati njemaki fiziar s meunarodnim priznanjem za

itatelji knjige idealna su skupina istomiljenika koji e, moda, su

svoja otkria. I drugi su znanstvenici eljeli sudjelovati: Gary Schwartz,

djelovati u testiranju jedne ideje. I, zaista, ve sam imala veliki broj

psiholog iz Centra za biopolje pri Sveuilitu u Arizoni, Marylin Schlitz,

18

19

potpredsjednica Odjela za istraivanje i edukaciju Instituta za noetike

znanosti, Dean Radin, znanstvenik iz IONS-a, i Roger Nelson, psiholog
iz Projekta globalne svijesti (Global Consciousness Project).
Ovaj projekt nema skrivene sponzore. Internetska stranica i nai pokusi
financiraju se iskljuivo iz zarade ove knjige i iz dotacija.

Uvod

Znanstvenici koji se bave eksperimentalnim istraivanjima obino ne

razmiljaju o implikacijama svojih otkria. Stoga sam pri skupljanju po

Eksperiment namjere" nije obina knjiga, a vi niste obian itatelj.

stojeih dokaza 0 namjeri pokuala razmotriti implikacije naeg rada i

Ovo je knjiga bez zavretka jer ete mi vi pomoi da je zavrim. Vi

spojiti zasebna otkria u jednu koherentnu teoriju. Kako bih rijeima

niste samo publika nego i glavni likovi - sudionici pionirskog znan

opisala matematike jednadbe, morala sam se posluiti metaforikim

stvenog istraivanja. Upustit ete se u najvei eksperiment koji se

opisima istine. Tada sam, uz pomo znanstvenika, morala teoretizirati.

bavi snagom uma u povijesti.

Vano je shvatiti da su zakljuci navedeni u ovoj knjizi plod pionirske

Eksperiment namjere" prva je iva", trodimenzionalna knjiga. Ona

znanosti. Te su zamisli jo u fazi izgradnje. Sigurno e se pojaviti novi

je, na neki nain, samo uvod i njen se sadraj nastavlja i nakon to

dokazi, koji e pojaati i proistiti poetne zakljuke. Zadivio me rad

je proitate. U knjizi ete otkriti znanstvene dokaze moi vlastitih

ljudi koji se bave tim naprednim znanstvenim istraivanjima. Ti neopje

misli, koje ete onda moi primijeniti i provjeriti njihove daljnje mo

vani mukarci i ene u laboratorijima se bave zaista herojskim aktivno

gunosti u vrlo velikom meunarodnom skupnom eksperimentu,

stima. Riskiraju gubitak akademskih radnih mjesta, financijske potpore

vodenom od najuglednijih svjetskih znanstvenika na polju istra/i

za svoja istraivanja i preputeni su sami sebi na nepoznatom terenu.

vanja svijesti.

Svi su napreci u znanosti imali element hereze, svako vano, novo ot

krie djelomino ili posve negira opeprihvaena stajalita. Biti pravi
znanstveni istraiva znai ne bojati se govoriti o nezamislivom i doka
zati prijateljima, kolegama i znanstvenim paradigmama da su u krivu.
U opreznom, neutralnom jeziku eksperimentalnih podataka i matema
tikih jednadbi skrivaju se poeci novog svijeta, koji se polako, kroza
svaki pojedinani eksperiment, odvija pred nama.

Ostali itatelji knjige i vi ete kroz internetsku stranicu knjige: www.

theintentionexperiment.com moi sudjelovati u pokusima na dalji
nu, iji e rezultati biti objavljeni na gore spomenutoj stranici. Svi
ete postati znanstvenici u sreditu najsmjelijeg pokusa o svijesti
ikad provedenog.
Eksperiment namjere" poiva na neobinoj postavci: misao utjee
na fiziku stvarnost. U posljednja tri desetljea na prestinim je znan
stvenim institucijama provedeno mnogo istraivanja prirode svijesti

20

Lynne McTaggart

koja pokazuju da misao utjee na sve: od jednostavnih aparata do

Lipanj 2006.

najsloenijih ivih bia. Ti dokazi govore da ljudska misao i namjera

1

21

Uvod

imaju stvarnu fiziku prisutnost i nevjerojatnu mo mijenjanja nae

To odmetniko ponaanje definirano je u skupini zamisli poznatih

ga svijeta. Svaka misao ima opipljivu energiju koja moe utjecati na

pod imenom kopenhaka interpretacija". Ime je dobila po gradu u

sve. Misao nije samo stvar: ona je stvar koja utjee na druge stvari.

kojem su istaknuti danski fiziar Niels Bohr i njegov briljantni tie

Sredinja postavka, koja govori da svijest utjee na tvar, u sri je ne

nik, njemaki fiziar Werner Heisenberg, formulirali vjerojatno znae

pomirljivih razlika izmeu klasine fizike - znanosti velikog, vidlji

nje svojih izvanrednih matematikih otkria.

vog svijeta - i kvantne fizike, znanosti koja se bavi najsitnijim kom

Bohr i Heisenberg shvatili su da atomi nisu mali Sunevi sustavi bi

ponentama tog svijeta. Ta je razlika vezana za samu prirodu tvari i za

ljarskih kuglica, ve neto puno neorganiziranije: siuni oblaci vje

naine na koje se ona moe mijenjati.

rojatnosti. Svaka subatomska estica nije vrsta i stabilna stvar. Ona

Sva klasina fizika, kao i ostale prirodne znanosti, izvedene su iz za

postoji kao potencijal jedne budue sebe - ono to fiziari zovu ,,su-

kona kretanja i gravitacije, koje je Isaac Newton razvio 1687. godine

perpozicija" ili zbroj svih mogunosti, kao kad se netko gleda u dvo

u svom djelu Principia". Newton je u svojim zakonima opisao svijet

rani punoj zrcala.

u kojem se svi predmeti kreu unutar trodimenzionalnog prostora

jedan od njihovih zakljuaka bio je vezan uz pojam indeterminira-

geometrije i vremena i pokoravaju se fiksnim zakonima kretanja.

nosti" - nikad ne moete u isto vrijeme znati sve o jednoj subatomskoj

Tvar se smatrala nepromjenjivom i zasebnom, s vlastitim fiksnim

estici. Ako, na primjer, znate njenu lokaciju, ne moete tono utvrditi

granicama. Bilo kakav utjecaj morao bi biti fiziki, na primjer sila

kamo ide i kojom brzinom. O kvantnoj su estici govorili kao o estici

ili sudar. Tvar se, dakle, mijenja pomou zagrijavanja, zamrzavanja,

- fiksnoj tvari - i kao o valu": velikom razvuenom" dijelu prostora

bacanja i utanja.

i vremena u kojem se estica moe nalaziti. To je bilo jednako opisiva

Newtonovi zakoni, ili pravila igre", kako ih je slavljeni fiziar Ric

nju osobe pomou opisa ulice u kojoj ivi.

hard Feynman nazvao,' i njihova sredinja postavka, koja govori da

Njihovi su zakljuci implicirali da, na najosnovnijoj razini, tvar nije

sve postoji neovisno jedno o drugom, u sri su naeg poimanja svije

vrsta i stabilna - i zapravo nije nita. Subatomska stvarnost ne slii

ta. Vjerujemo da se ivot, sa svojim burnim aktivnostima, odvija oko

vrstom, pouzdanom stanju koje opisuje klasina znanost, ve nestal

nas bez obzira na naa djela i misli. Nou mirno spavamo, sigurni da,

nom prizoru naoko beskonanih mogunosti. Najsitniji dijelovi priro

kada zatvorimo oi, svemir nee nestati.

de inili su se tako hirovitima da su se kvantni fiziari morali zadovoljiti

Meutim, taj uredni koncept svemira kao skupine odvojenih, poslu

s grubim opisom istine - matematikim rasponom svih vjerojatnosti.

nih predmeta, revidiran je poetkom dvadesetog stoljea kada su

Realnost je na kvantnoj razini nalikovala elatini koja se jo nije sti

pioniri kvantne fizike zavirili u bit tvari. Najsitniji dijelovi svemira,

snula.

koji tvore taj veliki svijet, nisu se ponaali u skladu s pravilima po

Bohr, Heisenberg i drugi razvili su kvantne teorije koje su uzdrma

znatim znanosti.

le temelje njutnovskog tumaenja prirode tvari. Implicirale su da se

22

25

tvar, na najosnovnijoj razini, ne moe podijeliti na neovisne jedinice i

vog krajnjeg stanja. To je navodilo na zakljuak da je kljuan sastojak

da je se, zapravo, ne moe opisati u potpunosti. Stvari, kada su odvoje

u stvaranju ovog svijeta svijest koja ga promatra. Nekoliko znaajnih

ne, ne znae nita. Znaenje dobivaju samo u mrei dinaminih uza

znanstvenika u kvantnoj fizici iznijelo je postavku da je univerzum

jamnih odnosa.

demokratian i otvoren za sve - zajedniki rad promatraa i proma

Pioniri kvantne fizike otkrili su i zapanjujuu mo kvantnih estica da

tranog.

utjeu jedna na drugu, bez obzira na nedostatak stvari za koje su fizi

Efekt promatraa u kvantnim pokusima daje jo jednu heretiku po

ari mislili da su nune, na primjer, izmjene sila u odreenoj brzini.

stavku: svijest promatraa je kljuna za transformiranje kaotinog

Kada su estice bile u kontaktu, imale bi mo jedna nad drugom. Na

kvantnog svijeta u neto slino svakodnevnoj stvarnosti. To implicira

primjer, magnetska orijentacija jedne subatomske estice odmah je

da promatra oivljava promatrano i da nita u svemiru ne postoji kao

djelovala na druge, bez obzira na njihovu udaljenost.

fiksna stvar", neovisna o naoj percepciji.

Na subatomskoj razini promjena se odvijala kroz dinamine izmje

Implicira da promatranje - ulazak svijesti u jednadbu - zapravo daje

ne energije: ti mali skupovi vibrirajue energije stalno su meusobno

oblik bezoblinoj masi.

izmjenjivali energiju preko virtualnih estica", kao da stalno jedan

Implicira da realnost nije fiksna, ve fluidna, promjenjiva i stoga moda

drugome dodaju loptu. To stalno dodavanje" stvorilo je nepojmljivo

otvorena

veliku energetsku bazu svemira.

utjecajima.

Zamisao da svijest stvara i moda ak utjee na fiziki svemir, takoer

inilo se da subatomska tvar stalno izmjenjuje podatke i tako se proi-

stavlja pod upitnik na znanstveni pogled na svijest koji se razvio iz te

uje i mijenja. Univerzum nije skladite statinih, odvojenih predme

orija Renea Descartesa, filozofa iz sedamnaestog stoljea: on je tvrdio

ta, ve jedan oganizam koji se sastoji od povezanih energetskih polja

u stalnom stanju nastajanja. Na svijet je, na infinitezimalnoj razini,
slian golemoj mrei kvantnih podataka, u kojoj je svaka komponenta
konstantno u vezi.
Jedino to taj oblak vjerojatnosti ini vrstim i mjerljivim je oko pro
matraa. Kada su znanstvenici odluili poblie izmjeriti subatomsku
esticu, subatomska pojavnost, koja je postojala kao isti potencijal,
prela je u jedno stanje.

da je um odvojen i nekako razliit od tijela, pa smo na kraju zakljuili

kako je svijest u potpunosti tvorevina mozga i ostaje zakljuana unutar
lubanje.
Veina fiziara samo slijee ramenima na taj sredinji paradoks: veli
ke stvari su odvojene, a njihove siune komponente u neprestanoj su
meusobnoj komunikaciji. Fiziari su slijepo prihvaali da se elektron,
koji se na subatomskoj razinu ponaa na jedan nain, odjednom po
ne ponaati na predvidiv, njutnovski" nain kada shvati da je dio

Implikacije tih ranih nalaza bile su dalekosene: iva svijest mogla je

vee cjeline.

promijeniti mogunost u realnost. Kada smo pogledali elektron ili

Fiziari su uglavnom prestali obraati panju na uznemirujua pita

ga poeli mjeriti, inilo se kao da smo pomogli u odreivanju njego

nja kvantne fizike, na koja nisu odgovorili niti njeni zaetnici. Kvan-

24

25

tna teorija funkcionira matematiki. Daje vrlo uspjean recept za no

Ti su znanstvenici u seriji izvanrednih pokusa dokazali da usmjere

enje sa subatomskim svijetom. Pomogla je u gradnji atomskih bombi

na misao moe utjecati na vlastito tijelo, neive predmete i sva iva

i lasera te u dokuivanju prirode Sunevog zraenja. Dananji su fizi

bia - od jednostaninih organizama do ljudskih bia. Dvije najva

ari zaboravili na efekt promatraa. Zadovoljni su svojim jednadba

nije osobe u ovoj malenoj podskupini su bivi dekan strojarstva iz

ma i ekaju formuliranje Ujedinjene teorije svega ili otkrie dimenzija

Laboratorija za istraivanje anomalija u strojarstvu pri Princetonu

koje obini ljudi ne vide, a koje bi, potom, ujedinile sve te proturjene

(Princeton Engineering Anomalies Research - PEAR) Robert Jahn i

spoznaje u jednu centraliziranu teoriju.

njegova kolegica Brenda Dunne, koji su zajedno stvorili sofisticirani

Prije trideset godina, kada je ostatak znanstvene zajednice radio po

istraivaki program, zasnovan na vrstoj znanosti. Preko 25 godina

abloni, mala skupina pionira prirodnih znanosti s najprestinijih

vodili su inicijativu, koja je prerasla u meunarodni pokret za kvan-

svjetskih sveuilita, razmatrala je metafizike implikacije kopenhake

tificiranje mikro-psihokineze", uinka uma na generatore sluajnih

interpretacije i efekta promatraa. Ako je tvar promjenjiva, a svijest joj

dogaaja (random-event generator - REG), koji su suvremeni elek

daje odreeni identitet, kakav je uinak namjere - namjernog pokuaja

tronski ekvivalent bacanja novia.

mijenjanja? U naoj ulozi promatraa nismo samo stvoritelji ve ima

Izlaznim podacima tih aparata (koji su kompjutorizirani ekvivalent

mo i odreeni utjecaj.

pisma i glave na noviu) upravlja nasumina frekvencija pozitivnih

Poeli su osmiljavati i provoditi pokuse kako bi testirali pojavu, ne

i negativnih impulsa. Budui da je njihova aktivnost posve sluajna,

spretno nazvanu usmjereno mentalno utjecanje na daljinu", ili ,,psi-

prema zakonima vjerojatnosti i pismo i glava pojavljivali su se ot

hokineza", ili namjera". Udbenici definiraju namjeru kao smiljeni

prilike jednaki broj puta. Najea konfiguracija elemenata pokusa s

plan djelovanja koje e proizvesti eljeni ishod." * Nije elja", jer je ona

REG-om je monitor na kojemu su se nasumino izmjenjivale dvije

samo koncentriranje na ishod, bez ikakvog plana djelovanja. Namjera

slike, na primjer, kauboja i Indijanaca. Sudionici istraivanja trebali

je u svezi s onime tko tu namjeru ima: zahtijeva logiko razmiljanje,

su utjecati na aparat tako da on pokazuje jednu sliku vie puta, na

zahtijeva posveenost ciljanom djelu. Namjera implicira svrhovitost:

primjer, vie slika kauboja. Zatim su se trebali usredotoiti na po

razumijevanje plana djelovanja i planiranog zadovoljavajueg rezulta

veanje broja slika Indijanaca, a onda su trebali prestati sa svojim

ta. Marilyn Schlitz, potpredsjednica Odjela za istraivanje i edukaciju

pokuajima utjecaja.

pri Institutu za noetike znanosti i jedna od znanstvenika koji su radili

Jahn i Dunneova su u preko 2,5 milijuna pokusa pokazali da ljudska

na najranijim istraivanjima djelovanja na daljinu, definirala je namje

namjera moe uinkovito utjecati na te elektronske naprave. Iste je

ru kao svrhovitu i uinkovitu projekciju svijesti prema eljenom pre

pokuse neovisno ponovilo 68 istraivaa.

dmetu ili ishodu". Vjerovala je da misao, kako bi utjecala na fiziku

Dok se PEAR koncentrirao na uinak uma na neive predmete i pro

tvar, mora biti visokomotivirana i usmjerena.

cese, mnogi drugi znanstvenici eksperimentirali su s uinkom na-

26

10

11

2/

uvod

mjere na iva bia. Brojni su istraivai pokazali da ljudska namjera

som ili kada joj je neugodno.

moe utjecati na cijeli spektar ivih sustava: bakterije, kvasce, alge,

bavilo se mjerenjem EDA-e kada se u osobu neprestano gledalo - to

ui, pilie, mieve, glodavce, takore, make i pse. Mnogo tih poku

je jedan od najjednostavnijih naina izoliranja uinka utjecanja na

sa provedeno je s ljudskim ciljevima: namjera je utjecala na brojne

daljinu. Bilo je evidentno da se ljudi podsvjesno seksualno uzbude

bioloke procese primatelja, ukljuujui motoriku, kucanje srca, pro

kada netko u njih neprestano gleda.

cese u oku, mozgu i dinom sustavu.

Najee izuavano podruje utjecaja na daljinu moda je iscjeljiva

ivotinje su takoer uspjeno mogle primjenjivati namjeru. Rene

nje na daljinu. Provedeno je otprilike 150 istraivanja, vie ili manje

Peoch, iz zaklade ODIER u Nantesu, proveo je jedno briljantno istra

rigoroznih,

ivanje u kojemu je tek izlegle pilie navikao na robotsku majku -

Elizabeth Targ. Osamdesetih godina prolog stoljea, tijekom po

koko", sastavljenu od pokretnog generatora sluajnih dogaaja. Sta

rasta epidemije AIDS-a, ona je osmislila dva briljantna, visokokon-

vljena je izvan kaveza s piliima i mogla se slobodno kretati, a njeno

trolirana istraivanja, u kojima je 40 iscjelitelja na daljinu iz SAD-a

je kretanje praeno i biljeeno. Na kraju se vidjelo da je robot prilazio

evidentno poboljalo stanje osoba s uznapredovalim AIDS-om, iako

piliima dva i pol puta ee nego inae: namjera" pilia - njihova

iscjelitelji nikada nisu vidjeli pacijente niti bili s njima u kontaktu.

elja da budu blie majci - utjecala je na robota i privlaila ga kavezu.

ak su i neki najrudimentarniji pokusi imali zanimljive rezultate.

U preko 80 slinih istraivanja, u kojima je upaljena svijea stavljena

Medu prvim istraivanjima te vrste bili su pokuaji utjecanja na ko

na pokretni generator sluajnih dogaaja (dok su pilii bili u mraku),

ckice za kockanje. Do danas su provedena 73 istraivanja koja su

pokazalo se da su pilii, budui da vole svjetlost, uspjeli utjecati na

ispitivala napore preko 2500 ljudi koji su utjecali na sveukupno vie

robota da provodi vie vremena u blizini njihovih kaveza.

od 2,5 milijuna bacanja kocki, i to s nevjerojatnim uspjehom. Kada

12

13

18

16

Braudovo najpoznatije istraivanje

17

a jedno od najbolje osmiljenih vodila je pokojna dr.

19

Najvea i najuvjerljivija istraivanja skupio je William Braud, psiho

su sve te studije zajedno analizirane i kada se uzela u obzir kvaliteta i

log i voditelj istraivanja u Zakladi za znanost o umu u San Antoniju

selektivno izvjetavanja, izgledi da se ti rezultati nisu pojavili sluaj

u Teksasu i kasnije u Institutu za transpersonalnu psihologiju. Braud

no bili su IO naprama 1 .

i njegove kolege pokazali su da ljudske misli mogu utjecati na smjer

Bilo je provokativnog materijala o savijanju lica. To je stari trik koji

plivanja riba, kretanje glodavaca i raspadanje stanica u laboratoriju."

je popularizirao medij Uri Geller. John Hasted, profesor na Birkbeck

Braud je takoer osmislio neke od prvih dobro kontroliranih istra

Collegeu u Sveuilitu u Londonu, to je testirao u genijalnom poku

ivanja mentalnog utjecaja na ljude. U jednoj grupi istraivanja po

su s djecom. Hasted je na strop objesio kljueve, djecu postavio na

kazao je da jedna osoba moe utjecati na autonomni ivani sustav

udaljenosti od 90 cm do 3 m od ciljanog kljua, tako da nije moglo

druge osobe.

Elektrodermalna aktivnost (EDA) mjeri otpornost

doi do fizikog kontakta. Na svaki je klju bio privren mjera na

koe i pokazuje stanje stresa: EDA se mijenja kada je osoba pod stre-

pona, koji bi biljeio svaku promjenu u kljuu. Hasted je potom za-

28

15

76

20

29

molio djecu da pokuaju savinuti kljueve. Tijekom pokusa primi

nica.

jetio je kako se kljuevi njiu i nekad pucaju, a takoer je zabiljeio

vilice drugih bia u svemiru na istu frekvenciju.

ogromne poraste napona od ak 10 volti, to je bila gornja granica

Najnovija istraivanja djelovanja uma na tijelo navode na zakljuak

mjeraa. Kada je djecu zamolio da namjeru usmjere na nekoliko

zasebno objeenih kljueva, mjerai napona su zabiljeili simultane
signale, kao da se na kljueve utjecalo u zboru.

21

to je najintrigantnije, mentalni utjecaj u veini istraivanja psihokineze proizveo je mjerljive uinke, bez obzira na udaljenost izme
u poiljatelja i cilja, kao i na vrijeme kada je namjera generirana.
Prema rezultatima pokusa, snaga misli prelazi spone vremena i
prostora.
Ti su revizionisti sva stara pravila na kraju bacili u vjetar. inilo
se da je um neraskidivo povezan s tvari i da je moe mijenjati. Na
fiziku se tvar moe utjecati i trajno je mijenjati ne samo pomou
sile nego i pomou jednostavnog razmiljanja.
Ipak, ta istraivanja nisu odgovorila na tri osnovna pitanja. Pomo
u kojeg fizikalnog mehanizma misli utjeu na stvarnost? U vrije
me kada sam pisala ovaj uvod, vrlo popularna istraivanja masovne
molitve nisu pokazivala nikakve uinke. Je li mogunost uspjeha
vea pod odreenim uvjetima i u odreenim stanjima uma? Kolika
je snaga misli u djelovanju za dobro i za zlo? Koliko toga se u naim
ivotima moe promijeniti pomou misli?

Namjera je neto slino akustinoj vilici koja navodi akustine

da namjera ima raznolike efekte, ovisno o stanju domaina te vre

menu i mjestu polazne toke. Namjera je ve rabljena za lijeenje
bolesti, mijenjanje fizikih procesa i utjecanje na dogaaje. Ona nije
dar, nego nauena vjetina koja se lako prenosi. Mi namjeru ve ko
ristimo u mnogim aspektima svakodnevnog ivota.
Mnoga istraivanja takoer navode na zakljuak da se mo namjere
pojaava ovisno o broju ljudi koji istovremeno imaju jednaku mi
sao.

22

Knjiga Eksperiment namjere" sastoji se od tri aspekta. Vei dio (od

prvog do dvanaestog poglavlja) pokuava spojiti sve eksperimental
ne dokaze namjere u koherentnu znanstvenu teoriju o mehanizmi
ma djelovanja namjere, njenoj uporabi u ivotu i koji su uvjeti za nju
najpovoljniji.
Drugi dio knjige (trinaesto poglavlje) daje nacrt za uinkovito kori
tenje namjere u svakodnevnom ivotu kroz niz vjebi i preporuka o
tome kako akumulirati energiju. Taj je dio, takoer, prakticiranje pi
onirske znanosti. Ja nisam strunjakinja za ljudske potencijale i zato
ovo nije prirunik za samopomo, ve stjecanje novih saznanja - i
za mene i za vas. Taj je program izveden iz znanstvenih dokaza koji

Veina poetnih otkria o svijesti starija su od trideset godina. No

su opisivali okolnosti odgovorne za najbolje rezultate u psihokine-

vija otkria u kvantnoj fizici i u laboratorijima irom svijeta daju

tikom laboratorijskom radu. Ne mogu jamiti da e to djelovati u

odgovore na neka od tih pitanja. Dokazuju da je na svijet vrlo po

stvarnom ivotu. Ako ih budete koristili, zapravo ete sudjelovati u

dloan utjecajima. Nedavna istraivanja pokazuju da su sva iva

stalnom osobnom eksperimentu.

bia odailjai i prijemnici mjerljive enrgije. Novi modeli svijest

Zadnji dio knjige sastoji se od serije osobnih i skupnih pokusa. e

predstavljaju kao silu koja je sposobna prijei sve vrste fizikih gra-

trnaesto poglavlje navodi nekoliko neformalnih pokusa koji se bave

30

primjenom namjere u vlastitom ivotu, i vi ih osobno moete pro

je da rane zacjeljuju odreenom brzinom po odreenoj abloni.

23

vesti. Ti mini-pokusi" takoer su dio istraivanja. Imat ete priliku

Svaki odmak od norme moe se precizno izmjeriti i povezati s po

objaviti svoje rezultate na internetskoj stranici i podijeliti ih s drugim

sljedicama pokusa. U tom bi sluaju na cilj bio odrediti je li usredo

itateljima.

toena skupna namjera utjecala na ubrzano zacjeljivanje rana.

Osim tih individualnih pokusa, navela sam i nekoliko velikih sku

Vi, naravno, ne morate sudjelovati u naim pokusima. Ako se ne eli

pnih eksperimenata koje itatelji mogu provesti (petnaesto pogla

te mijeati, moete itati o eksperimentima namjere drugih i koristiti

vlje). Eksperiment namjere e povremeno, uz pomo naeg iskusnog

te podatke kako biste se informirali o uporabi namjere u vlastitom

znanstvenog tima, provoditi velike pokuse kako bismo odredili da li

ivotu.

usredotoena namjera itatelja ima uinka na znanstveno mjerljive

Molim vas, nemojte nonalantno sudjelovati u pokusima. Kako bi

ciljeve.

pokusi uspjeli, prije svega morate u potpunosti proitati i apsorbirati

Sve to trebate je proitati ovu knjigu, apsorbirati njen sadraj, ulo-

knjigu. Dokazi iz pokusa navode na zakljuak da su najuinkovitiji

girati se na stranicu www.theintentionexperiment.com i, nakon pra

oni ljudi koji su istrenirali" svoj mozak, ba kao to su sportai istre

enja uputa i vjebi s kraja ove knjige, poslati mi vrlo odreene misli,

nirali svoje tijelo.

kako je na stranici opisano. Prva takva istraivanja provodit e Fritz-

Kako bismo obeshrabrili neangairane sudionike, internetska stra

Albert Popp, potpredsjednik Meunarodnog instituta za biofiziku iz

nica Eksperimenta namjere" ima sloenu lozinku, koja se sastoji od

Neussa u Njemakoj (www.lifescientists.de), i njegov tim od sedam

nekoliko zamisli ili rijei iz knjige (koje se svakih nekoliko mjeseci

znanstvenika, zatim dr.Gary Schwartz i njegovi suradnici sa Sveui

neznatno mijenjaju). Kako biste postali dijelom pokusa, morate se

lita u Tusconu u Arizoni te Marylin Schlitz i Dean Radin s Instituta

ulogirati s lozinkom i s razumijevanjem proitati knjigu.

za noetike znanosti.

Stranica www.theintentionexperiment.com ima sat podeen na ame

Strunjaci za internet suraivali su s naim timom znanstvenika

riko istono standardno vrijeme, ali i na griniko vrijeme. Na da

kako bi osmislili protokole za logiranje i tako utvrdili koje su to ka

tum odreen na stranici, u odreeno vrijeme, od vas e se traiti da

rakteristike skupine ili aspekti njihovih misli koje proizvode najuin

poaljete paljivo sroenu, detaljnu namjeru, ovisno o lokaciji cilja.

kovitije rezultate. Za svaki eksperiment namjere bit e izabran jedan

Kada pokusi budu gotovi, rezultate e analizirati na tim znanstveni

cilj - odreeno ivo bie ili stanovnitvo kod kojeg je utjecaj skupne

ka i provjeravati neutralni statistiar, a onda emo ih objaviti na stra

namjere mjerljiv. Poeli smo s algama (vidi poglavlje 12), a sa svakim

nici i u sljedeim izdanjima ove knjige. Internetska stranica postat

emo pokusom napredovati do sve sloenijih bia.

e ivui nastavak knjige koju upravo drite u rukama. Samo trebate

Nai su planovi ambiciozni: rijeiti brojne drutvene probleme. Jedan

povremeno posjetiti stranicu kako biste saznali datum svakog ekspe

od moguih ljudskih ciljeva mogli bi biti pacijenti s ranama. Pozna-

rimenta.

3?

33

Stotine dobro osmiljenih istraivanja skupne namjere i mentalnog

utjecanja na daljinu pokazali su znaajne rezultate. Bez obzira na to,
mogue je da na pokus ne proizvede mjerljive uinke. Mi smo, kao
ugledni znanstvenici i objektivni istraivai, obvezni izvijestiti vas
o podacima koje imamo. Neuspjeh nas, kao i u svim znanostima,
neto ui i pomae nam bolje osmisliti pokus i postavke na kojima
on poiva.
Kada ete itati ovu knjigu, imajte na umu da je ona proizvod pi
onirske znanosti. Znanost je neprekidan proces samoispravljanja.
Postavke koje se na poetku smatraju istinitima, na kraju se moraju
odbaciti. Veliki broj zakljuaka ove knjige s vremenom e se korigi

Prvi dio
ZNANOST NAMJERE

rati i dopunjavati.
Kroz itanje ove knjige i sudjelovanje u pokusima pridonijet ete
znanju svijeta, a moda promijeniti i parametre naeg razumijeva
nja svega oko nas. Snaga masovne namjere moda e biti sila koja
e potaknuti zalijeenje i obnovu planeta. Kada se va glas sjedini s
tisuama drugih, iz jedne jedva ujne note preobrazit e se u gromo
glasnu simfoniju.
Moj je motiv za pisanje Eksperimenta namjere" potreba za objavlji
vanjem nevjerojatne prirode i snage svijesti. Moda e se tvrdnja da
jedna kolektivno usmjerena misao moe promijeniti svijet pokazati
istinitom.

Ljudsko je bie dio cjeline koju zovemo svemir,

ogranien

vremenom i prostorom.

dio

Svoje osjeaje i mis

li doivljava kao neto zasebno - neku vrstu optike

iluzije

svijesti.

Albert Einstein

Prvo poglavlje
PROMJENJIVA TVAR
Postoji mali broj mjesta u galaktici koja su hladna poput hladnjaka na
bazi razrjeivanja helija u laboratoriju Toma Rosenbauma. Hladnjak
je kruni ureaj veliine sobe s brojnim cilindrima u kojemu tempera
tura pada do nekoliko tisuinki stupnja iznad apsolutne nule (-273C),
to je nekoliko tisua puta hladnije od dalekog svemira. Tekui duik
i helij nekoliko dana krue po hladnjaku, a onda tri crpke, koje stalno
izbacuju plinoviti helij, sputaju temperaturu na minimum. Atomi u
tvarima bez ikakve topline drastino usporavaju. Na ovakvoj hladnoi
cijeli bi se svemir zaustavio. To je znanstveni ekvivalent postizanja ne
mogueg. Apsolutna nula je temperatura koju preferiraju fiziari po
put Toma Rosenbauma. Taj je etrdesetsedmogodinjak, kao ugledni
profesor fizike na Sveuilitu u Chicagu i bivi voditelj Instituta James
Franck, bio na elu eksperimentalnih fiziara koji su voljeli istraivati
granice kaosa u fizici kondenzirane tvari - prouavajui unutarnje me
hanizme tekuina i krutina kada je njihov unutarnji red poremeen.

Ako u fizici elite znati kako se neto ponaa, najbolje je to izloiti

vanjskom utjecaju i onda gledati to e biti. Poremeaj se obino stvara
pomou topline ili magnetskog polja ne bi li se utvrdilo kako e reagi
rati na takve smetnje i, takoer, kako bi se utvrdio spin - ili magnetska
orijentacija - koju e atomi odabrati.

37

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

rrvo

McTaggart

pogiavije:

rnuMJtNjiVA

IVAK

Veina njegovih kolega iz podruja fizike kondenzirane tvari bili su

subatomske - na na svakodnevni ivot. Rosenbaumovo otkrie iz

zainteresirani za simetrine sustave poput krutina kristaline priro

hladnjaka moe nam ponuditi kljuna saznanja o tome kako svaki

de, iji atomi su uredno poredani poput jaja u kartonu, ali Rosen-

predmet ili organizam u fizikom svijetu, koje klasina fizika opisuje

bauma su privlaili neobini sustavi koji su sami po sebi kaotini

kao nepovratnu injenicu, konani skup, promjenjiv samo sirovom

i koje je veina fiziara omalovaavala. Vjerovao je da se u njima

silom njutnovske fizike, moe biti izmijenjen samo pomou energije

kriju neotkrivene tajne kvantnog svemira - neistraenog teritorija

misli.

kojim je elio putovati. Volio je izazov spin-glassa, neobinih hibrida

Prema drugom zakonu termodinamike, svi fizikalni procesi u sve

kristala s magnetskim karakteristikama, koje se tehniki svrstava u

miru mogu ii iz stanja vie u stanje nie energije. Bacimo kameni

viskozne tekuine. Za razliku od kristala, iji su savreno poredani

u rijeku i valii koje napravi na kraju nestanu. alica vrue kave koju

atomi okrenuti u istom smjeru, atomi spin-glassa su svojeglavi i traj

ostavimo na stolu moe se samo ohladiti. Raspadanje je neizbjeno:

no ratrkani.

sve putuje u jednom smjeru, od reda k neredu.

Rabljenje ekstremne hladnoe omoguilo je Rosenbaumu da uspori

atome tih udnih spojeva na brzinu pri kojoj ih je mogao detaljno
prouavati i razaznati njihovu kvantnu mehaniku bit. Pri tempe
raturama bliskim apsolutnoj nuli, kada su njihovi atomi gotovo u
stanju mirovanja, oni poinju poprimati nove kolektivne karakteri

No, Rosenbaum vjeruje da to nije uvijek neizbjeno. Nedavna ot

kria o kaotinim sustavima navode na zakljuak da razni materi
jali pod raznim okolnostima djeluju suprotno zakonima entropije i
zdruuju se, a ne raspadaju. Je li mogue kretanje materije od nereda
prema redu?

stike. Rosenbauma je fasciniralo nedavno otkrie koje govori da se

Deset su godina Rosenbaum i njegovi studenti s Instituta James

sustavi ije je ponaanje kaotino na sobnoj temperaturi, na niim

Franck to pitanje postavljali komadiima soli litija, holmija i fluora.

temperaturama poinju organizirano ponaati. Ti atomi buntovnici,

U Rosenbaumovom se hladnjaku nalazila savrena krhotina rui

dakle, djeluju u zajednitvu.

astog kristala veliine vrka olovke, umotana u dva seta bakrenih

Ispitivanje ponaanja molekula u skupini pod razliitim okolnosti

ma ui nas o unutarnjoj prirodi tvari. Na mom putovanju prema
znanju, Rosenbaumov se laboratorij inio kao najpogodnije mjesto
za poetak. Tamo se na najniim temperaturama, pri kojima se sve
odvija usporeno, otkriva prava priroda najosnovnijih komponenata
svemira. Traila sam dokaze za naine mijenjanja naizgled fiksnih
komponenata fizikog svemira. Takoer sam se pitala je li se kvan
tno ponaanje, poput efekta promatraa, odnosi i na razine iznad

58

zavojnica. Tijekom godina, nakon mnogih pokusa sa spin-staklima,

Rosenbaumu su ti mali blistavi primjerci prirodnih tvari s najizrae
nijim magnetskim karakteristikama prirasli srcu. Takva svojstva bila
ft) vivrena za prouavanje nereda, ali tek nakon to je Rosenbaum
potpuno izmijenio kristale i pretvorio ih u kaotinu tvar.
Prvo je rekao zaposlenicima laboratorija u kojem su uzgajali kristale
da kombiniraju holmij s fluorom i litijem, prvim metalom u periodnom sustavu elemenata. Rezultat je bila sol litija, holmija i fluora,

V)

Prvo

koja je posluna i predvidiva - visoko ureena supstanca, iji su se

atomi ponaali poput mikroskopskih kompasa ije sve igle pokazuju
na sjever. Rosenbaum je zatim unio kaos u taj spoj tako to je traio
da se ukloni nekoliko atoma holmija i zamijeni ih se s itrijem, srebrnastim metalom bez magnetske privlanosti, dok nije dobio neobi
nu hibridnu sol: litij holmij itrij tetrafluorid.
Rosenbaum je pomou eliminiranja magnetskih svojstava spo
ja stvorio anarhiju karakteristinu za spin-glass - svi atomi bili su
okrenuti u razliitim smjerovima. Mogunost upravljanja osnovnim
svojstvima elemenata poput holmija bila je slina potpunoj kontroli
nad samim tvarima. S tim novim spojevima s karakteristikama spinglassa, Rosembaum je proizvoljno mogao mijenjati njihova svojstva:
atome je mogao orijentirati u jednom smjeru ili ih zamrznuti u ne
kom rasporedu.

poglavlje:

PROMJENJIVA

TVAR

njakinja svoje je kolege i profesore brzo impresionirala autoritetom,

to je rijetkost meu studentima prirodnih znanosti, kao i svojom
sposobnou prenoenja sloenih zamisli na razinu razumljivu stu
dentima. Sai je jedna od dvije znanstvenice dobitnice Nagrade Geor
ge Wentzel, koja se dodjeljuje ve 25 godina.
Prema zakonima klasine fizike, primjena magnetskog polja poremetit e magnetsku orijentaciju atoma tvari. U kojoj e se mjeri to
dogoditi ovisi o magnetskoj osjetljivosti" tvari. Kaotine tvari obi
no na magnetsko polje odgovaraju samo odreeno vrijeme dok
temperatura ne padne ili magnetsko polje ne dostigne magnetsku
zasienost. Atomi se vie nee moi okretati u smjeru magnetskog
polja te e poeti usporavati.
U Sainim su se prvim pokusima atomi soli litija, holmija i itrija, kao
to je i predvieno, poeli kaotino ponaati s primjenom magnet

Meutim, njegova svemo bila je ograniena: spojevi holmija nekad

skog polja. S pojaavanjem frekvencije, poveavala se i brzina atoma.

su bili posluni, a nekad nisu. Nikako ih nije mogao natjerati na po

Svi atomi koji su bili u kaosu pokazivali su u istom smjeru i djelovali

dvrgavanje zakonima temperature. Bez obzira na niske temperatu

kao cjelina. Zatim se 260 atoma poredalo, formiralo oscilatore" i

re u hladnjaku, atomi su se opirali bilo kakvoj ureenoj orijentaci

vrtjelo u jednom ili u drugom smjeru. Bez obzira na jainu magnet

ji, poput vojske koja odbija jednako marirati. Moglo bi se rei da

skog polja, atomi su ostali jednako poredani i djelovali su usklaeno.

se Rosenbaum igrao Boga, a da su kristali bili Adam koji je uporno

Ta samoorganizacija trajala je deset sekundi.

odbijao podvrgnuti se Njegovom najosnovnijem zakonu.

Rosenbaumovu radoznalost na tom podruju dijelila je Sayantani Ghosh, mlada studentica pred doktoratom. Indijka, iji je nadi
mak bio Sai, na Cambridgeu je diplomirala s odlinim uspjehom i
za svoj je doktorat 1999. godine odabrala Rosenbaumov laboratorij.
Gotovo odmah primila je Nagradu Gregor Wentzel, koju najboljim
postdiplomcima svake godine dodjeljuje Odsjek za fiziku Sveuilita
u Chicagu. Sitna, tamnokosa, naizgled srameljiva dvadesettrogodi-

40

Sai i Rosenbaum isprva su mislili da je takvo ponaanje vezano za

neobine efekte preostalih atoma holmija, jedne od rijetkih supstanci
s tako dalekometnim silama da je neki opisuju i matematiki doka
zuju kao tvar koja postoji u drugoj dimenziji. Iako nisu razumjeli taj
2

fenomen, zapisali su svoje rezultate, koji su 2002. godine objavljeni u

asopisu .Journal of Science".

Rosenbaum je odluio provesti jo jedan pokus ne bi li pokuao izo

lirati svojstvo kristala koje mu je omoguilo prevladavanje takvih

41

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

snanih vanjskih utjecaja. Osmiljavanje istraivanja prepustio je Sai,

uz sugestiju da treba napraviti raunalnu trodimenzionalnu mate
matiku simulaciju pokusa koji e provesti. Fiziari se u istraivanju
prirode tako siune tvari moraju osloniti na raunalnu simulaciju
kako bi matematiki potvrdili reakcije koje se u pokusu dogaaju.
Sai je mjesecima radila na raunalnom kodu i stvarala svoju simula
ciju. Planirala je doznati vie o magnetskoj sposobnosti soli pomou
primjene dvaju sustava stvaranja nereda u kristalu: vie temperature
i jaeg magnetskog polja.
Uzorak je pripremila tako to ga je stavila u bakreni dra dimenzija
2x5 cm, a zatim je omotala dvije zavojnice oko kristala: jedna je bila
gradiometar koji mjeri njegovu magnetsku osjetljivost i smjer spina
pojedinih atoma, a druga je eliminirala sluajna strujanja koja bi mo
gla utjecati na atome.
Sve je to bilo povezano s njenim raunalom, to je omoguilo mije
njanje napona, magnetskog polja, temperature i snimanje promjena
nakon i najmanjih promjena varijabli.
Poela je sa sniavanjem temperature, djeli po djeli skale Kelvina,
a onda je primijenila jae magnetsko polje. Iznenadila se kada je vi
djela kako se atomi postupno sve vie usklauju. Zatim je primijenila
visoku temperaturu, no atomi su se opet uskladili. to god da je ra
dila, atomi su to ignorirali. Iako su se Rosenbaum i ona rijeili veine
magnetskih komponenata spoja, on se pretvarao u sve jai magnet.
Mislila je kako je to udno i kako treba sakupiti jo podataka, jer e
tako biti sigurna da u sustavu nema nieg udnog.
est je mjeseci ponavljala pokus, sve do ranog proljea 2002. godine
kada je njena raunalna simulacija napokon bila gotova. Jedne veeri
unijela je rezultante simulacije u graf, a onda preko njih ucrtala re-

42

zultate stvarnog pokusa. Bili su potpuno jednaki. Na monitoru se

pokazala savrena kopija: dijagonalna crta iz raunalne simulacije
prekrivala je dijagonalnu crtu stvarnog pokusa. U tom je malom
kristalu vidjela neto stvarno to je bilo reproducirano u raunal
noj simulaciji. ak je na graf ucrtala mjesta koja bi atomi zauzeli
da su se pokoravali uobiajenim zakonima fizike. No, oni su tvorili
vlastitu crtu - vlastiti zakon.
Kasnije te veeri napisala je Rosenbaumu oprezan e-mail: Ujutro
ti moram pokazati neto zanimljivo." Sljedeeg su dana pregleda
li njezin graf. Atomi su je ignorirali: njima je upravljala aktivnost
njihovih susjeda - drugog objanjenja nije bilo. Atomi su se, bez
obzira na jainu magnetskog polja ili temperaturu, ponaali kao da
vanjske smetnje nema.
Jedino objanjenje bilo je da se atomi u uzorku kristala organiziraju
i ponaaju poput jednog ogromnog atoma. Shvatili su da svi atomi
moraju stoga biti isprepleteni.
Jedan od najudnijih aspekata kvantne fizike je nelokalnost ili, po
etski reeno, kvantna isprepletenost". Danski fiziar Niels Bohr
otkrio je da, kada subatomske estice (npr. fotoni i elektroni) dou
u kontakt, poinju utjecati jedna na drugu zauvijek, bez obzira na
meusobnu udaljenost i nedostatak uobiajenih stvari - izmjene
sile i energije - koje su, prema klasinoj fizici, nune za utjecanje.
Kada su estice isprepletene, djelovanje jedne - npr. magnetske
orijentacije - uvijek e utjecati na drugu, u istom ili u suprotnom
smjeru, bez obzira na njihovu udaljenost. Erwin Schrodinger, je
dan od prvih stvaratelja kvantne teorije, vjerovao je da je otkrie
nelokalnosti kljuno za kvantnu teoriju - njena sredinja karakte
ristika i premisa.

43

Aktivnost isprepletenih estica slina je blizancima razdvojenim na

stavni test sastojao iz razdvajanja dvije kvantne estice koje su bile

kon roenja, koji su zauvijek zadrali jednake interese i telepatsku

u kontaktu i njihovog naknadnog mjerenja. To je slino paru koji

vezu. Jedan blizanac ivi u Coloradu, a drugi u Londonu. Iako se

se rastao - nazovimo ih Daphne i Ted. Daphne moe krenuti u dva

nikada nisu sreli, najdraa im je boja plava. Obojica se bave strojar

razliita smjera, a to vrijedi i za Teda. Prema naem razumskom po

stvom, obojica vole skijanje - kad jedan na skijanju padne i slomi

imanju stvarnosti, odluka koju e donijeti Daphne trebala bi biti po

nogu, njegov blizanac u istom trenu slomi nogu, iako samo pije ka

sve razliita od Tedove.

vu.' Albert Einstein nije elio prihvatiti nelokalnost i posprdno ju je

Kada je Bell provodio svoj pokus, oekivao je da e mjerenja biti

zvao spukhafte Fernvvirkungen", tj. sablasno djelovanje na daljinu".

razliita i pokazivati nejednakost". Meutim, mjerenja su bila ista,

Pomou jednog poznatog pokusa ustvrdio je da bi za taj tip veze bilo

tako da nejednakost" nije vrijedila. Neka nevidljiva ica" ih je po

nuno putovanje podataka nadsvjetlosnim brzinama, to se ne bi sla

vezivala i zbog nje su kvantne estice slijedile jedna drugu. Otada

galo s njegovom teorijom relativnosti. Od formuliranja Einsteinove

fiziari znaju da su, kada Bellova nejednakost ne vrijedi, estice za

teorije relativnosti, smatralo se da je brzina svjetlosti (299,792,458

cijelo isprepletene.

metara u sekundi) maksimalna mogua brzina. Stvari, dakle, ne bi

Bellova nejednakost ima ogroman utjecaj na nae razumijevanje

mogle utjecati na druge stvari bre od vremena koje bi bilo potrebno

svemira. Prihvaanje nelokalnosti kao normalne pojave znai da

prvoj stvari da brzinom svjetlosti doputuje do druge.

priznajemo da su dva kamena temeljca naeg razumijvanja svemira

Meutim, suvremeni fiziari, poput Alaina Aspecta i njegovih kolega

pogrena: utjecaj se moe dogoditi samo u vremenu i na udaljenosti,

iz Pariza, pokazali su da brzina svjetlosti nije gornja granica u suba-

a estice kao to su Daphne i Ted, kao i sve to te estice ine, postoji

tomskom svijetu. Aspectov pokus, u kojem su dva fotona ispaljena

neovisno jedno o drugom. Iako suvremena fizika prihvaa nelokal

iz jednog atoma, pokazao je da je mjerenje jednog fotona odmah

nost kao karakteristiku kvantnog svijeta, tjei se uvjerenjem da se to

utjecalo na poloaj drugog fotona" kako bi i on imao isti ili suprotni

neobino svojstvo ne odnosi ni na to vee od fotona ili elektrona.

spin ili poziciju ili, pak, kako je IBM-ov fiziar Charles H. Bennett

Kada se doe do razine atoma i molekula, koje se u svijetu fizike

jednom rekao, suprotnu sreu". Dva su fotona i dalje komunicirala,

smatraju makroskopskima, univerzum se opet ponaa po predvidi

i to god da se dogodilo jednom, isto ili suprotno bi se dogodilo i

vim, mjerljivim, njutnovskim zakonima.

drugom. Danas ak i najkonzervativniji fiziari prihvaaju nelokal

Rosenbaum i njegova suradnica s jednim su siunim kristalom ra

nost kao neobinu karakteristiku subatomskog svijeta.

zbili ta uvjerenja. Pokazali su da su velike stvari, poput atoma, nelo-

Veina kvantnih pokusa ima u sebi neki test Bellove nejednakosti.

kalno povezane ak i u tvarima tako velikima da ih moete drati u

Taj poznati pokus izveo je John Bell, irski fiziar koji je razvio pra

ruci. Nikada prije kvantna nelokalnost nije bila dokazana na takvoj

ktian nain za testiranje ponaanja kvantnih estica. Taj se jedno-

razini. Iako je uzorak bio siuan komadi soli, jednoj subatomskoj

44

45

Prvo

estici on je bio poput ogromne vile u kojoj ivi IO atoma. Rosen

18

baum, inae suzdran u nagaanju o stvarima koje jo ne zna obja

sniti, shvatio je da su otkrili neto izvanredno o prirodi svemira. Ja
sam shvatila da su otkrili mehanizam namjere: pokazali su da na
atome moe djelovati nelokalni utjecaj. Velike stvari poput kristala
nisu igrale po pravilima igre, ve po anarhinim pravilima kvan
tnog svijeta - odravale su nevidljive veze bez oitog razloga.
Godine 2002., kada je Sai zapisala njihova opaanja, Rosenbaum
je taj znanstveni rad malo dotjerao i poslao asopisu Nature",
poznatom po konzervativizmu. Nakon to je etiri mjeseca odgo
varao na pitanja drugih znanstvenika, papir je konano objavljen
u najvanijem znanstvenom asopisu na svijetu, to je bio velik
uspjeh za dvadesetestogodinju S a i .

10

Jedan od znanstvenika koji su taj rad pregledali bio je i Vlatko

Vedral: on ga je doivio s mjeavinom zanimanja i frustracije.

11

Vedral, porijeklom iz Jugoslavije, mladi je koji je tijekom jugosla

venskog graanskog rata studirao na londonskom Imperial Colle
g e r Tamo se istaknuo i bio odabran za elnika Odjela za kvantnu
informacijsku znanost na Sveuilitu u Leedsu. Vedral, inae visok
i pomalo nalik na lava, radio je u Beu u jednoj maloj skupini koja
je radila na pionirskom istraivanju kvantne fizike i isprepleteno
sti.

poglavlje:

PROMJENJIVA

TVAR

stili su mu da u novinama pie kritike o radovima drugih, a onda

su mu, u istom broju, dali prostor za komentiranje Sainog rada.
U tom je lanku Vedral sebi dopustio nagaanje. Napisao je kako je
kvantna fizika prihvaena kao najtonija metoda opisivanja spajanja
atoma u molekule, a budui da su molekularni odnosi osnova kemi
je, a kemija osnova biologije, arolija isprepletenosti mogla bi biti
klju samoga ivota.

13

Vedral i mnogi drugi iz njegovog miljea vjerovali su da bi i drugi

elementi osim holmija mogli imati takav uinak. Glavni je problem
u istraivanju isprepletenosti naa primitivna tehnologija: izoliranje
i promatranje tog efekta trenutano je mogue samo pomou hlae
nja tvari i njihovog tolikog usporavanja da se jedva miu. Ipak, brojni
su fiziari uoili isprepletenost pri temperaturama od 200 K, koje se
mogu nai na najhladnijim mjestima na Zemlji.
Drugi su istraivai matematiki dokazali da svuda, ak i u naim
tijelima, atomi neprestano i nevjerojatnim brzinama izmjenjuju in
formacije. Thomas Durt, s briselskog Sveuilita Vrije, kroz elegan
tne je matematike formulacije dokazao da gotovo sve kvantne in
terakcije stvaraju isprepletenost, bez obzira na unutarnje ili vanjske
uvjete. ak i fotoni, najsitnije estice svjetlosti koje dolaze sa zvije
zda, isprepleteni su sa svakim atomom na kojeg naiu na putu do
Zemlje. Isprepletenost na normalnim temperaturama normalno je
14

Vedral je prvi teorijski predvidio uinak koji su Ghosh i Rosen

baum pronali tri godine kasnije. Svoj je rad 2001. godine poslao
asopisu Nature", no oni su ga odbili budui da su im pokusi dra
i od teorija. Na kraju je Vedral uspio svoj rad objaviti u asopi
su ..Physical Review Letters". Nakon s t o j e Nature" objavio Sain
12

lanak, urednici su mu odluili ponuditi utjenu nagradu - dopu-

stanje svemira, ak i naih tijela. Svaka interakcija medu elektronima

u nama stvara isprepletenost. Benni Reznik, teoretiar fizike sa Sve
uilita u Tel-Avivu, tvrdi da je i prazan prostor oko nas prenapuen
isprepletenim esticama.

15

Engleski matematiar Paul Dirac, stvoritelj teorije kvantnog polja,

tvrdio je da nitavilo i prazan prostor ne postoje. ak i kada bi iz

46
4/

Hrvo

poglavlje:

HROMJtNJIVA

IVAR

svemira odstranili svu tvar i energiju i ispitali sav taj prazan" pro

i nezamisliva zaliha energije, koja bi od energije sve tvari bila vea

stor medu zvijezdama, otkrili bismo svijet koji buja subatomskom

IO puta. Richard Feynman je jednom rekao da je energija jednog

aktivnou.

kubinog metra svemira dovoljna da sve oceane svijeta zagrije do

U svijetu klasine fizike polje je sfera utjecaja u kojoj je dvije ili vie

kljuanja.

toaka povezano silom, npr. gravitacijom ili elektromagnetizmom.

Nakon Heisenbergovog otkria energije nulte toke, veina konven

Meutim, u svijetu kvantnih estica polja nastaju izmjenama energi

cionalnih fiziara iz svojih je jednadbi uklonila brojke koje simbo

je. Prema Heisenbergovom principu neodreenosti, jedan od razlo

liziraju nultu toku. Pretpostavili su da se, budui da je Polje nulte

ga nedokuiVosti kvantnih estica je stalna dinamika preraspodjela

toke stalno prisutno u tvari, ne mijenja nita, pa ga se moe sa si

njihove energije. Iako ih se esto prikazuje kao siune biljarske ku

gurnou ukloniti. Meutim, 1973. godine, kada je ameriki fiziar

gle, subatomske estice vie nalikuju malim skupinama vibrirajuih

Hal PuthofF traio alternative fosilnim gorivima, poeo je (inspiriran

valova koji stalno meusobno izmjenjuju energiju. Interakcija svih

ruskim fiziarem Andrejem Saharovim) traiti naine za ovladava

elementarnih estica odvija se pomou izmjene energije kroz tzv.

nje ogromnom energijom praznog prostora kako bi je iskoristio za

privremene ili virtualne" kvantne estice. Za njih se vjeruje da se

prijevoz na Zemlji i u udaljene galaktike. PuthofF je vie od trideset

iznenada pojavljuju iz nitavila, kombiniraju i ponitavaju u djeliu

godina istraivao Polje nulte toke. S nekoliko je kolega dokazao da

sekunde i tako uzrokuju nasumine fluktuacije energije bez nekog

ta stalna izmjena energije s Poljem nulte toke objanjava stabilnost

oitog razloga. Virtualne estice ili negativna energetska stanja ne

atoma vodika, pa tako i stabilnost sve tvari.

maju fiziki oblik pa ih ne moemo promatrati. ak i stvarne" esti

toke i sva e se tvar uruiti. Pokazao je da energija nulte toke moe

ce nisu nita vie no mala klupka energije koja se nakratko pojavljuju

biti odgovorna za dva osnovna svojstva mase: inerciju i gravitaciju.

i onda nestanu u osnovno energetsko polje.

PuthofF je takoer radio na multimilijunskom projektu kojeg su fi

Ta dodavanja energijom stvaraju ogromno osnovno energetsko sta

nancirali Lockheed Martin i brojna amerika sveuilita, a koji se

nje koje se zove Polje nulte noke. Naziv nulte toke" koristimo zato

bavio koritenjem energije nulte toke za put u svemir. Taj je projekt

to pri temperaturi od apsolutne nule, kada bi se sva tvar teoretski

postao javno poznat tek 2006. godine.

trebala prestati micati, jo uvijek moemo uoiti te siune fluktua

Mnoga neobina svojstva kvantnog svijeta, kao to su neodreenost i

cije. Subatomska tvar se ne odmara ak ni na najhladnijem mjestu u

isprepletenost, mogla bi se objasniti kada bi se uvrstila stalna intera

svemiru, ve nastavlja svoj mali energetski ples.

kcija kvantnih estica s Poljem nulte toke. Za PuthofFa je znanstve

16

40

17

18

14

Maknite Polje nulte

20

Energija koja nastaje tim meuestinim izmjenama nezamislivo

no razumijevanje prirode isprepletenosti analogno dvama tapovi

je mala - poput pola fotona. Meutim, kada bismo zbrojili sve iz

ma zabijenima u pijesak na rubu oceana koje samo to nije udario

mjene svih subatomskih estica u svemiru, rezultat bi bila neiscrpna

ogromni val. Da se oba srue, a vi ne znate za val, mislili biste da je

IH

49

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

jedan utjecao na drugog i rekli biste da je to zbog efekta nelokalnosti. Stalna interakcija kvantnih estica s Poljem nulte toke mogla
bi biti osnovni mehanizam efekta nelokalnosti meu esticama i
omoguavala bi stalnu meusobnu vezu sviju estica.

21

U Izraelu je rad Bennija Reznika na Polju nulte toke i ispreplete

nosti matematiki poeo sa sredinjim pitanjem: to bi se dogodilo
s hipotetskim parom sondi koje su u interakciji s Poljem nulte to
ke? Prema njegovim proraunima, kada bi sonde zapoele inte
rakciju s Poljem nulte toke, poele bi meusobno komunicirati i
postale bi isprepletene.

Ako je sva tvar u interakciji s Poljem nulte toke, to znai da je

23

ako smo mi i prazan prostor isprepleteni, sigurno uspostavljamo

nevidljive veze s udaljenim stvarima. Priznavanje postojanja Po
lja nulte toke i isprepletenosti daje nam gotovi mehanizam koji
objanjava kako signali koje stvara misao jedne osobe mogu stii
do druge osobe, bez obzira na veliku meusobnu udaljenost. Sai
Ghosh je dokazala postojanje nelokalnosti u velikim gradivnim je
dinicama tvari, a drugi su znanstvenici dokazali da je sva tvar u
svemiru satelit velikog centralnog energetskog polja. No, kako bi ta
veza utjecala na tvar? Sredinja postavka cijele klasine fizike je da
su velike materijalne stvari u svemiru fiksne. Kako bi ih se uope
moglo promijeniti?
Vedral je imao prilike ispitati tu problematiku kad je bio pozvan
na rad s Antonom Zeilingerom, poznatim kvantnim fiziarom.
Laboratorij Zeilingerovog Instituta za eksperimentalnu fiziku na
Sveuilitu u Beu vodio je neka od najegzotinijih istraivanja
kvantnih svojstava. Zeilinger je bio vrlo nezadovoljan suvremenim

SO

za nalaenjem istine prenio svojim studentima.

Zeilinger i njegov tim isprepleli su par fotona s dna Dunava. Uspo
stavili su kvantni kanal pomou staklenog vlakna i proveli ga po
rijenom koritu Dunava. Zeilinger je u svom laboratoriju pojedine
fotone zvao Alice i Bob, a ponekad, kada je trebao trei foton, zvao
ga je Carol ili Charlie. Iako je Alice i Boba razdvajalo 600 m rijeke,
ipak su zadrali nelokalnu vezu. '

2 1

Zeilinger je bio osobito zainteresiran za superpoziciju i implikacije

kopenhake interpretacije - da subatomske estice postoje samo u

22

sva tvar povezana i moda isprepletena kroz kvantne valove,

znanstvenim tumaenjima prirode i to je nezadovoljstvo i potrebu

stanju potencijala. Pitao se bi li predmeti, a ne samo subatomske e

stice koje ih tvore, mogli postojati u tom neodreenom stanju? Kako
bi testirao to pitanje, posluio se aparatom nazvanim Talbot Lau interferometar, kojeg su razvili njegovi kolege na MIT-u pomou va
rijacije na poznati pokus s dvostrukim prorezom britanskog fiziara
s kraja devetnaestog stoljea Thomasa Younga. U Youngovom poku
su zraka istog svjetla prolazi kroz jednu rupu ili prorez na komadu
kartona, zatim kroz drugi karton, koji ima dva proreza, i na kraju
dolazi do praznog kartona.
Kada su dva vala u fazi (istovremeno se uspinju i padaju) i sudare se
(to se tehniki naziva interferencija), zajedniki je intenzitet valo
va vei od njihove zasebne amplitude. Signal se pojaava, a to znai
izmjenu informacija koju nazivamo konstruktivna interferencija".
Ako se sudare dva vala koja nisu u fazi, velika je vjerojatnost da e
se ponititi. Tu pojavu nazivamo destruktivna interferencija". Kod
konstruktivne interferencije, kada valovi sinkronizirano titraju, svje
tlo e se pojaavati; destruktivna interferencija e ponititi svjetlo i
nastat e potpuna tama.

51

U pokusu je svjetlo koje je prolazilo kroz dvije rupe tvorilo zebra-

prvoj pregradi imao cijeli mreu proreza, a na drugoj ogibnu re

ste pruge svjetla i tame na zadnjem, praznom kartonu. Da je svjetlo

etku identinih paralelnih proreza. Trea reetka, okrenuta oko

samo serija estica, najosvjetljeniji dijelovi bili bi odmah iza dvije

mito na struju molekula, imala je ulogu maske" za skeniranje,

rupe na drugom kartonu. Meutim, najsvjetliji je dio tono izmeu

koja bi izraunala veliinu vala bilo koje molekule koja bi kroz nju

tih rupa i uzrokuje ga kombinirana amplituda valova koji su u inter

prola pomou vrlo osjetljivog laserskog detektora za odreivanje

ferenciji. Young je tako shvatio da se svjetlo koje izlazi iz dvije rupe

pozicija molekula i njihovih interferentnih uzoraka.

iri u preklapajuim valovima.

Zeilinger i njegov tim za prvi su pokus odabrali skup molekula

U suvremenoj se varijaciji ovog eksperimenta jedan po jedan foton

fulerena, koji je sainjen od 60 atoma ugljika. Iako su dimenzi

ispaljuje kroz dvostruki prorez. Ti fotoni takoer stvaraju zebrasti

je svake molekule jedan nanometar, one su divovi molekularnog

uzorak na pregradi, to pokazuje da ak i pojedinane jedinice svje

svijeta. Odabrali su ga ne samo zbog veliine nego i zbog uredne

tla putuju kao razvueni" val s velikom sferom utjecaja.

strukture - slian je siunoj simetrinoj nogometnoj lopti.

Fiziari dvadesetog stoljea Youngove su pokuse primijenili i na dru

Pokus je bio osjetljiv. Zeilingerova je skupina trebala raditi na

ge kvantne estice te time pokazali da kvantna fizika ima svojstva ,,s

pravoj temperaturi: ako bi molekulama postalo i malo pretopio,

one strane ogledala": kvantne pojavnosti su se ponaale poput vala i

raspale bi se. Zeilinger ih je zagrijao do 900 K, kako bi se stvorila

istovremeno su putovale kroz oba proreza.

Ispalite struju elektrona

intenzivna struja molekula, a onda ih je ispalio kroz prvu pregra

na trostruke pregrade i dobit ete uzorke interferencije - tamnije i

du; zatim su prole kroz drugu pregradu i napravile uzorak na

svjetlije dijelove, kao kod snopa svjetla. Budui da vam za stvaranje

zadnjoj. Rezultati su bili nepobitni: svaka molekula mogla je sa

takvog uzorka trebaju barem dva vala, pokus navodi na zakljuak da

mostalno stvarati interferentne uzorke. Neke od najveih jedinica

foton moe istovremeno proi kroz oba proreza i, kada se opet sjedi

fizike tvari nisu bile fiksne. Ove ogromne molekule nisu, slino

ni, stvoriti interferenciju sa samim sobom.

subatomskim esticama, bile u stvarnom, fiksiranom stanju.

Pokus s dvostrukim prorezom predstavlja sredinji misterij kvantne

Beki tim ispitivao je i druge, dvostruko vee, asimetrine mole

fizike - ideju da subatomska estica nije samo jedno mjesto na tribi

kule kako bi se utvrdilo mogue postojanje takvih nevjerojatnih

nama, nego kompletno igralite. Pokus takoer dokazuje naelo po

svojstava. Odluili su se za gigantski fluorizirani ugljik - moleku

kojem su elektroni, koji postoje u hermetinom kvantnom stanju,

lu sa 70 atoma ugljika, oblika lopte za ragbi - i tetrafenilporfirin,

nedokuivi. Ne moete utvrditi neto o kvantnoj pojavnosti ako ne

derivat bioboje iz klorofila, ija molekula ima oblik palainke. U

zaustavite samu esticu, koja bi se onda saela u jednu toku.

obje molekule ima preko 100 atoma, i stoga su meu najveima

U Zeilingerovoj adaptaciji gorespomenutog pokusa, izvoenog s mo

u svijetu. I, svaka je sa samom sobom stvarala interferentni uzo

lekulama umjesto sa subatomskim esticama, interferometar je na

rak.

52

53

Prvo

Zeilingerova je skupina nebrojeno puta dokazala da te molekule mogu

istovremeno biti na dva mjesta i da, bez obzira na veliinu, ostaju u
stanju superpozicije.

25

Dokazali su nezamislivo: najvee komponente

fizike tvari i ivih bia postoje u promjenjivom stanju.

26

Sai Ghosh nije esto mislila o implikacijama svog otkria. Bila je za

dovoljna injenicom da je njen eksperiment bio lijep znanstveni rad
koji bi joj mogao pomoi u karijeri i istraivanju minijaturizacije
- budunosti kvantne mehanike, po njenom miljenju. Povremeno
si je dopustila razmiljanje o mogunosti da je njen kristal dokazao
neto vano o prirodi svemira. No, ona je bila samo studentica na
postdiplomskom studiju. to je mogla znati o tome kako svijet zaista
funkcionira?
Za mene su i njeno istraivanje i Zeilingerov rad na eksperimentu s
dvostrukim prorezom dva najvanija trenutka suvremene fizike. Njen
pokus pokazuje kako postoji nevidljiva veza medu osnovnim elemen
tima tvari, koja je ponekad tako jaka da pobjeuje klasine metode

poglavlje:

PROMJENJIVA

TVAR

Ta su dva pokusa takoer u sri znanosti namjere - naina na koji

misli mogu utjecati na gotovu, stabilnu tvar. Oni navode na zaklju
ak da se efekt promatraa ne pojavljuje samo u svijetu kvantne e
stice ve i u svakodnevnom ivotu. Stvari ne postoje same po sebi,
nego u interakciji s drugima. Zajedniko stvaranje i utjecaj mogli bi
biti osnovne, sredinje karakteristike ivota. Nae promatranje svake
komponente naeg svijeta moe pomoi utvrivanju njenog kona
nog stanja, a mi najvjerojatnije utjeemo na svaku veliku stvar oko
nas. Kada uemo u sobu punu ljudi, kada smo u interakciji sa svojim
partnerima i djecom, kada pogledamo nebo, mogue je da na sve to
utjeemo
svakog trenutka.
To jo uvijek ne moemo dokazati na normalnim temperaturama,
oprema nam je jo uvijek odvie primitivna. No, imamo preliminar
ne dokaze: fiziki svijet - sama tvar - ini se promjenjivom, podlo
nom vanjskom utjecaju.

utjecanja kao to su sila ili visoka temperatura. Zeilingerov je rad po

kazao neto jo nevjerojatnije. Velika tvar nije vrsta ni stabilna, niti
se nuno pokorava njutnovskim pravilima. Molekulama treba neki
drugi utjecaj koji e ih fiksirati ujedno stanje.
Njihov je rad dao prve dokaze da se svojstva kvantne fizike ne mani
festiraju samo kod subatomskih estica ve i u svijetu vidljive tvari.
Molekule takoer postoje u stanju istog potencijala, a ne konane
injenice. Pod odreenim okolnostima otimaju se njutnovskim pra
vilima i manifestiraju kvantne efekte nelokalnosti. injenica da se ne
to reda veliine molekule moe ispreplesti, znai da ne postoje dva
pravilnika - fizika malog i fizika velikog - nego jedan pravilnik koji
vrijedi za sve.

55

Drugo poglavlje
LJUDSKA ANTENA
Gary Schwartz je 1951. godine, kao sedmogodinjak, otkrio neto
nevjerojatno. Pokuavao je dobiti dobru sliku na obiteljskom televi
zoru. Novi, crno-bijeli Magnavox na polici od orahovine fascinirao
g a j e - ne toliko zbog pokretnih slika, ve zbog naina na koji su te
slike stizale u njegovu dnevnu sobu. Mehanizmi tog relativno novog
izuma bili su misterij ak i za veinu odraslih. Televizija je za njega
bila poput svake elektronske naprave - elio ju je rastaviti i razumje
ti. To je ve je pokuavao sa starim radio-aparatima koje mu je davao
djed. Ignatz Schwartz prodavao je zamjenske cijevi za TV i radio u
svom duanu u Great Necku na Long Islandu, a one koje se vie nije
moglo popraviti davao je svom unuku. U kutu Garyjeve sobe bila
je gomila otpadaka od eksperimenata - cijevi, otpornika i ostataka
radija naslaganih na police koje mu je djed posudio. To su bili prvi
znaci njegove doivotne fascinacije elektronikom.
Gary je znao da kvaliteta slike ovisi o poloaju antene. Otac mu je
objasnio da TV pokree neto nevidljivo, slino radiovalovima, to
leti zrakom i nekako se pretvara u sliku. Gary je izveo nekoliko jednostavnh pokusa. Kada bi stajao izmeu antene i TV-a, slika bi
nestala. Kada bi dodirnuo antenu na nekim mjestima, slika bi bila
jasnija.

57

tiortKiMtNi

NAivutKt

Lynne

wciaggart

Jednog je dana Gary odvio antenu i stavio svoj prst na mjesto antene.
Snijeg" na televizoru iznenada se pretvorio u savrenu sliku. ak
i u toj dobi, shvatio je da je vidio neto nevjerojatno: njegovo tijelo
postalo je antena, prijemnik nevidljivih podataka. Isto je pokuao
s radiom i rezultati su bili jednaki. Neto u ljudskom tijelu bilo je
slino anteni koja je primala televizijski signal, on je bio prijemnik
nevidljivih podataka koji je mogao primati signale odaslane kroz vri
jeme i prostor.

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

posao na Sveuilitu u Arizoni, koje je bilo poznato po poticanji

ma profesora na slobodna istraivanja, fascinirao ga je biofeedback
i naini na koje um moe kontrolirati krvni tlak i mnoge bolesti - i
snaan fiziki uinak razliitih vrsta misli.

Jednog vikenda 1994. godine, na konferenciji o povezanosti ljubavi

i energije, posjetio je predavanje Elmera Greena, jednog od pionira
biofeedbacka. Obojicu je zanimala energija koju odailje um. Green
je odluio raditi s iscjeliteljima na daljinu kako bi utvrdio da li pri

Sve do petnaeste godine nije mogao vizualizirati pravu prirodu tih

iscjeljivanju odailju vie elektrine energije.

signala. Nauio je svirati elektrinu gitaru i esto se pitao kakvi su

Green je u svom predavanju naveo da je izgradio sobu sa zidovima i

to nevidljivi utjecaji zbog kojih gitara stvara razliite zvukove. Kada

stropom od bakra: zidovi su bili povezani s elektroencefalogramskim

bi svirao jednu notu, srednje C, mogao bi proizvesti vii ili nii ton,

(EEG) pojaalima - istim onima koji mjere elektrinu aktivnost mo

ovisno o okretanju gumba na gitari. Kako je mogue da jedna nota

zga. Inae se EEG privruje na kapu s elektrodama, koje onda bilje

moe zvuati tako razliito? Za znanstveni projekt snimio je svoje

e odvojene elektrine izboje na razliitim mjestima u mozgu. Kapa

sviranje i naao tvrtku u New Yorku, stotinjak kilometara udaljenu

se stavlja na glavu pacijenta i elektrina se aktivnost vidi na pojaalu.

od svog doma u West Babylonu, koja je imala opremu za testiranje

EEG pojaala su iznimno osjetljiva i registrraju na najmanje promje

frekvencije zvuka. Kada su njegove snimke ispitivane, oprema tvrtke

ne, ak i reda veliine 1 0 volti.

je brzo rekonstruirala note - ralanila ih do njihove biti. Svaka je

nota na ekranu izgledala kao skup valova - sloena mjeavina neko
liko stotina frekvencija koje su se mijenjale kada bi Gary podeavao
zvuk na gitari. Znao je da su te frekvencije valovi koji su na monitoru
izgledali kao horizontalno ,,S" ili sinusoide, s periodikim oscilacija
ma i fluktuacijama. Svaki put kada bi progovorio, znao je da i njegov
glas proizvodi sline frekvencije. Sjetio se svojih ranih pokusa s TVom i pitao se postoji li u njemu pulsirajue energetsko polje slino
zvunim valovima.

Green je mislio da je kod iscjeljivanja na daljinu signal elektrine

prirode i da izlazi iz ruku iscjelitelja. Nije koristio EEG kapu, ve
je pojaala privrstio za bakreni zid. Bakreni zid se ponaao poput
ogromne antene koja je sa svih pet strana hvatala elektricitet i poja
avala osjetljivost detektora struje koja je izlazila iz iscjelitelja.
Green je otkrio da, kada iscjelitelj iscjeljuje, EEG pojaalo to regi
strira kao ogroman elektrostatski naboj, slian onome koji se stvara
kada trljate nogama novi tepih i onda dodirnete metalnu kvaku.

U ranim danima pokusa s bakrenim zidom, Green je naiao na veliki

Entuzijastini Schwartz je odrastao i naao oduak u psihofiziologiji

problem. Kada bi iscjelitelj samo maknuo prstom, EEG pojaalo bi to

- tada novom istraivanju uinka uma na tijelo. Kada je prihvatio

zabiljeilo. Green je morao nai nain za razdvajanje pravih uinaka

S8

59

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Drugo

McTaggart

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

iscjeljivanja od te elektrostatske buke. Mislio je da je to mogue jedi

Schwartzovi su pokusi postali kreativniji. Kada je gorespomenuti po

no ako iscjelitelji ostanu savreno mirni dok iscjeljuju.

kus pokuao izvesti s udaljenosti od jednog metra, signal se smanjio.

Scwartza je sve vie fasciniralo Greenovo predavanje. Mislio je da

Kada je bistu stavio u Faradayev kavez od gusto pletene bakrene

Green odbacuje moda najzanimljiviji dio podataka. Stoje za jednog

mree koja blokira sva elektromagnetska polja, uinka nije bilo. Ta

buka, za drugog je signal. Je li mogue da pokret ili disanje stvaraju

udna energija pokreta imala je sve karakteristike ekektriciteta: sla

elektromagnetski signal koji je dovoljno jak da ga bakreni zid moe

bila je na daljinu i blokirao ju je elektromagnetski tit.

registrirati? Jesmo li mi i odailjai, a ne samo prijemnici?

Jednom je Schwatrz zamolio jednog studenta da stoji s lijevom ru

inilo se loginim da mi odailjemo energiju. Puno je dokaza ve

kom ispruenom iznad Einsteinove glave, a da desnu ruku isprui

pokazalo da sva iva bia imaju elektromagnetski naboj. Kada bi se

prema Scwartzu, koji je sjedio na jedan metar udaljenoj stolici. Stu

taj naboj naao u trodimenzionalnom prostoru, putovao bi brzinom

dente je zapanjilo to to je pojaalo registriralo Schwartzove pokre

svjetlosti. Mehanizmi prijenosa energije bili su jasni, ali ne i jaina

te. Signal je proao kroz Schwartzovo tijelo i putovao kroz studenta.

elektromagnetskih polja koja odailjemo pukim disanjem, kao i pita

Schwartz je jo uvijek stvarao signal, a student je postao antena koja

nje da li tu energiju primaju druga iva bia.

je taj signal primala i prenosila ga pojaalu. Ponaao se poput druge

Schwartz je to elio provjeriti. Nakon konferencije traio je od Gre-

antene.

ena upute za gradnju vlastitoga bakrenog zida. Pourio je u eljeza-

Schwartz je shvatio da je doao do najvanije toke svog istraiva

riju, gdje nisu drali bakrenu nego aluminijsku oplatu, koja je tako

nja. Jednostavan pokret stvarao je elektrini naboj i, to je jo vani

er mogla zamijeniti jednostavnu antenu. Kupio je nekoliko takvih

je, povezanost. Svaki na pokret ljudi oko nas osjeaju. Implikacije

ploa, stavio ih na staklene opeke, tako da budu izolirane od tla, i

takvog otkria bile su nevjerojatne. to bi bilo, na primjer, kada bi

sagradio zid". Povezao je zid s EEG pojaalom i poeo se igrati ru

korio studenta? Kakav bi fiziki uinak na tog studenta imalo ma

kom - mahao je njome iznad aluminijske kutije. Kao to je mislio,

hanja prstom i vikanje? On bi se mogao osjeati kao da ga udara val

pojaalo je i to zabiljeilo. Pokreti njegove ruke stvarali su signal.

energije. Neki bi ljudi mogli imati jae pozitivne ili negativne naboje.

Schartz je to demonstrirao pred svojim uenicima - radi dramati

U pokusu Elmera Greena s bakrenim zidom, sva oprema postala bi

nosti koristio je bistu Einsteina i ukljuio samo jednu elektrodu na

neupotrebljiva u prisutnosti poznate iscjeliteljice Roslyn Bruyere.

vrhu kape. Onda je micao ruku iznad Einsteinove glave. Pojaalo je

Scwartz je bio na tragu vrlo vanog otkria o energiji koju odailju

iznenada oivjelo i pokazivalo elektromagnetski val. No, taj signal

ljudska bia. Moe li energija misli imati isti uinak kao energija po

nije bio iznenadni modani val iz biste, ve elektromagnetsko polje

kreta? Mogu li misli stvarati povezanost s ljudima oko nas? Svaka

koje je stvarano pokretom Schwartzove ruke. inilo se nepobitnim

namjera prema nekom moe imati svoj fiziki odjek koji e, potom,

da njegovo tijelo odailje signal sa svakim pomicanjem.

primatelj registrirati kao fiziki uinak.

60

61

EKSPERIMENT

NAMJERE

/ Lynne

McTaggart

I ja sam, poput Schwartza, mislila da se energija koju stvaraju misli

ne ponaa na isti nain kao energija koju stvara pokret. Signal koji
stvara pokret, poput elektrine struje, s veom udaljenosti postaje
sve slabiji. Kod iscjeljenja je udaljenost nebitna. Energija namjere,
ako postoji, morala bi biti fundamentalnija od obinog elektromagnetizma - i moda bi mogla spadati u podruje kvantne fizike. Kako
bih mogla ispitati energetske uinke namjere? Iscjelitelji, za koje se
inilo da odailju vie energije od prosjenih ljudi, bili su dobri za
zapoinjanje takvog istraivanja.
Elmer Green je u svom radu dokazao stvaranje ogromnog elektrostatskog izboja tijekom iscjeljivanja. Kada ovjek mirno stoji, disanje
i kucanje srca proizvest e elektrostatsku energiju od 10 - 15 milivolti
na EEG pojaalima; tijekom aktivnosti koje zahtijevaju usredotoe
nost (npr. meditacija), energija e narasti i do 3 volta. Tijekom iscje
ljivanja, Greenovi su iscjelitelji proizvodili energiju jaine i do 190
volti: jedan je iscjelitelj stvorio 15 izboja koji su bili 100 000 puta jai
od normale, s manjim nabojima od 1 - 5 volti na sva etiri bakrena
zida. Kada je ispitivao izvore te energije, Green je otkrio da dolazi iz
abdomena iscjelitelja, koji se u kineskim borilakim vjetinama nazi
va dan tien i smatra se sredinjim pokretaem unutarnje energije.

William Tiller, fiziar sa Sveuilita Stanford, konstruirao je aparat

koji mjeri energiju iscjelitelja. On otputa stabilnu struju plina i mjeri
koliko tono ima nabijenih elektrona. Svaku promjenu napona regi
strira mjera otkucaja.
Tiller je u svom pokusu zamolio obine dobrovoljce da stave ruke na
otprilike 15 cm od aparata i usredotoe se na mijenjanje mjerenja.

minuta. Ta bi se poveanja dogodila ak i kada sudionik nije u blizini

aparata primjenjivao namjeru. Tiller je zakljuio da usmjerene misli
stvaraju mjerljivu fizikalnu energiju, ak i na velikoj udaljenosti.

Nala sam jo dva istraivanja koja mjere elektrine frekvencije oso

ba koje koriste namjeru. Jedno je istraivanje mjerilo iscjeliteljsku
energiju, a drugo je ispitivalo energiju koju stvara majstor Qigonga
kada odailje unutarnji qi (kineski naziv za energiju ivotne sile). U
8

oba su sluaja mjerenja bila identina: iscjelitelji su emitirali frekven

cije od 2-30 Hz.
Ta je energija mijenjala molekularnu prirodu tvari. Otkrila sam znan
stvene dokaze koji se bave kemijskim promjenama uzrokovanim
namjerom. Bernard Grad, profesor biologije na Sveuilitu McGill u
Montrealu, ispitivao je uinke iscjeliteljske energije na vodu za zalije
vanje biljaka. Nakon to je skupina iscjelitelja slala energiju uzorcima
vode, Grad ih je analizirao pomou infracrvene spektroskopije. Uvi
dio je da su se kod vode koju su iscjelitelji tretirali" dogodile znaajne
promjene u vezama vodika i kisika. Vodikova veza medu molekulama
je oslabila, to se inae dogaa vodi izloenoj magnetima. Brojni su
9

znanstvenici potvrdili te nalaze. Ruski su istraivai otkrili da se veze

izmeu atoma vodika i kisika deformiraju u kristalinoj mikrostrukturi tijekom iscjeljivanja.

10

Takve promjene mogu biti rezultat same namjere. U jednom su istra

ivanju iskusni meditanti slali namjeru uzorcima vode koje su drali u
rukama tijekom meditacije. Kada su vodu ispitali infracrvenom spektrofotometrijom, mnoge njene karakteristike znaajno su se promije
nile - na primjer apsorpcija, tj. koliina svjetla koju voda apsorbira na
odreenoj valnoj duljini. Kada netko ima usredotoenu misao, mo
11

Izvedeno je preko 1000 takvih mjerenja i u veini se tijekom pri

mjene namjere broj otkucaja poveao za 50 000, i tako bi ostalo pet

62

gue je da mijenja molekularnu strukturu predmeta svoje namjere.

Drugo

Gary Schwartz se u svom istraivanju pitao da li se namjera manife

stira samo kao elektrostatska energija. Moda je i magnetska energija
igrala neku ulogu. Magnetska polja su, sama po sebi, bila jaa. Magnetizam je djelovao kao snanija, univerzalnija energija: na samu
Zemlju utjee njen osobni puis geomagnetske energije. Schwartz se
sjetio istraivanja Williama Tillera u kojem su mediji smjeteni u
aparate koji blokiraju razne vrste energije. Njihova je energija djelo
vala bolje nego inae dok su bili u Faradayovom kavezu, koji blokira
samo elektrinu energiju, a do znaajno slabijeg djelovanja dolo je
kada su bili u prostoriji koja blokira magnetsko zraenje.

12

Iz tih ranih istraivanja Schwartz je shvatio dvije vane stvari: is

cjeljenje moda ispoetka stvara pojaani elektricitet, ali pravi me
hanizam prijenosa mogao bi biti magnetski. Na djelovanje medija
i psihokinezu moglo se utjecati pomou razliitih vrsta izolacije.
Elektrini signali mogu ometati te procese, dok ih magnetski signali
poboljavaju.
Schwartzu je u testiranju tih postavki pomogla etrdesetogodinja
kolegica Melinda Connor, doktorica znanosti: nju je zanimao feno
men iscjeljivanja. Prva je prepreka bila nalaenje naina za tono
mjerenje magnetskih signala. Mjerenje niskofrekventnih magnet
skih signala je teko i zahtijeva uporabu skupe i iznimno osjetljive
opreme po imenu SQUID (superconducting quantum interference
device - aparat za supervodljivu kvantnu interferenciju). SQUID sto
ji i do etiri milijuna dolara i obino se koristi u prostoriji koja je
magnetski izolirana kako bi se eliminirale smetnje.
Schwartz i Connorova sa svojim su si budetom mogli priutiti samo
sirotinjski" SQUID - mali, runi, troosovinski, digitalni gaussmetar na baterije, napravljen za mjerenje elektromagnetske zagaenosti

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

pomou detektiranja ELF-a (iznimno niske frekvencije - extra-lowfrequency) magnetskih polja. Gaussmetar je bio dovoljno osjetljiv
za detektiranje jedne tisuinke gaussa, to je vrlo mali impuls ma
gnetskog otkucaja. Za Schwartza je takva osjetljivost bila vie nego
dovoljna.
Melinda Connor dosjetila se da je mogue mjeriti promjene u niskofrekventnim magnetskim poljima kroz zbrajanje broja promjena u
oitavanjima gaussmetra. Kada aparat mjeri ambijentna stabilna ma
gnetska polja, devijacije e biti male - manje od jedne desetine ga
ussa. Meutim, kod oscilirajueg magnetskog polja - s periodikim
promjenama frekvencije, brojevi e se kretati od, recimo 0,6 do 0,7 i do
0,8, a onda opet do 0,6. to su promjene vee i ee (to e se vidjeti
po broju razliitih oitanja), postoji vea vjerojatnost da na magnetsko
polje utjee izvor usmjerene energije.
Connorova i Schwartz okupili su skupinu ljudi koji prakticiraju reiki,
umjetnost iscjeljenja razvijenu u Japanu. Mjerenja su vrili blizu ruku
svakog sudionika tijekom razdoblja kanaliziranja" energije, a onda ti
jekom odmora. Zatim su okupili skupinu iscjelitelja koji su iza sebe ve
imali brojna, dramatina iscjeljenja. Ponovno su Connorova i Schw
artz mjerili magnetsko polje oko svake ruke dok su iscjelitelji kana
lizirali" energiju te kada su se odmarali. Potom su usporedili mjerenja
reikista s mjerenjima obinih ljudi.
Kada su Schwartz i Connorova analizirali podatke, otkrili su da se kod
obje skupine iscjelitelja pojavljuju znaajne fluktuacije vrlo niskih pulsacija magnetskog polja koje je izlazilo iz obje ruke. Ogromno povea
nje oscilacija magnetskog polja dogodilo bi se kada bi iscjelitelj kanali
zirao energiju. Meutim, taj je porast bio najizraeniji u dominantnoj
ru

c i . Ljudi koji nisu bili iskusni iscjelitelji nisu pokazali isti efekt.

65

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Drugo

McTaggart

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

Schwartz je potom usporedio rezultate skupine reikista s onima isku

dio procesa, ali ne i njegova bit - vjerojatno se radi o neemu bliem

snih iscjelitelja i primijetio je ogromnu razliku. Kod iskusnih je iscje

kvantnom polju ili svjetlosti.

litelja broj promjena magnetskog polja bio vei za jednu treinu.

Schwartz je poeo razmiljati o mogunosti da mehanizam iza na

13

Rezultati istraivanja inili su se jasnima. Schwartz i Connorova do

mjere potjee od siunih elemenata svjetlosti koja odailju ljudska

bili su dokaze da se usmjerena namjera manifestira i kao elektro-

bia. Sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea njemaki

statska i kao magnetska energija. Otkrili su i da je namjera slina

je fiziar I'ritz-Albert Popp naletio na injenicu da sva iva bia, bila

sviranju klavira: morate je nauiti koristiti, a u tome su neki bolji, a

ona jednostanina ili sloena, odailju stalnu struju fotona - siunih

neki loiji.

estica svjetlosti. Nazvao ih je biofotonske emisije" i vjerovao da

Kada je razmiljao o znaenju svega toga, Gary Schwartz sjetio se

je otkrio najosnovniji komunikacijski kanal ivih organizama - svje

jedne lijenike fraze: Kad uje kopito, nemoj se odmah sjetiti zebre.

tlost koja slui za odailjanje signala sebi i ostatku svijeta.

To znai da, pri dijagnosticiranju neke bolesti, prvo treba iskljuiti

Preko trideset godina Popp je vjerovao da je to slabo zraenje, a ne

najrairenije uzronike, a tek onda razmotriti egzotinije moguno

biokemija, pokreta u organiziranju i koordiniranju svih staninih

sti. Schwartz se volio baviti znanou na isti nain i stoga je propi

procesa u tijelu. Valovi svjetlosti savreni su nain za trenutani pri

tivao svoje rezultate: Mogu li poveanja oscilacija magnetskog po

jenos informacija po tijelu. Postavka da valovi, a ne kemijski spojevi,

lja tijekom iscjeljivanja biti rezultat izvjesnih perifernih biofizikih

djeluju kao sustav komunikacije unutar ivog bia rjeava centralni

promjena? Kontrakcije miia, promjene u cirkulaciji krvi, irenje

problem genetike - kako rastemo i oblikujemo se od samo jedne sta

i skupljanje krvnih ila, koliina vode u tijelu, tijek elektrolita, pa

nice. To takoer objanjava kako istovremeno izvravamo razliite

ak i sama koa, znojne lijezde, promjene temperature, neuralna in

zadatke s razliitim dijelovima tijela. Popp je pretpostavio da je to

dukcija - sve to stvara magnetsko polje. Smatrao je da je iscjeljenje

slino glavnoj akustinoj vilici koja odailje frekvencije koje moraju

posljedica skupljanja raznih biolokih procesa, koji se onda prenose

pratiti drugi dijelovi tijela.

magnetskim putem.

Brojni biolozi, npr. njemaki biofiziar Herbert Frohlich, izloili su

No, mogunost da bi iscjeljivanje moglo biti magnetski efekt nije

postavku da kolektivna vibracija koordinira aktivnosti bjelanevina

objanjavala iscjeljivanje na daljinu. Bilo je sluajeva iscjeljivanja

i stanica. Meutim, te su teorije ignorirane do Poppovih otkria, jer

preko ogromnih udaljenosti. U jednom se istraivanju stanje obo

nije bilo dovoljno osjetljive opreme s kojom bi ih se moglo provje

ljelih od AIDS-a poboljalo zbog iscjeljivanja na daljinu: etrdeset

riti.

iscjelitelja iz cijele Amerike radilo je na oboljelima koji su se nalazili

Popp je, uz pomo jednog studenta, konstruirao takav aparat - fo-

u San Franciscu. Magnetska polja, poput elektrinih, slabe s pove

tomultiplikator, koji je hvatao svjetlost i prebrojavao fotone. Izveo je

anjem udaljenosti. Magnetski i elektrini efekti vjerojatno su jedan

nebrojene pokuse koji su pokazali da te siune frekvencije pohra-

1.

66

16

67

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

nj uje i cm ilira DNK u stanicama. Intenzitet svjetlosti u organizmima

na njenu jainu. Ako CCD fotoaparat moe registrirati svjetlost na

bio je stabilan (od nekoliko pa sve do vie stotina fotona po etvor

judaljenijih zvijezda, onda bi mogao registrirati i slabu svjetlost ivih

nom centimetru povrine organizma) sve dok nije dolo do nekog

bia. Meutim, takva oprema stoji stotine tisua dolara i mora biti

poremeaja ili bolesti, kada su oitanja naglo rasla ili se sputala.

ohlaena na temperaturu samo 30 stupnjeva viu od apsolutne nule,

Signali su sadravali vane podatke o stanju tijela i uincima raznih

kako bi se eliminiralo ambijentno zraenje koje se emitira na sobnoj

naina lijeenja. rtve karcinoma imale su manje fotona - kao da im

temperaturi. Zbog hlaenja, fotoaparat postaje osjetljiviji na slabo

se svjetlost gasila.

svjetlo. Kako bi Schwartzu bilo mogue doi do takve opreme?

Iako su Poppa ispoetka osuivali zbog njegovih postavki, na kraju

Mogueg rjeenja sjetila se Kathy Creath, profesorica optikih zna

je ipak postao meunarodno priznat. Osnovao je svoj Meunarodni

nosti na Schwartzovom sveuilitu, koja je dijelila njegovu oaranost

institit za biofiziku (International Institute of Biophysics - IIB), sa

ivom svjetlosti i njenom uporabom u lijeenju. Znala je da Odjel

stavljen od petnaest skupina znanstvenika iz meunarodnih centara

za radiologiju u Nacionalnoj zakladi za prirodne znanosti (Natio

cijelog svijeta, ukljuujuu vicarski CERN, ameriki Northeastern

nal Science Foundation - NSF) iz Tucsona u Arizoni ima CCD fo

University, kineski Institut za biofiziku pri pekinkoj Akademiji za

toaparat kojim su mjerili svijetljenje laboratorijskih takora nakon

prirodne znanosti i Moskovsko dravno sveuilite u Rusiji. IIB je do

ubrizgavanja fosforescentnih boja. Radilo se o Roper Scientific Ver-

poetka dvadeset prvog stoljea imao barem etrdeset renomiranih

sArray 1300B CCD fotoaparatu u tamnoj komori unutar crne kutije,

znanstvenika iz cijelog svijeta.

iznad sustava za hlaenje Cryotiger, koji je temperaturu sputao do

Je li mogue da te frekvencije prenose iscjeljivanje? Schwartz je shva

- 101C. Snimke su se vidjele na monitoru. To je bilo ba ono to su

tio da, ako eli prouavati biofotonske emisije, prvo mora doi do

traili. Nakon to je Creathova razgovarala s direktorom NSF-a, on

naina promatranja tih siunih emisija svjetlosti. Popp je razvio ra

se sloio i odobrio im pristup fotoaparatu.

unalni mehanizam, povezan s kutijom u koju se moe staviti ivo

Schwartz i Creathova su u prvom testu na crnu platformu stavili list

bie - npr. biljka. Aparat bi onda brojao fotone i crtao graf emitirane

geranija. Napravili su fluorescentne fotografije nakon petosatnog

svjetlosti. No ti su aparati biljeili fotone samo u potpunome mraku.

izlaganja zraenju. Kada je raunalo prikazalo zadnju fotografiju,

Do tada je znanstvenicima bilo nemogue vidjeti kako iva bia sjaje

bila je prekrasna: savrena slika osvijetljenog lista, kao obrnuta sjena,

u tami.

ali s nevjerojatnim detaljima - vidjela se i najsitnija ilica. Oko lista

Kada je Schwartz razmiljao o opremi koja bi bila potrebna za regi

su bile siune bijele tokice sline ljokicama - to je dokazivalo

striranje vrlo slabe svjetlosti, sjetio se CCD fotoaparata na telesko

Prisutnost visokoenergijskih kozmikih zraka. Schwartz je kod slje

pima. Ta iznimno osjetljiva oprema sada se rabi za fotografiranje

deeg izlaganja koristio softverski filter za eliminiranje ambijentnog

dalekih galaktika, registrira 70 posto bilo koje svjetlosti, bez obzira

Zraenja. Slika lista sada je bila savrena.

J

68

69

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

Kada su Schwartz i Cearthova prouavali zadnju fotografiju na mo

je kontrolirao svoj raun, mislio je da je pogrijeio. Prema njego

nitoru, shvatili su da piu znanstvenu povijest.To je bilo prvi put da

vim rezultatima, na iznimno niskim temperaturama, malo veim

su znanstvenici mogli vidjeti svjetlost kako izlazi iz ivoga bia.

od apsolutne nule, poelo se dogaati neto neobino: atomi, koji

17

Buduu da je oprema zabiljeila to svjetlo, Schwartz je konano mo

se inae kreu razliitim brzinama, usporili su na jednaku razinu

gao vidjeti da li namjera iscjeljivanja takoer generira svjetlo. Cre-

energije. U tom stanju atomi gube svoju individualnost i ponaaju

athova je kontaktirala brojne iscjelitelje i zamolila ih da ruke dre

se poput jednog ogromnog atoma. Nikako ih se ne bi moglo meu

nekoliko minuta na platformi ispod fotoaparata. Schwartzove prve

sobno raspoznati. Kada bi to bila istina, to bi znailo da je naiao

neprecizne slike prikazivale su grub sjaj loe rezolucije, bile su loe

na posve novo stanje tvari, s posve drukijim svojstvima od bilo

fokusirane i stoga nepogodne za analizu. Zatim je pokuao sa stavlja

ega u svemiru.

njem ruku iscjelitelja na bijelu podlogu (jer bijela boja odbija svje

Einstein je objavio te nalaze " i taj je fenomen nazvan Bose-Einste-

tlo), a ne na crnu (jer crna boja apsorbira svjetlo). Slike su bile zapa

inov kondenzat". No, ipak nije bio do kraja uvjeren da je u pravu.

njujue jasne: struja svjetlosti tekla je iz ruku iscjelitelja - iz njihovih

To je vrijedilo i za druge fiziare u iduih sedamdeset godina, sve

prstiju. Schwartz je sada dobio odgovor na pitanje o svjesnoj misli:

do 5. lipnja 1995. godine, kada su Eric Cornell i Carl Wiemann s

iscjeliteljska namjera stvara valove svjetlosti koji su medu najorgani

JILA-e - programa, koji sponzorira Nacionalni institut za standar

ziranijima u prirodi.

de i tehnologiju (National Institute of Standards and Technology)

Teorija relativnosti nije jedina velika Einsteinova spoznaja. Imao je

i Sveuilite u Coloradu iz Bouldera, uspjeli ohladiti malu koliinu

jo jednu, i to 1924. godine, nakon dopisivanja s opskurnim indij

atoma rubidija na 170 milijarditih dijelova stupnja iznad apsolutne

skim fiziarem imenom Satyendra Nath Bose, koji se bavio novom

bule. Hvatanje tih atoma u lasersku mreu i magnetska polja bio

zamisli o prirodi svjetla: svjetlo je, po njemu, sastavljeno od malih

je veliki pothvat. U jednom se trenutku skupina od 2000 atoma

vibrirajuih klupka - fotona. Boze je doao do zakljuka da fotone

- velikih otprilike 20 mikrona, to je pet puta manje od debljine

treba promatrati kao identine estice. Tada mu nitko osim Einsteina

papira - poela ponaati poput jednog bia - posve drukije od

nije vjerovao.

okolnih atoma. Iako su ti atomi jo uvijek bili dio plina, ponaali

Einsteinu su se svidjeli Boseovi dokazi i iskoristio je svoj utjecaj kako

su se kao atomi krutine.

bi objavio njegove teorije. Bose ga je, takoer, potaknuo na istrai

etiri mjeseca kasnije, Wolfgang Ketterle s Instituta za tehnologiju

vanje mogunosti da, pod odreenim uvjetima ili temperaturama,

u Massachusettsu, uspio je ponoviti taj pokus, ali s natrijem; za taj

atomi plina (koji se inae kaotino ponaaju) poinju sinkronizirano

su rad on, Cornell i Wieman dobili 2001. godine Nobelovu nagra

djelovati, poput Boseovih fotona. Einstein je poeo raditi na vlastitoj

du. Nekoliko su godina kasnije Ketterle i neki drugi uspjeli dobiti

formuli ne bi li otkrio kakvi uvjeti stvaraju takve fenomene. Kada

ls

/o

19

20

t i efekt, ali ovaj put s molekulama.

21

/i

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Drugo

McTaggart

poglavlje:

LJUDSKA

ANItNA

Znanstvenici su vjerovali da se Einsteinovom i Boseovom teorijom

sobno povezane zajednikim elektromagnetskim poljima i vibriraju

mogu objasniti neka od udnih svojstava koja su uoili u subatom-

kao akustine vilice ugodene na istu frekvenciju. Njihovo ponaanje

skom svijetu: superfluidnost, stanje u kojem odreene tekuine teku

prestaje biti kaotino i one stupaju zajedno poput male vojske.

bez gubitka energije, ili ak spontano izau iz svojih posuda; ili su

Jedan je znanstvenik to ovako opisao: koherentnost je kao usporei

per vodljivost, slina karakteristika elektrona u strujnom krugu. U

vanje fotona jedne arulje od 60W s fotonima Sunca. Snaga svjetlosti

superfluidnim i supervodljivim stanjima, tekuina ili elektrina stru

arulje samo je 1W po etvornom centimetru svjetla - zato to se

ja teoretski bi mogle tei istom snagom zauvijek.

mnogi valovi koje fotoni stvaraju meusobno ponitavaju. Svjetlost

Ketterle je otkrio jo jedno nevjerojatno svojstvo atoma u tom stanju:

Sunca po etvornom je centimetru otprilike 6000 puta jaa. No, kada

svi su atomi savreno harmonino oscilirali, kao fotoni u laseru, koji

biste mogli navesti sve fotone jedne arulje na koherentnost, energet

se ponaaju kao jedan ogromni foton i vibriraju u savrenom ritmu.

ska gustoa jedne arulje bila bi tisuama milijuna puta vea od one

Ta organizacija rezultira iznimno uinkovitom energijom. Umjesto

na povrini Sunca.

odailjanja svjetla na 3 m, laser odailje val koji putuje 300 milijuna

Nakon to je Popp otkrio koherentnu svjetlost ivih organizama,

puta dalje.

drugi znanstvenici su teoretizirali da mentalni procesi stvaraju Bose-

Znanstvenici su bili uvjereni da je Bose-Einsteinov kondenzat svoj

Einsteinov kondenzat. Britanski fiziar Robert Penrose i njegov par

stvo atoma koji su toliko usporeni da gotovo miruju kada su izloeni

tner, ameriki anestetiar Stuart Hameroff sa Sveuilita u Arizoni,

temperaturama minimalno viim od najniih temperatura u svemi

bili su na elu znanstvenika istraivaa koji su iznijeli postavku da

ru. No, onda su Fritz-Albert Popp i njegovi suradnici otkrili da slino

su mikrocjevice u stanicama zapravo svjetlovodi" u kojima se ka

svojstvo ima i svjetlost koja izlazi iz ivih bia. To se nije smjelo do

otini valovi transformiraju u visoko koherentne fotone, koji onda

goditi u burnom unutarnjem svijetu ivih bia. Osim toga, biofotoni

pulsiraju tijelom.

koje je mjerio kod ivotinja, biljaka i ljudi bili su vrlo koherentni.

Gary Schwartz je vidio ba takvu koherentnu struju fotona kako izla

Ponaali su se poput jedne supersnane frekvencije. Njemaki biofi-

zi iz ruku iscjelitelja. Nakon to je pruavao radove znanstvenika kao

ziar Herbert Frdhlich prvi je opisao model u kojem bi ovaj tip orga

to su Popp i Hameroff, napokon je imao odgovor o izvoru iscjelji

nizacije mogao biti prisutan i igrati glavnu ulogu u biolokim susta

vanja: ako se misli generiraju kao frekvencija, iscjeljujua namjera je

vima. Njegov model pokazao je da, kod sloenih dinamikih sustava

visokoureena svjetlost.

kao to su ljudska bia, unutarnja energija stvara brojne povezanosti,

Rieativni pokusi Garyja Schwartza otkrili su mi neto fundamen

to je onda ini koherentnom.

iva energija moe se organizirati

talno o kvantnoj prirodi misli i namjera. On i njegove kolege otkrili

u jedno koherentno stanje s najviim oblikom kvantne ureenosti

su dokaze da su ljudska bia odailjai i prijemnici kvantnih signala.

u prirodi. Kada su subatomske estice koherentne, postaju meu-

Usmjerena namjera se naizgled manifestira kao elektrina i magnet-

72

22

23

24

ra

EKSPERIMENT

NAMJERE

lynne

McTaggart

ska energija i proizvodi ureenu struju fotona, koju osjetljiva oprema

moe registrirati. Moda i nae namjere djeluju kao visoko koheren
tne frekvencije koje mijenjaju molekularne veze i strukturu, jedna
dobro usmjerena misao mogla bi biti poput lasera koji osvjetljuje,
pritom ne gubei snagu.

Tree poglavlje

Sjetila sam se nevjerojatnog iskustva koje je Schwartz imao u Vancouveru. Odsjeo je u apartmanu na najviem katu jednog hotela.

DVOSMJERNA ULICA

Probudio se u dva sata ujutro, to za njega nije neobino, i izaao na

balkon kako bi uivao u pogledu na grad. Iznenadilo ga je to je svje

Cleve Backster bio je medu prvima koji su tvrdili da ljudska namjera

tlo bilo upaljeno u mnogo kua. Bilo mu je ao to nema teleskop, jer

utjee na biljke. Tu se tvrdnju smatralo toliko nevjerojatnom da su

bi tako mogao vidjeti to ti ljudi rade tako kasno. Naravno, da su ti

je ismijavali sljedeih etrdeset godina. Backster je doao na lo glas

ljudi imali teleskop, mogli bi vidjeti njega kako gol stoji na balkonu.

nakon eksperimenata koji su, navodno, dokazivali da ivi organizmi

Iznenada je vidio samoga sebe kako nag leti od prozora do prozora.

registriraju i reagiraju na ljudske misli.

Ali, moda ta ideja nije bila samo proizvod mate. On je ipak stalno

Telepatija biljaka zanimala me manje od jednog otkria koje je u toj

emitirao biofotone, koji putuju brzinom svjetlosti: svaki bi foton za

prii baeno na margine, a to je dokazani konstantan dvosmjerni ti

sekundu proputovao 299 792 458 metara, a za dvije sekunde dvo

jek podataka medu svim ivim biima. inilo se da je svaki organi

struko vie.

zam, od bakterija do ljudskih bia, u stalnoj kvantnoj komunikaciji.

Njegova svjetlost bila je slina fotonima vidljive svjetlosti koja dola

Taj neprestani razgovor predstavljao je mehanizam preko kojeg misli

zi sa zvijezda. Svjetlost koja dolazi sa zvijezda je, u puno sluajeva,

mogu imati fiziki uinak.

putovala milijunima godina. Svjetlost zvijezda ima u sebi povijest te

To je otkrie bilo rezultat male zabave 1966. godine. Backster, u to

iste zvijezde. ak i ako je ta zvijezda nestala prije nego to je njena

vrijeme visok, ilav, kratko oian ovjek, pun djetinjeg entuzijazma,

svjetlost dola do Zemlje, ostavila je neizbrisiv trag na nebu.

teko se koncentrirao. esto je ostajao u uredu due od svojih kolega

Schwartz je, zatim, sebe vidio kao klupko energetskih polja, malu

jer se tek tada, bez ometanja kolega i aktivnosti na prometnom Ti

zvijezdu koja isijava sve fotone ikad proizvedene tijekom cijelog nje

mes Squarcu, koji se nalazi etiri kata nie, mogao koncentrirati.

govog ivota. Svi podaci koje je slao od svog djetinjstva, sve misli

Backster se u svojoj zemlji proslavio kao vodei strunjak za detekto

koje je ikad imao - sve je bilo tu i sjalo je poput svjetlosti zvijezda.

re lai. Tijekom Drugog svjetskog rata fascinirala ga je psihologija

Moda je namjera slina zvijezdi. Kada se misao jednom rodi, sjaji

laganja, koritenje hipnoze i seruma istine" pri ispitivanju protu-

kao svjetlost zvijezde i utjee na sve na svom putu.

obavjetajaca, i tu je fasciniranost primijenio na poboljavanje de-

75

EKSPERIMENT

NAMJbKb

Lynne

Mclaggart

irece

poglavlje:

uvusMJtKNA

u m

tektora lai. Prvi program za protuobavjetajne slube radio je, ne

na grafikonu po kojem je pisa crtao neprekidnu, nazubljenu crtu.

koliko godina nakon rata, s CIA-om, a zatim je osnovo Backsterovu

Kada bi netko lagao ili bio emocionalno uzbuen, veliina krivulje bi

kolu za otkrivanje lai (Backster School of Lie Detection), koja je i

se drastino poveala.

sada, pedeset godina nakon otvaranja, vodea u svijetu u pouavanju

Backster je jedan veliki list dracene stavio izmeu dvije elektrode i

tehnika detektora lai.

privrstio ih gumicom. Kada je zalio biljku, mislio je kako e vidjeti

Jednog jutra u veljai, nakon to je cijelu no radio, Backster je u

rast grafikona na papiru, to bi znailo da je elektrini otpor lista pao

sedam ujutro otiao na pauzu. Htio je zaliti dracenu i gumijevac u

zbog dotoka vode. No, kada je sipao vodu, dogodilo se neto posve

svom uredu. Kada je napunio kanticu za zalijevanje, pitao se bi li

suprotno. Grafikon se poeo sputati, a onda je pokazao oitanje sli

bilo mogue izmjeriti vrijeme potrebno da voda od korijena dode

no onom koje se dogaa kada se osoba boji da e biti uhvaena u

do listova, posebno kod dracene, koja ima vrlo dugu stabljiku. Palo

lai.

mu je na pamet kako to izvesti: biljku e prikljuiti na detektor lai i

Tada je Backster mislio da je to reakcija slina ljudskoj, ali poslije je

kada voda dode izmeu elektroda, vlaga e ui u strujni krug i bit e

saznao da votana izolacija meu stanicama biljaka uzrokuje elek

registrirana kao pad otpora.

trini izboj slian ljudskoj reakciji na stres. Odluio je da, ako biljka

Detektor lai (poligraf) osjetljiv je i na najmanje promjene elektrine

pokazuje emocionalnu reakciju, treba je dodatno emocionalno sti

vodljivosti koe, promjenjive zbog aktivnosti znojnih lijezda kojima

mulirati kako bi se reakcija pojaala.

upravlja simpatiki ivani sustav. Galvanska reakcija koe (galva

Kada se ovjeka testira detektorom lai, najbolje je postavljati mu

nic skin response - GSR) na testu se pokazuje kao mjera elektrinog

izravna pitanja, tako da svaki neistiniti odgovor uzrokuje trenuta

otpora koe - ba kao to elektriari ommetrom mjere elektrini

nu, dramatinu reakciju simpatikog ivanog sustava: Jeste li vi

otpor u strujnom krugu. Detektor lai takoer prati promjene kr

ispalili dva metka u Joea Smitha?"

vnog tlaka, disanja i bila. Niska elektrina vodljivost znai mirnou.

Kako bi izazvao uznemirenost u biljci, Backster je znao da joj mora

Via elektrodermalna aktivnost (EDA) znai da simpatiki ivani

zaprijetiti na neki nain. Pokuao je s uranjanjem jednog lista u ali

sustav, koji je osjetljiv na stres i odreena emocionalna stanja, radi

cu kave, ali to nije izazvalo nikakve promjene u oitanjima. Kada bi

pojaano - to se dogaa kada laemo. Oitanje detektora lai do

takva oitanja vidio kod ovjeka, Backster bi pretpostavio da je isti

kazuje stres simpatikog ivanog sustava i prije nego to ga je sama

umoran ili da mu je dosadno. Bilo je oito da mora stvoriti nekakvu

osoba svjesna.

jau prijetnju: odluio je list prikopan na elektrode spaliti ibicom.

1966. godine ta se sofisticirana tehnologija sastojala od elektroda

im se ta misao pojavila, poligraf je podivljao. On nije spalio list

kroz koje je prolazila slaba elektina struja i koje su bile privrene

- samo je pomislio na to. Prema poligrafu, biljka je misao doivjela

za dva ispitanikova prsta. Najmanji porast i pad otpora bili su vidljivi

kao izravnu prijetnju i reagirala je s krajnjom uznemirenou. Otr-

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

irece

pogiavije:

uvuiivijtnNA

U L K A

ao je po ibice do stola svoje tajnice u susjednom uredu. Kada se

uzoraka iz odvoda i pogledati ih pod mikroskopom - vidio je pravu

vratio, biljka je jo uvijek bila uznemirena. Zapalio je ibicu i drao

dunglu bakterija, koje inae ive na takvim mjestima. Je li mogue

je ispod jednog lista. Oitanja su i dalje pokazivala paniku. Backster

da su bakterije, kada im je zaprijetila kipua voda, odaslalale neku

je vratio ibice na mjesto. Oitanja su se normalizirala.

vrstu S.O.S.-a, kojeg su onda primile biljke?

Nije znao to misliti o tome. Dugo ga je privlaila hipnoza i zamisli

Backster je znao da e ga znanstvena zajednica ismijavati ako pred

0 snazi misli i prirodi svijesti. ak je izveo nekoliko pokusa dok je

stavi takva otkria, stoga je uposlio mnoge kemiare, biologe, psi

radio u Vojnoj protuobavjetajnoj slubi (Army Counter Intelligence

hijatre, psihologe i fiziare ne bi li mu pomogli u osmiljavanju ne

Corps) i CIA-i, u sklopu programa namijenjenjenog detektiranju te

pobitnog pokusa. Backster se u svojim ranim pokusima oslonio na

hnika hipnoze kod ruskih agenata.

ljudsku misao i emociju kao na pokretae reakcije biljaka. Znanstve

No, ovdje se radilo o neem mnogo nevjerojatnijem. inilo se da mu

nici su ga uvjeravali da ne koristi namjeru kao podraaj u pokusu jer

je biljka itala misli. On ak nije niti osobito volio biljke. To se moglo

se ona ne podvrgava rigoroznoj znanosti. Kako moete kontrolirati

dogoditi samo ako je biljka imala neku posebnu vrstu ekstrasenzor-

ljudsku misao - primjerice, elju za nanoenjem boli? Tradicionalna

ne percepcije. Biljka bi morala biti u skladu sa svojom okolinom jer

znanstvena zajednica lako bi mogla nai zamjerke takvom istraiva

bi tako primala puno vie od pukih osjetilnih informacija od svjetlo

nju. Morao je napraviti laboratorij samo za biljke, jer bi ih druga iva

sti ili vode.

bia mogla omesti.

Backster je prilagodio svoj pokus s poligrafom: poligraf je pojaavao

To bi se moglo postii jedino kad bi pokus bio automatiziran. Tako

elektrine signale i tako postao osjetljiv i na najmanje elektrine pro

er mu je bio potreban i snaan podraaj. Pokuao se sjetiti nekog

mjene u biljkama. Njegov partner Bob Henson i on zajedniki su po

ina koji bi u biljkama potakao najvei uas. Postalo mu je jasno da

navljali poetni pokus. Backster je cijele idue godine pratio u svom

bi jedini nain za to bilo neto jednakovrijedno genocidu. No, to bi

uredu reakcije biljaka na okolinu. Otkrili su nekoliko karakteristika.

mogao ubijati, a to ne bi na njega navuklo bijes protivnika vivise-

Biljke su se navikle na dolaske i odlaske svog skrbnika. Imale su i

kcije i lokalnih vlasti? To oito ne bi mogao biti ovjek ili ikakva vea

neku vrstu teritorijalnosti" i nisu reagirale na dogaaje u drugim

ivotinja. Nije elio ubijati niti pokusne ivotinje - takore i zamorce.

prostorijama blizu Backsterovog laboratorija. inile su se usklaene

Jedini oiti kandidati bili su morski raii: inilo se da je njihova je

1 s Backsterovim dobermanom Peteom, koji je stalno bio u uredu.

dina svrha postati hranom za tropske ribice. Sudbina morskih raia

Najzanimljivija je bila stalna dvosmjerna komunikacija biljaka i dru

ve je bila odreena - tome bi se usprotivili samo najgorljiviji proti

gih ivih bia u njihovoj okolini. Jednom, kada je Backster kuhao

vnici vivisekcije.

kavu, vidio je da je u loni stavio previe vode. Kada je viak sipao

Backster i Henson postavili su napravu koja bi nasumce izabrala je

u odvod, biljke su intenzivno reagirale. Odluio je uzeti nekoliko

dan od est moguih trenutaka i tada sipala au morskih raia u

78

79

EKSPERIMENT

NAMJtKt

Lynne

Mciaggart

lonac kipue vode. Aparat za sluajni odabir bio je smjeten u naj

kojih je jedan bio u laboratoriju Alexandra Dubrova, ruskog doktora

daljem od est ureda, a biljke prikopane na poligraf bile su u tri

botanike i fiziologije biljaka. Njegova postignua bila su slavljena

odvojene sobe na drugom kraju laboratorija. etvrti poligraf bio je

u bestseleru Tajni ivot biljaka (The Secret Life of Plants). Meu

privren za otpornik kako ne bi dolo do iznenadnog rasta napona

tim, u konvencionalnoj znanstvenoj zajednici Backsterova su otkria

iz opreme i sluio je kao slijepa proba.

bila okarakterizirana kao smijena, osobito zato to Backster nije bio

Mikroraunala jo nisu bila izumljena - Backster je svoj laborato

tradicionalan znanstvenik - ismijavali su ga zbog tzv. Backsterovog

rij postavljao kasnih ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Stvorio

efekta". asopis Esquire ga je 1975. godine uvrstio meu dobitnike

je inovativni mehaniki program s prekidaem s odgodom paljenja,

100 nagrada za sumnjiva otkria: Znanstvenici tvrde da jogurt pria

koji je odvajao svaku fazu automatiziranog procesa. Backster i Hen-

sam sa sobom."

son bi, nakon pritiska na prekida, napustili laboratorij kako svojom

Backster se nije obazirao na kritike i sljedeih trideset godina nasta

prisutnou i mislima ne bi utjecali na rezultate. Morali su elimini

vio je s istraivanjima i radom na poligrafima, te je na kraju skupio

rati mogunost da su biljke vie usklaene s njima nego s manjim

gomilu istraivanja o, kako je govorio, primarnoj percepciji". Brojne

ubojstvom morskih raia na drugom kraju ureda.

biljke prikopane na poligraf pokazale su reakcije na ljudska emo

Backster i Henson mnogo su puta izveli svoj test. Rezultati su bili

cionalna stanja, a osobito prijetnje i negativnu namjeru. Tako je re

jasni: poligraf je pokazivao znaajne promjene u oitanjima kada bi

agirala i plijesan, parameciji, jaja, pa ak i jogurt. Backster je ak

morski raii padali u kipuu vodu. Mnogo godina nakon tog ot

pokazao da i tjelesne tekuine, npr. uzorci krvi i sjemene tekuine,

kria - kada je Backster postao veliki oboavatelj Ratova zvijezda

njegove i njegovih kolega, zadravaju stanje svijesti osoba od kojih

- svoje bi testove protumaio na sljedei nain: biljke su osjetile veli

potjeu: krvne stanice mladog pomonika u laboratoriju intenzivno

ki poremeaj u Sili, a on je otkrio kako to izmjeriti. Ako biljke mogu

su reagirale kada je otvorio Playboy s nagom Bo Derek.

osjetiti smrt organizama tri vrata nie, to znai da su svi oblici ivota

Takve reakcije ne ovise o udaljenosti: svaki oblik ivota prikopan na

nevjerojatno usklaeni. iva bia zacijelo primaju i alju telepatske

poligraf slino je reagirao na njegove misli, nalazio se on u istoj sobi

informacije u svakom trenutku, a osobito kada se osjeaju ugroeno

ili bio kilometrima daleko. Ta iva bia su se, poput kunih ljubimaca,

ili umiru.

uskladila sa svojim vlasnikom". Ti organizmi nisu samo registrirali

Backster je rezultate svog pokusa objavio u nekoliko uglednih a

njegove misli - oni su telepatski komunicirali sa svojom okolinom.

sopisa za paranormalna istraivanja i napravio skromnu prezenta

ive bakterije u jogurtu reagirale su na smrt raznih vrsta bakterija i

ciju na desetom godinjem sastanku Udruenja za parapsihologiju

jogurt je pokazivao elju da ga se nahrani" svojim korisnim bakte

(Parapsychology Association).

Parapsiholozi su uvidjeli njegovu

rijama. Jaja su bila vrlo uznemirena kada ih se stavilo kuhati, a onda

vrijednost i pokus su ponovili u nekoliko neovisnih laboratorija, od

su se pomirila sa svojom sudbinom. Biljke su u stvarnom vremenu

80

81

irece

poglavlje:

uvuiivutHNA

u u u

reagirale na svaki prekid kontinuiteta sa ivim biima u svojoj

Swann je razmiljao o sipanju kiseline u lonac s biljkom. Igla poli

okolini. ak su reagirale kada bi se njihovi skrbnici koji nisu bili

grafa je ponovno poludjela. Na kraju se inilo da je biljka shvatila da

u uredu, odluili vratiti.

Swann ne misli ozbiljno. Igla poligrafa se smirila. Swann je inae bio

Najvei je problem bio osmisliti pokuse koji e na znanstveni na

ljubitelj biljaka, uvjeren da su biljke svjesne sebe, ali ga je ipak oki

in imati uinka. Iako su Backsterovi pokusi sada bili potpuno

rala spoznala da biljke mogu razlikovati pravu od lane namjere: to

automatizirani, kada bi napustio ured biljke su ostajale usklae

je krivulja

ne s njim, bez obzira na njihovu meusobnu udaljenost. Kada

Iako su ostala odreena pitanja o Backsterovim nekonvencionalnim

bi Backster i njegov partner bili u oblinjem baru, biljke tijekom

metodama istraivanja, sama koliina dokaza ukazuje na neku vrstu

njihove odsutnosti ne bi reagirale na morske raie, ve na ra

primarne reakcije i usklaenosti kod svih organizama, bez obzira na

spoloenja tijekom njihovog razgovora. Bilo je vrlo teko izolirati

njihov stupanj razvoja. No, za moj rad najvanije je Backsterovo ot

reakcije na odreena dogaaje, te je stoga bilo nuno osmisliti

krie telepatije izmeu svih ivih organizama i njihove okoline. Na

pokuse koje e provoditi nepoznati ljudi u drugom laboratoriju.

neki se nain konstantno alju i primaju poruke.

Ponovljivost pokusa s istim rezultatima bio je jo jedan veliki pro

Backster je na otkrie tog mehanizma morao ekati godinama, sve

blem. Za sve testove bila je nuna spontanost i iskrena namjera.

dok Fritz-Albert Popp nije otkrio biofotone, siune estice svjetlosti

To je otkrio kada g a j e u listopadu 1971. godine posjetio Ingo Sw-

koje emitiraju iva bia." Isprva je Popp vjerovao da iva bia koriste

ann, poznati medij. Swann je elio ponoviti pokus s dracenom.

emisije biofotona samo za brzo, nelokalno slanje signala iz jednog di

Kao to su i oekivali, oitavanja poligrafa su pokazivala uzruja-

jela tijela u drugi radi dobivanja podataka o openitom zdravstvenom

nost kada je Swann zamiljao kako pali biljku. Kada je to isto po

stanju ili uincima odreene terapije. No, onda je Poppa zaintrigirao

novno pokuao, biljka je reagirala uzrujano, a onda se odjednom

najfascinantniji efekt: inilo se da je svjetlost sustav komunikacije

smirila.

meu svim ivim biima.

to to znai?" upitao je Swann.

je da enke te vrste apsorbiraju svjetlost drugih buha i dalje odailju

Backster je slegnuo ramenima: Vi recite meni."

uzorke interferencije - kao da su primljenu svjetlost aurirale sa svo

Swann je pomislio neto to mu se inilo toliko bizarnim da se

jim podacima. Popp je zakljuio da im moda taj mehanizam, poput

isprva nije usudio to rei naglas. Rekao je: Mislite li da je biljka

neke nevidljive mree, pomae da ostanu zajedno u roju.

shvatila da nisam bio ozbiljan kada sam joj namjeravao spaliti

Odluio je pozabaviti se svjetlosnim emisijama medu dinoflagelati-

list? Moda sada zna da nema razloga za strah?"

ma - algama koje uzrokuju luminiscentnost mora. Ti jednostanini

Backster je odgovorio: Vi ste to rekli, ja nisam. Pokuajte s jo

organizmi na evolucijskoj su ljestvici negdje izmeu ivotinje i bilj

nekom slinom misli."

ke: iako su klasificirani kao biljke, kreu se kao primitivne ivotinje.

8;

uenja

biljaka.

]0

12

U pokusima s vodenom buhom otkrio

13

83

civarcninriEni

n u m j c n t / Lynne M c i a g g a r i

Popp je otkrio da je svjetlost svake alge koordinirana sa susjednima,

Nakon 10 minuta, kada se voda smirila, u obje je posude stavio uzor

kao da svaka, na odreeni znak, digne siunu svjetiljku. Poppove

ke dinoflagelata. Alge koje su bile u protresenoj vodi iznenada su po

kineske kolege pokuali su dva uzorka algi odvojiti pregradom kroz

jaale svoje emisije fotona, to je bio znak stresa. inilo se da su alge

koju su se mogle vidjeti" i otkrili su da su i tada emisije svjetlosti

svjesne svake promjene u svojoj okolini i reagirale su uznemireno.

usklaene. Istraivai su zakljuili da se radi o vrlo sofisticiranom

jo jedan Poppov kolega, Eduard Van Wijk, nizozemski psiholog,

nainu komunikacije. Nije bilo sumnje o uzajamnom slanju signa

pitao se o rasponu tog utjecaja. Je li mogue da ivo bie registri

la.

ra podatke cijele okoline, a ne samo onog bia s kojim komunicira?

14

15

21

inilo se da ti organizmi takoer registriraju svjetlost drugih vr

Kada iscjelitelj alje iscjeliteljsku namjeru, koliki je njezin domet? Bi

sta, iako su najusklaeniji bili s pripadnicima svoje. Kada bi jedan

li utjecala samo na ciljanu osobu ili i na organizme oko nje?

organizam apsorbirao svjetlosne valove drugog, svjetlost prvog or

Van Wijk je stavio staklenku algi (vrste Acetabularia acetabulum)

ganizma poela bi sinkronizirano izmjenjivati informacije.

iva

blizu iscjelitelja i njegovog pacijenta. Zatim je mjerio fotonske emisi

bia takoer izmjenjuju informacije sa svojom okolinom. Bakterije

je alge tijekom seansi iscjeljenja i tijekom stanki. Nakon analiziranja

su apsorbirale svjetlost iz svojih hranjivih tvari: broj bakterija bio je

podataka, otkrio je nevjerojatne promjene broja fotona u algama.

proporcionalan apsorpciji svjetla. inilo se da ak i utanjak i bje

Emisije su se znaajno promijenile tijekom seansi iscjeljenja, izgle

lanjak jajeta komuniciraju s ljuskom.

dalo je kao da su alge bombardirane svjetlom. Bilo je promjena i u

16

17

18

19

Ta se komunikacija odvija i kada je organizam raskomadan. Gary

ritmu emisija - alge su se naizgled uskladile s jaim izvorom svjetla.

Schwartz je izrezao nekoliko mahuna, stavio ih na udaljenosti od 1

Popp je tijekom svog poetnog istraivanja otkrio neobinu reakciju

do 10 mm i slikao s NSF CCD fotoaparatom. Pomou softvera po

ivih bia na svjetlost. Kada bi neki organizam izloio jarkom svje

boljao je svjetlo i otkrio da izmeu izrezanih komada ima toliko

tlu, nakon nekog bi vremena i sam organizam jae isijavao, kao da

svjetlosti kao da su mahune opet cijele. Iako su bile izrezane, zasebni

se oslobaa vika. Popp je taj fenomen nazvao odgoena lumini-

komadi i dalje su komunicirali. To je moda mehanizam koji obja

scencija" i pretpostavio da se radi o mehanizmu koji uravnoteuje

njava fantomsku bol i druge osjete u amputiranim udovima.

razinu svjetlosti bia. U Van Wijkovom su pokusu grafiki prikazane

Popp je, poput Backstera, otkrio usklaenost ivih bia sa svojom

fotonske emisije algi pokazivale znaajni porast. Van Wijk je prezen

okolinom preko svjetlosnih emisija. Jedan od Poppovih kolega, Wolf

tirao jedne od prvih dokaza da iscjeliteljska svjetlost utjee na sve na

gang Klimek, profesor na elu Ministarstva za istraivanja pri njema

svome putu.

koj vladi, osmislio je genijalni eksperiment kako bi ispitao jesu li

Melinda Connor, suradnica Garyja Schwartza, potom je pokazala da

bia, na primjer alge, svjesne prolih poremeaja u vlastitoj okolini.

namjera ima izravno djelovanje na tu svjetlost. Za svoje je istraiva

Pripremio je dvije posude s morskom vodom i jednu protresao.

nje odrezala listove geranija, paljivo ih svrstala u parove po veliini,

20

84

22

8S

cKjrcniMtN i

NflMjtKt /

Lynne

irece

Mciaggart

pogiavije:

uvuirvutKN

ULILH

zdravlju, poloaju na biljci, dostupnosti svjetla i slinim fotonskim

va na fotografijama. Kirlian je tvrdio da aura odraava zdravstveno

emisijama. Zamolila je dvadeset uspjenih iscjelitelja da alju namje

stanje osobe. Promjene u auri bile su znak bolesti ili mentalne nera

re samo jednom lanu para, prvo kako bi smanjili emisije, a onda

vnotee.

kako bi ih poveali. U 29 od 38 seansi namijenjenih smanjenju emi

Konvencionalni sovjetski znanstvenici ignorirali su Kirliana do e

sije, svjetlost se u ciljanim listovima drastino smanjila, a u 22 od

zdesetih godina, kada je ruski tisak otkrio takozvanu bioelektrogra-

38 seansi namijenjenih poveanju emisije iscjelitelji su prouzroili

fiju, i slavio ga kao velikog izumitelja. Kirlianova fotografija iznenada

znatno vee isijavanje.

je postala prihvaena, osobito u istraivanju svemira, a za nju su se

23

Nekada fizika trauma dovodi do iznenadne spoznaje. Fiziaru Kon-

zalagali mnogi zapadnjaki znanstvenici. Objavljivanje Kirlianovog

stantinu Korotkovu to se dogodilo kada je pao s krova. Bila je zima

prvog rada 1964. godine dodatno je privuklo znanstvenu zajedni

1976. godine, i dvadesetetverogodinji Korotkov je s prijateljima

cu.

slavio roendan. Volio je slaviti vani, bez obzira na vremenske uvje

Korotkov je tijekom svog viemjesenog oporavka shvatio: eli li ot

te. On i njegovi prijatelji na krovu su pili votku. Volio je teatralnost i

kriti vie o metodama snimanja te tajanstvene svjetlosti, za koju je

obuzet veseljem bacio se s krova na, kako mu se inilo, debeli nanos

Kirlian tvrdio da je tako vana za zdravlje, morat e napustiti svoj

snijega. No, ispod snijega je bio tvrdi kamen i Korotkov je slomio

trenutani posao. Znao je da e sudjelovanje uglednog fiziara po

lijevu nogu, te je morao nekoliko mjeseci provesti u bolnici.

put njega tom projektu dati vei kredibilitet i da e njegove tehnike

24

25

Tijekom svog dugog oporavka, Korotkov, konvencionalni profesor

sposobnosti moi pridonijeti razvoju te tehnologije. Moda bi ak

kvantne fizike na Dravnom tehnikom sveuilitu u Sankt Peters-

mogao nai nain za prikazivanje svjetlosti u stvarnom vremenu.

burgu, razmiljao je o predavanju o Kirlianovom efektu i iscjeljiva

Korotkov je, nakon to je stao na noge, mjesecima razvijao mehani

nju, koje je sluao ranije te godine. Bio je tako zaintrigiran da se pi

zam koji je nazvao tehnikom Vidljivog pranjenja u plinu (Gas Disc

tao moe li poboljati Kirlianov rad: ovjekovjeivanje neije ivotne

harge Visualization - GDV) i koji se sluio najsuvremenijom opti

energije na filmu.

kom, digitaliziranim televizijskim matricama i jakim raunalom.

Semjon Davidovi Kirlian bio je inenjer koji je 1939. godine otkrio

iva bia obino odailju slabanu struju fotona, koju moe registri

da fotografiranje ivih bia koja su bila izloena pulsiranom elektro

rati samo najosjetljivija oprema, i to u mrklom mraku. Korotkov je

magnetskom polju pokazuje fenomen poznatiji kao aura". Kada se

shvatio da bi se ta svjetlost mogla bolje registrirati kada bi se fotone

bilo koji vodljivi predmet (primjerice, ivo tkivo) stavi na plou od

stimuliralo na milijunima puta jae emitiranje svjetlosti.

izolacijskog materijala, primjerice stakla, i izloi visokonaponskoj,

Njegova je oprema bila spoj nekoliko tehnika: fotografije, mjerenja

visokofrekventnoj elektrinoj struji, stvara se slaba struja koja stvara

intenziteta svjetlosti i raunalnog prepoznavanja uzoraka. Korotko-

koronu oko predmeta - aureolu obojenog svjetla, koja je onda vidlji-

vljev fotoaparat slikao bi polje svakog prsta, raunalni program bi

86

8/

bKSKbKIMbNl

NAMJbKb

Lynne

McTaggart

Tree

poglavlje:

DVOSMJERNA

ULICA

potom ekstrapolirao sliku biopolja oko organizma u stvarnom vre

- ljutnji, tuzi, radosti - a onda o pozitivnim i negativnim namjerama

menu i iz nje dijagnosticirao zdravstveno stanje.

prema biljci. Kada bi sudionik mentalno zaprijetio biljci, njeno se

Korotkov je nakon toga napisao pet knjiga o ljudskom bioener-

energetsko polje smanjilo. Efekt bi bio suprotan kad bi joj se ljudi

getskom polju.

pribliili s vodom ili s osjeajima ljubavi.

26

S vremenom je uspio uvjeriti rusko Ministarstvo

zdravstva u vanost svog izuma za medicinske tehnologije, dijagno

Backster nije bio priznat uvelike zbog nedostatka znanstvenog kredi

zu i lijeenje. Njegova se oprema ispoetka rabila za predvianje

biliteta. Naiao je na prve dokaze neprestane meusobne komunika

odreenih klinikih situacija, kao to je praenje postoperativnog

cije ivih bia, koja im omoguuje ak i registriranje ljudskih misli.

oporavka. Kasnije je ula u iroku uporabu kao dijagnostiki alat za

Naprednije znanstveno znanje fiziara Fritza Poppa i Konstantina

mnoge bolesti, ukljuujui karcinom i stres, ak se rabila za procje

Korotkova bilo je nuno za razotkrivanje mehanizma te komunika

njivanje atletskog potencijala - za predvianje psihofizolokih blo

cije. Njihovo istraivanje prirode kvantnih emisija svjetlosti iz ivih

kada kod olimpijskih atletiara i vjerojatnost pobjede ili iscrpljenosti

organizama iznenada je dalo smisao Backsterovim otkriima. Ako

od pretjeranog treniranja.

su misli jo jedna struja fotona, posve je mogue da biljka moe regi

27

28

29

Na kraju je tu tehnologiju koristilo oko

3000 lijenika i istraivaa irom svijeta. Nacionalni zdravstveni in

strirati te signale i da oni utjeu na nju.

stituti takoer su bili zainteresirani i financirali su rad na biopolju"

Rad znanstvenika kao to su Backster, Popp i Korotkov nagovijeta

u kojem se koristila Korotkovljeva oprema.

mogunost dalekosenog utjecaja namjere. ini se da ba svaka mi-

30

Dok je Korotkov zvanino istraivao te praktine primjene, privatno

asao pojaava ili smanjuje svjetlost neeg drugog.

je nastavio istraivanje onoga to mu je poticalo matu: veze izme

u biopolja i svijesti.

31

Uzimao je GDV oitanja iscjelitelja i majstora

Qigonga dok su odailjali energiju i otkrio nevjerojatne promjene u

njihovim koronama. Korotkov je potom istraivao uinak vlastitih
misli na ljude u svojoj okolini. Zamolio je nekoliko parova da svojim
partnerima, dok su u njihovoj blizini, alju razne misli. Svaki snaan
osjeaj - ljubav, mrnja, ljutnja - imao je nevjerojatan uinak na pri
mateljev izboj svjetlosti.

32

Korotkov je, otprilike etrdeset godina nakon to je Backster pomo

u poligrafa registrirao uinke misli, potvrdio ta rana otkria pomo
u suvremene opreme. Biljku u loncu je prikopao na G D V aparat i
zatraio od svojih istraivaa da razmiljaju o razliitim osjeajima

88

89

etvrto poglavlje
SRCA KOJA KUCAJU KAO JEDNO
Niti jedan znanstvenik koji je radio na Istraivanju ljubavi" ne sjea
se tko se dosjetio tog imena. Moda je sve poelo kao ala Elisabeth
Targ: istraivanje se, naime, bavilo parovima u sobama koje su odva
jale hodnik, troja vrata, osam zidova i nekoliko centimetara nehrajueg elika.'
Ime je zapravo bilo osvrt na tajanstvenog dobroinitelja istraivanja
- Institut za istraivanje bezgranine ljubavi (Institute for Research
on Unlimited Love) u Case Western Reserveu. To je istraivanje po
stalo neka vrsta posthumne estitke za Valentinovo upuene Elisa
beth Targ, kojoj je dijagnosticiran maligni tumor mozga neposredno
prije nego to je istraivanje dobilo financijska sredstva. Istraiva
nje ljubavi" bi joj, kao prvo znanstveno istraivanje koje je dokazalo
kako namjera fiziki utjee na svog primatelja, na odgovarajui nain
iskazalo poast. To je ime osobito dobro opisivalo sam proces. Kada
odailjete namjeru, funkcije svakog vanijeg fiziolokog sustava
odraavaju se u tijelu primatelja. Namjera je savrena manifestacija
ljubavi: dva tijela postaju jedno.
Targova je svoju karijeru zapoela kao tradicionalni psihijatar, ali se
proslavila dvama izvanrednim istraivanjima na California Pacific
Medical Centru (CPMC) u San Francisku. U tim je istraivanjima

91

etvrto

EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne M c T a g g a r t

poglavlje:

blUA

KUJA

KUCAJU

KAU J E U N U

ispitivala mogunost iscjeljivanja na daljinu u pacijenata u zadnjim

u bolnici i kod lijenika, bili su manje bolesni i openito su se bolje

stadijima AIDS-a. Targova je mjesecima radila na osmiljavanju tog

osjeali. Razlike su bile vrlo jasne - lijeena skupina imala je est

pokusa. Ona i njen partner Fred Sicher, umirovljeni upravitelj bolni

puta manje bolesti karakteristinih za AIDS i etiri puta manje po

ce, traili su homogenu skupinu pacijenata s uznapredovalim AIDS-

sjeta bolnici od kontrolne skupine.

om, u istom stadiju bolesti, s istim brojem T stanica i bolestima veza

U prvim istraivanjima Elisabeth Targ iscjeljivali su samo uspjeni,

nim za AIDS. Budui da su htjeli testirati uinke iscjeljivanja na da

iskusni iscjelitelji koji su imali taj osobiti dar. Kada su istraivanja

ljinu, a ne nekog odreenog naina iscjeljivanja, odluili su ukljuiti

zavrila, Targovu je zanimalo moe li se obinog pojedinca nauiti

iscjelitelje iz razliitih miljea koji koriste razliite pristupe.

kako uinkovito koristiti namjeru.

Targova i Sicher okupili su aroliku skupinu iscjelitelja, od tradi

Za Istraivanje ljubavi" Targova je nala istomiljenika u Marylin

cionalnih krana do indijanskih amana, i zamolili ih da alju is-

Schlitz, potpredsjednici odjela za istraivanja i edukaciju na Institutu

cjeljujue misli skupini oboljelih od AIDS-a, koji su bili u strogim

za noetike znanosti (Institute of Noestic Sciences (IONS). Ta ener

uvjetima dvoslijepog pokusa. Sve se iscjeljivanje izvodilo na daljinu

gina plavua imala je zanimljivu reputaciju, koju je zasluila svojim

kako nita, pa ak ni dodir i prisutnost iscjelitelja, ne bi utjecali na

paljivo osmiljenim parapsiholokim istraivanjima i spektakular

rezultate. Targ je osmislila strogi, dvoslijepi format: svaki je iscjelitelj

nim rezultatima istih, koji su privukli pozornost New York Timesa i

dobivao zapeaene pakete s podacima pacijenata koje je trebao isci-

kljunih osoba u istraivanju svijesti. Schlitzova je tijekom svog du

jeliti - njihovim imenima, fotografijama i brojem T stanica. Iscjelite

gog rada's psihologom Williamom Braudom provela rigorozna istra

lji su svaki drugi tjedan dobivali novog pacijenta i od njih se trailo

ivanja fenomena poznatijeg pod imenom DMILS (Direct Mental

da se jedan sat dnevno, tijekom est dana, fokusiraju na namjeru za

Interaction with Living Systems - izravna mentalna interakcija sa

ozdravljenje pacijenta. Drugih tjedan dana su se odmarali. Tako bi

ivim sustavima). DMILS je sposobnost ljudske misli da utjee na

svaki iscjelitelj radio na svim pacijentima.

ivi svijet oko sebe.

Na kraju prvog istraivanja je 4 0 % pacijenata u kontrolnoj populaciji

Schlitzova je tijekom svog rada na podruju parapsihologije bila fa

(slijepoj probi") umrlo, dok je deset pacijenata u lijeenoj skupini

scinirana utjecanjem na daljinu: bila je meu prvima koji su ispitiva

bilo ne samo ivo nego i zdravije u svakom pogledu.

li uinak namjere u iscjeljivanju. Tako je za IONS skupila ogromnu

Targova i Sicher ponovili su istraivanje, ali ovaj su put poveali broj

bazu podataka o istraivanju iscjeljivanja.

sudionika i postroili protokol. Takoer su proirili raspon mjerenih

Schlitzova je za Istraivanje ljubavi" unovaila Deana Radina, nje

ishoda. U drugom su istraivanju oni iscjeljivani na daljinu ponovno

nog nadreenog u IONS istraivanju i jednog od najistaknutijih

bili zdraviji u svakom pogledu: imali su puno manje bolesti karakte

amerikih parapsihologa. Radin je trebao osmisliti opremu i samo

ristinih za AIDS, poboljanu razinu T stanica, manje su puta bili

istraivanje; zbog svog znanja strojarstva i psihologije mogao je osi-

92

93

L-KbHtKlMtNl

NAMJtKb

Lynne

Mciaggart

e t v r t o p o g l a v l j e : b K C A KOJA K U C A J U KAU J b D N O

gurati rigoroznost tehnikih detalja i protokola istraivanja. Targova

je, amplitude i faze modanih valova poinju zajedniki djelovati. Iako

je obuku pacijenata i dizajn programa prepustila Jeromeu Stoneu,

je slijed tih istraivanja bio drukiji, sva su se bavila istim pitanjem:

medicinskom tehniaru i budistu, koji je s njom radio na istraiva

moe li jedna osoba na viim razinama svog sredinjeg ivanog susta

njima vezanima za AIDS.

va osjetiti stimulaciju druge osobe? Ili, kako je Radin to volio rei, kada

Godine 2002., nakon smrti Elisabeth Targ, Schlitzova i drugi nasta

poiljatelja netko utipne, osjea li primatelj bol?

vili su istraivanje i angairali Ellen Levine, jednu od Elisabethinih

Dvoje ljudi, prikopano na psiholoke mjerne aparate (npr. EEG), bilo

kolegica iz CPMC-a, koja je naslijedila njen posao i dalje suraivala

je smjeteno u odvojene sobe. Jednog bi se neim stimuliralo - slikom,

sa Stoneom.

svjetlom ili blagim elektrookom. Istraivai bi onda pogledali oba

Istraivanje ljubavi" takoer je rabilo formulu popularnu meu

EEG-a ne bi li utvrdili je li primatelj registrirao poiljateljev podraaj.

istraivaima svijesti: osjeaj da vas netko neprekidno promatra. U

Najranija istraivanja DMILS-a osmislio je Charles Tart, psiholog i

takvim se istraivanjima dvoje ljudi nalazi u dvije razliite sobe. Ka

istraiva svijesti, koji je proveo seriju brutalnih pokusa kako bi utvr

mera je usmjerena na primatelja, koji je prikopan na aparat slian

dio mogu li ljudi osjetiti bol druge osobe. Podvrgavao se elektrooko-

poligrafu (mjera vodljivosti koe). Radi se o istom tipu poligrafa

vima dok bi dobrovoljni sudionik u drugoj sobi bio prikopan na apa

koji se koristi u prouavanju detekcije lai jer registrira poveanja

rate koji su mjerili njegovu potencijalnu reakciju na Tartovu neugodu.

nesvjesne aktivnosti autonomnog ivanog sustava. Poiljatelju" je

Kada bi Tart doivio ok, primatelj bi nesvjesno reagirao smanjenim

reeno da u nasuminim vremenskim intervalima zuri u monitor,

volumenom krvi i brim otkucajima srca - kao da je i on podvrgnut

dok je primatelju" reeno da se opusti i ne razmilja kako netko

elektrookovima. Jo jedno fascinantno starije istraivanje bavilo se

zuri u njega. Naknadnom komparativnom analizom utvruje se je

jednojajanim blizancima. im bi se mozak jednog blizanca usporio

li primateljev autonomni sustav registrirao neku reakciju dok se u

i njegovi elektrini ritmovi spustili do alfa valova, mozak drugog bli

njega zurilo kako bi se odredilo jesu li najosnovniji sustavi primatelja

zanca bi se takoer usporio, bez obzira to su mu oi bile irom otvo

nesvjesno registrirali samu pozornost poiljatelja.

rene.

Dokazi koje su Braud i Schlitzova prikupili tijekom deset godina

Harald VValach, njemaki znanstvenik sa Sveuilita u Freiburgu, po

rada pokazivali su oiti uinak zurenja na daljinu. Sva su istraivanja

kuao je s pristupom koji je trebao pojaati dojmove poiljatelja kako

spojena u lanak objavljen u jednom uvaenom psiholokom asopi

bi se tako pojaala i reakcija primatelja. Poiljatelju se prikazivala slika

su. Zakljuak lanka je da su uinci mali, ali znaajni.

ahovske ploe (obrnuti uzorak"), za koju je poznato da kod gleda

Istraivanje ljubavi" nadahnuto je istraivanjima DMILS-a, prove

telja izaziva predvidive modane valove visoke amplitude. U istom je

denim od 1963. godine, koja su pokazala da se u brojnim okolnostima

trenutku EEG udaljenog, zatienog primatelja, pokazivao identine

modani elektrini signali razliitih ljudi sinkroniziraju." Frekvenci

uzorke modanih valova.

ji

10

95

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

etvrto poglavlje:

SRCA

KOJA

KUCAJU

KAO J E D N O

Neurofiziolog Jacobo Grinberg-Zylberbaum S meksikog Nacional

u mozgu tijekom kljunih funkcija, i zamolili ih da ponove poetni

nog autonomnog sveuilita u Mexico Cityju isti je protokol, na svoj

pokus. Kada su misli bile odailjane", bilo je vie kisika u krvi koja

nain, primijenio desetljee prije Walacha. Koristio je bljeskove svje

je cirkulirala vizualnim korteksom mozga. Tog poveanja nije bilo

tla kao podraaj, a ne vizualne uzorke. U tom su istraivanju uzorci

dok poiljatelj nije primio vizualni podraaj.

ispaljivanja poiljateljevog mozga, izazvani svjetlosnim efektima, bili

istraivanje su ponovili sa sudionicima koji su bili vrlo iskusni u me

replicirani u mozgu primatelja, koji se nalazio u elektrino izoliranoj

ditiranju i dobili su dotad najjae korelacije izmeu poiljatelja i pri

prostoriji udaljenoj 14,5 m. Grinberg-Zylberbaum takoer je otkrio

matelja.

da za uspjeh postoji jedan vaan uvjet: usklaenost je postojala samo

To istraivanje bilo je kljuno za daljnji rad na polju mentalnog utje

meu parovima sudionika koji su se upoznali i povezali kroz 20 mi

canja. Ono je pokazalo da se reakcija mozga poiljatelja na podraaj

nuta meditativne tiine."

dogaa na istome mjestu i kod primatelja. Mozak primatelja reagira

Grinberg-Zylberbaum je u svom ranijem radu otkrio da se uskla

kao da istovremeno vidi istu sliku.

enost modanih valova ne dogaa samo izmeu dvoje ljudi nego i

Zadnje nevjerojatno istraivanje ispitivalo je uinke snane emocio

izmeu hemisfera mozga oba sudionika, i to s jednom vanom ka

nalne veze na utjecanje na daljinu. Istraivai na Sveuilitu u Edin-

rakteristikom: sudionik iji su kvantni valovi bili koherentniji odre

burghu prouavali su EEG-e ivotnih partnera, nasumino odabra

ivao je ritam i utjecao na drugoga. Najureeniji modani valovi bili

nih partnera i nekoliko samaca, pojedinaca koji su mislili da imaju

su dominantni.

partnere. Kod svakog sudionika, bez obzira na to je li poznavao svog

12

14

Istraivai s Bastyra

U najnovijem istraivanju DMILS-a iz 2005. godine, skupina istrai

partnera ili ne, bila je evidentna poveana koliina usklaenih mo

vaa sa Sveuilita Bastyr i Sveuilita u Washingtonu okupila je 30

danih valova. Jedini sudionici kod kojih je taj uinak izostao bili su

parova koji su bili vrlo povezani - emocionalno i psiholoki - i koji

oni bez partnera.

su bili vrlo iskusni u meditiranju. Parovi su bili razdvojeni i smjete

Radin je proveo slian pokus. U parove je povezao osobe koje su bile

ni u prostorije meusobno udaljene 10 m. Na reanj zatiljka svakog

blisko povezane - parove, prijatelje, roditelje i djecu. U brojnim se

sudionika privreno je EEG pojaalo. Kada je poiljatelj izloen

sluajevima EEG primatelja i EEG poiljatelja sinkronizirao.

bljeskovima svjetla, on ili ona pokuao je prenijeti tu sliku ili misao

Na Schlitzovu i Radina su u osmiljavanju Istraivanja ljubavi" utje

svom partneru ili partnerici. Od 60 sudionika, njih 8 (5%) pokazalo

cali drugi pokusi, koji su pokazivali da su tijekom utjecanja na dalji

je znatno veu aktivaciju mozga kada im je njihov partner slao" vi

nu EEG valovi primatelja bili jednaki onima poiljatelja. U brojnim

zualne slike.

istraivanjima iscjeljivanja, EEG valovi primatelja iscjeljivanja uskla

13

15

16

Istraivai iz Washingtona odabrali su pet parova sudionika sa zna

uju se s onima iscjelitelja, i to kada on odailje" iscjeljujuu energi

ajnijim rezultatima i spojili ih na MRI, koji mjeri siune promjene

ju. Mapiranje mozga tijekom nekih vrsta iscjeljenja (npr. bioenergi-

17

9/

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

etvrto poglavlje:

McTaggart

iKLA

KOJA

KUCAJU

KAO J E D N O

U mnogim

Kada tako usklaeno stupaju, njihov je zajedniki signal jai. To

primjerima, kada jedna osoba drugoj alje usredotoenu namjeru,

se obino dogaa s glazbenim instrumentima koji se, kada sviraju

njihovi mozgovi manifestiraju pojavu poznatu kao entrainment (po

u fazi, bolje uju. U Zaljevu Fundy, vrijeme potrebno da jedan val

vlaenje).

otputuje od ulaza u zaljev do kopna i natrag tono je usklaeno sa

Entrainment je pojam iz fizike koji oznaava fenomen usklaivanja

smjenama plime i oseke. Svaki val pojaan je ritmom svake plime,

dvaju oscilirajuih sustava. Taj je termin 1665. godine skovao nizo

to daje neke od najviih plima na svijetu.

zemski matematiar Christiaan Huygens, nakon to je otkrio da su se

Entrainment se takoer dogaa kada netko poalje snanu zlu na

klatna njegovih dvaju satova, koja su se nalazila jedan blizu drugoga,

mjeru, to je bilo evidentno u pokusima s tohateom Mikija Yama-

poela jednako njihati. Igrao se s klatnima i otkrio da, kada bi se

mota, znanstvenika s Nacionalnog instituta za radioloke znanosti

jedno poelo njihati s lijeve strane, a drugo s desne, ipak bi se nakon

u Chibi i Medicinskog fakulteta Nippon u Tokiju. Tohate je neka

negog vremena uskladili.

vrsta mentalne pat-pozicije izmeu dva majstora Qigonga, od ko

Za dva vala koji se uspinju i padaju u isto vrijeme kae se da su ,,u

jih jedan prima osjetilni ok i primoran je ustuknuti za nekoliko

fazi" ili da djeluju sinkronizirano. Valovi koji se uspinju i padaju u

metara, a sve to bez ikakvog fizikog kontakta s drugim majstorom.

razliito vrijeme nisu u fazi". Fiziari vjeruju da je entrainment re

Yamamoto je mislio da je kljuno pitanje, s tehnikog stajalita, je li

zultat siunih izmjena energije izmeu dvaju sustava koji nisu u

efekt tohatea psihike ili fizike prirode: da li je protivnik ustuknuo

fazi, zbog kojih se jedan sustav usporava, a drugi ubrzava sve dok ne

zbog psiholokog zastraivanja ili zbog napada suparnikog qia?

budu u fazi. To je takoer povezano s rezonancijom ili sposobnou

U prvom se Yamamotovom istraivanju majstor Qigonga nalazio

nekog sustava da apsorbira vie energije nego inae na odreenoj

u elektromagnetski izoliranoj prostoriji na etvrtom katu zgrade,

frekvenciji (frekvencija u hercima je broj ponavljajuih ciklusa val

dok je njegov uenik bio jednako izoliran u prostoriji na prvom

nog oblika u sekundi). Sve to titra, pa i elektromagnetski val, ima

katu. Yamamoto je uitelju dao znak da u nasuminim razmacima

svoju rezonantnu frekvenciju na kojoj najlake vibrira. Kada slua"

emitira qi u razdobljima od preko 80 sekundi. Svaki je put biljeio

ili prima vibracije neega, ukljuuje se samo u svoju rezonanatnu

njihove pokrete - slanje qia i uzmicanje uenika. U treini od 49

frekvenciju. To je slino majci koja u skupini djece odmah prepozna

pokusa - to je znaajan rezultat - kada bi uitelj primijenio tohate

svoje. Planeti imaju svoje orbitalne rezonance. Nae osjetilo sluha

pokrete, njegov je uenik bio fiziki gurnut. U drugom setu od 57

funkcionira kroz jedan oblik entrainmenta: razliiti dijelovi mem

pokusa, Yamamoto je i uitelja i uenika prikopao na EEG. Kada

brane unutarnjeg uha rezoniraju na razliite frekvencije zvuka. Re

bi uitelj emitirao qi, ueniku je porasla razina alfa valova u de

zonanca se dogaa ak i u morima - i u plimi i oseci Zaljeva Fundy

snom frontalnom renju, to je navodilo na zakljuak da je primio

blizu Nove kotske.

poruku" namjere.

jom) takoer pokazuje usklaenost modanih valova.

98

18

99

Yamamotov zadnji set pokusa ispitivao je modane valove uenika i

nasumino odabranih fotografija, ali je sudionike prikopao na vei

uitelja, koje je EEG snimio. Kada bi uitelj izveo tohate, beta valo

broj aparata.

vi kod obojice bili su koherentniji. U jednom ranijem istraivanju,

McCraty je otkrio da se ti predosjeaji dobrih i loih vijesti osjeaju

koje je izvela skupina iz Tokija, modani valovi poiljatelja i prima

u srcu i mozgu. Elektromagnetski valovi tih organa ubrzali bi se ili

telja sinkronizirali su se samo jednu sekundu nakon to je poeo to

usporili prije nego to bi bila prikazana uznemirujua ili umirujua

hate.

slika. Svi renjevi modane kore sudjelovali su u tom intuitivnom

Osim rezonancije, istraivanja DMILS-a pruila su jo jedan doka/

znanju. Najnevjerojatnije je saznanje bilo da srce te informacije pri

fenomena koji se pojavljuje tijekom prakticiranja namjere: primatelj

ma malo prije mozga. To je znailo da tijelo ima odreeni mehani

je predvidio informaciju - registrirao je bol prije nego to je ona na

zam percepcije pomou kojega stalno skenira" budunost i da se u

nesena od poiljatelja. Godine 1997. Radin je u svom starom labo

srcu moda nalazi najvea antena". Nakon to srce primi informaci

ratoriju na Sveuilitu u Nevadi otkrio da ljudi mogu fiziki predvi

ju, prosljeuje ju mozgu.

djeti dogaaj. Na raunalo je postavio slike, ija je svrha bila umiriti,

McCratyjevo je istraivanje pokazalo fascinantne razlike medu

uzbuditi ili uznemiriti. Sudionici pokusa bili su prikopani na apa

spolovima. Srce i mozak bi se bre i ee sinkronizirali kod ena.

rate koji su mjerili promjene vodljivosti koe, otkucaje srca i krvni

McCraty je zakljuio da je to znanstveni dokaz univerzalne tvrdnje

tlak, sjedivi ispred raunala na kojem su nasumino prikazivane

da su ene intuitivnije i u boljem kontaktu sa svojim osjeajima.

slike ija je namjena bila umiriti (krajolici), okirati (autopsije) ili

McCratyjev zakljuak - da je srce najvei mozak" u tijelu - dobio je

uzbuditi (erotski materijali).

kredibilitet zahvaljujui rezultatima istraivanja dr. Johna Andrewa

Radin je otkrio da su sudionici pokazivali fizike reakcije i prije nego

Armoura, znanstvenika sa Sveuilita u Montrealu i bolnice Hopi-

to bi vidjeli fotografiju. Reakcije su bile najjae prije erotskih i uzne

tal du Sacre Coeur u Montrealu. Armour je otkrio neurotransmite-

mirujuih slika - kao da su se pokuali pripremiti. To su bili prvi

re u srcu, koji utjeu na aspekte viih misaonih procesa u mozgu.'

laboratorijski dokazi koji idu u prilog teoriji da naa tijela nesvjesno

McCraty je otkrio da dodir, pa ak i mentalno fokusiranje na srce,

predviaju naa budua emocionalna stanja i da se na ivani sustav

uzrokuju entrainment modanih valova dvoje ljudi. Kada se dvoje

zapravo priprema za njih i pokuava otkriti njihovo znaenje.

ljudi dodirne dok usredotouju misli pune ljubavi jedno prema dru

19

20

21

22

Dr. Rollin McCraty, izvrni potpredsjednik i voditelj istraivanja na

gom, koherentniji ritam srca jednoga poinje se usklaivati s moda

Institutu Heart Math iz Boulder Creeka u Kaliforniji, bio je fascini

nim valovima drugog.

ran idejom zajednikog fizikog predvianja dogaaja i pitao se na

Dean Radin i Marylin Sclitz s tim su novim dokazima odluili istra

kojem bi se mjestu u tijelu te informacije prvo osjetile. Upotrijebio

iti ima li mentalno djelovanje na daljinu utjecaj i na druge dijelove

je izvorni program Radinovog istraivanja s raunalnim sustavom

"jela. Oito mjesto za poetak bio je eludac. Ljudi govore o intuiciji

Hm

24

101

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

etvrto

p o g l a v l j e : SRCA KOJA

KUCAJU

KAO J E D N O

kao o nekom osjeaju u elucu. Odreeni istraivai su eludac ak

uvjetima, dolazi do entrainmenta otkucaja srca, podraaja autono-

nazivali drugim mozgom". Radin se pitao ima li taj osjeaj u trbu

mnog ivanog sustava, modanih valova i dotoka krvi u ekstremi

hu" i druge fizie efekte.

tete dviju osoba. Meutim, u veini takvih pokusa radilo se o nesvje

Radin i Schlitzova okupili su 26 sudionika studenata, uparili ih i pri

snom odgovoru primatelja na jednostavnu stimulaciju poiljatelja.

kopali na elektrogastrogram (EGG), koji mjeri elektrino ponaanje

Osim u jednom sluaju, nije se radilo o namjernom utjecaju na dru

eluca: monitori na koi obino pokazuju frekvencije i kontrakcije

gu osobu.

eluca. Iako je frajburko istraivanje imalo drukije rezultate, Radin

Schlitzova i Radin eljeli su saznati mogu li postii iste korelacije ako

i Schlitzova vjerovali su da bliskost moe samo pojaati uinke utje

poiljatelj odailje svjesnu namjeru iscjeljivanja. Za Istraivanje lju

canja na daljinu. Za sluaj da je fizika povezanost vana, Radin je

bavi", Schlitzova i njezine kolege odluili su angairati obine poje

sve sudionike zamolio da prvo razmijene neke vane predmete.

dince i pouiti ih tehnikama iscjeljivanja. Pitali su se postoje li odre

Radin je jednog sudionika iz para stavio u jednu prostoriju, a drugi je

eni uvjeti koji pogoduju entrainmentu. Brojna istraivanja iscjelji

lan para, prikopan na EGG, sjedio u drugoj zamraenoj sobi i gle

vanja dovodila su do zakljuka da su motivacija, osobna povezanost

dao na ekranu to prvi lan radi. Slike su se povremeno pojavljivale

i zajedniki sustav vjerovanja kljuni za uspjeh. Grinberg-Zylberba-

na drugom ekranu: pratila ih je glazba, iji je cilj bio izazvati odree

um je vjerovao da se preneseni potencijal", kako je nazvao tu vrstu

ne emocije - neLitralne, negativne, umirujue ili uznemirujue.

entrainmenta, dogaao samo meu onima koji su proli neku vrstu

Rezultati su otkrili jo jedan primjer entrainmenta - ovaj put u elucu.

meditacije i tek nakon to je uspostavljena mentalna veza izmeu

Oitanja EGG-a primatelja bila su znatno vea i odgovarala su onima

poiljatelja i primatelja. Meutim, u frajburkom istraivanju mnogi

poiljatelja kada bi potonji iskusio jake emocije, bile one pozitivne

se parovi nikada nisu sreli i nisu imali prilike uspostaviti vezu. Nje

ili negativne. To su bili dodatni dokazi da se emotivna stanja drugih

maki znanstvenici su zakljuili da povezanost i mentalna spremnost

registriraju u tijelu primatelja - u ovom sluaju, u dubini crijeva - i

moda igraju ulogu, ali nisu od kljune vanosti. Schlitzova je mislila

da se taj osjeaj u elucu" zaista manifestira u samom trbuhu.

da je motivacija najvanija za uspjeh. to je situacija napetija, kao

25

26

Ti najnoviji dokazi pokazivali su da ljudi najblii nama stalno re

kod osobe koja boluje od raka, to je partner motiviraniji i vie eli

gistriraju i odgovaraju na naa emocionalna stanja. U svakom od

ozdravljenje.

27

istraivanja, meu parovima u stvarnom vremenu dolazilo je do en

trainmenta ili ispreplitanja", kako je to Radin zvao.

28

Primatelji su

vidjeli i osjeali isto to i njihovi partneri.

Schlitzova i njeni suradnici odluili su potraiti parove u kojima

supruga boluje od raka dojke, traivi sudionike u San Francisku i
njegovoj okolici. Uskoro je postalo jasno da moraju proiriti izvorni

Takva istraivanja navode na zakljuak da je namjera usklaivanje

koncept. To podruje ima najvei broj ena oboljelih od raka dojke u

energije. Istraivanje DMILS-a ustanovilo je da, pod odreenim

cijelom SAD-u i detaljno je prouavano. Zbog slabog odziva, inilo

102

105

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

se da jednostavno vie nisu eljeli sudjelovati u istraivanjima. Znan

poiljatelje i primatelje. Stone je otkrio dokaze u literaturi koja se bavi

stvenici su odluili proiriti istraivanje na parove u kojima jedan

iscjeljivanjem i parapsihologijom da vjera pomae u procesima kao

partner boluje od bilo koje vrste raka. Javio se 31 par, ukljuujui i

to je ESP, koji su, poput namjere, u svezi s prenoenjem" podataka

zdrave parove, koji su sluili kao kontrolna skupina.

na daljinu.

Jerome Stone je, nakon analiziranja rada iscjelitelja, napisao edukati-

Iako je obuka trebala trajati osam tjedana, Stone je zbog ogranienih

vni materijal za parove. Prva komponenta tog programa bila je po

financijskih sredstava morao to reducirati na samo jedan dan, nakon

uiti poiljatelja kako se usredotoiti, kao i kod meditiranja, kako bi

kojeg je dolazila domaa zadaa i praksa.

se stvorio visoki stupanj stalne pozornosti. Znanstveni dokazi poka

Radin je parove podijelio u tri skupine. Prva je skupina (skupina za

zuju da meditacija uspostavlja koherentnije modane valove: barem

obuku") trebala proi Stoneov program: tri mjeseca svakodnevno vje

dvadeset pet istraivanja pokazuje da se tijekom meditacije dogaa

bati suosjeajnu namjeru, a onda se podvrgnuti testiranju. Druga se

sinkronizacija EEG-a izmeu etiri dijela mozga. Druga istraiva

skupina (skupina na ekanju") prvo trebala podvrgnuti testiranju, a

nja meditacije pokazala su da meditacija stvara koherentnije emisije

tek onda obuci. Osamnaest zdravih parova (kontrolna skupina) nije

biofotona i openito pomae iscjeljivanju.

ilo na obuku, nego samo na testiranja.

Stone je takoer vjerovao da poiljatelji moraju nauiti razviti suo

U sve tri skupine po jedan je lan para trebao sjediti na crnoj stolici u

sjeanje za svoje partnere, i to tehnikom utemeljenom na budistikoj

elektromagnetski izoliranoj prostoriji. Siuna Lindgrenova/ETS ko

ideji davanja i primanja". Tako bi se partnera nauilo pravom razu

mora od vanjskog je svijeta bila odvojena sa dva sloja elika i jednim

mijevanju patnje drugoga, preuzimanju te patnje bez optereivanja

slojem punog drveta, koji su u potpunosti blokirali sav zvuk i elektro

samoga sebe i transformiranju iste kroz proces slanja iscjeliteljske

magnetsku energiju. Svi su elektrini signali iz sobe izlazili optikim

energije. Razvijanje prave empatije takoer bi pomoglo brisanju

kabelom, kako bi soba ostala potpuno elektromagnetski izolirana.

granica izmeu primatelja i poiljatelja. Pozitivne misli pune ljubavi

Svaki je sudionik prikopan na brojne medicinske aparate, koji su mje

imaju pozitivan fizioloki uinak. Istraivanja Rollina McCratyja po

rili modane valove, otkucaje srca, disanje, vodljivost koe i perifernu

kazala su da su koherentne varijacije u otkucajima srca vjerojatnije

cirkulaciju. Videokamera je diskretno smjetena u kut.

kod pozitivnih misli: mozak brzo registrira tu koherentnost i ubrzo

Soba je bila ureena u zemljanim tonovima, njeno osvijetljena i ukra

pone usklaeno pulsirati, a poboljavaju se i kognitivne sposobno

ena umjetnim smokvinim drvetom. Kada je netko bio u sobi, ula

sti.

se ambijentalna glazba. Namjetaj, glazba i veliki poster s prikazanim

29

30

31

32

33

Nakon to je Stone partnere pouio jednostavnim tehnikama me

ditacije, nauio ih je i da budu suosjeajni dok primjenjuju namje
ru. Krajnji dio Stoneove obuke bio je usaivanje vjere i pouzdanja u

KM

34

slapom trebali su odvratiti panju od zatvaranja sloenih vrata tekih

200 kg, koja bi podsjetila sudionika da se nalazi u toplijoj verziji indu
strijskog hladnjaka za meso.

105

tKbKtKiMtN i

NAMjcKt

Lynne

Mciaggart

etvrto

poglavlje:

SRCA

KOJA

KUCAJU

KAO

JEDNO

Drugi je partner dvadesetak metara dalje sjedio u mraku, prikopan

nutka, reagirao na namjeru. Reakcija primatelja dogodila se barem

na jednaku opremu i gledao u mali TV-ekran. Gomile runika blo

sekundu prije nego to je poiljatelj mogao poslati namjeru. Radin

kirale su i najmanji traak svjetla. Kada bi se slika partnera pojavila

nije znao znai li to da je primatelj predosjetio namjeru. Moda

na ekranu, drugi je partner trebao deset sekundi slati suosjeajnu

je uzrok jednostavno bila sama priroda promjene vodljivosti koe:

namjeru prvom parneru.

ekstremiteti primatelja vjerojatno su odgovarali na informacije

Stone, Radin i njihove kolege planirali su ispitati dva razliita isho

koje je odaslao poiljateljev sredinji ivani sustav, koji bi na sli

da: je li obuka poboljala brak i je li bilo ikakve korelacije izmeu

ke na ekranu reagirao puno bre od elektrinih impulsa poslanih

fizikih osjeta poiljatelja i primatelja. Iako su eljeli ispitati utjeu li

u njegove ili njezine vrke prstiju. Radinovo je miljenje ipak bilo

namjere na prognozu lijenika, to nisu mogli uiniti zbog ogranie

da su dvije reakcije promjene vodljivosti koe slijedile jedna drugu

nih financijskih sredstava.

iako nisu bile sasvim u fazi.

Zadaa Stonea i Levinea bila je ispitati socijalne aspekte istraiva

Slino se dogodilo s otkucajima srca. Poiljateljevi otkucaji srca

nja. Na poetku su otkrili da obuka nije imala nikakvog utjecaja na

ubrzali su se pet

brakove partnera. To ih nije iznenadilo, jer je svatko tko je spreman

je bilo u skladu s reakcijom do koje dolazi kada tijelo izvodi neki

provesti tri mjeseca u istraivanju vjerojatno posveen svom braku.

mentalni napor. No, identino ubrzanje dogodilo se i kod primate

Schlitzova je, kada je osmiljavala istraivanje, ionako namjeravala

lja, to je bilo posve neoekivano.

angairati motivirane partnere. Naknadna analiza podataka pokaza

Cirkulacija se ponaala na slian nain. Kada doivimo neto to

la je da je vjebanje namjere ipak imalo pozitivne uinke na brak, ali

nas stimulira, mrea krvnih ila u ekstremitetima malo se stisne

Radin je zakljuio da se to dogodilo jer su partneri to i oekivali.

kako bi se pojaao dotok krvi u trup. U Istraivanju ljubavi" taj je

Tada je Radin skupio sve fizioloke podatke iz triju skupina i pro

fenomen uoen kod poiljatelja, a ubrzo nakon toga i kod prima

uio rezultate partnera i srednje rezultate skupina. Svaka fizioloka

telja.

reakcija pruala je fascinantne informacije o uincima namjere na

to se disanja tie, najea reakcija nakon pokazivanja slike bila

primatelja. U sluaju mjerenja dotoka krvi u ekstremitete, u svakoj bi

je brzi udisaj poiljatelja i izdisaj 15 sekundi kasnije. Do takvog

se skupini poiljateljeva vodljivost koe poveala dvije sekunde na

disanja obino dolazi kada se netko priprema za nekakav zadatak.

kon to bi vidio partnerovu sliku; primatelj je takoer reagirao na isti

Radin je u ovom sluaju uoio drukiju reakciju primatelja: tije

nain pola sekunde nakon pojavljivanja slike. Meutim, za razliku

kom prvih pet sekundi njegovo se disanje smirilo i gotovo prestalo,

od ranijih istraivanja DMILS-a (u kojima je promjena vodljivosti

a onda se nastavilo s dubokim izdisajem u zadnjih pet sekundi na

koe sliila refleksnoj reakciji i brzo nestala), reakcija je trajala se

mjere. Kao da je primatelj pozorno sluao i nakon podraaja dubo

dam sekundi nakon podraaja. Primatelj je oito, gotovo istog tre-

ko izdahnuo s olakanjem.

106

sekundi nakon signala za slanje namjere - to

107

bKjrtnlMtN l

NAMJtKh / Lynne M c l a g g a r t

e t v r t o p o g l a v l j e : b u i A K U J A K U I A J U KAU J t U N U

Oitanja modanih valova bila su najzanimljivija. Kada bi se slika

elektrook. inilo se da se radi o nekoj vrsti aktivirajue svjesnosti,

primatelja pojavila na ekranu, valovi poiljatelja bi se obrnuli: u tre

kao da je tijelo primatelja osjetilo ili ulo iscjeljujui signal.

ini sekunde naglo bi porasli, zatim bi drastino pali i nakon jedne

Bilo je i elemenata predvianja kod primatelja: neke zabiljeene fizi

sekunde vratili se u normalu. To malo obrtanje predstavlja neto to

oloke reakcije navodile su na zakljuak da je primatelj osjetio iscje-

se zove modani val P300 - utvreni fenomen koji biljei vrijeme po

liteljsku namjeru prije nego to ju je partner poslao.

trebno da mozak procesira paljenje svjetla. Pad predstavlja vrijeme

Izgleda da ljudi iscjeljivanje primaju duboko u tijelu - usklauju se

potrebno da unutarnja pozornost oblikuje podraaj u reakciju.

s koherentnom energijom iscjeliteljeve namjere. Tijekom iscjeljenja

U ovom sluaju primatelji nisu imali modani val P300, ali su njihovi

mogue je da ureenija" energija zdrave osobe dovodi u red" onu

mozgovi oponaali nagli pad modanih valova poiljatelja iako nisu

bolesne osobe.

bili izloeni nikakvom podraaju. Mozak primatelja reagirao je kao

Kako bi uinak bio najbolji, iscjelitelj se mora dovesti u red" na

tijekom sna i sanjanja - dolo je do emocionalne reakcije iako nije

subatomskoj razini, mentalno i emocionalno. Istraivanje ljubavi"

bilo nikakvog podraaja.

pokazalo je da odreeni uvjeti i mentalna stanja ine nau namjeru

Radinovi rezultati bili su jo neobiniji zato to primateljima nije bilo

snanijom i ureuju nae energije te da se takva stanja mogu posti

reeno koliko e dugo trajati podraaj i nitko od sudionika nije znao

i odgovarajuom obukom. Uspjeh osnovne obuke koju su Radin,

koliko e poiljatelj morati ekati na pojavljivanje partnerove slike na

Schlitzova i Stone osmislili znai da su pozornost, vjera i motivacija

ekranu. Raunalni je program nasumce birao vremenske razmake,

vani za uspjeh namjere, ali da postoje i drugi uvjeti koji pospjeuju

koji su varirali od pet do etrdeset sekundi, to je znailo da oekiva

njen uinak.

nja sudionika nisu bila odgovorna za rezultate.

Moja je zadaa bila otkriti kako moemo olabaviti svoja psiholoka

Radin je tada usporedio rezultate skupina. U sve tri skupine postojao

razgranienja. Postajalo mi je sve jasnije da, kada aljemo namjeru,

je nekakav uinak. U svim je sluajevima reakcija primatelja slijedila

na neki nain postajemo" druga osoba.'

reakciju poiljatelja. Meutim, najdue su reagirali sudionici oboljeli

od raka, iji su partneri primjenjivali suosjeajnu namjeru. Ti prima
telji nisu samo odgovorili na podraaj - njihova reakcija trajala je 8
- 10 sekundi. Parovi su u kvantnom svijetu postali jedno.
Istraivanje ljubavi" navodi na brojne dubokoumne zakljuke o pri
rodi namjere. Slanje usmjerene misli stvara opipljivu energiju: kada
je netko od Radinovih poiljatelja slao namjeru iscjeljenja, mnogi
aspekti primateljevog tijela su se aktivirali, kao da je primio slabi

108

109

Peto poglavlje
ULAZAK U HIPERPROSTOR
U hladnom samostanu, visoko u Himalajama sjeverne Indije, u zimi
1985. godine, skupina tibetanskih redovnika mirno je sjedila, dubo
ko u meditaciji. Iako su bili oskudno obueni, nisu primjeivali tem
peraturu sobe koja je bila blizu nitice. Redovnik bi prolazio izmeu
njih i zaogrtao ih plahtama natopljenima hladnom vodom. U takvim
ekstremnim uvjetima ovjek bi inae pao u ok, a tjelesna bi mu se
temperatura strmoglavo spustila. Ako tjelesna temperatura padne za
samo 11C, osoba ubrzo gubi svijest i vie ne daje znakove ivota.
No, redovnici nisu drhtali - poeli su se znojiti. Para se dizala s mo
krih plahta, a za jedan sat bile su posve suhe. Posluitelj ih je zamijc
nio novima, natopljenima ledeno hladnom vodom. Do tada su tijela
redovnika postala vrua poput pei. Plahte su bile osuene kao i one
prije njih.
Tim znanstvenika, pod vodstvom Herberta Bensona, kardiologa na
harvardskom sveuilitu, promatrao je redovnike pomou medicin
skih aparata kako bi saznali koji su tjelesni mehanizmi odgovorni
za stvaranje takve topline. Benson je godinama istraivao uinke
meditacije na mozak i tijelo. Pokrenuo je ambiciozni istraivaki
program: prouavao je budiste, na nekoliko udaljenih lokacija irom
svijeta, koji su proveli mnoge godine primjenjujui sline discipline.

113

tKirtKiMcN i

NAMJtKt /

Lynne Mciaggart

Peto poglavlje:

ULAZAK

HIPERPROSTOR

Tijekom jednog putovanja na Himalaju Benson je snimio redovni

njihovi mozgovi, zbog godina usredotoene pozornosti, dobili do

ke, zaogrnute samo tankim alovima, kako provode no u veljai na

datne sposobnosti. Je li redovnikov mozak postao slian vrhunskom

obronku na 4 500 m nadmorske visine. Film je prikazivao redovnike

atletiaru - razvijeniji i zapravo transformiran nakon godina vjebe i

kako spokojno spavaju cijelu no - bez odjee i zaklona.

discipline. Mijenjaju li vjeba i iskustvo, s vremenom, fiziologiju mo

Tijekom svojih putovanja Benson je bio svjedokom nevjerojatnih

zga? Je li mogue vjebanjem postati bolji i jai odailjatelj namjere?

trijumfa namjere - upravljanja temperaturom i metabolizmom, koja

Odgovori na ta pitanja dotakli bi se dugotrajne debate u neurozna-

bi dovela do stanja slinog hibernaciji. Redovnici koje je prouavao

nosti: je li struktura mozga fiksna ili se mijenja, ovisno o mislima

Bensonov tim digli bi temperaturu ekstremiteta za 8C i usporili me

osobe.

tabolizam za preko 6 0 % ' . Benson je shvatio da su to najvee poznate

Po meni, najintrigantnije pitanje u ovom istraivanju usredotone

varijacije umirivanja metabolizma. Tijekom sna, metabolizam pada

pozornosti jest: Kako se budistiki redovnik mogao prevoriti u ljud

za samo 10 do 15%, ak i iskusni u meditaciji mogu ga smanjiti samo

sku pe" i kako se to moe usporediti s tehnikama i tradicijama dru

za 17%. No, tog je dana na Himalaji shvatio da se pomou mentalnog

gih drevnih naroda. 1 Bensona i mene zanimali su majstori" namje

utjecaja moe postii nemogue. Redovnici su, samo pomou svojih

re: strunjaci za drevne discipline - budizam, Qigong, amanizam,

misli, zaleenu vodu doveli do kljuanja.

tradicionalno iscjeljivanje - koji su izvjebani za nevjerojatna djela

Bensonov neumorni entuzijazam prema meditaciji pobudio je za

pomou svojih misli. Htjela sam utvrditi to im je zajedniko. Slie li

nimanje u najveim institucijama akademskog znanja u Americi.

metode slanja qia majstora Qigonga onima budistikog redovnika ti

Redovnici su, do poetka 21. stoljea, postali omiljeni pokusni ku

jekom meditacije? Koje mentalne discipline dovode iscjelitelja u sta

nii" laboratorija za neurologiju. Znanstvenci s Princetona, Harvar-

nje u kojem moe izlijeiti drugu osobu? Imaju li majstori" namjere

da, Sveuilita u Wisconsinu i Kalifornijskog sveuilita slijedili su

osobite neuroloke talente koji im omoguuju iznadprosjenu kon

Bensonove metode: spojili bi redovnike na aparate pomou kojih bi

trolu nad svojim umom ili se radi o vjetini koju svi mogu svladati?

pratili uinke intenzivne, napredne meditacije. Odravale su se kon

I, to je moda najvanije: to mi je neuroloka studija redovnika

ferencije koje su se bavile meditacijom i mozgom.

otkrila o uincima usredotoene namjere na mozak? Je li kroz vjebu

Sama meditacija nije fascinirala znanstvenike, nego njen uinak na

mogue postati bolji i jai odailjatelj namjere?

ljudsko tijelo, osobito na mozak i mogunosti koje on ima. Znanstve

Poela sam prouavati znansvenu dokumentaciju o metodama iscje

nici su se nadali da e kroz detaljno prouavanje biolokih uinaka

ljivanja razliitih tradicija i provela vlastito istraivanje meu icje-

moi razumjeti neuroloke procese koji se odvijaju tijekom djelova

liteljima i majstorima" namjere svih religija. U istraivanju mi je

nja visokousmjerene misli, kao to je bilo kod redovnika s Himalaje.

pomogao psiholog Stanley Krippner i njegov kolega Allan Cooper-

Znanstvenici su takoer imali priliku kod redovnika prouiti jesu li

stein s Fakulteta Saybrook. Cooperstein je, kao kliniki i forenziki

114

115

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto

poglavlje:

ULAZAK

nlrbKHKUblUK

psiholog, za svoj doktorat proveo temeljito istraivanje tehnika koje

qia. Nakon trenutka intenzivne koncentracije, kosti njegove glave

rabe iscjelitelji na daljinu, ukljuujui i analizu znanstvenih knjiga o

poele su se gibati poput morskih valova.

iscjeljivanju i iscrpne pisane i usmene razgovore s poznatim iscjelite

Frantzis je pouio svoje uenike postupnom razvoju vrhunske po

ljima, iji su uspjesi znanstveno dokazani.

zornosti, i to kroz intenzivnu usredotoenost na disanje. Iako su

U svim sam primjerima uoila da je najvaniji prvi korak postizanje

poeli s kratkim intervalima disanja za dugovjenost", postupno

stanja koncentrirane usredotoenosti ili vrhunske pozornosti.

su produavali to razdoblje kako bi, potom, stalno mogli ostati u

Krippner, strunjak za amanizam, tvrdi da gotovo sve primitivne

tom stanju. Uili su metode osvjeivanja svakog osjetilnog doi

kulture iscjeljuju na daljinu tijekom izmijenjenog stanja svijesti i

vljaja.

postiu stanje koncentrirane usredotoenosti na vie naina. Iako

Iscjelitelji s kojima sam razgovarala ulazili su u usredotoeno sta

je uobiajena uporaba halucinogenih droga, mnoge se kulture slue

nje pomou razliitih sredstava: molitve, meditacije, intenzivne

jakim, repetitivnim ritmom kako bi se postiglo to stanje: vvanbeno

koncentracije na osobu koju ele iscijeliti, simbole ili mitske za

indijanskog plemena Ojibway koriste bubnjanje, zveckanje, pjeva

misli, jake mentalne slike situacije koja bi izazvala eljenu promje

nje, ples bez odjee i dranje uarenog ugljena. Bubnjevi su osobito

nu, verbalne afirmacije, mentalne predodbe, pa ak i unutarnje

uinkoviti u stvaranju koncentrirane usredotoenosti: brojna istrai

autosugestije. Jedan je iscjelitelj postizao uspjehe tako to je svoju

vanja pokazala su da sluanje ritmikog bubnjanja dovodi mozak u

svijest preplavio razmiljanjem o eljenom cilju.

svojevrsni trans. Indijanci su takoer uvidjeli da velika vruina, kao

Dr. Janet Piedilato, amanska iscjeliteljica, esto njeno mrmlja ili

na primjer u parnoj kupelji, moe izazvati izmijenjena stanja mo

pjevui" ili rabi zveku ili neki drugi instrument". Dr. Constance

zga.

Johnson, majstor reikija, moe se vratiti u izmijenjeno stanje kad

U sklopu svog istraivanja majstora" namjere, razgovarala sam s

god to poeli. Drugi moraju uloiti znatne napore kako bi to posti

Bruceom Frantzisom, jednim od najveih zapadnjakih majstora

gli. Vl. Francis Geddes, duhovni iscjelitelj, na deset e se minuta

Qigonga. On je prvak u borilakim vjetinama, ima crne pojaseve iz

usredotoiti na maleni predmet, npr. list, oblutak ili granicu."

pet japanskih borilakih vjetina. Nauio je iscjeljivati pomou Qi

Drugi se u meditaciji usredotouju na pacijenta. Dr. Judy Swack,

gonga tijekom godina uenja kod kineskih uitelja. Frantzisova mo

iscjeliteljica uma i tijela, razvila je svoj holistiki sustav psihotera

namjere bila je legendarna: mogao je baciti ljude preko sobe samo

pije, a promijenjeno stanje postie, kako kae, gledanjem klijenta i

pomou usmjerenja qia. Nekoliko njegovih protivnika iz vremena

potpunom koncentracijom na njega, pri emu ulazim u receptivno

kada se bavio borilakim vjetinama zavrilo je u invalidskim koli

stanje u kojem se iznutra otvaram poput radara prema svim infor

cima. Sada, kada je spoznao nevjerojatnu mo qia, koristi ga samo za

macijama i dojmovima koji mi dolaze." Mnogi iscjelitelji u pro

iscjeljivanje. Tijekom naeg susreta, pokazao mi je mo usmjerenog

mijenjena stanja ulaze samo sluajui klijenta" - osjetilom sluha

lio

10

117

tKbrbnlMtn I

NAMJERE

Lynne

McTaggart

fetO

poglavlje:

ULAZAK

n l r t K r K U : ) lUn

ili na druge naine." ak i samo razmiljanje o tome kako elim

vidsonov laboratorij u Wisconsinu. Tamo je Davidson privrstio 256

nekome pomoi usporava mi krv u ilama," tvrdi dr. Piedilato.

EEG senzora na glavu svakog redovnika kako bi zabiljeio elektrinu

Mnogi iscjelitelji ispoetka osjete pojaanje kognitivnih procesa, ali

aktivnost velikog broja raliitih dijelova mozga. Od redovnika se tra

veina brzo dode do toke u kojoj unutarnji dijalog nestaje, kao i

ila promiljena meditacija. Kao i kod sustava namjere Jeromea Sto-

sva osjetila - jedino to ostaje su iste slike. Pomou usredotoiva-

nea, meditacija se usredotoila na potpunu spremnost na pomaganje

nja oslobaaju se svih ogranienja. Iznenada postaju svjesni proce

drugima i elju da se sva iva bia oslobode patnje. U kontrolnoj su

sa unutar klijentovog tijela, te osjeaju da ih preplavljuje klijentovo

skupini bili studenti koji nikada nisu meditirali i koji su proli sedam

bie.

dana obuke. Na njih je privren isti broj EEG senzora kako bi se

Osobito me zanimao uinak koji iznimna usredotoenost ima na

pratile promjene u njihovim mozgovima tijekom meditacije.

aktivnost mozga. Da li se mozak ubrzava ili usporava? Tradicionalno

Nakon 15 minuta se, po oitanjima EEG-a, nije vidjelo usporavanje

je miljenje da se tijekom meditacije mozak usporava. Istraivanja

mozgova redovnika. Naprotiv, poeli su se ubrzavati. Razina njihove

koja su se bavila elektrinom aktivnosti mozga tijekom meditacije

aktivnosti bila je vrlo visoka - niti jedan znanstvenik nije nikada vi

utvrdila su da tijekom meditacije dolazi do prevladavanja alfa valova

dio takvo to. Monitori su pokazivali stalne nagle poraste gama valo

(sporih modanih valova visoke amplitude, frekvencije 8-13 Hz, koji

va u brzim ciklusima od 25-70 Hz. Kod redovnika je visoku koncen

se inae pojavljuju pri laganom sanjanju) i teta valova, koji su sporiji

traciju beta valova zamijenila velika koliina alfa valova. Nakon toga

(4-7 Hz) i pojavljuju se tijekom dubokog sna." Mozak tijekom uo

su ponovno dominirali beta valovi, a na kraju su prevladali gama

biajenog svjesnog stanja funkcionira puno bre, i to pomou beta

valovi. Gama valovi su modani valovi najvie frekvencije i pojavlju

valova (oko 13-40 Hz). Desetljeima se mislilo da je alfa-stanje"

ju se kada je mozak izloen najveim naporima: maksimalnoj po

idealno za manifestiranje usredotoene namjere.

zornosti, pri intenzivnom prisjeanju i tijekom uenja. Davidson je

Richard Davidson, neuroznanstvenik i psiholog pri Laboratoriju za

otkrio da se kod takvih visokih frekvencija u mozgu faze modanih

afektivnu neuroznanost Sveuilita u Wisconsinu, nedavno je testi

valova - njihovi usponi i padovi, usklauju. Ta usklaenost igra klju

rao tu postavku. Davidson je strunjak za afektivno procesiranje"

nu ulogu u postizanju stanja poveane osvjetenosti. Gama stanje

- mjesto na kojem mozak procesira osjeaje i komunikaciju izmeu

navodno mijenja modane sinapse, vorita kojima elektrini impul

mozga i tijela, koja iz toga slijedi. Njegov je rad zamijetio i dalaj-lama,

si teku do neurona, miia ili lijezde.

koji ga je 1992. pozvao u posjet Dharamsali u Indiji. Dalaj-lama je,

Redovnici su vrlo brzo mogli postii to stanje, jer su godine in

kao zaljubljenik u prirodne znanosti, elio bolje razumjeti bioloke

tenzivne meditacije trajno izmijenile njihove neuralne mehanizme.

uinke intenzivne meditacije. Nakon toga je osam dalaj-laminih naj

Iako su bili sredovjeni, imali su puno koherentnije i organizirani

boljih majstora Nyingmapa i Kagyupa meditacije otputovalo u Da

je modane valove od zdravih mladih ljudi u kontrolnoj skupini.

li

12

13

119

bKbPtKIMfcN I

NAMJERE

lynne

McTaggart

Peto

poglavlje:

ULAZAK

HIPERPR0ST0R

Budisti su, ak i tijekom odmaranja, pokazivali visoke razine gama

biljeenu kod ljudi koji nisu psihiki bolesni. '' U svojim su rezultati

valova u usporedbi s kontrolnom skupinom.

ma zamijetili vezu izmeu razine iskustva i sposobnosti odranja te

Davidsonovo je istraivanje poduprlo ranija istraivanja koja su na

iznimno visoke modane aktivnosti: redovnici koji su mogli najdue

vodila na zakljuak da kroz odreene oblike napredne meditacije

meditirati imali su najveu gama aktivnost. To pojaano stanje rezul

mozak radi maksimalnim kapacitetom." Izuavanja jogina pokazala

tiralo je trajnim emocionalnim poboljanjem tako to je aktiviralo li

su da tijekom duboke meditacije njihovi mozgovi proizvode nagle

jevi prednji dio mozga, koji se povezuje s osjeajem sree. Redovnici

poraste visokofrekventnih beta ili gama valova, koje moemo pove

su izvjebali mozak kako bi se veinu vremena osjeali sretnima.

zati sa stanjima intenzivne koncentracije ili ekstaze. Oni koji mogu

Davidson je u kasnijem istraivanju pokazao da meditacija mijenja

iskljuiti vanjske podraaje i posve se usredotoiti lake e postii hi-

mozak, ak i kod osoba koje ju kratko prakticiraju. Prakticiranje su

perprostor gama valova. Tijekom kulminacije takvih stanja i otkucaji

osjeajne meditacije kroz samo osam tjedana rezultiralo je pobolj

srca se ubrzavaju. " Slini uinci bili su zabiljeeni tijekom molitve.

anim imunitetom i jaom aktivacijom dijela mozga odgovornog za

Jedno istraivanje pratilo je modane valove est protestanata tije

osjeaj sree.

kom molitve: u trenucima najintenzivnije usredotoenosti dolo je

Nekada su neuroznanstvenici mislili da je mozak slian sloenom

do poveanja brzine modanih valova.

raunalu, ija nadogradnja zavrava u adolescenciji. Davidsonovi re

15

17

20

Razliiti oblici meditacija mogu izazvati posve razliite modane

zultati ine ovakve teorije zastarjelima. Mozak se cijelog ivota obna

valove. Jogini, primjerice, tee stanju koje zovu anuraga", a kara

vlja, ovisno o prirodi svojih misli. Odreene stalne misli stvarale su

kterizira ga stalni osjeaj svjee percepcije; zen-budisti tee stanju u

mjerljive fizike razlike i mijenjale njegovu strukturu. Forma je pra

kojem ne reagiraju na vanjski svijet. Istraivanja koja su usporeivala

tila funkciju: svijest je oblikovala mozak.

te dvije vrste meditacije utvrdila su da je u stanju anurage" perce

Modani se valovi ne samo ubrzavaju nego se i usklauju tijekom

pcija vanjskog svijeta pojaana, dok zen pojaava poniranje u sebe,

meditacije i iscjeljivanja. U terenskom radu s uroenikim i duho

tj. svijest o sebi.

Veina istraivanja meditacije bavila se vrstama

vnim iscjeliteljima na pet kontinenata, Krippner je posumnjao da

koje se fokusiraju na neki podraaj, npr. disanje, ili zvuk poput man-

kod svih iscjelitelja, prije iscjeljivanja, dolazi do pranjenja" mozga,

tre. Redovnici su se u Davidsonovom istraivanju koncentrirali na

koje dovodi do usklaivanja modanih polutki i do sjedinjenja lim-

suosjeanje sa svim ivim biima. Moda suosjeajna namjera, kao i

bikog sustava (centra za emocije) i cerebralnog korteksa (centra za

slini ekstrovertirani" pojmovi, stvaraju misli koje mozak uvode u

logiko rasuivanje).

stanje poviene percepcije.

Barem 25 istraivanja meditacije pokazalo je da se tijekom meditacije

Kada su Davidson i njegov kolega Antoine Lutz zapisali svoje istra

usklauju aktivnosti etiri dijela mozga. Meditacija i molitva trajno

ivanje, shvatili su da su naveli najveu razinu gama valova ikad za-

ine mozak koherentnijim. Istraivanje talijanskog Sveuilita Pavia

120

18

21

22

121

peto p o g l a v l j e :

EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

ULAZAK

HIPEHPKUSTOR

i oksfordske Bolnice John Radcliffe pokazalo je da moljenje krunice

iskljuiti i prestati reagirati: mozgovi meditanata nastavili su regirati

ima isti uinak na tijelo kao i ponavljanje mantre. Obje aktivnosti

na podraaje, to je dokazalo stalno stanje pojaane percepcije.

stvaraju upeatljivo, mono i usklaeno poveanje" kardiovaskular

U jednom je istraivanju kod osoba koje prakticiraju promiljenu

nih ritmova kada ih se ponavlja est puta u minuti.

meditaciju (primjenjivanje pojaane osjetilne percepcije na sada

23

27

Jo jedan vaan uinak koncentracije je integracija lijeve i desne mo

nji trenutak) testirana vizualna osjetljivost, prije i odmah nakon

dane polutke.

tromjesenog razdoblja, tijekom kojeg su promiljeno meditirali 16

Znanstvenici su donedavno vjerovali da one funkcioniraju gotovo

neovisno. Lijeva strana bila je opisivana kao raunovoa" i odgo
vorna za logiko, analitiko i linearno razniljanje; desna strana
mozga je umjetnik" i regulira orijentaciju u prostoru, glazbene i
umjetnike sposobnosti te intuiciju. No, Peter Fenwick, neuropsihi
jatrijski savjetnik pri oksfordskoj Ambulanti Radcliffe i Institutu za
psihijatriju u Bolnici Maudsley, prikupio je dokaze koji pokazuju da
se govor i mnoge druge funkcije stvaraju u obje polutke i da mozak
najbolje funkcionira kao cjelina. Tijekom meditacije, one osobito
skladno komuniciraju.

sati dnevno. lanovi osoblja koji nisu meditirali bili su kontrolna

skupina. Istraivai su pokuali utvrditi mogu li sudionici odrediti
trajanje jednostavnih bljeskova i trajanje intervala izmeu uzasto
pnih svjetlosnih efekata. Onima koji nisu mentalno vjebali usredo
toenost bljeskovi su izgledali kao jedno, neprekinuto svjetlo. Nakon
tromjesenog razdoblja, sudionici su mogli razaznati samostalne i
uzastopne bljeskove. Pomou promiljene meditacije postali su izni
mno osjetljivi na vanjske podraaje i svjesni podsvjesnih procesa.

28

Takva su istraivanja pokazala da odreene vrste usredotoenosti

kao stoje meditacija poboljavaju mehanizme pomou kojih dobiva

21

ini se da usredotoena pozornost poboljava odreene mehanizme

percepcije i blokira smetnje". Daniel Goleman, autor Emocionalne

mo informacije i olakavaju njihovo primanje. Pretvaramo se u vei,

osjetljiviji radioprijemnik.

inteligencije", proveo je istraivanje koje je pokazalo da se cerebral

2000. godine Sara Lazar, neuroznanstvenica u Opoj bolnici Mas

ni korteks osoba koje meditiraju ubrzava i iskljuuje iz limbikog

sachusetts i strunjakinja za FMRI (funkcionalnu magnetsku rezo

sustava. Zakljuio je da se vjebanjem svatko moe tako iskljuiti"

nanciju) potvrdila je da taj proces rezultira stvarnim fizikim pro

i omoguiti poboljanu percepciju samo jednom dijelu mozga, bez

mjenama. Konvencionalna magnetska rezonancija slui se radio-

utjecaja emocija i znaenja. Sva se snaga mozga tijekom tog procesa

valovima i jakim magnetskim poljem za promatranje mekih tkiva

moe usredotoiti na samo jednu misao: svjesnost o onome to se u

u tijelu, ukljuujui i mozak. Funkcionalna magnetska rezonancija

tom trenutku dogaa.

mjeri i najmanje promjene u mozgu tijekom kljunih funkcija. Po

25

26

Meditacija takoer trajno pojaava receptivnost mozga. U nekoliko

istraivanja meditanti su bili izloeni bljeskovima i kljocanju. Obi
na e se osoba naviknuti na kljocanje i mozak e se, na neki nain,

I22

tvruje kada i gdje se obrauju podraaji i jezik tako to mjeri pove

anja u protoku krvi kroz tanke arterije i vene u mozgu pri korite
nju odreenih neuralnih mrea. FMRI je za znanstvenike poput Sare

123

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Lazar najbolja znanstvena metoda za promatranje funkcija mozga u

je okupila 20 sudionika koji su imali veliko iskustvo u budistikoj

stvarnom vremenu. Herbert Benson angairao je Saru Lazar da loci

promiljenoj meditaciji: petoro sudionika bili su uitelji meditacije

ra dijelove mozga koji su aktivni tijekom jednostavnih oblika medi

s prosjekom od devet godina iskustva u meditiranju. Preostalih 15

tacije. Ona se u istraivanju nije fokusirala na redovnike niti na dru

osoba nije se bavilo meditacijom i sluili su kao kontrolna skupina.

ge ampione" meditacije koji su ivot posvetili duhovnosti, ve na

Sudionici su redom meditirali u skeneru za magnetsku rezonanciju,

obine Amerikance koji su meditirali 20-60 minuta dnevno. Benson

a Lazarova je detaljno biljeila njihove neuralne strukture. Otkrila

i ona nali su pet sudionika koji su najmanje etiri godine prakticirali

je da su dijelovi mozga odgovorni za pozornost, svijest o osjeajima

kundalini meditaciju. Ta vrsta meditacije koristi osvjeteno disanje i

i procesiranje vanjskih podraaja bili deblji kod meditanata. Uinci

dva razliita zvuka kako bi se um umirio i usredotoio. Od sudionika

meditacije ovisili su o njenoj koliini: debljina korteksa bila je pro

se trailo da osciliraju izmeu meditativnih i neutralnih stanja dok

porcionalna koliini vremena koju je sudionik proveo meditirajui.

oznaavaju natuknice na mentalnom popisu ivotinja. Tijekom po

To istraivanje pruilo je prve dokaze da meditacija trajno mijenja

kusa mjerene su i bioloke funkcije sudionika: otkucaji srca, disanje,

strukturu mozga. Do tada se pretpostavljalo da je zadebljanje korte

zasienost kisikom, koliina C 0 u izdahnutom zraku i EEG.

ksa posljedica ponovljenih mehanikih radnji koje zahtijevaju stalnu

Lazar je otkrila da kod sudionika tijekom meditacije dolazi do zna

intenzivnu pozornost, npr. sviranje glazbenog instrumenta ili on-

ajnog pojaanja signala u neuralnim strukturama mozga koje su ve

gliranje. To su bili prvi dokazi da odreene misli treniraju dio mozga

zane za pozornost, tj. u frontalnom i parijetalnom korteksu, novom"

odgovoran za usredotoenost i poveavaju ga. I doista, korteks je u

dijelu mozga odgovornom za vie kognitivne funkcije, te u amigdali

tim dijelovima bio deblji kod starijih sudionika. Inae je uobiajeno

i hipotalamusu, dijelovima starog" mozga koji upravljaju uzbue

da se korteks kod starijih osoba stanjuje zbog starenja. Redovita me

njem i autonomnim funkcijama.

ditacija usporava taj proces.

Ovakvi su rezultati proturjeili uvrijeenim spoznajama da je medi

Osim poboljanja kognitivnog procesiranja, izgleda da meditacija ta

tacija stanje smirenja i dali su dodatne dokaze da tijekom odreenih

koer integrira emocionalne i kognitivne procese. U studiji s funkci

vrsta meditacije mozak ulazi u stanje intenzivne pozornosti.

onalnom magnetskom rezonancijom Lazarova je nala dokaze akti

Sara Lazar takoer je otkrila da su se neuralna aktivnost i signali

vacije limbikog sustava - primitivnog, instinktivnog" dijela mozga,

u odreenim dijelovima mozga, stjecanjem iskustva u meditaciji, s

odgovornog za primitivne emocije. Meditacija utjee na razumski,

vremenom razvili i rasli. Sudionici su osjeali da im se stanja uma

analitiki dio mozga, ali i na nesvjesno i intuitivno. Takoer je otkrila

mijenjaju tijekom svake meditacije.

i pojaanu aktivnost dijela mozga odgovornog za intuitivne spozna

29

Ti su rezultati pokazali da intenzivna usredotoenost tijekom vre

mena poveava odreene centre u mozgu. Kako bi to testirala, Lazar

124

je. To su fiziki dokazi da meditacija pojaava i nau sposobnost pri

manja intuitivnih informacija i nae svjesno poimanje istih.

125

Davidsonovo je istraivanje pokazivalo poveanje dijela mozga koji

u EEG-a i SPECT-a (jednofotonske emisijske raunalne tomografi-

eli pruiti pomo drugima kod redovnika koji su pokuavali pomo

je), zabiljeena je poveana aktivnost desnog zatiljnog renja. Harri-

i ovjeanstvu meditiranjem o suosjeanju. Poveao im se takozva

dance i Swann nadareni su veom sposobnou da svojim vidom"

ni mogu li vam pomoi" dio mozga. Sarini meditanti radili su na

prelaze granice vremena, udaljenosti i pet osjetila.

promiljenosti, stanju intenzivne koncentracije, te se stoga poveao

Znanost je pokazala da je kroz odreene misli mogue poveati di

dio mozga odgovoran za pozornost. Mo opaanja bila je poveana

jelove mozga i tako poboljati njegov prijem". No, je li mogue mo

i mozak je apsorbirao vie informacija, ak i onih koje primamo in

zak pretvoriti u bolji odailja"? Kako bih otkrila karakteristike koje

tuitivno.

poboljavaju odailjanje, morala bih prouiti majstore" namjere koji

Neki ljudi roeni su s iznadprosjeno dobrom antenom" i prije

su osobito nadareni za odailjanje. inilo mi se da je nabolje poeti s

mom". Takav je i medij Ingo Swann. Swann je nadaren za gledanje na

nadarenim iscjeliteljima.

daljinu, sposobnost uoavanja predmeta ili dogaaja nevidljivih nor

Dr. Lawrence LeShan, psiholog i specijalist za rak, koji je prouavao

malnom ljudskom oku. Pomogao je razvoju projekta amerike vlade

djelovanje iscjelitelja, otkrio je da prolaze kroz dva ista stadija: sta

koji se bavio gledanjem na daljinu i u toj je disciplini meu najbo

dij uspostavljanja promijenjenog stanja svijesti i stadij vizualiziranja

ljima na svijetu. Procese u Swannovom mozgu pratio je i analizirao

apsolutnog sjedinjenja sebe i pacijenta.

dr. Michael Persinger, profesor psihologije na Sveuilitu Laurentian

Coopersteinovi iscjelitelji opisivali su kako iskljuuju svoj ego i eli

u Kanadi. Dok je Swann bio spojen na EEG, trebao je identificira

miniraju svijest o sebi kao zasebnom pojedincu. Osjeali su kako se

ti predmete u udaljenoj sobi. U trenutku kada je mogao vidjeti" te

nalaze u tijelu osobe koju lijee. Jedan od iscjelitelja osjetio je kako

predmete, zabiljeeni su nagli porasti beta i gama valova, slino kao i

mu se mijenja tijelo i raspored energije. Iako iscjelitelji nisu preuzeli

kod tibetanskih redovnika. Ti porasti bili su koncentrirani u desnom

na sebe bol i bolest, mogli su ih osjetiti kada bi vizualizirali sjedinje

dijelu zatiljnog renja, koji je inae odgovoran za vid. Sudei po re

nje sebe i pacijenta. U tom stadiju sjedinjenja izmijenila se percepcija

zultatima praenja modanih valova, Swann je uao u nadsvjesno

iscjelitelja, a njihova se motorika osjetno smanjila. Preplavio ih je

stanje, koje mu je omoguilo primanje informacija na daljinu, to bi

proireni osjeaj iste sadanjosti i nisu bili svjesni prolaska vreme

u svjesnom stanju bilo nemogue.

na. Nisu ih vie sputavala vlastita tijela i ak su iskusili drukiju sliku

Kada se Swann podvrgnuo magnetskoj rezonanciji, pregled je po

sebe. Osjeali su se vii, laki - kao da su izvan svog fizikog tijela

kazao neobino veliki parijetalno-okcipitalni reanj na desnoj po

- preplavljeni osjeajem bezuvjetne ljubavi. Vidjeli su sami sebe kao

lutki, koji je odgovoran za primanje osjetilnih i vizualnih podraaja.

neku vrstu jezgre koja ostaje nakon svega": Svjestan sam procesa

Persinger je uoio slian otklon kod drugog darovitog medija, Seana

koji kao da se odvija izvan mene... Koncentriran sam na pacijenta

Harribancea. Kada ga se tijekom gledanja na daljinu pratilo pomo-

- moja samokontrola gurnuta je u stranu, kao da sve promatram sa

30

126

31

12/

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto poglavlje:

ULAZAK

HIPERPROSTOR

strane. Onda me neto obuzme... Nikad ne zaboravim da zapravo ja

ivanje svih vanjskih podraaja, traenje izlaza iz labirinta vezanih

tamo sjedim."

oiju) pomagale su uenicima da se rijee uobiajenih ogranienja.

32

Drugi iscjelitelji osjetili su intenzivniji gubitak identiteta: kako bi

Uenike se poticalo na matanje kako bi im se aktivirali navodno

mogli iscjeljivati, morali su se posve sjediniti s pacijentom, morali

neiskoriteni dijelovi mozga. Krippner i nekoliko njegovih kolega

su postati ta osoba i podijeliti s njom njihovu fiziku i emocionalnu

testirali su est iskusnih uenika koji su tvrdili da su vrlo vjeti u

prolost. Njihov identitet i sjeanja nestajali su i uli bi u stanje zdru

manifestiranju namjere.

ene svijesti, gdje je njihova neosobna sutina zapravo iscjeljivala.

lan Wickramasekera, psiholog koji je sudjelovao u gorespomenu-

Neki iscjelitelji su se poistovjetili s duhovima uvarima i duhovnim

tom istraivanju, razvio je skupinu testova zasnovanih na svome

vodiima: obuzeo ih je duhovni alter ego.

Visokorizinom modelu percepcije prijetnje.

Krippnerov rad pokazao je da su neke osobe podlonije spajanju

Wickramasekera je tvrdio da se pomou tih testova mogu otkriti

identiteta - one koje su u psiholokom testu pokazale da imaju tan

ljudi koji su najpodloniji parapsiholokim iskustvima ili hipnozi.

ke granice". Prema Hartmannovom testu o granicama, kojeg je na

Iako je test isprva bio namijenjen otkrivanju ljudi koji su podloni

Sveuilitu Tufts razvio psihijatar Ernest Hartmann kako bi testirao

psihikim problemima u fazama velikih ivotnih promjena, Krip

individualni psiholoki oklop", postoje osobe s debljim granicama",

pner je vjerovao da bi se pomou njega mogli testirati mediji i iscje

tj. s debelim oklopom": organizirane, pouzdane i s dobrim obram

litelji. Krippner i njegovi suradnici otkrili su da test mogu koristiti

benim mehanizmom i jakom samosvijesti, koja ih titi poput visoke

za otkrivanje osoba koje imaju tako kruti osjeaj za realnost da nisu

ograde. Takoer, postoje i osobe s tankim granicama": otvorene, ne

sposobne osjetiti niti primiti intuitivne informacije. Wickramase-

zatiene, osjetljive i ranjive. Lako se uputaju u veze, osjeaju pro

kerov model predvidio je da bi osobe najbolje iscjeljivale kada bi

mijenjena stanja i stalno lepraju izmeu mate i zbilje. Nekada ne

mogle blokirati osjeaj ugroenosti pri gubitku zasebne svijesti o

znaju u kojem se stanju trenutano nalaze. Ne potiskuju neugodne

sebi.

misli i ne razdvajaju misli i osjeaje. Za razliku od osoba s debljim

Sudei po rezultatima, uenici kole za prosvjetljenje Ramtha ima

granicama, lake im je koristiti namjeru kako bi upravljali dogaa

li su iznimno tanke granice. Srednja vrijednost Hartmannovih te

jima oko sebe. U istraivanju koje je meu glazbenicima i umjetni

stova, provedenih na 866 osoba, bila je 273, dok je srednja vrije

cima provela Marian Schlitz, kreativne osobe s tankim granicama"

dnost gorespomenutih uenika bila 343. Jedine skupine koje su po

imale su najvie uspjeha u utjecanju na daljinu.

Hartmannovom istraivanju imale tako tanke granice su studen

33

34

35

36

37

Krippner je meu uenicima kole za prosvjetljenje Ramtha u Yelmu

ti glazbe i osobe koje pate od estih nonih mora. Uenici kole

pokazao povezanost tankih granica i namjere. Mnoge tehnike koje

za prosvjetljenje Ramtha pokazali su visoki stupanj disocijacije"

pouavaju u koli (na primjer, usredotoenje na eljeni ishod, isklju-

- podlonost velikim poremeajima pozornosti i visoki stupanj

128

129

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Peto poglavlje:

McTaggart

ULAZAK U

HIPERPR0ST0R

apsorpcije, tj. sklonosti k intenzivnom udubljivanju u trenutane

Targova je s iscjeliteljima razgovarala o njihovom radu, a ja sam,

aktivnosti, kao npr. hipnozu i spremno prihvaanje drugih aspekata

prije njene smrti, razgovarala s njom o njihovim zajednikim ka

stvarnosti.

rakteristikama koje je otkrila tijekom svog rada.'

38

10

Otkrila mi je

U svom sam istraivanju naila na dvije vrste iscjelitelja: neki su se

da je za iscjeljivanje najvanija ljubav i suosjeanje koju iscjelitelj

vidjeli kao vodu (izvor iscjeljenja) ili kao cijev (kanal kroz koji is-

odailje. Meutim, bez obzira na kulturoloki pristup, veina se

cjeliteljska energija putuje). Prva je skupina vjerovala da su oni sami

sloila da je nuno maknuti se s puta" i predati se iscjeliteljskoj

izvor iscjeliteljske energije, no daleko najvei broj ljudi sebe je vidio

sili. Njihova je namjera zapravo bila molba: Molim da ova osoba

kao vodie za neku superiornu silu izvan njih samih.

ozdravi." Kada je Targova istraivala kod kojih je pacijenata dolo

Elizabeth Targ je u svoj projekt za pomo oboljelima od AIDS-a

do najveih poboljanja, zakljuila je da su najuinkovitiji oni is

ukljuila 40 iscjelitelja svih vjerskih opredjeljenja.

cjelitelji koji kanaliziraju vie sile. Nijedan uspjean iscjelitelj nije

39

Petnaest posto

bili su tradicionalni kranski iscjelitelji koji su se sluili krunicom

mislio da mo ozdravljivanja dolazi od njega samog.

i molitvom. Drugi su bili lanovi netradicionalnih kola iscjelitelj-

Psihijatar Daniel Benor, koji je u etiri toma

stva, kao to su kola iscjeliteljskog svjetla Barbare Brennan i uenici

skoj stranici akumulirao i katalogizirao sva istraivanja o iscjelji

Joyce Goodrich ili Lawrencea LeShana. Neki su radili na modifici

vanju, prouio je pismene i usmene izjave najpoznatijih iscjelitelja

ranju sloenih energetskih polja pomou mijenjanja boja i vibracija

u kojima oni govore o svom radu. Harry Edwards, jedan od naj-

pacijentovog polja energije. Vie od polovice iscjelitelja fokusiralo

znaajnih i najvie prouavanih iscjelitelja, napisao je da iscjelitelj

se na iscjeljivanje pacijentovih akri (energetskih centara tijela);

djeluje tako to vioj sili predaje svoju volju i molbu za iscjeljenje:

drugi su rabili tonove - ugaali" su pacijente prema vibracijama

Tu promjenu teko je opisati rijeima, moglo bi se rei da iscjelite

zvuka. Kineski majstor Qigonga pacijentima je slao harmonizirajui

lja preplavljuje jedan osjeaj ili stanje koje blokira normalno stanje

qi. ovjek koji je iscjeljivao u skladu s metodama amerikih Indi

uma. Umjesto njega, pojavljuje se nova osobnost, koja ga ispunjava

janaca uao je u trans tijekom tradicionalne ceremonije bubnjanja i

snagom i pouzdanjem..." Iscjelitelj postaje jedva svjestan normal

pjevuenja medu naputenim grebenima kanjona Chaco u Novom

nih pokreta, govora itd. Odgovara na pitanja o stanju pacijenta bez

Meksiku i tvrdio da kontaktira s duhovima kako bi oni iscijelili

mentalnog napora i s nevjerojatnom lakoom - a zapravo, upue

pacijenta. Iscjelitelji veinom opisuju svoja iskustva kao oputaju-

niji Vodi daje odgovore. Iscjelitelj se ukljuuje" kroz podlonost

a, oslobaajua i ispunjena svjetlom, ljubavlju i duhom. Za neke

fizikog tijela duhu, koji tako postaje dominantan dok njime upra

je iscjelitelje taj duh Isus, a za druge, na primjer, Zvjezdana ena

vlja Vodi.

(Starwoman): iscjeliteljski duh amerikih Indijanaca koji nalikuje

Za Edwardsa je najvanije sklanjanje u stranu", tj. oslobaanje od

starijoj eni.

vlastitog ega.

130

42

41

i na svojoj internet-

43

44

131

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto p o g l a v l j e :

ULAZAK U

HIPERPROSTOR

Coopersteinovi iscjelitelji svoja su iskustva opisali kao osjeaj po

stanja smanjene svijesti o sebi, to je za obinog ovjeka teak zada

tpune predaje procesu ili viem biu. Svi su vjerovali da su dio vee

tak, rezultira boljim uinkom namjere na aparate."'

cjeline. Kako bi pristupili kozmikom biu istinske svijesti, morali

Krippner pretpostavlja da, tijekom nekih izmijenjenih stanja svijesti,

su se osloboditi ogranienja osobnosti i vlastitog identiteta ne bi li se

tijelo iskljui neke neuralne poveznice, ukljuujui i dio blizu stra

sjedinili s viim biem. Iscjelitelji su se s tom promjenom svijesti i ve

njeg dijela mozga, koji stalno proraunava na poloaj u prostoru

om osvijetenosti osjeali povezanima s velikim poljem informaci

i osjeaj gdje prestaje nae tijelo a poinje vanjski svijet. Kada se taj

ja, koje im je na trenutke prualo saznanja, simbole i slike. Nenadano

dio tijekom transpersonalnih i transcedentalnih iskustava deaktivi-

su se pojavljivale rijei koje su, zapravo, bile dijagnoza. Neto izvan

ra, razgranienja izmeu sebe i drugih nestaju i postaje nemogue

njihove svijesti zapravo je iscjeljivalo.

odrediti gdje jedan ovjek poinje, a gdje zavrava.

Iako je proces iscjeljenja tekao pomou svjesno usmjerene misli, sam

Eugene d'Aquili sa Sveilita u Pennsylvaniji i Andrew Norberg, lije

in ozdravljenja esto nije. Kada, na primjer, daju dvominutni tre

nik u programu nuklearne medicine pri Sveuilinoj bolnici, to su

tman, minutu i pol razmiljaju racionalno, a onda im se dogodi ira

pokazali u prouavanju tibetanskih redovnika. Trenuci meditativnog

cionalno iskustvo, koje bi moglo biti klju itavog iscjeljenja.' Uvjer

iskustva bili su vidljivi kao pojaana aktivnost u eonim renjevi-

ljivo najvaniji aspekt iscjeliteljstva je predaja, volja za naputanjem

ma i smanjena aktivnost u parijetalnom dijelu." Meditacija i ostala

razumske kontrole nad procesom kako bi se postalo ista energija.

promijenjena stanja mogu utjecati i na temporalne renjeve, u koji

Je li ta sposobnost micanja u stranu" vana kod svih tipova namjere?

ma se nalazi amigdala, skupina stanica koja nam daje osjeaj vlastite

Nala sam zanimljiv odgovor u istraivanju ljudi s oteenjima mo

osobnosti i regulira nae emocionalne reakcije: odreuje to nam se

zga. Istraivai Programa za bihevioristiku neurologiju i Istraiva

svia, a to ne. Stimuliranjem temporalnih renjeva (ili njihovim po

kog instituta Rotman na Sveuilitu u Torontu pokuali su ponoviti

remeajem) moe se stvoriti osjeaj poznatog ili osjeaj neobinog, a

rad PEAR laboratorija na Princetonu pomou generatora sluajnih

to su tipine odlike transcedentalnog iskustva. Izgleda da intenzivno

dogaaja, ali s jednom vanom izmjenom: prouavali su nekoliko

koncentriranje na neko drugo bie iskljuuje" amigdalu i uklanja

pacijenata s oteenjima eonog renja. Pacijenti s oteenjima de

neuralnu svijest o samome sebi.

snog eonog renja, zbog kojih su vjerojatno imali potekoe s kon

Davidson, Krippner i Lazarova pokazali su da moemo preoblikovati

centracijom, nisu imali nikakve uinke na aparate. Jedina osoba iji

odreene dijelove vlastitog mozga, ovisno o razliitim vrstama kon

je uinak bio natprosjean imala je oteenja lijevog eonog renja,

centracije i razliitim mislima. Postalo mi je posve jasno da inten

dok joj je desni bio posve zdrav. Znanstvenici su pretpostavljali da

zivna usredotoenost nekih vrsta meditacije moe postati prolaz u

je razlog tomu njegov specifini hendikep, zbog kojeg ima oslabljen

hiperprostor i vrhunsku osvijetenost te prenijeti meditanta na dru

ego, ali nema potekoa s koncentracijom. Mogue je da postizanje

gu razinu stvarnosti. Ona takoer moe djelovati okrepljujue, a ne

15

132

17

133

Ln jr tninncn i

nmjcnc

Lynne Mciaggart

samo umirujue i moe nam pomoi prespojiti" mozak kako bismo

bolje odailjali" i primali" namjere. Pretpostavila sam da je namje
ra jedna vrsta mentalnog poticaja pomou kojeg se misli, prenesene
na drugu osobu, izvravaju. Meutim, iscjelitelji su opisali posve ra
zliit proces: namjera samo na poetku zahtijeva usredotoenost, a
poslije slijedi predaja - preputanje kontrole nad samim sobom i nad
ishodom.

esto poglavlje
RASPOLOENJE
Mitch KrucofT, kardiolog na Medicinskom centru Sveuilita Duke,
vraao se 1994. godine kui iz Indije s potpuno razliitim stavom
o medicini. On i njegova medicinska sestra Suzanne Crater bili su
pozvani u Sri Sathya Sai institut vie medicine - bolnicu u Puttaparthiju. Ta je bolnica bila omiljeni projekt Sathya Sai Babe - on je
elio omoguiti siromanima usluge suvremene zapadnjake bolnice
potpuno besplatno. Krucoff je bio angairan kao struni savjetnik
za tehnologiju potrebnu u oformljavanju odjela za visokotehnoloke
kardijalne kateterizacije.
Krucoff i Craterova bili su zapanjeni onime to su vidjeli. Nevjeroja
tna duhovna dimenzija bolnice, pa ak i osobitosti svjetla i zvuka, u
drugi su plan bacile njena tehnoloka dostignua. Duhovnost je bila
prisutna i u dizajnu same zgrade - u hinduistikim slikama koje su
krasile zidove. Bolnica je bila osam kilometara udaljena od Sai Ba
binog arama i sliila je izduenom Taj Mahalu. Bolnika krila bila
su zakrivljena, kao da grle svakog posjetitelja, a okrugla dvorana kod
ulaza zamiljena je kao srce iji je vrh okrenut prema nebu.
Krucoff i Craterova su tijekom svog rada bili svjedoci djelovanja bol
nice na pacijente - mnogi od njih bili su Indijci iz udaljenih podru
ja koji nikada nisu vidjeli tekuu vodu. Unato injenici da su im

134
135

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

dijagnosticirane po ivot opasne bolesti i da su se morali susresti sa

suvremenim laboratorijem za analizu, nisu bili ni najmanje uplaeni.
Ta potpuna odsutnost straha bila je ista suprotnost strahu i oaju na

KrucofFje elio uvesti takve metode i u amerike bolnice, no da bi

uspio u tome, morao je uvjeriti svoje kolege u pozitivan utjecaj duho
vnosti na operacije srca, i to pomou mjerljivih fiziolokih uinaka.
Morao je pokazati da neopipljivi aspekti, poput namjere ili duhovnih
vjerovanja, ili ak duhovne, vedre okoline, mogu imati pozitivan ui

Tijekom osamnaestsatnog leta u SAD, Krucoff i Craterova poeli su

razgovarati o istraivanju. Shvatili su da je jedini nain testiranje mo
1

Kada je Krucoff" doao kui, poeo je po znanstvenoj literaturi tra

iti dokaze utjecaja molitve na zdravstveno stanje. etrnaest dobro
provedenih ispitivanja molitve pokazala su njen pozitivan uinak.
Najpoznatije je objavio Randolph Byrd 1988. godine. Provedeno je u
skupini obraenih krana, koji su se izvan bolnice molili za pacijen
te na kardiolokom odjelu. Osobe za koje se molilo imale su znatno
manje simptoma i trebalo im je manje lijekova i medicinskih inter
vencija. Istraivanje Srednjoamerikog kardiolokog instituta, obja
2

vljeno otprilike kada i istraivanje o AIDS-u Elisabeth Targ, poka

zalo je d a j e molitva krana svih vjeroispovijesti za srane bolesnike
smanjilo njihove simptome za deset posto i reduciralo medicinske
3

Molitva se smatra nekom vrstom super-namjere, zdruenim napo

rom: vi namjeravate, a Bog provodi tu namjeru. Namjera je u nekim
krugovima jednaka molitvi, a molitva iscjeljivanju: kada aljete na-

136

skupinama krana esto se smatraju skupnom namjerom - pokua

Iako su ta istraivanja bila obeavajua, Krucoff je shvatio da je po

trebno vee ispitivanje s vrim protokolom i pokrenuo svoj mali
pilot-projekt. Angairao je 150 sranih bolesnika iz oblinjeg Me
dicinskog centra Durham, koji su ekali na angioplastiju i stentove. Krucoff je elio vidjeti mogu li molitva i noetike" terapije (s
nekom vrstom utjecaja uma na tijelo na daljinu) djelovati na stanje

nak na pacijentovo zdravlje.

smetnje.

tve dre eksperimentima namjere. Mala istraivanja koja su radila sa

jem skupine ljudi da istovremeno utjee na istu stvar.

koje je Krucoff" navikao kod amerikih sranih bolesnika.

litve, i to s dotad najveim moguim testom u tom podruju.

mjeru, Bog je ispuni. Mnogi istraivai svijesti rana ispitivanja moli

pacijenata. Podijelio je pacijente u pet skupina. etiri od pet je, uz

standardno lijeenje, trebalo primati i noetiku terapiju - oputanje,
iscjeljivanje dodirom, vodenu vizualizaciju ili molitvu. Peta je sku
pina primala samo klasinu medicinsku terapiju. Svakom pacijentu
stalno bi mjerili otkucaje srca, modane valove i krvni tlak kako bi se
tako odredio uinak tih neopipljivih iscjeljujuih utjecaja.
Krucoff je odluio pojaati snagu molitve do maksimuma. Suzanne
Crater je pokrenula kampanju angairanja sudionika. Pisala je budi
stikim samostanima u Nepalu i Francuskoj te stranici Virtualjerusalem.com, iji je urednik organizirao molitvu kod Zida plaa. Zvala
je karmelianke u Baltimoreu i traila ih da mole tijekom veernjih
misa. Angairala je molitvene zajednice iz sedam vjeroispovijesti,
ukljuujui fundamentaliste, moravce, idove, budiste, katolike, ba
ptiste i unitariste.
Svaka molitvena skupina dobila je grupu pacijenata o kojima su znali
samo ime, dob i vrstu bolesti. Iako su Craterova i Krucoff prepustili
odluivanje o vrstama molitve molitvenim skupinama, naglasili su
da se za pacijente mora moliti po imenu i da te molitve moraju biti

137

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

za njihovo zdravlje i oporavak. Uvjeti istraivanja bili su takvi da ni

Krucoff je u MANTRA-i II podijelio pacijente u etiri skupine: jedna

pacijenti ni osoblje nisu znali za koga se moli. Druge terapije dava

je skupina trebala primati molitve, druga posebno osmiljeni pro

ne su jedan sat nakon to bi pacijent proao angioplastiju.

gram koji ukljuuje glazbu, slikovlje i dodir (ili MIT terapiju), trea

Rezultati su bili impresivni. Stanje pacijenata koji su primali noe-

skupina M I T i molitvu, a etvrta skupina standardnu lijeniku skrb.

tike terapije tijekom bolnikog lijeenja poboljalo se trideset do

Neposredno prije angioplastije, skupina koja je primala MIT poue

pedeset posto, s manje komplikacija i suavanja arterija u odno

na je metodi oputajueg disanja pri vizualiziranju najdraeg mjesta

su na kontrolnu skupinu. Za dvadeset i trideset posto smanjile su

ili sluanju umirujue glazbe. Tada bi 15 minuta primali icjeljujui

se i negativne reakcije: smrt, infarkti, zakazivanja srca, pogoranje

dodir iscjelitelja. Ti su pacijenti takoer smjeli nositi slualice tije

stanja arterija i potreba za ponavljanjem angioplastije. No, od svih

kom operacije.

alternativnih terapija, molitva je imala najbolje uinke.

Svrha novog istraivanja bila je ispitati mogu li molitva i noetike

Istraivanje je bilo odvie malih razmjera da bi dalo definitivne

intervencije sprijeiti daljnje komplikacije kao to su smrt, novi in

zakljuke: u skupini za molitve bilo je samo 30 pacijenata. Ipak,

farkti, potrebne dodatne operscije, ponovna hospitalizacija i znakovi

Krucoffovi rezultati puno su obeavali. Krucoff i Craterova (koja je

naglog porasta enzima kreatin fosfokinaze, koji je indikator otee

njihovo istraivanje nazvala MANTRA - Monitor and Actualizati

nja srca. Krucoff je ovaj put elio istraiti dugorone efekte: mogu li

on of Noetic TRAinings - Praenje i primjena noetikih terapija)

intervencije olakati emocionalne probleme, sprijeiti smrt ili pono

objavili su ih i predstavili Amerikoj kardiolokoj udruzi (Ame

vnu hospitalizaciju tijekom est mjeseci nakon otputanja iz bolni

rican Heart Association). ak i najkonzervativniji kardiolozi po

ce.

injali su shvaati poruku da iscjeljivanje na daljinu moda zaista

funkcionira i da je molitva posebno dobra za srce.

Krucoff je znao da e njegovi rezultati dobiti kredibilitet ako po

novi istraivanje s veim brojem sudionika. U projektu MANTRA
II angairao je 750 pacijenata Medicinskog centra Duke, devet iz
drugih amerikih bolnica i dvanaest molitvenih skupina koje bolje
predstavljaju vodee religije svijeta: krani su angairani iz Bri
tanije, budisti iz Nepala, muslimani iz Amerike, idovi iz Izraela.
Krucoff i Duke su, ohrabreni prijanjim uspjehom, promovirali
svoj projekt kao najvee istraivanje utjecanja na daljinu i glavni
test molitve.

138

Krucoffovo se istraivanje odvijalo ba u vrijeme teroristikih napa

da 11. rujna. U tri je mjeseca sudjelovanje tako drastino palo da
je morao promijeniti itav istraivaki koncept. Razvio je dvojaku
strategiju tako to je regrutirao 12 sekundarnih molitvenih skupi
na. im su angairani novi pacijenti, sekundarne su se molitvene
skupine trebale moliti za primarne molitvene skupine (one koje su
se cijelo vrijeme molile za pacijente). Kroz tu se strategiju Krucoff
nadao da e pacijenti primiti veu dozu molitve od pacijenata koji su
bili angairani u ranijoj fazi istraivanja.
Nakon ogromnog i preuranjenog publiciteta, Krucoffovi rezulta
ti bili su vrlo razoaravajui. Kada su bili obraeni, bilo je oito da

cRirbniMtN l

NAMJtKt

Lynne

Mclaggart

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

nema nikakvih razlika izmeu skupina. Jedina korist bila je smanje

Herbert Benson je, kako bi debatu priveo kraju, izloio svoj ambicio

nje uzrujanosti pacijenata koji su primali MIT prije operacije. Inae,

zni plan. Inae je uvijek uspijevao balansirati izmeu tradicionalne i

MANTRA II je propala. Molitva naizgled nije pomagala nikome.

alternativne znanosti i zbog toga je bio potovan - diplomat sa statu

Medu dugoronim efektima, bilo je pozitivnih rezultata kod smanje

som posrednika izmeu dviju sumnjiavih frakcija. Osim preporuka

nja emocionalnog stresa, daljnje hospitalizacije, pa ak i broja smrti,

Medicinskog fakulteta s Harvarda, osnovao je Medicinski institut za

ali ti rezultati nisu smatrani znaajnima i nisu bili u sreditu istrai

um i tijelo (Mind/Body Medical Institute), koji se bavio prouava

vanja.

njem tehnika iscjeljivanja uma i tijela. ak je skovao naziv reakcija

Krucoff je ipak izvukao malu pobjedu iz tog ogromnog poraza i uspio

oputanja", koji opisuje njihove uinke." Kada bi njegovo ime bilo na

objaviti svoje rezultate u prestinom britanskom medicinskom aso

popisu istraivaa molitve, istraivanje bi dobilo legitimitet u kon

pisu The Lancet. U izjavama za javnost bio je oduevljen" rezultatima

zervativnim krugovima. Benson je za svoje istraivanje regrutirao

i tvrdio da su pogreno interpretirani. Krucoffovo istraivanje rado

pet amerikih medicinskih institucija, ukljuujui i Kliniku Mayo.

valo je skeptike koji su tvrdili da molitva ne moe biti predmetom

Planirao je istraivanje molitve, koje je nazvao STEP (Study of The

znanstvenog rada. Poruka je bila: tua vam molitva ne moe pomo

rapeutic Effects of Intercessory Prayer - Istraivanje terapijskih ui

i.

naka zagovornike molitve), uiniti najveim i najrigoroznijim ikad.

U meuvremenu, 1997. godine Klinika Mayo poela je dvogodinje

U istraivanju je sudjelovalo preko 1800 pacijenata pred operacijom

istraivanje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima koji su neda

postavljanja srane premosnice. Podijeljeni su u tri skupine: prve

vno otputeni s njihovog kardiolokog odjela. Blizu 800 pacijenata

dvije skupine nisu bile sigurne hoe li dobivati molitvu ili ne; prva

podijeljeno je u dvije skupine: skupinu visokog rizika (s vie rizinih

skupina primala je molitvu, a druga ne. Trea skupina, koja e sva

faktora - dijabetesom, ranijim infarktima ili vaskulamim bolestima) i

kako primati molitvu, to je i znala. Benson se odluio za takav plan

skupinu niskog rizika (pacijenti bez dodatnih rizinih faktora). Svaka

kako bi mogao izolirati dva mogua uinka: da li sama molitva dje

od te dvije skupine prepolovljena je. Uz standardnu lijeniku skrb,

luje i moe li znanje da netko moli za njih dodatno pomoi. Na taj je

po jedna skupina iz svake kategorije primala je i molitve petero osoba

nain mogao kontrolirati uinke vjerovanja.

tijekom 26 tjedana. Druge dvije skupine bi jednostavno nastavile sa

Benson je u molitvenim skupinama angairao katolike redovnike

standardnim lijeenjem.

i lanove druge tri kranske vjeroispovijesti: samostana Sv.Pavla iz

Na kraju istraivanja znanstvenici su zakljuili da molitva nije utjecala

Missourija, Terezijine karmelianke iz Massachussettsa i unitaristi

na mortalitet, budue infarkte, operacije i hospitalizacije. Iako je bilo

ku molivenu zajednicu Silent Unity" (Tiho jedinstvo) iz Kansas

malih razlika izmeu tretiranih i netretiranih skupina, osobito kod

Cityja. U istraivanje nije ukljuivao lanove drugih vjera jer meu

pacijenata s niskim rizikom, ti rezultati nisu smatrani znaajnima.

njima nije mogao nai sudionike koji bi radili u okvirima rasporeda

140

141

tKjrcniMtN i

NAMJtKb

Lynne

Mclaggart

istraivanja. Molitvene skupine dobile su inicijale pacijenata. Iako

vudu i ini nisu jedini koji mogu nakoditi, nego i dobronamjerna,

je molitva mogla biti individualna, svi su morali ukljuiti frazu: Za

iscjeljujua molitva moe nehotice nakoditi ili usmrtiti oboljelog."

uspjenu operaciju i brz, zdrav oporavak bez komplikacija." Rad

Ameriki asopis za kardiologiju American Heart Journal

skupina praen je trideset dana, kao i postoperativne komplikacije i

je to istraivanje na internetu, a njegovi su autori odravali konfe

smrt medu pacijentima.

rencije za tisak. Benson je upozorio medije da STEP nije zadnji sud

Rezultati su zapanjili svijet i zbunili istraivae, a najvie Bensona

o molitvi iako postavlja vana pitanja o tome treba li pacijente za

iako je veim dijelom

svoje karijere promovirao pozitivne uinke

koje se moli obavijestiti o tome. Pacijentovo znanje da se za njega

uma na tijelo. Istraivai su najvee uspjehe predvidjeli u skupini pa

moli smatrano je najvanijom temom buduih istraivanja molitve.

cijenata za koje se molilo i koji su to znali, zatim u skupini za koju se

No, drugi nisu bili sigurni treba li molitvu i dalje prouavati i je li

molilo, a toga nisu bili svjesni, a na kraju bi bila skupina za koju se

to uope mogue. Zaklada John Templeton potroila je 2,4 milijuna

nije molilo i koja to nije znala. No, rezultati su pokazali da nikakva

dolara na istraivanje i negativni rezultati nisu ili u prilog buduem

molitva nije nita promijenila. Rezultati su bili posve opreni oeki

financiranju takvih projekata.

vanjima istraivaa. Pacijenti za koje se molilo, a to su znali, bili su u

Rezultati STEP-a ugroavali su i moje planove o velikom eksperi

znatno loijem stanju: 59% njih patilo je od postoperativnih kompli

mentu namjere. Razmiljala sam o njima i zakljuila da je moda

kacija. U skupini za koju se nije molilo, od takvih je problema patilo

odgovoran sam plan istraivanja. Iako su pokuavali biti rigorozni, u

52%. Cak i u skupini za koju se molilo, a koja to nije znala, bilo je

mnogo su sluajeva krili i najosnovnija pravila znanstvenog rada.

neto vie infarkta i kapi nego u skupini za koju se uope nije molilo.

Sva neuspjena istraivanja nisu jasno definirala sadraj iscjeljuju-

Medu neinformiranim pacijentima za koje se molilo 10% je patilo

e namjere i sadraj molitve prepustile su svakom molitelju. Iako je

od velikih postoperativnih komplikacija, a u skupini za koju se nije

Benson traio frazu: Za uspjenu operaciju i brz, zdrav oporavak

molilo takvih je sluajeva bilo 13%.

bez komplikacija," nije traio od molitelja da se usredotoe na neto

10

11

objavio

Benson i njegovi koautori nisu znali kako protumaiti te rezultate.

odreeno. Najuspjeniji eksperimenti namjere imaju jasno definira

Pitali su se jesu li pacijenti patili od nekog oblika treme" zbog pri

ne ciljeve. Iscjelitelji u istraivanju Elisabeth Targ dobili su broj T

tiska i oekivanja.

stanica oboljelih od AIDS-a i radili su na njegovom poboljanju. Od

Mnogi komentatori zakljuili su da ovo istraivanje dokazuje da mo

molitvenih skupina trebalo je traiti da mole za odreeni ishod sim

litva ne pomae i da je ak i tetna - ili se njeni uinci ne mogu znan

stveno testirati. KrucofT, koji je trebao napisati komentar, naglasio je

ptoma ili za manji broj postavljenih stentova tijekom istraivanja, a

ne za openitu izjavu o poboljanju stanja.

da je molitva imala efekte - i to negativne. Ljudi bi trebali odbaciti

Niti jedna studija nije rigorozno kontrolirala broj ljudi u molitvenim

stav da je molitva korisna, jer takvi rezultati navode na zakljuak da

skupinama, kao ni uestalost i trajanje molitve, to je, moda, pobr-

14;

145

kalo kolektivnu namjeru. Moda molitve nisu bile ekvivalentne, jer

mobitelom zovete prijatelja i oekujete da se javi, a utipkali ste samo

se radilo o raznolikim skupinama. Molitvene skupine u Bensonovom

prve tri znamenke telefonskog broja.""

istraivanju molile su od 30 sekundi do nekoliko sati etiri puta tje

Krucoffova istraivanja, kao ni STEP, nisu dala nikakve podatke o

dno. Vremensko trajanje molitvi nikada nije zabiljeeno. Iscjelitelji u

pacijentima pomou koji bi se uspostavila veza. U istraivanju Eli

istraivanju Elisabeth Targ bili su iz raznih sredina, ali su svaki put

sabeth Targ iscjelitelji su dobili fotografiju pacijenta i podatke o nje

iscjeljivali drugog pacijenta, tako da su oni dobivali samo po jednu

govom zdravstvenom stanju. Niti jedna skupina nije ispitala razliku

iscjeljujuu poruku - nije bilo mijeanja.

u uincima one molitve s dovoljno podataka o pacijentu i one kod

Bob Barth, upravitelj Ureda za istraivanje molitve, izjavio je: Kako

kojih je bilo poznato samo ime i prvo slovo prezimena.

odrediti dozu neeg tako neopipljivog kao to je molitva? Na primjer,

Izbor molivenih skupina takoer je bio amaterski. Niti jedno vee

je li petminutna molitva budista drukija od viesatne molitve deset

istraivanje molitve nije imalo nikakve kriterije glede izbora sudio

katolikih asnih sestara? Je li uinkovitije moliti jedanput ili dvade

nika molitvenih skupina i nije pratilo njihov broj i iskustvo u molitvi.

set puta dnevno?"

Targova je odabrala samo vrlo iskusne iscjelitelje s puno uspjenih is

asopis The Lancet, u komentaru na Krucoffov projekt, izrazio je ne

cjeljenja. Iako su u Istraivanju ljubavi" Marylin Schlitz sudjelovali

zadovoljstvo planom istraivanja. Bi li ogranienost na jednu vjero

amateri koji su slali iscjeljujuu namjeru, pruena im je obuka kako

ispovijest utjecala na rezultate?"

bi se postigao homogeni pristup.

12

Bensonov pokuaj standardiziranja molitvenih metoda u istraiva

Jo jedan problem bio je i nedostatak kontrolne skupine u svim istra

nju nehotice je omelo metode kojima se skupine slue u molitvi. U

ivanjima. Kako bi se postigao znanstveni pristup, nuno je drati

uobiajenim okolnostima, kada se od molitvenih zajednica trai da

se naela sluajnog odabira" i nasumino birati lanove skupine

za nekog mole, vani su detalji: puno ime, godine, zdravlje i povre

podvrgnute terapiji, iji se rezultati onda usporeuju s kontrolnom

meni izvjetaji o njegovom stanju. esto se i sastaju s pacijentom i

skupinom. Meutim, obitelji se u svim zdravstvenim krizama okreu

njegovom obitelji. Kroza skupljanje tih podataka mogu personalizi-

molitvi. Najvjerojatnije se radilo o takvim okolnostima - i za lanove

rati molitve.

kontrolne skupine molile su se njihove obitelji. U MANTRA-i II je

Plan Bensonovog istraivanja bio je moliteljima dati samo ime i po

89% pacijenata u tretiranim i kontrolnim skupinama priznalo da se

etno slovo osobe za koju mole. Stoga molitvene skupine nisu mo

netko u njihovoj obitelji moli za njih. Ti su pacijenti ivjeli u vjerski

gle uspostaviti znaajniju vezu s pacijentima, to je jedan od uvjeta

aktivnom amerikom biblijskom pojasu".

koje su Schlitzova i Radin smatrali vanima za uspjeno utjecanje

Nedostatak iste kontrolne skupine kontaminira rezulate cijelog

na daljinu. Nekoliko skupina sudionika Bensonovog projekta bunilo

istraivanja. Taj se problem dogodio i u testiranju kancerogenosti

se protiv njegovog plana. Jedan je komentator pisao: To je kao da

hormonske terapije za ene u menopauzi. Mnoge takve studije nisu

144

14',

esto

poglavlje:

KAbrULUtbNJL

dobro provedene zbog nemogunosti pronalaenja ena koje nikada

ak se i Targova alila na probleme u planu istraivanja molitve koje

u ivotu nisu uzimale nekakve umjetne hormone - kontracepcijske

je provodio Randolph Byrd, u kojem su se obini krani molili za

pilule, pilule za dan poslije ili hormone za ene u menopauzi. Stoga

srane bolesnike. Nije bilo podataka o tome tko je uzimao lijekove

niti jedno istraivanje nije imalo istu kontrolnu skupinu s kojom bi

za tlak, pa nije bilo jasno je li lijeila molitva ili medicina. Nije bilo

usporedili rezultate. ene koje sada uzimaju hormone usporeivali

kontrole mentalnog stava. Moda je meu sudionicima bilo puno

su sa enama koje su ih uzimale u prolosti. Obje situacije nose rizik

optimista. Nekada i placebo efekt - oekivanje ozdravljenja - ima

za karcinom. Isti princip vrijedi i za istraivanja molitvi. Pacijenti u

jako djelovanje u stvaranju pozitivnih rezultata. U jednom istraiva

tretiranim skupinama usporeuju se s pacijentima iz kontrolne sku

nju iscjeljivanja oboljelih od klinike depresije bilo je puno pobolja

pine, za koje se mole njihove obitelji.

nja, pa ak i u kontrolnoj skupini koja nije iscjeljivana, jer je i na njih

Velika istraivanja molitve imala su i druge temeljne mane. U Ben-

pozitivno djelovalo razmiljanje o mogunosti ozdravljenja.

sonovim i Krucoffovim projektima lanovi molitvenih skupina nisu

U Bensonovom je istraivanju mogunost molitve imala suprotan

poznavali pacijente i stoga nisu imali jaku motivaciju da iscijele, za

uinak. Prema Larryju Dosseyju, elegantnom junjaom internistu

razliku od poiljatelja" u Istraivanju ljubavi". Krucoff je u svom

i autoru mnogih knjiga o molitvi, STEP je draio" pacijente moli

komentaru STEP-a izjavio da je trebala postojati prava placebo"

tvom kao slatkiem koji e dobiti ako budu imali sree.

skupina, koja ne bi primala ba nikakvu molitvu, i da je s njom tre

Nigdje na svijetu se tako ne moli. Kada molimo u stvarnom ivotu,

balo usporeivati skupinu za koju se moli. Niti jedna analiza nije

ne nameemo to svojim blinjima na nos - jednostavno je bezuvje

usporedila uinak molitve sa stavom pacijenta o skupini kojoj je do

tno pruamo. Ne moemo znati kakve je osjeaje takva prezentacija

dijeljen, to bi razjasnilo moguu ulogu placebo" efekta. Istraivai

stvorila u pacijentima - zamjeranje, neprijateljstvo?" tvrdi Dossey.

takoer nisu uzeli u obzir stres koji pacijent doivljava jer krije svoj

injenica da ljudi koji su znali da se za njih moli nisu imali ni pla

zadatak u istraivanju od bolnikog osoblja.

cebo efekt, nego vie postoperativnih komplikacija od drugih skupi

14

15

16

17

Krucoffovo istraivanje nije bilo u skladu s osnovnim pravilima

na navodi na zakljuak da je u harvardskom istraivanju djelovala

znanstvenog rada, uglavnom zbog okolnosti koje nije mogao kontro

neka neobina dinamika," nastavlja Dossey.

lirati. Kada je pokrenuo svoje istraivanje nakon 11. rujna, za neke

Istraivanje Srednjoamerikog kardiolokog instituta - ono u kojem

su se pacijente molili lanovi raznolikih molitvenih skupina, a neki,

je molitva krana razliitih vjeroispovijesti smanjila simptome sr

angairani nakon napada, primali su dvojake molitve, tijekom kojih

anih bolesnika za 10%, takoer je bila kritizirana jer je imala toliko

se molilo i za pripadnike molitvenih skupina. Za razliku od najje

referentnih toaka da su rezultati morali biti pozitivni.

dnostavnijih istraivanja, ovaj projekt nije svim sudionicima pruio

Negativni nalazi velikih istraivanja molitve moda su rezultat ne

jednaki tretman.

koliko imbenika: molitva za druge ne djeluje, molitvu se ne moe

146

18

19

147

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

znanstveno ispitati ili su znanstvenici jednostavno postavljali kriva

jeva druge parametre osim izvjebane pozornosti, micanja s puta i

pitanja. Bob Barth, upravitelj Ureda za istraivanje molitve (uspo

formuliranja jednostavne molbe univerzumu. Gary Schwartz je tije

stavljenog od strane Unitaristike crkve), tvrdi da su ti projekti samo

kom vlastitog istraivanja iscjeljivanja otkrio da su stavovi iscjelitelja

mali dio prouavanja molitve. Njegov Ured istraio je 227 projeka

i pacijenata vrlo vani.

ta, od kojih je 75% imalo pozitivne rezultate.

Schwartzov rad poeo je kao jednostavno prouavanje iscjeljujue

Meutim, da bi istraivali uinke namjere na daljinu, bilo bi najbolje

namjere reikista. Schwartz je angairao svoju kolegicu Beverly Rubik,

odmaknuti se od molitve koja u sebi sadri dosta emocionalnog te

biofiziarku zainteresiranu za suptilne energije i upraviteljicu Centra

reta. Targova je pokuala izolirati uinke iscjeljujue namjere, koja se

za pionirske znanosti pri filadelfijskom Sveuilitu Temple. Budui

razlikuje od molitve. Kod namjere je onaj koji mijenja ovjek, a kod

da je Rubikova bila strunjakinja za bakterije, za predmet istraiva

molitve Bog. Jednostavnu iscjeljujuu namjeru lake je kontrolirati u

nja su odabrali bakteriju E. coli, na koju su onda utjecali izrazito ne

znanstvenom radu tako to emo se osigurati da svaki iscjelitelj alje

gativno. Jedan mogui negativni utjecaj bio je napasti ih iznenadnim

istu poruku. Kod mojih eksperimenata namjere, s jednostavnom na

udarom topline. Schwartz, Rubikova i njihova kolegica Audrey Bro

mjerom za ozdravljenje ili popravljanje neega, moemo izbjei sve

oks paljivo su odredili jainu topline, kako ne bi ubili sve bakterije,

probleme koji se pojavljuju kod istraivanja molitve. Iscjeljenje je, za

ve ih samo uznemirili". Tada su zatraili od 14 reikista da iscijele

razliku od molitve, uvjerljivo dokazano: postoji veliki broj dokaza

preivjele bakterije pomou standardnog reiki tretmana od 15 mi

pozitivnog uinka iscjeljivanja na daljinu - moda sveukupno 150

nuta. Svaki je reikist trebao raditi na tri razliita uzorka tijekom tri

radova.

dana. Broj preivjelih bakterija praen je pomou aparata.

20

21

Ta znanstvena istraivanja ocjenjivana su preko znaaja uinaka

Na poetku su Schwartz, Rubikova i Brooksova bili iznenaeni kada

i ishoda. U najopreznijoj analizi profesor Edzard Ernst, pedantni i

su otkrili da reikisti nisu imali nikakvog uinka. Kada su zapoeli

skeptini predsjednik komplementarne medicine na britanskom

detaljniju analizu, otkrili su da su reikisti nekih dana bili uspjeni,

Sveuilitu u Exeteru, zakljuio je da je od 23 istraivanja 57% imalo

a nekih ne. Taj ih je neravnomjeran rezultat zbunjivao. Schwartz je

pozitivne uinke. Meu najrigoroznijima (onima s dvoslijepim po

mislio da uspjeh iscjelitelja moda ovisi o njegovoj povezanosti s pa

kusima), prosjena jaina uinaka bila je 0,40 - oko 10 puta bolja od

cijentom. Napokon, bilo je teko povezati se s bakterijom E. coli, koja

uinka aspirina ili propanolola, dva lijeka koja se smatraju najuspje

inae mirno ivi u probavnom traktu, ali stvara velike probleme kada

nijima u sprjeavanju infarkta.

iz njega izae. No, to kada bi mogao svoje iscjelitelje staviti u raspo

22

U neuspjesima velikih istraivanja molitve kriju se kljune upute za

loenje za iscjeljivanje?

planiranje masovnih pokusa i podaci o elementima koji pojaavaju

Schwartz je u sljedeoj seriji istraivanja zamolio reikiste da 30 mi

snagu namjere. Mogue je da namjera, kako bi bila uspjena, zahti-

nuta iscjeljuju ljudske pacijente koje neto boli, a onda ih je poslao

148

149

na rad s bakterijama. Ovaj je put iscjeljivanje bilo uspjeno: znan

Iscjelitelji koji su poeli djelovati u loem raspoloenju ubili su vie

stvenici su vidjeli puno vie preivjelih bakterija u tretiranim nego u

bakterija nego stoje umrlo u kontrolnim skupinama. Bilo je oito da

kontrolnim uzorcima. Iscjelitelji su imali vie uspjeha kada bi prije

je globalno zdravlje iscjelitelja bilo kljuno za njegovu sposobnost

proli kroz takvu pripremu.

lijeenja.

23

Meutim, Schwartz i drugi znanstvenici otkrivali su sluajeve kada

Schwartz i njegovi kolege iskuali su AIOS na drugom tipu iscjeljenja

su iscjelitelji tetno utjecali na bakterije. Dosjetili su se da bi iscje-

imenom Johrei. Angairali su 236 osoba i dobrovoljaca koji su ga

liteljevo stanje moglo utjecati na rezultate. Trebali su jednostavne

prakticirali, traili od njih da ispune AIOS i upitnik koji je osmiljen

testove pomou kojih bi procijenili pravo stanje, a ne samo fiziko

za procjenu emocionalnog stanja prije i nakon iscjeljivanja. Kada su

zdravlje. Odluili su upotrijebiti Raspon integrativnih ishoda Ari

Schwartz i Brooksova usporedili AIOS iscjelitelja i pacijenata prije i

zona (Arizona Integrative Outcomes Scale - AIOS), briljantno je

poslije iscjeljivanja, otkrili su neto zanimljivo. Pacijenti su se osje

dnostavan nain procjene duhovnog, drutvenog, emocionalnog,

ali bolje nakon terapije, a isto je vrijedilo i za iscjelitelje. Za njih je

mentalnog i fizikog stanja tijekom zadnja 24 sata. Taj test razvila

davanje bilo jednako dobro kao i primanje. Druga istraivanja poka

je lijenica i psihologinja Iris Bell, jedna od Schwartzovih kolegica na

zivala su sline rezultate. Sam in iscjeljenja i njegov kontekst lijee.

Sveuilitu u Arizoni. AIOS omoguava procjenu kompletnog stanja

Iscjeljivanje pacijenta

osobe. Testirana osoba mora razmiljati o svom openitom stanju,

Schwartz i njegovi kolege potom su, kod sranih bolesnika, proveli

uzimajui u obzir duhovno, drutveno, emocionalno, mentalno

jo jedno istraivanje iscjeljivanja Johrei na daljinu - dvoslijepi pokus

i fiziko stanje tijekom zadnja 24 sata", zatim treba odrediti toku

u kojem je samo statistiar znao tko prima iscjeljivanje. ' Prvi mjere

na vodoravnoj crti izmeu najgoreg stanja ikad" na lijevoj strani i

ni ishodi bili su klinika izvjea o boli, strahu, depresiji i openitom

najboljeg stanja ikad" na desnoj strani koja, po njihovom miljenju,

zdravlju. Nakon tri dana pacijente su pitali jesu li imali osjeaj da su

predstavlja njihovo openito stanje tijekom jednog razdoblja. Brojna

primali iscjeljivanje Johrei. I u tretiranim i u kontrolnim skupinama

istraivanja pokazala su da je AIOS koristan i toan za odreivanje

odreeni su pacijenti vrsto vjerovali da su primali iscjeljivanje, a

emocionalnog stanja i mentalnog zdravlja.

drugi su vrsto vjerovali da nisu.

24

25

26

iscijelilo je

iscjelitelja.

27

Schwartz, Rubikova i Brooksova su u svojoj sljedeoj seriji studija

Kada su Schwartz i Brooksova obradili rezultate, dobili su fascinan

traili od reikista da se procijene na AIOS-u prije i poslije davanja re-

tnu sliku. Najbolje rezultate imali su pacijenti koji su primali Johrei i

ikija. Znanstvenici su preko tih podataka otkrili znaajne tendencije.

vjerovali u to. Najgori rezultati bili su medu onima koji nisu primali

Kada su se iscjelitelji osjeali dobro, pozitivno su djelovali na bakte

iscjeljivanje i nisu vjerovali u to. lanovi druge dvije skupine - oni

rije: bilo je vie ivih bakterija u tretiranim nego u kontrolnim uzor

koji su primali iscjeljenje, ali nisu vjerovali u to, i oni koji ga nisu

cima. Kada se nisu osjeali tako dobro, njihov je uinak bio tetan.

primali, ali su mislili da jesu - bili su negdje u sredini.

150

151

esto

Rezultati nisu ili u prilog teoriji da je pozitivan rezultat samo pla

cebo efekt: oni koji su vjerovali da primaju iscjeljenje, a nisu, nisu
proli jednako dobro kao oni koji su ga doista i primali.
Schwartzova su istraivanja otkrila osnovnu karakteristiku lijee
nja: energija i namjera samog iscjeljivanja, te pacijentova vjera po
zitivno su utjecali na sam proces. Vjera u uinkovitost iscjeljivanja
bila je jo jedan vaan imbenik. U Istraivanju ljubavi" Schlitzova
i Stone naglasili su vanost zajednikog sustava vjerovanja u uspje
nost utjecanja na daljinu. Schwartzovi su rezultati to i potvrdili.
U velikim istraivanjima molitve, primatelji molitve nisu dijelili
ista vjerovanja s lanovima molitvenih skupina. Za veinu pacije
nata molile su se skupine razliitih religija i vjerovanja. ak je i
Bensonovo kransko istraivanje ukljuivalo razne kranske se
kte, koje nemaju zajednika vjerovanja. Moda bi nekim ljudima
bilo neugodno da se za njih mole vjernici drugih religija.
Marylin Schlitz je istaknula da se u niti jednom istraivanju nije
rabila ekoloka valjanost". To znai da pokusi nisu bili odraz
stvarnog ivota. U harvardskom istraivanju molitvene su skupine
morale moliti drukije nego inae. Niti jedna studija nije testirala
efekte vrste molitve u iju su uinkovitost molitvene skupine vje
rovale.

poglavlje:

RASPOLOENJE

Schlitzova tvrdi da ljudi inae imaju znaajnu vezu s osobom za

koju se mole. Jeanne Achterberg, psihologinja s kalifornijskog In
stituta za transpersonalnu psihologiju,

provela je istraivanje u

havajskoj bolnici s vrlo iskusnim iscjeliteljima na daljinu, koji su

izabrali za pacijenta" osobu s kojom su imali osobitu vezu. Svaki
je iscjelitelj izoliran od pacijenta koji se nalazio u MRI skeneru.
U nasuminim intervalima od dvije minute iscjelitelji su slali is
cjeljivanje pomou svojih tradicionalnih metoda. Achterbergova
je uoila znatnu aktivaciju odreenih dijelova mozga - uglavnom
frontalnih renjeva - kod svih pacijenata kada im je slana" iscjeljujua energija. Kada su pokuali isto s ljudima koje iscjelitelji
nisu poznavali, nije bilo nikakve promjene u aktivnosti mozga.
Izgleda da je emocionalna veza ili empatija izmeu osoba nuna
za uspjeh molitve i iscjeljujue namjere.

31

Velika molitvena istraivanja nisu uspjela jer su istraivai na

krivim mjestima traili dokaze uinka. Istraivanje AIDS-a, obja
vljeno u vrijeme pisanja, takoer nije pokazalo nikakve uinke.
Meutim, veliki broj ljudi u tretiranim skupinama znalo je u kojoj
se skupini nalazi, dok isto nije vrijedilo za kontrolnu skupinu.
Schlitzova je zakljuila: Tretirana skupina neto je osjetila, to j e

29

dnostavno nije bilo u skladu s mjerenim klinikim rezultatima."

32

Dossey tvrdi da u tim istraivanjima nije testirana prava moli

Istraivanja su moda postavljala pogrena pitanja.

tva, ve njena razvodnjena inaica."

Sadraj i kontekst molitve

Jo jedna vana varijabla moda su bile misli koje je primatelj

tretirani su nonalantno, kao da je molitva neka nova vrsta lijeka.

imao tijekom iscjeljivanja. Istraivai su otkrili da negativne mi

Bensonovo je istraivanje, takoer, svoju namjeru definiralo kao

sli i vizualizacije imaju snani negativan uinak na tijelo, kao da

negacijsku" - trailo se da se pacijenti oporave bez ikakvih kom

je negativizam zarazan i kao da misli dobivaju fiziki oblik. Na

plikacija" - to nije u skladu s narodnim predajama o molitvi, koje

primjer, istraivai iz Centra za napredno lijeenje rana otkrili su

govore da ona mora uvijek biti izraena kao pozitivna izjava.

da pacijenti s ranama koje teko zarastaju esto imaju negativne

15?

30

153

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

esto

McTaggart

misli i emocionalne rane: krivnju, ljutnju i nedostatak samopotovanja.

poglavlje:

RASPOLOENJE

Iscjeljivanje i pozitivna namjera jedan su aspekt stalne dvosmjerne

komunikacije medu ivim biima. Za dobre rezultate vana je vjera

33

Isti uinak mogu imati i negativne veze. Novije istraivanje parova

pokazalo je da stres prisjeanja svae odgaa zacjeljenje rana za
barem jedan dan. U dosjetljivom istraivanju Medicinskog kole
da pri Sveuilitu u Ohiou istraivai su okupili 42 brana para i
nanosili male ranice samo jednom supruniku. Partneri su tijekom
prvih seansi razgovarali bez sukoba, a vrijeme zacjeljenja rana pa

poiljatelja i primatelja namjere u modalitet iscjeljenja koji primje

njuju. Istraivanje Fritza Poppa pokazalo je da je koherentnost svje
tlosnih emisija organizma izravno povezana s njegovim zdravljem.
Kada su iscjelitelji zdravi, pozitivno razmiljaju i mentalno se pripre
maju za iscjeljivanje, njihova svjetlost jae sja. Najuinkoviti iscjeli
telj je onaj koji je i sam iscijeljen.

ljivo je mjereno. Nekoliko mjeseci kasnije istraivai su ponovno

ozlijedili jednog suprunika, ali ovaj su put sugerirali partnerima
da diskutiraju o temama (novcu, rodbini) koje e ih dovesti do
konflikta. Taj put ranama je trebalo jedan dan vie da zacijele. Osim
toga, kod suprunika u loim odnosima zacjeljivanje rana bilo je
4 0 % slabije nego kod kompatibilnih parova. Analiza tekuina u ra
nama pokazala je razliite razine spoja interleukina-6 (IL-6), citokina kljunog za imunoloki sustav. Kod nekompatibilnih parova
razina interleukina-6 bila je isprva previe niska, a nakon svae bi
bila abnormalno visoka, to je znak preoptereenosti imunolokog
sustava.

34

Osoba koja alje namjeru moda treba i sama primati dozu dobrih
namjera. Interpretacije Krucoffovih rezultata previdjele su jednu
znaajnu injenicu: pacijenti s dvojakom molitvom (molilo se i za
same molitvene skupine) puno su bolje proli to se tie dugoro
nih posljedica: broj smrti i ponovnih hospitalizacija bio je 30%
nii od ostalih. Smrtnost je bila najnia kod pacijenata koji su pri
mali MIT i molitvu. Ti rezultati bili su okarakterizirani kao suge
stivni trend", a moda se radilo o vrlo bitnom pronalasku. Molitva
je funkcionirala ako se molilo i za

molitelja.

3S

155
154

Sedmo poglavlje
PRAVO VRIJEME
U sklopu kompleksa kanadskog Sveuilita Laurentian, podrum Michaela Persingera bio je poznat pod imenom Komora raja i pakla".
Soba C 0 0 2 B , zastarjela zvuna komora, bila je netaknuta od sedam
desetih godina dvadesetog stoljea, s ogromnim najlonskim zvunici
ma, naranastim tepisima i jednom smeom poliesterskom foteljom.
Preko 2000 ljudi sjedilo je u mrklom mraku na toj fotelji s preinae
nom utom motoristikom kacigom na glavi i na pola sata preputalo
se volji znanstvenika u susjednoj komori. Persinger, neuroznanstvenik,
bio je bog sobe C 0 0 2 B . Postao je strunjak za manipulaciju moda
nim valovima kojom se postie iskustvo boanskog" ili, kako je on to
zvao, nasluena prisutnost". S nekoliko jednostavnih uputa naredio
bi kacigi da alje magnetska polja niske razine u temporalne renjeve
dobrovoljnih sudionika. Naglo bi mijenjao strane mozga u koje je slao
to magnetsko polje kako bi pojaao dojam iskustava.

Isus, Djevica Marija, Muhamed, redovnici s kapuljaama, vitezovi, in

dijansko boanstvo - svi su vieni kako sjede u toj smeoj poliesterskoj fotelji. Bilo je i vantjelesnih iskustava i ponovo proivljenih stanja
klinike smrti, jedan novinar vratio se u najuzvieniji trenutak svog
ivota - vrijeme kada je prvi put vidio savrene grudi svoje djevojke iz
srednje kole.

157

iedmo

poglavlje:

CKAVU

V K I J t M C

Nisu svi posjetitelji nali boga. Bilo je vienja vanzemaljaca i van-

Franz Halberg je 1948. godine, kao mladi lijenik iz ratom razorene

zemaljskih otmica, pa ak i sotonistikih rituala. Jedan sudionik se,

Austrije, s privremenom vizom na harvardskom Medicinskom fakul

pod dojmom vienja ogromnih oiju i smrada gorueg sumpora,

tetu, dobio nemogui zadatak - otkriti lijek za sve bolesti. Tada se

pokuao silom osloboditi poveza za oi, epia za ui i kacige. im

mislilo da bi lijek trebalo traiti meu adrenokortikalnim hormonima,

su se otvorila sobna vrata teka 250 kg, uasnut je pobjegao.

koji pomau tijelu u prilagoavanju svakodnevnim stresovima. Traio

Persinger i njegovi asistenti objasnili su da je vrsta iskustva prepu

se nekakav surogat za slabe zalihe steroida u tijelu.

tena sluajnosti: osjetljivosti lijeve amigdale u odnosu na desnu.

Halberg je trebao prouavati mieve kojima su uklonjene adrenalne

Ako je lijeva osjetljivija i ako kroz nju teku magnetski valovi, vidjet

lijezde i kojima je ubrizgan adrenalin kako bi se vidio uinak na cirku

ete raj. Ako nemate sree i roeni ste s osjetljivijom desnom ami-

laciju eozinofilnih leukocita. U normalnim bi okolnostima adrenalin

gdalom, vidjet ete pakao.

stvorio predvidivu protuteu - izluilo bi se vie steroida, koji bi onda

Persinger je imao jedinstvenu strast: zanimao ga je utjecaj geolo

smanjili broj eozinofilnih leukocita. Kod ljudi i ivotinja bez adrenal-

gije i meteorologije na ljudsku biologiju, a osobito na tijek struje

nih lijezda taj bi broj trebao ostati isti. No, taj se broj kod Halbergovih

u mozgu. Inae podrijetlom s amerikog juga, na sjever je krenuo

mieva mijenjao ak i kada je odstranio kompletno adrenalno tkivo.

ezdesetih godina kako bi izbjegao novaenje za rat u Vijetnamu

Nakon to je otiao na Sveuilite u Minnesoti nastavio je svoja istra

- protivio se tom ratu iz moralnih razloga - i ostao u Kanadi nakon

ivanja s neiscrpnom zalihom laboratorijskih mieva i doao do istog

to je dobio profesuru na Sveuilitu Laurentian 1971. godine. e

zakljuka: ak i kada ih je rjee dirao (kako bi im smanjio razinu stre

trdeset godina kasnije nije vie izgledao kao momak koji bjei od

sa), primijetio je vee varijacije u broju leukocita.

novaenja: nosio je formalna prugasta odijela, zlatni lanac i depni

Halberga je to muilo sve dok nije uoio stalnu ablonu: broj stanica

sat. Iza te konzervativne fasade krila se smjela radoznalost koja ga

je uvijek bio vii ujutro, a nii naveer. Uzrok tome je 24-satni ciklus.

je odvela u egzotine predjele znanstvenog istraivanja - ritmo

Halberg je prouavao druge bioloke procese i otkrio da se mnogi

ve biolokih sustava, hirovite energije svemira, prirodu epilepsije,

odvijaju po unutarnjem satu. Sva iva bia ravnaju se po 24-satnom

izvore mistinih vizija - razliita podruja koja su se u njegovom

ritmu, usklaenom s rotacijom Zemlje. Halberg je skovao naziv ,,kro-

umu spojila nakon jedne nevjerojatne spoznaje. Persinger je shva

nobiologija" - utjecaj vremena i odreenih periodikih ciklusa na bio

tio da su sva iva bia povezana meusobno i sa Zemljom i njenim

loke funkcije - i cirkadijalni" (od latinskog circa = oko i dies = dan)

promjenjivim magnetskim energijama. Ovo fascinantno otkrive

za dnevne bioloke ritmove. Osnovao je Laboratorij za kronobiologiju

nje, zasnovano na otkriima Franza Halberga, uvjerilo me je da je

na Sveuilitu u Minnesoti i postao poznat kao otac kronobiologije.

paljivo sinkroniziranje namjere s tim energijama kljuno za njen

Kronobiologija je, kako je u laboratoriju otkrio, uroena karakteristika

uspjeh.

organizama, a ne neto to se moe nauiti ili stei.

158

159

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Sedmo

poglavlje:

PRAVO VRIJEME

Halberg je, osim cirkadijalnih ritmova, otkrio da se sve bioloke

kada e Sunce erumpirati. Suneva aktivnost odvija se periodino, u

funkcije ivih bia ravnaju po drugim periodikim ritmovima: po-

ciklusima prosjene duljine od 11 godina. Kako se nakupljaju Sune

lutjednom, tjednom, mjesenom i godinjem. Ljudski puis, gruanje

ve pjege, tako raste i njegovo agresivno ponaanje. U nepredvidivim

krvi, tjelesna temperatura, cirkulacija limfocita, hormonalni ciklusi

trenucima, ono baca Suneve baklje - eksplozije plina snage 40 mi

i druge funkcije variraju s obzirom na jedan osnovni, repetitivni ra

lijardi atomskih bombi - iji je uzrok vjerojatno cijepanje i spajanje

spored. Ti ritmovi ne postoje samo kod ljudi nego i u cijeloj prirodi

jakih magnetskih polja. Elektrizirani meci protona iz jezgre plino

- ak i kod fosila jednostaninih organizama koji su postojali prije

va putuju pomou Sunevog vjetra na Zemlju brzinom veom od 8

vie milijuna godina.

046 720 km/h i zapljuskuju nau atmosferu zraenjem i ionizacijom.

Halberg je na poetku mislio da se okida" za te bioloke ritmove

Sunce periodiki izbacuje dio mase korone u klupku plina i magnet

nalazi u mozgu - moda i u adrenalnoj lijezdi. Meutim, kada bi

skih polja teine i do milijardu tona, to takoer putuje prema Zemlji

Halberg uklonio adrenalini lijezdu ili cijeli mozak, ti bi se ciklusi

brzinama od nekoliko milijuna kilometara na sat i uzrokuje snane

nastavili. Halberg je u svom osmom desetljeu otkrio neto nevjero

geomagnetske oluje u svemiru.

jatno: sinkronizator u svakom ivom biu nije unutarnji, nego posto

Znanstvenici su dugo znali d a j e Zemlja zapravo veliki magnet s dva

ji unutar planeta - a osobito u Suncu.

pola - sjevernim i junim - koji je okruen fluktuirajuim magnet

Sunce je estoka zvijezda. Ono je ogromno klupko plinova, s povr

skim poljem. To polje okruuje Zemlju poput obrua u dijelu svemi

inskom temperaturom od 6000C, okrueno snanim magnetskim

ra poznatom kao magnetosfera" i na mjestu ga dri Sunev vjetar

poljem. Kada se plinovi nakupe, nastaju periodine eksplozije koje

snagom od 0,5 gaussa ili 50 000 nanotesla, to je oko 1000 puta slabi

presijecaju magnetska polja na njegovoj povrini. Iako se dio svemira

je od najobinijeg magneta.

izmeu Sunca i Zemlje nekad smatrao nezanimljivim vakuumom,

Geomagnetska polja razliita su na razliitim mjestima i u razliito

svemirsko vrijeme" sada se otkriva kao toliko turbulentno da, kada

vrijeme. Bilo koja promjena u Sunevom sustavu (aktivnost Sunca,

bi dolo na Zemlju, raznijelo bi je u sekundi. Sunev vjetar, stalni

gibanje planeta, dnevne oscilacije u Zemljinom osciliranju) ili geolo

izboj elektriziranog plina, dominira tim inerplanetarnim medijem

ke promjene na Zemlji ( podzemne vode ili kretanje njene otoplje

dok putuje svemirom brzinama i do 3 218 688 km/h. Iako ga Zemlji-

ne jezgre) mogu svakodnevno promijeniti Zemljino geomagnetsko

no magnetsko polje obino odbije, taj vjetar moe prodrijeti u nae

polje. Oluje u svemiru prenose dio svoje energije Sunevog vjetra na

magnetsko polje u trenucima intenzivne solarne aktivnosti.

Zemljinu magnetosferu, to uzrokuje kaotino fluktuiranje smjera i

Suneve pjege - vrtlozi koncentriranih magnetskih polja, vidljivi

brzine estica u Zemljinom magnetskom polju. Nacionalni oceanski

kao tamne mrlje na Sunevoj povrini - akumuliraju se i raspruju

i atmosferski ured (National Oceanic and Atmospheric Administra

u dosta pravilnim ciklusima, tako da znanstvenici mogu predvidjeti

tion - NOA A) prati te promjene svemirskog vremena i predvia da e

160

161

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

ieamo

McTaggart

poglavlje:

KKAVU

VKUtMt

se tijekom bilo kojeg Sunevog ciklusa oluje u svemiru dogaati treinu

Sovjetski su znanstvenici takoer otkrili da su astronauti patili od

vremena. Od tih oluja, polovica e biti takve snage da e moi utjecali

sranih zastoja obino tijekom magnetskih oluja." Bolesti na Zemlji,

na funkcioniranje moderne tehnologije. Takve oluje maksimalne snage

ini se, paralelne su s geomagnetskom aktivnou u svemiru: bole

(kategorizirane kao G5 na ljestvici NOOA-e) mogu ometati elektrine

sti i smrt poveane su tijekom olujnih geomagnetskih dana. No, od

instalacije, cjevovode i visokotehnoloke komunikacijske sustave, sve

svih tjelesnih sustava solarni geomagnetski uvjeti najvie utjeu na

mirske brodove i satelitske navigacijske sustave. U oujku 1989. godine

kucanje srca.

jedna slina oluja uzrokovala je 9-satni nestanak struje, koji je utjecao

Znanstvenici s Instituta za istraivanje svemira pratili su kucanje

na 6 milijuna ljudi u Montrealu.

srca zdravih sudionika tijekom cijelog solarnog ciklusa i te podatke

U vrijeme kada je Halberg dolazio do svojih otkria, uinak geoma-

usporedili s aktivnou Sunevih pjega i drugim geomagnetskim

gnetskih oluja na kretanja golubova i dupina bio je poznat jer se oni ori

aktivnostima tijekom tog perioda. Najzdraviji otkucaji srca su oni s

jentiraju pomou Zemljinog geomagnetskog polja. Biolozi su pretpo

najvie varijacija. U ruskom istraivanju, otkucaji srca imali su naj

stavili da Zemljino slabo magnetsko polje ima slab uinak na osnovne

vie varijacija tijekom perioda s najmanjom Sunevom aktivnou,

bioloke procese, osobito zato to su iva bia svakodnevno izloena

dok je varijabilnost sranog ritma (heart rate variability - HRV) bila

snanim elektromagnetskim i magnetskim poljima koja stvara moder

manja za vrijeme magnetskih oluja. Poremeaj varijabilnosti sranog

na tehnologija. No, sovjetska je vlada tijekom istraivanja zdravstvenih

ritma najvie utjee na autonomni ivani sustav, sustav koji odrava

posljedica leta u svemir otkrila da prirodna geomagnetska polja, a oso

tjelesne funkcije bez svjesnih intervencija. Niski HRV znai poveani

bito ona izuzetno niskih frekvencija (manje od 100Hz), imaju izraene

rizik za koronarne bolesti i infarkt. Tijekom poveane geomagnetske

uinke na gotovo sve stanine i kemijske procese u ivim biima.

aktivnosti, viskozitet (gustoa) krvi takoer se drastino poveava,

Kada su ruski znanstvenici u Institutu za istraivanje svemira Ruske

nekad i dvostruko, a cirkulacija se usporava."

akademije znanosti istraivali uinke svemirskog vremena na astro

Izgleda da su iznenadne smrti od kardiovaskularnih uzroka pove

naute u svemiru, otkrili su da je sinteza bjelanevina u stanicama ba

zane sa Sunevom geomagnetskom aktivnosti. Broj sranih udara

kterija vrlo osjetljiva na promjene geomagnetskih polja i da ti poreme

raste i pada s obzirom na aktivnost Sunevih ciklusa: najvei broj

aji sinteze bjelanevina takoer utjeu i na ljudske mikroorganizme.

iznenadnih smrti od sranih bolesti bio je dan nakon geomagnetske

10

12

13

Geomagnetske smetnje utjeu na sintezu mikronutrijenata u biljka

oluje." Sam Halberg otkrio je u Minnesoti porast sranih udara za

ma: ak i jednostanine alge osjeaju promjene Sunevih ciklusa." Te

5% tijekom maksimalne Suneve aktivnosti.

biljke i mikroorganizmi toliko su usklaeni s tim promjenama da su

Ne iznenauje to su bioloki sustavi poput ljudskih bia osjetljivi

ih ruski znanstvenici rabili kao osjetljiv barometar geomagnetskih

na vanjske signale kao to su geomagnetski poremeaji. Magnetska

poremeaja.

polja uzrokuje struja nabijenih atoma i elektrona (iona), i kada se

162

15

165

crortniMtni

NAMjtKt

Mciaggart

Lynne

Sedmo

poglavlje:

PRAVO

VRIJEME

magnetske sile promijene, mijenjaju i smjer strujanja tih atoma i e

Persingera je zanimala mogua veza izmeu geomagnetskih fluktua

stica. Budui da su ivi organizmi graeni od elektrona, svaka vea

cija u Zemlji i vremena epileptinih napada, nakon to mu je kolega,

promjena magnetskog smjera moe znatno promijeniti njihove bio

neuroznanstvenik Todd Murphy, koji je kao dijete imao epilepsiju

loke procese.

temporalnog renja, otkrio da je tijekom napada esto imao izvan-

Kada je Halberg shvatio uinak Zemljinih geomagnetskih polja na

tjelesna iskustva. Neki podaci su ve povezali porast geomagnetske

iva bia, svoje ivotno djelo preimenovao je u kronoastrobiologiju"

aktivnosti s epileptinim napadima. Moe li epileptini napad biti

- utjecaj nebeskih tijela na bioloke ritmove. Sunce je ogromni me-

rezultat geomagnetskog poremeaja? Persinger je odluio prouiti

tronom koji daje ritam svim ivim biima.

tu mogunost kod ivotinja. U nekoliko laboratorijskih takora inje-

Persingerovi interesi veinom su bili u svezi s uincima geomagnet

ktirao je litij pilokarpin, koji kod glodavaca uzrokuje napade sline

skih polja na mozak. Sovjetski istraivai takoer su otkrili da sve

epileptinima, i usporedio vrijeme poetka napada nakon sat vre

mirsko vrijeme utjee na neuroloke procese. Znanstvenici na azer-

mena trajanja simulirane geomagnetske aktivnosti u laboratoriju.

bajdanskoj Nacionalnoj akademiji za prirodne znanosti u Bakuu

Persinger je iz toga zakljuio da vjerojatnost napada raste kada se

rabili su poseban aparat kojim su stalno pratili elektrinu aktivnost

pree odreeni prag geomagnetske aktivnosti. Kada bi geomagnet

srca i mozga kod malog broja zdravih dobrovoljnih sudionika i po

ska aktivnost premaila 20 nanotesla, napadi bi bili ei.

tom usporeivali te ritmove sa Zemljinim geomagnetskim poljem.

Persinger je zatim otkrio vezu izmeu iznenadne smrti - od epilepsi

Otkrili su da geomagnetska aktivnost jako utjee na funkcioniranje

je ili SIDS-a - i visoke razine geomagnetske aktivnosti. Iznenada su

mozga. Tijekom magnetski burnih dana, EEG se destabilizira. Ge

neobjanjive smrti imale razumno objanjenje: ljudi slabije konstitu

omagnetska turbulencija takoer poremeuje ravnoteu odreenih

cije preputeni su na milost i nemilost Sunevoj aktivnosti.

dijelova mozga i dubinski ometa komunikaciju sa ivanim susta

Izgleda da jaka geomagnetska polja imaju snaan, esto pozitivan

vom jer intenzivno stimulira odreene aspekte autonomnog iva

utjecaj na uenje. Pojaana geomagnetska aktivnost poboljava

nog sustava, dok druge sniava.

pamenje: takori izloeni geomagnetskim poljima bolje se snalaze

16

17

20

21

22

23

Aktivnost Sunca takoer utjee na mentalnu ravnoteu. Persinger je

u labirintu. Velike fluktuacije u Sunevoj aktivnosti imaju suptilne

otkrio daje broj pokuaja samoubojstava i broj pacijenata primljenih

uinke na ljudsko ponaanje, primjerice, na sposobnost obavljanja

u bolnicu zbog ivanih poremeaja proporcionalan jaini poreme

sloenog zadatka.

aja u svemirskom vremenu. Geomagnetski poremeaji su naizgled

geomagnetskih polja na kuglanje. Pratio je dugoronu izvedbu isku

bili u vezi s poveanjem openitih psiholokih bolesti. ak se i sta

snih kuglaa i onda usporedio rezultate s geomagnetskom aktivnosti

nje osoba koje ve pate od mentalnih bolesti pogorava tijekom ma

u tim razdobljima. Velike geomagnetske fluktuacije dan prije igre

gnetski burnih dana.

uzrokovale bi raznolikije rezultate nego inae - varijacije bi iznosile

18

19

164

24

23

Psiholog Dean Radin jednom je ispitivao efekte

165

Sedmo

4 1 % kod mukaraca kada bi se rezultati usporedili s onima posti

gnutim tijekom dana s veom geomagnetskom stabilnou. Druga
26

istraivanja pokazala su da je snaga promjene Zemljinog geomagnetskog polja proporcionalna broju prometnih prekraja i industrijskih
nesrea. inilo se da je najvaniji imbenik velika promjena u geo27

magnetskoj aktivnosti - od turbulentne do stabilne, i obratno.

Utjecaj plime i oseke Zemljine geomagnetske aktivnosti je, unato
svom ponekad destabilizirajuem uinku, kljuan za ivot na naem
planetu. Laboratorij za solarno-zemaljske utjecaje pri Bugarskoj aka
demiji za prirodne znanosti u Sofiji provodio je pokuse na sovjetskoj
svemirskoj stanici Mir kako bi se utvrdili uinci nedostatka konta
kta astronauta sa Zemljinim geomagnetskim poljem. Znanstvenici
su konstruirali geomagnetski vakuum", est metara visoku dekompresijsku komoru koja je djelomino blokirala Zemljino geomagnetsko polje. Sedmero zdravih mladih mukaraca bilo je zatvoreno u
toj komori i analizirani su njihovi tjelesni procesi. Nakon boravka u
komori, dolo je do poremeaja njihovih modanih valova. Spavali
su nemirno i imali su manji broj razdoblja dubokog sna.

28

Mogue je da kontakt s geomagnetskim poljima igra kljunu ulogu

u odravanju ravnotee ivanog sustava. Zemljine siune geoma
gnetske fluktuacije imaju snaan uinak na dva glavna pokretaa ti
jela: srce i mozak.

poglavlje:

PRAVO V R I J E M E

i 1971. godine, preko 100 000 ljudi vidjelo je Djevicu Mariju iznad
crkve u Zeitounu u Egiptu. Kada je Persinger ispitivao seizmiku
aktivnost u to vrijeme na tom podruju, otkrio je ogromni porast
aktivnosti potresa.

29

Ponekad i ovjek stvara elektromagnetska

efekte. Persinger je jedno vrijeme prouavao katolkinju s ozlje

dom mozga, koja je tvrdila da je nou posjeuje Duh Sveti. Na
kraju je otkriven pravi razlog udu: na nju je zbog ozljede odvie
jako utjecala budilica koja joj se nalazila blizu glave dok je spa
vala.

30

Persinger se pitao je li mogue te geomagnetske smetnje proizve

sti u laboratoriju. Njegov kolega Stan Koren prilagodio je moto
ristiku kacigu (koja se od tada zove Korenova kaciga) tako da
moe odailjati niskofrekventna, sloena magnetska polja - jai
ne onoga koje zrai iz telefonske slualice - u precizno odreenim
smjerovima. Sudionici pokusa bi na glavu stavili kacigu, a onda bi
bili smjeteni u akustinu komoru sobe C 0 0 2 B , koja je prilago
ena tako da blokira elektromagnetsku buku. Ukljuivanje kacige
proizvelo bi efekt slian mikronapadajima - malim epizodama
koje mijenjaju uzorke ispaljivanja neurona, to je proizvelo isti
uinak kao i Zemljina poveana geomagnetska aktivnost.
Persinger je s vremenom poeo razaznavati stalne ablone. Mo
dani valovi sudionika

uskladili bi se sa sloenim magnetskim

Persinger je u svom radu otkrio druga nevjerojatna geofizika

poljima i ostali usklaeni deset sekundi nakon iskljuivanja ka

djelovanja na ljudska bia. Elektromagnetski i geomagnetski fe

cige.

nomeni, koji su rezultat pomicanja Zemljinih tektonskih ploa

tromagnetskim i geomagnetskim utjecajima najpodloniji desni

zbog potresa ili neobino visokih razina oborina - pa ak i elek

temporalni renjevi. Odailjanje niskofrekventnih (od 1 mikro-

tromagnetski luminozitet ili svjetlosti na nebu - mogu stimulirati

tesla) magnetskih polja preko lijeve modane polutke usporilo je

odreene dijelove mozga koji stvaraju halucinacije. Izmeu 1968.

modane valove na 8 - 13 Hz, ali samo na desnoj strani.

166

31

Kroz pokuaje i pogreke otkrio je da su u mozgu elek

32

16/

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

beamo

McTaggart

poglavlje:

KKAVU

VKUtMt

Naa svijest o sebi" i svijest o drugome" locirane su u oba tempo*

Persinger je tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea uspio

ralna renja, a osobito u lijevoj polutki, gdje se nalaze centri za jezik.

testirati utjecaj geomagnetske aktivnosti na telepatiju tijekom spa

Kako bismo normalno funkcionirali, lijevi i desni temporalni renje-

vanja tako to se udruio s uglednim parapsihologom Stanleyjem

vi moraju biti usklaeni. Ako neto poremeti ovu ravnoteu, mo

Krippnerom, koji je tada upravljao laboratorijem za sanjanje pri Me

zak e osjetiti drugo ja" i stvoriti halucinaciju. Persinger je u svojim

dicinskom centru Maimonides u New Yorku. Krippner je usavrio

pokusima otkrio da stimuliranje desnog temporalnog renja stvara

protokol pokusa kako bi testirao telepatiju i vidovitost u snovima.

duhovne vizije - i dobre i loe. Istovremeno usmjeravanje magnet

Dobrovoljni sudionici podijeljeni su u parove. Dok je jedan od par

skih polja na amigdalu daje tim iskustvima intenzivnu emocionalnu

tnera spavao, drugi bi se nalazio u odvojenoj sobi i trebao se kon

notu, to se inae dogaa kod duhovnih doivljaja. Kada je stimu

centrirati na sliku te je pokuati prenijeti onom prvom. Kada bi se

lirao prvo jednu pa drugu stranu amigdale, Persinger je otkrio da

sudionici koji su spavali probudili, morali su vrlo detaljno opisivati

moe pojaati njihov emocionalni dojam.

svoj san kako bi se utvrdilo jesu li dobili poslanu sliku.

Dobrovoljni sudionici s Korenovom kacigom na glavi iskusili su

bogojavljenja, prikaze, izvantjelesna iskustva, ak i viziju vraga, i to
samo pomou stimulacije temporalnog renja. Vrsta iskustva ovisila
je o ivotu sudionika: runo djetinjstvo pojaava osjetljivost desnog

36

Persinger i Krippner otkrili su da je pokus nekad bio uspjeniji, a

nekad ne. Kada su to usporedili s geomagnetskom aktivnosti, otkrili
su da su sanjai bolje primali" slike kada je Zemljina geomagnetska
aktivnost bila mirnija.

37

temporalnog renja i takve osobe uglavnom imaju negativne vizije

Geomagnetska aktivnost takoer utjee na snove koji predviaju do

tijekom noenja kacige. Sretnija osoba, s osjetljivijim lijevim tempo-

gaaje. Dr. Alan Vaughan, vidovnjak iji snovi detaljno predviaju

ralnim renjem, ima vee anse za pozitivno iskustvo."

budunost, vodio je detaljan dnevnik snova kako bi njegov sadraj

Persinger je mogao zakljuiti da su sva duhovna iskustva zapravo

usporedio sa stvarnim dogaajima. U jednom od Vaughnovih snova

halucinacije uzrokovane geomagnetskim poljima da nije bilo jedne

predvieno je ubojstvo predsjednikog kandidata Roberta Kenne-

injenice: inilo se da su ekstrasenzorna percepcija i druge sposo

dyja dva dana prije nego to se atentat dogodio. Od 61 takve vizije

bnosti bile jae tijekom perioda odreene geomagnetske aktivnosti.

budunosti, najtonije su bile one koje su sanjane u noima kada je

Kada Zemlja miruje", telepatske i ekstrasenzorne sposobnosti se po

geomagnetska aktivnost bila znatno nia.

jaavaju. ' ak i male promjene u atmosferi - variranje vremenskih

Tijekom dana geomagnetskog zatija, vjerojatnije je da e se dogoditi

prilika i Sunevog ponaanja - imaju veliki utjecaj na ekstrasenzornu

spontana vidovitost ili telepatija, a i tonost gledanja na daljinu je

percepciju i gledanje na daljinu. U sluaju psihokineze (mentalnih

vea.

pokuaja mijenjanja fizike tvari), vrijedi obrnuto. Snaga namjere

pine parova. Jednom lanu para pokazao je sliku dok ga je prepla

poveava se kada je Zemljina energija turbulentnija.

vljivao magnetskim poljima, a onda ga zamolio da opie iskustvo sa

3 1

161

35

38

39

40

41

Persinger je proveo zanimljiv pokus s ESP-om pomou sku

u,"

Sedmo

poglavlje:

PRAVO VRIJEME

svojim partnerom na koje ga je ta slika podsjetila. Istovremeno, u

To je navodilo na zakljuak da Swann prima informacije pomou

drugoj je sobi drugi lan para prolazio isto. Kada je Persinger uspo

valova i da magnetska polja poremete te signale tako to negativno

redio rezultate, otkrio je da su opisi bili najsliniji kada je magnetska

utjeu na njihovu koherentnost.

aktivnost bila najmirnija. to je magnetska aktivnost bila vea, to su

da podaci koje ljudska bia primaju ili odailjaju zacijelo imaju jaku

sjeanja bila razliitija.

42

45

Gary Schwartz je takoer otkrio

magnetsku komponentu.

Meutim, kada je Persinger usporedio podatke i razvrstao ih po spo

Persingerovi dokazi uvjerili su me da geomagnetska aktivnost utjee

lu, bilo je oito da mukarci i ene posve drukije reagiraju na geo-

na kvalitetu naeg prijema" kvantnih podataka. No, mogu li geoma

magnetsku aktivnost. Mukarci su bolje predviali budunost kada

gnetska polja utjecati na snagu podataka koje odailjemo i na uinak

je razina geomagnetske aktivnost bila visoka (iznad 20 nanotesla), a

koji oni imaju na fiziki svijet? Istraivanja koja je provodio Stanley

kod ena je bilo obrnuto. To je vrijedilo i za prisjeanja: mukarcima

Krippner nude nam neke spoznaje o tome. Krippner je elio testirati

je pogodovala vea geomagnetska aktivnost, a enama manja. Kao i

postavku da se psihokineza najee dogaa kada je Zemlja buna".

kod Krippnera, ljudi s tankim granicama" bili su podloniji ekstra-

On i njegov tim posjetili su brazilskog medija Amyra Amidena, po

senzornim iskustvima, a osobito oni koji su ve imali paranormalne

znatog po iznimnim psihokinetikim sposobnostima, i usporedili su

doivljaje.

Amidenove psihokinetike aktivnosti s geomagnetskim fluktuacija

43

Persinger je s vremenom otkrio da ekstrasenzorna iskustva moe

ma na podruju Brasilije, gdje je djelovao. Krippnerov je tim takoer

pojaati umjetnim geomagnetskim poljima iz Korenove kacige. Spo

mjerio njegov puis i krvni tlak.

sobnost gledanja na daljinu jednog od njegovih studenata znatno se

Tim je naao zanajnu vezu izmeu Amidenovih pothvata i dne

poboljala kada ga je izloio slabim horizontalnim magnetskim po

vnog geomagnetskog indeksa za cijelu junu hemisferu. Amiden bi,

ljima.

na primjer, najvie djelovao 10. i 15. oujka, a tih je dana zabiljeena

44

Persinger je 1998. godine odluio podvrgnuti Korenovu kacigu

najvea geomagnetska aktivnost u tom mjesecu. Nita iznimno nije

odluujuem testiranju. Moe li ona omesti sposobnosti jednog od

napravio 20. oujka, koji je bio geomagnetski najtii" dan u mjese

najveih medija na svijetu? Pozvao je Inga Swanna u svoj podrum

cu.

ski laboratorij. Swann, tada ezdesetosmogodinjak, nije izgubio na

Amidenovim sposobnostima prethodio je porast dijastolikog tlaka

jaini svojih ekstrasenzornih doivljaja. Tono je opisao i nacrtao

(tlaka krvi koja se vraa u srce) i geomagnetske buke". Moda ge

fotografije koje su se nalazile u zatvorenim kuvertama u susjednoj

omagnetska aktivnost uzrokuje promjene u srcu i mozgu prije nego

sobi. Meutim, kada je Persinger preplavio slike sloenim magnet

to osoba moe odaslati podatke koji utjeu na fiziku tvar.

skim poljima, Swannova vienja vie nisu bila tako tona. Polja koja

Zanimljivo je da su, kao i u Istraivanju ljubavi", Amidenovi najjai

su ga najvie ometala imala su razliite valove u razliitim fazama.

psihokinetiki efekti predviali snane ulazne informacije: u njego-

1/0

46

I/I

beamo

poglavlje:

KKAVO

VRIJEME

vom su sluaju to bile geomagnetske promjene. U jednom su se slu

ili Santa Ana u junoj Kaliforniji. I pozitivni i negativni ioni jednaki

aju dva medaljona s religioznim motivima materijalizirala u sobi u

su slaboj struji statikog elektriciteta - zrak koji udiemo vrvi mili

kojoj su se nalazili Amiden i znanstvenici - naizgled su pali sa stropa

jardama tih siunih naboja.

- i nakon toga je uslijedio iznenadni porast geomagnetskog polja na

Dobar isti" zrak sadri 1500 - 4000 iona po cm, a idealno je kada

tom podruju. Mogu li ljudi predvidjeti geomagnetsku buku i imaju

negativnih iona ima malo vie od pozitivnih u omjeru od 1,2 : 1.

li tijekom takvih predvianja veu psihokinetiku snagu?

Meutim, ioni su vrlo nestabilni: u naim industrijaliziranim ivoti

Psiholog William Braud proveo je zanimljiva istraivanja uinka ge

ma, koje provodimo uglavnom u zatvorenim prostorima prepunim

omagnetskih polja na namjeru tako to je ispitivao djelovanje jaine

elektromagnetskog naboja od zagaenja i umjetnih izvora, taj ideal

geomagnetske aktivnosti na utjecanje na daljinu. Braud je ispitivao

ni broj je drastino smanjen i omjer je poremeen, te stoga gotovo

posljedice slanja namjere ljudskim krvnim stanicama i drugoj osobi.

svi udiemo premalo iona, od kojih je, naalost, velika veina pozi

I on je, poput Krippnera, otkrio da je utjecaj namjere povezan s bu

tivnih. ivot bez usklaenog naboja za nas nije zdrav, a djeluje i na

nom" geomagnetskom aktivnosti koju stvara Sunce.

nau sposobnost primanja i odailjanja informacija. Kalifornijska i

47

Treba razmotriti i druge imbenike kako bismo odredili kada je naj

izraelska istraivanja pokazala su da nie koncentracije pozitivnih

bolje vrijeme za odailjanje namjere. Brojni znanstvenici, ukljuujui

ili negativnih iona stvaraju manji broj alfa frekvencija u ljudskom

Persingera, otkrili su da postoje razdoblja u danu koja pogoduju ESP-

mozgu i da nagli porast jednog od naboja moe proizvesti brze i spe

u i psihokinezi. Najbolji rezultati postiu se oko 13 h po lokalnom

cifine promjene modanih valova.

siderikom vremenu - to je vrijeme mjereno po naem odnosu pre

Persingerova istraivanja daju veliki broj dokaza da magnetske fre

ma zvijezdama, a ne prema Suncu. Lokalno sideriko vrijeme je satni

kvencije utjeu na nau sposobnost ugaanja" na pravu frekvenci

kut ljetnog ekvinocija, tj. kutna udaljenost na nebeskoj sferi, mjerena

ju i odailjanje, kao i na dijelove mozga koji primaju podatke. Male

zapadno uzdu nebeskog ekvatora od katalokog ekvinocija do satne

promjene u Zemljinom geomagnetskom polju najvie utjeu na srce

krunice koja prolazi objektom. Izgleda da su i psihokinetiki efekti

i mozak - sustave koji su u istraivanju DMILS-a i Istraivanju lju

vei svakih trinaest dana, kada je Sunev vjetar moduliran.

bavi" identificirani kao glavni odailjai. Nakon prouavanja Persin-

48

49

50

Moda takoer treba izbjegavati vrijeme slabe vidljivosti i jakog vje

gerovog rada, poela sam namjeru promatrati kao ogromnu ener

tra, jer takve okolnosti stvaraju visoki postotak elektrino nabijenih

getsku vezu koja je povezana sa Suncem, atmosferom te Zemljinim

iona u zraku. Ion se stvara kada se molekula susretne s dovoljno

i cirkadijalnim ritmovima. Kako bismo uinkovito slali namjeru,

energije da otpusti jedan elektron. Ione takoer stvara kia, tlak zra

moramo uzeti u obzir te energije. Persinger je uspio locirati i najii

ka, sile koje se emitiraju kod slapova, trenje velikih koliina zraka

kanal" za namjeru i najbolje vrijeme za njeno emitiranje.

koji se brzo giba iznad Zemlje i tzv. loi vjetrovi, kao to su El Nino

172

173

Osmo poglavlje
PRAVO MJESTO
William Tiller je 1997. godine pomagao jednoj kalifornijskoj tvrtki u
razvijanju proizvoda koji bi eliminirao elektromagnetsko zagaenje.
Obratili su se njemu jer je proizvod sadravao kristal kvarca, a Tiller,
fiziar i profesor na Sveuilitu Stanford, osigurao je sebi vano mje
sto u znanosti kristalizacije: o tome je napisao tri udbenika i preko
250 znanstvenih radova.

Proizvod se sastojao od jednostavne crne kutije, veliine daljinskog

upravljaa. U njoj su se nalazila tri oscilatora od 1 do 10 MHz, koji su
davali struju od otprilike 1 uW kada bi naprava bila ukljuena. Kutija
je takoer sadravala elektrino izbrisivu, programibilnu memoriju,
iz koje se podaci mogu samo itati (EEP-ROM), a koja je bila nekon
vencionalno spojena u strujni krug. inilo se da ta naprava moe
filtrirati elektromagnetsku energiju, moda pomou kvarcnih oscila
tora koji su se nalazili u kutiji: kvare je, navodno, mogao modulirati
kvantne podatke kroz rotiranje smjera valova.
Kada je Tiller pregledavao opremu, na um mu je pala nevjerojatna
zamisao. Budui da je inae bio fasciniran utjecanjem na daljinu,
provodio je brojne pokuse i formulirao itavu teoriju o suptilnoj
energiji" ivih bia. Moda je mala kutija koju je drao u ruci alat ko
jim e testirati namjeru. Ako su misli jo jedan oblik energije, to bi

r/s

se dogodilo kada bi taj mali aparat napunio" ljudskom namjerom i

i glukozu kako bi adenozin difosfat (ADP) i fosfornu kiselinu pretvo

onda pomou nje utjecao na kemijski proces? Njegov pokus poivao

rila u ATP, molekulu koja postupno otputa energiju kojom se napaja

je na nezamislivoj postavci da se misli mogu zarobiti u elektronikoj

veina staninih procesa. ADP i ATP su spremnici kemijske energi

memoriji i kasnije osloboditi i utjecati na fiziki svijet. Taje zamisao

je. Svaka molekula sadri zalihu energije u vezi fosfor-kisik. Kada se

zavrila bizarnim rezultatom pokusa koji je pruio uvjerljive dokaze

povea koliina NAD-a, raste omjer ATP-a naspram ADP-a, i stoga

da postoji pravo mjesto i pravo vrijeme za prakticiranje namjere.

se stanini procesi odvijaju bre, pa tako i razvoj liinke. Kada se vo

Tiller je od svog tolerantnog kolege posudio laboratorij u zgradi Ter-

na muica razvija, to je vei omjer ATP-a i ADP-a, vie je energije

man Engineeringa na Stanfordu i jo jedan laboratorij na odjelu za

dostupno u stanicama, pa je tako i muica u boljem stanju. NAD

biologiju, prilagodio svoj aparat i poeo osmiljavati svoje pokuse.

poboljava zdravlje muice, od kolijevke pa do groba.

Htio je odmah riskirati i vidjeti hoe li njegova pohranjena namje

Elektromagnetska polja imaju intenzivan uinak na metabolizam

ra" utjecati na ive subjekte. Shvatio je da jo ne moe vriti pokuse

energije u stanicama, a osobito na sintezu ATP-a. Tiller je zakljuio

na ljudskim biima, jer bi bilo previe varijabli koje se ne mogu kon

da se ljudske misli mogu percipirati kao slian oblik energije. No,

trolirati. No, mogao je eksperimentirati sa stvorenjem koje je, po mi

moe li energija misli biti u interakciji s transportnim lancem elek

ljenju znanstvenika, najblie ljudskom biu - s vonom muicom.

trona i tako podjariti vatre metabolizma?

Vona muica (Drosophila melanogaster) kraljica je medu pokusnim

Kako bi Tiller proveo pokus koji je imao na umu, trebao mu je jo

ivotinjama u laboratoriju. Znanstvenici su je esto koristili, preko

jedan laboratorij. Postavio je jedan blizu dobroinitelja koji je trebao

jednog stoljea, uglavnom zato to joj je ivotni ciklus veoma kratak.

financirati istraivanja u malom postrojenju u Minnesoti, sjeverno

Ona tijekom est dana potpuno izraste od liinke do esterononog,

od Excelsiora. Tamo je uposlio Michaela Kohanea i Walta Dibblea,

krilatog kukca i umire est tjedana kasnije. Tiller se domislio po

jednog od svojih bivih asistenata.

kusu koji bi ubrzao taj razvoj. Njegov kolega sa Stanforda, Michael

Jednog jutra, poetkom sijenja 1997., Tiller je okupio tri sudionika

Kohane, strunjak za vone muice, prouavao je uinke davanja ni-

u pokusu: svoju suprugu Jean i dva prijatelja. Svi oni bili su vrlo isku

kotinamida adenina dinukleotida (NAD) muicama. NAD je vaan

sni u meditiranju. Razmotao je prvu crnu kutiju, stavio je na sredinu

kofaktor za enzime i pomae u staninom metabolizmu tako to pre

stola i ukljuio. Tiller je sudionicima rekao da, nakon signala, udu

nosi vodik, koji je kljuan za tempiranje razvoja liinke. Dostupnost

u duboko meditativno stanje. Nakon mentalnog ienja" okoline

energije utjee na stanje organizma.

i opreme, stao je pred njih, visok, mrav, sjajnih, drskih oiju i bijele

NAD vodi elektrone na put koji je potreban za maksimalnu proizvo

brade i proitao namjeru koju je ranije zapisao:

dnju energije i metabolizam: niske razine NAD-a negativno utjeu

Naa je namjera sinergiki utjecati na (a) koliinu kisika, protone i

na proizvodnju adenozin trifosfata (ATP). Svaka stanica koristi kisik

ADP; (b) aktivnost dostupne koncentracije NAD+; (c) aktivnost do-

1/6

177

stupnih enzima, dihidrogenaze i ATP sintaze u mitohondrijima tako

Tijekom sljedeih osam mjeseci izveli su pokuse na 10 000 liinki i

da se stvaranje ATP-a u liinki vone muice znaajno povea (to je

7000 odraslih muica, i u svakom su pratili omjer ATP-a i ADP-a. Na

vie mogue bez tete po liinku) kako bi se smanjilo vrijeme razvoja

kon kompiliranja podataka i njihovog unoenja u graf, Tiller i Kohane

liinke u odnosu na kontrolni uzorak.

su otkrili ne samo da se omjer ATP-a i ADP-a poveao ve i da su

Iako je ta namjera zapravo znaila poveanje omjera ATP-a i ADP-a,

se liinke izloene napravama s unesenom namjerom razvijale 15%

Tiller je namjerno detaljno opisao namjeru da ne bi dolo do nespo

bre nego to je uobiajeno. Nadalje, kada su liinke odrasle, bile su

razuma. Mislio je da su anse misli za uspjeh vee ako je ona preci

zdravije nego to je uobiajeno, a to je vrijedilo i za njihove potomke.

zna, i stoga je paljivo naznaio njihove ciljeve. Dodao je bez tete

Namjera je imala pozitivan uinak ne samo na muice nego i na nji

po liinku" jer je mislio da bi, ako pretjeraju, mogli ubiti ta siuna

hovo potomstvo.

stvorenja.

Do tada je Tiller ve iskuao nekoliko crnih kutija na brojnim subjekti

Meditanti su se 15 minuta koncentrirali na namjeru, a onda je, nakon

ma koje je paljivo odabirao. Trebao je testove sline onom s omjerom

Tillerovog znaka, naglo otpustili; potom su se pet minuta koncentri

koenzima kod vone muice kako bi mogao registrirati pravu, mjer

rali na zatvaranje namjere kako bi namjeru mentalno zarobili" u

ljivu promjenu. Odluio se za dva nova subjekta: pH vode i poveanje

aparatu.

aktivnosti jetrenog enzima alkalne fosfataze. Odabrao je test pH jer

Tiller je pripremio identinu kontrolnu kutiju, u koju nije unesena"

pH vode (mjera kiselosti ili lunatosti) ostaje prilino stabilan i mogu

namjera, tako to ju je umotao u aluminijsku foliju i stavio u uze-

se izmjeriti siune promjene od 1/100 ili 1/1000 jedinice na skali pH:

mljeni Faradyev kavez ne bi li je tako izolirao od svih vrsta elektro

promjena za punu jedinicu bila bi ogromna i ne bi se mogla smatrati

magnetskih frekvencija.

rezultatom netonog mjerenja. Alkalna fosfataza je jo jedan idealni

Umotao je kutiju s unesenom namjerom ili, kako ju je nazvao, elek

subjekt jer se aktivnost tog enzima odvija brzinom koja se ne mijenja.

tronsku napravu s unesenom namjerom" u aluminijsku foliju i stavio

U oba su sluaja meditanti u crne kutije unijeli namjere za promjenu

u drugi Faradayev kavez dok nije bila spremna za slanje. Razliitih je

pH za 1 i znaajno poveanje aktivnosti alkalne fosfataze. Tiller je po

dana FedEx-om slao svaku kutiju u laboratorij u Minnesoti, udaljen

slao kutije s namjerom i kutije s kontrolom Dibbleu, koji se posluio

otprilike 2414 km. Sve je paljivo organizirao, tako da ni Dibble ni

planom istraivanja iz pokusa s vonim muicama. Oba su pokusa bila

Kohane nisu znali u kojoj je napravi bila namjera, a koja je bila kon

nevjerojatno uspjena. U pokusima s vodom, namjera je pomakla pH

trolna kada su im one stizale. Znanstvenici iz Excelsiora pripremili

vode za jednu jednicu (i gore i dolje), a i aktivnost alkalne fosfataze se

su nekoliko skupina posuda s liinkama vone muice i tri skupine

znaajno poveala.

tih posuda stavili u Faradayeve kaveze. Zatim su obje crne kutije sta

Tiller je bio usred svojih pokusa s crnim kutijama kada je zamijetio

vili u dva kaveza s posudama i ukljuili ih.

neto udno. Nakon tri mjeseca rezultati njegovih istraivanja poeli

1/8

1/9

civjrcnimcni

nnivijcii:

Lynne

usmo

Mciaggan

pogiavije:

rnwvu

ivutiiu

su se poboljavati: to je vie ponavljao pokuse, uinci su postajali

neposrednoj blizini. Kada je usporedio grafove oitanja temperature

sve jai i bri.

zraka i vode, opet su bili savreno harmonini. Svaki mjereni kut

Tiller je odluio pokuati izolirati aspekt okoline koji se promijenio.

sobe pokazivao je isti rezultat. Svaki apekt fizikog prostora naizgled

Oitavao je temperaturu zraka u i oko Faradayovih kaveza te otkrio

je bio u nekoj vrsti ritmikog, energetskog sklada.

da se temperatura dizala i sputala prema pravilnom ritmu ili osci

Tiller i njegovi kolege dotad su postavili etiri laboratorija, meu

laciji. Prvo je temperaturu oitavao obinim ivinim termometrom.

sobno udaljena od 35 do 275 metara. Kada je provedeno dovoljno

U sluaju da su ti rezultati bili povezani s opremom, prebacio se na

pokusa, u svakom drugom laboratoriju dogaale su se te ritmike

raunalni digitalni termometar niske rezolucije s termistorom. Onda

fluktuacije.

je iskuao termometar visoke rezolucije. Sva tri pokazivala su jedna

Tiller nikada nije primijetio takve organizirane oscilacije u svojim

ka oitanja. Kada je obraivao te podatke, vidio je da temperaturna

konvencionalnim znanstvenim laboratorijima u Stanfordu. Zapravo,

promjena oscilira po preciznom ritmu, otprilike svakih 45 min i za

one nisu nikad prije bile zabiljeene. Kako bi bio siguran da taj feno

otprilike 14C. Tiller je tada izmjerio pH vode u laboratoriju i njenu

men ne uzrokuju same kutije, on i njegove kolege izveli su tri kon

elektrinu vodljivost. Primijetio je isti fenomen kao i kod tempera

trolna pokusa u kojima su tri naprave, u koje nije unesena namjera,

ture: periodike oscilacije za barem jednu etvrtinu jedinice na pH

stavljene u prostorije i ukljuene. U tim su sluajevima sva oitanja

skali i redovite uspone i padove elektrine vodljivosti vode. Tillere

su posebno zanimale promjene pH. Ravnotea kiselosti i lunatosti
kod svih je tvari vrlo podlona promjenama: ako se pH krvi u ovje
ku promijeni za samo pola jedinice, to znai da ta osoba umire ili je
ve mrtva.

zraka i vode bila normalna.

Tiller je pokuavao odgonetnuti znaenje tih efekata i pitao se mogu
li biti povezani s nekim fizikim poremeajem. Nije znao jesu li dva
velika ventilatora, koja su stajala u prostoriji, povezana s oscilacijama
zraka i vode. Inae bi prisilna konvekcija zraka iz ventilatora uzro

Pokazivala se odreena ablona: kada je temperatura zraka rasla, pH

kovala nestanak oscilacija temperature. Stavio je stolni ventilator i

je padao, i obrnuto, gotovo savreno usklaenim ritmom. Elektrina

samostojei ventilator na strateka mjesta blizu mjeraa temperatu

vodljivost vode pokazivala je slian harmonian ciklus. Njegov la

re. ak i kada su ventilatori bili podeeni dovoljno jako da otpuhnu

boratorij je nekako poeo pokazivati razliita materijalna svojstva,

papire, temperaturne oscilacije su se zadrale.

kao da se radilo o okolini sa specifinim nabojem.

to se tono dogaalo? Tiller je mislio da bi to mogao biti magnet

Efekti su se takoer stalno poveavali. Bez obzira na vrstu pokusa,

ski efekt. Moda bi trebalo provjeriti magnetsko polje vode. Drao

to su naprave s namjerom due bile u prostoriji, fluktuacije tem

je obini magnet tri dana ispod staklenke s vodom - sjeverni pol

perature i pH bile su vee." Na te fluktuacije nije utjecalo otvaranje

magneta bio je usmjeren prema gore - i izmjerio pH vode. Zatim

vrata i prozora, klimatizacija, prisutnost i kretanje ljudi u njihovoj

je okrenuo magnet tako da je juni pol bio usmjeren prema gore i

10

180

181

EKSPERIMENT

NAMJERE /

Lynne

McTaggart

jednako dugo ga ostavio pod staklenkom. Kada je obina voda izlo

Tradicionalna znanost dri da monopoli postoje samo kod elektri

ena slabom magnetu sa snagom polja manjom od 500 gaussa, pH

citeta (kao pozitivni ili negativni naboj), ali ne i kod magnetizma,

e ostati isti, bez obzira na to koja je strana magneta izloena vodi.

koji stvara samo dipole iz gibanja elektrinog naboja. Vlade irom

Na svijet je magnetski simetrian. Kvantna fizika slui se badar-

svijeta potroile su milijarde dolara na bezuspjenu potragu za ma

nom teorijom i simetrijom za objanjavanje odnosa izmeu sila i

gnetskim monopolovima na Zemlji. Tiller je nekako uspio u svom

estica, a to ukljuuje elektrini i magnetski naboj. Vjeruje se da

jednostavnom laboratoriju doi do magnetskih monopolova. inilo

postojimo u stanju elektromagnetske U ( l ) badarne simetrije

se da taj fenomen ima utjecaj na itave sustave. U svakom od nje

- radi se o prilino sloenom konceptu u kojem je magnetska sila

govih laboratorija koji su bili izloeni crnim kutijama s unesenom

proporcionalna gradijentu kvadrata magnetskog polja. To se svodi

namjerom instrumenti su biljeili ponaanje karakteristino za man-

na jednostavnu istinu: na kojem god mjestu mjerili elektromagnet

gnetne monopolove.

ska svojstva polja, uvijek ete dobiti ista oitanja. Elektromagnetski

Tiller je shvatio da pred sobom ima najnevjerojatniji rezultat: ljudska

zakoni prirode svugdje su isti.

namjera zarobljena u u malim crnim kutijama na neki je nain mije

Ako u jednom podruju poveate elektromagnetnu vunu silu,

njala prostorije u kojima su se izvodili pokusi.

ona se jednako povea svugdje. U Kozmikom kodu" (The Cosmic

Tiller se pitao bi li taj fenomen jo postojao kada bi promijenio ne

Code)

Heinz Pagels usporeuje univerzum s beskrajnim, sivo

to u prostoru. Kada bi maknuo jedan element, primjerice raunalo,

obojenim papirom. Ako boju promijenite u drugu nijansu sive ili

oscilacije bi nestale na deset sati, a zatim bi se vratile. Dolazak drugih

promijenite mjeru", jo niste promijenili simetriju mjere jer e i

materijala u laboratorij takoer je prouzroilo nestajanje efekata na

ostatak papira promijeniti boju, tako da ne moete znati gdje se

nekoliko tjedana. inilo se kao da je taj prostor postao jedna fino

tono na papiru nalazite. Stanje simetrinog magnetizma naziva se

usklaena konfiguracija, koju ne moe unititi nikakav poremeaj ili

magnetski dipol".

promjena. ak i kada bi Tiller aluminijskom folijom i Faradayevim

Meutim, pH vode u Tillerovom laboratoriju bio je znatno dru

kavezima zatitio naprave s unesenom namjerom, vibracije vode i

kiji s obzirom na razliite polove - razlike su bile ogromne: od 1

temperature zraka bi se nastavile. U jednom od laboratorija (adapti

- 1,5 pH jedinice. Kada je voda bila izloena junom polu, pH bi

ranoj staji) oscilacije temperatura zraka trajale su est mjeseci, a u

narastao, a padao bi kada bi bila izloena sjevernom. Na dva poku

drugom, uredskom laboratoriju, cijelu godinu.

sna mjesta pH vode bi se, nakon izlaganja junom polu, nastavio

Nakon to su kutije s unesenom namjerom bile neko vrijeme uklju

mijenjati, a vrhunac bi dostigao nakon est dana. Kada bi voda bila

ene, efekt je postao relativno trajan": ciljevi, bilo pH vode, alkalna

izloena sjevernom polu magneta, ritmike promjene pH koje je

fosfataza ili vone muice, i dalje bi osjeali uinke, ak i kada bi

biljeio postupno bi se smanjivale.

naprave bile uklonjene iz laboratorija. Tiller je odluio saznati to e

12

IH;

13

14

15

16

183

Osmo

poglavlje:

PRAVO

MJESTO

se dogoditi kada ukloni sve elemente pokusa. Rastavio je Faradayev

Ova promjena u badarnoj simetriji prostora znaila je da su se u

kavez i posude s vodom, maknuo ih iz laboratorija i biljeio tem

ambijentalnom Polju nulte toke dogodile velike promjene. Kod

peraturu zraka na mjestima gdje su se kavezi nalazili. Iako pokusne

U ( l ) badarne simetrije, nasumine fluktuacije Polja nemaju nika

posude tamo vie nije bilo, njegovi termometri su i dalje biljeili

kvog uinka na fiziki univerzum. Meutim, kod SU(2) badarne si

periodike oscilacije temperature od 15 - 16C. Iako je taj utjecaj

metrije Polje je postalo ureenije i poelo je stvarati brojne promjene

vrlo sporo slabio, inilo se da su Tillerovi laboratoriji doivjeli neku

u najsitnijim elementima tvari, to vodi temeljitim promjenama tka

vrstu dugorone termodinamike transformacije. Energija namjere

nja fizike realnosti.

ispunila je svoju okolinu nabojem" i stvorila domino-efekt".

*Tiller se osjeao kao da je uao u zonu sumraka vie energije i kao

17

Jedini drugi fenomen, sa slinim uinkom na okolinu, kojeg se Til

da je svjedokom sustava s nevjerojatnom moi samoorganizacije.

ler mogao sjetiti bile su vrlo sloene kemijske reakcije. No, on je

Doista, sve oscilacije koje je izmjerio imale su sve znaajke Bose-

radio samo s obinim zrakom i proienom vodom. Prema zako

Einsteinovog kondenzata - vieg stanja koherentnosti. Do tada su

nima konvencionalne termodinamike, zrak i voda postoje u stanju

znanstvenici stvorili Bose-Einsteinov kondenzat samo u visokokon-

neobino bliskom ravnotei, to znai da ostaju vie-manje statini.

troliranim uvjetima pri temperaturama blizu apsolutne nule. No on

Takvi rezultati nisu zabiljeeni niti u jednom laboratoriju na svije

je iste efekte postigao na sobnoj temperaturi, od misaonog procesa

tu.

zarobljenog u jednostavnoj opremi.

Sumnjao je da se radi o kvantnom efektu. Stalno ponavljanje ure

I drugi su znanstvenici vidjeli slian naboj" prostora namjere. U je

enih misli naizgled je mijenjalo fiziku stvarnost prostorije i ure

dnoj seriji paljivih istraivanja, istraiva Graham Atkins i njegova

ivalo" kvantne virtualne estice praznog prostora. I onda, poput

supruga Anita angairali su sudionike, od koji su mnogi bili poznati

domino-efekta, inilo bi se da red" prostora potpomae ishod

mediji, i zamolili ih da mentalno potaknu ranije buenje mieva iz

pokusa. Provoenje namjere u jednom prostoru, tijekom vremena,

ope anestezije. Pokusni mievi odabrani su iz skupine sa slinim

pojaavalo je njihove uinke.

vremenom buenja iz anestezije: odabrani su podijeljeni na dvije

Nekako su on i njegove kolege u tim prostorima s nabojem uspjeli

skupine, od kojih je jedna bila kontrolna.

stvoriti SU(2) badarni prostor, gdje su postojali i elektrini i ma

U prvoj seriji istraivanja, pokusna se skupina probudila etiri se

gnetni monopolovi, to je slino navodnoj stvarnosti supersime-

kunde prije kontrolne, a znaaj rezultata bio je neznatan. Meutim,

trijskih stanja egzotine fizike. U tim kondicioniranim prostorima

u sljedeim se pokusima vrijeme buenja pokusnih mieva postupno

promijenio se i sam zakon o proporciji magnetske sile. Osnovno

poboljavalo.

svojstvo fizike posve se promijenilo. Jedini nain za dobivanje takvog

Watkinsi su pokus ponovili sedam puta i otkrili da iscjeljivanje ima

efekta je uvoenje elementa SU(2) badarne simetrije.

dugotrajne uinke: kada bi mia stavili na mjesto na stolu na kojem

184

18

18S

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

usmo

McTaggart

pogiavije:

rnvu

MJtalU

je drugi mi ve primio namjere medija, i on bi se probudio bre nego

odstupanje od nasumine aktivnosti generatora sluajnih dogaaja

obino. Prostor je dobio iscjeljujui naboj", koji je utjecao na sve to

bilo je vjerojatan znak prisutnosti vee koherentnosti. Radin je tako

se u njemu nalazilo.

er pripremio kontrolnu skupinu stanica koje nisu primale namjeru.

19

Biolog Bernard Grad sa Sveuilita McGill u Montrealu u Kanadi pri

Nakon tri dana nije bilo razlike u rastu pokusnih i kontronih stanica.

mijetio je slian fenomen tijekom pokusa s maarskim iscjeliteljem

Meutim, kako je pokus napredovao, pokusne stanice poele su rasti

Oscarom Estabanyom: kada bi on dodirnuo neto - pa ak i komad

bre. Treeg su dana svi generatori sluajnih dogaaja poeli djelovati

tkanine - na tome bi ostao fantomski naboj. Taj materijal bi se umjesto

organiziranije. inilo se da namjera iscjelitelja ima utjecaja na poza-

njegovih ruku mogao koristiti za iscjeljivanje.

dinsko ionizirajue zraenje.

20

22

Takoer, ideju kondicioniranog prostora" na svetim mjestima istra

Radinov pokus, kao i Nelsonova oitanja, daju nam zanimljive nago

ivao je bivi PEAR-ov znanstvenik Roger Nelson. Njega su intrigi

vjetaje o dugotrajnom uinku namjere. Pomak generatora sluajnih

rali sakralni prostori i pitao se je li njihova svrha (ili neka znaajka)

dogaaja od kaosa do vee organiziranosti govori nam da je energija

mogla ostaviti traga u obliku energetske rezonancije koja bi se mogla

nulte toke praznog prostora postala koherentnija. Naboj" namjere

registrirati na generatoru sluajnih dogaaja. Proveo je brojne pokuse

moda ima domino-efekt" na svoju okolinu i dovodi do vee kvan

koji su navodili na zakljuak da je polje svijesti" u atmosferi visokog

tne ureenosti praznog prostora, to pojaava njegov uinak. Ruski

naboja, kao kod intenzivnog okupljanja, utjecalo na aparate i inilo ih

znanstvenici uoili su slian fenomen kod vode koja danima pamti"

ureenijima". Sa sobom je nosio prenosivi generator sluajnih doga

elektromagnetska polja. " Uinak je slian laseru: kada valovi ambi

aja kako bi zabiljeio promjene nasuminosti ambijentnog polja na

jentnog Polja postaju uredeniji, namjera se kroz njega iri kao snano,

razliitim mjestima: kod mjesta Wounded Knee, gdje je masakrirano

usmjereno klupko svjetlosti.

cijelo pleme Siouxa; Devils Tower u Wyomingu i Kraljiinu komoru

Tiller je znao da je s magnetnim monopolima u podruju znanosti u

u Velikoj piramidi u Gizi. Nelson je registrirao vrlo znaajne dokaze

kojem je bio relativno usamljen. Njegova su istraivanja trebali pono

vee ureenosti na generatoru sluajnih dogaaja na nekim lokacija

viti drugi, neovisni laboratoriji. No, ako se njegov rad odri, pokazat e

ma, kao da je samo mjesto zadralo vrtlog koherentne energije svih

koliko energija ljudske misli moe promijeniti svoju okolinu. Organi

ljudi koji su se tamo molili ili umrli.

ziranje koje uzrokuje namjera naizgled se nastavlja, obnavlja, a moda

21

Dean Radin koristio je generatore sluajnih dogaaja za istraivanja

utjecaja iscjeljivanja na mjesto na kojem se ono izvodi. Stavio je tri
generatora sluajnih dogaaja blizu kulture ljudskih modanih stani
ca, zatim je zamolio skupinu iscjelitelja da alju namjere za bri rast
kulture i da se bave meditacijom za kondicioniranje prostora. Svako

186

23

2 1

ak i poveava svoj naboj.

Zbog neobinih, gotovo nevjerojatnih rezultata Tillerovih pokusa, za
pitala sam se je li vano odvojiti posebnu prostoriju za namjeru. Mo
da svi trebamo hram" u koji emo se vratiti, pa makar i mentalno,
svaki put kada poaljemo usmjerenu misao.

187

Deveto poglavlje
MENTALNI NACRTI
Sedam tjedana prije nego to se Muhammad Ali susreo s Georgem
Foremanom, svjetskim prvakom u tekoj kategoriji, u Kinasi 1974.
godine, vjebao je udarce kao da ga nije briga - rijetko i dekoncentrirano udarao je svog sparing-partnera. Veinom je bio naslonjen na
uad i doputao protivniku da ga udara iz svakog kuta.
U kasnijim godina svoje boksake karijere, Ali je veinu treninga
posvetio uenju primanja udaraca. Uio je kako promijeniti poloaj
glave stotinku prije kontakta ili na kojem dijelu tijela moe mentalno
odbiti udarac tako da ne osjeti bol. Nije trenirao svoje tijelo za po
bjedu. Trenirao je svoj um kako ne bi izgubio kada se veina boksaa
umori oko dvanaeste runde i obino poklekne. Najvaniji dio posla
1

nije obavljao u ringu, nego u svom naslonjau. Boksao je u svojoj

glavi.
Ali je bio majstor namjere. Razvio je skup mentalnih vjetina koje
su, na kraju, promijenile njegovu izvedbu u ringu. Ali bi prije borbe
koristio sve automotivacijske tehnike koje postoje: afirmaciju, vizualizaciju, mentalne probe, samopotvrdivanje i moda najmoniji epi
gram ikad izgovoren: Ja sam najvei." Ali je takoer javno izricao
svoje namjere. Njegove pjesmice zapravo su bile prikrivene namjere:

191

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

Archie Moore

Ovog puta napravio je vudu-lutkicu. Ali je svog protivnika pretvorio

e sigurno

u siunog gumenog gorilu kojeg je stalno nosio u gornjem depu i

zavriti na podu

povremeno udarao pred kamerama: Bit e gadno kad se dohvatim

na kraju etvrte runde.

gorile u Manili." Kada je Frazier uao u ring, ve je u svojoj glavi bio

sveden na neto neljudsko.

Sada je Clay zamahnuo desnicom

Osim tih verbalnih namjera, Ali je provodio mentalne namjere tako

kakav prekrasan nalet

to je prolazio svaki trenutak mea u svojoj glavi: umor u nogama,

udarac izbacuje Beara

znoj koji mu curi niz tijelo, bol u bubrezima, modrice na licu, blice-

ravno iz ringa.

ve fotografa, ushiene povike publike, ak i trenutak kada mu sudac

die ruku u znak pobjede nad Frazierom. Svom tijelu poslao je na

Ali bi prije mea, sebi i protivniku, ponavljao te pjesmice kao mantru,

mjeru za pobjedu, a tijelo je te naputke slijedilo.

kazivao ih je protivniku ak i u ringu, sve dok ih i on nije prihvatio

Kako bih namjeru izvela iz laboratorija, poela sam pregledavati po

kao injenicu.

datke o ljudima koji su namjeru uspjeno koristili u stvarnom ivotu.

Kada se s Foremanom susreo u Kinasi, Foreman je bio sedam godina

eljela sam prouavati njihove tehnike, misaone procese kroz koje

mladi od njega i spadao je medu najbrutalnije boksae. Samo dva mje

su prolazili dok bi slali namjeru, a onda iz njihovih iskustava izvui

seca ranije, sa tek pet udaraca u glavu, gotovo je ubio Kena Nortona, i

natuknice koje i mi moemo rabiti pri slanju namjere. Takoer me

to nakon samo dvije runde.

zanimao njihov mentalni doseg - koliko tono daleko mogu stii sa

Meutim, u tjednima prije mea, kada su novinari ispitivali Alija o

svojom namjerom.

okladama koje mu nisu ile u prilog, Ali je promijenio povijest mea

Najpouniji primjeri bili su iz svijeta sporta, ne samo od najveih

Norton - Foreman: svakom novinaru koji ga je intervjuirao ponovio

sportaa svih vremena nego i od ostalih elitnih sportaa i sportaica.

bi od rijei do rijei:

Sportai svih vrsta sada ve rutinski prakticiraju ono to se naziva

On ne zna udarati kako treba," rekao bi udarajui zrak ispred reporte-

mentalnim probama", implicitnom praksom" , ili ak potajnim

rovog nosa. ..Foreman samo rui ljude. Jednostavno ima spore udarce,

isprobavanjem". Usredotoena namjera sada se smatra kljunom za

treba im sto godina da stignu. Mislite da e me to smetati? To e biti

poboljanu izvedbu. Plivai, klizai, dizai utega i igrai nogometa

najvei pad u povijesti boksa."

koriste namjeru za bolju izvedbu i konzistentnost. ak se rabi i u

Alijeva se namjera i obistinila. Takoer, struno je koristio namjeru i u

sportovima kao to su golf i planinarenje.

meu protiv Joea Fraziera na Filipinima, neto kasnije te iste godine, u

Svaki suvremeni trener natjecateljskog sporta rutinski nudi poua

moda najbrutalnijem i najnevjeroj at nijem meu svih vremena.

vanje neke vrste mentalnih proba - inae odluujuim elementom

I'M

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

koji, po miljenju mnogih, odvaja elitne i drugoligake sportae. Za

budunost ba kako se ona i odvija. Sportski prvaci predviaju i vje

igrae nogometa u nacionalnoj ligi, na primjer, vee su anse da e se

baju svaki aspekt situacije i korake koje moraju poduzeti kako bi

sluiti vizualizacijom od igraa koji ostaju na provincijskoj ili lokal

prevladali mogue zapreke.

noj razini.'Gotovo svi kanadski olimpijski sportai koriste mentalnu

Tracy Caulkin koristila je namjeru u osvajanju tree zlatne medalje na

vizualizaciju.

Olimpijskim igrama 1984. Ona je ve postavila pet svjetskih rekorda

Psiholog Alan Paivio, profesor na Sveuilitu Sjeverni Ontario, prvi

i 63 amerika: u dvadesettreoj godini smatrana je najboljom ameri

je pretpostavio da mozak koristi dvojno kodiranje" za simultano

kom plivaicom svih vremena. Sve to je trebala za upotpunjavanje

procesiranje verbalnih i neverbalnih informacija. Mentalna vjeba

kolekcije nagrada bilo je nekoliko zlatnih olimpijskih medalja.

pokazala se jednako uinkovitom kao i fizika u sluaju tempiranja i

Tada su dodirne ploe zamijenile toperice. toperica moe registri

predloaka." Paiviov model uglavnom je bio prilagoen pomaganju

rati razlike u stotinkama, a nove tehnologije registriraju razlike i u ti-

sportaima u motivaciji i usavravanju odreenog skupa vjetina.

suinkama, to je etiri stotine puta bre od treptaja oka. Na olimpij

Tehnike u mentalnim probama iscrpno su prouavane i opisivane u

skim igrama plivaima tafete daju dvije stotinke za naputanje svog

znanstvenoj literaturi i popularnom tisku, a njihov kredibilitet do

postolja prije nego to njihov kolega iz tima udari dodirnu plou.

bio je dodatni poticaj 1990. godine kada je Nacionalna akademija

Takvo tempiranje od ogromne je vanosti, samo jedan sloj boje na

znanosti pregledala sva znanstvena istraivanja tih metoda do te go

jednoj strani bazena moe znaiti da e plivau trebati jedna tisuin-

dine i proglasila ih uinkovitima.

ka due da prepliva stazu, to bi drugom plivau dalo prednost.

Sportske mentalne probe neopravdano su se povezivale s vizualizaci

Tijekom plivanja tafeta na 400 m, Tracy je preuzela vodstvo jer je

jom. Vizualizacija" znai da gledate sami sebe u nekoj situaciji, kao

zaronila jednu stotinku prije nego to je njena kolegica iz momadi,

da gledate mentalni video u kojem glumite ili kao da sebe gleda

na povratku, dotakla dodirnu plou.

te tuim oima. Iako je to moda korisno u drugim sferama ivota,

Iako su i ostali natjecatelji bili u jednako dobroj formi, Caulkinova

vizualiziranje sebe iz vanjske perspektive na sportskom natjecanju

je imala jednu ogromnu prednost. Ve je znala svaki tren svog pli

moe omesti izvedbu. Mentalne su probe takoer razliite od pozi

vanja, od uranjanja i hladnog strujanja vode oko glave, do trenutka

tivnog razmiljanja: samo sretne misli ne pomau u natjecateljskim

kada je preuzela vodstvo. Tracy je svaku no u svojoj glavi vjebala

sportovima.

to vodstvo, taj trenutak kada e napustiti postolje stotinku prije svo

10

Najuspjenija unutarnja proba je zamiljanje sportskog dogaaja iz

jih protivnica. Ishod olimpijske tafete posve je ovisio o specifinosti

sportaeve perspektive, ba kao da se on/ona doista natjee. To je po

njene namjere.

put mentalne pokusne vonje - Ali je zamiljao svoju desnu aku

Najuspjeniji sportai razlome svoju izvedbu u siune dijelove i rade

u trenutku udaca u Frazierovo lijevo oko. Sporta detaljno zamilja

na poboljanju odreenih aspekata. Za openiti uspjeh, zamiljaju

194

195

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

savrenu izvedbu." Koncentriraju se na najtee trenutke i razrauju

Rocky Bleier, bivi igra Pittsburgh Steelersa, koristio je namjeru

strategije za njihova rjeenja - kako zadrati kontrolu u tekim okol

kako bi Steelersima omoguio pobjedu na Super Bowlu. Njegova te

nostima kao to je istegnuti mii ili negativna odluka suca. Primje

hnika sastojala se od zasienja uma detaljima odreenih utakmica.

njuje se razliita namjera, ovisno o tome ue li neku vjetinu ili ele

Mentalne probe izvodio je ujutro, prije obroka s momadi i neposre

poboljati svoju izvedbu. Kao i Muhammad Ali, elitni sportai ue

dno prije spavanja, svakog dana tijekom dva tjedna prije utakmice.

blokirati slike koje predstavljaju sumnju. Ako im se u glavi pojavi

Takoer je vidio kako je korisno u glavi proi cijeli spektar poteza

slika problema, vrlo spretno mijenjaju unutarnji film i unose slike

prije igre. Dok bi sjedio na klupi, isprobao bi oko 30 tranja i 30 do

uspjeha.

davanja. Odluio je biti spreman na sve.

12

19

Pobjeda ovisi o specifinosti mentalnih proba. Iskusni sportai slue

U razliitim sportovima tehnike su drukije. Mentalne probe koje

se ivim, vrlo detaljnim unutarnjim slikama i proivljavanjem ita

su najbolje za sportove koji trae aerobne vjetine i brze, koordinira

vog dogaaja.

Najvaniji aspekt namjere je isprobavanje pobjede:

ne pokrete nisu bile uspjene kod vjebi za poveanje snage. Dizai

ini se da je probe jame. Uspjeni natjecatelji isprobavaju vlastite

utega najuspjeniji su kada provedu mentalnu namjeru koja im daje

osjeaje, a osobito sreu i emocije nakon pobjede: reakcije svojih ro

snagu za podizanje nemogue tekih predmeta. "

ditelja, nagrade ili medalje, slavlje poslije natjecanja i ostale nagrade,

Konvencionalna mudrost kae da je za uspjeh najvanije biti oputen,

kao to su sponzorstva. ' Zamiljaju kako publika glasno slavi njiho

ali ja sam, iz iskustva s majstorima namjere, zakljuila da stanje opu

vu izvedbu.

tenosti nije nuno idealno. U istraivanju karatea, koritenje tehni

Iskusni sportai koriste sva osjetila u mentalnim probama. Nemaju

ka oputanja prije provoenja namjera nije poboljalo izvedbu. Bilo

samo vizualnu unutarnju sliku budueg dogaaja, oni ga mogu uti,

je korisno samo ako je sudionik bio nervozan i trebalo ga je umiriti

namirisati, okusiti i osjetiti - pa i sav taj ambijent, natjecatelje, znoj

ne bi li postigao bolji rezultat.

na njihovim tijelima, pljesak. Izgleda da je za sportae najvanije

s namjerom, poboljavali su ciljanje - kao, primjerice, kod koarkaa

mentalno isprobavati osjeaj" ili kinestetike osjete. to su sporta

ili igraa golfa. No, kao i Davidsonovi budisti, najuspjeniji sportai

i iskusniji, to bolje zamiljaju svoja tijela tijekom natjecanja."' Prvaci

uspijevaju se dovesti u najintenzivnije stanje mirne hipersvjesnosti.

u veslanju najuspjeniji su kada mogu predvidjeti osjeaj" svakog

Kako razmiljanje o buduoj izvedbi zapravo utjee na izvedbu na

dijela utrke, od povlaenja vesla do svojih napetih miia.

sam dan sportskog dogaaja? Neke odgovore daje intrigantno istra

13

1 1

15

17

21

22,23

Oputanje i hipnoza, u kombinaciji

Nekim sportaima lake je prvo prouavati mjesto na kojem e se

ivanje mozga elektromiografijom (EMG). EMG daje sliku uputa

natjecanje dogoditi i onda tamo zamiljati sebe. Oni koji kombini

mozga tijelu u stvarnom vremenu - gdje i kada mozak kae tijelu da

raju poznavanje mjesta sportskog natjecanja s mentalnim probama

se pomakne - tako to biljei svaki elektrini impuls poslan iz mo

uspjeniji su od onih koji rabe samo mentalne probe.

torikih neurona u odreene miie, to onda uzrokuje kontrakcije.

196

18

197

tniftKiMtNi

NAMjtKt

Lynne

Mclaggart

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

Inae, EMG pomae lijenicima u dijagnosticiranju neuromuskular-

razlikuje djelovanje i razmiljanje o djelovanju, mentalne probe po

nih bolesti i u testiranju reakcije miia na podraaje.

lau tranice ba kao i fizika praksa. ivci i miii stvaraju put koji

EMG se rabio i za rjeavanje zanimljive znanstvene zagonetke: razli

je jednak onome koji se stvara kroz stalnu vjeu.

kuje li mozak misao i djelo. Stvara li sama pomisao na djelo jednaku

Meutim, postoji nekoliko vanih razlika izmeu mentalne i fizike

ablonu u mozgu kao i samo djelo? Ovo pitanje testirano je tako to

prakse. Ako previe fiziki vjebate, umorite se i umor uzrokuje elek

je skupina skijaa bila prikopana na EMG dok su provodili mental

trine smetnje i blokade na tranicama. To nije sluaj kod mentalnih

ne probe. Kada su skijai mentalno uvjebavali spustove, elektrini

vjebi, bez obzira na vrijeme koje im posveujete.

impulsi u njihovim miiima bili su jednaki kao da su doista skijali.

Druga razlika je u jaini efekta: neuromuskularni uzorci koje stvara

24

Mozak je tijelu slao iste poruke, bez obzira jesu li oni samo razmilja

mentalna vjeba malo su manji od Onih koje stvara fizika praksa.

li o odreenim pokretima ili su ih doista i izvodili. Misao je stvarala

Iako oba tipa stvaraju jednake miine uzorke, zamiljene izvebe

jednake mentalne upute kao i samo djelovanje.

imaju manju jainu.

Istraivanja pomou EEG-a pokazala su da je elektrina aktivnost

mozga jednaka kada samo razmiljamo o neemu i kada to radimo.
Kod dizaa utega se EEG uzorci, koji se trebaju aktivirati kako bi
imali odreene motorike vjetine, zapravo aktiviraju i dok se vjeti
na mentalno simulira.
nih

uputa za

25

Sama misao je dovoljna za stvaranje neural-

izvoenje fizikog ina.

27

Kako bi mentalne probe bile uspjene, moraju replicirati prave ra

dnje normalnom brzinom. Iako se moda ini loginim da bi proba
bila najuspjenija ako je usporena, s posebnim obraanjem pozorno
sti na odreene kretnje, istraivanja to nisu pokazala. Kada su skijai,
prikopani na EMG, zamiljali svoju usporenu izvedbu, reakcije nji
hovih miia bile su razliite od onih pri normalnoj brzini. Zapravo,

Na osnovi tih istraivanja, znanstvenici su doli do zanimljivih teorija

sprega miia i mozga pri usporenim mentalnim probama jednaka

o funkcioniranju mentalnih proba. Jedna strana teoretizira da men

je onoj kod usporenog skijanja. To se slae s onim to znanstvenici

talne probe stvaraju neuralne uzorke nune za stvarna djela. Mozak

znaju o neuralnim uzorcima pri usporenim radnjama, u odnosu na

je poput svih drugih miia - probe ga treniraju za bolju izvedbu.

neuralne uzorke pri radnjama normalne brzine. Neuromuskularne

26

Kada sporta vjeba, ivci koji alju signale miiima stimulirani

ablone posve su razliite kod istih radnji izvedenih razliitim brzi

su, a proizvedeni spojevi tamo ostaju kratko vrijeme. Svaka budua

nama.

stimulacija tih puteva laka je zbog preostalih efekata ranijih veza.

Bolje izvodimo fizike zadatke, jer je staza izmeu namjere i djela
ve utabana. To je slino tranicama poloenim u divljem, negostoljubivom krajoliku. Budue izvedbe sve su bolje i bolje jer va mozak
ve zna taj put i slijedi ranije poloene tranice. Budui da mozak ne

198

28

Mentalno treniranje vrijedi samo za sport koji se priprema: namjera

pomae samo kod disciplina koje se mentalno isprobavaju - ne moe
se koristiti za druge sportove, pa ak ni za one koji rabe iste skupine
miia. To je bilo oito u fascinantnom istraivanju sprintera. Znan
stvenici su podijelili trkae u etiri skupine i zamolili ih da obavljaju

199

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Deveto

McTaggart

poglavlje:

MtNlALNl

NALKII

jednu od etiri vrsta priprema: zamiljanje sebe u sprintu na 40 m;

1997. godine je dr. David Smith, s Chester Collegea, doao do slinih

vjebanje na sobnom biciklu; kombiniranje vizualiziranja i vjebe te

rezultata: sudionici koji su vjebali mogli su postii porast snage za

nikakvo treniranje kod kontrolne skupine. Nakon est tjedana tre

30%, dok su oni koji su samo zamiljali vjebanje poveali svoju sna

niranja, sportai su trebali obaviti dva testiranja - vonju sobnog

gu za 16%.

bicikla svom snagom, to je biljeio biciklistiki ergometar, i sprint

gotovo jednaki stvarnom vjebanju.

na 40 m. Te dvije aktivnosti zahtijevaju gotovo jednake motorike

Razmiljanje o promjeni nekog dijela tijela takoer moe djelovati i

sposobnosti i skupine miia.

pomoi osobama koje nisu zadovoljne svojim tijelom, jedno je istra

Kod testa s biciklom, one skupine koje su na njemu prethodno vje

ivanje pokazalo da su ene pod utjecajem hipnoze poveale svoje

bale pokazale su poboljanje. Meutim, kada se radilo o sprintu,

grudi samo pomou vizualiziranja sebe na plai dok im Sunce grije

samo su skupine koje su ga mentalno vjebale pokazale znaajno

prsa.

poboljanje. Vizualiziranje odreenih slika poboljavalo je izvoenje

Ta vrsta vizualizacijskih tehnika koje rabe sportai vrlo je uinkovita

samo onog zadatka koji je bio vizualiziran. Ono nije ujecalo na ope

u medicini. Pacijenti su poboljali lijeenje razliitih akutnih i kro

nito jaanje miia. Vjebanje motorikih neurona strogo je specija

ninih stanja, od krvoilnih bolesti i visokog krvnog tlaka do kri-

lizirano i utjee samo na prethodno vizualiziranu izvedbu.

obolje i miino-kotanih bolesti, ukljuujui i fibromijalgiju,

29

31

Sama usmjerena misao moe vam dati rezultate koji su

32

33

34

35

Osim poboljane izvedbe, mentalna namjera moe proizvesti fiziolo

to pomou mentalnih slika ili metaforikih prikaza svoga tijela kako

ke promjene, i to ne samo u tijelima sportaa. Guang Yue, psiholog

se bori s boleu. Vizualizacija je takoer poboljala postoperativni

za tjelovjebu u Zakladi Cleveland Clinic u Ohiou, proveo je istrai

oporavak, podnoenje boli i smanjila nuspojave kod kemoterapi-

vanje u kojem je usporedio sudionike koji su ili u teretanu s onima

je.

koji su mentalno izvodili iste vjebe. Oni koji su redovito posjeivali

ak se i ishod pacijentove bolesti mogao predvidjeti kroz ispitivanje

teretanu ojaali su miie za 30 posto. No, ak i oni koji su sjedili

tipova vizualizacije kojima se pacijent sluio. Psihologinja Jeanne Ac-

u foteljama i izvodili iste vjebe u glavi uspjeli su ojaati miie za

hterberg, koja se pomou vizualizacije izlijeila od rijetke vrste kar

gotovo 15 posto.

cinoma oka, prouavala je skupinu oboljelih od raka koji su koristili

Dobrovoljci izmeu 20 i 35 godina zamiljali su kako napinju jedan

vizualizaciju u borbi protiv bolesti. S tonosti od 93% predvidjela je

biceps koliko god mogu, pet puta tjedno tijekom treninga. Kada su

koji e se pacijenti oporaviti, kojima e se stanje pogorati, a koji e

se osigurali da sudionici fiziki ne vjebaju (to ukljuuje i napinja

umrijeti, jednostavno ispitujui i ocjenjivajui njihove vizualizacije.

nje miia), istraivai su otkrili nevjerojatan porast snage miia za

Uspjeniji su bili oni koji su bili bolji u zamiljanju mentalnih slika:

13,5% nakon samo nekoliko tjedana. Takvo stanje odralo se tri mje

oni su rabili snane simbole i mogli su odrati jasnu vizualnu namje

seca nakon prestanka mentalnog treniranja.

ru - zamiljali su sebe kako pobjeuju rak i kako im terapija pomae.

200

30

36

37

38

201

Deveto

Uspjeni pacijenti takoer su redovito vizualizirali.

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

lijeenju Raynaudove bolesti (stezanja ila kada su izloene hladnoi,

39

Ako mozak ne moe razlikovati misao i djelo, da li bi tijelo slijedilo

od ega se ekstremiteti ohlade ili ak poplave).

bilo kakve mentalne upute? Ako ja svom tijelu poaljem mentalnu

Tijekom lijeenja biofeedbackom, pacijent je prikopan na raunalo.

namjeru da se uspori ili ubrza, hoe li me posluati? Literatura o bi-

Transdukteri, prikljueni na razliite dijelove pacijentova tijela, alju

ofeedbacku i lijeenju uma i tijela tvrdi nam da hoe. 1961. godine

podatke na zaslon koji biljei aktivnosti autonomnog ivanog su

Neal Miller, bihevioralni neuroznanstvenik s Yalea, prvi je pretpo

stava, kao to su modani valovi, krvni tlak, otkucaji srca ili stezanje

stavio da se ljude moe nauiti kako da utjeu na vlastiti autono

miia. Vizualne ili zvune informacije koje se alju pacijentu ovise

mni ivani sustav i kontroliraju mehanizme kao to su krvni tlak i

o njegovoj bolesti: ako se radi o Raynaudovoj bolesti, im se arterije

probava. Proveo je seriju nevjerojatnih pokusa s kondicioniranjem

ruku stegnu, aparati biljee pad temperature koe i arulja zasvijetli ili

i nagraivanjem kod takora. Miller je otkrio da, kada im stimulira

se uje zvuni signal. Feedback potakne pacijenta da poalje namjeru

centar za zadovoljstvo u mozgu, takori mogu kontrolirati otkucaje

tijelu ne bi li regulirao problematini proces - u sluaju Raynaudove

srca, punjenje bubrega urinom pa ak i irenje krvnih ila u uima.

bolesti, pacijent alje namjeru grijanja svojih ruku.

40

43

Miller je pretpostavio da, ako relativno jednostavne ivotinje poput

Od tih ranih dana, biofeedback je postao uobiajena terapija za gotovo

takora mogu postii tu razinu unutarnje kontrole, zato ne bi ljudi,

sve kronine bolesti: od hiperaktivnosti do tegoba vezanih za menopa-

kao inteligentnija bia, mogli postii vie?

uzu. Osobe koje su preivjele modani udar ili ozljede kraljenice sada

Nakon tih ranih saznanja, mnogi su znanstvenici otkrili da se poda

koriste biofeedback kako bi rehabilitirali i/ili ponovno aktivirali para

ci o autonomnom ivanom sustavu mogu davati osobi kao biofee

lizirane miie. Biofeedback se pokazao vrlo uspjenim u eliminiranju

dback kako bi se odredilo u koji dio tijela treba slati namjeru. ezde

fantomske boli kod amputiranih udova. Astronauti su se sluili biofe

setih godina dvadesetog stoljea profesor Jon Basmaijan, specijalist

edbackom kako bi izlijeili bolest vonje pri putovanju u svemir.

za rehabilitaciju i profesor medicine na Sveuilitu McMaster u On-

Konvencionalniji pogled na biofeedback dri da je on povezan s

tariju, poeo je obuavati ljude s ozljedama kraljenice kako koristiti

oputanjem - znanjem kako umiriti reakcije autonomnog ivanog

EMG feedback u preuzimanju kontrole nad pojedinim stanicama u

sustava. Meutim, sami raspon kontrole navodi na miljenje da taj

vlastitim kraljenicama.

Otprilike u isto vrijeme, psiholog Elmer

mehanizam ima vie veze sa snagom namjere. ini se kako je goto

Green je na Institutu Menninger biofeedbackom lijeio migrenu

vo svaki mjerljivi tjelesni proces - ak i jedna ivana stanica koja

nakon to je otkrio kako jedna pacijentica moe izlijeiti svoje gla

upravlja jednim miinim vlaknom - pod kontrolom pojedinca.

vobolje kada prakticira strukturirani oblik oputanja. Green je dalje

Dobrovoljci u istraivanjima postigli su potpunu mentalnu kontrolu

pomagao pacijentima u lijeenju migrena pomou biofeedbacka, i to

nad temperaturom vlastitih tijela ili ak nad smjerom tijeka krvi u

je danas priznati oblik lijeenja. Biofeedback je osobito uinkovit u

mozak.

41

42

44

45

46

47

203

ueveto

poglavlje:

IVI t N I M L N I

N H C K I I

Ba kao i biofeedback, autogeni trening, tehnika oputanja, uspo

nagrade. Na kraju je uspio postii da make ulaze u to stanje kada

ravanja disanja i otkucaja srca, koju je razvio njemaki lijenik Jo

god ele, a ne samo kada oekuju hranu. To je jednako sposobnosti

hannes Schultz, pokazuje kako je iroki spektar tjelesnih funkcija

ivotinja da kontroliraju vlastite modane valove.

pod naom svjesnom kontrolom. Osobe koje prakticiraju tu tehniku

Moe li ovjek to postii? Kako bi to testirao, Sterman je trebao ne

mogu sniziti vlastiti krvni tlak, podii temperaturu udova, usporiti

koga iji su modani valovi toliko neobini da bi svaka promjena bila

otkucaje srca i disanje. Autogeni trening rabio se u lijeenju brojnih

odmah oita. Naao je enu koja je patila od povremenih epileptinih

kroninih bolesti osim stresa, kao to su astma, gastritis i irevi, vi

napada uzrokovanih nepravilnim ispaljivanjem theta modanih va

48

soki krvni tlak i bolesti titnjae. ak postoje dokazi da je autogeni

lova. Sterman je konstruirao EEG-biofeedback aparat, na kojem bi se

trening uinkovit i u skupinama.

49

upalilo crveno svjetlo kod theta valova, a zeleno kod alfa stanja. Na

52

Za maku je nirvana zdjelica hrane iza ugla. Dr. Jaak Panksepp, pro

kon nekog vremena, njegova je pacijentica mogla po elji promijeniti

fesor na Sveuilitu Bowling Green, teoretizira da je radost iekiva

svoje stanje i tako smanjiti koliinu i intenzitet vlastitih epileptinih

nja povezana s osjeajem traenja" u mozgu - jednom od pet pri

napadaja. Sterman je sljedeih deset godina proveo prouavajui epi

mitivnih emocija koje ljudi dijele s lanovima ivotinjskog carstva.

leptiare i pouavajui ih kako smanjiti epileptine napade.

Sustavi za traenje ukljueni su kada ivotinja neto oekuje, kada

Osamdesetih godina dvadesetog stoljea dva su amerika psihologa,

je jako zainteresirana ili znatieljna. Pankseppa je zapanjilo otkrie

Eugene Peniston i Paul Kulkosky, rabili Stermanove nalaze u lijeenju

da je emocionalno najzanimljivije iskustvo za svaku ivotinju proces

alkoholiara. S biofeedbackom modanih valova pacijenti su se kon

lova, a ne sam ulov.'

centrirali na smanjenje visokih beta valova, koji dominiraju tijekom

53

Kada su ivotinje znatieljne, aktivnost hipotalamusa naglo se poja

apstinencijskih kriza, i poveanje alfa i theta valova, koji pomau u

ava i proizvodi se dopamin - neurotransmiter za pozitivne osjeaje.

oputanju i stvaraju veu koherentnost modanih valova. Oko 80%

Znanstvenici su vjerovali da taj spoj stvara zadovoljstvo, sve dok nije

alkoholiara uspjelo je kontrolirati i rijeiti se ovisnosti. Ta samo-

otkriveno da je uloga tog spoja pobuditi odreene neuralne pute-

kontrola utjecala je i na sastav njihove krvi - razina beta endorfina,

ve. Za dobre osjeaje zapravo je odgovorna aktivacija dijela mozga

spoja odgovornog za pozitivne osjeaje, poveala se. Biofeedback, u

odgovornog za traenje.

kombinaciji s radom na percepciji samih sebe, na kraju je eliminirao

Prije etrdeset godina je Barry Sterman, profesor na odjelima za ne

urobiologiju i bihevioralnu psihijatriju sveuilita UCLA, sluajno

veinu njihovog disfunkcionalnog ponaanja i pretvorio ih u bolje

osobe.

54

otkrio da osjeaj iekivanja izaziva meditativna stanja kod maaka:

Joe Kamiya, psiholog sa Sveuilita u Chicagu, pokazao je iznimnu

mozgovi su im se usporili na EEG ritmove od 8-13 Hz, to odgova

specifinost biofeedbacka modanih valova pomou nevjerojatnog

ra alfa frekvencijama kod ljudi nekoliko trenutaka prije dobivanja

istraivanja mozga. Privrstio je elektrode za EEG na stranje dijelo-

204

205

ueveio

poglavlje:

NUNIALNI

NAIKII

ve glava nekoliko dobrovoljnih sudionika jer su u tom dijelu mozga

uspjele okrenuti plod iz obrnutog poloaja kako bi poroaj bio laki,

alfa valovi najizraeniji. Na zvuk jednog tona sudionici su morali po

rtve poara su ubrzale zacijeljenje opeklina, a osobe koje su patile od

goditi prevladavaju li u njihovim mozgovima alfa valovi. Nakon to

krvarenja gastrointestinalnog trakta voljom su ga uspjele zaustaviti.

je Kamiya usporedio njihove odgovore s podacima zabiljeenima na

Oito, tijekom izmijenjenog stanja, koje je slino stanju intenzivne me

EEG-u, rekao im je jesu li bili u pravu. Do drugog je dana jedan od

ditacije, svjesna misao moe uvjeriti tijelo da izdri bol, izlijei mnoge

sudionika tono pogaao dvije treina vremena, a dva dana nakon

ozbiljne bolesti i izmijeni gotovo svako stanje.

toga gotovo stalno. Drugi sudionik je otkrio nain kako da po elji

Kirurg, dr. Angel Escudero iz Valencije u panjolskoj, izveo je preko

pokrene odreene modane valove.

900 sloenih operacija bez anestezije. Kamere BBC-a bile su pozvane

55

59

EEG biofeedback sada se razvio u sofisticirani nain kontroliranja

u njegovu operacijsku salu i snimile enu koja je takvu operaciju po

raspona i vrsta frekvencija koje mozak emitira. Posebno dobro fun

dnijela bez anestezije. Sve to je morala uiniti bilo je odravati usta

kcionira kod rtava trauma koje pate od depresije, pomae studen

punima sline i ponavljati sama sebi: Moja noga je pod anestezijom."

tima u koncentraciji i poboljava kreativnost i usredotoenost. Mo

Takve tvrdnje jo su jedan oblik namjere. Suha usta za um su jedan od

gue je da se namjera moe rabiti za kontroliranje mozga, i to preko

prvih znakova opasnosti. Kada su usta navlaena, mozak se oputa,

svakog modanog vala.

pretpostavi da je sve u redu i iskljui receptore boli, uvjeren da su ana-

Hipnoza je takoer vrsta namjere - uputa mozgu tijekom izmijenje

stetici u tijelu.

nog stanja. Hipnotizeri stalno dokazuju da su mozak i tijelo podloni

Fascinantno istraivanje Davida Spiegela, profesora psihijatrije i bihe-

usmjerenoj misli.

vioralnih znanosti na Stanfordu, daje nam priliku da vidimo to se u

Jedan dramatian primjer snage mentalne sugestije povezan je s ma

mozgu dogaa kada se namjera daje pod hipnozom. Njegovim sudio

lom skupinom ljudi oboljelih od tajnovite uroene bolesti Ichthyosi-

nicima pokazana je slika slina Mondrianovima. Potom su zamoljeni

form erythoderma, kod koje je tijelo oboljelog prekriveno tvorevina

da zamisle kako sve boje sa slike nestaju i ostaju samo crna i bijela.

ma slinim ribljim krljutima. U jednom istraivanju hipnotizirano

Pomou pozitronske emisijske tomografije (PET), koja biljei fiziku

je petero oboljelih i reeno im je da se usredotoe na dio tijela i za

aktivnost mozga, Spiegel je pokazao kako se dotok krvi i aktivnost u

misle kako im koa postaje normalna. Nakon samo nekoliko tjedana,

dijelu mozga koji percipira boje znatno smanjila, dok su dijelovi koji

80% tijela svakog pacijenta bilo je izlijeeno. Koa je i poslije ostala

procesiraju crne, bijele i sive slike bili stimulirani.

glatka i ista.

Kada je pokus obrnut i od uenika se trailo da zamisle kako sive slike

56

57

60

Pacijenti koji su trebali ii na operaciju kraljenice, pomou hipno

dobivaju boju, uzorci percepcije mozga takoer su postali obrnuti."

ze su gotovo prepolovili gubitak krvi tijekom operacije jednostavno

To je jo jedan primjer u kojem je mozak podloan mislima. Vizualni

tako to su krv usmjerili dalje od operiranog mjesta.'"Trudnice su

korteks mozga, odgovoran za procesiranje slika, ne razlikuje stvarnu

206

20/

i zamiljenu sliku. Mentalne upute

vanije su od stvarne vizualne

osteoartritisom koljena i podijelio ih u tri skupine. Dvije treine

slike.

primilo je artroskopsku kupelj (koja ispire degenerativno tkivo uz

Placebo-efekt pokazao je snagu vjerovanja ak i kada ono nije isti

pomo cjevice) ili drugi oblik ienja u kojem se tkivo isisa po

nito. Placebo je oblik namjere - primjer varanja namjerom. Kada

mou minijaturnog usisavaa. Trea skupina dobila je lanu opera

lijenik pacijentu da tabletu eera, on rauna da e pacijent vjero

ciju: pacijenti su pripremljeni, dobili su anesteziju i odvezeni su u

vati u njenu uinkovitost. Dokumentirano je da placebo stvara iste

operacijsku salu. Na koljenima su im bili rezovi, ali operacija nije

fizioloke promjene kao i aktivna tvar - ak do te mjere da farma

izvedena.

ceutske tvrtke imaju velikih potekoa u testiranju lijekova. Veliki

Tijekom sljedee dvije godine, tijekom kojih niti jedan pacijent nije

broj pacijenata ima iste rezultate, pa ak i iste nuspojave kao i kod

znao je li primio operaciju, u sve tri skupine bilo je umjerenih po

uporabe pravog medikamenta, tako da kontrolne skupine gube svoju

boljanja. ak su kod placebo skupine rezultati bili najbolji. Men

ulogu. Naa tijela ne razlikuju pravi kemijski proces od same pomisli

talno oekivanje lijeenja bilo je dovoljan poticaj organizmu da se

na njega. I doista, nedavno istraivanje 46 000 sranih bolesnika, od

sam izlijei. Namjera izazvana oekivanjem uspjene operacije pro

kojih je polovica uzimala placebo, a polovica lijek za srce, pokazalo

izvela je fizike promjene.

je da su rezultati u obje skupine bili jednaki. Jedini imbenik koji je

Ekstremni primjeri namjere i oekivanja mogu se i fiziki mani

odluivao o preivljavanju bila je vjera u propisanu terapiju i njeno

festirati. Fenomen stigmi, kod kojih religiozni ar stvara krv ili

rigorozno provoenje. Oni koji su se drali lijenikovih naputaka i

rane na rukama, stopalima i trupu, kao kod Isusa, oblik je namjere.

uzimali tablete tri puta dnevno jednako su dobro proli, bez obzira

Udruenje za znanstveno prouavanje anomalnih fenomena (Asso

jesu li uzimali lijek ili tabletu eera. Nisu preivljavali pacijenti koji

ciation for the Scientific Study of Anomalous Phenomena) zabilje

su bili nonalantni u uzimanju lijekova (ili placeba).

ilo je barem 350 takvih sluajeva koji su rezultat poistovjeivanja

62

64

Snagu placeba najbolje pokazuje skupina pacijenata oboljelih od

s Kristom. Stanley Krippner, psiholog sa Sveuilita Saybrook, kao

Parkinsonove bolesti, poremeaja motorikog sustava kod kojeg je

i njegovi kolege, to su iz prve ruke doivjeli s brazilskim medijem

neispravan mehanizam za oslobaanje dopamina. Standardna tera

Amyrom Amidenom. im su poeli razgovarati o Isusu, crvene

pija je davanje sintetskog dopamina. U istraivanju Sveuilita Bri

mrlje i kapi krvi pojavile su se na Amidenovim nadlanicama, dla

tish Columbia, tim lijenika je PET-om pokazao kako se pacijenti

novima i elu.

ma, kada su primali placebo, a reeno im je da se radi o dopaminu,

kada je mlada crnkinja, baptistica, ganuta filmom o raspeu, po

poeo u mozgu oslobaati vlastiti dopamin. U drugom dramati

stala zaokupljena Isusovom patnjom. Iz dlana lijeve ruke krvarila

nom primjeru, u Metodistikoj bolnici u Houstonu, dr. Bruce Mo-

je dva do est puta dnevno. Krippner je znao za troje anglikanaca

seley, specijalist za ortopediju, angairao je 150 pacijenata s tekim

koji su redovito dobivali stigme.

63

208

65

Neto slino dogodilo se tri tjedna prije Uskrsa,

66

67

209

Ueveto

poglavlje:

M C N I K L N I

N A L K I I

Sluajevi spontanog izlijeenja primjeri su ekstremne namjere koja

misli, koje nam prolaze kroz glavu svakog dana, postaju naa ivo

odvraa gotovo sigurnu smrtu. Smrtno bolesni ljudi mogu svoju

tna namjera.

bolest, usprkos lijenikim prognozama i podacima iz medicinskih

udbenika, pobijediti preko noi, i to bez pomoi suvremene medi
cine.

Pomou namjere moemo kontrolirati gotovo sve procese u tijelu,

pa moda i po ivot opasne bolesti. No, mogu li nae misli o drugi
ma biti snane poput naih misli o samima sebi?

Institut za noetike znanosti sakupio je sve znanstveno dokumenti

Psiholog William Braud jedan je od rijetkih znanstvenika koji su

rane sluajeve takozvanih udesnih ozdravljenja. Iako se govori da

se bavili tim pitanjem. Okupio je skupinu dobrovoljnih sudionika

je to rijetkost, pogled na medicinsku literaturu je pouan. Jedan od

i zamolio ih da sami na sebi provode biofeedback. Nakon to ih je

osam sluajeva raka koe zacijeli sam od sebe, to vrijedi i za jedan

rasporedio u parove, po jednog lana para prikopao bi na opremu

od pet karcinoma genitourinarnog trakta. Gotovo sve vrste bolesti,

za biofeedback, zamolio drugog partnera da reagira na oitanja i

ukljuujui dijabetes, Addisonovu bolest i aterosklerozu, gdje su vi

alje prvom partneru mentalne upute. Prema Braudovim dokazi

talni organi bili nepopravljivo oteeni, izlijeile su se same od sebe.

ma, rezultati su bili jednaki onima kada su pacijenti, prikopani na

68

69

Mali broj istraivanja bavi se oboljelima od karcinoma koji su se, uz

opremu, na samima sebi koristili biofeedback. Neije dobre namje

minimalnu pomo medicine ili posve bez nje, izlijeili.

re za vas mogu biti jednako snane kao i vae.

Iako su ti sluajevi nazvani spontanom remisijom" (kao da se bolest

Braudova druga istraivanja navodila su na zakljuak da drugima

iznenada sakrila, ali moe bilo kada ponovo iskoiti), kod njih se

moemo pomoi da se dovedu u red" samo ako smo i mi uree

esto radi o sposobnosti tijela da izlijei samo sebe pomou namje

ni". U njegovim su istraivanjima mirne osobe bile najuspjenije

re. Brojni sluajevi spontane remisije opisuju ljude koji su naili na

u slanju mentalnog utjecaja kako bi umirili vrlo nervozne ljude,

veliku prepreku u ivotu: neprestani stres, nerijeenu traumu, du

a usredotoeni ljudi najbolje su pomagali rastresenima da se kon

gotrajno neprijateljstvo, osamljenost, potpuno nezadovoljstvo ili tihi

centriraju. Braudov rad nam takoer govori da su uinci najbolji

oaj.

kada osoba najvie treba pomo.

70

esto se radi o ljudima koji su prestali biti glavni glumci u

drami svog ivota.

71

74

75

76

Znanstveni dokazi pokazuju da moemo utjecati i na druga iva

Izgleda da se mnogi sluajevi spontane remisije dogaaju kada netko

bia. Ogromna koliina istraivanja iscjeljenja koja je sakupio dr.

doivi veliki psiholoki preokret i svom ivotu vrati smisao. Tako se

Daniel Benor pokazuje da misli mogu snano utjecati na razlii

pacijent rjeava uzroka psiholoke boli

i preuzima punu odgovor

te biljke, sjemenke, jednostanine organizme kao to su bakterije i

nost za svoju bolest i lijeenje. To navodi na zakljuak da se neki

kvasci, kukce i druge male ivotinje. Nedavno je serija dvoslijepih

ljudi razbole kada izgube nadu u dobar ivot, jer misle negativno.

pokusa, koje je tijekom dvije godine provela dr. Serena Roney-Do-

Zbog takvih sluajeva spontane remisije pomislila sam da usputne

ugal, pokazala kako je sjeme salate kojemu je slana namjera, imalo

72

73

210

77

211

L i\ j r L n i IVI c ii i i i n i v i j c n c / L y n n e m c i a g g a r i

10% vie uroda, sa znatno manje gljivinih bolesti od konvencio

nalno uzgojene.

78

Ti dokazi uvjerili su me da moemo biti zdraviji, uinkovitiji u sva

kom aspektu ivota i moda ak i utjecati na budunost pomou
svjesne uporabe namjere. Namjera mora biti vrlo specifian cilj, koji

Deseto poglavlje

moete vizualizirati kao da se ve dogodio dok ste u stanju usredoto

enosti i hipersvjesnosti. Kada zamiljate taj budui dogaaj, zadrite

VUDU-EFEKT

njegovu mentalnu sliku kao da vam se upravo dogaa. Ukljuite svih

pet osjetila i detaljno ga vizualizirajte. Sredite te mentalne slike tre

Dicka Blasbanda privukla je zamisao da se ivotna energija moe

bao bi biti trenutak kada postiete svoj cilj:

pojaati i usmjeriti, ba kao to povealo pojaava i usmjerava zrake

lijenik moe smanjiti smrtnost svojih pacijenata tako to nikad nee

Sunca. Njega su, kao psihologa, intrigirale teorije Wilhelma Reicha,

dati negativnu dijagnozu.

Kirurg moe poboljati oporavak svojih

austrijskog psihijatra i tienika Sigmunda Freuda, koji je mislio da

pacijenata tako to e mentalno vjebati operaciju prije nego to do

je orgon" (tako je nazvao sveprisutnu kozmiku energiju) mogue

sta pone operirati. Moda nam lijekovi nee vie trebati - dobre

zarobiti u akumulatoru". Akumulator, spremnik proizvoljne velii

namjere bit e dovoljne. Budui da je dokazano da namjera utjee

ne, mogao bi se napraviti od slojeva metalnih i nemetalnih materi

na kemijske spojeve u tijelu, trebali bismo moi ubrzati, usporiti ili

jala, kao to su pamuk ili file. Reich je vjerovao da bi atmosfersku

poboljati sve fizioloke procese. Moda bismo razvili vie revoluci

energiju metal prvo privukao, a onda odbio i na kraju bi je apsorbi

onarnih lijekova kada bismo se mentalno fokusirali na njihovu uin

rala nemetalna tvar. Budui da se spremnik sastoji od puno slojeva,

kovitost i smanjivanje nuspojava.

orgonska energija stalno bi tekla izmeu njega i atmosfere i tako se

Poboljali bismo kvalitetu naih svakodnevnih napora samo pomo

stalno akumulirala". Rezultati prvih Reichovih pokusa s biljkama i

u detaljnih mentalnih proba. Kod kue bismo mogli svojoj djeci

ivotinjama puno su obeavali, i to je bio temelj njegovim kasnijim

slati namjeru za bolji uspjeh u koli ili bliskiji odnos s prijateljima.

tvrdnjama o ljekovitosti te energije.

Ljudska namjera je moda dovoljno jaka da utjee na svaki element

Blasband se dosjetio da su Reichove zamisli sline postavkama Frit-

naih ivota.

za- Alberta Poppa i njegovom radu s biofotonima. Moda je akumu

Sve te mogunosti govore nam da imamo nevjerojatnu odgovornost

lator najbolje testirati pomou mjerenja njegovog djelovanja na svje

spram vlastitih misli. Svatko je potencijalni Frankenstein, s nevjero

tlost koja izlazi iz svih ivih bia.

jatnom moi mijenjanja ivog svijeta oko sebe. Na kraju, koliko nas

Blasband je u kolovozu 1993. godine otputovao u Poppov meuna

odailje uglavnom pozitivne misli?

rodni Institut u Kaiserlauternu u Njemakoj. Popp i on napravili su

212

79

213

civjrcKiMcH i

itivijtKt /

ueseto

Lynne Mclaggart

poglavlje:

VUDU-EFEKT

brojne orgonske akumulatore, odabrali biljke - sjetvenu grbicu

Mnogi iscjelitelji koriste negativna sredstva kako bi postigli poziti

(Lepidium sativum) i algu (Acetabularia crenulata) - na kojima e

vne rezultate. Larry Dossey, autor knjige Be Careful What You Pray

vriti pokuse. Poppovi fotomultiplikatori trebali su brojati emisije

For..., primijetio je da je negativna namjera u osnovi veine iscje

svjetla biljaka u i izvan orgonskih akumulatora i biljeiti razlike.

ljivanja. Za lijeenje od zarazne bolesti ili karcinoma takva je vrsta

Blasband je izveo etiri pokusa: stavio je alge u akumulator - prvo

namjere nuna. Funkcionira kroz elju za ubijanjem neega, bilo

na jedan sat, a onda na dva tjedna - bez ikakvih rezultata. Poppo-

da se radi o inhibiranju enzima bakterija, mijenjanju propusno

va oprema nije zabiljeila nikakvu razliku u emisijama svjetlosti.

sti stanine membrane, sprjeavanju hranjenja stanice ili sinteze

Blasband je mislio da se to dogodilo zato to su biljke bile ve

DNK. Da bi se pacijent oporavio, njegov nametnik mora umrijeti.

toliko zdrave da im se stanje nije moglo nikako poboljati. Moda

Mnogi zaetnici primjene medicine uma i tijela u lijeenju karci

bi se vea promjena vidjela u subjektima kojima je trebala pomo.

noma, kao to su dr. Bernie Siegel, dr. Carl Simonton i australski

Popp i on odluili su Acetabularii uskratiti nune vitamine 24 sata

psihijatar Ainslie Meares, poticali su svoje pacijente na rabljenje

prije tretmana. Ni tada nije bilo nikakve razlike. Biofotoni biljke

mentalnih slika - metaforikih prikaza svoje bolesti - kako bi po

nisu se promijenili. inilo se da akumulator ni u kojem sluaju ne

takli izlijeenje. Veina oboljelih od karcinoma rabila je vizuali-

moe pomoi biljkama.

zacijske tehnike kod kojih su zamiljali bojno polje na kojima se

Blasband i Popp potom su odluili testirati postavku da namje

dobro (pacijent) sukobljava sa zlim (karcinomom), a pacijent ima

ra moe pojaati djelovanje akumulatora. U novoj seriji pokusa

vee oruje. Neki pacijenti zamiljali su svoje leukocite kao vojsku

Blasband je slao namjeru akumulatoru ne bi li njegova energija

koja ubija stanice raka ili su zamislili kako zatvaraju slavinu" koja

bila tetna za jednu, a korisna za drugu vrstu sadnica. I tu su re

regulira dotok krvi u stanice raka. Neki pacijenti zamislili su se kao

zultati bili razoaravajui. Znaajne razlike bilo je samo u broju

sudionici u nasilnoj video-igri. Kada je Simonton prvi puta pri

ili kvaliteti biofotonskih emisija biljaka prije i poslije tretmana:

mijenio tu tehniku sedamdesetih godina dvadesetog stoljea, Pac-

djelovala je samo negativna namjera.' U oba je pokusa negativna

Man je bila najpopularnija igra. Predloio je pacijentima da zamisle

namjera bila jaa od pozitivne. kodljive misli imale su najjai

kako je u njihovom tijelu mali Pac-Man, koji jede sve stanice raka

uinak.

koje mu se nau na putu. No, jedno je zajedniko svim tehnikama:

Blasbandovo malo istraivanje naglaava jednu vrlo uznemiruju

ubojita namjera - pacijent je morao htjeti unititi neprijatelja.

u mogunost: loe misli, ba kao i dobre, mogu jednako, a moda

Istraivanja negativnog mentalnog utjecaja puna su zapreka za

i snanije, utjecati na svijet oko nas. Ipak, namjera u svim kultu

znanstvenike. Jedan od osnovnih problema je, kao to je i Clive

rama ima i mranu komponentu: uroke, vudu, kletve, koji su, po

Backster primijetio, nai ivo bie koje slobodno moe ubiti, bez

nekim navodima, vrlo uinkoviti.

iijeg protivljenja. Mnogi tako istrauju primitivne oblike ivota,

214

215

cnorcniMcni

iMMwiJCHt

Lynne

Deseto

Mciaggart

poglavlje:

VUDU-EFEKT

kao to su biai, ili gljivice, ili pokuse vre na sjemenju malih bi

Barryjevu studiju uspjeno su ponovili znanstvenici sa Sveuilita

ljaka.

u Tennesseeju iako se u njihovom pokusu testiralo i utjecanje na

Jo jedan problem je izbjei efekt rasipanja". to ako je iscjelitelj

daljinu budui da su sudionici od gljivica bili udaljeni 24 km.

malo dekoncentriran i negativnu namjeru poalje domainu? Ka

Slino istraivanje proveo je i Carroll Nash, upravitelj Odjela za para-

nadska iscjeliteljica Olga Worrel iz tog je razloga odbila slati nega

psihologiju na Sveuilitu St. Joseph u Philadelphiji, ali s Escherichi-

tivnu namjeru zaraznim bolestima. Brinula se da bi se njena nega

om coli, mikroorganizmom koji ima izravan utjecaj na ljudsko zdra

tivna namjera mogla proiriti i na osobu koju eli iscijeliti.

vlje. Milijuni tih bakterija, koje pomau u probavljanju hrane i zatiti

Jedan od najranijih pokusa s negativnom namjerom proveo je Jean

od neprijateljskih bakterija, mirno ive u probavnom sustavu. E. coli

Barry, predsjednik Institut Metapsychique Internationala, koji se

takoer sudjeluje u razgradnju mlijenog eera (laktoze). No, E. coli

bavio bakterijama i gljivicama. Barry je razumio kljunu ulogu tih

moe postati opasna ako izae iz probavnog sustava ili mutira u opa

naizgled beznaajnih organizama u zdravlju ovjeka. Ako bi mo

san oblik koji uzrokuje bolesti. Mnoge opasne vrste prisutne su i u

gao dokazati da namjera moe eliminirati te male organizme, ljudi

hrani. E. coli je za Carrolla Nasha bila zanimljiv izbor. Kada bi ljudi

bi mogli bolje kontrolirati svoje zdravlje.

mogli upravljati njenim rastom, mogli bi izbjei ozbiljne infekcije i

Barry je odluio testirati utjecaj negativne namjere na gljivicu Rhi-

poboljati zdravlje svog probavnog sustava.

zoctonia solani. Rhizoctonia, vlaknasta gljivica i daleki roak am

Nash je odluio testirati moe li mentalni utjecaj izmijeniti brzinu

pinjona, neprijatelj je oko 500 vrsta usjeva. Poljoprivrednici je zovu

mutacije E. coli. Ona obino ivot zapone bez sposobnosti fermen-

bijela noga" , jer obino napada korijen i tako prijei rast te na

tiranja laktoze (laktoza negativna"), ali nakon to kroz brojne ge

kraju uniti biljku. Nitko se ne bi protivio uspostavljanju kontrole

neracije mutira, postaje laktoza pozitivna". Taj se proces

nad takvom tetoinom.

odvija predvidivom brzinom. Nash je elio vidjeti mogu li je njegovi

Barry je postavio pokusne petrijeve zdjelice i spario ih s kontrolni

studenti usporiti ili ubrzati. Kako bi mjerio brzinu rasta tih siunih

ma, u kojima je isti tip gljivice rastao u istim uvjetima. Angairao

organizma, Nash se posluio elektrofotometrom - on broji mikrobe

je pet sudionika i svakome dodijelio pet pokusnih petrijevih zdje

tako to registrira i najmanje promjene u gustoi medija u koji su

lica i pet kontrolnih. U odreeno je vrijeme svaki sudionik trebao

uronjeni.

slati namjeru za usporavanje rasta gljivice u pokusnim zdjelicama.

Svaki od ezdeset studenata sudionika dobio je devet epruveta u ko

Nakon pokusa, pomonik je mjerio rast svakog uzorka tako to je

jima su se nalazili ili laktoza negativni ili laktoza pozitivni sojevi E.

iscrtao njegove obrise na papiru. Od 195 zdjelica s gljivicama na

coli. Studenti su trebali mentalno potaknuti transformaciju nemuti-

koje se djelovalo negativno, rast je bio manji u 151 (77%) kada bi ih

ranih bakterija iz prve tri epruvete u laktoza pozitivne. U sljedee tri

se usporedilo s prosjenim rastom u kontrolnoj skupini.

epruvete trebali su inhibirati mutaciju. Na zadnje tri epruvete nisu

216

obino

217

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

u e s e i o \> u y i a v i) t - . v u u u ' c r c r v i

McTaggart

trebali utjecati. Kada je Nash usporedio rezultate, vidio je da su

Manning je slao negativne namjere s udaljenosti ili tako to je dodi

obje vrste namjere bile djelotvorne, ali da je negativna ipak bila

rivao tikvicu sa stanicama. Kmetz je tada, pomou posebne opreme,

uspjenija.

mjerio koliko je stanica ostalo na podlozi. Inae se stanica raka, koja

U Nashovom istraivanju postojao je jedan zanimljiv imbenik:

ima pozitivni naboj, uhvati za stijenku plastine tikvice, privuena

on nije odredio odakle treba slati namjeru - sudionici su je mo

njenim negativnim elektrostatskim nabojem. Kada je stanica ozlije

gli primjenjivati odakle su htjeli: iz svojih domova, iz laboratorija

ena, odlijepit e se i pasti na podlogu. Kmetz je sa svojom opremom

itd. Kada je Nash ukljuio i taj faktor u svoju analizu, doao je do

pokazao da je Manning smrtno ranio kulturu stanica." Manningove

zanimljivih rezultata: studenti koji su trebali slati pozitivnu namje

izvanredne iscjeljivake sposobnosti bile su izvrnute: u tom se istra

ru bili su najuspjeniji kad su bili u laboratoriju, dok je negativna

ivanju pretvorio u ubojicu.

namjera najbolje djelovala kada bi bili izvan laboratorija. Znan

Majstori Qigonga otvoreno tvrde da namjera moe poboljati ili uni

stvenici koji su ponovili Barryjevu studiju otkrili su da negativna

titi - ak se i kineski naziv za slanje pozitivnog qia, ili ivotne ener

namjera najbolje djeluje na daljinu. Pozitivna namjera najbolje dje

gije, prevodi kao um koji unitava".

luje u blizini cilja, dok je negativna najuinkovitija kada cilj nije u

Brojna istraivanja Qigonga, provedena u Kini, a nalaze se u Qigong

vidnom polju.

bazi podataka, tvrde da um koji unitava" moe ubijati stanice raka

10

12

Ta rana istraivanja otkrila su neke vane aspekte namjere. Misli su

kod ljudi, tumore kod mieva, smanjiti rast E. coli i smanjiti akti

vrlo precizno oruje: njihovi uinci na iva bia mogu biti vrlo ra

vnost amilaze, enzima koji sudjeluje u probavljanju ugljikohidrata.

zliiti, ovisno o prirodi namjere, tj. je li ona pozitivna ili negativna.

Meutim, zapadnjaki znanstvenici i dalje su rezervirani glede te

Na poloaj tijekom slanja namjere takoer je vaan. Za pozitivnu

baze podataka: malo je takvih istraivanja ponovljeno na Zapadu.

namjeru najbolje je kada smo blizu svog cilja, a za negativnu je

Jedno istraivanje biljaka, provedeno na Prvoj svjetskoj konferenciji

bolje da smo udaljeni.

za akademsku razmjenu medicinskog Qigonga, u Pekingu 1988. go

Osim ovjeka, dobar pokusni kuni su i njegove stanice. Ako mo

ete dokazati uinak nekog agensa na osnovnu komponentu bia,
onda ste dokazali i njegov uinak na cijelo bie. Dr. John Kmetz,
kolega Williama Brauda iz San Antonia u Teksasu, odluio je testi
rati djelovanje negativne namjere na karcinom. Iako svoju teoriju
nije mogao testirati na ivom biu, zadovoljio se s uzorkom stanica
raka grlia maternice i angairao Matthewa Manninga, nadarenog
britanskog iscjelitelja.

218

13

dine, ispitalo je hoe li slanje qia utjecati na rast biljke Tradescantia

paludosa tako to e se usredotoiti na njen proces replikacije. Maj
stor qia trebao se usredotoiti na oteivanje jednog od mehanizama
za samounitenje biljke: zbog takve tete biljka bi trebala ivjeti due
no inae.

14

Majstor je trebao svoju namjeru precizno usmjeriti kako

bi ozlijedio samo jedan aspekt biljke, dok bi ostatak ostao netaknut.

Znanstvenici su se, kako bi zabiljeili i najmanje promjene biljke, po
sluili mikronuklearnom metodom, razvijenom na sveuilitu We-

219

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Lieseio

pogiavije:

vuuu-ti-tKi

stern Illinois State. Tijekom istraivanja, majstori Qigonga pokazali

temelju svoje prakse, vjerovao u uspostavljanje emocionalne veze

su nevjerojatnu sposobnost slanja preciznih uputa, od kojih su neke

sa svojim ciljem - ak i kada se radi o stanicama karcinoma - prije

bili tetne, a neke korisne za odreene dijelove biljke.

slanja iscjeljujue namjere. Rein je pripremio pet razliitih petrije-

15

Slino istraivanje proveli su znanstvenici na Medicinskom fakultetu

vih zdjelica s jednakim brojem stanica raka i od Laskowa zatraio

Yang Ming i Nacionalnom istraivakom institutu za kinesku me

da svakoj poalje razliitu namjeru. Laskowljeva prva namjera bila

dicinu u Taipeiju na Tajvanu. U toj je studiji majstor Qigonga naiz

je da se vrati prirodni red i da se brzina rasta stanica vrati u nor-

mjence slao pozitivne i negativne namjere spermatozoidima vepra

malu.

i ljudskim fibroblastima (elementima vezivnog tkiva). Nakon dvije

Kod sljedee zdjelice primijenio je taoistiku vizualizaciju: zami

minute negativne namjere, rast stanica i njihova sinteza bjelanevi

ljao je kako su u zdjelici ostale samo tri stanice. Kod tree zdjeli

na smanjili su se za dramatinih 22 - 53%. Kada je majstor Qigon

ce nije trebao primijeniti namjeru, ve samo zamoliti Boga da mu

ga deset minuta slao pozitivnu namjeru, aktivnost stanica poveala

Njegova volja tee kroz ruke. Stanicama u etvrtoj zdjelici dao je

se za 5 - 2 8 % .

U drugom dobro kontroliranom istraivanju, koje

bezuvjetnu ljubav: meditirao je o ljubavi i suosjeanju, ba kao i

je proveo Medicinski fakultet Mount Sinai, dva majstora Qigonga

Davidsonovi budisti. Kod zadnje zdjelice Laskow je primijenio

uspjela su inhibirati proces povezan s kontrahiranjem miia ak

destruktivnu namjeru: zamiljao je kako se stanice dematerijali-

za 2 3 % .

ziraju i odlaze ili u svjetlost ili u prazninu". Rein je kod vizuali

16

17

Ta istraivanja postavljaju oito pitanje: to je jae, pozitivna ili ne

ziranja Laskowu dao slobodu izbora slika jer nije bio siguran koje

gativna misao? U nekim je istraivanjima negativna namjera jaa,

bi slike bile najuinkovitije u unitavanju neega. Je li uinkovitije

no to ima smisla u studijama poput Blasbandovih, gdje je oito

zamisliti kako neto odlazi na krajnje odredite (svjetlost) ili kako

lake otetiti zdravi sustav nego poboljati stanje ve zdravog, ili

ima neograniene mogunosti (praznina)? Rein je Laskowljevu

popraviti stanje, ili urediti sustav koji je u kaosu.

Uinkovita na

uinkovitost mjerio pomou koliine radioaktivnog timidina,

mjera bilo koje vrste zahtijeva red i usredotoenu misao. Koliko

koju stanice karcinoma apsorbiraju i koji je njihov indikator ra

negativnih namjera odailje netko poput majstora Qigonga?

sta.

Iako se ini da precizno usmjerena negativna namjera moe pore

Laskowljeve razliite namjere imale su razliite uinke. Najuin

metiti najosnovnije bioloke procese, jedno istraivanje navodi na

kovitije su bile neusmjerene namjere, u kojima je stanicama suge

zakljuak da ona nije nuna za iscjeljivanje. Leonard Laskow, ame

rirano vraanje prirodnom poretku, to je umanjilo njihov rast za

riki ginekolog i iscjelitelj, sudjelovao je u istraivanju amerikog

39%. Podvrgavanje Bojoj volji bilo je otprilike upola uinkovito

biologa Glena Reina, u kojem se testirala najuinkovitija strategija

i rast stanica smanjio se za 2 1 % . Jednako je bilo i s taoistikim

iscjeljivanja za spreavanje rasta stanica karcinoma. Laskow je, na

vizualizacijama. Bezuvjetno prihvaanje i zamiljanje dematerija-

18

19

220

221

liziranja stanica nisu imali uinka. Kod ta je dva sluaja problem

vjesno mu elite zlo? aljete li nesvjesno negativnu namjeru? Ili, to s

moda bio u nedovoljnoj usredotoenosti misli.

trenucima kada ste bijesni? Je li mogue da trenutani bijes uzrokuje

Rein je u sljedeem istraivanju od Laskowa traio da se ogranii

nenamjernu tetu?

na dvije mogunosti: taoistiku vizualizaciju i zamolbu da se stanice

Odvie revna istaica jednom je skinula sav krom sa slavina u naim

vrate svom prirodnom poretku. Ovog puta u oba je sluaja posti

kupaonicama. Kada sam to vidjela nekoliko sati nakon to je otila,

gao identine rezultate: rast stanica karcinoma smanjio se za 20%.

bila sam toliko bijesna da sam morala lei. Ba smo zavrili skupo

Najjai uinak imala je kombinacija te dvije namjere: zamolba da se

petomjeseno preureivanje nove kue. Bila sam uasnuta kada sam

stanice vrate svom prirodnom poretku i zamiljanje da ih je ostalo

kasnije saznala da je spremaica, dok sam ja bjesnila, pala iz autobu

samo tri umanjilo je njihov rast za 40%. Oito je kombinacija zamol

sa i slomila nogu. Drugi put bila sam obuzeta iracionalnom ljutnjom

be univerzumu da ponovno uspostavi red i zamiljanje odreenog

na nau osobnu bankaricu kada sam saznala da naa banka, s novom

ishoda imala najjai uinak. Rein je zamolio Laskowa da ponovi taj

raunalnom tehnologijom, nije zabiljeila polog i odbila nekoliko

kombinirani pristup, ali da ga ovaj put usmjeri samo na hranjivu po

naih ekova. Kasnije sam saznala da je naa osobna bankarica, ot

dlogu na kojoj su stanice rasle. Rezultati su bili jednaki kao i u prvom

prilike u isto vrijeme kada sam ja izraavala svoj bijes, pala na plo

setu pokusa.

niku i slomila veinu prednjih zubi.

Na kraju je Rein zamolio Laskowa da primjenjuje svaku od pet na

Zbog takvih dogaaja uvijek sam osjeala krivnju i znatielju. Je li

mjera naizmjence na pet posuda s vodom, koja e se poslije uporabiti

njihova nesrea bila moje djelo? Je li mogue mislima urei nekoga?

u pripremi hranjive podloge za stanice karcinoma. Voda tretirana

Razmotrila sam uinak negativnih misli koje svima svakoga dana

namjerom za vraanje prirodnog poretka opet je bila najuspjenija

prolaze kroz glavu. Negativna misao o samome sebi (Netalentirana

- rast stanica smanjio se za 28%. U ovom je sluaju voda pohranila

sam i lijena") ili o vlastitoj djeci (Tako je neuredan" ili Loe joj ide

namjeru, prenijela je na hranjivu podlogu, a onda i na same stanice.

matematika") moda se na kraju moe manifestirati kao fizika ener

Laskowljev pristup bio je pouan. Najuinkovitija iscjeljujua namje

gija i postati proroanstvo koje se samo po sebi ostvari. U trenucima

ra sroena je kao zamolba u kombinaciji s vrlo odreenom vizualiza-

kada osjeate odbojnost prema nekome ili neemu, koju ne moete

cijom ishoda - znai, nije nuno bila destruktivna. Kod iscjeljenja

racionalno objasniti, moda registrirate njihovu negativnu namjeru

je moda najuinkovitiji pristup maknuti se, pustiti ishod i dopustiti

prema vama. Mogue je da ak i kada ste deprimirani imate fiziki

veoj inteligenciji da ponovno uspostavi red.

uinak na iva bia oko sebe.

Veina istraivanja negativne namjere bavi se svjesnom eljom za

Bernard Grad, kanadski biolog, pozabavio se tim pitanjima u istra

ozljeivanjem nekog ili neeg. Zanimali su me oni trenuci kada je

ivanju koje je ispitivalo uinak negativnih stavova na rast biljaka.

negativna namjera nesvjesna. Recimo da vam se netko ne svia i nes-

Zasadio je etiri skupine od 18 lonaca. U svakom je bilo 20 sjemenki

20

222

223

LftjrtniivitN i

NflMjtKt / Lynne mciaggart

ueseio

pogiavije:

vuuu-trtiu

jema. Svaki lonac zalijevan je vodenom otopinom soli ( 1 % soli), to

hinjske soli. Nash je potom odlio 6 ml iz svake boce u epruvete

je malo jae od fizioloke otopine i moe usporiti rast biljke. Svaki

za fermentaciju. Otopine koje nisu drali mentalni bolesnici inile

od tri seta biljaka zalijevan je slanom vodom, ali tek nakon to je tu

su kontrolnu skupinu. U sve epruvete zatim je ulio otopinu kva

vodu pola sata drala jedna od triju osoba. Kontrolni set biljaka zali

sca. Nash je nakon dva sata izmjerio koliinu ugljinog dioksida

jevan je otopinom soli koja nije izloena niijem djelovanju.

u svakoj epruveti, to je radio i tijekom idua dva tjedna. Kada je

Prvu zdjelicu drao je iscjelitelj koji je volio biljke i vrtlarenje. Drugu

usporedio tretirane otopine s kontrolnom skupinom, otkrio je da je

zdjelicu drali su pacijenti s depresijom - mukarac s psihotinom

kvasac u tretiranim epruvetama sporije napredovao.

depresijom i ena s neurotinom depresijom - odabrani iz kanadske

ak i potisnuti osjeaji imaju uinka na ljude do kojih nam je sta

bolnice u kojoj je Grad radio. Mukarac je bio toliko depresivan da

lo. Dr. Scott Walker, sa Sveuilita u Novom Mexicu, 1966. godine

nije ni pitao to je u boci: pretpostavio je da je Grad, u bijeloj kuti, jo

istraivao je alkoholiare na lijeenju. Nasumino ih je podijelio u

jedan od brojnih lijenika koji ga pripremaju za terapiju elektroo-

skupine i za njih su se molili lanovi Vjerske inicijative Albuquerq

kovima. Dok je drao bocu, ponavljao je da ne treba elektrookove.

ue (Albuquerque Faith Initiative), svakog dana tijekom est mjese

ena se oraspoloila im je Grad rekao da je boca dio pokusa. Pola

ci. Polovica sudionika (neki iz tretirane i neki iz kontrolne skupine)

sata kasnije, kada se vratio po bocu, vidio je kako je njie u rukama,

znala je da za njih mole lanovi njihovih obitelji.

kao da je boca malo dijete.

Na kraju tih est mjeseci, Scott je otkrio da su oni za koje su se

Taj nepredvieni obrat brinuo je Grada, jer je tu enu odabrao zbog

molili lanovi obitelji i prijatelji pili vie od drugih. Molitva onih

njenog negativnog razmiljanja. Ona se naizgled ponovno radovala

koji su, navodno, pacijentima eljeli sve najbolje imala je suprotan

ivotu zbog sudjelovanja u pokusu. Nako to je paljivo osmislio su

uinak.

stav u kojem njegovo miljenje nije moglo na nita utjecati, Grad je

Scott je to protumaio na zanimljiv nain: roaci i prijatelji alkoho

sipao vodu na sjemenje.

liara moda su prema njima imali podijeljene i nesvjesne osjeaje.

Nekoliko tjedana kasnije, vidio je da su rezultati slini njegovim pre

Iako su svjesno eljeli njihov oporavak, moda su nesvjesno eljeli

dvianjima. Biljke zalijevane vodom koju je drao ovjek s psihoti

da nastave piti ako, na primjer, osoba koja moli takoer pije i ne

nom depresijom rasle su najsporije. Slijedile su ih biljke iz kontrolne

eli izgubiti prijatelja s kojim se moe napiti. Takoer, mogue je

skupine. Najbre su rasle one koje su zalijevane vodom koju je drao

da je alkoholiar toliko povrijedio svoje blinje da oni nesvjesno

iscjelitelj, a slijedile su ih one koje je drala depresivna ena. inilo se

prieljkuju njegovu smrt.

da su njene biljke rasle bre zbog njenog entuzijazma za pokus.

Sva ta istraivanja su mala, ali su njihove implikacije ogromne: ak

21

22

Carroll Nash iskuao je slian pokus: zamolio je skupinu psihotinih

i vae trenutano stanje uma ima namjeru koja utjee na ivot oko

ljudi da pola sata dre zapeaene boce s otopinom dekstroze i ku-

vas. Um utjee na svoju okolinu, slali mi namjeru ili ne. Misliti

224

225

Deseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

znai djelovati. Kada svjesno na nekog nastojimo utjecati, moramo

zrne inae uzrokuje kalcij, i ono se moe kontrolirati uklanjanjem

se preispitati: aljemo li doista ljubav?

svega kalcija iz plazme, koji se potom moe dodavati po elji. Do

Ta istraivanja takoer objelodanjuju mogunost da misli koje iz nas

davanje antikoagulansa heparina sprjeava gruanje, bez obzira na

izlaze u svakom trenutku utjeu i na neive predmete oko nas. Neki

prisutnost kalcija.

ljudi imaju negativan ili pozitivan uinak na elektronsku opremu - ili

su aneli ili gremlini. Wolfgang Pauli, jedan od otaca kvantne teorije,
bio je poznat po tome to je oko sebe irio negativno polje sile. im
bi uao u svoj laboratorij, mehanizmi bi se pokvarili ili zapalili.

23

Ja sam prvoklasni gremlin. U rijetkim trenucima kada sam loe ra

spoloena sva raunala u naem uredu bi se kvarila. Jednom, kada
sam bila vrlo uzrujana, nakon to sam pokvarila svoj pisa i raunalo,
krenula sam na posao i pokuala raditi na raunalima u uredu. im
bih poela, oni bi se kvarili. Kada sam nehotice pokvarila i laserski
kopirni aparat, moji su me suradnici odluno ispratili iz ureda.
Pokojni Jacques Benveniste iz prve je ruke oivio efekt gremlina kada
je proveo pokus s elektromagnetskim signaliziranjem meu stanica
ma. Nakon 1991. godine i svojih poznatih istraivanja s memorijom
vode, Benveniste je zakljuio da signalizacija medu molekulama nije
kemijska ve elektromagnetska. Unutar ive stanice, molekule ko
municiraju bez kemikalija. Rabe elektromagnetske niskofrekvntne
signale i svaka molekula ima sebi svojstvenu frekvenciju.

24

Benve

niste je do svoje smrti 2005. godine istraivao mogunost prijeno

sa tih molekularnih signala pomou pojaala i elektromagnetskih
zavojnica. Pokazao je da je mogue utjecati na reakciju molekule,
bez prisutnosti nje same, iskljuivo pomou reproduciranja njenog
jedinstvenog zvuka".

U svom istraivanju Benveniste je uklonio kalcij iz plazme, dodao

ga vodi, u koju je zatim pustio zvuk" heparina (digitaliziranu elek
tromagnetsku frekvenciju heparina koju je otkrio). Kao i kod drugih
pokusa, frekvencija heparina djelovala je kao i same molekule: krv se
manje gruala.
Beneveniste je imao robota za taj pokus ne bi li tako uutkao kritia
re koji su tvrdili da je za sve kriv ljudski element. Robot se sastojao
od kuita s rukom koja se micala u tri smjera i mehaniki izlagala
vodu s kalcijem heparinu u nekoliko jednostavnih koraka.
Benveniste je, nakon stotina takvih pokusa, otkrio da ta procedu
ra funkcionira osim u dane kada je bila prisutna jedna ena, inae
iskusna znanstvenica. Benveniste je posumnjao da ta ena odailje
neke valove koji blokiraju signale. Dosjetio se kako e to testirati i
otkrio da ta ena odailje snana, vrlo koherentna elektromagnetska
polja koja ometaju komunikacijske signale u pokusu. Nekako je ta
ena djelovala kao frekvencijski scrambler. Kako bi to dalje tretirao,
zamolio ju je da dri posudu s homeopatskim granulama pet minuta
u ruci. Kada je kasnije testirao posudicu, molekularni signali bili su
izbrisani.
Budui da se vjerojatno radilo o elektromagnetskom problemu, bilo
je oito da aparat treba zatititi od elektromagnetskih polja pomou
titnika. Kada je titnik bio postavljen, aparat vie nije davao dobre

Jedan od Benvenisteovih brojnih pokusa sa staninom signalizaci

rezultate. Benveniste je nekoliko dana razmiljao o tome: moda se

jom bavio se prekidanjem koagulacije krvne plazme. Gruanje pla-

radilo o pozitivnim uincima okoline, a ne samo o odsutnost nega-

226

227

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

tivnih efekata. Otvorio je titnik i zamolio dugogodinjeg voditelja

molitve. Molitve su imale dokazive efekte i taj je pokus primjer po

laboratorija da stane ispred robota. Robot je odmah poeo davati sa

zitivnog vudua.

vrene rezultate. im je voditelj otiao i tit vraen na mjesto, robot

Ako moemo nesvjesno primati negativne utjecaje, je li mogue

nije davao dobre rezultate. To je navodilo na zakljuak da neki ljudi

poduzeti neto kako bi te negativne utjecaje blokirali? Mnogi me

negativno utjeu na elektroniku, a neki pozitivno. titnik je blokirao

diji savjetuju vizualiziranje nekakve zatite: recimo, zamislite se u

i negativne i pozitivne utjecaje.

ogromnom balonu. Marylin Schlitz i William Braud tu su zamisao

Benveniste je zakljuio da je jedina tvar blizu robota, sposobna za

testirali u svojim pokusima sa zurenjem na 300 dobrovoljnih su

registriranje pozitivnih i negativnih aktivnosti, bila epruveta s vo

dionika, podijeljenih u parove i rasporeenih po odvojenim pro

dom. Zamolio je laboratorijskog tehniara da epruvetu dva sata dri

storijama. Svaki lan para (poiljatelj) trebao je koristiti mjeavinu

u depu. Zatim je stavio epruvetu u aparat, poslao tehniara iz sobe

vizualizacije i samoregulacijskih tehnika kao to su oputanje i au

i postavio tit. Nakon toga su pokusi s robotom gotovo uvijek davali

togeni trening, kako bi se relaksirao i revitalizirao. Poiljatelji su

dobre rezultate.

alim trebali poslati namjeru za stvaranje istog stanja kod primate

25

26

Te prie o gremlinskom efektu" nisu tako nezamislive kada u obzir

lja (svog partnera), to se biljeilo poligrafom. Usporedbe oitanja

uzmete ogromne koliine podataka sakupljenih u laboratoriju PEAR,

elektrodermalne aktivnosti pokazale su da je namjera poiljatelja

koji pokazuju da ljudska namjera moe dovesti u red nasumine izla

djelovala - kada su bili oputeni ili aktivni, to se stanje prenosilo i

zne informacije na raunalu, ak i kada ta namjera nije promilje

na primatelje.

na i svjesna. iva svijest moda ima jaki uinak na mikroprocesore,

Primatelji su zatim trebali vizualizirati razne slike, koje e djelovati

koji su sada nevjerojatno osjetljivi. Najsitnije promjene u kvantnom

kao psiholoka barijera kroz koju namjere poiljatelja nee moi

procesu mogu imati ogroman utjecaj. Izgleda da je moj gremlinski

proi: bila je doputena bilo kakva slika - tit, ogromni betonski

efekt" povezan s trenucima ekstremnog stresa i uzrujanosti, no kod

zid, elina ograda, pulsirajue bijelo svjetlo - koja je sluila svojoj

nekih ljudi to je jednostavno dio njihovog sustava razmiljanja.

svrsi. Te strategije bile su uspjene u blokiranju neeljenih utjeca

Koncept prenoenja naih misli u neive objekte osnova je crne ma

ja.

gije u mnogim kulturama koje lutke pune negativnom namjerom i

Znanstvenici sa Sveuilita u Edinburghu slina su istraivanja po

koriste ih kako bi nakodili neprijateljima. Tradicija uporabe lutaka

kuali ponoviti u stroim uvjetima. Poiljatelji su naizmjence poku

bogata je, no one nisu bile predmetom opsenih znanstvenih istra

avali umiriti i aktivirati primatelje, koji su tijekom prve polovice

ivanja. Dean Radin je osmislio pokus u kojem je htio testirati ui

seanse trebali biti otvoreni za utjecaje, a tijekom druge zatvoreni.

nak vudu-lutki u slanju pozitivne namjere. Napravio je malu lutkicu

Tada su se trebali zamiljati u zatitnoj ahuri" ili jednostavno biti

osobe koju su sudionici pokusa poznavali i kojoj su onda slali svoje

tvrdoglavi. Meutim, elektrodermalna aktivnost je u oba sluaja

228

27

229

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Deseto

McTaggart

poglavlje:

VUDU-EFEKT

bila jednaka, ak su oitanja bila malo vea tijekom faze blokira

stove na tisuama sudionika, tijekom mnogo godina, ne bi li tako

nja". To navodi na zakljuak da obine mentalne strategije nisu do

izmjerio" misli i tajne elje pacijenata."'

voljne za uspjenu zatitu od neeljenih utjecaja.

Diamond je otkrio misao koja moe prevladati sve vrste negativnih

28

Majstori Qigonga prolaze dugotrajnu obuku ne bi li nauili tehnike

misli, zamisli i situacija. Nazvao ju je misao za navoenje", jer ga je

pomou kojih prikrivaju svoja energetska polja i brane se od nee

podsjetila na djetinjstvo u Sydneyu u Australiji i plivanje u oceanu.

ljenih utjecaja. Stvaranje mentalnog tita oko sebe, kako bi se obra

Kada bi im zaprijetio veliki val, on i njegovi prijatelji zaronili bi na

nili od paljbe negativnih utjecaja - bilo da se radi o nadreenom,

dno oceana i drali se za kamenje dok val ne bi proao. Diamond

napasnom kolegi, strancu koji bulji u vas u redu pred blagajnom

pie: Shvatili smo da u toj situaciji moemo samo zaroniti i uhvatiti

- vjerojatno je zahtjevnije od puke tvrdoglavosti ili vizualiziranja

se za stijenu" dok stres ne proe."'"

barijera.

Diamond je shvatio da je misao za navoenje, za koju se moemo

Larry Dossey jednom je napisao da je najjae oruje protiv nega

uhvatiti, neto za im svi eznemo. Takoer ju je zvao napjev" (ili

tivne namjere fraza iz Oenaa: Izbavi nas od zla." Naila sam na

manira): na osobiti talent koji nas raduje i prua nam osjeaj jedin

jo jedan ekumenski primjer u radu dr. fohna Diamonda, koji je

stva s Apsolutnim. Termin misao za navoenje" podsjetio ga je na

otkrio jednostavan nain obrane od negativnih utjecaja. Diamonda,

smjernice koje rabe piloti izgubljenih aviona kako bi nali put kui.

psihijatra i holistikog iscjelitelja, nadahnuo je George Goodheart,

Misao za navoenje moe djelovati i kao signal za navoenje kod

zaetnik primijenjene kineziologije, koja testira djelovanje razlii

svakoga, osobito tijekom tekih trenutaka. Diamond je jednom o

tih tvari na tijelo. Goodheart je razvio tehniku testiranja miia",

tome napisao: vrsto nas dri na zacrtanom putu."

koja je vaan aspekt dananje primijenjene kineziologije. Zamolio

Diamondove zamisli nisu prole znanstvena ispitivanja, no ogromna

bi pacijenticu da stane, okrene se prema njemu i isprui lijevu ruku

koliina njegovih anegdotalnih dokaza pri koritenju bihevioralne

paralelno s podom. On bi svoju lijevu ruku stavio na pacijentiino

kineziologije na tisuama pacijenata ipak njegovom radu daje odre

rame kako bi je stabilizirao i zamolio je da se svom snagom opire

en znaaj. Kada nas preplave najnegativnije namjere, moda je naj

dok joj gura ruku. U veini sluajeva ruka bi odbila pritisak Good-

bolje zatititi se dranjem za misao o naoj ivotnoj svrsi.

heartovog guranja. Meutim, kada bi osoba bila izloena tetnim

tvarima (primjerice, prehrambenim aditivima ili alergenima), lijeva
ruka pacijenta ne bi se mogla oduprijeti Goodheartovom pritisku.
Diamond je to testiranje miia primijenio na toksine misli: kada
osoba ima neku neugodnu misao, mii indikator" bio bi slab. Di
amond je to nazvao bihcvioralnom kineziologijom" i proveo je te-

230

231

Jedanaesto poglavlje
MOLITVA ZA PROLOST
Uoi novog milenija Leonard Leibovici, izraelski profesor interne
medicine i strunjak za infekcije dobivene u bolnici, provodio je
istraivanje iscjeljujueg djelovanja molitve na skoro 4000 odraslih
ljudi koji su tijekom boravka u bolnici dobili sepsu. Protokol istra
ivanja bio je strog: pomou generatora sluajnih brojeva podije
lio je sudionike u dvije skupine, od kojih je jedna bila kontrolna.
Ni pacijenti niti osoblje bolnice nisu znali tko prima molitvu, pa
ak ni da li se istraivanje provodi. Imena pacijenata u tretiranoj
skupini zapisana su na papir i uruena osobi koja se zatim molila
za dobrobit cijele skupine. Leibovici je elio usporediti tri skupi
ne rezultata i kod tretirane i kod netretirane skupine: broj smrti
u bolnici, trajanje boravka u bolnici i trajanje groznice. Pri izra
unavanju rezultata, paljivo je primjenjivao nekoliko statistikih
mjerenja ne bi li ispitao mogui znaaj svih razlika. Na kraju je u
tretiranoj skupini broj smrti bio manji u odnosu na netretiranu
skupinu (28,1% u odnosu na 30,2%), no ta razlika nije statistiki
znaajna. No, kod dvije skupine statistiki znaajno velika razlika
bila je izmeu jaine bolesti i vremena potrebnog za ozdravljenje.
Pacijenti iz tretirane skupine puno su krae boravili u bolnici i
bre se oporavljali.

233

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

j e c i d i i d e b i u p u y i d v i j e. I I I U L I I V i r K U S L U i l

McTaggart

Tema ovog istraivanja nije bila nova. No, ova studija imala je je

skeptika smijali. Jedan dopisnik je napisao: Da je mogue prijei

dan inovativni element. Pacijenti su u bolnici boravili izmeu 1990. i

granice vremena, to bi znailo da se netko moe vratiti, ubiti Hitlera

1996. godine. Za njih se molilo tek 2000. godine, to je gotovo cijelo

i tako sprijeiti Holokaust."

desetljee kasnije.

Leibovicija su podrali znanstvenici zainteresirani za istraivanje pa-

Studija je zamiljena kao podvala. British Medical Journal (BMJ)

ranormalnih fenomena, tvrdei da istraivanje dokazuje da je moli

objavio ju je u boinom broju 2001. godine, obino rezerviranom

tva uvijek uinkovita: Larry Dossey, koji je opseno pisao o nelo-

za neozbiljne komentare, ba pored skupine stanica u obliku soba

kalnoj" svijesti i iscjeljivanju, komentirao je da je u jednom potezu

Djeda Boinjaka. No, Leibovici se nije alio. elio je neto zorno

Leibovici naglavce okrenuo konvencionalne pojmove vremena,

prikazati i dokazati. Leibovici je osobito volio matematiku i statisti

prostora, molitve, svijesti i kauzalnosti." Mnogi su komentirali da

ku, i stalno ih je koristio u svojim revizijama i meta-analizama odre

je Leibovicija upropastila vlastita paljivost u osmiljavanju istrai

enih postupaka. ak je poeo vjerovati da se i tijek bolesti moe

vanja. Leibovicijevo istraivanje koristilo je samo jednog molitelja,

predvidjeti pomou matematikih modela.

koji je jednaku molitvu slao istovremeno svim pacijentima u skupini,

inilo mu se da se znanstvene metode oskvrnjuju zbog njihove ne

marne primjene na alternativnu medicinu. Samo dvije godine ranije,
takoer u boinom broju BM/-a, objavio je lanak u kojem je tvr
dio da je alternativna medicina, koja se predstavlja kao znanstvena
medicina, slina kukavici u gnijezdu trestenjaka cvrkutia. Glas pti
3

a uljeza jednak je glasovima cvrkutia: no, kada kukavica naraste,

njen glas je najjai. Roditelji cvrkutii ignoriraju injenicu da se radi

tako da su mnogi u krugovima alternativne medicine mislili da ne

pati od problema koji su muili koncepte drugih istraivanja moli
tve. Leibovici je dopisnicima odgovorio u rubrici za pisma u BMJ-u:
Svrha lanka bila je postaviti sljedee pitanje: Moete li vjerovati istra
ivanju, koje izgleda metodoloki tono, a testira neto posve izvan
ljudske percepcije fizikog svijeta, na primjer retroaktivnu intervenci
ju ili loe destiliranu vodu za astmu?

o varalici i hrane je nautrb svog pravog potomstva. Leibovici je bio

Tvrdio je da istraivanje nije tono, jer ne moe biti drukije. To je za

uvjeren da alternativna medicina ne moe biti dovoljno znanstveno

petljana, poludjela statistika. Kako bi razjasnio svoj motiv, dodao je:

rigorozna i da ne treba na nju tratiti vrijeme i sredstva. Veina nje

lanak nema veze s religijom. Vjerujem da je molitva utjeha i da po

govih kolega uope nije razumjela poentu, tako da im je elio poka

mae vjernicima. Ne vjerujem da je treba znanstveno testirati.

zati. Gotovo tono dvije godine kasnije, njegovo istraivanje molitve

Prava svrha je:

objavljeno je u BMJ-u.

Od samog poetka opovrgnuti primjenjivost empirijskih metoda na

Tim je istraivanjem elio pokazati da subjektivne fenomene poput

molitve ne moete objasniti pomou znanstvenih metoda. Problem
je bio u tome to su studiju svi doslovno shvatili. Deseci su mu se

pitanja koja su izvan znanstvenog modela fizikog svijeta. Ili, formalnije reeno, ako je vjerojatnost uspjeha pokusa beskonano mala,
pokus ne treba niti izvoditi.

235
234

tiortKiMtni

Nftmjtnc

Lynne

mciggdrt

Iako je namjeravao znanstveno dokazati apsurdnost alternativne

nih dogaaja. U 87 000 takvih pokusa sudionici su trebali mental

medicine, zapravo je mnogim ljudima dokazao da se danas moemo

no utjecati na rezultat (pismo" i glavu") u odreenom vremenu

moliti za prolost. Leiboviciju je naizgled bilo vrlo ao zbog istrai

- od tri dana do dva tjedna nakon rada aparata. Takvi su pokusi bili

vanja i nije vie elio o njemu razgovarati. Unato svim njegovim

uspjeniji od standardnih. Jahn i Dunneova vjerovali su da se radi

naporima u primjeni razuma i logike u medicini, najvie e ga se

0 beznaajnim razlikama, jer je broj takvih pokusa bio vrlo mali u

pamtiti upravo po tom istraivanju, koje je dokazalo da se moemo

odnosu na ostatak njihovog rada. Meutim, sama ideja da namjera

vratiti i promijeniti prolost.

funkcionira prema naprijed" jednako dobro kao i prema nazad"

Jedna od najosnovnijih postavki o namjeri je u tome da funkcionira

navela je Jahna na pomisao daje nae poimanje vremena pogreno.

po opeprihvaenom principu uzroka i posljedice: uzrok dolazi prije

injenica da su uinci jai u pokusima s vremenskim pomakom na

posljedice. Ako A uzrokuje B, onda se A dogodi prije B. Ta postavka

vodila je na zakljuak da su misli jae kada djeluju izvan naeg pro

odraz je naih najdubljih vjerovanja o linearnoj prirodi vremena. Tu

stora i vremena.

postavku podrava svaki trenutak naih ivota. Prvo naruimo kavu,

Retrokauzalnost su istraivali nizozemski fiziar Dick Bierman i nje

a onda je konobarica donese. Prvo naruimo knjigu na internetu,

gov kolega Joop Houtkooper sa Sveuilita u Amsterdamu," a kasni

onda nam ona stigne potom. I nae starenje opipljiv je dokaz li

je i Helmut Schmidt, ekscentrini fiziar s Lockheed Martina, koji

nearnosti vremena. Dakle, vjerujemo da se posljedice nae namjere

je osmislio elegantnu varijaciju na pokuse s vremenskim pomakom,

mogu dogoditi samo u budunosti. to radimo danas, ne moe utje

utjecanjem na daljinu i generatorom sluajnih dogaaja kako bi

cati na ono to se dogodilo juer.

odredio moe li namjera promijeniti rezultate aparata nakon njego

Meutim, velik broj znanstvenih dokaza o namjeri proturjei tim

vog rada. Generator je povezao s audioaparatom, tako da se nasumi-

osnovnim postavkama o kauzalnosti. Istraivanja su pokazala jasne

no uje kljocanje koje se snima i koje se poslije moe sluati i uti

primjere obrnutih uinaka, gdje posljedica dolazi prije uzroka. Le-

ili u lijevom ili u desnom uhu. Ukljuio je aparat, snimao zvukove

ibovicijevo je istraivanje jedinstveno meu slinim istraivanjima

1 osigurao da nitko, pa ak ni on, to ne uje. Nakon to je, takoer

zato stoje provedeno unazad" - iscjeljujua namjera trebala je utje

bez sluanja, napravio kopije te audiovrpce, zakljuao je original i

cati na dogaaje iz prolosti. No, za mnoge znanstvenike pionire ova

dan kasnije studentima medicine dao kopije. Dobrovoljni sudionici

je studija dobar primjer etekata povezanih s vremenom, koji se esto

trebali su posluati snimku i poslati namjeru da uju vie kljocanja

vide u laboratoriju. Uinci su najbolji kada se namjera alje izvan

u lijevom uhu. Schmidt je takoer snimio kontrolne vrpce tako to je

strogog vremenskog slijeda.

pokrenuo audioopremu ali ni od koga nije traio da utjee na kljo

Robert Jahn i Brenda Dunne u PEAR-u taj su fenomen otkrili kada

canje u lijevom uhu. Kao to je i oekivao, broj kljocanja u lijevom i

su istraivali vremenske pomake u pokusima s generatorom sluaj

desnom uhu bio je otprilike jednak.

no

10

237

bKiftKiMtN i

NAMJtKb

Lynne

Mciaggart

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

Kada su sudionici zavrili s pokuajima utjecanja na snimku, Schmidt

vezu. Posebnim brojaem pratio se broj okretaja koluta. Zraka svje

je i originale i kopije na koje se utjecalo namjerom poslao na rau

tlosti u kavezu takoer je imala snima kako bi se zabiljeio svaki

nalnu analizu kako bi vidio ima li ikakvih razlika. U preko 20 000

kontakt glodavca sa svjetlosti. Takoer, od dobrovoljnih je sudionika

pokusa, provedenih izmeu 1971. i 1975., Schmidt je otkrio znaajne

traio da hodaju po prostoriji u koju je postavio zraku svjetlosti sa

razlike: i kopije i originali imali su 55% vie kljocanja u lijevom uhu.

snimaem, koji je biljeio svaki kontakt s njom.

Obje skupine vrpci bile su savreno usklaene.

Gruber je potom svaki okretaj koluta i kontakt sa zrakom pretvorio u

Schmidt je vjerovao da razumije mehanizam odgovoran za takve

zvuk kljocanja. Ti su zvukovi snimljeni, kopirani i pohranjeni kako

rezultate. Sudionici nisu promijenili vrpcu nakon to je snimljena:

ne bi dolo do naknadne manipulacije. Kasnije, u rasponu izmeu

njihov se utjecaj vratio" i izmijenio rezultate tijekom samog snima

est dana, sudionici su trebali posluati snimke i pokuati mentalno

nja. Promijenili su rezultate ba kao da su bili prisutni dok se vrpca

utjecati na njih: trebali su navesti glodavce da tre bre nego inae ili

snimala. Nisu promijenili prolost, utjecali su na nju dok se dogaala,

navesti ljude da ee prolaze kroza zraku svjetlosti. Njihova uspje

tako da se ; sama sadanjost izmijenila.

nost mjerila se uestalou kljocanja. Gruber je svaki tip pokusa

Schmidt je stalno poboljavao koncept svojih ,,retro-PK" istraivanja

izveo 20 puta i usporedio vrpce snimljene sa i bez mentalnog utjeca

tijekom 20 godina, pa je na kraju u njih ukljuio ak i osobe koje

nja. etiri od est serija pokusa imale su znaajne rezultate, a u tri od

se bave borilakim vjetinama i razumiju se u kontrolu uma. U je

njih veliina efekta bila je vea od 0,44.

dnom je istraivanju, pomou mjeraa radioaktivnog raspada, stva

Veliina efekta statistika je brojka koja se koristi u znanstvenom

rao vizualni prikaz nasuminih brojeva. Sudionici su sjedili ispred

istraivanju i pokazuje veliinu promjene ili ishoda. Do nje se dolazi

tog vizualnog prikaza i mentalno pokuavali utjecati na brojeve u

pomou brojnih faktora: obino se radi o usporeivanju dviju sku

odreenom statinom rasporedu. Jo jednom je postigao vrlo znaa

pina, od kojih je jedna doivjela promjene. Veliina efekta ispod 0,3

jan rezultat: izgledi da se radi o sluajnosti su bili 1: 1000. Namjera

smatra se malom, izmeu 0,3 i 0,6 srednjom, a sve iznad 0,6 smatra

sudionika vratila se kroz vrijeme i izmijenila dogaaje.

se velikom. Aspirin, jedna od navodno najuinkovitijih prevencija

12

13

Namjera s vremenskim pomakom takoer se uspjeno primjenjivala

infarkta, ima veliinu efekta od 0,032, to je preko deset puta manje

i na iva bia. Njemaki parapsiholog Elmar Gruber, s njemakog in

od Gruberove. U sluaju pokusa s kolutom za glodavce, veliina efe

stituta Institut fur Grenzgebiete der Psychologie und Psychohygiene

kta dostigla je ogromnih 0,7.

u Freiburgu, proveo je nekoliko domiljatih pokusa u kojima je ispi

lijek, Gruber bi otkrio najnevjerojatniji farmaceutski pripravak svih

tivao moe li se na kretanje ljudi i ivotinja utjecati nakon to se ono

vremena.

dogodi. U prvoj seriji testova bavio se glodavcima (morskom prasa

di), koji su trali u svojim kolutovima i kretali se po prostranom ka-

238

14

Da se u tim pokusima testirao novi

Gruber je proveo jo est zanimljivih pokusa. U jednom je istraiva

nju biljeio broj prolaska ljudi kroza zraku svjetlosti u jednom be-

239

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

jedanaesto

poglavlje:

M U L I I V M

LI\

rnunubl

kom samoposluivanju, a onda jc biljeio, tijekom prometnih gu

aktivnosti dobrovoljnih sudionika pomou standardne opreme za

vi, broj prolazaka automobila kroza zraku svjetlosti u vie tunela u

detekciju lai, to je razumni nain mjerenja emocionalnog stanja

Beu.

osobe. Braud je onda zamolio sudionike da pogledaju svoja mjere

Opet ih je pretvorio u kljocanje, a audiovrpce sa snimkama pohra

nja i pokuaju ih promijeniti tako to e slati namjeru za smirenje

nio na jedan do dva mjeseca prije nego to ih je putao sudionicima,

ili aktivaciju samih sebe u prolosti. Druga mjerenja sudionika, koja

od kojih se trailo da poveaju brzinu ljudi koji hodaju ili automobila.

nisu bila izloena mentalnom utjecaju, trebala su biti kontrolna.

U taj je pokus odluio ukljuiti sudionike s paranormalnim sposo

Kada je kasnije usporedio tretirana i kontrolna mjerenja, otkrio je da

bnostima. Pripremio je sline vrpce, koje nisu bile izloene namjeri, i

su tretirana mjerenja mirnija od kontrolnih. Ta istraivanja postigla

trebale su sluiti kao kontrolna skupina. Ponovno su rezultati pokusa

su znaajnu veliinu efekta od 0,37 i dala nam jedne od prvih doka

bili vrlo znaajni: sva istraivanja s automobilima, osim jednog, ima

za ljudske moi mijenjanja osobne emocionalne povijesti. ' Helmut

la su nezanemarivu veliinu efekta: u dvije su serije veliine efekta

Schmidt uspjeno se posluio slinim istraivanjem promjene brzine

(od 0,52 i 0,74) bile ogromne.

prethodno snimljenog vlastitog disanja, i tako pokazao daje mogue

15

Je li mogue retroaktivno sprijeiti bolest, nakon to je zarazila do

retroaktivno promijeniti i vlastito fiziko stanje.

maina i proirila se? Zaklada Chiron u Nizozemskoj osmislila je

Dean Radin osmislio je test elektrodermalne aktivnosti slian Brau-

intrigantno istraivanje kako bi testirala ovu naizgled nemoguu po

dovom, s dodatkom vee udaljenosti s koje se vri retroaktivni utje

stavku. Velika skupina takora nasumino je podijeljena u dvije sku

caj. Dva mjeseca nakon testiranja, Radin je poslao oitanja elektro

pi ne, od kojih je jedna zaraena krvnim nametnicima. Provedene su

dermalne aktivnosti iscjeliteljima u Brazilu i zamolio ih da ih snize.

rigorozne mjere, tako da ni sami znanstvenici nisu znali koje su ivo

Nakon 27 istraivanja, Radin je postigao veliinu efekta od 0,47, sli

tinje zaraene dok pokus nije zavrio. Iscjelitelju su dane fotografije

no kao i kod Brauda.

takora i od njega se trailo da sprijei irenje bolesti. Krvne stanice

Radin je takoer testirao mogunost da, pod odreenim uvjetima,

mjerene su nekoliko puta nakon zaraze. Istraivanje je provedeno tri

budui dogaaj moe utjecati na raniju reakciju ivanog sustava.

puta, svaki put na velikom broju takora. Dva su istraivanja posti

Dosjetljivo se posluio neobinim psiholokim fenomenom, pozna

gla srednju veliinu efekta od 0,47.

tim kao Stroopov efekt", koji je ime dobio po Johnu Ridley Stroopu-

lh

18

19

, psihologu koji ga je otkrio i koji je zaetnik prekretnikog testa u

Psiholog William Braud potom je postavio vrlo provokativno pita

20

nje: Je li mogue izmijeniti emocionalnu reakciju na neki dogaaj?

kognitivnoj psihologiji. Stroopov test koristi popis imena boja (npr.

Kako bi to testirao, osmislio je nekoliko istraivanja kako bi testi

zelena"), ispisanih tintom razliitih boja. Stroop je otkrio sljedee:

rao djelovanje mentalnog utjecanja s vremenskim pomakom na

kada se od ljudi zatrai da to bre kau koje je boje tinta, potrebno

aktivnost ivaca. Zabiljeio je nekoliko mjerenja elektrodermalne

im je puno vie da identificiraju boju ako se boja tinte ne slae s ime-

240

241

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

jeaanaesio

pogiavije:

M U L I I V A

Lh

CKUbLUST

nom boje (tj. ako je rije zelena" ispisana crvenom bojom), nego

Radin je proveo etiri istraivanja, s preko pet tisua testiranja. Sva

ako se ime i boja tinte slau.

etiri istraivanja pokazala su retrokauzalni efekt. Kod dva istrai

Psiholozi vjeruju daje ta pojava povezana s razlikom izmeu vremena

vanja opaena je znaajna povezanost, dok je tree bilo marginalno

koje je mozgu potrebno da obradi sliku (samu boju) i vremena koje je

znaajno.

potrebno da obradi rije (ime boje).

datka utjecalo na vrijeme potrebno za

vedski psiholog Holger Klintman izumio je varijaciju Stroopovog

je zakljuio da njegova istraivanja daju dokaze o vremenskom po

testa. Od dobrovoljaca je prvo zatraeno da identificiraju boju pravo

maku u ivanom sustavu. Implikacije su bile ogromne: nae misli o

kutnika to bre mogu, a onda su ih pitali da li se ime boje slae s

neemu mogu utjecati na nae prolo vrijeme reakcije.

uzorkom boje koji su im upravo pokazali. Dolazilo je do velikih razlika

Jedan znanstveno prihvaen nain za ispitivanje openite jaine efe

u vremenu koje je dobrovoljcima bilo potrebno da identificiraju boju

kta je zdruivanje rezultata svih istraivanja u meta-analizu". Kada

pravokutnika. Klintman je otkrio da je identifikacija boje pravokutni

je primijenjena takva analiza, devetnaest studija retroutjecaja dalo

ka bila bra kada se ona slagala s kasnije pokazanim imenom boje.

je nevjerojatan kolektivni rezultat. William Braud je izraunao da

21

22

Na neki je nain vrijeme potrebno za izvoenje drugog za

izvoenje prvog zadatka.

Radin

23

Klintman je shvatio da se iz njegovog pokusa moe izvui samo jedan

ukupna veliina efekta iznosi 0,32. Iako se to smatra malim, deset

zakljuak. inilo se da vrijeme koje je ljudima potrebno da identifici

puta je vei od rezultata lijekova kao to je beta blokator propanolol,

raju boju pravokutnika ovisi o drugom zadatku: utvrivanju slae li se

koji se smatra iznimno uinkovitim.

rije s bojom pravokutnika. Klintman je svoj efekt nazvao vremenski

Drugi tip analize istraivanja vremenskog pomaka primijenio je

obrnutom interferencijom". Drugim rijeima, kasnija posljedica utje

1996. godine Dick Bierman, eksperimentalni fiziar sa Sveuilita u

cala je na reakciju mozga na raniji podraaj.

Amsterdamu. U statistici se uinak najbolje mjeri pomou otklona

Radin je stvorio suvremenu inaicu Klintmanovog istraivanja. Njego

rezultata od prosjeka. Jedna metoda je Chi-kvadrat test normalne

vi sudionici bili su postavljeni pred ekran raunala. Kad bi na ekranu

razdiobe, kod kojeg se unosi kvadrat svakog rezultata. Svaki odmak

bljesnuo obojeni pravokutnik, trebali su identificirati boju to je bre

od sluajnosti, bio on pozitivan ili negativan, bit e vrlo oit. Bier

mogue tako da utipkaju njeno prvo slovo. Sliku na ekranu bi nakon

man je uoio ogromnu varijancu u zasebnim istraivanjima, no sva

toga zamijenilo ime boje, a dobrovoljac bi trebao utipkati bilo ,,d" (da),

istraivanja zajedno pokazala su rezultate za koje je vjerojatnost da

kako bi potvrdio da se ime boje slae s bojom pravokutnika, ili ,,n"

su se sluajno dogodili bila 1: 6 3 0 x l 0 .

(ne), kako bi ukazao na neslaganje. Takoer, izmijenio je drugi dio po

Jedno tumaenje laboratorijskih dokaza retroutjecaja ukazuje na ne

kusa tako to je sudionik, nakon to bi identificirao boju pravokutnika,

to nezamislivo: namjera moe posegnuti u prolost i utjecati na mi

trebao utipkati prvo slovo boje slova kojima je ispisano ime boje. Ako

nule dogaaje ili emocionalne i fizike reakcije u vremenu kada su se

bi bljesnula rije zelena", a boja je bila plava, trebao je utipkati ,,p".

dogodili. Sredinji problemi povratka u budunost" i manipuliranja

?A2

24

243

vlastitom prolosti logike su petlje, u koje se um uplete kada ih po

negativnu energiju. U fizici je prihvaena injenica da ta negativna

kuava razmotriti. Kao to je britanski filozof Max Black tvrdio 1956.

energija, ili egzotina tvar, moe utjecati na prostor-vrijeme. Mnogi

godine, ako A uzrokuje B, ali se dogodi nakon B, B esto iskljuuje A.

teoretiari vjeruju da bi negativna energija omoguila put kroz cr-

Stoga A ne moe uzrokovati B.

votoine, putovanja nadsvjetlosnim brzinama, vremeplove, pa ak i

Tu zagonetku previdjeli su u filmu Terminator". Ako se Schwarze

levitaciju ljudi.

negger (kiborg) vrati u prolost i ubije Sarah Connor, kako ona ne bi

Kada su elektroni gusto zbijeni, gustoa mlaza virtualnih estica, koje

rodila budueg pobunjenika Johna Connora, onda nee biti budueg

se stalno stvaraju u Polju nulte toke, poveava se. Te gustoe mlaza

sukoba ovjeka i strojeva. Terminator se onda ne treba vraati u pro

organiziraju se u elektromagnetske valove, koji teku u dva smjera, pa

lost, a i samo njegovo postojanje postaje besmisleno.

tako mogu putovati nazad i naprijed" kroz vrijeme.

Britanski filozof David Wiggins osmislio je slinu priu kako bi po

Fiziar Evan Harris Walker prvi je pretpostavio da se retroutjecaj

kazao logike probleme u samom konceptu vremeplova. Recimo da

moe objasniti pomou kvantne fizike, ako uzmemo u obzir efekt

je jedan mladi unuk okrutnog faistikog vode. Odlui otputovati

promatraa. Walker, kasnije i Henry Stapp, fiziar elementarnih e

u prolost, ubiti djeda i sprijeiti ga da se dokopa vlasti. No, ako to

stica na Berkeleyju, koji je vrio dunost neovisnog promatraa u

uini, moda se njegova majka nee roditi, te e tako i on prestati

zadnjim istraivanjima Helmuta Schmidta s borilakim vjetinama,

postojati.

vjerovao je da mala izmjena kvantne teorije, s koritenjem neline

Ipak, fiziari vie ne misle da je retrokauzalnost u sukobu s univer

arne kvantne teorije", moe objasniti sve sluajeve retroutjecanja. U

zalnim zakonima. Vie od stotinu lanaka u znanstvenoj literaturi

linearnom sustavu kao to je suvremena kvantna mehanika, pona

predlae naine pomou kojih fizikalni zakoni mogu objasniti vre

anje sustava lako je opisati: 2 + 2 = 4. Ponaanje sustava jednako je

menske pomake.

Nekoliko znanstvenika pretpostavlja da skalarni

zbroju njegovih dijelova. U nelinearnom sustavu, 2 + 2 moe biti je

valovi, sekundarni valovi u Polju nulte toke, omoguuju ljudima

dnako 5 ili ak 8. Ponaanje sustava mnogo je vie od zbroja njegovih

mijenjanje prostor-vremena. Ta sekundarna polja, uzrokovana gi

dijelova, no ne moemo uvijek znati koliko.

banjem subatomskih estica i njihovim meudjelovanjem s Poljem

Po Walkerovom i Strappovom miljenju, pretvaranje kvantne teorije

nulte toke, valovi su u prostor-vremenu, koji mogu putovati nads-

u nelinearni sustav omoguilo bi uvoenje jo jednog elementa u

vjetlosnim brzinama. Valovi skalarnog polja imaju nevjerojatnu

jednadbu: ljudskog uma. U Schmidtovom istraivanju borilakih

mo: samo jedna jedinica energije lasera u takvom stanju bila bi jaa

vjetina, brojevi na ekranu ostali su u stanju potencijala" dok ih su

od energije koju proizvode sve svjetske elektrane.

dionici nisu zamijetili. Tada je mentalna namjera sudionika utjecala

25

26

27

28

29

Odreene tehnologije, kao to je kvantna optika, posluile su se lase

na brojeve na ekranu na kvantni nain. Prema Stappu, fiziki uni

rom za takvo komprimiranje Polja nulte toke da ono pone stvarati

verzum postoji kao skup tendencija" sa statistikim poveznicama"

;44

245

ci\jrtniMtN i

NAMJLKL

Lynne

Mciaggan

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

meu mentalnim dogaajima. Iako je traka s brojevima napravljena,

Ovo objanjenje podrao je i jednostavan pokus kojeg su izveli Vla

oni se dijele na brojne kanale, sa svim moguim ishodima. Kada osoba

tko Vedral i jedan od njegovih kolega sa Sveuilita u Beu - aslav

gleda brojeve, stanje njenog mozga e se takoer podijeliti na jednaki

Brukner, Srbin koji je otiao iz Jugoslavije tijekom rata i, ba kao i Ve

broj kanala. Njena namjera odabrat e odreeni kanal i kroz brojeve

dral, provodio svoje vrijeme u Zeilingerovom bekom laboratoriju.

suziti" sve kanale na jedno jedino stanje. Ljudska volja - naa na

Kada se Brukner pridruio Vedralu u Londonu, tijekom rada na Im

mjera - stvara realnost, bez obzira na vrijeme.

perial Collegeu, poeo je razmiljati o kvantnom raunanju i o inje

Druga mogunost je da su nam svi podaci u svemiru dostupni u sva

nici da je ono milijardama puta bre od klasinog raunanja. Kada

kom trenutku, a vrijeme postoji kao jedna ogromna rastegnuta sada

kvantno raunalo bude konano usavreno, moi e skenirati svaki

njost. Braud je pretpostavio da je predvianje budunosti neka vrsta

kutak interneta u pola sata. Moe li ta ogromna prednost u brzini

povratnog vremenskog pomaka - budui dogaaj se na neki nain

imati osnovu u Bellovoj nejednakosti, poznatom testu nelokalnosti?

vraa u prolost i tamo utjee na ljudski um. Ako jednostavno obrne-

Bell je pokazao da utjecanje na daljinu izmeu dviju subatomskh e

te predosjeaj i nazovete ga povratnim utjecajem, tako da sva budua

stica kri" njutnovsko poimanje odvojenosti u svemiru.

mentalna aktivnost utjee na sadanjost, podravate isti model i re

Moe li nam isti test pokazati kada su vremenska ogranienja - gra

zultate kao i istraivanja retrokauzalnosti. Sva predvianja budunosti

nice koje upravljaju vremenom - prekrena? Brukner je suraivao s

moda su dokaz povratnog utjecaja: sve budue odluke onda mogu

Vedralom na osmiljavanju pokusa s mislima. Njihov pokus poivao

utjecati na prolost.

je na poelu znanosti o vremenu: u evoluciji estice, veliina izmje

takoer, postoji mogunost da na najosnovnijoj razini naeg postoja

rena u jednoj toki bit e posve neovisna o veliini izmjerenoj kasnije

nja linearno vrijeme ne postoji. ista energija na kvantnoj razini nema

ili ranije. U tom bi se primjeru Bellova nejednakost odnosila na ra

vrijeme ni prostor - ona postoji kao ogromni kontinuum fluktuiraju-

zliku izmeu dva mjerenja, obavljena u razliito vrijeme.

eg naboja. Na neki smo nain mi sami vrijeme i prostor. Kada energi

Za pokus vie nisu trebali dvije estice, pa su tako mogli eliminirati

ju dovedemo do svjesne razine kroz in percepcije, stvaramo zasebne

esticu Bob" i koncentrirati se na foton Alke". Trebali su napraviti

predmete koji postoje u svemiru kroz mjerljivi kontinuum. Stvaranjem

teoretski izraun Aliceine polarizacije u dvije toke u vremenu. Ako

vremena i prostora stvaramo i svoju odvojenost i vlastito vrijeme.

se kvantni valovi ponaaju kao vijaa koju netko na jednom kraju

Prema Biermanu, retrokauzalnost je samo dokaz da sadanjost ovisi o

trese, smjer u kojem vijaa pokazuje zove se polarizacija. Kako bi

buduim potencijalnim uvjetima i ishodima i da se nelokalnost doga

Brukner i Vedral matematiki odredili vremenske slijedove, posluili

a i u vremenu, a ne samo u prostoru. Nai budui izbori, djela i mo

su se takozvanim Hilbertom", tj. Hilbertovim prostorom.

gunosti na neki nain oblikuju i nau sadanjost. To stajalite navodi

Prvo su izraunali Aliceinu polarizaciju, a onda su je nekoliko tre

na zakljuak da nae budue ja" sada utjee na nas.

nutaka kasnije izmjerili. Kada su zavrili izraun Aliceine sadanje

30

31

32

247

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Jedanaesto

McTaggart

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

pozicije, vratili su se i ponovno izmjerili njenu raniju polarizaciju.

Ta vrsta povratnog utjecaja slina je nelokalnim korelacijama u kvan

Otkrili su da je, izmeu dvije toke u vremenu, Bellova nejedna

tnom svijetu, kao da te veze oduvijek postoje u nekom osnovnom

kost doista bila prekrena: rezultati mjerenja prve polarizacije bili

rasporedu. Moda naa budunost ve postoji u nekom nejasnom

su razliiti kada je mjerenje drugi put izvedeno. Sam in kasnijeg

stanju koje ostvarujemo u sadanjosti. To ima smisla, budui da su-

mjerenja Alice promijenio je njenu raniju polarizaciju.

batomske estice postoje u stanju potencijala sve dok ih netko ne

Implikacije njihovog nevjerojatnog otkria imale su odjeka i u

promatra ili o njima razmilja. Ako svijest djeluje na razinama kvan

znanstvenoj zajednici. New Scientist je njihove rezultate ukljuio

tnih frekvencija, onda to znai da postoji izvan prostora i vremena:

u uzbudljivu priu s naslovne stranice: Kvantna isprepletenost:

tako bismo i mi teoretski imali pristup informacijama - prolosti"

Kako budunost moe utjecati na prolost" (Quantum Entan

i budunosti". Ako ljudi mogu utjecati na kvantne dogaaje, onda

glement: How the Future Can Influence the Past"), a zakljuak je

mogu utjecati i na dogaaje izvan sadanjosti.

bio:

Radin je otkrio jo dokaza o djelovanju naeg psihokinetikog utje

ini se da kvantna mehanika zaobilazi zakone uzroka i posljedice...

caja na prolost u genijalnom istraivanju koje je ispitivalo mogue

Isprepletenost u vremenu stavlja vrijeme i prostor na jednaku ra

osnovne mehanizme namjere na generatoru sluajnih dogaaja. Ra

zinu u kvantnoj teoriji... Bruknerovi rezultati navode na zakljuak

din je prvo proao pet istraivanja s generatorom sluajnih dogaaja s

da moda previamo neto vano u naem poimanju svijeta.

tisuama testova, a zatim je analizao pokuse pomou procesa zvanog

53

34

Za mene je znaaj Bruknerovih pokusa puno vei od pukog teo

Markovljev lanac", kojim se matematiki analiziraju promjene izla

retiziranja. Pokazao nam je da se uzrok i posljedica dogaaju ne

znih informacija generatora sluajnih dogaaja tijekom odreenog

samo u prostoru ve i unaprijed i unazad u vremenu. Dali su nam

vremenskog razdoblja. Za taj proces koristio je tri razliita modela

prve matematike dokaze da djela u svakom trenutku utjeu i mi

namjere: prvo, kauzalni utjecaj prema naprijed" (um usmjerava ge

jenjaju ona iz nae prolosti. Moda sve to uradimo i svaka misao

nerator sluajnih dogaaja u jednom smjeru tijekom utjecanja); dru

koju imamo mijenjaju nau povijest.

go, prekognicijski utjecaj (um odreuje pravi trenutak za dobivanje

Jo znaajnija je injenica da je njegov pokus pokazao sredinju

ulogu promatraa u stvaranju i mijenjanju realnosti. Promatranje
je igralo vanu ulogu u mijenjanju stanja polarizacije fotona. Sam
in mjerenja izmijenio je njegovo ranije stanje. To moda znai da
svako nae opaanje mijenja neko ranije stanje fizikog univerzu
ma. Promiljena misao o promjeni neega u naoj sadanjosti m o
da takoer utjee na sve to se dogodilo do sadanjeg trenutka.

248

eljenih rezultata na generatoru sluajnih dogaaja tako to gleda

u budunost" i pasivno donosi te informacije u sadanjost); i tree,
kao pravi retrokauzalni utjecaj (um prvo odreuje budui ishod i ,,u
prolosti" primijenjuje slijed dogaaja koji e do njega dovesti).
Radinova analiza podataka imala je jedan neizbjean zakljuak: ne
radi se o procesu koji ide prema naprijed i pokuava pogoditi odre
eni cilj, nego o tijeku informacija" koji je otputovao u prolost.

35

249

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

Koliko moemo mijenjati prolost u naem svakodnevnom ivotu?

Bierman je testirao tako to je postavio radioaktivni izvor kako bi

William Braud dugo je razmiljao o tom problemu. Jednom je izja

aktivirao zvune znakove, odgoene za jednu sekundu, a onda ih

vio da bi dogaaji najpodloniji promjeni moda bili oni poetni"

je uo konani sluatelj. U otprilike pola sluajeva prijanji je pro

- ranije faze dogaaja dok se jo nisu razvili u neto statino i nepro

matra dobio povratnu informaciju o tom kvantnom dogaaju prije

mjenjivo. Ti trenuci slini su mladicama koje se jo mogu saviti i

nego to ga je krajnji promatra opazio.

oblikovati po elji, jer im deblo jo nije kruto, a grane odvie velike,

U tim je sluajevima opaanje prvog promatraa uzrokovalo kolaps

ili ak mozgu djeteta, koje lake ui i prihvaa od odraslog ovjeka.

stanja superpozicije kvantnog dogaaja, dok je u drugoj polovici slu

36

37

Nasumini dogaaji, odluke s jednako vjerojatnim izborima ili bo

ajeva konani promatra bio uzrok" kolapsa.

lest trenuci su puni mogunosti kada ljudska namjera moe nezna

Ako je svijest kljuni element u dogaanju kolapsa, ljudi - i njihova

tno promijeniti ishod. Takve situacije otvorene su za retroutjecaje.

sposobnost za reduciranje stvarnosti na ograniena stanja - odgo

Braud ih naziva otvorenima" ili labilnim sustavima koji su najpo

vorni su za koncept linearnog, jednosmjernog vremena. Ako na

dloniji promjenama.

izbor budueg stanja utjee na njegov sadanji kolaps", moda se u

Ti sustavi ukljuuju mnoge mehanizme ivih bia, koji su zapravo

naoj realnosti prolost i sadanjost stalno susreu.

nasumini procesi, slini kvantnim sustavima generatora sluajnih

To odgovara onome to znamo o efektu promatraa u kvantnoj teo

dogaaja. Za sve bioloke procese u ivim biima nuan je cijeli spe

riji: prvo opaanje kvantne pojavnosti se iz stanja istog potencijala

ktar reakcija koje su osjetljive na efekte uoene kod generatora slu

reducira u jedno, odreeno stanje. To nas navodi da konstatiramo

ajnih dogaaja, recimo u istraivanju PEAR.

da u sluaju da nitko nikada nije vidio Hitlera, moda bi Holokaust

38

40

41

Braud je u svom ranijem radu otkrio da utjecanje na daljinu ima naj

mogli sprijeiti slanjem namjere u prolost.

veu snagu kada je najpotrebnije. Nunost odreenog ishoda mo

Iako je nae poimanje tog mehanizma jo u povojima, dokazi dje

da je jedini faktor koji moe nainiti vee pomake u prolosti.

lovanja na prolost dosta su solidni. Ta istraivanja prikazuju ivot

Naznaka o dimenzijama naeg dometa nalazi se u Schmidtovom

kao jedan ogromni kontinuum, koji je sada i ovdje", i vei dio njega

otkriu efekta promatraa u pokusima sa zvukom i generatorima

- prolost, sadanjost i budunost - konstantno je otvoren za nae

sluajnih dogaaja, koji je slian efektu u kvantnim pokusima: bilo

utjecaje.

je najvanije da osoba koja eli utjecati na snimke bude njihov prvi

No, to nagovjeuje jednu nevjerojatno uznemirujuu zamisao: kada

sluatelj. Ako netko prije njega usredotoeno slua te snimke, mogu

se misao rodi, ona ostaje iva zauvijek.

39

nost kasnijeg utjecanja je manja. Nekoliko istraivanja ak navodi

na zakljuak da opaanje bilo kojeg svjesnog bia - ovjeka ili ivoti
nje - blokira budue pokuaje utjecanja s vremenskim pomakom.

250

251

Dvanaesto poglavlje
EKSPERIMENT NAMJERE
Kada Acetabular iju vidite prvi put, njena vam ljepota oduzme dah.
Hipnotiki izgled te alge, karakteristine za Karibe i Mediteran, pri
skrbio joj je brojne poetine nadimke koji joj pristaju - sirenin pe
har" ili sombrerillos" na panjolskom. Njena tanka stabljika dri
siuan sombrero" koji slii zelenom dekorativnom suncobraniu
u podvodnom tropskom koktelu.
Studenti biologije su se preko sedamdeset godina divili toj siunoj
algi, ne samo zbog njenog izgleda ve i zbog toga to postoji takva
kakva jest. Acetabularia je udo prirode. Od stabljike do sombrera"
cijela ta biljka, veliine oko 5 cm, sastoji se od jedne jedine stanice.
Zbog toga se od Acetabularije, za razliku od ostalih ivih bia, moe
oekivati predvidivo ponaanje. Velika stanina jezgra uvijek je smje
tena na rizoidu u podnoju stabljike i dijeli se samo kada alga do
stigne punu visinu. Ta jednostavna struktura pomogla je otkrivanju
najvee tajne u biologiji: u kojem dijelu biljke poinje razmnoava
nje. Tridesetih godina dvadesetog stoljea njemaki je znanstvenik
Joachim Hammerling odabrao Acetabulariju za prouavanje uloge
stanine jezgre u genetici biljaka.
Jednostavnost ovog jednostaninog organizma s ogromnom jezgrom
nije nam samo predala tajne stanica, otkrila nam je nacrte" itave

253

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

flore. Rad s Acetabularijom omoguuje promatranje sloene morfo

tako primitivnog organizma moglo s prilinom sigurnou dokazati

logije ivota unutar jedne jedine stanice, vidljive golim okom.

da je svaki uinak, bio on bolji ili loiji, rezultat naeg utjecanja na

Acetabularia je takoer bila pokusni kuni" u mom prvom ekspe

daljinu. Samo bismo pomou tako jednostavnog organizma mogli

rimentu namjere. Fritz Popp trebao je taj pokus izvesti sa mnom i

dokazati da je namjera, a ne neto drugo, uzrok tih promjena.

vjerovao je da, ako mislimo moju zamisao provesti u djelo, trebamo

Openito govorei, pojaana svjetlost znai da je organizam pod

krenuti od samog poetka. U tom sam pokusu eljela okupiti malu

stresom, a slabija znai da mu se zdravlje poboljalo. Ako poaljem

skupinu dobrovoljaca u Londonu i zamoliti ih da namjerom poku

namjeru za bolje zdravlje algi i broj fotona se smanji, to bi vjero

aju utjecati na organizam u Poppovom laboratoriju u Njemakoj.

jatno znailo da moja namjera djeluje. Ako broj fotona naraste, to

Izbor Acetabularije za taj pokus

analogan je testiranju automobila

vjerojatno znai da sam im na neki nain natetila. Popp ima neko

koji se sastoji od samo jednog pokretnog dijela. Stoga nema varijabli

liko nevjerojatno osjetljivih detektora fotona, koji mogu registrirati

koje se inae pojavljuju kod drugih ivih bia - bezbrojnih kemijskih

svjetlost jaine 10 - 17 W po etvornom centimetru, to je jednako

i energetskih procesa koji se odvijaju u svakom trenutku.

svjetlosti koju daje svijea udaljena nekoliko kilometara. Pomou

Ljudi su, na primjer, kao ogromna tvornica koja prekriva gotovo ci

takve opreme, mogli smo registrirati i najsitnije razlike u svjetlosnim

jeli SAD. Milijuni kemijskih reakcija svake se sekunde dogaaju u

emisijama te tako odrediti jainu svog utjecaja.

naim stanicama, poput siunih eksplozija umnoenih u 50 trilijuna

Popp je imao razloga za svoju opreznost: tijekom trideset godina

stanica, koliko sadri prosjeno ljudsko tijelo. U pokusu u kojem,

morao se suoavati sa estokim otporom prema svojoj smjeloj tvr

recimo, usporeujete brzinu rasta u dva dijela tijela, gotovo je nemo

dnji da svjetlost zrai iz ivih bia,

gue kontrolirati svaku varijablu. Brzine rasta moe izmijeniti hra

potovanje znanstvene zajednice. Osnovao je svoju meunarodnu

na, voda, genetika, raspoloenje ili ak i iznenadan pad temperature

zajednicu znanstvenika iz prestinih svjetskih centara koji su radili

zraka.

na biofotonskim emisijama. Sudjelovanjem u naem pokusu riski

no konano je ipak zavrijedio

Popp je tijekom naeg prvog eksperimenta namjere namjeravao ispi

tati promjene emisija svjetlosti iz alge, to je puno suptilnije od brzi
ne rasta stanice. No, kod viestaninih organizama je i svjetlost svake

rao je svoj teko steeni ugled. I, konano, ja sam tog fiziara, ugle
dnog u cijelom svijetu, zapravo pitala moe li kolektivno pozitivno
razmiljanje promijeniti fiziki svijet.

stanice podlono raznim utjecajima: zdravlju domaina, vremenu,

Rezultati brojnih pokusa navodili su na spoznaju o moguem po

pa ak i Sunevoj aktivnosti. Jaina svjetlosti takoer moe varirati

stojanju skupne" svijesti. Jah i Dunneova u svojim su pokusima s

od stanice do stanice.

generatorima sluajnih dogaaja otkrili da utjecaj parova suprotnog

Kod Acetabularije je ta svjetlost znatno manje osjetljiva na fluktuacije

spola, koji se dobro poznaju, ima snaan uinak na aparate - oko tri

zato to potjee iz samo jedne stanice. Popp je objasnio da bi se kod

i pol puta jai od utjecaja pojedinaca. Utjecaj dvoje vrlo povezanih

254

255

EKbHEKIMtN l NAMJtKt / l y n n e M c i a g g a r t

u v a n a e s t o p o g l a v l j e : EKSPERIMENT NAMJERE

ljudi esto je puta bio ak est puta jai od pojedinanog. Neki parovi

ziranosti - trenutak u kojem su izlazne informacije aparata bile ma

proizveli su karakteristian, osobni" rezultat, koji nije sliio uinci

nje nasumine nego inae - kao i je li to vrijeme usklaeno s nekim

ma koje su pojednano imali.

vanim dogaajem u svijetu.

Bilo je takoer dokaza da skupina usredotoena na istu misao ima

Do 2006. godine prouili su 205 najvanijih dogaaja, ukljuujui

snaan uinak na generator sluajnih dogaaja. Roger Nelson, glavni

smrt princeze Diane, doek novog milenija, smrt lohna Kennedyja

koordinator laboratorija PEAR, dosjetio se ideje o radu generatora

mlaeg i sluaj Clinton-Lewinsky. Kada je Nelson

sluajnih dogaaja za vrijeme nekog osobito zanimljivog dogaaja,

sakupljene tijekom etiri godine, pojavila se ablona. Kada su lju

kako bi ispitao uinak usredotoene pozornosti skupine na izlazne

di emotivno reagirali na vei dogaaj, to se odrazilo na aparatima.

informacije na aparatima.

Razina ureenosti" izlaznih podataka aparata odgovarala je emo

Dean Radin i on razvili su FieldREG aparate i rabili ih tijekom doga

cionalnoj jaini dogaaja, a osobito onih traginih: ureenost je bila

aja s velikom usredotoenou u publici: intenzivnih ili euforinih

proporcionalna uasu.

grupnih radionica, grupnih religijskih sveanosti, vagnerijanskih

Taj trend bio je najzamjetniji tijekom dogaaja 11. rujna. Nakon uni

festivala, kazalinih predstava, pa ak i dodjela Oscara. U veini su

tenja Blizanaca", Nelson, Radin i kolege prouili su podatke iz 37

sluajeva njihova istraivanja pokazala da brojni umovi, koji imaju

aparata irom svijeta. Individualne statistike analize proveli su Nel

na umu istu, intenzivnu misao, kod aparata stvaraju otklon od nor-

son, Radin, informatiar Richard Shoup s Instituta Boundary, i Bry

male.

an J. Williams, student psihologije sa Sveuilita u Novom Meksiku.

analizirao podatke

Nelsona je fascinirala mogunost postojanja globalne kolektivne svi

Prema rezultatima sve etiri analize, djelovanje na aparate tijekom

jesti. 1997. godine odluio je postaviti generatore sluajnih dogaaja

ruenja nebodera bilo je nevjerojatno. Tog je dana ureenost izlaznih

po svijetu, drati ih stalno upaljenima i usporediti njihove izlazne

informacija bila najvea u cijeloj 2001. godini. Rezultati su takoer

informacije o globalnim dogaajima s najveom emocionalnom te

predstavljali najveu prosjenu dnevnu korelaciju izlaznih podataka

inom. Za svoj program, koji je postao poznat pod imenom Projekt

aparata u povijesti projekta. Prema generatorima sluajnih dogaa

globalne svijesti, Nelson je organizirao centralizirani raunalni pro

ja, um svijeta reagirao je koherentnim globalnim uasom. Nelson i

gram, tako da generatori sluajnih dogaaja, postavljeni na pedese

tri nezavisna analitiara ralanili su podatke pomoi razliitih sta

tak mjesta u svijetu, mogu preko interneta u njega konstantno slati

tistikih metoda. Nelson je svoje rezultate pregledao pomou Chi-

svoje podatke. Povremeno bi Nelson i njegove kolege, ukljuujui i

kvadrat testa (radi se o statistikoj metodi u kojoj se ucrtava kvadrat

Deana Radina, prouavali dolazne podatke i usporeivali ih s najva

svakog perioda rada aparata, tako da je svaki otklon od sluajnosti

nijim vijestima u svijetu kako bi nali nekakve statistike poveznice.

lako vidljiv). Svi analitiari uoili su da se ogromni porast uree

Standardizirane metode i analiza otkrivale su svaki pomak k organi-

nosti" dogodio u trenucima kljunim za dogaaje 11. rujna (na pri-

256

257

tl\jrtniivitN i

riftiviJtnt /

Lynne

mcidyydn

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

mjer, kratko vrijeme prije ruenja prvog nebodera) jer se vjerojatno

ku. Jake emocionalne reakcije - ak i na predsjednikove odluke - re

radilo o najbolnijim situacijama, punim uasa i nevjerice. Budui

zultirale su veom ureenosti.

da su generatori sluajnih dogaaja napravljeni tako da ih ne ometa

Rezultati rada s FieldREG-om i Projektom globalne svijesti daju nam

ju elektrine smetnje, prirodna elektromagnetska polja ili poveana

vana saznanja o prirodi skupne namjere. ini se da kolektivni um

uporaba mobilnih telefona, znanstvenici su mogli zanemariti utjecaj

ima psihokinetiki efekt na mikrofizikalne procese, ak i kada nije

tih imbenika.

usredotoen na same aparate. Energija kolektivne, emocionalne mi

10

Nadalje, iako je aktivnost generatora sluajnih dogaaja bila normal

sli je poput zarazne bolesti. Izgleda da postoji i efekt doze": uinak

na prije 11. rujna, aparati su se sve vie usklaivali nekoliko sati prije

vie ljudi koji imaju istu misao na aparate je jai od uinka pojedinca.

napada na prvi neboder, kao da se radilo o nekoj masovnoj viziji bu

Takoer je vaan i emocionalni sadraj i razina usredotoenosti. Mi

dunosti. Ta slinost izlaznih podataka nastavila se dva dana nakon

sao mora obuhvatiti skupinu ljudi u trenutku najvee koncentracije,

prvog napada. Williams je mislio da se radi o nekoj vrsti parapsiho-

tako da svaki lan skupine istovremeno misli na istu stvar. Katastofa

lokog potpisa, ogromnog nesvjesnog psihokinetikog efekta kojeg

je svakako uinkovita u zadravanju pozornosti.

je stvorilo est milijardi uasnutih umova." Svijet je osjeao kolekti

Podaci iz Projekta globalne svijesti imali su jedno ozbiljno ograni

vnu jezu nekoliko sati poslije udara prvog aviona i svaki generator

enje: usprkos tonosti s kojom je Nelson mjerio puis" uma svijeta,

sluajnih dogaaja ju je registrirao.

njegovi su se podaci jednostavno odnosili na efekt masovne pozorno

Iako se svi analitiari nisu slagali s tim zakljucima , Nelson, Ra

sti. Nije bilo namjere koja bi uzokovala promjenu. to bi se dogodilo

din i nekoliko njihovih kolega na kraju su uspjeli objaviti saetak

kada bi vie ljudi pokualo utjecati na neto? Ako usredotoenost

rezultata pokusa u prestinom asopisu o fizici Foundation of Physics

jedne skupine ima fiziki utjecaj na osjetljivu opremu, hoe li signal

Letters."

biti jai ako ta skupina pokuava neto promijeniti?

Nelson je nastavio prouavati dogaaje nakon 11. rujna, ukljuujui

Jedina sustavna studija skupne namjere bavi se takozvanim Ma-

i poetak rata u Iraku. Usporedio je aktivnost generatora sluajnih

harishi efektom u transcedentalnoj meditaciji (TM). Tu je tehniku

dogaaja s varijacijama u rezultatima anketa o popularnosti Georgea

po prvi puta zapadnom svijetu ezdesetih godina prologa stoljea

W. Busha, ne bi li otkrio povezanost izmeu globalnog uma" i mi

predstavio Maharishi Mahesh Yogi. U sljedeih nekoliko desetljea,

ljenja o amerikom predsjedniku i je li mrea generatora reagirala

organizacija TM-a provela je preko 500 istraivanja skupne medita

jae kada je osjeaj jedinstva i svrhe snaan ili kada je miljenje ja

cije, sa ili bez namjere, kako bi ispitala uinak meditacije na smanje

vnosti polarizirano, kao prije napada na Irak. Nakon analiziranja 556

nje patnje i sukoba.

zasebnih anketa, njegov kolega Peter Bancel otkrio je da su varijacije

Maharishi Mahesh Yogi pouavao je da redovita transcedentalna

bile najjae tijekom velikih promjena javnog mnijenja o predsjedni-

meditacija omoguava ovjeku doticaj sa sveobuhvatnim kvantnim

12

258

259

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

Dvanaesto

McTaggart

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

energetskim poljem.Tvrdio je da, kada je skupina meditanata do

nih zloina u prvih pet mjeseci iste godine. im bi lokalna skupina

voljno velika, njihove zajednike meditacije uzrokuju Super Radi

Super Radiance" imala 4000 sudionika, broj nasilnih zloina bi pao

ance : tim se nazivom u fizici opisuje koherentnost laserskog svjetla.

i nastavio padati sve do kraja pokusa. Istraivanje je uspjelo pokazati

Ta teorija potom govori da se tijekom TM-a umovi svih meditanata

da nije bilo drugih imbenika koji su mogli pridonijeti takvim rezul

ukljuuju na istu frekvenciju i ta ureena frekvencija donosi red ka

tatima. Nakon to se skupina razila, broj zloina u metropoli opet

otinim frekvencijama oko sebe. Rjeavanjem individualnog unutar

je porastao.

njeg sukoba rjeava se i globalni.

Organizacija za TM takoer se pozabavila i globalnim sukobima.

Istraivanja TM-a tvrde kako dokazuju uinke dvije vrste meditacije.

1983. godine zabiljeeno je okupljanje meditanata u Izraelu, koji su

Prva je bila neusmjerena - radilo se o jednostavnoj posljedici medi-

kroz meditaciju slali namjeru za rjeavanje sukoba u Palestini. Tije

tiranja odreenog postotka ljudi. Druga je bila rezultat promiljene

kom seansi, usporeivali su broj meditanata i stanje u arapsko-izrael-

namjere i zahtijevala je iskustvo i usredotoenost: napredni medi

skim odnosima. Kada je meditanata bilo vie, broj rtava u Libanonu

tanti usmjerili bi se na odreeno podruje i meditacijom nastojali

pao je za 76%. Njihov se utjecaj takoer osjeao i u drugim sferama

rijeiti tamonje sukobe i umanjiti nasilje.

- smanjili su se i lokalni kriminal, prometne nesree i poari. Kada

Maharishijeva teorija poiva na postavci da meditacija ima efekt

su analizirali rezultate, tvrdili su da su uzeli u obzir faktore poput

smanjenja praga": ako 1% stanovnitva odreenog podruja prakti

vremenskih prilika.

cira TM ili kvadratni korijen od 1% stanovnitva prakticira TM-sid-

Majstori TM-a takoer su pokuavali utjecati na misery index - zbroj

hi (napredniji tip meditacije), sukob bilo koje vrste - broj ubojstava,

inflacije i nezaposlenosti u SAD-u i Kanadi. I doista, tijekom jednog

zloina, zloporabe droga, pa ak i prometne nesree - smanjuje se.

zajednikog napora, izmeu 1979. i 1988. godine, ameriki misery

Dvadeset dva istraivanja testirala su pozitivne uinke Maharishi

index pao je za 40%, a kanadski za 30%.

efekta na stopu kriminala, jedno istraivanje u 24 amerika grada

Jo jedna skupina majstora pokuala je utjecati na monetarni rast,

pokazalo je da, kada grad dostigne broj stanovnika od kojih 1% pra

indeks cijena sirovina i ameriki misery index. U tom je sluaju mi

kticira TM, broj kriminalnih radnji pada za 24%. U sljedeoj studiji,

sery index pao za 36%, a indeks cijena sirovina za 13%. Iako je bilo

s 48 gradova, gradovi s dovoljnim postotkom meditanata (1%) doi

promjena u brzini rasta monetarne baze, razlika je bila neznatna.

vjeli su smanjenje zloina za 22% i smanjenje kriminalnih tendencija

Skeptici tvrde da su ti efekti mogli biti rezultat drugih imbenika

za 89%. U druga 24 grada, bez dovoljnog postotka meditanata, zlo

- na primjer, smanjenog broja mladih mukaraca, ili boljeg obrazo

in se poveao za 2%, a kriminalne tendencije za 53%.

vnog programa u tim podrujima, ili ak uspona i pada gospodarstva

14

IS

16

17

"National Demonstration Project" udruge za TM usredotoio se

- iako organizacija TM-a tvrdi kako uzima u obzir takve okolnosti.

1993. godine na Washington, tijekom naglog porasta lokalnih nasil-

Problem kod takvih istraivanja, po mom je miljenju, kontroverza

260

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

koja okruuje samu organizaciju TM-a: glasine o njihovom namje

Roger Nelson iz PEAR-a proveo je briljantno istraivanje nakon to

tanju podataka i infiltraciji Maharishijevih sljedbenika u mnoge

je shvatio da je Sunce uvijek sjalo nad Princetonom na dan promo

znanstvene organizacije. Meutim, dokazi o djelovanju TM-a toliko

cija. Je li elja diplomaca za lijepim vremenom imala snaan lokalni

su brojni, a istraivanja tako temeljita da ih je teko posve odbaciti.

efekt?

Nadalje, istraivanja se redovito objavljuju u znanstvenim asopisi

Sakupio je vremenske izvjetaje za Princeton i okolicu za zadnjih tri

ma, pa stoga moraju zadovoljiti odreene kriterije. Koliina istrai

deset godina, a koji su se odnosili na datume promocija, i statistiki

vanja navodi na zakljuak da se moda radi o silama izvan domene

ih usporedio: Princeton je tog dana uvijek imao ljepe vrijeme od

tradicionalne znanosti.

okolnih gradova. Ako se brojkama moglo vjerovati, kolektivna elja

Pa ak ako su rezultati i toni, studije TM-a, ba kao i pokusi s ge

za ugodnim vremenom moda je otvorila neku vrstu mentalnog ki

neratorima sluajnih dogaaja, uglavnom su vezani za skupnu po

obrana koji ih je na jedan dan zatitio.

zornost. U puno sluajeva meditanti nisu osobe koje namjerom ele

Jedini slian dokaz skupnog uma mala je provokativna dvoslijepa

neto promijeniti.

vjeba Deana Radina, kojeg su zanimale tvrdnje Masaru Emota,

U prvom tromjeseju 1998. godine umski su poari bjenjeli u ama

strunjaka za japansku alternativnu medicinu. Naime, on je tvrdio

zonskoj dravi Roraima, 2414 km udaljenoj od Brazilije, i unitavali

da na kristale vode utjeu pozitivne i negativne emocije. Emoto je,

kinu umu. Mjesecima nije padala kia, za to je navodno bio odgo

navodno, izveo stotine testova kojima je pokazao da samo jedna rije

voran El Nino, a inae vlana uma bila je posve suha - savreno

pozitivne ili negativne namjere mijenja unutarnju organizaciju vode,

drvo za potpalu poara koji je unitio 15% te drave. Kie, koja je

i to iz temelja. Voda tretirana pozitivnim namjerama navodno gradi

inae vrlo obilna u tim predjelima, nije bilo. UN je taj poar nazvao

prekrasne, vrlo sloene kristale, dok su kristali vode izloene nega

nevienom svjetskom katastrofom. Helikopteri s vodom i oko 1500

tivnoj namjeri kaotini, pa ak i groteskni. Najpozitivnije rezultate

vatrogasaca, ukljuujui i one iz Argentine i Venezuele, uzalud se

navodno daju osjeaji ljubavi i zahvalnosti.

borilo sa stihijom.

Radin je dvije posude s vodom stavio u zatienu prostoriju u svom

Krajem oujka angairani su strunjaci za modificiranje vremena:

laboratoriju u Institutu za noetike znanosti u Petalumi u Kaliforniji.

dva amana iz indijanskog plemena Caiapo dovedena su u rezervat

U meuvremenu je skupini od 2000 posjetitelja jedne od Emotovih

Yanomamija u kojem, navodno, ivi zadnje pleme iz kamenog doba.

konferencija u Japanu pokazana slika posuda. Posjetitelji su zamo

Malo su plesali, molili se i sakupili nekoliko listova. Dva dana kasnije

ljeni da im upute molitvu zahvalnosti. Radin je zatim zamrznuo

nebo se otvorilo i pala je kia koja je ugasila 90% poara.

vodu i kontrolne uzorke, uzete s istog izvora, koji nisu bili tretirani

18

18

20

Zapadnjaki ekvivalent prizivanja kie je nada u lijepo vrijeme, i

molitvom. Nakon toga je nastale kristale pokazao skupini neovisnih

kada je kao namjeru provodi skupina, moe biti jednako uinkovita.

dragovoljaca. Poduzeo je rigorozne mjere, tako da ni on niti osta-

262

263

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

li sudionici nisu znali kojim je uzorcima slana namjera. Statistiki

krili stalan porast temperature oceana tijekom prolog stoljea. U

znaajan broj sudionika zakljuio je da su ljepi kristali vode kojoj je

zadnjih 30 godina koraljni grebeni, srce morskog ekosustava, ne

slana pozitivna namjera.

staju. Kada se ocean zagrije, alge se isperu s koraljnih grebena, a

21

Nelsonov Projekt globalne svijesti jedan je osobito intrigantan pri

bez njihove zatite i sami grebeni brzo uginu. Samo na Karibima

mjer snage masovne misli. Na neki su nain pokazali efekt jednak

nestalo je 97% odreenih vrsta koralja i amerika je vlada nedavno

onome iz Tillerovog laboratorija. ini se da namjera uvodi red u Po

proglasila vrste Acropora palmata i Acropora cervicornis ugroeni

lje nulte toke. No, postoji li kritina masa" ljudi, kako je Maharishi

ma.

mislio? 1 koliko bi ljudi za nju bilo potrebno? Prema Maharishijevoj

Prema UN-ovom Meduvladinom panelu za klimatske promjene,

formuli - da e kvadratni korijen od 1% populacije koja prakticira

sastavljenom od vodeih svjetskih klimatologa i ostalih znanstve

naprednu meditaciju imati pozitivan uinak - u SAD-u bi bilo do

nika, do kraja ovog stoljea predvia se zatopljenje od 2 - 4,5C,

voljno samo 1730 naprednih meditanata, a u cijelom svijetu ukupno

koje e imati katastrofalne posljedice: podizanje razine mora za

8084.

skoro l m , neizdrivu vruinu u mnogim dijelovima svijeta, epide

Nelsonov rad s FieldREG aparatima navodi na zakljuak da veliina

mije zaraznih bolesti, kataklizmike poplave i oluje. Takva se pro

skupine nije toliko vaana kao jaina njene usredotoenosti: svaka

mjena ne ini znaajnom dok ne shvatimo da bi sniavanje tempe

skupina, bez obzira na veliinu, ima efekta dok su svi lanovi u stanju

rature za jednaki broj stupnjeva pokrenulo novo ledeno doba.

koncentrirane pozornosti. No, koliko ljudi treba biti u skupini da bi

Izgleda da su alge klju za izbjegavanje poara i poplava. Alge i

ona imala efekta? Koliko usredotoeni moramo biti? Dokle na utje

druge biljke vatrogasci su naih pregrijanih oceana. Znanstvenici

caj see? Bilo je vrijeme da potraim vlastite odgovore na ta pitanja.

istrauju naslage s dna oceana kako bi utvrdili mehanizme pomo

Popp je na eksperiment namjere zamislio ovako: okupit emo sku

u koji se oceani nose s poveanom razinom plinova. Osobito ih

pinu iskusnih meditanata iz Londona i oni e pozitivnu namjeru slati

zanima reakcija podmorskih biljaka na globalno zatopljenje, bu

Acetabulariji acetabulum, koja je rasla u Poppovom laboratoriju u

dui da su one prva linija obrane od ugljinog dioksida. Alge daju

Neussu u Njemakoj.

kisik i korisne su morskoj flori i fauni. One su zid koji titi morska

Bila sam razoarana nakon naeg razgovora o idealnom cilju namje

stvorenja od ovjekovih najgorih nedjela.

re. U prvom pokusu eljela sam pomoi pacijentima s opeklinama,

Promijenila sam miljenje o Acetabulariji. Alge su moda od klju

spasiti zemlju od globalnog zatopljenja. Jednostanini se organizmi

ne vanosti za nae preivljavanje. Zdravlje veine ivih bia u

jednostavno nisu uklapali u moja teatralna razmiljanja o heroizmu.

morima ovisi o tim skromnim, jednostaninim organizmima, a

Tada sam poela prouavati alge i brzo se predomislila. Iznimno

oceani su, ba kao i kina uma, plua naega planeta. I mi emo,

\ a/ne alge izumiru zbog globalnog zatopljenja. Znanstvenici su ot-

na kraju, proi isti put kao i alge. Ako uspijemo pokazati da Ijud-

264

265

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

u v a n a e s t o p o g i a v i j e : ci\ J r t r u m t n i

NAMjtKt

ska namjera moe spasiti uzorak algi, moda se njome moemo

tiplikatorom za ljude. Naprava, na koju su bili najponosniji, neobi

boriti i protiv globalnog zatopljenja.

na je konstrukcija od zavarenih metalnih krugova, slina skulpturi

1. oujka 2006. godine otputovala sam u Njemaku kako bih se sasta

Davida Smitha. Radilo se o Poppovom prvom fotomultiplikatoru,

la s Poppom i njegovim kolegama u njihovom laboratoriju na otoku

kojega je njegov student Bernard Ruth sastavio 1976. godine i koji se

Museumu u Hombroichu, zapadno od Diisseldorfa. Inovativna arhi

jo mogao podiiti izvanrednom tonou. Popp je bio uvjeren da se

tektura otoka izgraena je kako bi sluila ekscentrinim potrebama

S godinama ak poboljao.

milijunaa Karla Heinricha Miillera, koji je postao budist: nije imao

Kod mjerenja suptilnih efekata kao to su siune emisije svjetlosti

gdje drati svoju ogromnu kolekciju umjetnina, pa je od amerike

ivih bia vano je osmisliti test koji e proizvesti zamjetni rezultat.

vojske kupio to zemljite i pretvorio ga u muzej na otvorenom.

Dizajn naeg pokusa morao je biti vrst, tako da pozitivne rezultate

Muller je elio tamo osnovati i zajednicu umjetnika. Angairao je ki

odmah ne odbaci Advocatus diaboli, znanstveni proces identificira

para i arhitekta Erwina Heericha i dao mu odrijeene ruke. Heerich je

nja slabosti u znanstvenim hipotezama i objanjavanja anomalnih

stvorio ogromne futuristike strukture od cigle - galerije, koncertnu

efekata. Ili, kako je Gary Schwartz rekao, ako ujemo kopita, prvo

dvoranu, radne, pa ak i stambene prostore i genijalno ih razmjestio

moramo vidjeti radi li se o konjima, a ne odmah pretpostaviti da su

po sumornom krajoliku. Sve je iskoriteno: ak i naputeni bunkeri

to zebre.

pretvoreni su u ateljee za poznate njemake umjetnike, glazbenike i

U konceptu naeg pokusa morali smo se usmjeriti na efekt ukljue-

pisce, kao to su pjesnik Thomas Kling i kipar Joseph Beuys.

no-iskljueno, ukljueno- iskljueno" kako bismo izolirali promje

Iza zgrada pastelnih boja, nalazi se niska zgrada isprepletenih ekve-

ne uzrokovane utjecanjem na daljinu. Popp je predloio da skupnu

rokuta, slina ogromnoj lego-kocki - to je zvanino meunarodno

namjeru aljemo isprekidano u pravilnim intervalima: deset minuta

sredite Meunarodnog instituta za biofiziku. Popp je pristojno pri

rada, pa deset minuta stanke, tako da primjenjujemo namjeru ne

hvatio zgradu kada mu je ponuena, no smatrao ju je posve nepri

koliko puta tijekom svakog sata. Ako na pokus uspije i namjera

kladnom za svoj rad. Nedugo nakon toga, utaborio se u jednom od

proizvede nekakav uinak, kada rezultate ucrtamo u grafikon, dobit

skuenih metalnih bunkera, ije su tijesne tamne sobe pogodnije za

emo jasan, krivudavi graf.

mjerenje svjetlosti ivih bia.

Popp se sloio s ukljuivanjem dinoflagelata u pokus. Svjetlosne emi

Tamo sam susrela Poppov osmerolani tim, u kojem su bili i Yu Yan,

sije tih fluorescentnih bia nevjerojatno su osjetljive na promjene.

kineski fiziar, Sophie Coher, francuska kemiarka, i Eduard Van

Kada ih je stavio u protresenu vodu, promjene je bilo lako registri

Wijk, nizozemski psiholog. U veini prostorija bili su fotomultiplika-

rati. Ja sam eljela koristiti vie pokusnih subjekata. Svaki bi pred

tori, velike moderne kutije prikopane na raunalo koje broji emisije

stavljao zasebni pokus i onda bismo mogli usporediti vie rezultata.

fotona. U jednoj je prostoriji bila manja soba s krevetom i fotomul-

Vie od jednog pozitivnog nalaza neemo smatrati pukom sreom.

266

267

E K S P E R I M E N I NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

Znanstvenici su se sloili. Takoer, ukljuili smo i malu biljku tustiku

Popp traili su kvalitativne razlike u svjetlosnim emisijama. Sva

i osobu koju je Eduard preporuio.

ka promjena signala ili kvantne prirode fotona tijekom primjene

Kao to je Popp zakljuio u pokusima s Dickom Blasbandom, bilo

namjere navodila bi na zakljuak da je do nje dolo zbog vanjskog

kakve promjene lake je vidjeti kod neeg bolesnog, ije stanje poku

utjecaja i da na pokus djeluje.

avate popraviti, stoga smo nae pokusne kunie" trebali izloiti ne

Fotografirala sam nae pokusne kunie" i znanstvenike. Prije

kakvom stresu. Najoitiji nain je staviti ih u neprijateljsku okolinu.

odlaska, bacila sam pogled na Acetabulariju, koja je rasla u malim

Eduard i Sophie odluili su sipati ocat na dinoflagelate. Malu tustiku

loncima u adaptiranom, zamraenom hladnjaku i na dinoflagelate,

uznemirili su probadanjem jednog od njenih listova iglom, a ljudski

koji su sliili siunim zelenim mrljicama u vodi. To su bili nai

je subjekt (ena) trebao popiti tri alice kave. Sloila sam se da neu

siuni sudionici koji su trebali patiti, a moda i umrijeti u ime

nita od toga rei meditantima kako bih vidjela jesu li o njoj dobili

znanosti.

informacije putem paranormalnih kanala. Odluili smo Acetabulari-

Nekoliko tjedana kasnije, Eduard je naao dobrovoljca: Anamarie

ju ostaviti na miru kako bismo vidjeli mogu li nae namere utjecati

Durr,

na zdravi organizam. Meditanti su slali namjeru za smanjenje biofo-

meditanticu. Pristala je na na plan, bez obzira na svoju skepti-

tonskih emisija i poboljanje opeg stanja organizma.

nost. Njen je pristanak bio iznimno velikoduna gesta, jer se radi

Pokus se odvijao naveer, izmeu 15 i 21 h. Eduard i Sophie bi uklju

lo o mirnom, estosatnom sjedenju u zatamnjenoj sobi.

ili aparate, a ja bih izabrala, unutar tog termina, tri intervala od po

Na jednoj od naih konferencija, sredinom oujka, od dobrovoljaca

pola sata, za koje oni nisu znali, a tijekom kojih bi se slala skupna

sam traila da sudjeluju u prvom eksperimentu namjere s iskusnim

namjera. Iako je bilo nemogue izvesti dvoslijepi pokus (svi mi u

meditantima iz publike.

Londonu bismo, naravno, znali kada aljemo iscjeljujuu namjeru),

Pripremila sam prezentaciju u PowerPointu, kako bih ih informira

mogli smo osigurati jednoslijepe" uvjete i kontrolirati uvjete pokusa

la o pokusu, i pojaala svoju usmenu prezentaciju, a poetak zaka

tako to smo se osigurali da ni znanstvenici niti na ljudski pokusni

zala za 28. oujka u 17.30 h u dvorani koju sam unajmila.

kuni" ne znaju kada se namjera alje. Raspored sam planirala otkriti

Te je veeri, dok smo ja i moja kolegica Nicolette Vuvan krenule na

svima tek nakon zavretka pokusa.

vlak prema sreditu Londona, poela takva oluja da smo se morale

Oprema je sputavala na koncept istraivanja. Fotomultiplikator ne

skloniti u veu. Bile smo gotovo posve mokre, ali ja sam bila vrlo

moe neprekidno raditi est sati, pa smo ga odluili drati upaljenog

zadovoljna jer sam mislila da e nam takvo vrijeme pomoi u po

30 minuta do jednog sata, i jednako toliko ga drati iskljuenog. Me

kusu. Tako runo vrijeme esto je rezultat geomagnetskih ili atmo

ditantima sam rekla da namjeru svim subjektima alju u periodima

sferskih poremeaja, koji inae pojaavaju psihokinetike efekte.

od deset minuta, tijekom tri termina koje sam odabrala. Eduard i

Kada sam, kasnije te veeri, posjetila internetsku stranicu amerike

268

22

svoju kolegicu iz Nizozemske, biologinju i dugogodinju

269

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

NOAA-e, otkrila sam da su tu veer registrirali nemirne" uvjete s

a osobito o Annemarie. Nekoliko meditanata bilo je uvjereno da je

dosta geomagnetske aktivnosti i oluja u svemiru.

pjevaica amaterka i da ima stalnih problema s grlom. Isabel je mi

esnaest dragovoljaca pojavilo se unato nevremenu. Zamolila sam

slila da pati od problema probavnog ili genitalnog trakta. Michaelu,

ih da popune nekoliko formulara, koji su ukljuivali i osobne infor

Nijemcu, stalno je padala na pamet fraza im Schutz der Dunkelheit

macije, i nekoliko psihotestova koje rabe Gary Schwartz i Stanley

(pod zatitom tame") i mislio je da to znai da je umotana u neka

Krippner, ukljuujui i Raspon integrativnih ishoda Arizona (Ari

kav pokriva. Amy je rekla da je primila mentalnu sliku Annemarie

zona Integrative Outcomes Scale - AIOS) i Hartmannov test o gra

kako drijema umotana u mekani pokriva. Takoer je bila uvjerena

nicama, kako bih testirala parapsiholoke sposobnosti. eljela sam

da je Annemarie pojela neto loe i da je boli eludac.

sakupiti to je mogue vie podataka kako bih odredila ima li njiho

Mnogi su meditanti osjetili vezu s malom tustikom i Tabuom", a Pe

vo stanje uma, parapsiholoki talent ili zdravlje ikakvog utjecaja na

ter je mislio da Acetabularia najbolje reagira na namjere - no, veina

pokus.

skupine najtee je uspostavljala kontakt s Dinom".

Objasnila sam im pokus, dala fotografije i podatke o naim poku

Svi smo imali snaan osjeaj svrhe i na trenutak smo izgubili osje

snim kuniima" i razjasnila protokol. Trebali smo slati namjeru od

aj individualnosti. Do kraja veeri, odbacila sam vlastite sumnje o

18 - 20:30 h, svakog punog sata u trajanju od deset minuta i u puni

istraivanju i primisli o tome kako je na napor pomalo smijean.

sat i 20 minuta, takoer u trajanju od deset minuta. U meuvremenu

Iako nismo iscjelitelji, osjeali smo da se dogodila neka vrsta iscje

bismo se odmarali, avrljali i popunjavali formulare.

ljenja. Kada sam se vraala kui, mislila sam da je na rad sigurno

Poeli smo tono u est sati. Kao i William Tiller u pokusima s cr

urodio plodom.

nom kutijom, namjere sam prikazala u pismenom obliku na moni

Nekoliko dana kasnije, Poppu sam poslala na raspored meditiranja,

toru raunala i naglas sam ih proitala kako bi svi meditanti slali

tako da moe kompilirati nae rezultate. Takoer sam razgovarala s

istu namjeru tijekom meditacija. Vodila sam meditaciju: usmjerila

Annemarie. Neki od naih ekstrasenzornih dojmova bili su toni.

sam nas na svaki ciljani subjekt, pokazivala njihove slike na ekranu

Istina je da joj je pjevanje hobi i da povremeno pati od blokiranog

i naglas itala reenicu koja je odailjala nau namjeru za smanjenje

grla. Iako inae nije imala problema sa elucem, te joj je veeri bilo

biofotonskih emisija i poboljanje opeg stanja.

zlo jer je Eduard inzistirao da popije tri alice kave. Nije navikla piti

Naa zajednika energija odmah je postala opipljiva i s vremenom

kavu poslije podne jer kasnije ne bi mogla spavati, no tijekom naeg

se pojaavala. Michael, jedan od lanova nae skupine, predloio je

pokusa povremeno je zadrijemala i te je noi vrsto spavala. Opisala

da alge zovemo Dino" i Tabu", kako bismo s njima uspostavili ne

je trnce koje je te veeri osjeala u vrijeme kada smo joj slali namjeru.

kakvu povezanost. Iako nitko nije imao prijanjih iskustava s tele

Meutim, nismo u svemu bili toni: nije vegetarijanka i nikada nije

patijom, neki sudionici dobivali su informacije o naim subjektima,

sluala niti pjevala Vivaldijeve skladbe.

270

2/1

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r t

Eduard je pri analizi tih podataka prouavao intenzitet svjetlosti i nje

je razradio metodu poinjanja od nule, tako daje svaki otklon od nor

gov otklon od simetrije: normalne svjetlosne emisije ivog bia, kada

malnog ponaanja lako vidljiv. Stoga je mogao odrediti da li promjena

su prikazane kao Gaussova krivulja, potpuno su simetrine. Takoer,

znai poveanje ili smanjenje biofotonskih emisija. Broj emisija, koji

traio je odstupanja u kurtosisu (koeficijentu spljotenosti) ili uobia

je zatim ucrtao u graf, oznaavao je bilo kakav otklon od normale.

jenoj zailjenosti" raspodjele. Visoki kurtosis znai iljastu razdiobu.

U sva tri sluaja nai su pokusni kunii" pokazali znaajno smanje

Kada se emisije ucrtaju u graf, normalna najvea distribucija jednaka

nje fotona tijekom meditacija, u odnosu na kontrolne periode. Di

je nuli - vee i manje vrijednosti meusobno se ponitavaju. Nakon

noflagelate je kiselina na kraju ubila (moda je zato bilo tako teko

pregleda naih dvanaest perioda - est puta smo slali namjeru i est

uspostaviti kontakt s njima). No, Popp je tvrdio da je njihova reakcija

puta se odmarali - nisu ustanovljene promjene u jaini svjetlosti. No,

(smanjenje emisije za skoro 140 000) bila bitno razliita od reakcije

naao je velike promjene u koeficijentu asimetrije (od 1,124 do 0,9-

umirueg organizma. Acetabularia je jae reagirala od male tustike,

22), koje pokazuju nedostatak uobiajene simetrije i u koeficijentu

moda zato to nije morala prevladavati stres (544 emisije manje no

spljotenosti (od 2,403 do 1,581) emisija. Neto u svjetlosti potpuno

inae), dok je mala tustika imala 65,5 emisija manje. Igla joj je bila

je izmijenjeno.

zabodena u list tijekom cijelog pokusa.

Eduard je bio uzbuen zbog rezultata. Slagali su se s onima koje je uo

Rezultate je ucrtao u graf, crvenim oznaio periode slanja namjer i

io tijekom svog istraivanja iscjelitelja kada je testirao utjee li iscje

poslao ih na moju e-mail adresu. Doista, stvorili smo krivudavi ,,cik-

ljivanje i na bia oko iscjelitelja. U svom je istraivanju, kada je stavio

cak" efekt. Popp je u svom izvjeu napisao da tijekom meditacije

alge s brojaem fotona kraj iscjelitelja, tijekom 36 seansi iscjeljivanja,

postoji tenja ka sputanju reakcija", koja se slagala s vremenom

otkrio da se broj fotona alge drastino promijenio. Dolo je do velikih

slanja namjere. Kod Acetabularije smo uzrokovali smanjenje za 573

promjena ciklikih komponenti emisija. Njegovo maleno istraivanje

emisije, a poveanje za samo 29.

pokazalo je kako iscjeljenje mijenja svjetlosne emisije svega to mu se

Na mali pokus proizveo je jak iscjeljujui uinak - znaajno smanje

nae na putu. Sada je otkrio isti efekt kada su obini ljudi namjeru

nje ive svjetlosti. Takoer, efekt je i s tako velike udaljenosti bio isti

slali s udaljenosti od gotovo 500 km.

kao da je iscjelitelj iscjeljivao u istoj prostoriji. Namjera nae skupine

Fritz Popp mi je 12. travnja poslao podatke o algama, dinoflagelatima

proizvela je svjetlost jednaku svjetlosti iscjelitelja.

i maloj tustiki. Iako su ga na prvi pogled rezultati razoarali, promi

Ubrzo sam otkrila da su moji dobrovoljci idealni kandidati za esperi-

jenio je miljenje nakon nekoliko prorauna. Inae e se svako ivo

ment namjere. Prema formularima koje su popunili, meditirali su u

bie prilagoditi stresu i njegove visoke svjetlosne emisije e se sma

prosjeku 14 godina i rezultati njihovih psiholokih testova pokazali

njiti kada se navikne na nove ivotne okolnosti. Pop je taj fenomen

su mi da, kao skupina, imaju vrlo tanke granice, skloni su optimizmu,

trebao nekako kontrolirati kako bi dobio prave rezultate. Matematiki

odlinog su zdravlja i imaju snane emocije.

23

272

273

t K b f t K I M b N I N A M J b K t / Lynne M c l a g g a r t

Pokus je bio u mnogim aspektima nerazraden: testirali smo etiri

ma irom svijeta, pokazalo je da se izmeu ivih bia stalno dogaa

organizma, od kojih su neki bili pod stresom, a jedan je uginuo. Ko

izmjena podataka i da su misli samo jedan oblik energije. Stotine

ristili smo kontrolne periode, ali ne i kontrolne subjekte. I Eduard i

drugih sastavilo je uvjerljive postavke, koje ukljuuju ak i najnevje-

Popp upozorili su me da ne obraam pozornost na to: moramo biti

rojatnije efekte kao to je utjecanje s vremenskim pomakom.

sigurni da su promjene koeficijenta asimetrije i koeficijenta spljote-

Ne moemo vie sami sebe vidjeti kao izolirane od vlastite okoline, a

nosti stvarne. To znai da pokus moramo nekoliko puta ponoviti",

svoje misli kao privatne, samostalne funkcije individualnog mozga.

tvrdio je Eduard, a Popp je napisao: Unato tendencijama rezultata,

Deseci znanstvenika napisalo je tisue radova, u znanstvenoj litera

ne usuujem se uzeti ih u obzir kao dokaze."

turi s vrstim dokazima, o snanom utjecaju misli na svaki aspekt

Usprkos tim upozorenjima, injenica je da smo postigli znaajan

naih ivota. Stalno oblikujemo vlastiti svijet, kao promatrai i stvo

efekt. Zapravo, nije me

ritelji. Svaka misao koju imamo, svaki sud koji donesemo, ima uin

iznenadilo to smo postigli pozitivan re

zultat. Popp, Schlitzova, Schwartz i njihovi kolege preko trideset su

ka. Svjesni um u svakom trenutku percepcije odailje namjeru.

godina skupljali nepobitne dokaze pomou drugih, nevjerojatnih

Te spoznaje navode nas da razmotrimo samu prirodu naeg postoja

pokusa. Pionirska istraivanja o prirodi ljudske svijesti naglavce su

nja i veze sa svijetom. Moda emo morati razmisliti o efektima sva

izvrnula sva znanstvena saznanja koja smo do tada uzimali zdravo

ke svoje misli, bila ona izreena ili ne. Naa veza sa svijetom nastavlja

za gotovo. Ta otkria daju nam uvjerljive dokaze daje sva tvar meu

se ak i u tiini.

sobno povezana spletom utjecaja, koji prevladava zakonitosti kojima

Takoer, moramo shvatiti da te zamisli vie ne potjeu od nekolicine

smo nekada u potpunosti vjerovali.

ekscentrinih pojedinaca. Snaga misli temelj je mnogih cijenjenih

Znaaj rezultata tih pokusa protee se i dalje od potvrivanja ekstra-

disciplina u svim sferama ivota, od alopatske medicine do sporta.

senzornih moi u parapsihologiji. Oni su velika prijetnja suvremenoj

Suvremena medicina treba u potpunosti cijeniti ulogu namjere u is

znanosti. Otkria Toma Rosenbauma, Sai Ghosh i Antona Zeilin-

cjeljivanju. Lijenici esto govore o placebo efektu" kao o iritantnoj

gera, koja govore o kvantnim efektima u opipljivom svijetu, moda

zapreci u dokazivanju uinkovitosti medikamenata. Vrijeme je da u

oznaavaju kraj podjele izmeu fizikalnih zakonitosti za makroko-

potpunosti razumijemo i iskoristimo snagu placeba. Um je bezbroj

zmos i zakonitosti za kvantne estice i poetak je jedinstvenog pra

puta pokazao da je jai od najjaih lijekova.

vilnika za sve.

Morat emo na nov, udesniji nain gledati na vlastitu fiziologiju.

Naa definicija fizikog univerzuma kao skupa odvojenih predmeta,

Tek sada poinjemo razotkrivati na ogromni, neiskoriteni poten

naa definicija sebe kao jednog od tih predmeta, pa ak i nae osno

cijal: nevjerojatnu mo ljudskog bia da utjee na svijet oko sebe. Taj

vne definicije vremena i prostora - sve to morat e proi reviziju.

potencijal je svaije pravo. Nae su misli moda neiscrpan i jedno

Najmanje etrdeset vrhunskih znanstvenika, u akademskim centri-

stavan izvor pomou kojega moemo usmjeriti svoj ivot, izlijei-

274

275

D v a n a e s t o p o g l a v l j e : bKbPfcKIMENT NAMJERE

ti se, oistiti nae gradove i uljepati planet. Kao zajednica, imamo

No, o prirodi namjere postoji jo puno pitanja. Pionirska znanost je

mo poboljanja kvalitete zraka i vode, statistiku kriminala i nesrea

umjetnost propitivanja nemogueg. Sva naa dostignua u povijesti

i obrazovanja nae djece. Jedna dobro usmjerena misao mogla bi biti

rezultat su postavljanja nevjerojatnih pitanja: to ako kamenje padne

njena, ali uinkovita metoda preuzimanja globalnih interesa u nae

s neba? to ako ogromni metalni predmeti mogu pobijediti gravita

ruke.

ciju? to ako Zemlja nije ravna ploa? to ako vrijeme nije apsolutno,

Ta saznanja mogu nam vratiti osjeaj individualne i kolektivne

ve ovisi o vaem poloaju? Sva otkria o namjeri i utjecanju na dalji

moi, koji nam je otet uglavnom zahvaljujui svjetonazoru suvre

nu rezultat su jednog naizgled apsurdnog pitanja: to ako nae misli

mene znanosti, koja nas prikazuje kao odvojena i nepovezana bia.

mogu utjecati na svijet oko nas?

Razumijevanje snage svjesne misli moglo bi znanost pribliiti reli

Prava znanosti, bez straha od tamnih kuteva neznanja, uvijek po

giji kroz nalaenje dokaza o intuitivnoj spoznaji, koju osjea veina

inje s nepopularnim pitanjem, ak i ako nema nade za brzi odgo

nas: biti iv znai biti daleko vie od skupa elektrinih i kemijskih

vor - ak i ako bi taj odgovor negirao sva naa cijenjena vjerovanja.

signala.

Znanstvenici koji se bave istraivanjem svijesti moraju stalno posta

Moramo se otvoriti prema mudrosti starih naroda, oni imaju intu

vljati nepopularna pitanja o prirodi uma i o njegovoj snazi. Kod sku

itivno razumijevanje namjere. Gotovo sve drevne kulture govore o

pnih pokusa, postavit emo najnevjerojatnije pitanje: to ako skupna

ujedinjenom energetskom polju, slinom Polju nulte toke, koje sve

misao moe iscijeliti udaljeni cilj? To je kao da pitate: Moe li misao

u svemiru dri u svojoj nevidljivoj mrei. Te kulture razumiju nae

iscijeliti svijet? To je bizarno pitanje, no najvaniji dio znanstvene

mjesto u toj hijerarhiji energije, kao i vanost briljivog odabira vre

potrage je volja za postavljanjem pitanja. Kao to je Bob Barth, iz

mena i mjesta. Suvremena znanost o utjecanju na daljinu konano

Ureda za istraivanje molitve, komentirao kada su ga upitali treba

je nala dokaze za drevna intuitivna vjerovanja o ukazanjima, iscje

li nastaviti s istraivanjem molitve nakon Bensonovog STEP-a: Ne

ljenju i snazi misli. Bilo bi pametno slijediti njihov primjer i svaku

moemo nai odgovore ako ne postavljamo pitanja." Tako emo i mi

misao smatrati svetim fenomenom koji moe preuzeti fiziki oblik.

poeti s pokusima: bez straha od postavljanja pitanja, bez obzira na

I suvremena znanost i drevne kulture mogu nas nauiti kako rabiti

odgovor.

nevjerojatnu mo namjere. Kada bismo mogli nauiti kako svoj po

tencijal iskoristiti na pozitivan nain, mogli bismo poboljati svaki
aspekt svog ivota. Medicina, lijeenje, obrazovanje, ak i interakci
ja s tehnologijom, mogle bi profitirati od boljeg razumijevanja po
vezanosti naeg uma s njima. Ako ponemo shvaati iznimnu mo
ljudske svijesti, bolje emo razumjeti sami sebe.

276

277

Trinaesto poglavlje
VJEBANJE NAMJERE
Do sada smo se u ovoj knjizi bavili znanstvenim dokazima o moi na
mjere. No, mo namjere u svakodnevnom ivotu nije testirana. Veliki
broj knjiga napisan je o snazi ljudskog bia u manifestiranju vlastite
stvarnosti koje, iako su nam dale mnoge intuitivne istine, nisu ponu
dile puno znanstvenih dokaza.
Koliku mo zapravo imamo u oblikovanju svakodnevnog ivota? Kako
je moemo uporabiti, individualno i kolektivno? Do koje se mjere mo
emo iscijeliti i ivjeti sretnijim, svrhovitijim ivotom?
Zato mi treba vaa pomo. Svrha je ovog dijela knjige odrediti prakti
ne namjere snage misli, i u tom ste dijelu vi moj partner u istraiva
nju. Iako je mo namjere takva da sva usredotoena volja moe imati
uinke, znanstveni dokazi nam govore da ete biti uspjeniji to ste
koherentniji", u znanstvenom smislu te rijei. Kako biste imali naj
jae uinke, morate odabrati pravo mjesto i vrijeme, umiriti svoj um,
nauiti se usredotoiti, uskladiti se s ciljem svoje namjere, vizualizirati i mentalno isprobavati. Vjerovanje da e pokus djelovati takoer je
kljuno.
Veina ljudi ima slabu mentalnu koherenciju. Hodamo uokolo uro
njeni u fragmentirane i neskladne misli. Postat ete koherentniji samo
ako nauite iskljuiti tu besmislenu untarnju buku koja se uvijek usre-

281

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r l

T r i n a e s t o p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE

dotouje na prolost ili na budunost, a nikada na sadanjost. S vre

Ako ne ivite u planinama, bilo bi pametno instalirati ionizator. Vrije

menom ete postati vjetiji u tome, ba kao to atletiari koji svaki dan

me poluraspada iona (vrijeme tijekom kojeg ioni zrae) ovisi o stupnju

vjebaju s vremenom mogu sve vie.

zagaenosti zraka. to je zrak istiji, njihovo vrijeme poluraspada je

Sljedee vjebe pomoi e vam da postanete koherentniji i uinkovitiji

due ako postoji izvor ionizacije, npr. tekua voda. Najbolje koliine

u koritenju namjere i u naim skupnim eksperimentima namjere.

iona su:

Mislite o namjerama kao o veim i manjim planovima. Vee planove

u nenastanjenoj prirodi, daleko od industrijaliziranih podru

ja

provodite u fazama tako da postupno aljete namjere koje e vam po

moi. Ponite sa skromnim ciljevima - neim ostvarivim u prihvatlji

blizu tekue vode, kao to su tu ili slap

vom vremenskom rasponu. Ako imate dvadeset kilograma previe,

u prirodnim stanitima

ne moete ve idui tjedan nositi konfekcijski broj 38. No, imajte svoj

na Suncu - Sunce je prirodni ionizator

veliki plan na umu i postupno radite na pribliavanju njemu. Tako

nakon oluja

er je vano prevladati svoj prirodni skepticizam. Moda se ideja da

u planinama.

misao moe utjecati na va fiziki svijet ne uklapa u va pogled na

svijet, ali isto biste mislili i za gravitaciju, da ivite u srednjem vije
ku.

Najgora mjesta su:

zatvoreni prostori s puno ljudi

blizu televizije i slinih elektrinih naprava koje stavraju elek

trine emisije jaine do 11 000 V i izlau sve u svojoj blizini
pozitivnom naboju

Odaberite prostor za namjeru

u gradovima

Brojne znanstvene studije govore da prilagoeni prostor pojaava

blizu industrija

vau namjeru. Odaberite udobno mjesto. Rijeite se nepotrebnih

u smogu, magli, praini.

predmeta i prilagodite ga sebi s jastuiima, namjetajem, tako da

postane vae utoite - mjesto na kojem moete mirno sjediti i me

to je manja vidljivost, manja je i koncentracija iona. Smanjena vidlji

ditirati. Ako elite, posluite se svijeama i mirisnim tapiima.

vost uzrokovana je brojnim velikim esticama na koje se ioni iz zraka

Nekome je korisno napraviti neku vrstu oltara" na koji se moe

lako uhvate. Za nas koji ivimo u gradovima, biljke ili mali vodoskok

usredotoiti s inspirativnim predmetima i fotografijama. ak i ako

poboljat e razinu iona. U vaem prostoru ne smije biti raunalo ili

fiziki niste u svom kutku, moete ga vizualizirati svaki put kada

sline elektrine naprave.

elite slati namjeru.

282

283

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Trinaesto

poglavlje:

VJEBANJE

NAMJERE

manifestacija istine, sam univerzum); ranih sedamdesetih

Akumuliranje energije

godina prolog stoljea mnogi su ljudi koji su prakticirali

Kako biste maksimalno akumulirali energiju, prvo morate svoje

TM

rabili mantru ah-om

modane valove usporiti do meditativnog ili alfa" stanja lagane

brojevi - stalno brojanje, unaprijed ili unazad

meditacije ili sna - kada mozak emitira frekvencije (mjerene EEG-

glazba - obino repetitivna kao Bach ili pjevuenje

om) od 8-13 Hz.

jedan ton, npr. australskog didgeridooa

Sjednite u udoban poloaj. Mnogi ljudi vole uspravno sjesti u sto

bubanj ili zveka, zvukovi koje su rabile mnoge tradicio

licu s tvrdim naslonom i ruke staviti na koljena. Moete sjesti i na

pod i prekriiti noge. Ponite polako i ritmino disati: udiite kroz
nos i izdiite kroz usta, i to tako da duljina udisaja i izdisaja bude

nalne kulture kako bi umirile um

molitva, npr. s krunicom, budui da ponavljanje zvukova

umiruje um.

jednaka. Opustite trbuh, a onda ga polako uvucite, kao da elite

da vam dodirne kraljenicu. Tako ete biti sigurni da diete kroz

Vjebajte sve dok ne budete mogli ostati usredotoeni na neki od

dijafragmu.

gore navedenih primjera due od 20 minuta.

Ponavljajte to svakih 15 sekundi, ali pazite da se ne napinjete previ

e. Neka vjebe traju tri minute. Postupno ete moi vjebati i po 5
do 10 minuta. Usedotoite se na disanje. Vjebajte redovito - to je

Maksimalna jaina

osnova vae meditativne prakse.

Kako biste uli u alfa stanje, kao to budisti kau, najvanije je smi

Akumuliranje energije znai maksimalno obraanje pozornosti na

riti um. esto je posve nemogue ne razmiljati ni o emu.

svaki trenutak. Jedan od najsigurnijih naina za razvijanje te vjeti

Nakon to uete u alfa stanje pomou koncentriranja na disanje

ne je vjebanje osvijetenosti. Tu drevnu tehniku je oko 500. godine

ili na neki predmet, veina kola meditacije preporuuje da naete

prije Krista uveo Shakyamuni Buddha, osniva budizma. Radi se o

neto na to se moete usredotoiti, a to e va um drati mirnim.

disciplini kod koje ste svjesni svakog trenutka i svih dogaanja u

To moe biti:

sebi i oko sebe.

tijelo i njegove funkcije ili disanje

Takva vrsta meditacije zahtijeva pomno praenje koncentracije,

vae misli, koje zamiljate kako kraj vas plove na leteem

koja mora ostati u sadanjosti. S vremenom ete moi uutkati stal

sagu i nisu u vama

nu unutarnju buku svoga uma i usredotoiti se na osjetilno isku

mantra, kao u T M - u : obino se radi o rijei, npr. om (Polje"

stvo, koliko god ono bilo svakodnevno i obino - radilo li se o obi

u budizmu), ah (univerzalna ivotna istina) ili hum (fizika

nom obroku, zagrljaju, boli ili ak uklanjanju mucice s veste. To je

284

285

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

kao da imate dobrohotnog roditelja u sebi koji bira na to ete se

sobi, kretanje koje se odvija ispred vas, osjeaj mirnoe.

usredotoiti i, ako zalutate, vrati vas na pravi put.

S vremenom e takva meditacija poboljati vau vizualnu per

Pokuajte se ne truditi. Radite na odbacivanju oekivanja

i stremljenja k rezultatima.

cepciju i sprijeiti vas da postanete neosjetljivi na svakodnevna

iskustva. Jedan od problema pri uvoenju takve meditacije u sva

Zamijetite druge stimulanse u sobi: boju" dana, svjetlo u

Prihvatite sve to se dogaa bez prosuivanja. To znai

kodnevni ivot je to se ona obino pouava na mjestima gdje ste

odbacivanje miljenja i interpretacije svega to se oko vas

slobodni meditirati satima ili se usporeno baviti eljenim akti

dogaa. Uhvatite sami sebe kako se odreenih stajalita

vnostima dok meditirate. Ipak, postoji vie naina za prilagoa-

drite, a neke odbacujete. Prihvatite svoje osjeaje i isku

vanje tradicionalnih metoda u primjeni namjere:

stva, bila ona pozitivna ili negativna.

kada postignete alfa stanje", tiho zamijetite, to preciznije m o

Nemojte uriti. Ako morate uriti, urite osvijeteno.

Osjetite to u potpunosti.

ete, sve to se dogaa u vaem umu i tijelu. Obratite pozornost

na ono to jest, a ne na ono to biste eljeli ili to je najugodnije.
Ne potiskujte negativne misli ako se pojave. Dobar nain za fokusiranje uma na sadanjost je koncentriranje na poloaj svoga

Uvoenje osvijetenosti u svakodnevni ivot

tijela.
Od kljune je vanosti da osvijetenost razlikujete od koncentra

Dokazi govore da slanje namjere moete poboljati ako razvijate

cije: najvanija je razlika nedostatak suda o iskustvu. Nalazite se

osvijetenost u svakodnevnom ivotu. Psiholog dr. Charles Tart,

u svakom trenutku, bez emocionalnih konotacija i bez prisjea

jedan od svjetski poznatih strunjaka za izmijenjena stanja svije

nja prolosti. Nema boljeg" i loijeg".

sti, ima nekoliko savjeta:

Budite svjesni mirisa, tekstura, boja i osjetilnih dojmova

286

Jednostavno sluajte zvukove u sobi: buku iz vodovodnih

Budite svjesni i najbanalnijih aktivnosti, npr. pranja zubi

ili prijanja.

slite u sebi: Razmiljam", i vratite se opaanju.

Kada osjetite da vam koncentracija pada, usredotoite se

na svoje disanje.

Budite svjesni svega to se dogaa u vama i izvan vas.

Kada se uhvatite kako prosuujete ono to vidite, pomi

Tijekom dana povremeno uzmite stanke kako biste osvi

jestili sve to se dogaa u vama i iko vas.

koje doivljavate. Kako soba mirie? Kakav okus imate u

ustima? Kako osjeate podlogu na kojoj sjedite?

Ponite s malom vjebom, kao to je uzimanje kaputa i

cijevi, trubu automobila, lajanje psa, avion. Prihvatite sve

odlazak u etnju, tijekom koje ete biti posve usredotoe

zvukove - buku, kaos ili tiinu - bez prosuivanja.

ni na svoje radnje.

287

EKSPERIMENT NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

T r i n a e s t o p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE

Radite mentalne biljeke tijekom svake aktivnosti, npr:

Vjebajte osvijetenost dok ekate u redu. Osjetite samo

oblaim kaput", otvaram vrata", veem cipele".

ekanje - nemojte se usredotoiti samo na ono to eka

Koristite

te. Budite svjesni svojih kretnji i misli.

osvijetenost

svakodnevnim

situacijama.

Kada kuhate veeru ili perete zube, budite svjesni mirisa,

Nemojte razmiljati o svojim problemima. Nosite se

tekstura, boja i osjetilnih dojmova.

samo s onim problemima koji su neposredno ispred vas.

Paljivo promatrajte svog partnera, djecu, ljubimce, pri

jatelje i kolege. Pomno ih gledajte bez prosuivanja.

Tijekom neke aktivnosti, npr. doruka, recite djeci da

Stapanje s drugim"

pomno prate (bez razgovaranja) svaki njen aspekt. Usre

dotoite se na okus hrane. Gledajte njenu boju i tekstu

Istraivanja pokazuju da je dodir ili ak usredotoenost na srce

ru. Koliko su hrskave kukuruzne pahuljice? Kakav je sok

ili suosjeanje snano sredstvo usklaivanja modanih valova

dok vam klizi niz grlo?Postanite svjesni mirisa i zvukova

dvoje ljudi. Kada se dvoje ljudi dodirne dok su puni ljubavi,

oko sebe. Kakve osjeaje imate u tijelu dok gledate sve

koherentni" otkucaji srca jednog mogu utjecati na mozak dru

to?

goga.

Sluajte kako va ivot zvui - svi zvukovi koji vas sva

Prije nego to poaljete namjeru, vano je otvoriti empatijsku

koga dana okruuju. Kada vam se netko obrati, sluajte

vezu s predmetom namjere.

zvuk njegovog glasa i ono to govori. Ne odgovarajte dok

Uspostavite vezu pomou sljedeih tehnika:

ne prestane priati.

Vjebajte osvijetenost u svakoj aktivnosti: u hodanju

ulicom, tijekom vonje automobilom, u vrtu.

288

Prvo pokuajte s nekim s kim ve imate jaku vezu: s par

tnerom, djetetom, bratom, sestrom, dragim prijateljem.

Ako radite te vjebe i sretnete nekog poznatog, nemojte

Ako nekoga ne poznajete tako dobro, razmijenite pre

dmet ili fotografiju.

zapoeti razgovor. Pozdravite se, rukujte i ostanite u sa

Upoznajte tu osobu. Idite s njom u etnju.

danjosti.

Provedite pola sata u zajednikoj meditaciji.

Koristite osvijetenost kada ste jako zauzeti ili ste pod

Zamolite osobu da se otvori vaoj namjeri.

pritiskom roka. Zamijetite kako je uriti i to se dogaa

Ako aljete namjeru neemu to nije ovjek ili neemu

kada ste u takvoj situaciji. to se dogaa s vaom ravno

neivom, takoer moete uspostaviti vezu. Saznajte sve

teom? U takvim situacijama promatrajte sami sebe. Mo

to moete o predmetu svoje namjere, bila to biljka, i

ete li ostati u svom tijelu kada naporno radite?

votinja ili neivi predmet. Neka bude kraj vas neko vri-

289

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

irmaesto

McTaggart

poglavlje:

VJEBANJE

NAMJERE

jeme prije slanja namjere. Morate biti dobri prema tome

oko sebe: prosjacima, siromatvu, tragediji i tuzi koju vidi

- radilo se o raunalu ili o kopirnom aparatu.

mo na televiziji:
Nemojte tratiti ljubav i tugu koja iz nje dolazi: im osjetite suo
sjeanje u sebi, nemojte ga potiskivati. Budite ranjivi, iskoristite

Budite suosjeajni

taj kratak nalet suosjeanja kako biste uli duboko u svoje srce;
meditirajte o njemu, razvijajte ga i produbljujte. Kroz takva ete

Posluite se sljedeim metodama kako biste potakli osjeaj opeg su

djela shvatiti koliko ste bili neosjetljivi na patnju...

osjeanja tijekom seansi slanja namjere:

Tijekom slanja namjere, ako pokuavate nekoga iscijeliti,

Usredotoite se na svoje srce, zamislite kako mu aljete svje

pokuajte se zamisliti na njegovom mjestu. Zamislite kako

tlost. Zamislite kako se ta svjetlost iri iz srca po cijelom tije

je njemu i kako je biti u takvoj krizi. Pokuajte imati suosje

lu. Poaljite sami sebi misao punu ljubavi, na primjer: Neka

anja za njegovu patnju: pitajte se kako bi vama bilo u takvoj

budem dobro i ivim bez patnje."

situaciji i kako biste htjeli biti iscijeljeni.

Pri izdisaju zamislite kako svjetlo zrai iz vaeg srca. Pomisli

Sada usmjerite misli pune ljubavi predmetu svoje namjere.

Ako je osoba s vama, drite je za ruku.

te: Cijenim ljubaznost i ljubav svih ivih bia. Neka svi budu
dobro." Budisti preporuuju da se prvo sjetite svih koje voli
te, zatim se sjetite dobrih prijatelja, poznanika i onih koje ne
volite. U svakoj fazi ponovite: Neka budu dobro i neka ne

Izjavljivanje namjere

pate.

Usredotoite se na ljubaznost i suosjeanje za sva iva bia

U svom meditativnom stanju jasno izjavite svoju namjeru. Iako

i doprinos koji vai voljeni imaju u vaem blagostanju. Na

mnogi ljudi esto koriste konstrukcije: Uvijek sam bio/bila" -

kraju, svoju poruku suosjeanja poaljite svim ivim biima.

Uvijek sam bila zdrava" - ja vie volim sadanje vrijeme; u slanju

Vjebajte mijenjanje uloga sa svojim voljenima. Zamislite

namjere na cilj" dobro ju je poslati u obliku ve ispunjene elje. Na

kako je biti va partner, roditelj, dijete. Stavite se na mjesto

primjer, ako pokuavate iscijeliti bol u kriima, moete rei: Kria

svojih voljenih i zamislite kako bi bilo svijet vidjeti kroz nji

me ne bole i lako se kreu." Oblikujte namjeru kao pozitivnu izja

hove oi, s njihovim strahovima, nadama, snovima. Razmi

vu: neete rei, Neu imati nuspojave", ve ivjeti u bez nuspo-

slite kako biste vi reagirali.

java."

jerome Stone citira Sogyala Rinpochea, autora The Tibetan

Book of Living and Dying,* koji sugerira otvaranje srca patnji

290

291

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Budite o d r e e n i

Trinaesto

p o g l a v l j e : VJEBANJE

NAMJERE

dodirima ili u odnosima izmeu predmeta. Vaa mentalna proba

ovisit e o razvijenosti pojedinih osjetila u vaem mozgu.

Izgleda da jasno izreene namjere najbolje djeluju. Neka vae namje

Kod naeg primjera iscjeljenja bolova u leima, zamislite se bez boli

re budu jasno odreene i usmjerene - to detaljnije, to bolje. Ako po

i kako uivate u vjebama i kretnjama koje volite. Vidite sami sebe

kuavate iscijeliti etvrti prst lijeve ruke svog djeteta, budite odreeni

kako ustro eete bez boli. Upamtite osjeaj da ste ivi i da vas nita

i, ako je mogue, identificirajte problem.

ne boli. Osjetite svoja gipka leda - iznutra i izvana. Osjetite kako

Recite cijelu namjeru i recite to biste htjeli promijeniti, kod koga,

trite. Odaberite druge osjeaje koji idu u prilog lijeenju vaih lea.

kada i gdje. Imate set pianja na koje trebate odgovoriti: tko, to, kada,

Ako aljete namjeru za iscjeljenje nekog drugog, provedite sve aspe

gdje, zato i kako. Moete i nacrtati svoju namjeru ili napraviti kola

kte iscjeljivanja, ali zamislite sebe u njihovim leima. aljite namjeru

od fotografija ili isjeaka iz asopisa. Stavite to negdje u svoje vidno

njihovim leima.

polje i esto u to gledajte.

Vjebanje vizualizacije

Mentalna proba

Vizualizaciju moete vjebati tako to ete prvo ui u meditativno

stanje i prizvati ove slike to potpunije moete:

Kao i kod elitnih sportaa, najbolji nain za slanje namjere je vizuali-

ziranje eljenog ishoda sa svih pet osjetila u stvarnom vremenu. Vizualizacija znai koritenje mentalnih slika i unutarnjih poruka kako

Omiljeni obrok u kojem ste nedavno uivali: Moete li se

sjetiti mirisa i okusa koje najvie volite?

Vaa spavaa soba. Mentalno proetajte kroz nju i prisjetite

bi se postigao odreeni cilj. Moe se koristiti za sve ishode - popra

se detalja - mekoe prekrivaa, zavjesa, saga. Ne morate vi

vljanje ivotne situacije, posla, veze, fizikog stanja, zdravlja, stanja

djeti cijelu sobu, dovoljan je i detalj.

uma (od negativnog u pozitivno), pogleda na ivot, aspekata vlastite

osobnosti. Pomou vizualizacije moete nekome drugom slati na

mjeru. Slina je hipnozi.

Nedavni sretni trenutak s voljenom osobom ili s djetetom.

Sjetite se najjasnijih osjeanja i slika.

Zamislite sebe kako trite, vozite bicikl, plivate ili vjebate u

teretani. Pokuajte osjetiti to kretanje.

Unaprijed planirajte mentalnu sliku ishoda vae namjere. Mnogi vje

ruju da pri vizualiziranju morate jasno vidjeti" sliku u glavi. No, za

Vaa omiljena glazba: pokuajte glazbu uti u sebi.

namjeru nije nuno imati jasnu mentalnu ili ikakvu sliku. Dovoljno

Nedavno iskustvo s intenzivnim fizikim osjetilnim dojmo

je samo razmiljati o namjeri, bez mentalne slike, i jednostavno stvo

vima: skok u bazen ili u ocean, parna kupelj, osjeaj snijega

riti dojam, osjeaj ili misao. Neki misle u slikama, neki u zvukovima,

ili kie ili voenje ljubavi. Pokuajte ih ponovno proivjeti.

292

293

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Kako biste vizualizirali svoju namjeru, unaprijed je paljivo razra

Trinaesto

poglavlje:

VJEBANJE

NAMJERE

Vjera

dite:

Svorite sliku eljenog rezultata u glavi. Zamislite da ve po

Brojni dokazi placebo efekta pokazuju nevjerojatnu mo vjere.

stoji, a vi ste dio njega.

Vjera u mo namjere od kljune je vanosti. Budite odluni u

Zamislite tu situaciju sa to vie osjetilnih detalja (kako mi

koncentraciji na eljeni ishod i nemojte sebi doputati pomisao

rie, kako izgleda...)

na neuspjeh. Takve misli odmah odbacite. Ako namjeru aljete

Razmiljajte o njoj na pozitivan, optimistian nain: poslui

nekome tko ne vjeruje u nju, razgovarajte s tom osobom o znan

te se mentalnim izjavama ili afirmacijama koje potvruju da

stvenim dokazima u Eksperimentu namjere" i u ostaloj litera

se to dogodilo ili se upravo dogaa (a ne da e se dogoditi u

turi. Vano je da dijelite ista vjerovanja. Herbert Benson vjeruje

budunosti). Ako netko, na primjer, ima problema sa srcem,

da su redovnici mogli postii tako dobre rezultate jer su koristili

ponavljajte: Moje srce je zdravo."

rijei ili fraze koje su izraavale njihova najdublja vjerovanja.

Kod iscjeljivanja, pokuajte zamisliti iscjeljujuu energiju

(moda u obliku bijelog svjetla ili vaeg osobnog boanstva)
kako vas ispunjava i iscjeljuje bolesni dio vaeg tijela. Ako je

M a k n i t e se u s t r a n u

za vas vana borba dobra i zla, zamislite pozitivne" stani

294

ce kako ubijaju negativne". Inae, moete zamisliti bolesne

U istraivanjima meditacije, medija i iscjelitelja, ljudi koji su

stanice kako postaju zdrave ili zamislite itavo tijelo s odre

uspjeni u namjeri zamiljaju sebe i osobu koju iscjeljuju u jedin

enim, trenutano bolesnim dijelom, u savrenom zdrav

stvu sa svemirom. Dok ste u meditativnom stanju, uite u pro

stvenom stanju. esto zamiljajte kako ste savreno zdravi i

stor u kojem je oslabljen va osjeaj individualnosti i gdje osjeate

obavljate svoje svakodnevne aktivnosti. Naite sliku zdravog

stapanje s predmetom vae namjere i s Poljem. Oblikujte svoju

dijela tijela na internetu i tako zamiljajte i svoje tijelo.

namjeru, jasno je izrecite i zaboravite na ishod. Moete osjetiti

Ako trpite bol, zamislite ivane zavretke u svom tijelu i

kako namjeru preuzima sila izvan vas. Zavrite svoju unutarnju

gledajte" kako svakim dahom unosite iscjeljujuu energiju

meditaciju sa zamolbom i maknite svoj ego u stranu. Zapamtite:

koja tee kroz vae miie i krv i dolazi do ivaca, koje onda

ta sila" ne potjee od vas - ona samo kroz vas prolazi. Namjera

umiruje i iscjeljuje.

je zapravo zamolba koju aljete univerzumu.

esto aljite te vizualizacije - i tijekom meditacije i inae.

295

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

irmaesio

McTaggart

poglavlje:

VJt^BANJt

NAMJERE

gnetske aktivnosti, Sunevog vjetra i visokoenergetskog protonskog

Tempiranje

i x-zraenja.
Dokazi navode na zakljuak da namjera (tj. psihokineza) najbolje

Sva se geomagnetska aktivnost mjeri indeksom K, na kojem je 0 naj

djeluje pri pojaanoj geomagnetskoj aktivnosti. Na nekoliko inter-

nia vrijednost, a 9 najvia. Indeks a je slian, ali koristi veu ljestvi

netskih stranica moete saznati kolika je geomagnetska aktivnost na

cu - od 0 do 400.

vaem podruju. NOAA je osnovala Centar za svemirski okoli (Spa

Planirajte slanje namjere u dane tijekom kojih indeks K iznosi 5 ili

ce Environment Center - SEC), ameriki zvanini izvor informacija

vie (ili kada je indeks a vei od 200).

o svemirskom vremenu (www.sec.noaa.gov). SEC je osnovao Centar

Moda bi bilo najbolje namjeru slati oko lokalnih 13.00 h siderikog

za svemirsko vrijeme (Space Weather Operations - S W O ) , koji dje

vremena (lokalno sideriko vrijeme moete izaunati na internetu).

luje kao centar za upozoravanje na poremeaje u svemiru. SWO daje

Namjeru aljite samo kada se osjeate dobro i kada ste sretni.

prognoze i upozorenja za solarnu i geomagnetsku aktivnost, a njime

upravlja NOAA i ameriko zrakoplovstvo.
SWO prima podatke u stvarnom vremenu iz brojnih opservatorija

Saetak

na Zemlji i satelitskih senzora u orbiti. Pomou tih podataka, SWO

predvia solarnu i geomagnetsku aktivnost i upozorava stanovnitvo

Va program namjere

tijekom velikih oluja. Za prognozu za dan tijekom kojeg planirate

Uite u svoj prostor za namjeru.

slati namjeru posjetite http://sec.noaa.gov/today2.html.

Akumulirajte energiju pomou meditacije.

SEC je stvorio Ljestvice svemirskog vremena kako bi laicima predo

Postanite usredotoeni kroz osvijetenost sadanjeg trenu

tka.

io jainu geomagnetskih i solarnih aktivnosti i njihovo djelovanje

na nae tehnologije (www.sec.noaa.gov/NOAAscales). Brojevi ozna

Uspostavite istu valnu duljinu pomou suosjeanja i znaaj

ne povezanosti.

avaju jainu - 1 je najnia vrijednost, a 5 najvia.

Solarni i heliosferni opservatorij (Solar and Heliospheric Obser

Izrecite jasno definiranu namjeru.

vatory - SOHO)

zajedniki je projekt ESA-inog (European Space

Mentalno isprobajte svaki njen trenutak sa svih pet osjetila.

Agency) i NASA-inog istraivanja uinka Sunca na Zemlju. Za vie

Svoju namjeru detaljno vizualizirajte kao vrstu injenicu.

informacija, posjetite http://sohowww.nascom.nasa.gov/. Za druge

Tempirajte namjeru - provjerite to se zbiva sa Suncem i

aspekte svemirskog vremena, ukljuujui i grafikone geomagnetske

aktivnosti,

posjetite

http://sohowww.nascom.nasa.gov/spaceweat-

her/. Na toj ete internetskoj stranici nai korisne grafikone geoma-

2%

odaberite dane kada se osjeate dobro.

Maknite se u stranu - predajte se snazi univerzuma i prepu

stite joj ishod.

297

etrnaesto poglavlje
VAI EKSPERIMENTI NAMJERE
Sada kad ste izvjebali akumuliranje energije", zapitajte se kako
namjeru moete upotrijebiti u svakodnevnom ivotu. Kako bi
smo vam pomogli u tome, moji znanstvenici i ja osmislili smo
nekoliko neformalnih, osobnih eksperimenata.
Sljedee eksperimente trebate shvatiti kao odskonu dasku u uvo
enju namjere u va svakodnevni ivot i kao anegdotalna istrai
vanja. Kada budete provodili svoje eksperimente namjere, voljela
bih kada biste nas izvijestili o tome na naoj internetskoj strani
ci.
Kako biste te eksperimente provodili, trebaju vam samo biljeni
ca i kalendar. Kada budete poinjali, zabiljeite datum i vrijeme
svojih namjera. Svaki eksperiment namjere trebali biste provo
diti nakon akumuliranja energije u vaem prostoru za namjeru
pomou programa iz trinaestog poglavlja. Ako patite od ozbiljne
bolesti, neka vam u vaim namjerama pomogne i profesionalni
iscjelitelj.
Svakoga dana zabiljeite promjene u cilju svoje namjere i budite
precizni. Ako pokuavate izlijeiti bolest kod sebe ili kod nekoga
drugog, svakoga dana pratite i biljeite promjene. Kako se ciljana
osoba osjea? Koji su se simptomi poboljali? ]e li joj openito

299

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r t

e t r n a e s t o p o g l a v l j e : VASI t K S P b R I M E N T I NAMJERE

stanje pogorano? Ima li kakvih novih simptoma? (Ako se stanje

da vam se prihodi poveaju za 10%

ozbiljno pogora, savjetujte se s profesionalnim iscjeliteljem i pre

da vam biljke ili usjevi rastu 10% bre nego obino.

ispitajte vlastite podsvjesne namjere.) Ako pokuavate promijeni

ti svoj odnos s nekim tko je inae neprijateljski raspoloeni prema

Kada vam se eljene stvari ponu dogaati, prijeite na sloenije mi

pozitivnijim stvarima, svakog dana biljeite njegove/njene intera

sli. Isprva se usredotoite samo na jednu stvar, kod koje lako moete

kcije s vama, kako biste ustanovili da li se neto promijenilo.

utvrditi je li do promjene doista dolo i je li ta promjena uzrokovana

vaim namjerama.

D o b i v a n j e o n o g a to e l i t e u i v o t u
Retronamjere
Odaberite neto to elite da vam se dogodi, a nikad vam se nije dogo
dilo. Odaberite neto to se rijetko dogaa tako da, ako se dogodi, znate

jeme kada je on poeo. Primijenite namjeru za rjeavanje tog

da se radi o rezultatu vae namjere. Evo nekoliko prijedloga:

da vam suprug daruje cvijee (ako dosad nikad nije)

problema na samom njegovom poetku. Ustanovite je li vam

da supruga s vama pogleda nogometnu utakmicu (ako inae to

bolje.

ne radi)

300

Ako imate zdravstvenih problema, vratite se u mislima u vri

Ako se s nekim ne slaete, vratite se u mislima u vrijeme kada

da nepristojni susjed s vama zapone ugodan razgovor

ste se prvi put sukobili i namjerom to pokuajte promijeniti.

da vam dijete pomogne u pranju suda

Budite vrlo precizni.

da se vae dijete samo probudi i ode ujutro u kolu bez tjeranja

da se vremenske prilike poboljaju (recimo da bude 30% manje

molitve za osobu koja je bila bolesna prije pet godina. Usre

kie)

dotoite se na njihovu bolest i ustanovite hoe li to pobolja

da vae dijete samo spremi krevet

ti njihovo sadanje zdravlje. Ta e im se zamisao initi tako

da va pas prestane lajati nou

besmislenom da e vam vjerojatno dopustiti. Ako elite, to

da vaa maka prestane grebati kau

moete pokuati i u lokalnom domu umirovljenika. Prvo, na

da va suprug/supruga s posla dode ranije no obino

ravno, morate dobiti doputenje pacijenta i nadlenih osoba.

da vae dijete gleda televiziju dva sata manje

da vas netko s radnog mjesta, tko vas inae ne podnosi, pozdra

Izvijestite nas o svim rezultatima na internetskoj stranici www.thein-

vi i zapone razgovor

tentionexperiment.com.

Zamolite prijatelje i obitelj da vam dopuste primjenu retro-

(01

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

i.eu n desio

McTaggart

Skupne vjebe namjere

pogidvije:

VHJI

tiorcMMtNii

NAMJtKt

okupljajte i odailjite svoju namjeru. Paljivo pratite statistike za

mjesec prije i nekoliko mjeseci nakon primjene namjere. Zabilje

Okupite nekoliko prijatelja zainteresiranih za skupne vjebe namje

ite promjene.

re. Osigurajte prostor za namjeru u kojem ete se sastajati. Odaberite

Svoje rezultate poaljite na nau internetsku stranicu: www.thein-

predmet namjere u svojoj zajednici. Evo nekoliko mogunosti:

tentionexperiment.com.

poboljanje vremena

smanjenje kriminala za 5%

smanjenje zagaenja za 5%

smanjenje koliine smea u odreenoj ulici

dolazak pote jedan sat ranije

postizanje neke vrste aktivizma (na primjer, spreavanje po

stavljanja odailjaa za mobilne telefone u vaoj etvrti)

smanjenje prometnih nesrea s djecom za 3 0 %

popravljanje prosjeka ocjena jedne kole za jedan

smanjenje zlostavljanja djece u vaoj zajednici za 3 0 %

smanjenje broja vlasnika vatrenog oruja za 3 0 %

poveanje (ili smanjenje) padalina za 10%

smanjenje broja alkoholiara u vaem gradu za 25%.

Ovisno o prirodi vae namjere, zaduite jednog lana vae skupine

za pregledavanje statistika vezanih za vau namjeru. Kod tih vrsta
statistika dobro je doi do izvjetaja za vae podruje u zadnjih pet
godina, tako da imate vrste rezultate s kojima moete vriti uspo
redbe.
Kada se sastanete, formulirajte skupnu namjeru. Pri akumuliranju
energije", zamislite se kao jedno bie (recimo kao jedan ogroman
balon ili neto slino). Kada uete u kolektivno meditativno sta
nje, neka jedan lan skupine proita izjavu namjere. Redovito se

J03

Petnaesto poglavlje
SKUPNI EKSPERIMENTI NAMJERE
Pozivamo vas na sudjelovanje u masovnom skupnom eksperimentu
namjere s ostalim zainteresiranim itateljima ove knjige. Ako elite su
djelovati u najveem pokusu te vrste u povijesti, nastavite itati.
U tim ete pokusima pomagati irenju ljudskog znanja o snazi namje
re. Na naoj internetskoj stranici bit e blogova i interaktivnih eleme
nata, stoga ete moi izmjenjivati iskustva o eksperimentima namjere
s istomiljenicima iz cijelog svijeta (etrnaesto poglavlje).
Naravno, to nije obvezno. Ne elim da sudjelujete ako niste doista za
interesirani. Trebam sudionike koji e se ozbiljno baviti eksperimen
tima namjere. Svaki bi vam eksperiment mogao oduzeti od nekoliko
minuta do jednog sata, iako to vrijeme u budunosti kanimo malo
produljiti.
Prvo se ulogirajte na stranicu www.theintentionexperiment.com.
Tamo ete nai podatke, datume i ciljeve naih buduih eksperimenata
namjere. Planirani su tako da se podudaraju s periodima vee geoma
gnetske aktivnosti. Te datume oznaite u svom rokovniku i, ako elite
sudjelovati, od kljune je vanosti da ih ne zaboravite. Planirali smo
brojne eksperimente, no budui da su znanstveni pokusi skupi i da ih
treba detaljno analizirati, intervali izmeu njih bit e dosta dugi. Ako
propustite jedan, na drugi ete morati ekati nekoliko mjeseci.

MS

P e t n a e s t o p o g l a v l j e : S K U P N I E K S P E R I M E N T I NAMJERE

Nekoliko dana prije eksperimenta proitajte uvodne upute kako biste

Na dan eksperimenta namjere, u vrijeme navedeno na internetskoj

znali o emu se radi. U uputama e pisati to vam sve treba za provo

stranici, trebat ete poslati paljivo sroenu, detaljnu namjeru, ovi

enje vjebi akumuliranja energije iz trinaestog poglavlja, koje treba

sno o predmetu namjere. Na stranici e vam svaki korak biti obja

izvesti prije slanja namjere. Nai ete podatke o vremenu izvoenja

njen. Bit ete zamoljeni da uete u meditativno, a zatim u suosje

eksperimenta u vaoj vremenskoj zoni. Na stranici se nalazi sat, po

ajno stanje, i da poaljete paljivo sroenu, detaljnu namjeru.

deen na ameriko standardno i na griniko vrijeme, i sat koji odbro

Primjerice, recimo da elimo poslati namjeru u petak, 20. oujka,

java vrijeme do sljedeeg eksperimenta, koji e odrediti ekvivalentno

u 20:00 h po istonom standardnom vremenu, da zeleni ljiljan

vrijeme u svim vremenskim zonama. Budui da sudjeluju itatelji iz

u laboratoriju Fritza-Alberta Poppa u Neussu u Njemakoj bre

cijelog svijeta, presudno je slanje namjere u pravo vrijeme.

raste. Na internetskoj emo stranici imati fotografiju tog zelenog

Budui da se radi o znanstvenom eksperimentu, trebamo posveene

ljiljana kako biste namjeru mogli vjebati na pravom subjektu i

i informirane sudionike koji su proitali i razumjeli ovu knjigu. Stoga

pisat e da sljedeu reenicu trebate izgovarati ili misliti 20. ouj

emo morati iskorijeniti nonalantne sudionike tako to e svatko

ka u 20.00 h:

morati upisati lozinku, sastavljenu od misli i ideja iz ove knjige, koja

e se svakih nekoliko mjeseci mijenjati. Trait emo, na primjer, da
upiete etvrtu rije iz treeg ulomka na 57. stranici amerikog izda

Naa namjera je da zeleni ljiljan u Neussu raste 10% bre od kon

trolne biljke.

nja s tvrdim koricama (ili na 65. stranici izdanja u mekim koricama).

Navest emo lozinke i za sva prevedena izdanja. Samo slijedite upute.
U eksperimentu moete sudjelovati samo ako ste proitali knjigu i

Ili, recimo, da se radi o pacijentu s ranom. Naa bi namjera mogla

glasiti:

ulogirate se s ispravnom lozinkom, nakon ega ete dobiti privatnu

lozinku za budue eksperimente.
Budui da se radi o znanstvenom eksperimentu, trebat emo poda

Naa namjera je da Lisina rana zaraste 10% bre nego to je nor

malno.

tke o sudionicima, na primjer, prosjenu dob, spol, zdravlje i mo

gue parapsiholoke sposobnosti. Na dan eksperimenta, trebat ete

Budui da se radi o zanstvenom eksperimentu, testirat emo pre

dati neke podatke o sebi. Nekoliko naih znanstvenika osmislilo je

cizan, paljivo proraunati rezultat: 10% bre ili sporije, ili 10 stu

upitnike koje ete popuniti. Ti su podaci, naravno, povjerljivi, i zati

pnjeva nie ili vie od kontrolnog uzorka.

eni po meunarodnim zakonima o zatiti podataka. Kada jednom

Kada pokus zavri, rezultate e analizirati na tim znanstvenika

ispunite upitnike, iste podatke vie neete morati ponovno davati za

- i, nadamo se, neutralni statistiar - a onda e biti objavljeni na

budue eksperimente.

naoj internetskoj stranici.

306

307

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

Moram ponoviti da nema jamstva da e eksperimenti djelovati. Kao

znanstvenicima i objektivnim istraivaima, dunost nam je vjerno
objaviti podatke koje imamo. Bez obzira na uspjeh poetnih ekspe
rimenata, nastavit emo poboljavati koncept svakog eksperimenta s
obzirom na nova saznanja o skupnoj namjeri. Ako prvi, ili drugi, ili

Zahvale

peti eksperiment ne uspije, nastavit emo se truditi i saznavati vie sa

svakim novim rezultatom. Sama priroda pionirske znanosti je da po

Eksperiment namjere je sastavljen od brojnih intervjua i prepiske s veinom znanstve

put slijepca hodate uokolo i samo kroz iskustvo nalazite pravi put.

va. Ti znanstvenici su: Harald Atmanspacher, Cleve Backster, Dick Bierman, aslav

esto posjeujte internetsku stranicu kako biste bili obavijeteni o

Brukner, Melinda Connor, Eric David, Richard Davidson, John Diamond, Walter

skupnim i individualnim eksperimentima (etrnaesto poglavlje).

coff, Konstantin Korotkov, Stanley Krippner, Sarah Lazar, Leonard Leibovici, Todd

nika i lijenika opisanih u ovoj knjizi i od paljivog itanja vanih znanstvenih rado

Dibble, Thomas Durt, Sayantani Ghosh, Stuart HamerofJ, Valerie Hunt, Mitch Kru

Ako ste uivali u pisanom dijelu ove knjige, zacijelo ete uivati i u

Murphy, Roger Nelson, Michael Persinger, Fritz-Albert Popp, Dean Radin, Benni Re-

internetskoj stranici, jer se radi o djelu s neizvjesnim zavretkom.

Stone, Ingo Swann, William Tiller, Eduard Van Wijk i Fred Alan Wolf.

snick, Thomas Rosenbaum, Metod Saniga, Marylin Schlitz, Gary Schwartz, Jerome
Takoer sam intervjuirala brojne ljude izvjebane ili nadarene za primjenu namjere
kao to su vidovnjak Ingo Swann, majstori Qigonga kao to je Bruce Kumar Frantzis,

www.theintentionexperiment.com

iscjelitelji kao to je Eric Pearl i brojni drugi iscjelitelji koji su ispunili moj opirni
upitnik.
Osobito sam zahvalna Vlatku Vedralu koji me pouio novostima u kvantnoj teoriji;
Garyju Schwartzu za mnoge inovativne ideje i viestruku pomo; Williamu Tilleru
koji je paljivo objasnio svoje teorije, Stanleyju Krippneru koji nas je usmjerio svoji
radom i Deanu Radinu za njegovu pomo u znanosti retroaktivne namjere. Puno
dugujem i Cleveu Backsteru, Dicku Biermanu, aslavu Brukneru, Richardu Davidsonu, Sayantani Ghosh, Konstantinu Korotkovu, Stanleyju Krippneru, Sarah Lazar,
Michaelu Persingeru, Fritz-Albertu Poppu, Deanu Radinu, Thomasu Rosenbaumu,
Garyju Schwartzu, Jeromeu Stoneu, Williamu Tilleru, Eduardu Van Wijku - svi oni
su proitali ovu knjigu i ispravili eventualne pogreke u opisima svog rada. to se
knjiga tie, puno dugujem, knjigama Larryja Dosseyja: Be Careful What You Pray For
i Healing Words; kompilaciji Marylin Schlitz: Consciousness and Healing, nekoliko
knjiga Daniela Benora i njegovoj izvanrednoj internetskoj stranici; knjigama Williama Tillera; knjizi Deana Radina Entangled Minds i Backsterovom djelu Primary
Perception. Brojne bibliografije objavljene na internetu bile su mi od velike pomoi
ukljuujui Radinovu bibliografiju iz Entangled Minds, bibliografiju iz knjige Michaela Murphyja The Science of Meditation i bibliografije Stephana Schwartza i projekta
Retro-PK.
Osobito sam zahvalna Suzanne Donahue, Heidi Metcalfe, Shannon Gallagher i
Andrewu Paulsonu iz Free Pressa; Wandi Whiteley, Liz Dawson i Belindi Budge iz

ion

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

iz Harper Collinsa u Velikoj Britaniji jer su digle standarde za ovaj projekt i podr
avale ga. Zahvalna sam i svojim urednicima: Lesley Meredith, Katy Carrington,
Andrewu Colemanu, Violi i Bryanu Cholfinu koji su ovu knjigu poboljali na ne
brojene naine.
Valja spomenuti i Willa Arntza, Betsy Chasse i Marka Vicentea koji su radili na What

Biljeke

the Bleep Do We Know!? stalno podravali Polje i moje ostale projekte. Zahvalna sam
i cijelom timu u mojoj tvrtki Conatus, osobito Tonyju Edwardsu, Joanne Evans, Ni-

Predgovor

colette Vuvan i Pavelu Mikoloskom koji su najvie radili na Living the Field.
Moji agenti Russel Galen i Daniel Baror jo su jednom svojim zalaganjem pokazali

1. N. Hill,

svoju nevjerojatnu vjeru u ovaj projekt kojem su nastojali nai dobar dom.

(New York: Ballantine Books, 1987., ponovljeno izdanje).

'Ihink and Grow Rich: The Andrew Carnegie Formula for Money Making

Zahvalna sam za sve to svakoga dana nauim od svoje djece Caitlin i Anye o nevje
rojatnoj moi namjere.

2. J. Fonda, My Life So Far (London: Ebury Press, 2005.), 571.

Doprinosi Roberta Jahna, Brende Dunne, Fritz-Alberta Poppa, Eduarda Van Wijka,
Sophie Cohen, Annemarie" i cijelog osoblja Meunarodnog instituta za biofiziku

Uvod

u Njemakoj koji su pokrenuli prvi eksperiment namjere neprocjenjivi su. Bez njih
ove knjige ne bi bilo.

1. Za potpuni spis ovih znanstvenika i njihovog rada, proitajte Lynn McTaggart,

I naposljetku, najvie dugujem svojem suprugu Bryanu Hubbardu koji je posijao

Polje: Potraga za tajnim silama svemira

prvo sjeme i paljivo ga njegovao.

2. Pun naslov Newtonova glavnog rada je Philosophiae Principia i Mathematica, na
ziv koji aludira na filozofske implikacije, ali se uglavnom s potovanjem oslovljava
kao Principia.
3. R. P Eeynman, Six Easy Pieces: The Fundamentals ojPh)sic_ E.r?lzi>:ed , New
York, Penguin, 1995., 24.
4. McTaggart, Polje.
5. Eugene Wigner, ameriki fiziar maarskog podrijetla, koji je dobio Nobelovu
nagradu za svoj doprinos teoriji kvantne fizike, jedan je od ranih pionira sredinje
uloge svijesti u odreivanju stvarnosti: kroz pokus s mislima, nazvan VVignerovi
prijatelji", teoretizirao je da bi prijatelj" mogao reducirati slavnu Schrodingerovu
maku na jedno stanje ili, kao sama maka, ostati u stanju superpozicije dok jo
jedan prijatelj ne doe u laboratorij. Drugi znanstvenici koji podravaju efekt pro
matraa" su John Eccles i Evan Harris Walker. Johnu Wheeleru se pripisuje prizna
vanje teorije da svemir funkcionira po naelu sudjelovanja: postoji samo zato to ga
mi vidimo.
6. McTaggart: Polje.
7. E. J. Squires, "Many views of one world-an interpretation of quantum theory,"
European journal of Physics, 1987., 8: 173.

510

311