mr.sc.

Jadranko Jug*

PRAVNI STATUS ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE

I DRUGIH NEKRETNINA PREMA ZAKONU O ELJEZNICI

1. UVOD
Dana 1. sijenja 2006.g. zapoinje primjena Zakona o eljeznici1 (NN 123/03 i
30/04 u daljnjem tekstu: ZO). Prilikom stupanja na snagu ZO prvotno je bila predviena
primjena od 1. sijenja 2005.g, da bi zadnjom novelom od 9. oujka 2004.g. primjena ZO
bila odgoena do 1. sijenja 2006.g.
U pogledu pravnog statusa eljeznike infrastrukture u ZO dolazi do bitne
promjene u odnosu na dosadanje stanje na nain da je sada eljeznika infrastruktura
odreena kao javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske.2 Uvodi se
funkcija upravitelja infrastrukture3 koji upravlja eljeznikom infrastrukturom, definira se to
sve obuhvaa upravljanje eljeznikom infrastrukturom4, vri se podjela eljeznikih pruga,5
odreuje se koncesija kao osnovni model raspolaganja eljeznikom infrastrukturom i to u
odnosu na upravljanje postojeom i gradnjom nove,6 odreuje se mogunost oduzimanja
statusa javnog dobra u opoj uporabi eljeznike infrastrukture.7
Posebno su bitne prijelazne i zavrne odredbe ZO8 koje predviaju
razdvajanje Hrvatskih eljeznica d.o.o. (u daljnjem tekstu: H d.o.o.) na vie trgovakih
drutava, preuzimanje obveza od strane Republike Hrvatske po kreditima, kontinuitet
sklopljenih ugovora u vezi najma, zakupa, prodaje dijelova javne eljeznike infrastrukture te
obvezu upisa eljeznike infrastrukture kao javnog dobra u opoj uporabi eljeznika
infrastruktura.
Sve navedene promjene predviene pozitivnim propisom koji e se poeti
primjenjivati 1. sijenja 2006. stvaraju i odreene dileme koje se odnose, prije svega, na nain
odreivanja i razgranienje eljeznike infrastrukture od drugih nekretnina i to posebno onih
u vlasnitvu H d.o.o., te na nain uknjibe javnog dobra u opoj uporabi u vlasnitvu
Republike Hrvatske u zemljine knjige. Postavlja se pitanje zbog ega je zakonodavac u
odnosu na eljezniku infrastrukturu izabrao drukiji pravni status tih nekretnina u odnosu na
javne ceste koje su u pravnom statusu opeg dobra, odnosno nevlasnikom reimu.
___________________________________________________________________________
*
1
2
3
4
5
6
7
8

zamjenik Glavnog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske

Zakon o eljeznici stupio je na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a to je bilo
8. kolovoza 2003.g. (v. l. 44. ZO)
V. l. 15. st. 1. i l. 2. st. 1. to. 16. ZO
V. l. 16. st. 2. ZO
V. l. 16. st. 1. ZO
V. l. 20. st. 1. i 2. ZO
V. l. 33.-37. ZO
V. l. 38. ZO
V. l. 42. ZO

-2Nekretnine koje su u vlasnitvu H d.o.o., a radi se o eljeznikoj

infrastrukturi, dana 1. sijenja 2006. postati e ex lege javna dobra u opoj uporabi u
vlasnitvu Republike Hrvatske. Kod toga je potrebno istai da niti do sada sve nekretnine koje
su inile eljezniku infrastrukturu nisu bile u vlasnitvu H d.o.o., ve upravo Republike
Hrvatske. Radi se o nekretninama koje ine eljezniku infrastrukturu, a u doba drutvenog
vlasnitva su bile na upravljanju i koritenju eljeznikih poduzea iz drugih republika bive
SFRJ.
Stoga je za razumijevanje pravnog statusa eljeznike infrastrukture i drugih
nekretnina H d.o.o. vrlo bitno utvrditi historijat njihovog dosadanjeg pravnog statusa, a
to znai najmanje kroz razdoblje u posljednjih 15 godina od provedene pretvorbe biveg
drutvenog poduzea koje je upravljalo i raspolagalo eljeznikom infrastrukturom i drugim
nekretninama. Takoer je evidentno da je u svezi ove problematike bilo razliitih stajalita u
odnosu na pravni status upravo eljeznike infrastrukture, a slijedom toga i nerazumijevanja
glede raspolaganja, uknjibe, sklopljenih pravnih poslova.
Obzirom da eljezniku infrastrukturu sainjava zasigurno veliki broj
nekretnina koje predstavljaju veliki dio teritorija Republike Hrvatske, ona je znaajna kako s
prometnog, tako i s aspekta velikog bogatstva i vrijednosti Republike Hrvatske u cjelini.
Smatram da je izuzetno vano jasno definirati i utvrditi pojam i granice eljeznike
infrastrukture, nain koritenja i upravljanja i nain zatite i uknjibe u zemljine knjige.
Svrha i cilj ovog referata je da u tom smislu pokua ukazati na odreena rjeenja koja e
doprinijeti boljem razumijevanju propisa koji se treba poeti primjenjivati, a posebno
izbjegavanju eventualnih nepotrebnih sporova.
2. PRAVNI STATUS ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE I
DRUGIH NEKRETNINA PREMA RANIJIM PROPISIMA
U posljednjih 15 godina pravni status nekretnina koje su u naravi inile
eljezniku infrastrukturu ili druge nekretnine pravne osobe zaduene za upravljanje i
odravanje eljeznike infrastrukture mijenjao se u nekoliko navrata.
Zakon o hrvatskim eljeznicama (NN 42/90, 19/92 i 109/93 u daljnjem
tekstu: ZOH iz 1990.g.) po prvi puta u neovisnoj Republici Hrvatskoj regulirao je, izmeu
ostalog, problematiku eljeznike infrastrukture i pravni status drugih nekretnina eljeznikih
poduzea uope.
ZOH iz 1990.g. osnovano je javno poduzee9 s djelatnosti javnog prijevoza
putnika i stvari u unutarnjem i meunarodnom prometu eljeznikim prijevoznim sredstvima,
te za izgradnju i odravanje eljeznike infrastrukture i eljeznikih vozila. U lanku 1. stavak
4. ZOH iz 1990.g. navedeno je da su sredstva javnog poduzea dravno vlasnitvo, to je
znailo da tada osnovano poduzee HP Hrvatsko eljezniko poduzee nije bilo vlasnik
nekretnina ili bilo kojih drugih sredstava, ve je to bila iskljuivo Republika Hrvatska.
Radilo se o svojevrsnom podravljenju svih sredstava biveg drutvenog
poduzea ili se moda radilo o greci prilikom donoenja tog Zakona i gdje se, zapravo, htjelo
___________________________________________________________________________
9

V. l. 1. st. 3. ZOH iz 1990.g.

-3odrediti da je osniva i vlasnik novoosnovane pravne osobe Republika Hrvatska, a da je sama

pravna osoba vlasnik svojih sredstava.10 U svakom sluaju ZOH iz 1990.g. ipak je odredio
pravno gledajui da su eljeznika infrastruktura i ostale nekretnine biveg drutvenog
poduzea i drutvenog vlasnitva tada postale vlasnitvo Republike Hrvatske.
ZOH iz 1990.g. regulirao je i pojam eljeznike infrastrukture,
podrazumijevajui pod time donji i gornji stroj pruge, objekte na eljeznikim prijelazima,
objekte za elektrinu vuu vlakova, objekte za signalno-sigurnosna postrojenja, objekte za
telekomunikacijska i informatika postrojenja u eljeznikom prometu i objekte na
eljeznikim kolodvorima.11
ZOH iz 1990.g. nije predvidio podzakonski akt ili drugi nain na koji e se
odreivati eljeznika infrastruktura i nain na koji bi se ista razgraniila od ostalih
nekretnina. Dakle, stupanjem na snagu ZOH iz 1990.g. sredstva ranijeg poduzea TP
Zagreb postaju vlasnitvo Republike Hrvatske, a isto se odnosi i na sredstva HP Hrvatsko
eljezniko poduzee, kao pravnog sljednika bive Samoupravne interesne zajednice
eljeznikog prometa u Republici Hrvatskoj.12
Dana 16. listopada 1991.g. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o
preuzimanju i prijenosu eljeznikih pruga (NN 54/91 u daljnjem tekstu: Uredba) kojom su
eljeznike pruge na teritoriju Republike Hrvatske, na kojima pravo raspolaganja i upravljanja
su imala eljeznika poduzea sa sjeditem izvan teritorija Republike Hrvatske, ukljuujui i
pruge na kojima je ranije obustavljen promet, postale vlasnitvo Republike Hrvatske i predane
na gospodarenje HP Hrvatskom eljeznikom poduzeu.13
Navedenom Uredbom Vlade Republike Hrvatske ovlateno je HP Hrvatsko
eljezniko poduzee da se eljeznike pruge kojima ono gospodari, a nalaze se izvan
teritorija Republike Hrvatske, prenesu eljeznikom poduzeu iz te republike bive SFRJ.14 Na
taj nain primijenjeno je svojevrsno naelo reciprociteta u pogledu eljeznike infrastrukture
u drugim republikama bive SFRJ.
U lanku 3. Uredbe definirana je eljeznika pruga u bitnom kao i na nain
kako je regulirana eljeznika infrastruktura u lanku 13. ZOH iz 1990.g.. Donoenjem
Uredbe te temeljem odredbi ZOH iz 1990.g. u cijelosti su sve nekretnine osnovanog javnog
poduzea, ukljuujui i eljezniku infrastrukturu, postale vlasnitvo Republike Hrvatske, a
samo javno poduzee nije imalo uope svoje imovine obzirom na takvo rjeenje.
14. studenog 1991.g. donesen je Zakon o izmjeni Zakona kojim su osnovana
javna poduzea (NN 61/91), gdje je u lanku 2. citiranog Zakona izmijenjen lanak 1. stavak 4. i
lanak 32. ZOH iz 1990.g., koji su odreivali da su sredstva HP dravno vlasnitvo, te je
izvrena promjena na nain da je navedeno kako je HP u vlasnitvu Republike Hrvatske, a
brisane su odredbe o dravnom vlasnitvu sredstava HP.
Dakle, nakon donoenja citiranog Zakona o izmjenama Zakona kojim su
osnovana javna poduzea dolo je definitivno do dualizma u pravnom statusu eljeznike
_____________________________________________________________________________
10
11
12
13
14

To je ispravljeno u Zakonu o izmjenama Zakona kojim su osnovana javna poduzea (NN 61/91) i gdje
je jasno navedeno da je poduzee HP u vlasnitvu Republike Hrvatske, a ne sredstva poduzea
V. l. 13. ZOH iz 1990.g.
V. l. 32. i 38. ZOH iz 1990.g.
V. l. 1. Uredbe
V. l. 2. Uredbe

-4-

infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Sve nekretnine, ukljuujui i eljezniku infrastrukturu,

koje su u doba drutvenog vlasnitva i do donoenja ZOH i 1990.g. bila osnovna sredstva
biveg TP Zagreb ili Samoupravne interesne zajednice eljeznikog prometa u Republici
Hrvatskoj, postala su tom izmjenom sredstva novoosnovanog javnog poduzea HP i u
njegovom vlasnitvu, dok je kao osniva i vlasnik javnog poduzea oznaena Republika
Hrvatska.
S druge strane, sva ona eljeznika infrastruktura na teritoriju Republike
Hrvatske, a kojom su raspolagala i upravljala poduzea izvan Republike Hrvatske, postala su
vlasnitvo Republike Hrvatske i Zakon o izmjenama Zakona kojim su osnovana javna poduzea
nije se odnosio na taj dio eljeznike infrastrukture. Takav pravni reim vrijedi cijelo daljnje
razdoblje, sve do donoenja ZO, a koji e se poeti primjenjivati 1. sijenja 2006.g.. Vrijedio je
i za vrijeme vaenja Zakona o hrvatskim eljeznicama (NN 53/94, 139/97 i 162/98 u daljnjem
tekstu: ZOH iz 1994.g.), a koji je Zakon u primjeni sve do 31. prosinca 2005.g..
ZOH iz 1994.g. izvrio je promjenu javnog poduzea u trgovako drutvo H
Hrvatske eljeznice d.o.o. u statusu drutva s ogranienom odgovornou.15 Kapital javnog
poduzea HP u cijelosti postaje temeljni ulog Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu
drutva.16
U ZOH iz 1994.g. pojam eljeznike infrastrukture mijenja se u pojam
eljeznika stabilna postrojenja,17 a takoer se prvi puta odreuje da e nadleni ministar donijeti
propis kojim e se odreenije urediti to se smatra eljeznikim stabilnim postrojenjem.
ZOH iz 1994.g. predvidio je i mogunost dodjele koncesije koju donosi Sabor
Republike Hrvatske, a na temelju koje tree domae i strane pravne osobe mogu stei pravo na
izgradnju eljeznikih pruga te njihovo gospodarsko koritenje u skladu s propisima Republike
Hrvatske.18 Koliko mi je poznato do danas ta mogunost nije koritena.
ZOH iz 1994.g. primjenjuje se do 31. prosinca 2005.g., kada se poinje
primjenjivati ZO. Poetkom primjene ZO 1. sijenja 2006.g., kao to je ve navedeno,
nastupaju bitne promjene u odnosu na dosadanji pravni status nekretnina koje ine eljezniku
infrastrukturu, a dolazi i do bitnih promjena u nainu upravljanja i raspolaganja eljeznikom
infrastrukturom.
3. PRAVNI STATUS ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE I
DRUGIH NEKRETNINA PREMA POZITIVNOM PROPISU
Osnovne promjene koje se uvode ZO odnose se na pravni status eljeznike
infrastrukture koja je do sada bila u vlasnitvu H d.o.o., a sada postaje vlasnitvo Republike
Hrvatske u statusu javnog dobra u opoj uporabi. Nakon poetka primjene ZO prestaje
dualizam prava vlasnitva na eljeznikoj infrastrukturi izmeu H d.o.o. i Republike
Hrvatske. Smatram da je to znatno opravdanije i bolje rjeenje, iako se moe postaviti pitanje
__________________________________________________________________________________________
15
16
17
18

V. l. 1. st. 1.-4. ZOH iz 1994.g.

V. l. 1. st. 6. ZOH iz 1994.g.
V. l. 3. st. 1. ZOH iz 1994.g.
V. l. 27. i 28. ZOH iz 1994.g.

-5-

zbog ega zakonodavac nije primijenio identian pristup pravnom statusu eljeznike
infrastrukture kao u Zakonu o javnim cestama (NN 180/04 u daljnjem tekstu: ZJC) i gdje su
javne ceste odreene kao ope dobro i nalaze se u nevlasnikom reimu.19
ZO vri demonopolizaciju H d.o.o. kao trgovakog drutva koje je do sada
iskljuivo upravljalo i raspolagalo eljeznikom infrastrukturom. Sada se uvodi pojam
upravitelja infrastrukture za upravljanje postojeom eljeznikom infrastrukturom, a uvodi se
koncesija kao osnovni model raspolaganja kod izgradnje novih eljeznikih infrastruktura i za
upravljanje postojeim.
Sve nekretnine u vlasnitvu postojeeg trgovakog drutva H d.o.o. koje ne
ine eljezniku infrastrukturu ostaju u vlasnitvu tog trgovakog drutva. U odnosu na
eljezniku infrastrukturu koja se do sada nalazila u vlasnitvu H d.o.o. biti e potrebno istu
izdvojiti iz imovine H d.o.o. i uknjiiti je kao vlasnitvo Republike Hrvatske u statusu javnog
dobra u opoj uporabi. U svakom sluaju biti e potreban itav niz aktivnosti u svrhu utvrenja i
razgranienja eljeznike infrastrukture, u svrhu uknjibe u zemljine knjige, u svrhu provoenja
postupaka dodjele koncesija, u svrhu donoenja svih potrebnih podzakonskih akata i podjele
postojeeg H d.o.o., sukladno odredbama ZO.
3.1. Utvrenje eljeznike infrastrukture
Da bi se uope moglo upravljati i raspolagati eljeznikom infrastrukturom, prije
svega je istu potrebno kao takvu utvrditi i izvriti uknjibu prava vlasnitva Republike Hrvatske
u zemljine knjige u odnosu na one nekretnine koje ine eljezniku infrastrukturu, a do sada
nisu bile uknjiene kao vlasnitvo Republike Hrvatske.
Definicija eljeznike infrastrukture nalazi se u lanku 15. stavak 3. ZO.20
Definicija je prilino iroka i biti e gotovo nemogue vriti utvrenje eljeznike infrastrukture
samo temeljem odredbe lanka 15. stavak 3. ZO, ve e se trebati koristiti propis koji detaljnije
odreuje sastavne dijelove eljeznike infrastrukture,21 a koji propis je donio nadleni ministar.22
Na temelju lanka 15. stavak 4. ZO nadleni ministar je donio Pravilnik o
eljeznikoj infrastrukturi (NN 127/05 u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim su odreeni sastavni
dijelovi eljeznike infrastrukture u svrhu upravljanja i gospodarenja eljeznikom
infrastrukturom te u svrhu njezine izgradnje, osuvremenjivanja i odravanja prema Nacionalnom
programu eljeznike infrastrukture.23
U Pravilniku se u lanku 5. poblie definira da se eljeznika infrastruktura sastoji
od zemljita infrastrukturnog pojasa sa zranim prostorom u visini od 14,00 m, te od eljeznikih
_____________________________________________________________________________
19
20

21
22
23

V. l. 2. ZJC
eljezniku infrastrukturu u smislu ZO ine: donji i gornji ustroj eljeznike pruge, objekti na pruzi,
signalno-sigurnosna, telekomunikacijska, elektrovuna, elektroenergetska i druga postrojenja i ureaji
na pruzi, eljezniko-cestovni prijelazi, oprema pruge, zgrade u funkciji reguliranja i organiziranja
eljeznikog prometa, te odravanja infrastrukture, kao i zemljite na kojem se nalaze navedeni objekti i
postrojenja.
V. l. 15. st. 4. ZO
Nadleni ministar je ministar Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka
V. l. 1. st. 1. Pravilnika

-6infrastrukturnih podsustava.24 Smatram da odreenje eljeznike infrastrukture u visini zranog

prostora iznad zemljita je prvenstveno tehnike naravi, a ne pravne, obzirom na naelo jedinstva
nekretnina.
Pravilnik odreuje infrastrukturni pojas gdje se razrauju osnovne odredbe ZO o
eljeznikoj infrastrukturi,25 odreuje to ne spada u eljezniku infrastrukturu,26 odreuje
dijelove sustava eljeznikih pruga te drugih sustava koji se mogu nalaziti u infrastrukturnom
pojasu,27 te se odreuju infrastrukturni podsustavi koji ine eljezniku infrastrukturu.28
Bez koritenja odredbi Pravilnika i usporeujui stanje u naravi u svakom
konkretnom sluaju s odredbama Pravilnika biti e gotovo nemogue utvrditi nekretnine koje
ine eljezniku infrastrukturu.
Nadalje, kao dodatni kriterij i pomo u svrhu utvrenja eljeznike infrastrukture
biti e i eventualni postojei projekt prilikom izgradnje eljeznike infrastrukture iz kojeg e se
moi detaljnije zakljuiti, sukladno odredbi ZO, koja nekretnina ini eljezniku infrastrukturu.
Smatram da e biti potrebno u odreenim konkretnim sluajevima provoditi parcelacije i diobe,
ukoliko e se raditi o nekretninama koje su dijelom eljeznika infrastruktura, a dijelom se radi o
nekretninama druge vrste, posebice ako je do sada na dijelu eljeznike infrastrukture vren
pravni promet. Po naelu jedinstva nekretnine, eljezniku infrastrukturu ine objekti i
postrojenja iz lanka 15. stavak 3. ZO, ali i zemljine estice na kojima se te nekretnine nalaze.
U odreenim sluajevima moda e biti potrebno i sudskim putem traiti
utvrivanje odreene nekretnine eljeznikom infrastrukturom, ukoliko se ista vodi upisana na
druge pravne ili fizike osobe bez pravnog osnova, a ne na H d.o.o.. Takvih sluajeva, zbog
nesreenog zemljinoknjinog i faktinog stanja, zasigurno e biti.
Aktivnu legitimaciju za utvrenje odreene nekretnine eljeznikom
infrastrukturom, a time nekretninom u vlasnitvu Republike Hrvatske u statusu javnog dobra u
opoj uporabi, ima Republika Hrvatska putem nadlenog dravnog odvjetnitva, sukladno
Zakonu o dravnom odvjetnitvu (NN 51/01 u daljnjem tekstu: ZDO).29 Obzirom da je u
lanku 16. ZO odreeno, izmeu ostalog, da upravljanje eljeznikom infrastrukturom
obuhvaa i njenu zatitu, postavlja se pitanje da li pravna osoba koja e temeljem koncesije
postati upravitelj eljeznike infrastrukture ima i aktivnu legitimaciju za pravnu zatitu takvih
nekretnina. Smatram da takva mogunost ne bi postojala, osim eventualno u odnosu na odreene
postupke ishoenja lokacijske ili graevinske dozvole u sluaju gradnje eljeznike
infrastrukture.
Naime, ZO je predvidio koncesiju kao osnovni nain raspolaganja eljeznikom
infrastrukturom te sam miljenja da u okviru ugovora o koncesiji se mogu odreeni poslovi oko
zatite eljeznike infrastrukture prenijeti na upravitelja, ali samo u skladu s odredbama ZO. U
svakom sluaju za postupke utvrenja i uknjibe eljeznike infrastrukture je putem suda
nadlena Republika Hrvatska kao vlasnik, zastupana po nadlenom dravnom odvjetnitvu.
__________________________________________________________________________________________
24
25
26
27
28
29

Ti infrastrukturni podsustavi su: graevinski, elektroenergetski, prometno-upravljaki i signalnosigurnosni te ostali funkcionalni dijelovi i oprema eljeznike infrastrukture.
V. l. 9.-12. Pravilnika
V. l. 6. Pravilnika
V. l. 12. i 13. Pravilnika
V. l. 14.-18. Pravilnika
U smislu l. 15. st. 4. ZDO nadleno je opinsko dravno odvjetnitvo na ijem podruju nadlenosti se
nalazi nekretnina koja je dio eljeznike infrastrukture

-7-

3.2. Raspolaganje eljeznikom infrastrukturom

Osnovni nain raspolaganja eljeznikom infrastrukturom kojeg je predvidio
ZO je koncesija. Koncesija se moe dodijeliti za gradnju nove eljeznike infrastrukture ili za
upravljanje na dijelu postojee eljeznike infrastrukture.30
Koncesiju mogu dobiti domae ili inozemne pravne osobe, ukoliko ispunjavaju
uvjete za dodjelu koncesije, te ukoliko imaju dozvolu za upravljanje eljeznikom
infrastrukturom, kao i rjeenje o sigurnosti.31 Na prijedlog nadlenog ministarstva odluku o
koncesiji donosi Vlada Republike Hrvatske, a obvezatan je javni natjeaj.
Koncesija za izgradnju nove eljeznike pruge daje se na rok od 50 godina, a za
upravljanje na dijelu postojee eljeznike infrastrukture na rok od 20 godina.32 U lanku 34.
ZO naveden je sadraj odluke o koncesiji, sadraj ugovora o koncesiji te tko ga sklapa u ime
Republike Hrvatske te od kojih elemenata se sastoji koncesijska naknada.
U lanku 35. ZO navedeni su razlozi za oduzimanje koncesije, a u lanku 36.
ZO razlozi za prestanak koncesije. Smatram vrlo bitnom odredbu lanka 37. ZO, gdje se
propisuje da e Vlada Republike Hrvatske utvrditi potrebne uvjete za davanje koncesije, za sam
postupak davanja koncesije te kriterije za odreivanje naknade za koncesiju. To je vrlo bitno iz
razloga jednoobraznog postupanja prema svim sudionicima na natjeaju za dodjelu koncesije i
radi izbjegavanja nepotrebnih prigovora i sporova.
3.2.1. Oduzimanje statusa javnog dobra u opoj uporabi
eljeznikoj infrastrukturi
Kao poseban nain raspolaganja eljeznikom infrastrukturom ZO predvia i
mogunost da se dijelovima eljeznike infrastrukture oduzme takav status, odnosno status
javnog dobra u opoj uporabi.33 Radi se ujedno i o nainu raspolaganja, ali i o nainu prestanka
statusa eljeznike infrastrukture.
Takvu odluku na prijedlog Vlade Republike Hrvatske moe donijeti samo
Hrvatski sabor, a radi se o trajnom oduzimanju statusa eljeznike infrastrukture i javnog dobra u
opoj uporabi. Pretpostavke za takvu odluku su da ne postoji javni interes i interes korisnika
javnog prijevoza ili na kojem dijelu eljeznike infrastrukture je trajno obustavljen javni
prijevoz.
Smatram da je dobro rjeenje u ZO da takvu odluku donosi Hrvatski sabor jer se
radi o trajnom ukidanju statusa eljeznike infrastrukture i stavljanja takve nekretnine u obian
pravni reim raspolaganja nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske. Na taj nain izbjegava
se i eventualna zloupotreba nekritikog i neujednaenog skidanja statusa eljeznike
infrastrukture i cijeli postupak se vri u interesu Republike Hrvatske kao cjeline.
_____________________________________________________________________________
30
31
32
33

V. l. 33. st. 1. ZO
V. l. 33. st. 3. i 4. ZO
V. l. 34. ZO
V. l. 38. ZO

-8-

U lanku 38. stavak 3. ZO dana je ovlast Vladi Republike Hrvatske da nakon

ukidanja statusa eljeznike infrastrukture i skidanja statusa javnog dobra u opoj uporabi dalje
raspolae takvim nekretninama. Vlada Republike Hrvatske moe dalje raspolagati takvim
nekretninama kao i s bilo kojom drugom nekretninom u vlasnitvu Republike Hrvatske, ali moe
ovlastiti upravitelja infrastrukture na poduzimanje pravnih poslova u svezi s daljnjom namjenom
i statusom takve nekretnine pod uvjetima iz odluke Hrvatskog sabora.
3.2.2. Poslovi koritenja pruga od lokalnog znaaja
Takoer kao posebni nain raspolaganja eljeznikom infrastrukturom ZO
predvia mogunost povjeravanja jedinicama lokalne i podrune samouprave poslova koritenja
eljeznike infrastrukture i uope usluga eljeznikog prijevoza na prugama od znaaja za
lokalni promet i u sluaju postojanja takvog interesa.34 Takvu odluku donosi Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog nadlenog ministarstva.
Ukoliko bi dolo do takvog povjeravanja koritenja eljeznike infrastrukture,
miljenja sam da jedinica lokalne ili regionalne samouprave ima sva prava iz ZO kao i
Republika Hrvatska, osim to ne moe ukinuti status javnog dobra u opoj uporabi u vlasnitvu
Republike Hrvatske.
3.3. Upravljanje eljeznikom infrastrukturom
Upravljanje eljeznikom infrastrukturom obavlja upravitelj infrastrukture,
pravna osoba koju odreuje vlasnik eljeznike infrastrukture.35 Upravljanje eljeznikom
infrastrukturom je djelatnost od javnog interesa.36 Za obavljanje djelatnosti upravljanja
eljeznikom infrastrukturom upravitelj infrastrukture mora imati dozvolu za upravljanje
eljeznikom infrastrukturom i rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom
infrastrukturom.37
Prava i obveze izmeu upravitelja infrastrukture i vlasnika eljeznike
infrastrukture ureuju se ugovorom o meusobnim pravima i obvezama. U sluaju izvanrednih
okolnosti, koje odreuje lanak 19. stavak 1. ZO, Vlada Republike Hrvatske moe odrediti
mjere koje je upravitelj infrastrukture duan poduzeti, kao i eljezniki prijevoznici, a kojim
mjerama se osigurava odvijanje prometa u izvanrednim okolnostima.
Za koritenje eljeznike infrastrukture eljezniki prijevoznici plaaju pristojbu
koju odreuje i naplauje upravitelj infrastrukture.38
__________________________________________________________________________________________
34
35
36

37
38

V. l. 21. st. 1. ZO
V. l. 16. st. 2. ZO
Ta djelatnost obuhvaa: organiziranje i reguliranje eljeznikog prijevoza, osiguranje pristupa i
koritenja eljeznike infrastrukture svim eljeznikim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane
ZO, organiziranje javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe, odravanje i osuvremenjivanje
eljeznike infrastrukture, njenu zatitu te poslove investiranja na gradnji eljeznike infrastrukture.
V. l. 17. ZO. Nadleni ministar donio je i Pravilnik o uvjetima i nainu izdavanja rjeenja o sigurnosti
za upravljanje eljeznikom infrastrukturom (NN 127/05)
V. l. 23. st. 1. ZO

-93.4. Pravna zatita i uknjiba eljeznike infrastrukture u zemljine knjige

Kao to je ve navedeno eljeznika infrastruktura je javno dobro u opoj uporabi
u vlasnitvu Republike Hrvatske, kojeg mogu koristiti svi zainteresirani eljezniki prijevoznici
pod jednakim uvjetima i na nain propisan ZO.39 Javna dobra u opoj uporabi su stvari u
vlasnitvu Republike Hrvatske, a koje su namijenjene za uporabu svih i svatko se moe sluiti
njima na nain koji je radi te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su te stvari dane na
upravljanje. Takoer je odreeno da se na javna dobra u opoj uporabi na odgovarajui nain
primjenjuju pravila koja vrijede za opa dobra.40
Potpuno je nesporno da je Republika Hrvatska pravna osoba koja vri zatitu i
skrbi o eljeznikoj infrastrukturi kao javnom dobru u opoj uporabi i u vlasnitvu Republike
Hrvatske. Republika Hrvatska ima aktivnu legitimaciju za podnoenje tubi, prijedloga za
uknjibu i pokretanja bilo kojih drugih postupaka, a u svrhu pravne zatite eljeznike
infrastrukture. Naravno da tu svoju funkciju Republika Hrvatska, sukladno ZDO, obavlja putem
nadlenog dravnog odvjetnitva kao zastupnika po zakonu.
Postavlja se pitanje da li bi eventualno upravitelj eljeznike infrastrukture imao
aktivnu legitimaciju u odreenim sluajevima potrebe vrenja pravne zatite eljeznike
infrastrukture, a obzirom na odredbu lanka 16. stavak 1. ZO, gdje je navedeno da upravitelj,
izmeu ostalog, poduzima radnje radi zatite eljeznike infrastrukture.
Smatram da se navedena odredba ZO, prije svega, odnosi na neposrednu zatitu
u smislu odravanja, ali ne i na pravnu zatitu koja je u nadlenosti Republike Hrvatske, kao
vlasnika takvih nekretnina. Smatram da bi jedino u sluaju koritenja pruga od znaaja za lokalni
promet i kada je jedinicama lokalne i podrune samouprave povjereno raspolaganje takvom
lokalnom eljeznikom infrastrukturom, iste mogle vriti i pravnu zatitu na nain kako to ini
Republika Hrvatska jer ZO u takvom sluaju predvia stupanje u pravni poloaj Republike
Hrvatske.
Iz razloga svrsishodnosti i pragmatinosti smatram da bi i upravitelj koji bi dobio
koncesiju u svrhu gradnje nove eljeznike infrastrukture mogao samostalno u ime i za raun
Republike Hrvatske primjerice traiti lokacijske i graevinske dozvole.
U lanku 42. stavak 9. ZO je odredio da nekretnine koje nisu upisane u
zemljinim knjigama kao javno dobro u opoj uporabi eljeznika infrastruktura, e se kao
takve upisati u zemljine knjige. To znai da e za sve one nekretnine koje ine eljezniku
infrastrukturu, a upisane su kao vlasnitvo H d.o.o. ili na druge pravne i fizike osobe, trebati
stavljati adekvatan prijedlog za uknjibu, a negdje e se morati pokretati i parnini postupci.
Najmanje problema biti e s nekretninama koje su kao eljeznika infrastruktura
upisane u zemljinim knjigama na H d.o.o., u odnosu na koje e se stavljati prijedlog za
uknjibu prava vlasnitva Republike Hrvatske steenog temeljem zakona uz dokaze da se radi o
eljeznikoj infrastrukturi. Takoer je mogua varijanta da H d.o.o. daje tabularne izjave o
prijenosu nekretnina koje ine eljezniku infrastrukturu i o emu bi se mogla sainiti adekvatna
isprava.
_____________________________________________________________________________
39
40

V. l. 15. st. 1. ZO
V. l. 35. st. 4. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i
114/01 u daljnjem tekstu: ZV)

- 10 U svakom sluaju, u listu B ili vlastovnici mora biti navedena i oznaka da je

vlasnik nekretnine Republika Hrvatska, a pored toga e se navesti i oznaka da se radi o javnom
dobru u opoj uporabi eljeznika infrastruktura, a kako predvia ZO u prijelaznim i
zavrnim odredbama.
Nadalje, u smislu odredbi Zakona o zemljinim knjigama (NN 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01 i 100/04 u daljnjem tekstu: ZZK) u vlastovnici mora biti naznaeno i
tijelo ili ustanova kojoj su dana na upravljanje, odnosno tijela koja upravljaju neposredno javnim
dobrima u opoj uporabi.41 To bi znailo da mora biti naveden i upravitelj eljeznike
infrastrukture, kod ega jedino moe biti dilema da li e se isti upisivati u listu B, prema
navedenoj odredbi ZZK, ili pak u listu C, obzirom na koncesiju kao pravni temelj njegovog
statusa upravitelja infrastrukture.
4. KONTINUITET SKLOPLJENIH PRAVIH POSLOVA
U lanku 42. stavak 8. ZO navedeno je da svi postojei ugovori u svezi najma,
zakupa ili prodaje pojedinih dijelova javne eljeznike infrastrukture, a koje su zakljuili H
d.o.o. i tree osobe do stupanja na snagu ZO, vrijede i nakon njegova stupanja na snagu.
Na taj nain je u cijelosti odran kontinuitet sklopljenih pravnih poslova te se
promjenom pravnog statusa eljeznike infrastrukture niime ne zadire u steena prava treih
osoba. Jedini uvjet koji predvia ZO u lanku 42. stavak 9. je da, neovisno o odredbama
postojeih ugovora, mora biti osiguran slobodan pristup na eljezniku infrastrukturu, a o emu
najmoprimci, zakupoprimci ili kupci, ako za to postoji potreba, s Republikom Hrvatskom mogu
sklopiti posebne dodatke ugovora.42
Zakonodavac je prihvatio takvo rjeenje jer bi u protivnom u pogledu sklopljenih
ugovora o prodaji dolo do oduzimanja prava vlasnitva bez naknade, a to bi bilo u suprotnosti s
Ustavom Republike Hrvatske. Postoji samo uvjet slobodnog pristupa na eljezniku
infrastrukturu, a koji uvjet smatramo da nee izazivati sporove u sluaju kada je dolo do
stjecanja prava vlasnitva dijela nekretnine u okviru dosadanje eljeznike infrastrukture.
U svim takvim sluajevima gdje je dolo do zasnivanja suvlasnitva ili
samostalnog vlasnitva treih osoba na nekretninama koje nedvojbeno spadaju u eljezniku
infrastrukturu biti e potrebno provesti, po potrebi, parcelacije, diobe ili etairanja, kako bi se
razgraniila nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske i koja ini eljezniku infrastrukturu, od
nekretnina u vlasnitvu treih osoba.
Primjerice, ako je dolo do otkupa stanova43 koji su se nalazili u kolodvorskim
zgradama ili uope u okviru eljeznike infrastrukture, takvi ugovori su u cijelosti pravovaljani, a
izmeu Republike Hrvatske i fizikih osoba koje su na taj nain stekle stanove potrebno je
izvriti etairanje ili izvriti diobu. U sluaju kad su otkupljeni stanovi samostalne graevinske
cjeline na odreenoj estici koja bi spadala u eljezniku infrastrukturu, potrebno je izvriti
parcelaciju i to na nain da se takvoj graevini odredi dio nekretnine koja je potrebna za redovitu
uporabu zgrade u kojoj se nalazi otkupljeni stan.
_____________________________________________________________________________
41
42
43

V. l. 23. st. 5. ZZK

V. l. 42. st. 8. ZO
V. Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (NN 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94,
44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 11/97, 68/98, 163/98, 95/00, 94/01 i 78/02)

- 11 -

Dakle, zakonodavac je u cijelosti prihvatio rjeenje da svi stvarnopravni i

obveznopravni ugovori ostaju na snazi sa svim svojim pravnim uincima, uz uvjet da je osiguran
slobodan pristup na eljezniku infrastrukturu.
5. USPOREDBA PRAVNOG STATUSA JAVNIH CESTA I
ELJEZNIKE INFRASTRUKTURE
Javne ceste za razliku od eljeznike infrastrukture u statusu su opeg dobra i na
njima se ne moe stjecati pravo vlasnitva niti bilo koja druga stvarna prava.44 Kod opeg dobra,
sukladno lanku 3. ZV, vlast i skrb te upravljanje obavlja Republika Hrvatska, ako posebnim
zakonom nije drukije odreeno. Tko skrbi o opim dobrima treba postupati kao dobar domain
te odgovara za svoje postupanje.45
U lanku 3. stavak 4. ZV odreen je generalni nain raspolaganja i koritenja
opih dobara, a to je koncesija. Ako se u odnosu na pravni status eljeznike infrastrukture izvri
usporedba s javnim cestama vidljivo je da se radi o vrlo slinom pravnom statusu. To tim vie to
se u lanku 35. stavak 4. ZV odreuje da su javna dobra u opoj uporabi stvari u vlasnitvu
Republike Hrvatske, a koje su namijenjene za uporabu svih i svatko se moe sluiti njima na
nain koji je radi te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su te stvari dane na upravljanje. ZV
u lanku 35. stavak 4. odreuje takoer da se na javna dobra u opoj uporabi na odgovarajui
nain primjenjuju pravila koja vrijede za opa dobra.
Iz navedenog proizlazi da je razlika izmeu opih dobara i javnih dobara u opoj
uporabi prvenstveno u injenici da je javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike
Hrvatske, a opa dobra su u nevlasnikom reimu. U svim ostalim obiljejima pravnog statusa
koji se odnose na raspolaganje, upravljanje i koritenje postoji velika slinost.
Ve iz navedenih zakonskih odreenja opeg dobra i javnog dobra u opoj
uporabi proizlazilo bi da se moglo i eljezniku infrastrukturu definirati kao ope dobro i na taj
nain imati jedinstveni nevlasniki pravni status tih nekretnina kao to je kod javnih cesta.
Zakonodavac je za takvu mogunost imao pravnu podlogu u odredbi lanka 33. stavak 2. ZV.46
Kod utvrenja granica javnih cesta postoji isti problem kao kod utvrenja
eljeznike infrastrukture, a nadlean je isti ministar za razvrstavanje javnih cesta i poblie
odreenje eljeznike infrastrukture.47
Osnovni nain raspolaganja eljeznikom infrastrukturom te autocestama i
dravnim cestama je koncesija. Javne ceste se dijele na dravne, upanijske i lokalne te
autoceste,48 to je slino kao i podjela eljeznikih pruga na one od znaaja za lokalni, regionalni
i meunarodni promet.
_____________________________________________________________________________
44
45

V. l. 2. ZJC
V. l. 35. st. 7. ZV

46

U l. 33. st. 2. ZV predviena je mogunost da se zakonom odreenoj stvari oduzme sposobnost da

bude objektom prava vlasnitva.
V. l. 5. ZJC i l. 15. st. 4. ZO
V. l. 4. ZJC

47
48

- 12 Razlika postoji u postupku skidanja statusa opeg dobra jer sukladno lanku 5.
stavak 1. ZJC Vlada Republike Hrvatske donosi mjerila za razvrstavanje, a sukladno lanku 5.
stavak 2. ZJC nadleni ministar donosi akt o razvrstavanju javnih cesta. Ako se tim odlukama
neka cesta vie ne razvrstava kao javna cesta, gubi status opeg dobra i ostaje u vlasnitvu
Republike Hrvatske. Kod eljeznike infrastrukture o prestanku takvog statusa odluuje Hrvatski
sabor.
U odnosu na upravljanje kod javnih cesta, ZJC odreuje pravne osobe za
upravljanje, odravanje, graenje i rekonstruiranje javnih cesta49 zavisno od vrste javnih cesta,
dok se kod eljeznike infrastrukture upravljanje postojeom i buduom dodjeljuje koncesijom.
Kod javnih cesta koncesijom se moe stei pravo upravljanja i graenja samo autoceste i samo
pojedinih cestovnih objekata na dravnim cestama. Pravnu zatitu kod javnih cesta i kod
eljeznike infrastrukture vri Republika Hrvatska putem nadlenog dravnog odvjetnitva.
Iz svega navedenog vidljivo je da postoji itav niz slinosti u svezi pravnog
statusa javnih cesta i eljeznike infrastrukture gdje se namee zakljuak da je pitanje pravnog
statusa eljeznike infrastrukture i javnih cesta trebalo rijeiti na identian nain u pogledu
pravnog statusa.
6. Z A K L J U A K
eljeznika infrastruktura predstavlja nekretnine koje su od izuzetnog znaaja za
Republiku Hrvatsku kako s prometnog i gospodarskog aspekta, tako i u odnosu na cjelokupnu
imovinu Republike Hrvatske. Poetkom primjene ZO mijenja se pravni status eljeznike
infrastrukture na nain da ista u cijelosti postaje javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu
Republike Hrvatske, ime se prekida dualitet vlasnitva eljeznike infrastrukture izmeu H
d.o.o. i Republike Hrvatske.
Postojee eljezniko trgovako drutvo zadrava pravo vlasnitva svih svojih
nekretnina koje nisu eljeznika infrastruktura. ZO uvodi demonopolizaciju koritenja i
upravljanja eljeznikom infrastrukturom i predvia razdvajanje H d.o.o. na vie drutava.
Nakon poetka primjene ZO biti e potrebno, prije svega, tono utvrditi
eljezniku infrastrukturu i izvriti upis iste u zemljine knjige kao vlasnitvo Republike
Hrvatske uz navoenje upravitelja i uz oznaku javnog dobra u opoj uporabi eljeznika
infrastruktura. U tu svrhu biti e potrebno provesti zemljinoknjine i po potrebi druge sudske
postupke, a vrlo bitna je suradnja H d.o.o. s nadlenim dravnim odvjetnitvima.
Republika Hrvatska, putem nadlenog dravnog odvjetnitva, aktivno je
legitimirana za pokretanje postupaka utvrenja i pravne zatite eljeznike infrastrukture.
Raspolaganje eljeznikom infrastrukturom je mogue prvenstveno putem koncesije, ali i putem
povjeravanja poslova koritenja pruge od znaaja za lokalni promet jedinicama lokalne i
podrune samouprave.
Samo Hrvatski sabor moe promijeniti pravni status eljeznike infrastrukture
kada je to ZO predvidio u sluaju trajnog obustavljanja javnog prijevoza ili kada vie ne postoji
javni interes i interes korisnika usluga javnog prijevoza.
_____________________________________________________________________________
49

V. l. 55.-61. ZJC

- 13 Stupanjem na snagu ZO nastavlja se pravni kontinuitet sklopljenih

obveznopravnih i stvarnopravnih ugovora u odnosu na eljezniku infrastrukturu uz jedini uvjet
da mora biti osiguran slobodan pristup na istu. Zakonodavac je u tom smislu donio pravilnu
odluku jer bi svako drugo rjeenje dovodilo u pitanje steena prava treih te bi se moglo postaviti
pitanje ustavnosti drugaijeg rjeenja.
Ukupno gledajui, smatram da je ZO u pogledu pravnog statusa eljeznike
infrastrukture predvidio bolja rjeenja u odnosu na ona koja su bila u do sada vaeem ZOH.
To se, prije svega, odnosi na prestanak dualizma prava vlasnitva eljeznike infrastrukture.
Meutim, miljenja sam da bi jo bolje rjeenje bilo da se je analogno odredbama ZJC
eljeznika infrastruktura odredila kao ope dobro, na koji nain bi Republika Hrvatska
konzistentno i istovrsno regulirala pravni status eljeznike infrastrukture i javnih cesta.
Nakon 1. sijenja 2006.g. biti e potrebna velika aktivnost zakonodavca,
nadlenog ministarstva, nadlenih dravnih odvjetnitava i trgovakog drutva H d.o.o. da se
ZO u cijelosti provede u praksi. Nadam se da je ovaj rad mali doprinos boljem razumijevanju
Zakona koji e se uskoro poeti primjenjivati te da je doprinio otklanjanju barem nekih dvojbi u
svezi njegove budue primjene.