Potovani itatelji!

Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet,

autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli.
Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu.
Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota
na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i
postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu.
Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 322

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
El-Mesdidu-l-haram
Na kraju blagoslovljenog mjeseca

Polumjesec
Ludi polumjesec
Fahrudin Radoni preotima posao Devadu Galijaeviu

10

Drutvo
Sjeanje na Bijeljince koji su zloinaki ubijeni tokom agresije na BiH
Zaboravljeni krvavi Bajram u Bijeljini

14

Islamske teme
Poune prie
Zaprosila ga dennetska hurija

42

Zelena transferzala
Sandak
Bonjaki politiki predstavnici iz SDA i SDP-a glasali za
obiljeavanje godinjice navodnog oslobaanja Prijepolja od
Osmanske imperije

46

Islamnet
Velika Britanija
Islamske daije iskoristili Olimpijske igre za javnu promociju islama

48

Islamski svijet
Muslimani i ljudska prava
Rohingja muslimani, najnepoeljniji narod na svijetu

54

Islambosna
Kolumna
Kada ste autohtoni Sarajlija ujedno ste magistar i doktor i jaran i hafiz
po dedi i hadija

62

Uvodnik

U svojoj vjeri i na svojoj zemlji Impressum

R

amazan je uvijek prilika

da podvuemo crtu i
analiziramo kakvi smo
bili u periodu kada se od nas
oekuje da budemo najodliniji.
Ramazan nije uvijek isti, kao to ni
mi nismo uvijek isti, jer u ramazanu
moemo biti i bolji i loiji nego
juer, kao to i neki segmenti mogu
biti bolji, a neki loiji. Za primjer
neka nam poslue ratni ramazani,
i openito ratni iman, kada smo
svi, kolektivno, bili vie muslimani
nego to smo to danas. A to to smo
danas kolektivno manje muslimani
prvobitno je rezultat dunjaluka koji
nas je udaljio od sutine ivota,
dok nas je rat budio,
upozoravao, uio i drao
na okupu. Kad bismo znali
da i danas taj rat traje,
samo ga ne vidimo, i samo
ga ne ujemo, opet bismo
bili vie na okupu nego to
jesmo. Ali u onom ratu mi
nismo imali alternativu,
sve se svodilo na malo
hrane i mnogo vjere, dok je
danas mnotvo alternativa,
ali ni jedna nema veze s
nama i naom vjerom. Dunjaluk je
zaokupio nae percepcije, kud god se
okrene vidi reklame za bolji ivot,
nude se krediti i kamate na svakom
koraku, pa ispadne da je to smisao
ivota. Manjina Bonjaka, ipak,
ima distancu prema ovoj iluziji,
i ta manjina je uvar nae vjere i
razboritosti. Ta manjina je sauvala
vjeru kroz vremena komunizma, i
osvijetlila put ka samostalnosti nae
zemlje i uzdizanju Bonjaka. Jer da
nije bilo tako, da nas Alija Izetbegovi
nije poveo ka neovisnosti, mi bismo
ostali Kurdi u Jugoslaviji. Nemojmo
to nikada zaboraviti! Upravo iz
krila uvara vjere u Bonjaka
razrodila se generacija bonjake
omladine koja je poduena pravim
vrijednostima. Nisu to samo
svrenici medresa i diplomanti
islamskih fakulteta, to je jednako
sva ona omladina koja je duhovno
umreena
putem
omladinskih
asocijacija, od nekadanje Aktivne
islamske omladine, pa do dananjih
mnogobrojnih lokalnih asocijacija.
Njih vie nikakva ideologija ne moe
skrenuti s Pravog puta. Bonjaci
danas imaju armiju uvara vjere, i to
je jedna od najveih zasluga reisu-luleme dr. Mustafe ef. Ceria. Upravo

s tog stanovita treba posmatrati

isforsirane informacije da se za
Bajram pilo i pucalo, kao da je to
cijeli bonjaki narod terevenio.
Naprotiv, cijeli bonjaki narod
je dostojanstveno bajramovao, a
nekoliko incidenata nisu slika tog
estitog naroda. Sarajevski mediji su,
pak, kao centralnu vijest objavljivali
tu informaciju da su se neki momci
negdje s nekim potukli. Pa tuku se
svaki dan! A ne samo za Bajram!
Tuku se i za Boie, Uskrse i Vaskrse,
ali o tome nita ne ujemo! Zato bi
te tue bile slika Bajrama? Valjda
da se pokae kako u muslimana
ni Bajram ne moe biti u miru i
veselju, jer su muslimani,
bezbeli, agresivni. Istina
je da je kampanja Islamske
zajednice, zapoeta prije
pet-est godina, s ciljem da
se tzv. bajramske terevenke
distanciraju od Bajrama dala rezultate, jer je uistinu
sve manje tzv. bajramskih
partija,
bajramskih
turbo-folk koncerata i
drugih oblika svetogra.
Odlunost
Islamske
zajednice da se zatiti Bajram, ali
i da se zatiti vjera u Bonjaka od
strane agresivne islamofobije, sve
bolje razumiju i javni rtv servisi koji
su ovaj Bajram, kao nikad dosad,
priredili sadrajan i bogat program.
Nemogue je sve strpati u pozitivan
ili negativan kontekst, jer iako su
s jedne strane sarajevske bate bile
bestidno pune u toku ramazana,
pune damije augustovskih postaa
na teravih-namazima su ukazivale
da je velik broj Bonjaka eline
vjere i bistre svijesti. Iako je i dalje
bilo sluajeva da se Bajram skrnavi
terevenkama, opijanjima i rafalima,
to je mnogo manje nego prije, ali
se s druge strane formira i ustaljuje
jedna trajna bajramska obiajnost,
ira od vjerskog konteksta, gotovo
drutvena i zajednika. Sve to treba
da nas ini spokojnim, jer ukazuje da
na narod ide Pravim putem, poto
ona manjina osvijetenih Bonjaka
tako vrsto nosi bajrak vjere, da
ne postoji ta sila koja bi taj bajrak
ponitila. A dokle god je tako, dotle
nam svi dumanluci i sve zluradosti
ovoga svijeta ne mogu nita. Ovaj
ramazan je bio jo jedna potvrda
bonjake snage i opstojnosti - u
svojoj vjeri i na svojoj zemlji.
24. august - 6. evval

Izdava
GID SAFF
Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo
mob: +387 61 255 322
distribucija: +387 62 287 412
irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH,
Filijala Bugojno
part br: 6764162000885351;
transakcijski: 1613000022234395
Glavni i odgovorni urednik
Semir Imamovi

Redakcija
Abdusamed Nasuf Buatli,
Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz
Hodi
DTP
Semir ii
Lektor
Abdulmedid Nezo
Stalni saradnici:
Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho
Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi,
Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir
Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi,
Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem
Dizdar, Fahrudin Sinanovi
Ostali saradnici:
emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz
Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem
Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber
Direktor
Semir Muji
Direktor marketinga
Semin Rizvi
+387 62 343 635
Koordinator za dijasporu
Ramadan Ruid
+386 41 255 239
tampa
EMANET d.o.o., Zenica
asopis izlazi svakog drugog petka.
Rukopisi, diskete i fotografije se ne
vraaju.
ISSN 1512-651X
redakcija@saff.ba
saffmagazin@yahoo.com
www.saff.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,
nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba

Nema sigurnosti na Zemlji

bez imana i pokornosti Allahu
O vjernici, danas pozivam
vas jer samo vi, oslanjajui
se na Gospodara svjetova,
moete ponuditi spas i
rjeenje za besmislena lutanja
ovjeanstva i besciljne napore
od Boga odmetnutih lidera i
voa koji pokuavaju sigurnost,
mir i red uspostaviti, mada,
zbog grijeha i nepravde, oni
samo nered po Zemlji siju
i nedunu krv prolijevaju.
Pozivam vjernike da ustraju u
dobru, ibadetu i pokornosti
Allahu Svemoguem, kako bi
kazne boanske spaeni bili,
zbog bezumnih, razvratnih,
bestdnih i nepravednih
postupaka nekih pojedinaca ili
skupina meu nama
Pie: Ismet Purdi

avala Allahu, Gospodaru

dana i noi, Onome ijim
emrom Zemlja u svemiru
plovi i ponekad pod nogama ljudskim
podrhtva, Onome koji smirenost i sigurnost u srca vjernika sputa u trenucima
kada se od straha pogledi koe a krv u
venama ledi. I salavat puni i topli, iz
srca iskreno, poslaniku naem, Muhammedu pravednom voi, zaklonu
slanih, siromanih i obespravljenih.
O vjernici, danas pozivam vas jer
samo vi, oslanjajui se na Gospodara
svjetova, moete ponuditi spas i rjeenje za besmislena lutanja ovjeanstva
i besciljne napore od Boga odmetnutih
lidera i voa koji pokuavaju sigurnost,
mir i red uspostaviti, mada, zbog grijeha i nepravde, oni samo nered po Zemlji siju i nedunu krv prolijevaju.

Pozivam vjernike da ustraju u dobru, ibadetu i pokornosti Allahu Svemoguem, kako bi kazne boanske
spaeni bili, zbog bezumnih, razvratnih, bestdnih i nepravednih
postupaka nekih pojedinaca
ili skupina meu nama.

ne prisiljavamo na ibadet i dobroinstvo. Zato ne smijemo dopustiti da nas

neko prisili da gledamo i zgraavamo
se nad onim to nam ini neprijatnost,
jer BiH je domovina vjernika isto kao i svih laika, ateista i drugih ljudi i naroda.
Zar zbog neijeg nepriSigurnost jedino moe dati
rodnog i neljudskog poriva,
Allah, delle anuhu
koje je sada postalo i pravo,
i prirodno i ljudsko, i norSvjedoci smo da sigurnomalno, moram svom djetetu
sti vie nema, tragovi pravde
objanjavati da je to logino,
su zametnuti, blagostanje se
zdravo i uobiajeno? Ako
izmie, opomene boanske
to pregledamo, previdimo,
stiu iz asa u as; zemljoJedina stvar
zanemarimo, ostat emo zatresom, suom, ratovima,
koju moemo
nemareni i preputeni kazni
ekonomskim krizama, guuiniti jeste
Boijoj, koja se odgaa, ali
bljenjem vizije, pojavom
da budemo na
u konanici i pogaa i nita
nemorala, podizanjem stida
strani dobra i
ne ostavlja jer Allah ne voli
i na mnoge druge naine,
podignemo svoj
nered, nepravdu, razvrat,
samo to veina kao slijepci
glas protiv zla i
nemoral i remeenje prirodstoje i glave okreu od isti- tete, tako emo ne zakonitosti koju je On
ne, zbilje i stvarnosti koju
biti sigurni
uspostavio i mudro uredio.
preivljavamo.
i zatieni,
Vijee sigurnosti donosi
Ramazan mjesec dobra
u protivnom
rezolucije, formira komisije,
je proao, a s njim odoe i
agonija straha
ali pravu i sutinsku sigurmnoge blagodati. U mnose nastavlja
nost daje samo Bog, Onaj
gim kuama muslimanskim
i vodi nas ka
koji nas je stvorio i na Zesehursko svjetlo se nije paponoru kraja i
mlji nastanio. Vjerovali ljudi
lilo, svetost mjeseca se nije
nestanka.
u to ili ne, to je neosporno,
potovala, ve se po aria dokaz te injenice su sami
jama, ainicama, na ulici,
ljudi i stanja koja proivljajavno i besramno jelo i pilo
vaju. Nebeske objave ekspliusred bijela
j dana ramazana.
citno upuuju na povezanost
alosno, tuno i ko emer gorko. U sigurnosti i blagostanja na Zemlji sa
diskotekama je mnoga naa omladina vjerovanjem, dobroinstvom i pravkasne veernje sate provodila, a ne u dom, a gubitak tih ivotnih vrijednodamijama, uz Kuran, hajr-nasihat i sti vezan je za bezbonitvo, grijeenje,
dovu.
razvrat i nepravdu. Iz tog razloga ne
Ne elim prizivati i oslikavati pro- smijemo dopustiti da zbog, nazovi to,
past, ve upozoriti i pozvati brine oe- pravima bezumnih pojedinaca izgubive i majke, brau, sestre, rodbinu, mu- mo sigurnost, blagostanje i druge ljeslimane, imame, vaize, ulemu, daije, ... pote ovozemnog blaga vane za ljudsku
da se zajedno podignemo i glasno ka- egzistenciju uope.
emo da je dosta. Dosta je grijeha, nepravde i bestia. Da grijeh nazovemo Sutina ljudskog blagostanja
grijehom, da pravo na slobodu grijeenja protjeramo u tajni privatni ivot, a
Svemilosni Gospodar svih ljudi u
ne da se nastranosti i poganluci ine u tri kuranska ajeta pojanjava sutinu
naim avlijama, javno na ulicama, u ljudskog blagostanja, sree i sigurnosti
damijskim haremima, jer i mi nikoga na Zemlji, pa posluajmo:
24. august - 6. evval

Zemlja je, po
odredbi Allaha
Uzvienog,
jedino stanite
ovjeka u
svemiru, zato
je svi dijelimo
i moramo je
uiniti sigurnim
mjestom za sve
ljude, gdje niti
jedan pojedinac
ili grupa nema
pravo da dovodi
u pitanje
sigurnost,
blagostanje ili
ugroava neku
drugu ivotnu
vrijednost.

A da su stanovnici sela i
gradova vjerovali i grijeha
se klonili, Mi bismo im
blagoslove i s neba i iz zemlje
slali, ali, oni su poricali, pa
smo ih kanjavali za ono to
su zaradili.
A zar su stanovnici sela i
gradova sigurni da ih Naa
kazna nee snai nou dok
budu spavali?
Ili su stanovnici sela i
gradova sigurni da ih Naa
kazna nee stii danju dok
se budu zabavljali?? (ElAraf, 96.-98.).
Zatim Uzvieni zavrava: Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne?
Allahove kazne se ne boji
samo narod kome propast
predstoji.
Zemlja je, po odredbi Allaha
Uzvienog, jedino stanite ovjeka
u svemiru, zato je svi dijelimo i moramo je uiniti sigurnim mjestom
za sve ljude, gdje niti jedan pojedinac ili grupa nema pravo da dovodi
u pitanje sigurnost, blagostanje ili
ugroava neku drugu ivotnu vrijednost, ma ko on bio. Pravo veine
se mora potovati, a veina je, hvala Bogu, normalna, svjesna ivota,
normalnog porodinog i branog
ivota, te s druge strane upuena u

tetnost droge, alkohola,

nemorala, razvrata, nihilistikog ponaanja i drugih devijatnih ponaanja i
poasti.
Jedina stvar koju moemo uiniti jeste da budemo
na strani dobra i podignemo svoj glas protiv zla i
tete, tako emo biti sigurni i zatieni, u protivnom
agonija straha se nastavlja i
vodi nas ka ponoru kraja i

24. august - 6. evval

nestanka. Budimo vijee sigurnosti,

grupa za stabilnost, zajednica za zatitu ivota.
I na kraju, uputimo dovu Allahu
Uzvienom da nas sauva kazne, grijeenja i drutva razvratnika, nasilnika i nepravednika.
Gospodaru na, Ti slabost nau
vidi i zna, pa snagom Svojom podri vjernike, istinoljubive, pravedne, dorbonamjernike, pomagae
slabih, nevoljnih, obespravljenih i
potlaenih.

Hutbe iz tri sveta mesdida

El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)

Na kraju blagoslovoljenog mjeseca

El-Mesdidu-n-nebevijj
(Poslanikov mesdid u Medini)

Ustrajnost u
pokornosti Allahu
nakon mjeseca milosti
Hatib: Abdul-Muhsin el-Kasim
Preveo i saeo: Abdusamed Nasuf
Buatli

Hatib: dr. Abdurrahman

es-Sudejs
Preveo i saeo: Amir
Durmi

Svi trebamo
dobro znati
da je jedan od
pokazatelja
koji ukazuju
na to da je
Uzvieni Allah
od nas primio
na trud i naa
dobra djela,
ustrajavanje
na injenju
svih islamskih
dunosti i
ostalih vidova
dobrih djela
i nakon
ramazana.

ao da je bilo
jue kada smo
s nestrpljenjem
oekivavali
nastupanje
ovog mjeseca ramazana, a
evo sada, i vie nego brzo,
doekasmo njegov kraj. U
njemu su iskreni i bogobojzani profitirali, a propalice i
zabludjeli su to blagoslovljeno vrijeme uzalud protraili.
Smjena dana i noi, te brzi
prolazak sedmica, mjeseci i
godina, nezaustavljiv je proces koji se Allahovom voljom
odvija od samog stvaranja
svijeta. Tako se opet naosmo na kraju
jo jednog ramazana u kojem su mnoga
srca drhtala, mnoge oi suzile i mnoge
ruke ka nebu, s dovom na usnama
Uzvienom Allahu, bile podizane. U
srei i blagostanju smo ispostili i ovaj
ramazan i to je velika Allahova blagodat prema nama. Obavezni smo sjetiti
se onih koji nisu bili te sree. Sjetimo
se gladnih i bolesnih, protjeranih i izbjeglih, napaenih i ranjenih. Sjetimo se
nae brae u Siriji i Palestini i svim drugim mjestima u kojima se muslimani
pate i tuguju. Upuujmo Uzvienom
Allahu dove da ih osnai i uvrsti i da
im to prije dadne pobjedu i da im iz
njihove tegobe to prije izlaz iznae. Svi
muslimani su jedan ummet, pa nam
je jedinstvo i briga jednih o drugima
najstroi imperativ. Rekao je Uzvieni:
Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte!! (Ali Imran, 103.).
U tom kontekstu, Poslanik, s.a.v.s., je
kazao: Primjer muslimana u njihovoj
meusobnoj ljubavi i iskazivanja milosti

jednih prema drugima je kao

primjer jednog tijela. Kada
oboli jedan njegov dio, cijelo
tijelo je izloeno nesanici i
groznici. Govorio je Abdullah b. Mesud, r.a.: Drite se
demata jer Uzvieni Allah
(nikada) ummet Muhammeda, s.a.v.s., nee ujediniti na
zabludi. O ovim stvarima
moramo razmiljati uvijek,
a pogotovo po okonanju
ovog svetog i blagoslovljenog mjeseca ramazana.
U proteklom mjesecu smo
inili mnogo dobrih djela
koja su, Allahvom voljom i
Njegovim odreenjem, bila
razlog oprosta nekih naih
grijeha. U ovom mjesecu
smo se kajali i Allaha slavili i
veliali. Isto tako, na kraju ovog mjeseca siromasima smo davali sadekatu-lfitr i tako izvrili nau obavezu, a ujedno i pomogali siromanim i potrebim.
Svi trebamo dobro znati da je jedan
od pokazatelja koji ukazuju na to da
je Uzvieni Allah od nas primio na
trud i naa dobra djela, ustrajavanje na
injenju svih islamskih dunosti i ostalih
vidova dobrih djela i nakon ramazana.
Prenosi se od Alije, radijallahu anhu, da
je govorio: Vie panje i truda posvetite
tome da Allah primi vaa djela, od samog
truda koji uloite da neko djelo uinite.
Zar niste uli rijei Uzvienog: Allah uistinu prima samo od onih koji su bogobojazni. (El-Maide, 27.). Kada su islamskog uenjaka i pobonjaka po imenu
Bir el-Hafi upitali o ljudima koji postaju
poboni u ramazanu, on je odgovorio:
Loi li su svi oni koji za Allaha ne znaju
osim u ramazanu. Uzvienog Allaha
molimo da nas i u ramazanu i nakon njega uvrsti na Pravome putu i uini nas od
Njegovih dobrih i iskrenih robova.
24. august - 6. evval

vala Allahu, Njemu zahvaljujemo i od Njega

pomo i oprost traimo.
Allahu se utjeemo od zla naih dua
i runih djela i postupaka. Neka je
salavat i selam na Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu asnu
porodicu i vrle ashabe, i sve one koji
njegov sunnet slijede do Sudnjega
dana.
Draga brao muslimani, Allah
je iz Svoje neizmjerne milosti prema
vjernicima odredio i odabrao vrijeme
obilatog dobra, sevaba i nagrade, kako
bi vjernici poveali svoju pokornost.
Meutim, Uzvieni Allah je iz Svoje
mudrosti uinio da to vrijeme ne traje dugo, kako bi se iskreni vjernici i
vjernice natjecali u dobru, i kako bi
nemarnima bile uskraene blagodati
tog blagoslovljenog vremena. To je
odabrano i blagoslovljeno vrijeme
koje su muslimani u toku dana provodili u postu, a u toku noi u nonom
namazu, uenju Kurana i skruenim
dovama. Koliko je samo grjenika kojima je u proteklom mubarek ramazanu oproteno, koliko onih kojima
je darovano neizmjerno dobro, koliko nesretnih koji su ostvarili svoju
sreu i koliko li je samo iskrenih dova
usliano!?
Blagoslovljeno vrijeme je isteklo,
a pametan je onaj ko je i posljednje
njegove trenutke iskoristio u ibadetu
i dobrim djelima, i ko je uspio loa
djela zamijeniti dobrim djelima.
Rekao je ejhu-l-islam Ibn Tejmijje:
Sutina je u potpunim zavrecima, a
ne u nepotpunim poecima.
Zato ustrajmo u pokornosti Allahu
i u dobrim djelima i zahvaljujmo Mu
na blagodatima, a ne budimo kao ona
koja je svoju preu rasprela, nakon
to ju je bila vrsto isplela. Istigfar,
traenje oprosta, je peat dobrih djela,
njime zavravamo namaz i had, pa

El-Mesdidu-l-aksa (Kuds)

Allahu, primi naa djela

Imam EnNevevi je
govorio: Malo
i neznatno
djelo koje se
konstantno
ini, bolje je od
velikog djela
koje se samo
s vremena na
vrijeme radi.

neka njime bude

zavren i opeaen
ramazan, jer djela
se cijene prema
svojim
j zavrecima.
ak i onda
kada
upotpuni
svoje djelo, vjernik
strahuje od toga
da li e ono biti
primljeno ili ne.
Alija, r.a, govorio je: Vie se brinite hoe li vam djelo biti primljeno,
nego
g o samom djelu.
j
ovjek je zaduen da robuje
Milostivom Allahu stalno, i onaj ko
je inio dobra djela u ramazanu, neka
ih nastavi initi i poslije ramazana.
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Allahu su najdraa djela koja se neprestano rade, pa makar
bila i mala. (Mutefekun alejhi)
Imam En-Nevevi je govorio: Malo
i neznatno djelo koje se konstantno
ini, bolje je od velikog djela koje se
samo s vremena na vrijeme radi. Jedan
od znakova da je dobro djelo primljeno
jeste ustrajnost u njegovom injenju i
da nakon dobrog djela uslijedi drugo
dobro djelo, a znak da dobro djelo nije
primljeno je da nakon dobrog djela
uslijedi loe djelo.
Milostivi Allahu, primi na post
i na namaz i uini nas od onih koje
si oslobodio i spasio Dehennema u
ovom mubarek mjesecu ramazanu.
Ne ostavi ni jedan grijeh, a da nam
ga ne oprosti, ni jedne brige, a da je
ne otkloni, niti duga, a da nam ne
omogui da ga vratimo.
Milostivi Allahu, pomozi potlaenim
muslimanima ma gdje oni bili, ubrzaj
im pobjedu i izlaz iz tekoe, pokri njihove sramote i uini ih bezbjednim i sigurnim. Amin!

Hatib: Jusuf Ebu Sinene

Preveo i saeo: Esad
Mahovac

Radujte se
zbog ibadeta
koje inite u
ovim danima
i znajte da
je post tit
koji vas treba
tititi od svega
to je runo
- od runog
govora i runih
postupaka.

vo od ovog
mubarek mjeseca
nije ostalo jo
mnogo
g i samo to se nismo
rastali od njega. ao nam
je zbog tog rastanka, jer
to je mjesec pokornosti,
dobroinstva, oprosta i
bogobojaznosti.
Allah
Uzvieni o stanju vjernika
u slinim trenutcima kae: ...i oni koji
od onoga to im se daje udjeljuju, i ija
su srca puna straha zato to e se vratiti
svome Gospodaru (El-Muminun,
60.). Ovaj ajet govori o pravim Allahovim robovima koji se trude i ine
dobra djela, a onda strahuju da im ne
budu primljena. Molim Ga Uzvienog
da primi nae ibadete i na post.
Allahovi robovi, ne zaboravite da
upotpunite svoj post sa udjeljivanjem
sadekatu-l-fitra kako bi ga oistili od
eventualnih nedostataka. Unesite time
24. august - 6. evval

radost u srca brae muslimana

kojima je uskraen imetak kao
i onih koji su u ovoj agresiji
izgubili ono to su posjedovali. Ovo je bila kola i kurs ije
gradivo se ne smije zaboraviti.
Tako nakon mjeseca ramazana neka nae damije i dalje
budu pune, a neka nae noi
i dalje svjedoe naem ibadetu
i uenju Kurana. Isto tako ne
zaboravite da je od prakse Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, bilo da je
postio est dana mjeseca evvala i to je
smatrao kao da neko od nas posti cijelu
godinu dana, jer Allah dobro uinjeno
djelo nagrauje desetorostruko.
U nama jo uvijek ima nade da e
muslimani u ovom mjesecu savladati
lekcije islamskog zajednitva i bratstva,
te da e poeti razmiljati o svojim svetostima i onima koji stoje na njenim
branicima. Isto tako se nadamo da nee
biti zaboravljena ni naa braa u Siriji
i drugim mjestima gdje su muslimani
napaeni i gdje se zlostavljaju.

Polumjesec
Mrkonji Grad

Republika Srpska

Mi muslimani smo danas Enes Suljkanovi, Dodikov zamjenik, vojnik, plaenik...

Suljkanovi, potpredsjednik eni- ulazak u posjed dok ne plate porez, da
mmnotvo bez utjecaja i bilo Enes
teta RS, izjavio je proteklih dana da li je za njega prihvatljiva i dobra mjera
imaju povoljan poloaj u RS, da je od 45.000 povratnika u Podrinje
kakve snage, obian mulj Bonjaci
da se povratnici zapoljavaju i da nema i Posavinu u radnom odnosu 3,35%?

arjan Hajnal i Ibrahim Halilovi su poetkom augusta

u Mrkonji Gradu imali sukob
sa policajcem Republike Srpske
Draganom Kaurinom kada je zaprijetio da e od Marjana Hajnala i Ibrahima Halilovia oduzeti
zastavu BiH s ljiljanima tvrdei
da je nelegalna. Kaurin se s njima
upustio u raspravu u kojoj je vidno izgubio ivce te zaprijetio da e
sruiti BiH! Hajnal i Halilovi
prethodno su se s nekada zvaninom zastavom RBiH slikali ispred
historijske zgrade ZAVNOBiH-a u
Mrkonji-Gradu. Za nas je u ovom
sluaju najvanija izjava Marjana
Hajnala, bosanskog jevreja i dravljanina Izraela. Naime, Hajnal
je rekao da mu je ao to ga srpski
policajac nije uhapsio. S obzirom
da sam dravljanin Izraela siguran
sam da bi od toga ispao meunarodni incident i da bi dobro nauio
lekciju. Ipak, dobro je da je ovako
ispalo jer mog kolegu Halilovia
nema ko da zatiti. Zar nam treba
jasnija izjava od ove da spoznamo
koliko smo mi muslimani danas
jadni i slabi i kako nismo u stanju
niti elimo da pomognemo jedni
drugima. Istovremeno, Hajnalovo
samopouzdanje u mo izraelske zatite vjerodostojan je pokazatelj ta
znai kad jedan narod vodi brigu o
svakom svom lanu. Tako su se nekad ponaali muslimani, u vrijeme
kada su bili ponosni vladari svijeta. Mi muslimani smo danas samo
mmnotvo bez utjecaja i bilo kakve
snage, obian mulj.

bezbjedonosnih problema. Ovu skandaloznu SDP-ovca Suljkanovia najbolje je komentirala Sluba za odnose
s javnou Rijaseta Islamske zajednice
u BiH. Enes Suljkanovi treba odgovoriti Bonjacima povratnicima da li
smatra da sigurnosni problemi nisu verbalni napadi i prijetnje, bacanje bombi
i pucanje po bonjakim kuama, neotkrivanje ubica Melihe Duri ili Murata
Badia? Enes Suljkanovi treba odgovoriti Bonjacima povratnicima zato
postrojavanje i mariranje sljedbenika
etnikog pokreta ulicama Bijeljine,
Vlasenice, Bratunca ili bilo kojeg drugog grada nije sigurnosni problem, dok
u isto vrijeme, grb ili zastava BiH na
tom prostoru izazivaju podozrenje?
Enes Suljkanovi treba odgovoriti
Bonjacima povratnicima da li u povoljan ambijent smatra sluajeve prepravljanja slubene dokumentacije u cilju
brisanja imovinskih prava Bonjaka u
zemljinim dokumentima ili sudske
presude kojima se obavezuju Bonjaci
da Srbima, kao savjesnim ulagaima,
nadoknade sredstva koja su uloili u
bonjake kue u periodu dok su u njima bespravno boravili, da li porez na
poljoprivredno zemljite, koje su uvele
srpske vlasti, kao jo jedan od efikasnih naina opstruiranja povratka, spada u povoljan ambijent za Bonjake?
Bonjacima, koji nisu ni mogli obraivati svoje zemljite, onemoguen je

Enes Suljkanovi treba odgovoriti povratnicima Bonjacima zato u veini

kola u RS-u ne postoji organizirano
izvoenje nastave iz nacionalne grupe
predmeta za Bonjake. Vie od 1.000
bonjake djece ui srpski jezik i srpsku historiju. Vie od 400 bonjake
djece u Srebrenici ui da je okupiranje
ovoga grada bio otadbinski pohod
Srba i da nije poinjen genocid nad
Bonjacima.
Takva svijest i logika, o kojoj uti Enes
Suljkanovi, vrijeanje, provociranje,
omalovaavanje, bacanje staklenih flaa na kue i damije pravda se rijeima
da niko nije poginuo, niti je ranjen.
Enes Suljkanovi treba odgovoriti
Bonjacima koga on predstavlja, ije
interese artikulira i koliko kotaju njegova pria i njegovi stavovi?
Enes Suljkanovi moe biti ta hoe,
ali nema pravo ivjeti dodvoravajui se
srpskoj politici na raun slobode i asti
bonjakog naroda.

Sarajevo

Tokom ezana i namaza F.K. Olimpik prekida trening

a svaka psovka meu igraima visoko se kanjava

ovom broju objavljujemo tekst o

SDP-u iz Novog Grada Sarajevo i
njegovom skrnavljenju ramazana, odnosno
sramnog skrnavljenja svete noi Lejletu-lkadr. Za razliku od SDP-a Fudbalski klub
Olimpik iz Sarajeva, iji stadion se nalazi uz najveu sarajevsku damiju Istiklal
na Otoci, za svaku je pohvalu. Efendija
Abdulgafar Veli, imam damije Istiklal,
ima samo rijei hvale za upravu i igrae F.K.
Olimpik. Treba istai da demat Istiklal
damije ima izuzetno dobru saradnju s
prvim komijom, F.K. Olimpik, koji
podrava sve projekte u dematu. Tokom
ezana i namaza prekida se trening i svaka
psovka meu igraima visoko se kanjava.
24. august - 6. evval

10

Dematski odbor ima izuzetno dobru saradnju i s drugim komijom, Olimijskim

bazenom, iji su uposlenici takoer u hizmetu damiji.

Travnik

Tuzla

Damija Kalibunar

tanovnici
travnikog
naselja
Kalibunar ove su godine za ramazan imali priliku uivati u brojnim
aktivnostima koje su organizirane i
sprovedene u prostorijama damije
Kalibunar. Vrijedne dematlije damije Kalibunar sa estitim Aljom
efendijom Cikotiem na elu uloili
su ogroman napor uljepavajui ovogodinji ramazan. Jednostavno reeno, zahvaljujui Alji
efendiji i njegovim
vrijednim dematlijama, naroito omladini koja je postala stub
ovog demata, ramazan je ove godine na
Kalibunaru protekao u
prazninom raspoloenju. I nakon ramazana
damija Kalibunar nastavlja sa realiziranjem
brojnih
aktivnosti.

Ono to je najvanije za graane

Kalibunara, odnosno Travnika jeste
injenica da ova damija postaje jedna
od najvanijih drutvenih institucija
Bonjaka muslimana u ovom gradu.
Ova damija privlai sve vie omladine. Njen utjecaj svakim danom je
sve vei a Kalibunar se danas najee
spominje kada se pria o damiji i njenim vrijednim dematlijama.

Vijee ministara BiH

Iako je za 27. no ramazana bio u Mekki Lagumdija

nije posjetio Kabu

amjenik predsjedavajueg Vijea

ministara i ministar vanjskih
poslova Bosne i Hercegovine dr.
Zlatko Lagumdija
g
j uestvovao jje
na etvrtom vanrednom samitu
Organizacije islamske konferencije
(OIC), koji je odran 14. i 15. augusta
2012. godine u svetom gradu Mekki
u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. S posebnom panjom smo pratili posjetu
Zlataka Lagumdije Mekki za ramazan. S obzirom da je bio u Mekki za
27. no ramazana ponadali smo se da

Jasmin Imamovi rui sve

znakove muslimanskog
dobra

e Lagumdija posjetiti Kabu i zatraiti od Allaha ispunjenje svojih elja.

Ba kao to je to uinio kada je prije desetak godina posjetio Jerusalem
i kada je umjesto u El-Mesdidu-laksa otiao do jevrejskog Zida plaa
gdje je zakaio svoj papiri sa listom
elja. Naa oekivanja se nisu ispunila. Naalost, Lagumdija nije smogao snage da Lejletu-l-kadr provede
u Kabi. Zato, umjesto fotografije iz
Kabe objavljujemo Lagumdijinu fotografiju sa Zida plaa.

24. august - 6. evval

11

e tako davne 1995., u vrijeme

kada je naa zemlja bila rtva
stranog zloina, a pakistanska vojska nae izbjeglice iz Srebrenice prihvatala, hranila i lijeila, zamjenik
komadanta PakBat-1, major Jamal
Zia, je odluio da podigne spomenik
pakistanskim vojnicima kako njihova pomo naem narodu i naoj zemlji ne bi bila zaboravljena.
Spomenik, koji je s odobrenjem
Zavoda za urbanizam podignut u
gradskom parku na Korzu u Tuzli,
i koji je prije par godina zvanino
posjetio bivi komadant PakBat-1,
general major u penziji Qasim
Qureshi, je bez znanja i konsultacije sa amabasadom Pakistana ili bilo
kim drugim, sklonjen, ili bolje reeno sruen. Prema rijeima zamjenika naelnika Kemala Kurevia,
ovaj spomenik se ne uklapa u temu
novog parka te je iz tog razloga
sklonjen. Ploa je skinuta i odnesena negdje, ko zna gdje, a spomenik
uniten. Zaista je sramotno da se na
ovaj nain odnosimo prema naoj
prolosti. Ljudi koju su stotine naih
izbjeglica tokom dvije godine hranili i lijeili su zaboravljeni i sklanjanjem ovog spomenika izbrisan
im je svaki trag. Interesantno je da
Ambasador Republike Pakistan ve
nekoliko mjeseci pokuava doi u
zvaninu posjetu Tuzli, ali, po rijeima njegove sekretarice, gradonaelnik Tuzle nema vremena da se s njim
susretne. Molim Vas da ovaj tekst
zajedno sa slikom objavite kako bi
graani Tuzle znali za ovaj sramotni
in, pie Sanela Ahmetagi, prevodilac PakBat-1 i PakBat-2.

Srebrenica

Atak na BiH

Kada bi se vie uzdali u Pasivno posmatranje nametanja teza da je RS

sebe i svoje snage nae drava i bezbrino dozvoljavanje irenja straha
stanje bi bilo daleko bolje od islama i muslimana, to radi Daniel Server,
jednako je pogubno za nau budunost

ampanja registracije biraa

za lokalne izbore u Srebrenici
uspjeno je okonana. Prema
preliminarnim podacima ija je
obrada jo u toku, u okviru nae
kampanje od 1. juna do 23. augusta, prebivalite u Srebrenici
je prijavilo blizu 2.400 graana
Srebrenice i BiH. Glasau za
Srebrenicu je uz to identificirala, odnosno dola do i kontaktirala najmanje 2.100 graana
Srebrenice s privremenim linim
kartama i birakom preferencijom
za glasanje u Srebrenici. Ukupno,
u ovom trenutku moemo rei
da je naa kampanja osigurala
najmanje 4.500 novih glasova za
predstojee izbore u Srebrenici,
saopila je Graanska inicijativa
Glasau za Srebrenicu.
Prije svega, estitamo aktivistima
inicijative Glasau za Srebrenicu
na uspjeno izvedenoj akciji registracije biraa u Srebrenici. Ovi
mladi ljudi su nam pokazali i
dokazali da se pouzdanjem u vlastite snage mogu postii veliki rezultati. Iako su djelovali u veoma
oteavajuim okonostima, iako su
bili bez podrke bonjake politike, mladi Bonjaci i Bonjakinje
iz Srebrenice bili su uporni u
svom poslu.
Ugledajmo se na aktiviste inicijative Glasau za Srebrenicu i
krenimo s popravljanjem svoga
stanja.

olitiari iz Republike Srpske pokrenuli su novu javnu ofanzivu

dokazivanja dravnosti Republike
Srpske. Sa svih strana objavljuju se saopenja da je RS drava. Sa bonjake
strane uje se muk, svi ute osim vrijednog Denisa Beirovia, zamjenika
predsjedavajueg Parlamenta Bosne i
Hercegovine koji ovih dana uporno
poziva sve nae politiare da se ujedine u suprotstavljanju nametanja teza
da je RS drava. Naalost, Beirovi je
ostao usamljen. Samo mu je Islamska
zajednica u BiH pruila javnu podrku. Umjesto odazivanja na poziv
Denisa Beirovia bonjaki politiari se zadovoljavaju stavom Daniela
Servera, amerikog diplomate koji je
ovih dana putem
medija poruio da
Europa i svijet ne
mogu prihvatiti da
Republika Srpska
postane drava jer
se boje osnivanja
islamske dravice
Bonjaka iz koje
bi Europi odmah
zaprijetili brojni teroristi. Ovakav stav
Daniela
Servera
opasniji je za nas
Bonjake od srpske
inicijative javnog

nametanja teze da je RS drava. Svako

irenje straha od islama i muslimana
u Bosni i Hercegovini je opasno za
nau budunost. Zato se ne dozovemo pameti. Ko je garant da Europa i
Amerika sutra ponovo nee dati signal
Srbima da nas svedu na jo manju
mjeru, na mjeru koja e istovremeno
onemoguiti postojanje islamske dravice u Europi i omoguiti postizanje
dravnosti Republike Srpske.
Pasivno posmatranje nametanja teza da
je Republika Srpska drava i bezbrino
dozvoljavanje irenja straha od islama i
muslimana iz Bosne i Hercegovine koje
rade ljudi kao to je Daniel Server, jednako je pogubno za nau budunost.
Probudimo se dok nije kasno!

Primjer za pouku bonjakom narodu

Narod koji zaboravlja svoju prolost, slijep ide u budunost

eliki i napredni narodi i civilizacije

uvijek su vodili rauna o svojoj prolosti. Narod koji zaboravlja svoju prolost,
slijep ide u budunost, davno je rekao dr.
Ante Starevi, poznati hrvatski politiar,
publicista i knjievnik.
Za razliku od muslimana u svijetu, panci
su narod koji izuzetno
dri do svoje
j p
prolosti. I danas se u paniji
slavi dan pobjede nad
muslimanima kojij su
vladali panijom. Na
fotografiji koju objavljujemo uz ovaj tekst
24. august - 6. evval

12

vidimo generale panske vojske kako nose

bajrak muslimanske andaluzijske vojske
na dan kada je katolika kranska vojska
pobijedila muslimane i potpuno osvojila
Andaluziju. Svake godine na taj dan na ulicama ggradova na jugoij g
stoku panije, naroito
u gradiu Alcoyu organizira se festival sjeanja na
kransku borbu protiv
muslimana i islama u
paniji. Na tom festivalu ponosno defiliraju i
panski vojnici sa osvojenom muslimanskom
vojnom zastavom.

Trebinje

Ludi polumjesec

Efendija Husein Hodi je neumorni borac za opstanak Fahrudin Radoni

bonjakog naroda u Hercegovini
preotima posao
vo su sretnici koji su bajram- zloglasnoj jami avkarica. Ovi se Devadu Galijaeviu
Oskog
jutra 19. augusta 2012. opet
p i p
poslije
j p
ponovnogg p
progona
g
godine dostojanstveno ozareni radou uli na vrata svoje damije u
Bilei. Nakon 20 godina odsustvovanja, skromno su pokucali na vrata
Boije
j milosti. Meu njima
j
je
j skoro
pa pola plemena od atovia ijih
kostiju predaka je najvie ostalo u

VRAAJU, inallah, ovo je napisao

trebinjski efendija Husein Hodi.
Husein efendija je neumorni borac za opstanak bonjakog naroda
u Hercegovini. Bez Husein efendije Hercegovina bi bila pusta bez
Bonjaka.

ahrudin Radoni ne posustaje sa svojom propagandom irenja lai o muslimanima

u Bosni i Hercegovini. Danas,
23. augusta, Avaz je objavio tekst
nekakvog izraelskog novinara o
opasnim islamskim teroristima
iz Sarajeva. Po dobro oprobanom
cionistikom receptu irenja antiislamske propagande izraelski
novinar je napisao da se islamski
radikali okupljaju u Sarajevu, da
je Sarajevo prepuno pripadnika Al Kaide i da simpatizera i
sljedbenika radikalnog islama
ima u najviim vrhovima vlasti
u BiH. Avaz je prenio ove lai
bez ikakvog kritikog osvrta,
ustvari Avaz je po Radonievom
nalogu dao dodatni publicitet cionistikim laima o Bonjacima
muslimanima.
Fahrudin Radoni u posljednje vrijeme pria kao Devad
Galijaevi. Otkako ga je
Radoni poeo imitirati Devad
Galijaevi se vie ne pojavljuje
u javnosti. Kao da su ga njegovi
mentori stavili na hlaenje dok
Radoni bljuje antiislamsku propagandu iz svojih usta. To znai
da emo ubudue od Fahrudina
Radonia uti jo mnogo lai.
Nije lahko imitirati Devada
Galijaevia. Za sada Radoniu
dobro ide. Za vjerodostojnost
mu jo nedostaju Galijaevieve
naoare.

Foto polumjeseca

24. august - 6. evval

13

Drutvo
Sjeanje na Bijeljince koji su zloinaki ubijeni tokom agresije na BiH

Zaboravljeni krvavi Bajram u Bijeljini

Drugog dana Bajrama,
nakon podne-namaza,
s obzirom da je Dan
ehida, MIZ Bijeljina je na
ehidskom mezarju Lipii,
zajedno sa dematlijama i
imamima Bijeljine, obiljeio
dan sjeanja na Bijeljince
koji su zloinaki ubijeni
tokom rata
Pie: Jusuf Dafi

rpski nacionalisti, u zadnjih

stotinjak godina poznati kao
etnici, uvijek su uivali u
tome da poine neki zloin da li na
pravoslavni blagdan (Boi, Uskrs,
Pravoslavna nova godina i sl.) ili
pak na muslimanski ((Ramazanski i
p
Kurbanski bajram). etnika zvjerstva u Sandaku i gornjem Podrinju
pravoslavnog Boia 1943. godine,
genocid nad Bonjacima i ostalim
muslimanima Cetinja i okolice na
Badnje vee 1711. godine, poznat
kao Istraga poturica, koju je opjevao i glorifikovao Petar Petrovi Njego, taj srpskocrnogorski Gebels XIX
stoljea, u svom Gorskom vijencu,
epskoj pjesmi koja je jedan od temelja modernog srpskog ekstremizma i
fundamentalizma, samo su neki od
primjera te ve, slobodno moemo
rei, tradicionalne etnike prakse.
Tako je i agresija na suverenu Republiku Bosni i Hercegovinu poela
31. marta 1992. godine u Bijeljini,
tanije noi s 31. marta na 1. april,
28. noi ramazana 1412. hidretske
godine, a ne 6. aprila 1992. godine
u Sarajevu, kako se zvanino uzima
datum i mjesto poetka Agresije.

suprotstave domaim semberskim

etnicima, ali i, poput parazita pridolim srbijanskim etnicima, eljnih turske krvi. No, rat u Bijeljinu
nije stigao nenajavljen, kako se u prvi
mah inilo njenom nevinom stanovnitu koje je uskoro, nakon skoro
50-godinje pauze, ponovo osjetilo
etniki no na svojim ijama. Pored
vijesnika rata na jugoslovenskom
nivou (Miloeviev govor na Gazimestanu 1989. godine, agresija JNA
na Republiku Hrvatsku), te bosanskom (JNA unitavanje sela Ravno
kod Trebinja, naseljenog Hrvatima,
1. oktobra 1991. godine, pucanja
rezervista JNA po Tuzli i Kalesiji
u oktobru 1991. godine, unaprijed
pripremljeni koncentracioni logori,
bunkeri i razmjetena artiljerija JNA
oko bosanskih gradova, proglaenje
Srpske Republike BiH 9. januara
1992. godine) bili su tu i lokalni
vijesnici, izmeu kojih su najjasniji
bili sljedei:
- 19. septembra 1991. Formirana SAO sjeveroistona Bosna kao
neodvojivi dio SFRJ i sastavni dio
federalne jedinice BiH koji e se pripojiti Jugoslaviji, kako pie u osnivakom dokumentu. Zanimljivo je

da je ova srpska autonomna oblast, u

koju su na kraju ulazile opina Tuzla,
Kalesija (sa Osmacima), Srebrenik,
Brko, Zvornik ((sa Sapnom),
p
) Lopap
re (sa eliem), Ugljevik (sa Teoakom), Bijeljina, bila naseljena sa 70%
nesrpskim stanovnitvom.
- 9. i 10. novembar 1991. Odran je neustavni referendum na kojem se srpski narod izjanjavao za
formiranje srpske republike unutar
BiH i ostanak te republike u SFRJ,
pa tako i Srbi Semberije. Naravno, za
razliku od ovog, bosanskohercegovaki referendum je odran u skladu
sa dotadanjim ustavima BiH i SFRJ,
na kojem je i desetina Srba glasala za
nezavisnost BiH.
- 29. novembar 1991. Nestao
je Abdulah Kovaevi, predsjednik
MBO (Muslimanske Bonjake orgganizacije).
j ) Poto jje bio gglavni inicijator
j
odvajanja
j j elia iz opine
p
Lopare, iz razloga da Bonjaci elia
ne budu dio parateritorije, odnosno
samoproglaene SAO Sjeveroistona
Bosna, odnosno Semberije i Majevice, rezervisti JJNA su ga
g odveli iz njej
gove kue u Vraiima kod elia.
Njegovo beivotno tijelo je 6. januara
1992. godine izbaeno iz helikoptera

Uoi Bajrama
Upravo
p
te noi 31. marta, rat, u
liku eljka Ranatovia Arkana, zakucao je na vrata bijeljinskih Bonjaka, Hrvata, Albanaca, Roma i probosanskih Srba. Goloruki, nesvjesni
realnosti, Bonjaci i ostali probosanski Bijeljinci nisu bili spremni da se

Bijeljina iznutra
24. august - 6. evval

14

Muslimani
Bijeljine i Janje
su, nadajmo
se, ve 1992.
godine shvatili
(neki e
shvatiti, samo
da ne bude
kasno) da ih
samo Uzvieni
Bog nee
zaboraviti, pod
uslovom da
oni njega ne
zaborave, kako
su ga u plimi
komunistikog
trenda veina
Bonjaka i
zaboravila.

Bijeljinski ehidi
u blizini njegove kue. Za ovaj zloin gora, unato strahu, BoJNA nije niko odgovarao ni tada, a njaci Bijeljine su se tjeili
ni dan-danas, kao i za ostale sline da rata nee i ne moe biti.
zloine irom BiH.
- 28. februar 1992.
- 29. januar 1992. Skuptina Formirana je iskljuivo srpSAO Semberija i Majevica objavljuje ska policija na teritoriji tzv.
svoje otcepljenje od BiH i poruuje Srpske Republike BiH, pa je
da oni koji nee s njima, neka se isele. tako, i Bijeljina, sa 40% ne- 30. janaur 1992. Skuptina Bi- srpskog stanovnitva (grad
jeljina donosi odluku o nelegalnom je po popisu 1991. godine
preuzimanju Radija Bijeljina i smjeni imao 70% Bonjaka, ako
direktora SDK Huse Elezovia.
izuzmemo srpsko selo Goj- 31. januar 1992. Pod orujem sovac i neka srpska prigradizvreno preuzimanje Radija i smje- ska naselja, koja su tada rana direktora SDK. Navee tog dana unata u dio grada), dobila
eksplodirala je bomba u prostorijama 100% srpsku policiju.
bijeljinske SDA.
Zatim je doao i 30.
1. februar 1992. Eksplodirala mart 1992. godine. Do
bomba pred zgradom SDA u Bijelji- tada je SDS preuzela konni. Rafalni pucnji odjekuju navee trolu nad svim optinom,
gradom. Smijenjen Jusuf Trbi sa policijom, vojskom, teritomjesta glavnog i odgovornog uredni- rijalnom odbranom, javnim ustanoka Radio Bijeljina i Semberskih no- vama i slubama, firmama, medijivina, a na njegovo mjesto postavljen ma. Bonjaci su masovno otputeni
Pero Simi, novoimenovani ministar sa svojih radnih mjesta uz apsurdne
informisanja tzv. SAO Semberije i izgovore (Moju mater su otpustili iz
Majevice. Inae, Simi je bio nekva- Optine pod izgovorom da nije imalifikovan i za funkciju novinara, a la poloeni kurs koritenja raunara,
kamoli urednika jednog radija i no- a pitanje da li je tada sva optinska
vina, jer je imao samo srednju stru- uprava imala i jedan raunar!). Bonu spremu.
njaci Bijeljine i Janje nali su se u
1/2. februar 1992. Pijani rezer- bezizlaznoj situaciji. Sva srpska sela
vista JNA Drago Milii ubija estero koja su ih okruivala bila su do zuba
ljudi. Zahvaljujui ovom incidentu, naoruana orujem
j
JNA
J
i Teritoriprotesti iz mjesnih zajednica, kojim jalne odbrane. tavie, gradski Srbi,
bi bijeljinski narod digao glas protiv koji su inili sedminu graana Bijesvega to se deava, a koji su se trebali ljine, imali su vie oruja od 30 hiuskoro zbiti, nisu nikada odrani, jer ljada bijeljinskih Bonjaka i Roma.
je strah uao u ljude. Da stvar bude Bonjaci su bili osueni, samo toga
24. august - 6. evval

15

nisu bili svjesni. Uvee, tog

30. marta baena je bomba
na kafi Istambul, gdje se
okupljala bonjaka omladina. Bilo je est povrijeenih. Strah je zavladao
gradom. Ovaj bombaki
napad etnikog teroriste
Aleksandra Zekia iz semberskog sela Gojsovac bila
je uvertira za ono to e
usljediti sutradan navee.
O ratnim zloinima u
Bijeljini tokom rata, pogotovo o zloinima od 31.
marta do 4. aprila, koliko
su trajala divljanja arkanovaca, Jusuf Trbi je napisao
knjigu Gluho doba, gdje
donosi i svoje vienje poetka rata u Bijeljini, iji je
svjedok i rtva lino bio.
Zapucalo je u noi izmeu
utorka i srijede, izmeu posljednjeg
dana marta i prvog dana aprila. Tutnjalo je tu, oko nas, potmulo su odjekivale eksplozije,
p j jedna
j
za drugom,
g
niko nije znao ta se deava. ulo se
da su stigli arkanovci, oekivalo se
neto, a niko nije znao ta se deava,
ali je iznad svega lebdjela stara, poderana iluzija da rata ovdje ne moe
biti, jer nema ko ratovati. Za veinu
nas rat je bio ono to smo vidjeli na
filmu: jedna vojska puca na drugu.
Ovdje su samo Srbi imali vojsku,
policiju, oruje. Druge strane, jednostavno nema, napisao je Trbi,
izmeu ostalog o poetku krvavog
plesa u Bijeljini.

Okupljeni na ehidskom mezarju Lipii

Pa mi ovo mjesecima pripremamo
istragu tih nemilih dogaaja. Stoga optunica, broj onih protiv kojih
je i broj osuenih za zloine nad Bo- su podnijete optunice je spao na
Reenica koju je Trbi uo, dok njacima Bijeljine zanemarljiv. Brojni 130, opet uglavnom Bonjkaka.
je bio u rukama krvnika, a koju je krvnici i dan-danas slobodno diu, Naravno, ove preostale optunice
izgovorio Mauzer: Ne brinite, nee- rtva se svakodnevno susree sa svo- kupe prainu u zgradi Okrunog i
mo mi njega, znamo mi koga treba, jim krvnicima. Procjenjuje se da je optinskog suda u Bijeljini. Zanipa mi ovo mjesecima pripremamo, u etnikom divljanju u Bijeljini to- mljivo je da je zgrada Suda izgradovoljno pokazuje koliko je ubija- kom aprila 1992. godine, te kasnijim ena na vakufskoj zemlji, jednim
nje Bonjaka Bijeljine bilo planski zloinakim radnjama nastradalo iz- dijelom na damijskom mezarju, a
isplanirano i dovedeno do bolesnog meu 700 i 1.000 ljudi mahom Bo- drugim dijelom na mjestu Muslisavrenstva. Svemu tome, naravno, njaka, ali bilo je i Albanaca, Roma manske kiraethane, kojeg su komurukovodilo se iz matice Srbije, tj. iz te nekolicina Srba, probosanske, an- nistike vlasti oduzele neposredno
Beograda: Krizni tab SDS-a bio je tietnike orijentacije. Inae, etnici nakon II svjetskog rata. Tako je
vladar ivota i smrti u Bijeljini. Nje- su imali obiaj da ovakve Srbe ubiju, zgrada Suda samo jedan od brojnih
mu su, direktno iz Beograda, upu- pa optue Bonjake da su oni vinov- simbola kontinuiranog genocida i
ivane dnevne naredbe, o kojima je nici njihove likvidacije.
urbicida nad Bonjacima Bijeljine.
govorila i Biljana Plavi, a njegovi
Do danas nijedan izravni poinMeutim, ni u medijima ni i u
lanovi su onda sve to stavljali na pa- telj nije odgovarao za ove zloine, publicistici stanje nije mnogo bopir: koga ubiti, koga protjerati, koga izuzev dva uvara logora Batkovi lje. Osim rijetkih novina, te publisamo opljakati, koliko Bonjaka koji su bili bonjake nacionalno- ciste Jusufa Trbia, koji je napisao
moe danas izai, ako plate, a koli- sti. Dodue, Biljana Plavi i Mom- par knjiga na ovu temu, o genocidu
ko ih treba vratiti iz Rae. Taj krvavi ilo Krajinik su odgovarali za ue- i etnikom ienju se rijetko pria.
posao naslijedilo je Ratno predsjed- e u organizaciji zloina, ali brojni Ispada da je skoro 35.000 protjeranitvo optine. Policijski as je sve poinitelji koji su svoje ruke lino nih, te oko 1.000 ubijenih Bijeljinaca
Bonjake drao nou u kuama. Pa okrvavili hodaju slobodno. Moe- i Janjaraca sami iscenirali ubistva,
su tako Vojkan urkovi i njego- te ih susresti u Bijeljini, Zvorniku, pljake, silovanja, prijetnje, logor
vi, ali i ostali iz policijskih i vojnih Beogradu - teorijski u svakom gra- Batkovi...
slubi i paravojnih jedinica koje su du RS i Srbije. Okruno tuilatvo
se slegle u Bijeljinu, mogli da biraju je nedavno podiglo prvu optunicu Drugi dan Bajrama 2012.
koga e posjetiti i ta e mu raditi. U zbog zloina nad Bonjacima BijeBijeljini i Janji je otvoreno slobodno ljine i to zbog zloina nad Ramom
Drugog dana Bajrama, nakon
lovite na Bonjake.
Avdiem i njegovom
j g
p
porodicom. podne-namaza, s obzirom da je Dan
Taan broj Bonjaka koji su ubije- tavie, podigli su optunice pro- ehida, MIZ Bijeljina je na ehidni u tim pokoljima poetkom aprila tiv 430 ljudi, veinom Bonjaka. skom mezarju Lipii, zajedno sa dejo uvijek se ne zna. Krivac je i Haki Na kraju, kad je veina Bonjaka matlijama i imamima Bijeljine, obitribunal koji nije pokrenuo detaljnu otpala sa spiska zbog neosnovanih ljeio dan sjeanja na Bijeljince koji
24. august - 6. evval

16

Spomenik poginulim etnikim

borcima u Bijeljini
su zloinaki ubijeni tokom rata, te
na one koji su poginuli irom Bosne,
branei Republiku Bosnu i Hercegovinu. U svom govoru, koji nam
svima moe sluiti za pouku, Samir
ef. Cami, glavni imam MIZ-e Bijeljina, pohvalio je prisutne, kojih je
ovih godina bilo vie nego ikad, to
su sa sobom poveli djecu i unuke, jer
su, kako on kae, upravo ona zalog
da neemo zaboraviti etnike zloine nad Bonjacima Bijeljine. Napomenuo je da je meu prisutnima
i Omer Nargali sa svojim sinom
Salkom Nargaliem. Naime, Omer
Nargali je sin poznatog bijeljinskog boksera Salke Nargalia-ose
koga su arkanovci i domai etnici
zvjerski ubili nakon muenja, u noi
drugog na trei april, namamivi
ga prijetnjom da e mu ubiti djecu.
Omer je svom sinu dao ime po svom
ubijenom ocu Salki. Efendija Cami
je uputio i dovu da ne dozvolimo da
nas ponovo ucjenuju, prijetei da e
nam ubiti djecu.
alosno, ali i na nesreu oekivano, nijedan medij nije propratio
ovaj dogaaj, ak ni Dnevni avaz.
Niti jedan politiar nije bio prisutan,
iako su izbori blizu. Meunarodna
zajednica, koja se stalno busa u prsa
kako titi prava ugroenih, takoer
nije poslala ni jednog jedinog predstavnika. Bonjaci Bijeljine su zaboravljeni po ko zna koji put. Zauzvrat,
uruuju se dvije nagrade gradonaelniku Bijeljine Mii Miiu: priznanje
za evropskog naelnika Republike
Srpske 2012, po odluci Evropskog
pokreta u BiH, te meunarodno priznanje Najgradonaelnik 2012, koje
dodeljuje Direkcija za izbor najme-

Spomenik bijeljinskim katilima

nadera BiH, jugoistone i srednje lacija, ismijavanje potlaenih bijeljinEvrope. Time se nagrauje slavljenje skih i janjarskih Bonjaka nagrauje
1. aprila kao Dana osloboenja (i- nagradama za najuspjenijeg gradonataj Dana osloboenja Bijeljine od nje- elnika RS i cijele BiH! rtvi ni ipak!
nih Bijeljinaca koji su tu stotinama
Meutim, muslimani Bijeljine i Jagodina ivjeli), koje obiljeava dotini nje su, nadajmo se, ve 1992. godine
gradonaelnik, te totalno zapostavlja- shvatili (neki e shvatiti, samo da ne
nje i poniavanje preostalih Bonjaka bude kasno) da ih samo Uzvieni Bog
Bijeljine i Janje na svim nivoima lo- nee zaboraviti, pod uvjetom da oni
kalne vlasti u Bijeljini, na ijem je elu njega ne zaborave, kako su ga u plimi
upravo Mii. alostan nam je ovaj komunistikog trenda veina Bonjasvijet u kojem se diskriminacija, izo- ka i zaboravila.

Spisak muslimanskih ekstremista

rizni tab SDS-a, na ijem je elu tada bio poznati semberski etnik Ljubia Savi-Mauzer, koji je ubijen 2000.
godine, najvjerovatnije u Miloevievom razraunavanju sa svojim
nekadanjim jaranima, objavio je 15. maja 1992. godine u prvom
broju SIM novina da su sljedee osobe nastradale, tj. da su sljedei
muslimanski ekstremisti ubijeni: Ziberi Ajru (1968), Maid Sinanovi, Salko Nargali-osa (1960), Eef Beganovi (1960), Alija
Mujki (1927), Sead Krajinovi. Mustafi Komiu (1933) pucali su
u noge i ostavili da krvarei umire i gleda u mrtve sinove Adnana
(1963) i Rijada (1973). Ubijeni su i Bejtula (1956), Hamijeta (1953)
i Abdirami (1954) Pajaziti, Husein Dizdarevi (1941), Sabit Arifovi (1935), Redep abanovi, njegova ena Tifa i sin Admir, Husein Geljo (1933), Haso Imirovi (1929), Feriz Karasulji (1959),
Bisera Bianovi (1933), njene kerke Nermina (1954) i Mirsada
(1962), unuk Damir Danovi (1976), podstanarka Radmila Novakovi. Ubijeni su braa Ibrahim (17) i Almir (16) Belki, Ivica
Vrhovac (1945), Mira Ili, Devad Osmanovi (1978), Devad Jaarevi (1956), Elmazi Mersim (1969), Muhamed Mulabdi (1964),
Majda Izi (1929), Bego indri (1942), Huso Beni i jedna neidentifikovana osoba. Arkanovci su ubili i Milu Lukia, brata narodnog heroja Veljka Lukia Kurjaka, te svjedoke tog zloina Antoniju
Ostoji (1926) i Zvonka Lazarevia (1972).

24. august - 6. evval

17

Kolumna
Borba za opstanak
U povodu Evropskog dana sjeanja na rtve totalitarnih i
autoritarnih reima

Komunistiki zloini nad Bonjacima

Ako bi se Bonjaci
distancirali od
komunistikog sentimenta,
onako kako su to uinili
Slovenci ili Hrvati, dovelo
bi to do apsolutnog rusvaja
u dejtonskom poretku,
jer Bonjaci vie ne bi
doputali da njima, u ime
jugonostalgije, vladaju Srbi
i Hrvati
Pie: Fatmir Alispahi

ejtonsko drutvo nikada

nee osuditi komunistike
zloine, jer je komunistiki
sentiment klju velikosrpskog i velikohrvatskog ovladavanja Bonjacima,
kojima je jugonostalgija Ahilova peta
politike i nacionalne pameti. Mnogome Bonjaku srce zatreperi kad se
sjeti Tita, Armije, petokrake i Partije.
Ta paraliza je jo jaa kad se iz razorene
Bosne pogleda na vrijeme u kome nas
je neko ubijedio da smo ravnopravni, a
sad kad beli nismo, eznemo da jesmo,
j
i otud glasamo za eljka Komia, kao
da je on lijepi partizan Ivo Lola Ribar to mlad pogibe pored aviona. A
navodna jugoslovenska ravnopravnost
Bonjaka plaana je ogromnom cijenom, od stranih srbokomunistikih
zloina nad bonjakim civilima
1944/45., ali i poslije, preko otimanja
vakufske i privatne imovine, protjerivanja u Tursku, zatiranja sjeanja na
103.000 ubijenih Bonjaka u Drugom
svjetskom ratu, pa do raznorodnih oblika negiranja bonjakog identiteta.
S druge strane, antifaistika borba,
kojoj su Bonjaci dali procentualno
najvei doprinos u odnosu na druge
narode, omoguila je na ZAVNOBiHu obnovu bosanske dravnosti, a time
i afirmaciju historijske injenice da su
Bonjaci narod sa domovinom. Komu-

nisti su pokrali antifaistiko naslijee, bezbeli povjerovali da toliki ljudi, kao

zloupotrijebili ga i nagrdili, tako da na Hadetu, nisu dabe pobijeni, ve
se i danas misli kako je kritika komu- su krivi, kao to su i drugi narodni
nizma usmjerena protiv antifaizma. neprijatelji bili krivi. I nije samo to raBonjaci su upali u ovu zamku, pa zlog zbog kojeg su Bonjaci najprije, u
komunistike podvale doivljavaju kao odnosu na sve narode na Balkanu, tresvoj nacionalni (anti)identitet, uto- bali prigodnim programom obiljeiti
liko to emotivno stavljaju
23. avgust, koji se u Evropi
znak jednakosti izmeu ZAobiljeava kao Evropski dan
VNOBiH-a i ubistva jednog
sjeanja na rtve totalitarnih
od najsvjetlijih Bonjaka,
i autoritarnih reima. Za
Mustafe Busuladia (1914razliku od drugih Bonjaci
1945). Kao da je Busuladi
prema komunistikom modbio protiv ZAVNOBiH-a,
elu ne mogu graditi historii protiv antifaizma, pa je
jsku distancu, jer je taj modmorao biti ubijen od komuel i danas faktor bonjakog
nista?! A sudbina slinih je
(samo)unitenja. Obiljeiti
bilo na hiljade, u tim vrePitanje
23. avgust znailo bi ui u
menima za koje Bonjaci
komunistikih
arenu sa avetima prolosti i
misle da je bilo vrijeme
zloina nad
sadanjosti.
mira i rahatluka. To jeste
Bonjacima
bilo vrijeme u kome su se mora biti iroko Dejtonski totalitarizam
Bonjaci masovno ikolovali
i odluno
i u mnogim segmentima
otvoreno, jer
Mjesec-dva dana prije
uznapredovali, a na talasu
od tog pitanja
ovogodinjeg
Evropskog
bosanskog proljea iz 60zavisi realan
dana sjeanja na rtve totalitih godina i stekli svijest o
bonjaki
tarnih i autoritarnih reima
svojoj
j j dravotvornojj p
posebodnos prema
uputio sam na nekoliko
nosti. injenica da je koprolosti,
adresa pismo inicijative, u
munizam inio zloine nad
i to je jo
kome se kae:
Bonjacima, a istovremeno
vanije, prema
- Predlaem da bui vladao vremenom u kome
komunistikoj
dete (su)organizator prvog
su Bonjaci napredovali posadanjosti.
bosanskog
obiljeavanja
glavito u obrazovnom smisEvropskog dana sjeanja na
lu, ini jo sloenijom obavrtve totalitarnih i autoritarezu distanciranja bonjake
nih reima. Program bi se
emocije od komunistikog
mogao sastojati od jednog
zloinstva. Prvo pitanje koje
ili vie izlaganja o zloinivrijedi raspraviti je - zato su komu- ma totalitarnih reima, te eventualno
nisti ubijali ugledne Bonjake, kad ti od prikazivanja nekog od filmova koji
Bonjaci nisu nikakva zla inili? Na tretiraju
j ovu p
problematiku, kao to jje
Hadetu, u Novom Pazaru, ubijeno njemaki film ivoti drugih. Evropje 1.427 bonjakih civila, bez ikakve ski parlament je 2. aprila 2009. donio
krivice, suda, razuma. Demaludin Rezoluciju o evropskoj savjesti i totaliLati masakr na Hadetu naziva tarizmu, a pod takom 15 je donesena
sandakom Srebrenicom. Zato su odluka o proglaenju Dana sjeanja na
ubijani? Pa upravo iz razloga iz kojeg se rtve staljinizma i nacionalsocijalizma.
danas izmilja tzv. islamski terorizam, U zavrnom dijelu Rezolucije pozvani
kako bi se ujednaila, ako ne i prebaci- su parlamenti i vlade svih drava lala krivica za poinjene zloine. Mnogi nica EU, drava kandidatkinja za EU
Bonjaci zduno podravaju istragu kao i zemalja povezanih s Evropskom
mudahedina, ne bi li odobrovoljili unijom, na usvajanje i provedbu te ReSrbe i Hrvate. I tada su mnogi Bonjaci zolucije. Usvajanju Rezolucije pretho24. august - 6. evval

18

dili su Izjava potpore od 409 lanova

Evropskog parlamenta koji su se 23.
septembra 2008. zaloili za uspostavu
Dana sjeanja, kao i Praka deklaracija o zloinima komunizma koja je
potpisana 25. februara 2010. od strane nekoliko evropskih elnika, bivih
politikih zatvorenika, aktivista za
ljudska prava i povjesniara, koji su sudjelovali na meunarodnoj konferenciji o zloinima komunizma. Evropski
parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme
i nain obiljeavanja sjeanja na rtve
totalitarnih reima vlastitoj povijesti
i tradiciji,
j a Estonija,
j Latvija,
j Litva,
Slovenija, vedska i Hrvatska odabrali
su 23. avgust, jer je tog datuma 1939.
godine potpisan pakt Hiltera i Staljina
(Sporazum Molotov Ribbentrop) o
nenapadanju i podjeli interesnih sfera.
U Rezoluciji je, izmeu ostalog, navedeno: Parlamentarna skuptina Vijea
Europe odluno osuuje teka krenja
ljudskih prava poinjena od strane
totalitarnih komunistikih reima te
izraava suosjeanje, razumijevanje i
priznanje za rtve tih zloina. Skuptina vjeruje da rtve zloina totalitarnih
komunistikih reima koje su jo ive,
ili njihove obitelji, zasluuju suosjeanje, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skuptina poziva
sve komunistike i post-komunistike
stranke u svojim dravama lanicama,
koje to jo nisu uinile, da ponovno
ocijene povijest komunizma
i svoju vlastitu prolost, da
se jasno distanciraju od zloBonjaci su
ina totalitarnih komuniupali u ovu
stikih reima te da ih potzamku, pa
puno jasno osude. Prepokomunistike
ruka Evropskog parlamenpodvale
ta potie na promiljanje
doivljavaju
osjetljivih pitanja zajednike
kao svoj
povijesti i njezina ouvanja
nacionalni
kako bi sljedee generacije
(anti)identitet,
titotalitarizam
predstavlja
mogle iz nje uiti i graditi
utoliko to
bonton demokratske kulsuivot na temeljima demoemotivno
ture. To je prirodno, jer je
kracije i ljudskih prava, a to
stavljaju znak
dejtonska Bosna totalitarna
demokratske snage u bosanjednakosti
drava, samim svojim zaetskohercegovakom drutvu
izmeu
kom, koji je uvaio genoobavezuje na ukljuivanje u
ZAVNOBiH-a i
cidna osvajanja. Prikrivanje
mreu drava i drutvenih
ubistva jednog
i minkanje zloina izvedivo
subjekata koji e obiljeiti
od najsvjetlijih
je samo putem represivnog
23. avgust kao Evropski dan
Bonjaka,
ideolokog mehanizma, u
sjeanja na rtve totalitarnih
Mustafe
ime kojeg danas lanovi poi autoritarnih reima - naBusuladia
rodica rtava, ili oni koji inveo sam u incijativi koju su
(1914-1945).
sistiraju na pamenju, imaju
dobile nekolike drutvene i
manje anse u drutvenom
politike adrese, programporetku, jer se smatra da su
ski i povijesno opredijeljene
optereeni prolou. U to
protiv komunizma, a koje
ime se iz jedne zenike firme,
nisu imala para ili volje da
kada dolaze strani poslovni partneri, u
obiljee 23. avgust.
posebnu prostoriju zatvaraju pokrivene
Naa zemlja e, tako, i ove godine muslimanke, da ne narue ugled. Zato
ostati izvan zajednice evropskih i pos- bez posla ovom zemljom hodaju njeni
tkomunistikih drutava u kojima an- briljantni umovi, kakav je pisac Sadik
24. august - 6. evval

19

Ibrahimovi, kakav je novinar Denad

Hodi, kakvo je pola ekipe nekadanjeg Ljiljana, jer se takvi, poput njih, ne
uklapaju u ideoloki profil dejtonskog
totalitarizma. Dogodilo se sve to bi se
dogodilo da je Armija RBiH kapitulirala pred velikosrpskim i velikohrvatskim
osvajakim hordama. A da se to dogodilo u ratu, kao to se evo dogodilo u
miru, okupaciona uprava bi takoe
ustanovila totalitarni reim kojim bi
kontrolirala istinu u svome beasnom
porijeklu. Zato dejtonska Bosna pripada onom krugu civilizacijskog otpada
kome se obraa Rezolucija Evropskog
parlamenta, nastojei poduiti budunost da vie nikad ne dozvoli da neka
ideologija uzjae neki narod. Paradoks
je da upravo iza ovog jahanja Bosne i
Bonjaka stoje zapadne vlade koje su
deklarativno protiv totalitarizma. No,
nije Zapad jednom stojao iza diktatora i

autoritarnih reima koji su slijepo sluali

Velikog Brata. Istovremeno, u Evropi
ne postoji potrebitije mjesto od Bosne i
Hercegovine da se progovori o komunistikim zloinima, ali i o onome to je
preivjelo nakon pada Berlinskog zida,
makar u formama koje otvoreno nisu
komunistike, ali jesu totalitarne.
Petokraka i kokarda
Kako je mogue da u Hrvatskoj,
Sloveniji, pa i Srbiji, postoje veoma
snani antikomunistiki pokreti, koji
insistiraju na istraivanju i procesuiranju komunistikih zloina, a da u Bosni i Hercegovini vlada apsolutni muk?
Srpski i hrvatski separatisti u BiH se
trude da preslikaju sve drutvene, politike, medijske i kulturne modele iz
Beograda i Zagreba, kako bi tako svjedoili jedinstvo sa svojim maticama,
ali, za divno udo, ne preslikavaju ove
antikomunistike inicijative. Kao da su
svjesni da je komunistiki sentiment
bitan faktor za dalje rastakanje BiH,
utoliko to Bonjaci sagorijevaju u
donkihotovskom rtvovanju za nepostojee ciljeve. Ako bi se Bonjaci distancirali od komunistikog sentimenta, onako kako su to uinili Slovenci
ili Hrvati, dovelo bi to do apsolutnog
rusvaja u dejtonskom poretku, jer Bonjaci vie ne bi doputali da njima, u
ime jugonostalgije, vladaju Srbi i Hrvati. Ispostavilo bi se da genocid nad
Bonjacima nije prekidan ni u vrijeme
milog komunizma, jer je komunistiki
reim pobio, protjerao i opljakao vie
Bonjaka nego li svih drugih jugoslo-

Ispostavilo
bi se da
genocid nad
Bonjacima
nije prekidan
ni u vrijeme
milog
komunizma, jer
je komunistiki
reim pobio,
protjerao i
opljakao vie
Bonjaka nego
li svih drugih
jugoslovenskih
naroda, iako
su Bonjaci
podnijeli
najvee
rtve i bili
najvie odani
antifaizmu.

venskih naroda, iako su Bonjaci podnijeli najvee rtve

i bili najvie odani antifaizmu.
Jama avkarica u istonoj Hercegovini je paradigma, jer su ustanici, a zapravo etnici, ubili i u jamu
bacili preko 1.500 Bonjaka,
a da bi ti isti ustanici poslije rata bili komunistiki
funkcioneri koji, dakako,
nisu sami sebe mogli procesuirati. Sandakom su vladali egzekutori sa Hadeta,
isti oni koji e decenijama
odgajati opetovanje zloina.
Srebrenica se nije dogodila 1995., ve se dogaala u
kontinuitetu, od istih zlotvora kojima su se na glavama altale kokarde i petokrake. Pobratimstvo etnika i
tzv. partizana u Beogradu, ali i u Banjoj
Luci, to zorno svjedoi.
U Sloveniji i u Hrvatskoj, rekosmo,
posljednjih godina su dinamine inicijative za istraivanjem komunistikih
zloina. U Hrvatskoj je osnovan Centar za istraivanje zloina komunizma.
Govori se da je u Sloveniji evidentirano
600 masovnih prikrivenih grobnica, a
u Hrvatskoj preko 900. Saznajemo, tek
sad, da su Saveznici sa svojih ognjita
protjerali 14 miliona Nijemaca, a tri
miliona pobili. ...Upola koliko su Nijemci pobili Jevreja. Saznajemo da je
komunizam pobio preko 100 miliona
ljudi, za pola vie nego to je stradalo u Drugom svjetskom ratu. Samo u
24. august - 6. evval

20

Sovjetskom Savezu, kako

pie Aleksandar Solenjicin,
komunizam je ubio 66 miliona ljudi. rtve nacizma ne
mogu negirati rtve komunizma, i obratno, i otud je
jalovo usporeivati ova dva
zla. Izuzev za one kojima je
stalo da komunizam zatite
od jednakosti sa nacizmom i
faizmom.
U ekoj, recimo, podignut je Spomenik rtvama komunizma. Slovenija i
Hrvatska ve otvaraju sudske procese protiv komunistikih zloinaca, otkrivaju
masovne grobnice, podiu
spomenike. Kada bi Bonjaci krenuli u taj posao, ispostavilo bi se da su mnogi
narodni heroji zapravo bili
bonjaki egzekutori, a da
nam je cijela zemlja masovna grobnica.
Odlaganje ovog moralnog zadatka jedino odgovara velikosrbima i velikohrvatima, koji u odgajanju bonjake iskompleksiranosti vide metod kolonizatorske
vladavine. Pitanje komunistikih zloina nad Bonjacima mora biti iroko i
odluno otvoreno, jer od tog pitanja zavisi realan bonjaki odnos prema prolosti, i, to je jo vanije, prema komunistikoj sadanjosti. Pri tome ne treba
zaboraviti da komunizam i njegovi zloini nemaju nikakve veze sa bonjakim
antifaistikim opredjeljenjem u toku
i onog i ovog rata, kao i sa odanou
ideji ZAVNOBiH-a u koju je uzidano
103.000 bonjakih ivota.

Aktuelno
Kako je SDP oskrnavio no Lejletu-l-kadr u Sarajevu

Od jutra
jutra pa do kasno
kasno u no
ispred damije Istaklal putala se glasna muzika
SDP-ova vlast u opini Novi Grad
Sarajevo je za 27. no ramazana
ozbiljno oskrnavila svetost ovog
mjeseca i na veoma ruan nain
uznemirila i ometala muslimane
u ibadetu. Taj dan, odnosno te
27.noi Ramazana SDP-vci su
ispred sarajevske damije Istiklal
na Otoci od ranog jutra pa do
kasno u no Lejletu-l-kadr putali
glasnu muziku
Pie: Ezher Beganovi

ocijaldemokratska partija Bosne

i Hercegovine je dosljedna nasljednica ideologije bive Komunistike partije Jugoslavije. SDP batini
sve ideoloke odrednice jugoslovenskog
komunizma. U skladu sa tim, SDP je
od KPJ naslijedio i mrnju prema islamu
i muslimanima. SDP, odnosno politiki predstavnici i simpatizeri ove stranke
proteklih godina vjerno su slijedili komunistiku ideoloku matricu irenja mrnje
prema islamu i muslimanima. Bez obzira
jesu li lanovi i simpatizeri SDP-a rasporeeni u institucijama vlasti, medija ili na
nekim drugim poloajima u naem drutvu oni uvijek iskoriste svaku priliku da se
na svoj nain obraunavaju sa islamom i
muslimanima. Takvih primjera je bilo previe tokom proteklih godina
Tokom ramazana u Sarajevu se dogodio veoma opasan napad na svetost islama i muslimana. Naime, SDP-ova vlast u
opini Novi Grad Sarajevo je za 27. no
ramazana ozbiljno oskrnavila svetost ovog
mjeseca i na veoma ruan nain uznemirila i ometala muslimane u ibadetu. Taj
dan, odnosno te 27. noi ramazana SDPvci su ispred sarajevske damije Istiklal na
Otoci od ranog jutra pa do kasno u no
Lejletu- l-kadr putali glasnu muziku. U
utorak, 14. augusta SDP je organizirao
sportske susrete mladih. Sportski susreti
mladih odravani su na fudbalskom stadionu na kojem svoje premijerske utakmice igra F.K. Olimpik, koji se nalazi tik uz
damiju Istiklal. Naravno, SDP-ova vlast

Vjernici koji su
doli na akamnamaz u Istiklal
damiju jedva
su se probili
do damijskog
ulaza a kada je
zauio ezan za
akam-namaz,
organizatori su
pustili pjesmu
Drue Tito mi
ti se kunemo.

u opini Novi Grad otvorenje

spomenutih sportskih susreta upriliila je ba za 27. no
ramazana i to ispred najvee
damije u Bosni i Hercegovini.
Osim navedenog napada na
islam i muslimane SDP-ovci
iz Novog Grada Sarajevo su
nekoliko dana prije ramazana
ispred Istiklal damije organizirali koncert rok muzike na
kojem je nastupala poznata
beogradska rok grupa Van
Gogh. Vjernici koji su doli
na akam-namaz u Istiklal damiju jedva
su se probili do damijskog ulaza a kada
je zauio ezan za akam-namaz organizatori su pustili pjesmu Drue Tito mi ti se
kunemo. O ovim napadima SDP-ove
vlasti iz opine Novi Grad - Sarajevo na
islam i muslimane otvoreno je progovorio
i efendija Abdulgafar Veli, imam damije Istiklal, koji je na u svojoj hutbi na
posljednjoj ramazanskoj dumi, pred oko
dvije hiljade vjernika, otro upozorio na
neprimjereno vrijeanje islama i muslimana. Dematlije Istiklal damije u Sarajevu
ni 27. no mubarek ramazana nisu ostavljene na miru. Naime, od jutarnjih sati pa
do kasno u no ispred damije putala se
glasna muzika, povodom sportskih susreta
mlaih uzrasta u organizaciji opinske vlasti Novi Grad - Sarajevo. Otvaranje sportskih susreta tempirano je ba za 27. no
24. august - 6. evval

21

ramazana i to ispred najvee

damije u Bosni i Hercegovini.
Nije ovo prvi put da se na ovaj
nain vjernici uznemiravaju.
Naime, za vrijeme mubarek
noi Lejletu-l-mirada, iste opinske vlasti ispred damije organizirale su koncert rok muzike na kojem je nastupio i Van
Gogh. Ispred damijske kapije
popijeno je alkohola u hektolitrima a za vrijeme akamskog
namaza pjevano je Drue Tito
mi ti se kunemo. Brojni su primjeri nepotivanja vjernika i demata koji
je po brojnosti najvei bonjaki damat.
Treba istai da je prostor ispred samog
mihraba bivi naelnik, a danas ministar u
dravnoj vladi, Damir Hadi odredio kao
etalite za pse i s tom namjerom postavio
klupe uz sami damijski zid.
Na sve ove provokacije imam Istiqlal
damije Abdulgafar Veli estoko je reagirao, pozivajui Bonjake da na narednim
izborima skinu s vlasti one koji ne potuju
ramazan, koji vjernike uznemiravaju, koji
udaraju na damije, itd. Imamo li snage
da svakome ko se igra s naim vjerskim
osjeajima kaemo da emo ga skinuti s
vlasti, ma ko on bio? Jesmo li ivi ili smo
mrtvi? Ako smo ivi pokaimo to na narednim izborima!? Ako smo mrtvi onda
ponimo sebi kabur kopati jer smo mrtvi, istakao je Abdulgafar ef. Veli.

Vjera i drutvo
Znakovi na putu

Mi ggovorimo
ovorimo jedno,
jedno, a radim
radimoo ddrug
rugoo
Historija je zabiljeila na desetine
sluajeva, u kojima su unutarnje
slabosti (podjele, sektatvo,
pohlepa, nepoduzimanje
potrebnih vjerskih i materijalnih
uzroka, cjepidlaenje i bavljenje
perifernim stvarima, kukaviluk
i oklijevanje) i ogluivanje o
Boiju i Poslanikovu naredbu, bile
odluujui faktor tekih vojnih
poraza, dugogodinjih politikih
kriza, stagnacije i propadanja
muslimanskih drava, pa i
nestanka sa lica zemlje itavih
muslimanskih naroda

Opravadanja
tipa tako narod
trai, ako
budemo sporije
klanjali, nee
nam niko doi
u damiju,
jednostavno
ne stoje, jer
se davno
ustanovljena
erijatska
pravila ne mogu
prilagoavati
neijem ejfu,
i neijoj dobroj
volji.

Pie: Semir Imamovi

slamski ummet se u razliitim

historijskim periodima susretao
sa razliitim problemima i tekim situacijama koje su, poput ome
oko vrata, koile svaki njegov napredak i progres, ali i bili uzrokom njegove stagnacije, zaostajanja i tapkanja
u jednom mjestu. Paradoksalno zvui,
ali je najvei dio tih problema nastao a
potom i evoluirao u svoje najcrnje oblike upravo u njegovom okrilju i unutar
njega samog. Koliko god to nekome
izgledalo udno i nevjerovatno, a moda ak i neprihvatljivo, glavni krivci za
teko stanje islamskog ummeta, kako u
prolosti tako i u sadanjosti, nisu bili
njegovi neprijatelji, kako mi to esto
volimo kazati, pokuavajui tako oprati svoju savjest, nego mi sami. Ovim
naravno ne elim umanjiti stvarni utjecaj vanjskog, neprijateljskog faktora,
u svemu negativnom to se dogaalo
muslimanima kroz povijest, i to im se
i dan-danas dogaa, on dakako nije zanemariv, nego cijelu stvar elim posmatrati iz jedne realnije i, naoj stvarnosti,
blie perspektive, i kroz prizmu stvarnih injenica, koje su, kada je islamski
ummet u pitanju, esto poraavajue, i
daju sasvim drugaiju sliku od one koja
egzistira u veini muslimanskih drutava danas. Ako bilo kojeg muslimana,
na bilo kojem dijelu zemaljske kugle,
danas upitamo zato su muslimani slabi i nejaki, ta je to to ih je zakovalo za
samo dno ljestvice naunog, ekonom-

skog, tehnolokog pa i civilizacijskog progresa, zato

su ponieni i ko je pogazio
njihovo ljudsko dostajanstvo
i ponos, ko ih je unazadio i
oduzeo im sve vrijedno to
su imali, vjerovatno e, bez
nekog velikog razmiljanja,
odgovoriti da se glavni krivci
nalaze s druge strane, izvan
islamskog
civilizacijskog
kruga, to je u jednu ruku i
razumljivo uzme li se u obzir
globalni svjetski drutvenopolitiki kontekst ali i opi
ambijent koji ve decenijama vlada u muslimanskim
drutvima, s druge strane
puno je lake krivicu prebaciti na drugoga nego je traiti u sebi.
Na samom zaelju

Naalost, htjeli mi to priznati ili ne,

najvei dio krivice za nae teko stanje
ne lei u negativnom raspoloenju naih neprijatelja prema nama, kao ni u,
po nas, nepovoljnom politikom ambijentu koji dominira svjetskom scenom,
nego, naprotiv, u naim mnogobrojnim slabostima i grekama, koje, kako
vrijeme odmie, postaju sve kompleksnije i sve ih je tee kontrolirati i njima
upravljati. Pohlepa za vlau i tiranija,
rigidni matrijalizam, mito i korupcija,
potkupljivost, elja za dominacijom,

22

meumezhepska i ideoloka trvenja, la, prevara i licemjerstvo, bezbonitvo i

nihilizam, nemoral i gaenje vjerskih principa, samo
su neke od slabosti koje
islamski ummet, skoro itavo jedno stoljee, dre tamo
gdje on nikako ne bi smio
biti, na samom zaelju, i koje
mu ne dozvoljavaju da uini
bilo kakav znaajan iskorak.
Uzmimo samo za primjer
vladavinu
dugogodinju
diktatorskih, represivnih reima u arapsko-muslimanskim dravama. Koliko puta
smo sluali priu o zapadnoj
i cionistikoj uroti protiv
islamskog svijeta, koja dakako postoji, i
tome da su zapadne sile preko podanikih arapskih reima uspjele ovladati velikim dijelom arapsko-muslimanskog
svijeta, i tamo umjesto islama zavesti
sekularno-liberalni poredak, ali su oni
koji su muslimanima priali te prie,
u svemu tome, previdjeli veoma vanu
injenicu, a ona je da, iako ustoliena
i instruisana izvana, diktatorska vlast
u ovim dravama nije mogla preivjeti
period od blizu 50 godina da nije bilo
korumpiranog administrativnog, sudskog, vojnog, policijskog i obrazovnog
aparata iznutra, sastavljenog od stotina
hiljada i miliona obinih ljudi sa muslimanskim imenima i prezimenima, a

esto i sa muslimanskim backgroundom, a koji je uradio sve to je bilo u

njegovoj moi da se takvoj vlasti obezbijedi to dui vijek
j trajanja.
j j
ak ni oni koji su bili najpozvaniji
da, na vrijeme i bez ikakvog kompromisa, osude bahato i nemoralno ponaanje arapskih vlasti i islamski ummet
upoznaju sa stvarnim injeninim stanjem, a to su islamski uenjaci, nisu bili
na visini svog zadatka, nego su, tavie,
esto muslimansku javnost dovodili u
zabludu fetvama o obaveznosti bespogovorne lojalnosti takvim reimima,
pravdajui to ajetima u kojima se nareuje pokornost pretpostavljenima, naredbodavcima (evlijau-l-umur).
r Bilo je
i takvih koji su i najmanju kritiku upuenu na raun arapskih reima smatrali
neprijateljskim inom i usmjerenu na
razbijanje islamskog ummeta. Kao to
faraoni ne bi mogli suvereno upravljati Izraelanima (Benu-Israil)
l vie od
pola milenija (1800. g. p.n.e. - 1200.
g. p.n.e) da nije bilo njihovog podanikog mentaliteta, isto tako diktatori ne
bi mogli suvereno vladati arapskim dravama da nije bilo podanikog mentaliteta irokih arapskih narodnih masa.
Sve to je samo dokaz da mi muslimani, kao pojedinci, institucije i zajednica, nismo spremni pogledati istini u
oi, stvari posmatrati realno i imenovati
ih pravim imenom, i samokritiki gledati na sebe i svoje postupke, iako smo
potpuno svjesni injenice da naa sveta
knjiga, Kuran, u vie navrata jasno insistira na vlastitoj odgovornosti i traganju
za vlastitom krivicom, u svemu loem
to se ovjeku desi na ovom svijetu.
Dobro koje ti se dogodi - od Allaha je, a
zlo koje te zadesi - sam si zasluio!! (EnNisa, 79.), samo je jedan u nizu ajeta
koji ue muslimana da se nita na ovom
svijetu ne dogaa sluajno, da i zlo i dobro imaju svoje uzroke, da korjene zla
treba traiti prije svega u sebi pa onda u
drugima, i da ljudi svojim ponaanjem i
odnosom prema ivotu sami sebi kreiraju odgovarajui drutveni ambijent, i da
se zlo kad-tad obije o glavu njegovom
poiniocu, na ovaj ili onaj nain.
Uhudska lekcija
Uzvieni Allah, delle anuhu, posvetio je nekoliko stranica sure Ali Imran
upravo ovoj lekciji. Obraajui se Poslanikovim ashabima, koji su, ogluivi
se o Poslanikovu naredbu i napustivi
borbene poloaje na koje ih je on postavio, oitu i jasnu pobjedu pretvorili u
teak i neoekivan poraz, Allah, delle
anuhu, zapravo alje jasnu i nedvosmislenu poruku svim sljedbenicima islama
do Sudnjega dana, da su uspjeh i slava,
poraz i pobjeda iskljuivo u njihovim rukama, i da ovisno o tome koliko budu

I onda se
udimo to
nam je ovakvo
stanje, to nas
u ramazanu
pogaaju
zemljotresi, ve
dva mjeseca
nema kie, to
su nam propali
usjevi, to se
u naa srca
uvukla zavist,
mrnja, pohlepa
i licemjerstvo.

potovali i izvravali Njegova i

Poslanikova nareenja, zavisi
i njihova sudbina. Evo samo
nekoliko ajeta iz ove sure koji
na vrlo impresivan i direktan
nain govore o propustima i
promaajima muslimanske
vojske, koji su se taj dan desili, a koji su uveliko odredili
konaan ishod bitke.
Allah je ispunio obeanje
Svoje kada ste neprijatelje voljom Njegovom, nemilice ubijali. Ali kada ste duhom klonuli i o svom poloaju se raspravljati poeli, kada niste posluali,
a On vam je ve bio ukazao na
ono to vam je drago - jedni od vas su eljeli
ovaj svijet, a drugi onaj svijet -, onda je
On, da bi vas iskuao, uinio da uzmaknete ispred njih. I On vam je ve oprostio, jer
je Allah neizmjerno dobar prema vjernicima! Kada ste ono uzmicali, ne obazirui
se ni na koga, dok vas je Poslanik zvao iza
vaih lea, Allah vas je kaznio brigom na
brigu; da ne biste tugovali za onim to vam
je izmaklo i nije vas zadesilo. - A Allah
dobro zna ono to radite. Zatim vam je,
poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke
od vas uhvatio, a drugi su se brinuli samo
o sebi, mislei o Allahu ono to nije istina,
kao to pagani misle govorei: Gdje je
pobjeda koja nam je obeana? Reci: O
svemu odluuje samo Allah! Oni u sebi
kriju ono to tebi ne pokazuju. Da smo
za bilo ta pitali, govore oni, ne bismo
ovdje izginuli. Reci: I da ste u kuama
svojim bili, opet bi oni kojima je sueno da
poginu na mjesta pogibije svoje izili, da bi
Allah ispitao ono to je u vaim grudima i
da bi istraio ono to je u vaim srcima - a
Allah zna svaije misli. One meu vama
koji su uzmakli na dan kad su se dvije
vojske sukobile uistinu je ejtan naveo da
24. august - 6. evval

23

posrnu, zbog onoga to su prije poinili. A Allah im je ve

oprostio jer - Allah prata i blag
je. (Ali Imran, 152.-155.).
Historija je zabiljeila
na desetine sluajeva, u kojima su unutarnje slabosti
(podjele, sektatvo, pohlepa,
nepoduzimanje potrebnih
vjerskih i materijalnih uzroka, cjepidlaenje i bavljenje
perifernim stvarima, kukaviluk i oklijevanje) i ogluivanje o Boiju i Poslanikovu
naredbu, bile odluujui faktor tekih vojnih poraza, dugogodinjih politikih kriza,
stagnacije i propadanja muslimanskih
drava, pa i nestanka sa lica zemlje itavih muslimanskih naroda. Treba li uope vie podsjeati na sramotu i ponienje
koje je islamski ummet doivio od strane mongolskih nomadskih hordi (u 13.
stoljeu), koje su, u relativno kratkom
vremenskom periodu (od svega nekoliko godina), u silovitom i nezaustavljivom pohodu, uspjele zauzeti sve znaajnije centre islamske kulture, na elu
sa Bagdadom, prestolnicom abbasijskog
hilafeta, i u njima poiniti zloine nezapamenih razmjera. Na stotine gradova,
sa kompletnim kulturno-historijskim
i civilizacijskim
j
nasljeem,
j
nestalo jje u
plamenu. O sudbini islamske panije i
velike Osmanske imperije da i ne govorimo. Istina je da mi, dananji muslimani, nismo puno toga nauili iz ovih ali
i mnogih drugih slinih primjera, koji
su se desili u naoj blioj i daljoj prolosti. Ruku na srce, u veini naih vjerskih
propovijedi, znaajno mjesto zauzima
pria o uzrocima sveope stagnacije i
zaostajanja muslimana, pri emu se, gotovo neizostavno, navodi Enadelus, kao

najeklatantniji primjer samopropasti

jedne islamske drave, ak su o tome
napisane i posebne knjige, u kojima su
do utanine razraeni i najsitniji detalji vezani za ovu temu, ali i dalje najvei problem ostaje u primjeni onoga
to se u tim knjigama nauava. Naime
i meu samim propovjednicima, uenim i mudrim ljudima, ljudima od rijei i pera, koji bi trebali biti primjer
drugima u implementaciji vjerskih
principa u privatnom i javnom ivotu
i uzimanju pouke iz prolih dogaaja,
o kojima piu i govore, ima znaajan
broj onih ije rijei ne prate konkretna djela. Takvi ljudi se deklarativno
zalau za jedinstvo muslimana i protiv su bilo kakvog vida frakcionatva,
sektatva, partijatva, podjele na ove ili
one, i potivanje islamskih autoriteta i
institucija, ali su u stvarnom ivotu, na
ovaj ili onaj nain, svjesno ili nesvjesno,
duboko involvirani u procese rastakanja
i razbijanja muslimanskog bia, sutina
njihovog djelovanja je u isticanju razlika u razumijevanju i interpretaciji vjerskih tekstova i njihovoj primjeni a ne u
okupljanju oko iroke zajednike jezgre;
deklarativno se bore protiv drutvenih
zala, kao to su la, potvora i kleveta, a
sami su spremni, protiv svojih neistomiljenika, kako bi dokazali svoju superiornost iskonstruisati najgnusnije lai, i
optuiti ih za ono to oni ni u snu ne
bi pomislili a kamoli izjavili ili uradili;
deklarativno osuuju epigonstvo (slijepo slijeenje), mezhepski i ideoloki fanatizam, iskljuivost, intoleranciju i kult
linosti, a u praksi nema veih fanatika i
netolerantnjih ljudi od njih, u njihovom
svijetu ima mjesta samo za njih i one
koji razmiljaju kao oni; deklarativno su
protiv zuluma, uzurpacije tuih prava,
nezakonitog prisvajanja tue imovine, a
u praksi su na strani zulumara, uzurpatora i kriminalaca, tavie neki od njih
postali su pravi majstori u iznalaenju
vjerskih opravdanja za njihovo nepravedno i tiransko ponaanje.
Putevima stagnacije
Dok ovo piem, naumpade mi sluaj
koji se nedavno desio u jednoj arapskoj
dravi. Naime, jedna grupa provladinih
demonstranata je, za vrijeme demonstracija, pred televizijskim kamerama,
kako bi dokazala svoju privrenost reimu, obavila seddu na slikama tamonjeg dikatora, a kada je o cijelom sluaju obavijeten vrhovni vjerski poglavar
(muftija), umjesto osude tog ina, on je
demonstrante opravdao time da se radilo o vanrednim okolnostima i da su, u
nedostatku odgovarajue prostirke, bili
prinueni namaz obaviti na spomenuti
nain! Sa knedlom u grlu se prisjeam
i fetava u kojima su demonstracije u

Ostao sam
bez rijei.
Zar se tako
ponaaju oni
koji druge ljude
ue potenju,
potivanju
dogovora,
emanetu.

Egiptu, Tunisu, Aliru, Libiji,

okarakterizirane kao pobuna
protiv legalnih muslimanskih
vlasti, u kojoj je muslimanu
haram uestvovati, kao i fetava u kojima se zloinako
ponaanje arapskih diktatora prema vlastitom narodu
kvalificira kao nuni in samoodbrane i zatite poretka.
Mogu li takvi uenjaci predvoditi muslimane u njihovoj moralnoj i
duhovnoj obnovi, i povratiti islamskom
ummetu ponos i dostojanstvo? Nikako!
Ako cijelu stvar posmatramo iz naeg, domaeg ugla, a u kontekstu trenutnih deavanja na bosansko-hercegovakoj politikoj i drutvenoj sceni i
unutarbonjakih odnosa, uoit emo
da, u tom pogledu, situacija nije nimalo
bolja, moda je ak i gora. Iako je prolo skoro 17 godina od zavretka rata, i
stranih ratnih deavanja, Bonjaci, u
politikom, ekonomskom i drutvep
nom smislu, nisu daleko odmakli. ak
je u pojedinim segmentima, koliko god
nam to nevjerovatno izgledalo, situacija
bila bolja u ratu nego danas. Ako nita
bili smo jedinstveniji i imali smo odlunije, potenije i svjesnije politiare nego
danas. Najvee krivce za takvo stanje,
iako ih mi Bonjaci pokuavamo nai
meu drugima
g
((Meunarodna zajedj
nica, Srbija, Hrvatska, Dodik, ovi),
ipak trebamo traiti u svojim redovima,
odnosno u nama samima. Nisu srpski
i hrvatski politiari opljakali firme i
preduzea u kojima su od rata pa na
ovamo suvereno upravljali bonjaki
kadrovi, nisu drugi krivi to su se nai
demobilisani borci podijelili u stotine
raznih udruenja, meu kojima vlada
animozitet, nepovjerenje pa i otvoreno
24. august - 6. evval

24

neprijateljstvo (nedavno je
na jednom skupu izbila tua
izmeu lanova dva boraka
udruenja), nisu drugi krivi to se nai politiari stide
svojih korjena i to se bahato,
oportunistiki i kalkulantski
odnose prema bonjakoj
krovnoj vjerskoj instituciji,
nisu nam drugi u ramazanu
organizirali koncert drogirako-alkoholiarske grupe Van
Gogh u srcu Sarajeva na samom ulazu
u jednu od najveih damija u Bosni i
Hercegovini, nisu nam drugi krivi to
se nai politiari, i naa akademska i
intelektualna elita, ne moe i ne eli
usaglasiti ni oko minimuma bonjakih interesa, to meu samim vjernicima, kako onima na visokim pozicijama
tako i obinim ljudima, vlada netrpeljivost, nerazumijevanje i podijeljenost
po svim avovima, to oni koji drugima
dre moralne pridike sami ne postupaju u skladu sa moralnim naelima, to
jedni druge laemo, varamo, zakidamo
i klevetamo, to nai umni ljudi putem
prokomunistikih i proateistikih medija u ramazanu klevataju i ikaniraju
nae vjerske voe, to sve rjeevamo preko koljena a ne dogovorom, dijalogom
i kompromisom (na kompromis smo
spremni samo sa drugima ali ne i meusobno), to nai stari i mladi skrnave svetost ramazana i Bajrama, to smo sami
sebi oteli 50 % vakufskih dobara, to
sarajevski (bonjaki) mediji ve nekoliko godina vode bjesomunu kampanju
protiv svega islamskog i muslimanskog,
to nam smetaju damije i ezani, to su
nam lini interesi ispred kolektivnih, to
se samo mi bunimo protiv vjeronauke
u kolama, to smo nau povratniku

brau prepustili milosti i nemilosti

njihovih dojueranjih katila, i uope
se o njima ne brinemo, to su milioni doniranih sredstava zavrili u privatnim depovima, to nai bogatai
ne vode rauna o naim siromasima,
to se u naim kolskim udbenicima
promovira bogohulnitvo, to nam je
svaiji drugi hatar, pa i naih zakletih
neprijatelja, vaniji od Boijeg i naeg meusobnog hatora, to smo po
dravnim i drugim slubama pozapoljavali svoju rodbinu, ene i djecu, a
ne ljude od struke i potenja, to javna dobra koristimo u privatne svrhe,
to smo zapostavili nareivanje dobra
i odvraanje od zla, to preuujemo
nepravdu koja se svakodnevno deava pred naim oima, to smo radi
dunjaluka i njegovih ukrasa spremni
prodati svoju vjeru, to nita ne radimo na svom duhovnom i moralnom
uzdizanju, to unitavamo svoju prirodnu okolinu, to nam je bitno da je
samo nama dobro, a drugi kako prou, to nepravedno prisvajamo imetak
siroadi, to smo pronevjerili ono to
su nam nai preci ostavili u amanet, to
imamo toliko slabosti i greaka da bi o
tome mogli cijelu knjigu napisati. Na
sutinski problem nije u nepoznavanju
navedenih injenica nego u nainu na
koji se odnosimo prema tim injenicama, odnosno u njihovom minimiziranju i relativiziranju, a u isto vrijeme
preuveliavanju nekih drugih injenica
i uzroka, koji u ovom kontekstu i nisu
toliko vani. Bolno je sluati i gledati
Bonjake kako usred ramazana, sa pivom u ruci, u nekoj od lokalnih kafana, diskutiraju o raznim drutvenim i
politikim temama, i nabrajaju krivce
za teko stanje u dravi, u privredi, ekonomiji, kolstvu, naravno ni ne pomiljajui na to da, svojim takvim odnosom prema muslimanskim svetinjama,
i sami snose odgovornost, jer zbog njih
Allah uskrauje Svoju milost a umjesto
toga sputa Svoju srdbu na cijeli jedan
narod. Bolno je gledati bonjake politiare kako se u ramazanu natjeu u
organiziranju zajednikih iftara (to je
samo po sebi pohvalno), guraju u prve
safove, i na bajramske prijeme, a na
svojoj dui nose hiljade unesreenih porodica, iji su skrbnici ostali bez posla
ili ga uope nisu ni dobili, zahvaljujui
njihovoj nebrizi, urovanju sa kriminalcima, iivljavanju nad domaom privredom i ekonomijom, nepoduzimanju ni
najosnovnijih koraka da bi se popravilo ekonomsko stanje u dravi i stvorili
osnovni uvjeti za podizanje nivoa zaposlenosti, i koji na svojim raunima dre
na stotine hiljada, bit emo blagi pa
rei, sumnjivo steenih novanih sredstava, i koji vie ne znaju ta i gdje posjeduju, i koji prikrivaju prave informa-

cije o svom imovinskom stanju tako to

znaajan dio imovine umjesto na sebe
upisuju na ene i djecu, i koji su zakonski uokvirili razne vidove pljakanja i
prisvajanja budetskog novca, tako da,
kada ih neko upita za enormna primanja i razne beneficije, mogu rei kako je
sve u skladu sa zakonom.
Vrati se i klanjaj, jer nisi klanjao
Bolno je gledati pojedine imame,
vaize, daije kako za ramazan drugima
savjetuju bogobojaznost, uvanje jezika
od runog govora, dareljivost, brigu o
starima, bolesnima, nemonima i sromanima, irenje pozitivne atmosfere i
islamskog bratstva u drutvu, esto uenje
Kurana i skrueno obavljanje namaza, a
veoma malo rade na primjeni tih principa u vlastitom ivotu, i to je posebno
alosno, zajedniki noni (teravih) namaz,
izuzetnu priliku za sticanje Boije naklonosti i pratanje grijeha, pretvorili su u
meusobno natjecanje u brzom klanjanju, ili kako to neki vole kazati, u terapiju
za one sa malo veim stomacima. Sluao
sam imama kako na hutbi citira poznati
hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, tri puta nareuje jednom ovjeku da ponovi namaz i kae mu: Vrati se
i klanjaj, jer nisi klanjao, iako je on formalno obavio namaz, a zatim mu pojaanjava da se uzrok neispravnosti njegovog
namaza krije u brzini i nepotivanju principa smirenosti u namazu (itminan), da bi
nekoliko dana kasnije klanjao za jednim
drugim imamom teravih-namaz, koji je
liio na sve samo ne na namaz, i sasvim
sam siguran da se svima onima, koji na
slian nain obavljaju namaz, moe rei
vrati se i klanjaj, jer nisi klanjao. U svjetski poznatom islamskom asopisu El-Be24. august - 6. evval

25

jan je prije nekoliko godina objavljen

tekst znakovitog naslova: Daije, vaizi,
imami, ramazan je prije svega va, pa
onda neiji drugi (Tj. savjeti koje upuujete prije svega se odnose na vas pa
onda na druge). Opravadanja tipa tako
narod trai, ako budemo sporije klanjali, nee nam niko doi u damiju,
jednostavno ne stoje, jer se davno ustanovljena erijatska pravila ne mogu prilagoavati neijem ejfu, i neijoj dobroj
volji. Neki dan mi je jedan moj prijatelj
ispriao kako je ostao bez jednog vanog
islamskog projekta na kojem je radio deset godina, nakon to je, sasvim dobronamjerno i sa ciljem njegovog proirenja
ali i lake realizacije, u projekat ukljuio
nekoliko svojih poznanika, koji uzgred
reeno godinama rade na polju islamskog misionarstva, uz dogovor da e se
svi oni zajedniki pobrinuti da projekat
to prije ugleda svjetlo dana, on je imao
ve pripremljen nacrt projekta a oni su
trebali obezbijediti donatorska sredstva,
da bi nakon izvjesnog vremena saznao
da su ga ovi misionari u potpunosti iskljuili iz projekta i projekat prisvojili za
sebe. Ostao sam bez rijei. Zar se tako ponaaju oni koji druge ljude ue potenju,
potivanju dogovora, emanetu. I onda
se udimo to nam je ovakvo stanje, to
nas u ramazanu pogaaju zemljotresi, ve
dva mjeseca nema kie, to su nam propali usjevi, to se u naa srca uvukla zavist, mrnja, pohlepa i licemjerstvo, to
se siromatvo u naem drutvu iri poput
kuge, to su djeca nepokorna svojim roditeljima, a roditelji nemarni prema svojoj
djeci, rodbinske veze pokidane, to se nai
neprijatelji poigravaju s nama. Sve je to
jo dobro, kakvi smo mi, i kakva su naa
djela. Moda e ovo nekome djelovati kao
jadikovanje, kukanje i puko nabrajanje
naih slabosti, negativnosti i grijeha, i jo
samo jedan u nizu tekstova koji e ostati
mrtvo slovo na papiru, bez nekih konkretnih uinaka na polju nae stvarnosti,
moda su i u pravu, moda su naa srca
toliko okorjela da ih vie nita ne moe
pokrenuti, zabrinuti i rastuiti, ali sam
i pored toga osjeao potrebu i obavezu
da, kroz vlastite opservacije, koje i ne
moraju biti posve precizne i tane, jo
jednom pokuam, sve nas podsjetiti na
ono to nam je odve poznato, na prljavtinu u naim avlijama, koja je polahko poela ulaziti i ispunjavati nae
domove, i koju za nae i dobro buduih
potomaka moramo polahko poeti istiti, i motivirati sve nas na konkretnu
akciju, makar ona bila neznatna, makar se odvijala korak po korak, prije
nego bude kasno, prije nego nam potonu sve lae i ne prou svi vozovi, a
moto kojim sam se u svemu tome rukovodio su rijei Uzvienog: ...i nastavi
savjetovati, savjet e vjernicima, doista,
koristiti. (Ez-Zarijat, 55.).

Drutvo
Enes Ratkui na obiljeavanju Dana Kudsa u Mostaru

Palestina u Hercegovin
ercegovinii
Meu Bonjacima postoji ope
uvjerenje da meu uzroke vlastitih
stradanja, pored dumanske
rijeenosti da ih izbriu sa lica
zemlje, uvrste i vlastitu krivicu
koja se oitovala u zaboravu i
nipodatavanju vjere, kulture i
tradicije. Na isti nain Palestinci,
kao i svaki obespravljeni narod,
bez imalo zazora, moraju
promiljati vlastito stanje
Pripremio: Fatmir Alispahi

svom obraanju o temi Palestina u Hercegovini, na

obiljeavanju Dana Kudsa
u Mostaru (17.08.2012.), knjievnik i
publicista Enes Ratkui je na samom
poetku naglasio da je rije o pitanju o
kome je teko govoriti iz prostog razloga
to je svakom Bonjaku, strana i sama
pomisao na takvu povijesno-politiku
soluciju. Ne postoji niti jedan Bonjak,
niti jedan ovjek, samim tim i narod,
koji bi poelio takvu vrstu statusa.
U svom obraanju on je, takoer, naglasio da nije uspio nai nekih posebnih
paralela izmeu stanja Bonjaka u Hercegovini i Palestinaca, izuzimajui, to
ne svjedoi odsustvo tendencije u tom
pravcu, kako u ratnom tako i poratnom
vremenu. Bonjaci su, s obzirom na viestoljetne nasrtaje na Bosnu samim tim i
njen najbrojniji narod, pokazali ilavost
na koju gotovo niko nije raunao.
Sam problem po njegovom miljenju treba razmatrati na dvije razine:
onoj eshatolokoj kao i racionalno-logikoj. Prva, bez obzira na nae emocije, solidarnost pa i ljudsko saaljenje,
upuuje nas da promiljamo o unutranjim razlozima zbog kojih svako, kako
pojedinano tako i kolektivno, moe
zadobiti palestinski status. Naravno,
u kontekstu takvih promiljanja ne treba zanemariti da je navedeni sluaj, kao
i svaki oblik ugroavanja, stvar reije
velikih sila, u slubi zla. Ipak, ljudski
um ne smije zanemariti ni injenicu da
se ni jedan narod nije naao u bilo kakvoj neprilici, bez onog eshatolokog,
dakle, Boanskog razloga, bez obzira na
mogunost naeg razumijevanja.

Najvei dio krivice je svakako na zvoljava i uasava ga i same pomisli na

strani onih koji Palestince ve deceni- viedecenijska ratovanja, dok je istojama ugroavaju i diskriminiraju. No, njak spreman da ratuje stoljeima, s
to ne znai da ni oni sami ne produ- obzirom da je sa stanovita praktinog
ciraju dio razloga za vlastito stanje. djelovanja ostao snanije vezan za poiMeu Bonjacima postoji ope uvje- manje sudbine odnosno Boijeg odrerenje da meu uzroke vlastitih strada- enja, karakteristine za predislamski
nja, pored dumanske rijeenosti da ih period, to jeste teka konstatacija, ali
izbriu sa lica zemlje, uvrste i vlastitu je ona sa stanovita povijesno-politikrivicu koja se oitovala u zaboravu i kih reperkusija u cijelom arapskom
nipodatavanju vjere, kulture i tradici- svijetu, vie nego vidljiva.
je. Na isti nain Palestinci, kao i svaki
O tome, naglasio je Ratkui, poobespravljeni narod, bez imalo zazora, stoje brojni dokazi. Najilustrativniji se
moraju promiljati vlastito stanje.
oituje u skoro potpunom odsustvu
Opepoznata je injenica da Pale- arapske solidarnosti sa palestinskom
stinci predstavljaju jedan od najobra- braom. Kalkulacija je u tom pogledu
zovanijih naroda na svijetu, ali ta i- zamijenila odlunost da se pomogne, a
njenica oito ne utie niti
za takvu odluku moni vlakolira njihovom statusu u
dari iz tzv. islamskog svijeta
smislu bilo kakvih pomaka
Naravno,
u svom kukaviluku posezali
odnosno popravljanja njinavedeno
su i za eshatolokim razlozihovog stanja. S druge strasagledavanje
ma. Sve su to, ne zanemane, neshvatljivo je da je taj
je veoma bitno
rujui snagu zapadnih sila
isti narod decenijama voi sa stanovita
sklonih podrci klasinog
dio Jaser Arafat, ovjek sa
Bonjaka,
nasilja u izraelskoj izvedbi,
dva lica, koji je za javnost
koji moraju
bitni razlozi za sagledavanje
imao beduinsku facu, koja
promiljati
palestinskog statusa, kako u
je samo prikrivala status
mogue
prolosti tako i u budunojednog od najbogatijih ljudi
reperkusije
sti. Naravno, navedeno sasvijeta.
poigravanja
gledavanje je veoma bitno i
Rezimirajui
mogue
velikih ije
sa stanovita Bonjaka, koji
razloge koji treba naglasiti
je namjere
moraju promiljati mogue
i injenicu drastine razlike
maskirane
reperkusije poigravanja veizmeu mentalnog sklopa frankentajnskim likih ije je namjere maskijednog Bonjaka i Paleprojektima u
rane frankentajnskim prostinca odnosno istonjaka
liku dejtonskog
jektima u liku dejtonskog ali
uope. Razliitost poimanja
ali i drugih
i drugih sporazuma, teko
vremena Bonjaku ne dosporazuma,
prozrijeti.
teko prozrijeti.

24. august - 6. evval

26

Drutvo
Bajram-namaz

Ramazan u naim
dematima

Zov due

Kad je nastupila blagoslovljena

no Lejletu-l-Kadr, velika
Prineva damija je bila mala
da primi veliki broj klanjaa
(i postaa). Ispred damije je
postavljeno osvjetljenje i tepisi
na kojima je svako mjesto
bilo popunjeno. One koji
su obavili had ovaj prizor
je podsjeao na obavljanje
namaza u Mekki i Medini. U
noi koja je bolja od hiljadu
mjeseci dovama se nastojala
osigurati ljepa budunost.
Svako je molio iz due

Ni teki radni uvjeti nisu ih sprijeili

da poste

VV

eina vjernika mjesec ramazan poredi sa najdraim gostom koji sa sobom

donosi obilje darova. To je mjesec
u kojem se dobro mnogostuko uveava. Neki ga jo porede sa stabljikom punom plodova, a neki sa
imanskom baterijom. Za druge je
post u ramazanu bio Ramazanska
kola, gdje se nakon polaganja ispita dobija Bajramska diploma...
I kako ga god ko nazivao i doivljavao, sigurno je da se njegovom
dolasku svaki iskreni vjernik neizmjerno radovao.
U naim je dematima najsveanije tokom ramazana. Uzet emo
za primjer jedan tuzlanski demat.
Najvea damija u Tuzli je damija
Princa Abdullaha. U njoj je ove godine uprilieno nekoliko mukabela:
hafiska, muka, enska i djeija mukabela koju su odvojeno uili muki
i enski polaznici mektepske nastave
sa uenicima medresa na ramazanskoj praksi. U posljednoj treini noi
su se, nakon teravih-namaza, klanjali
noni namazi. Za vjernike koji su se
odluili da budu u itikafu obezbijeeni su sehuri.
24. august - 6. evval

27

Znale su dematlije da se u ramazanu poveava bereket, rahmet i svaka

opskrba koja traje tokom cijele godine.
Njihove su ruke urile da siromanima
udijele milostinju. Postai su nastojali
da to ee u dematu klanjaju i da
u svakom smislu svoj ahlak uljepaju.
Uenici, studenti i nastavnici su
ove godine bili u prilici da post i ostale
ibadete izvravaju bez ikakvih smetnji.
Postai koji su bili prinueni raditi dok
poste glasno su komentarisali dravne
zakone izraavajui potrebu da se u
ovoj zemlji radno vrijeme prilagodi i
postaima u ramazanu, s obzirom na
ogroman broj graana postaa. Mnogi
su se snali tako to su za vrijeme mjeseca ramazana uzeli godinji odmor. U
dematu su se mogli uti primjeri da
su se neki fiziki radnici koji obavljaju
teke fizike poslove, uprkos dozvoli
da ne poste, odluili da poste. Izmeu
ostalih, spominjan je izvjestan broj rudara kojima su se dematlije posebno
divile.
Tokom posta nastojalo se to vie
uiti Kuran, initi dove, zikr, tesbih,
istigfar, tekbir... u nastojanju da ne posti samo eludac, ve svi organi: oi,

Djeija mukabela (djevojice)

Bajramska hutba

ui, jezik, srce, tj. dua i tijelo koji su u postu u najveoj

harmoniji. U ramazanu se
stie Allahovo zadovoljstvo,
nalazi spas, odgaja dua, jaa
volja, oporavlja organizam...
Zato se pitamo: ima li ikoga
ko ovom mjesecu srdaan
doek ne bi pripremio?
Raduje nas injenica da
je ove godine bio veliki broj
mladih postaa. Mladi ljudi
su spoznali na kojim temeljima trebaju izgraivati svoj
ivot. Spoznali su snagu mo-

Najvea
damija
u Tuzli je
damija Princa
Abdullaha.
U njoj je
ove godine
uprilieno
nekoliko
mukabela:
hafiska, muka,
enska i djeija
mukabela koju
su odvojeno
uili muki
i enski
polaznici
mektepske
nastave sa
uenicima
medresa na
ramazanskoj
praksi.

Velika damija mala da primi

veliki broj klanjaa
rala, kao i injenicu da samo
plemenite i razborite osobe
mogu ivjeti na ispravan nain. Uili su se strpljivosti,
pratanju, sustezanju i raznosvrsnom elienju koje im je
tokom ivota potrebno. Predveer su se iftaru radovali.
Onaj ko je ispunio svoje
dunosti ima pravo da se raduje, kao to se i u hadisu kae:
Posta ima dvije radosti: prva
je radi iftara, a druga kad sretne svoga Gospodara (i raduje
se to je postio). I upravo radi

Bajramska hutba
24. august - 6. evval

28

ene na teravih-namazu

tog susreta sa Uzvienim Gospodarom

Allahom, d.., mladi ljudi trebaju imati
na umu i hadis: Iskoristi pet stvari prije
nego te zadesi drugih pet: mladost prije
starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo
prije siromatva, slobodno vrijeme prije
zauzetosti i ivot prije smrti.
kola posta
Kad je nastupila blagoslovljena no
Lejletu-l-Kadr, velika Prineva damija
je bila mala da primi veliki broj klanjaa (i postaa). Ispred damije je postavljeno osvjetljenje i tepisi na kojima je
svako mjesto bilo popunjeno. One koji
su obavili had ovaj prizor je podsjeao
na obavljanje namaza u Mekki i Medini. U noi koja je bolja od hiljadu mjeseci dovama se nastojala osigurati ljepa
budunost. Svako je molio iz due. Iz
usta nekih postaa mogle su se, izmeu
ostalih, uti i dove poput: Gospodaru
moj, u ovoj noi u onome to e odrediti kao konano i neizbjeno, molim
Te da me primi kao hadiju kome e
had biti primljen, iji e trud biti nagraen, grijesi oproteni, a obaveze i dugovi izmireni...
Vjernici su u ramazanu zekatom
istili svoje imetke, unaprijeivali ih i
osiguravali. Nakon ramazana uslijedilo je bajramsko estitanje uz dovu da
Allah, d.., primi post i cijeli ibadet.
U protekloj koli posta ovjek se,
izmeu ostalog, uio da se suzdri i od
onoga to mu je inae dozvoljeno kako
bi se mogao suzdrati od onoga to mu
je uvijek zabranjeno!

Hafiska mukabela
Zato e svaki iskreni vjernik nastaviti sa svojim ibadetima i nakon mjeseca ramazana kako bi u pravom smislu
rijei bio mumin kojem se Allah, d..,
u Kuranu, a.., obraa.
Na alost, kao i prethodnih godina,
od ove grupe odvojit e se oni koji e sa
ibadetima prestati i svrstati se u grupu
koja je ve dobila nadimak ramazandije.
Nadamo se da meu dematlijama
nee biti i onih koji e svojim grijesima pokvariti ono to su tokom mjeseca

ramazana radili, poput ene koja

mjesec dana plete demper, pa ga na
kraju rasplete. I da nee biti onih koji
se, kao vozai, cijelo vrijeme spremaju
na dalek put, pripremaju automobil
mjesec dana i na kraju - na dalek put
odu pjeice!
U svakom sluaju, iskreno se
nadamo da e postai, inaAllah,
uz Allahovu Milost i pomo,
nastaviti ispravno ivjeti tokom
cijele godine, a ne samo tokom
jednog mjeseca.

enska mukabela
24. august - 6. evval

29

Drutvo

sinova Nedada i Senada, snaha i

unuka, koji, s obzirom na razdaljinu
od Livna do dalekog Toronta, rjee
Hadi Ejub Vidimli, jedini livanjski hadija dolaze. Ovoga vrelog ljeta su svi
doli i vie su puta pred ramazan i
izmeu dva posljednja rata
za ramazan, a posebno petkom, sinovi doveli hadi Ejuba u damiju.
Neizmjerno se veselio sinovima koji
ga dovezu i odvezu, uvedu i izvedu
iz damije, ali se obradovao i to
je sa brojnim klanjaima, posebno
onim starijim, koje bolje pozna, barem malo promuhabetio, makar ih
i ne vidio, ili ih jedva nazirao kao
Na milet nije u redu.
dok se nije u valu izbjeglica i on siluetu zbog slabog vida. Drago i
naao kod starijeg brata. Roditelji meni to ih sviju vidim, jer sam jedPrevie je nesloge, podjela su
ostali u Livnu sa srcem rasteg- no vrijeme bio hadijin prvi komija
nutim do Toronta.
i zavisti. Lijepo je da je
i profesor njegovom mlaem sinu
Uprkos ratrkanosti familije i Senadu i snahi Dijani, udatoj za njiuz starije i omladine sve
rijetkih meusobnih susreta, hadi hovog starijeg sina Nedada, koji je
Ejub se zdravstveno jo
iz Toronta svojevremeno
vie u damijama, ali nije
dobro dri, ali su ga samo
doao u Livno oeniti se
dovoljno klanjati, valja
oi izdale. Ve due vremeBilo je
Dijanom Osmanauevi
na
ne
moe
itati,
gledati
zadirkivanja
iu
i odvesti je preko bare
islamski i ljudski i ivjeti,
televiziju, niti prekrasne
Titino vrijeme
gdje e u valu ratnih izbdisati, umrijeti. Nije
krajolike svoga kraja,
nas koji smo
jeglica iz Livna zavriti i
pogotovo ne uraditi kakav
redovno ili u
Senad, koji se tamo oenio
moje da sudim, jer Allah
damiju i nosili
stolarski posao za to je
Irfanom,
Bosankom
francuzice, ali
godinama bio velemajstor.
roenom u Torontu.
sve vidi, sve uje i zna i
vala niko nije
Fiziki bi mogao, a i elja
Njegovo je da sudi. Ali
branio ni da
ga mine da uzme ponekad
Merhaba, Francuzi!
se
nosi
kapa
starinsku
blanju,
pilu,
viome pretjerane podjele i
ni da se ide u
lu, glijeto, da dotakne ruHadi Ejub Vidimli je
gramzivosti meu nama
damiju. Bilo
kama svoj stolarski banak,
jedan od onih livanjskih
je malo i ege,
da sam ode u damiju
Bonjaka koji se ni u kozabole. emu?! Niko
pa bi nas neki
Ne mora raditi, jer je u
munizmu, ni tokom i nalivanjski ereti
penziji jo od 1991. gokon posljednjeg rata, nije
u kabur nita ponijeti
i poznanici
dine, istina prijevremenoj
plaio nositi francuzicu
nee osim samoga sebe
kad nas sretni
i nedovoljnoj, ali djeca iz
kao kapu koju u BiH ugpozdravljali
Kanade
poalju
p
j
njemu
j
i
lavnom nose muslimani.
i svojih djela, dobrih i
sa: Merhaba,
njegovoj hanumi amili,
Od francuzice se ni daloih, za koja e biti pitan, pa im nita ne fali osim
Francuzi.
nas ne odvaja, s njim je

Srce do Toronta

za koja e odgovarati, ili

biti nagraen. Istinskom
vjerniku je Allah dosta.
Pie: Ale Kamber, Livno
14.08.2012.god.

aman to se hadi Ejub

Vidimli (76), jedan
od rijetkih livanjskih,
i jedini hadija iz grada izmeu
dva posljednja rata penzionisao,
zakljuavi stolarsku radionicu i
samo to je djecu na selamet izveo, oekujui mirnije penzionerske dane sa svojom
j
hanumom
amilom, sa drutvom u mahalskojj
damiji urinici i na kahvi nakon namaza, zaratilo je. Stariji sin
Nedad mu je ve bio u Kanadi od
1988. godine u gradu Torontu kod
tetaka, a mlaeg Senada su zadesili ratni belaji kao i ostale njegove
sunarodnjake i vrnjake u Livnu

Hadi Ejub Vidimli

24. august - 6. evval

31

bila i na hadu, s njom

j
na gglavi jje
obavio i najvie
j
namaza u ivotu,
jjer klanja
j i danas svih pet vakata,
istina u kui, jjer mu je
j daleko uzbrdo do najblie
j
damije,
j a i ne vidi,
pa jedva
p
j
eka da se obnovi njegova,
j g
u ratu minirana urinica, koja
j mu
jje od kue pedesetak metara i koju
j
jje tokom rata pazio i popravljao
j nakon pucanja
j po njoj
j j i devastiranja.
j
Nakon definitivnogg ratnogg ruenja
j
damije
j hadija
j joj
j j vie nije
j mogao
g
pomoi. Traili su se vei novci, te
brojni
j
majstori
j
i p
papiri.
p
Do urinice bi, da jje obnovljena,
j
nekako bez auta
U Sloveniji sam
i mogao,
g
jer
j mu je
j pred
sluio i vojsku
kuom i do nje je ravno
u Tolminu,
pod nogom.
i to brdsku
Bilo je zadirkivanja
pjeadiju.
i u Titino vrijeme nas
Proao sam
koji smo redovno ili u
uspjeno
damiju i nosili francuzobuku, ali
ice, ali vala niko nije brasu me kao
Hadi Ejub u Ljubljani
nio ni da se nosi kapa ni
dobrog stolara
da se ide u damiju. Bilo je
ipak nakon
45.000 dinara. Radilo se proveli lijepe trenutke uz solidne
malo i ege, pa bi nas neki
obuke stavili
dobro, ali je
j dobro bilo i plae. U Sloveniji sam sluio i vojsku
u radionicu da
livanjski ereti i poznanici
plaano. ezdesetih go- u Tolminu, i to brdsku pjeadiju.
se ne verem
kad nas sretni pozdravljali
dina postalo je popularno Proao sam uspjeno obuku, ali su
po gudurama
sa: Merhaba, Francuzi!
ii u Njemaku raditi na me kao dobrog stolara ipak nakon
i da ne moram
Nismo se obazirali na to,
bautelama. Naravno da obuke stavili u radionicu da se ne
usavravati
niti to uzimali za zlo, ve
meni nije padalo na pa- verem po gudurama i da ne moram
smo se drali svog puta. A skijanje i druge met da idem, jer mi je usavravati skijanje i druge vjetine,
vjetine.
moj ivotni put je zapoeo
Njemaka bila u BiH po izjavio nam je Ejub, prisjeajui se
u rodnim Vidimlijama,
zaradi, ali sam prihvatio 1960 .godine, kao godine sa najjaim
u Gornjem Glamokom
da tri mjeseca budem sto- vjetrom u Livnu kojeg je zapamtio.
polju, gdje sam i roen
larsko-tesarski instruktor Tada je stradalo dosta krovova, a
1936. godine i odakle smo
u Ljubljani za budue bh. itava konstrukcija krova je odnepred etnicima izbjegli u Drugom bautelce i tu smo nas nekolicina sena sa zgrade dananjeg Socijalsvjetskom ratu u Livno i tu ostali 1962. godine u tri mjeseca obuke nog. Moralo se raditi brzo, naravno
kao i brojni drugi Glamoani. Bio
sam djeak, ali se sjeam naeg zbjega preko Carevice i Koriine i
ratnih patnji. Tada su etnici pobili 19 naih seljana muslimana i
zapalili nam osam od devet kua,
jednu potedivi iz razloga jer ju je
zidao lokalni Srbin, zapoinje priu
hadi Ejub.
Odrastao je u Livnu gdje je
zavrio i stolarski zanat kod Ive
Trboglava od 1950-1953. godine, nakon ega je zapoeo raditi u tadanjem Graevinskom
preduzeu, u poetku kao tesar.
Zaposlio me tadanji direktor
r.Muharem Baljak. Sjeam se svog
prvog posla na zgradi Veterinarske
stanice gdje
g j nam jje p
poslovoa bio
neki oi. Potom smo radili na
objektima guberske i glamoke pilane, u Kupresu na objektu pekare,
ambulante i drugih zgrada u naoj
regiji. Jedno vrijeme smo se dosjetili
i sa direktorom dogovorili da nas
plaa po uinku pa smo zaraivali
po ondanjih 105.000 dinara dok
urinica sruena
su ininjeri mogli zaraditi jedva
24. august - 6. evval

32

da smo mi majstori i sa tadanjim

direktorom Graevinskogg Matom
imuncem dogovorili plaanje po
uinku. Radi po cijeli dan, ali i dobro naplati. U Graevinskom sam
ostao sve do 1965. godine dok se nije
rasformiralo, a onda sam pod zakup
uzeo prostor Ive Trboglava u kojem sam kod njega i ispekao zanat.
Tu sam otvorio vlastitu stolarsku
radionicu i radio dok zakupnina
nije postala previsoka i dok nisam
u vlastitoj kui izgradio radioniki
prostor u prizemlju iz kojeg sam i
penziju,
j
zaokruio jje svootiao u p
ju radnu priu hadi Ejub. ivotna
pria mu jo traje i, kako kae, nije
nezanimljiva, uprkos svakakvim
deavanjima.
Na milet ubie nesloga i zavist
Na milet nije u redu. Previe je
nesloge, podjela i zavisti. Lijepo je
da je uz starije i omladine sve vie
u damijama, ali nije dovoljno klanjati, valja islamski i ljudski i ivjeti,
disati, umrijeti. Nije moje da sudim,
jer Allah sve vidi, sve uje i zna i
Njegovo je da sudi. Ali me pretjerane p
podjele
j
i gramzivosti
g
meu
nama zabole. emu?! Niko u kabur
nita ponijeti nee osim samoga sebe
i svojih djela, dobrih i loih, za koja
e biti pitan, za koja e odgovarati,
ili biti nagraen.
g
Istinskom vjerniku
j
je Allah dosta. esto nama neki poznanici kau: Blago vama, djeca vam
u redu, na selamet izila, vani su,
dobro zarade i dobro se skuila, paze
vas, to je bogatstvo. Djeca, snahe i
unuci zaista i jesu istinsko bogatstvo, ali ta znae bilo kome djeije
pare, ako su djeca predaleko, pa ih
ne vidi, ne uje,
j ne dotakne, ako
nisu sa tobom. I moje i amilino
srce je rastegnuto odavde do Toronta. Daba tehnika i sva uda preko
kojih se moe kontaktirati ako ti
najdrai, ako dio tebe nije uz tebe. A
rat je svemu kriv. Mnoga su majina
i oeva srca rastegnuta ko zemaljska kugla, a i djeija za roditeljima, i sve to valja nositi, a lake se
nosi ako se zna da je sve od Allaha
Svevinjeg, pria smireno i dostojjanstveno hadi Ejub,
j
p
prisjeajui
j j
se
svoje dematske damije urinice,
u koju su, kae, osim njega prije
rata godinama redovno dolazili rahmetli Salih Muli, najstariji livanjski hadija hadi Devdet Vrebac,
Salih Vejzagi, Mustafa Insani,
Ibrica Terzi, braa Nurija i r. Arif
Kamber i Dervo Hodi iz Grboreza, poneko iz Gubera, a kasnije
i r. hadi Demal Kureepi,
p r. Ahmet ef. uni i posljednji imam ove

Kua i radionica Vidimli

Lokacija nekadanje Vidimlieve radionice

damije r. Hasan ef. Belija, koji je
tokom rata poginuo kod Prijedora
i koji je iste, uoiratne godine, na
had iao kad su ili i hadi Ejub, pa
doseljenik hadi Demal Kureepi i
imam iz Podhuma i Gubera Ahmet
ef. uni koji su obojica nakon rata
umrli. Iz Sarajeva smo letjeli JATovim avionom DC-9, a s njim se i
vratili u Sarajevo uoi rata. Bili su
to posljednji letovi pred nadolazee
belaje. I danas se sjeam upozorenja
posade iznad Medine na trenju. I
zaista se avion dobro tresao, kao da
je ta trenja opominjala, a valjda i

33

jeste, jer po meni sve to se deava

na neki je nain opomena, da se
ne zaboravi ko nas je stvorio i ko
je istinski Gospodar, zakljuio je
svoju najdrau priu, za ovaj put,
hadi Ejub, izraavajui nadu da
e, uz Boiju pomo, doekati da
se ove godine privedu radovi na obnovi njegove urinice, da jo dok
ga noge nose, klanja u dematu,
kako je i nauio, pa makar i ne vidio dematlije i prelijepu urinicu
u nicanju. Dovoljno je da ih uje i
osjeti njihovu blizinu. Da ponovo
budu jedno na Allahovom putu.

Duplerica
Fotopria: Kulturni centar Princeza Devhera u Bugojnu

Bajramski paketii za bugojanske maliane

Foto: Semir Imamovi

24. august - 6. evval

34

24. august - 6. evval

35

Islamske teme
Feljton: Tako se pobjeuje oaj X dio

Lijepo je da ima
ima snove,
ali ta radi da ostvari svoje snove?!
Kada god zapadne u oaj, uzmi
i itaj ivotopis Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem,
da iz njegovog ivota naui
snagu vjerovanja i ubjeenja,
strpljivost i ustrajnost na putu
istine, optimizam i nadu ak i
onda kad se od silnih iskuenja
i tmina beznaa nita drugo ne
primjeuje i ne nazire
Pie: Sevla El-Udejdan
Preveo i prilagodio: Abdusamed
Nasuf Buatli

araon je vladao Egiptom i na

zemlji se bio osilio, tiraniju je
sprovodio i prisilio stanovnike
Egipta da mu se klanjaju kao to se Bogu
klanja. U jednom trenutku svoje vladavine primijetio je da se broj Izraelana
poveava. I ne samo to, ve je uo kako
ljudi prepriavaju vijest koja najavljuje
da e se roditi Izraelanin koji e sruiti
faraona s vlasti. Zbog svega toga faraon
je izdao naredbu da se ubije svako, tek
roeno, muko dijete iz Benu Israila. Zatim je malo korigirao tu naredbu, rekavi:
Starci iz Benu Israila e umrijeti kada im
doe smrtni as, a muku djecu emo im
poubijati, tako da bi oni mogli brzo izumrijeti, a u tom sluaju smanjit e se broj
robova koji e raditi za mene. Bolje je da
ubijanje njihove tek roene muke djece
prakticiramo svake druge godine. Tako
je i uinio. Musaova majka je zatrudnjela
s Harunom u godini u kojoj se nisu ubijala muka djeca Izraelana, pa ga je rodila
ne krijui ni od koga, sigurna da nee biti
ubijen. A kada je nastupila godina u kojoj su ubijana njihova muka djeca, bila
je nosea sa sinom Musaom. Zbog toga
su i trudnoa i porod za nju proli u velikom strahu. Kad ga je rodila nikog nije
obavjetavala. U tajnosti ga je zadojila, a
onda ga je, po Allahovom nadahnuu i
odredbi, pod okriljem noi stavila u sanduk i pustila niz rijeku Nil. Majinsko

srce se kidalo od tuge i bola kad je vidjela od nje bila je Musaova majka koja je ivjela
kako se valovi nabujalog Nila poigravaju s osjeajem da je, kad je bacila sanduk sa
sa sandukom u kojem je bilo njeno dijete, svojim djetetom u vodu, bacila zapravo
i zamalo da nije prokazalo da je Allah nije svoje srce, i s nestrpljenjem je ekala bilo
uvrstio u njenom
j
vjerovanju
j
j i podario
p
joj
j j kakvu vijest o njemu. Kada je saznala da je
smirenost. im je spustila sanduk u rijeku, njen sin Musa u faraonovom dvoru i da ga
Allah je naredio valovima da se smire kako je uzela faraonova supruga, Musaova mabi sanduk mirno mogao ploviti s djetetom jka je odmah poslala svoju kerku, rekavi
koje e kasnije postati Allahov poslanik, joj: Keri, idi do grada i pokuaj saznati
kao to je prije toga Allah naredio vatri da neto o tvom bratu Musau. Ona je otila
postane hladna i spasonosna za Ibrahima, i neprimjeena se primakla dvorcu toliko
a.s., onda kada su ga nevjernici bacili na da jje mogla
g uti gglasove kojij su dolazili
lomau.
iz dvorca. ula je i pla svog malog brata
Voda je nosila sanduk sve do faraono- Musaa. Nakon to je saznala da je na dvovog dvorca, a tu ga je jedan val izbacio ru panika upravo zbog njenog brata koji je
na samu obalu. Tog jutra je,
odbio sve dojilje, ona se obrapo obiaju, faraonova ena
tila straaru, rekavi: Hoete li
izala iz dvorca da proeta
Veliki ljudi
da vas ja uputim na enu koja
kroz park koji se nalazio uz
su sigurni i
e ga zadojiti i koja e se o njesami dvorac, a slukinjama je
osloboeni
mu brinuti? Faraonovo ena
naredila da odu na rijeku i natjeskobe, dok
se obradovala tom prijedlogu i
pune vreve s vodom. Kada su
su slabii, ljudi
naredila je djevojci da odmah
slukinje dole na obalu rijeke
uskih pogleda,
doe sa enom za koju smatra
ugledale su sanduk koji im se preteno napeti da e uspjeti zadojiti Musaa.
inio neobinim. Uzele su ga i
i tjeskobni. Ko
Ona je radosno otrala kui i
odnijele faraonovoj eni. Kad
ivi u strahu,
obavijestila majku, a zatim zaga je otvorila, faraonova ena je
nikada nee
jjedno s njom
j
dola u dvorac.
ugledala ivog djeaka koji joj je
kuati slast
im je Musaova majka uzela
odmah prirastao k srcu. U tom
slobode.
dijete i stavila ga na svoje grudi
trenutku djeak se probudio
ono je poelo da doji. Sva sreti poeo plakati. Uzela ga je u
na, faraonova ena joj je rekla:
naruje i za trenutak ga uspjela
Uzmi ga i neka kod tebe osuutiti, a zatim ga je odnijela
tane onoliko vremena koliko
da ga pokae faraonu. On se nimalo nije traje dojenje, a onda nam ga vrati. Ja u te
obradovao djeaku, ve je upitao gdje su bogato nagraditi za brigu o njemu.
ga nali. Kad mu je rekla da je naen u
Eto tako! Neopisivu alost je od neosanduku kojeg je rijeka donijela do njiho- pisive radosti dijelila samo jedna no. Pa,
vog dvorca, nemilosrdni tiranin je rekao: neka je slavljen Onaj u ijoj ruci je svaka
To mora da je jedno od djece Izraelana. odredba, koji bogobojaznima tugu zamjeZar ova godina nije godina u kojoj se ubi- ni radou, a iz svake tjeskobe dadne izlaz.
jaju njihova muka djeca?! Tada je Asija,
faraonova supruga, podsjetila mua na to Petnaestogodinji milioner
da ona ne moe raati i traila je dozvolu
da ostavi to dijete da ga ona odgaja. Za diDominik McVey roen je 1985. govno udo faraon joj je to dozvolio. Onda dine u Engleskoj. Sa 13 godine je zapoeo
se dijete ponovo rasplakalo. Shvatili su da poslovanje, a sa 15 godina je postao milje gladno, pa su doveli mnoge dojilje da ga ioner. Kako? Jednog dana Dominik je
nahrane, ali je dijete odbilo da doji. Fara- surfao internetom i izmeu ostaloga ukuonova ena je bila tuna i zabrinuta i bojala cavao je adresu poznate tvrtke kreditnih
se da dijete ne umre od gladi. No, tunija kartica Visa, pa je umjesto Visa na24. august - 6. evval

36

pisao Viza. Ta greka prilikom ukucavanja internet adrese ubrzo mu je donijela

zaradu od 5 miliona dolara.
Naime, kada je umjesto Visa ukucao rije Viza, otvorila mu se internet
stranica amerike firme koja se bavila
prozivodnjom mikro-skutera. Kao svaki
djeak njegove dobi, i Dominik je odmah
poelio imati jedan takav skuter, ali je bio
svjestan da njegovi roditelji nisu u stanju
da mu ispune tu elju.
Meutim, Dominik je ubrzo pokazao znakove genijalca, kada je posalo email poruku na adresu spomenute firme,
obavjetavajui ih da bi on u rodnoj Engleskoj mogao prodati mnotvo takvih
skutera, samo ako bi oni poslali njemu
jedan besplatno.
Naravno, amerika firma je njegovu
ponudu glatko odbila. Ali, ono to je uradio Dominik bio je pravi marketinki trik,
jer je ubrzo dobio ponudu od iste firme
da, ako kupi pet skutera, esti e mu poslati besplatno.
Nisu mu ostavili vremena za ekanje,
pa je Dominik krenu na posao. Poeo
je brzo prikupljati novac za pet skutera,
prodajui dionice, igrake i audio diskove
sa svojim prijateljima. Tako je sakupio iznos za pet skutera, koji mu je omoguio
da esti dobije besplatno. Bio je presretan, ali je isto tako bio svjestan da tih pet
skutera mora brzo prodati ukoliko eli
nastaviti taj unosni posao. Prodao ih je za
sedmicu dana, a onda je kupio jo deset
skutera i prodao ih takoer za sedmicu
dana. Pa jesu li onda godine prepreka na
putu ambicionom mladiu do njegovog
cilja? Naravno da nisu. Dominik je putem
telefona prodao mnotvo skutera, a zatim
je izradio internet stranicu koja je dnevno

A ubrzo nakon
toga, Allah je
muslimanima
otvorio kapije i
riznice Perzije
i Bizantije,
i islam se
proirio diljem
zemaljske kugle
i obasjao srca
milone ljudi.

imala preko 30.000 posjeta.

Putem interneta prodao je 7
miliona skutera, a 4 miliona
drugim kanalima.
No, nije se zadovoljio
time. Posmatrajui svakodnevnu saobraajnu guvu
u Londonu, razmiljao je o
tome kako bi radnici na posao mogli putovati skuterima i izbjei deprimirajuu
guvu. Shvatio je da sve to
treba uiniti jeste da svoju
ideju proiri meu ljudima. Tako je
on, u toku kolskog odmora, koristio priliku i na skuteru odlazio do
podzemne eljeznice u Liverpulu. Iako
ga je policija proganjala zbog podjele
propagandnog materijala, on je, vozei
se brzo i spretno na svom skuteru, uspio podijeliti mnotvo letaka i uspio je
prodati mnogo skutera slubenicima i
uposlenicima na eljeznici.
Dominik McVey trenutno pie
priu koja se bavi njegovim iskustvima kao uspjenog poslovnog ovjeka,
a inae je savjetnik na Odsjeku za
preduzea, trgovinu i zapoljavanje Irske vlade i struni konsultant velikom
broju institucija i organizacija u Engleskoj. U 2009. godini, britanski The
Sunday Times, proglasio ga je najutjecajnijim poslovnim ovjekom u dobi od
30 godina.
Njegovi planovi u budunosti su da
se kandidira na mjesto gradonaelnika
Londona na nekim od narednih izbora, a
zatim i za premijera Velike Britanije. To ne
bi bilo nikakvo iznenaenje, ta dovoljni su
mu glasovi 11 miliona ljudi koji se voze na
skuterima koje im je on prodao.
24. august - 6. evval

37

Iz ovoga se moe izvui

zakljuak s kojim emo se vjerovatno svi sloiti: uspjean je
onaj ko iz greke uspije izvui
korist i ko iskoristi ukazanu
priliku.
Allahu moj, Tebi se alim na
nedostatnost moje snage

Nakon to su glaveine
Kureja odbile njegov poziv
u islam i otvoreno mu se suprostavili, Muhammed, sallallahu alejhi
ve sellem, zaputio se u Taif nadajui se da
e ga prihvatiti i podrati ljudi iz plemena
Sekif. U Taifu je okupio skupinu uglednika iz tog plemena, sjeo s njima, objasnio
im temeljne principe islama i na kraju ih
pozvao da prime islam i da mu pomognu
protiv onih koji mu se suprotstavljaju i
koji napadaju njegove sljedbenike. Niko
mu se nije odazvao, osim to je jedan od
njih rekao: Ako je istina da si ti Allahov
Poslanik, onda si ti u mnogo veoj opasnosti od toga da ti ja bilo ta odgovorim, a
ako lae na Allaha, u tom sluaju meni ne
dolikuje da s tobom razgovaram.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
tuan je napustio pleme Sekif, a oni su,
da bi ga to vie ismijali i ponizili, nagovorili djecu, robove i luake, da ga
psuju i da ga gaaju kamenjem. Bjeei
od nevjernike rulje, doao je do zidina
vinograda
g
kojij jje bio vlasnitvo Utbeta i
ejbe, dvojice sinova nevjernikog voe
Rebie, pa je sjeo u hladovinu vinove loze,
a zatim je uio ovu dovu: Allahu moj,
Tebi se alim na nedostatnost moje snage,
na nedostatak mogunosti da utjeem na
ljude O Svemilosni Boe, Ti si Gos-

podar potlaenih, Ti si moj Gospodar!

Pa, kome me onda preputa? Nekom
ko mi nije blizak i ko me doekuje
namrtena lica, ili pak neprijatelju kojem si Ti dao vlast da odluuje o meni?
Ali, ako Ti nisi srdit na mene, ja nimalo
ne marim za ove patnje, a Tvoj oprost
mi je svakako drai i za mene najbolji.
Utjeem se svjetlu Tvoga lica, koje obasjava svaku tminu i na kojem poiva dobro i ovog i onog svijeta, od toga da se
na mene spusti Tvoja srdba ili da me
zadesi Tvoja kazna! Tebi se priklanjam
i pokoravam, traei Tvoje zadovoljstvo!
Nema snage
g niti moi, osim s Tobom!
Kada su ga Utbe i ejbe ugledali
saalili su se na njega zbog rodbinske
veze, pa su pozvali svog slugu Adasa, koji
je inae bio kranin, i rekli mu: Uzmi
ovaj grozd i odnesi onom ovjeku da
pojede. Adas je uzeo groe i stavio ga
pred Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
koji je, prije nego je poeo jesti, rekao:
Bismillah! Adas ga je zaueno posmatrao, a zatim je rekao: Tako mi Allaha,
stanovnici ovih mjesta ne izgovaraju te
rijei prije jela. Tada ga je Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, upitao: A od
kojeg si ti naroda, Adase, i kojoj vjeri
pripada? Adas je odgovorio: Ja sam
iz Ninive. Na to je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Iz grada dobrog
ovjeka Junusa ibn Mete!? A kako ti
zna za Junusa ibn Metu, upitao je Adas.
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,

Omer ibn AbdulAziz je esto

govorio: Ja
posjedujem vrlo
enjivu duu.
Tako je moja
dua eznula
za Fatimom
bint Abdulmelik
i Allah mi je
omoguio da
je oenim,
eznuo sam
za hilafetom
i postao sam
halifa, a nakon
to sam postao
halifa, moja
dua ezne
samo za
Dennetom.

odgovorio je: To je moj brat,

on je bio Allahov poslanik i
ja sam Allahov poslanik. U
tom trenutku Adas se bacio
na Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, i poeo ga ljubiti u
gglavu, ruke i noge.
g Gledajui
j
taj prizor, Utbe i ejbe su rekli:
Onaj e nam pokvariti slugu,
nee nas vie sluati. Kada
se Adas vratio, ukorili su ga,
rekavi mu: Teko tebi, ta te
je navelo da ljubi glavu, ruke i
noge onog ovjeka? Odgovorio je: Gospodaru, ja smatram da na Zemlji nema boljeg
ovjeka od njega! Obavijestio
me je o neemu to samo Allahov poslanik moe znati.
To je posljednji Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, koji je pretrpio veliko
ponienje u Taifu od pripadnika plemena Sekif, i koje je kasnije spominjao kao
jedno od svojih najveih iskuenja u toku
plemenite poslanike misije.
A ubrzo nakon toga, Allah je muslimanima otvorio kapije i riznice Perzije i Bizantije, i islam se proirio diljem zemaljske
kugle i obasjao srca milone ljudi. Zato, kad
god zapadne u oaj, uzmi i itaj ivotopis
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
da iz njegovog ivota naui snagu vjerovanja i ubjeenja, strpljivost i ustrajnost
na putu istine, optimizam i nadu ak i
24. august - 6. evval

38

onda kad se od silnih iskuenja

i tmina beznaa nita drugo ne
primjeuje i ne nazire.
Gluh, ali uspjean

Rafii je roen u selu Bahtim u egipatskom gradu Kalijubu, 1880. godine, a ivot je
proveo u gradu Tanti. kolu
je poeo pohaati sa dvanaest godina i svjedoanstvo o
zavrenoj osnovnoj koli bila
je jedina diploma koju je
stekao u svom ivotu. Nastavak kolovanja onemoguila
mu je opaka bolest koja ga
nije naputala dok nije otetila
njegov sluh koji je, sa nepunih
trideset godina, u potpunosti
izgubio. Rafii nakon toga vie
nije bio u stanju sluati svijet
oko sebe. Meutim, nije oajavao i nije
se predao. Od tada se on u potpunosti
posvetio itanju i prouavanju. U Tanti
je uspio dobiti i posao notara pri jednom
erijatskom sudu i taj posao je obavljao do
kraja svoga ivota. Gluhoa mu je oduzela
mogunost normalnog druenja i komuniciranja s ljudima, ali je on bio izrazito lijepog ponaanja, precizan i marljiv u svom
poslu i vrlo poboan ovjek. On je svojim
ahlakom i pobonou, ljubomorno uvao
uspomenu na prve, odabrane generacije
muslimana. Svoje znanje iz arapskog

jezika usavravao je uei Kuran i hadis,

te klasinu i modernu arapsku poeziju.
Bio je nadareni pjesnik, kreativni pisac i
sjajni povjesniar. I pored relativno kratkog ivota, Rafii je iza sebe ostavio bogat
knjievni opus. Osim brojnih knjievnih
djela, napisao je i dva Divana i dvije zbirke
pjesama.
Rafii je svojim primjerom pokazao kakve su tenje i ambicije uspjenih
ljudi. Onih koji idu naprijed bez obzira
na prepreke koje im se isprijee na putu,
ispisujui tako divnu i pomalo bajkovitu priu o stvaralakoj ljudskoj energiji,
kreativnosti i nesluenim mogunostima.
Nepokretni majstor kung-fua
Djeak Ron Scanlon je u mladosti
imao teku saobraajnu nesreu. I ljekari,
koji su izveli nekoliko tekih operacija,
nisu vjerovali da e Ron preivjeti, ali je on,
Allahovom odredbom, preivio, no ostao
je nepokretan. Konstatirana mu je potpuna paraliza donjih ekstremiteta to ga
je prikovalo za stolicu, odnosno invalidska
kolica. Meutim, on je osjeao da su ostali
dijelovi njegovog tijela pokretni i vitalni,
pa je elio da ih iskoristi na najbolji nain
i da uiva u tome. ta je uradio? Obiao
je mnoge karate-klubove, ali je zbog svog
zdravstvenog stanja svugdje odbijen. Na
kraju ga je prihvatio vlasnik kung-fu kole.
Ron je bio redovan na treninzima, prvi je
dolazio, a zadnji odlazio iz sale. Brzo je na-

predovao i na kraju je postao nosilac crnog

pojasa. Sa 37 godina postao je majstor
kung-fua, otvorio je vlastitu kolu i postao
vrlo uspjean trener.
Samo strpljivi i uporni stiu do cilja
Jahja en-Nahvi (Jovan filozof) rodio
se u Kajsariji na obali mora, blizu grada
Jafe, krajem petog, a poetkom estog
stoljea nove ere. Postoje predaje u kojima
se spominje da se on sreo sa Amrom ibn
Asom u Aleksandriji, nakon muslimanskog osvajanja Egipta, ali je najvjerodostojnija predaja da je on prije umro, jer
su njegovi uitelji bili Amonije iz Aleksandrije i Proklo, a ova dvojica su umrli
mnogo prije islamskih osvajanja Egipta,
641. godine. Jahja en-Nahvi je u mladosti
bio mornar koji je u svojoj lai prevozio
ljude s jedne na drugu obalu mora. esto
puta je prevozio i studente koji su putovali do Aleksandrije u tamonju kolu. Oni
su, putujui u lai, ponavljali preeno
gradivo i ispitivali jedni druge. Tada bi
se i u Jahjau en-Nahviju probudila elja
za naukom, ali, kada je tu ideju htio
sprovesti u djelo, ovako je razmiljao: Ja
imam ve vie od etrdeset godina i nisam
zadovoljan sa svojim stanjem. Meutim,
ne znam nita osim upravljati ovom
laom, pa kako da ja u ovim godinama
uspijem u nekoj grani nauke. Dok je on
tako pesimitiki razmiljao o svom stanju
ugledao je mrava koji je nosio kopicu da24. august - 6. evval

39

tule na svojim leima. I kad god bi ona

spala, mrav bi se vraao, ponovo je stavljao na lea i nosio dok nije doao do svog
mravinjaka, odnosno dok nije ostvario
svoj cilj. Gledajui taj prizor, En-Nahvi je
rekao: Ovo slabano stvorenje je dostiglo
svoj cilj uz trud i naprezanje, pa pree je
da ja postignem svoj cilj uz ulaganje truda
i napora. Nakon toga je prodao svoju
lau i posvetio se nauci. Prouavao je
gramatiku, logiku i filozofiju, i usavrio
se u ovim znanostima, postavi nadaleko
poznati filozof.
Kau da Japanci najvie vole rije
Gambaru koja na japanskom jeziku
znai strpljivost, ustrajnost i ulaganje
maksimuma truda u ostvarenju cilja.
Omer ibn Abdul-Aziz je esto govorio:
Ja posjedujem vrlo enjivu duu. Tako
je moja dua eznula za Fatimom bint
Abdulmelik i Allah mi je omoguio da je
oenim, eznuo sam za hilafetom i postao
sam halifa, a nakon to sam postao halifa,
moja dua ezne samo za Dennetom, i
nadam se da u, uz Allahovu pomo, i taj
cilj ostvariti.
Lijepo je da ima snove, ali ta radi da
ostvari svoje snove?!
Treba da radi one stvari za koje vjeruje
da ih nisi u stanju uraditi. (Ruzvelt)
Ko ivi u strahu, nikada nee kuati
slast slobode. (Horacije)
Veliki ljudi su sigurni i osloboeni tjeskobe, dok su slabii, ljudi uskih pogleda,
preteno napeti i tjeskobni. (Konfuije)

Islamske teme

Analizom ovog, po mr. Hasibu ef.

Kapi, najodabranijeg ajeta zavren je
svojevrsni jednomjeseni ramazanski
kurs tefsira za grupu livanjskih osnoHasib ef. Kapo, odlina metodologija
vaca iz demata Lala-paine damije na
Begluku, gdje je mijenjajui glavnog
livanjskog imama Devada ef. Hadia
imamio ef. Kapo. Tokom cijelog ramazana magistar tefsira i hadisa Hasib ef.
Kapo je, uz ostale obaveze, drao i svakodnevnu obuku za najmlae Livnjake
u pravilnom uenju i razumijevanju Kurana, uz uporedno itanje na arapskom i boEf. Kapo je uz
sanskom jeziku. Sastajali su
tefsir mladim
se najmanje jednom dnevno,
livanjskim
uglavnom iza ikindija-namauaima
za. Radilo se o kursu tefsira
rado tumaio
na kojem je mr. Kapo na
i odreene
izuzetno zanimljiv, neposrehadise, te
dan i polaznicima prihvatljiv
predstavljao i
nain, metodom reenica po
preporuivao
reenica, ajet po ajet, duz
odabrane dove.
po duz, tumaio dijelove
Kurana, izmamljujui i njihova tumaenja uz njegovu
pomo. Meu nekoliko
livanjskih osnovaca, od kojih su najredovniji i najaktivniji bili sin
glavnog imama Abdulah Hadi, Elvis
Baljak i Elvedin Hozo koji e tek u 4.
razred, potom Aldin Veli koji e u 2.
razred i dvanaestogodinjaci
g
j
Alen Baljak i Adnan abanovi, cijelo vrijeme je
obuci prisustvovao i vrnjak posljednje
dvojice, Alen Deli iz Kaknja, koji e na
jesen u 8. razred i koji je ramazan i Bajram proveo kod dede i nane u Livnu,
kao i nekoliko ranijih godina. RazumLivanjski osnovci pohodili ramazanski kurs tefsira ljivo da je Deli, koji je bio i redovan
na svim namazima kao i mali Livnjaci,
na poduci iz tefsira bio i najbolji jer je
i najstariji, a stekao je i odlino poznavanje Kurana i islamske vjere za svoj
uzrast najvie, kako kae, zahvaljujui
svom imamu iz Kaknja Senadu ef. Kobilici. Jako je dobro asistirao ef. Kapi
pri tumaenju Kurana, a posebno, po
njima najvanijeg ajeta br. 225 sure
El-Bekara (Krava) od devet redaka,
na kojima su se zadrali vie od pola
Radilo se o kursu tefsira
Pie: Ale Kamber, Livno,
sata
uspjeno uvodei mlae u sutinu
18.08.2012.god.
na kojem je mr. Kapo
poruke. Ovaj ajet je najodabrallah jje - nema boga
g osim niji. Valja ga uiti posebno nakon
na izuzetno zanimljiv,
Njega - ivi i Vjeni! Ne tespiha i naveer. U njemu je ponaneposredan i polaznicima
obuzima Ga ni drijeme ni jbolje opisana Vjeitost i Mo Allaha,
san!
Njegovo
je ono to je na nebesima d.. Sve bi palo i nestalo u djeliu
prihvatljiv nain, metodom
i to je na Zemlji! Ko se moe pred njim sekunde da Allah, d.., samo na tren
reenica po reenica, ajet
zauzimati za nekoga bez doputanja pusti van Svoje kontrole kosmos,
Njegova?! On zna ta je bilo i prije Zemlju i sve to je stvorio. Zato Njepo ajet, duz po duz,
njih i ta e biti poslije njih, a od ga drijeme i san nikad ne obuzimatumaio dijelove Kur`ana,
onoga to On zna - drugi znaju samo ju, zapoinjao je ef. Kapo tumaenje
onoliko koliko On eli. Mo Njegova da bi nastavio Deli ili neko od mlaih
izmamljujui i njihova
obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu sudionika kursa zavretak misli na
ne dojadi odravanje njihovo; On je nain da ni Kapine sluae nije ni na
tumaenja uz njegovu
Svevinji, Velianstveni!! (El-Bekara/ trenutak obuzimao drijeme. Napropomo.
tiv, svaki put su sa izuzetnom panjom
Krava, 225.).

Mr. Hasib ef. Kapo poduavao

uenju Kurana s rrazumijevanje
azumijevanjemm
A

24. august - 6. evval

40

9-godinji ua Abdulah Hadi

Ef. Kapo ajet po ajet

i aktivnou sudjelovali u tumaenju strunjaku svjedoi i injenica da mu je
postavki Kurana, naravno uz pomo i od devetero djece koje ima sa Livanjkom
metodiko navoenje iskusnog magis- Fatom, ak petero hafiza, od kojih je sin
tra Kape, koji je nakon zavretka GHM Abdulah upravo ovog ramazana na Svjetszavrio FIN u Rijadu gdje je i magis- kom takmienju uaa Kurana u Kairu
trirao, te tamo ostao 29 godina raditi osvojio drugo mjesto u svojoj kategoriji.
do povratka sa dijelom porodice u Sa- Jedna od osobina ef. Kape je i da u svakoj
rajevo prije dvije godine. Ef. Kapo je uz prilici koja mu se ukae tumai Kuran
tefsir mladim livanjskim uaima rado pa i onim Bonjacima koji rijetko zalaze
tumaio i odreene hadise, te predstav- ili uope ne ulaze u damije, a kuranske
ljao i preporuivao odabrane dove.
poruke i poziv u islam e uputiti u zgodNa slian, sebi svojstven i metodiki noj prilici i nemuslimanima, smatrajui
prilagodljiv nain, ef. Kapo je drao i to svojom vjerskom obavezom. Uinio je
vazove za sve klanjae nakon namaza u to, kako kae, u nekoliko navrata i za vriLala-painoj damiji, posebno nakon ter- jeme ovogodinjeg ramazana provedenog
avija. Da se radi o izuzetnom vjerskom u Livnu.
Alen Deli - Livnjacima za primjer

Ef. Kapo sa mladim uaima Kurana u Livnu

24. august - 6. evval

41

Mali tefsirai ispred damije

sa ef. Kapom

Islamske teme
Poune prie

Zaprosila ga dennetska hurija

Kad mu je se majka
pribliila, ula je kako
ponavlja iste rijei: Ne,
moram prvo da pitam
majku! Kad je ula ove
rijei, rekla mu je tri puta:
Sine, ja sam, tvoja majka.
im je uo glas svoje majke,
progovorio je: Majko,
vidim ispred sebe prelijepu
djevojku, nikad u ivotu
nisam ljepe vidio. Vidim
je, dola je i hoe da me
zaprosi, hoe da se uda za
mene, a ja joj govorim da ne
mogu pristati dok majku ne
upitam. A majka mu ree:
Ima moju dozvolu sine, to
je tvoja hurija iz Denneta!
Pripremio: Saudin Cokoja

jegov sluaj prenio nam je

ejh Muhammed Hasan na
jednoj od svojih hutbi rijeima: Ovog ramazana uo sam nevjerovatnu priu. Rije je o jednom naem mladiu (iz Egipta) i naem sinu.
Bio je izuzetno bogobojazan i pokoran
svojoj majki. U svojoj najljepoj mladosti, iznenada se razbolio i pao na
smrtnu postelju. Nije imao ni trideset
godina...
Porodica i rodbina bili su u oku a
posebno njegova majka koja je gledala
kako joj sin umire. Znala je da njegovom smru gubi jedinog i pravog prijatelja, onog prijatelja kojeg je ona rodila,
ali od Allahovog odreenja se ne moe
pobjei.
Svjedoci tvrde, dok je leao na krevetu i dok se pripremao da napusti ovaj
svijet, ule su se udne rijei koje je izgovarao u tim zadnjim trenucima svog
ivota. Gledao je u jednu taku ispred
sebe i obraao se nekome rijeima: Ne,
moram prvo majku pitati, ne, moram
nju prvo da pitam!

Otili su do njegove majke koja je bila u drugoj sobi

jjer nije
j mogla
g da gleda
g
kako
joj sin umire. eljela je da
bude sama. Obavijestili su je
da joj sin govori udne rijei
pa moda ona zna ta hoe,
jer je nju spominjao. Kad
je ula kod njega, leao je
na krevetu, uplakanog lica
mu je prila. Na njegovom
elu su izbijali graci znoja.
Kapljice znoja na njegovom
elu su bile poput bisera, a
jedan od znakova lijepog
zavretka na dunjaluku jeste i taj da se kod osobe koja
umire orosi elo od znoja.

Allahu ekber,
koji stepen, da
ti se Gospodar
smiluje i
poalje ti
ahiretsku enu
na dunjaluk
da te zaprosi,
a ti jo iv.
Nemojmo se
ovome uditi,
jer ovjek
prilikom
umiranja moe
svata da vidi
uz Allahovu
dozvolu.

Kad mu se majka pribliila, ula je

kako ponavlja iste rijei: Ne, moram
prvo da pitam majku! Kad je ula ove
rijei,
j
rekla mu je
j tri puta:
p
Sine, ja
j
sam, tvoja majka. im je uo glas svoje majke, progovorio je: Majko, vidim
ispred sebe prelijepu djevojku, nikad
u ivotu nisam ljepe vidio. Vidim je,
dola je i hoe da me zaprosi, hoe da
se uda za mene, a ja joj govorim da ne
mogu pristati dok majku ne upitam.
A majka mu ree: Ima moju dozvolu
sine, to je tvoja hurija iz Denneta!
24. august - 6. evval

42

Allahu ekber, koji stepen, da ti se Gospodar smiluje i poalje ti ahiretsku

enu na dunjaluk da te zaprosi, a ti jo iv. Nemojmo
se ovome uditi, jer ovjek
prilikom umiranja moe
svata da vidi, uz Allahovu
dozvolu, pa izmeu ostalog vidi Meleka smrti i vidi
ostale meleke koji su s njim
doli, da li su to meleci azaba ili meleci milosti, to je
do osobe kako je zasluila
i ivjela.

Rekao je Uzvieni Gospodar: Doista onima koji

govore: Gospodar na je Allah, pa
poslije budu ustrajni, silaze meleki:
Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se Dennetu, koji vam je obean.
(Fusilet, 30.).
I rekao je Poslanik, s.a.v.s.: Jadan
je onaj! Jadan je onaj! Jadan je onaj!
Ko, Allahov Poslanie!?, upitae
ashabi. Pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Onaj ko doivi starost jednog ili
oba roditelja pa i pored toga ne ue u
Dennet. (Sahihu-l-Muslim i Sunen
od Tirmizija).

Pogledi
(iz: Besjeda Bonjacima
- akademik dr. Ferid Muhi)

Biti Bonjak
U islam se i ne moe silom!
Sam Kurani kerim to striktno
zabranjuje! Musliman se ne
postaje na silu! Ni prijetnjom i
ucjenom. Ni podmiivanjem i
plaanjem! Platu muslimani ne
primaju na ovom svijetu. Niti
im neko moe platiti to to su
muslimani, taman i kad bi sve
vajcarske banke zaduio da mu
to urade. iro raun muslimana
otvoren je na mjestu do kog niko
od stvorenja nema pristupa
Pripremio: Adem Zalihi
onjaci su, uz Albance i Turke,
jedan od tri naroda Evrope iji
pripadnici su u najveem broju
muslimani. Treba imati u vidu da je drava
Bonjaka kraljevina Bosna, tokom cijelog
svog postojanja, dakle od 1180. do 1463.
godine, bila i prva i jedina multireligiozna
drava, sa zakonski regulisanom vjerskom
i kulturnom tolerancijom. Kao takva, Bosna je predstavljala ne samo potpuni izuzetak koji je odudarao od prakse i propisa
svih drugih evropskih drava iz tog perioda, nego je upravo zbog svoje religiozne tolerancije bila stalno meta najeih papskih
poslanica o ekskomunikaciji i patrijarhijskih anatema, kao i vojnih napada motivisanih dubokim neprijateljstvom prema
vjerskoj toleranciji!
U kontekstu tradicije vjerske tolerancije u kraljevini Bosni, postaje jasno da
sultan Mehmed II el-Fatih jednostavno
nije mogao birati gdje da objavi svoju
Adhnamu, uvenu povelja izdatu 26. maja
1463., kojom se, po prvi put u povijesti
Evrope, jedan vladar obavezuje da e i on
lino, kao i svi drugi u njegovoj dravi, sve
institucije, i svi pojedinci, potovati religiozna prava svih crkvi i sljedbenika svih
religija na cijeloj teritoriji Bosne! Po svemu, taj epohalni dokument morao je biti
objavljen upravo u Bosni, i ni na jednom
drugom mjestu na svijetu, kao to ga je, u
to vrijeme, mogao potpisati samo vladar
islamske drave! S obzirom na ovaj eksplicitni dokaz potpune vjerske tolerancije
valja odmah istai: u Bosni nije bilo nikakvog islamiziranja, kao dravnog projekta
osmanlijskih vlasti, bilo prinudnog, bilo
institucionalno podranog.

U islam se i ne moe silom! Sam sistematski i promiljeno pokuavati da

Kuran kerim to striktno zabranjuje! Mu- se degradira cijeli jedan narod i to u ime
sliman se ne postaje na silu! Ni prijetnjom i militantnog nacionalistikog ovinizma i
ucjenom. Ni podmiivanjem i plaanjem! vjerske mrnje.
Ovaj pokuaj da se ono to je najplePlatu muslimani ne primaju na ovom svijetu. Niti im neko moe platiti to to su menitije i najuzvienije u identitetu Bonjaka - naime upravo islam kao njihova
muslimani, taman i kad bi sve vajcarske
j
banke zaduio da mu to urade. iro raun nacionalna vjera! - iskoristi s ciljem da se
muslimana otvoren je na mjestu do kog dovede u pitanje njihov moralni integritet, da se inficira njihova povijesna svijest
niko od stvorenja nema pristupa.
Nai pradjedovi nisu nikakvu vjeru iz- i da se trajno optereti savjest buduih gedali, nego su izabrali i priklonili se treoj i neracija Bonjaka, uistinu je jedna od najposlednjoj rijei Bojoj, zato to su je pri- perverznijih ismijavanja o vrijednostima u
hvatili kao najviu i ultimnu istinu! I kada historiji svjetskih religija. Oni koji su fabrisu to uinili, njihov ivot na ovom svijetu kovali i u prvi plan obrazovanja, knjievnije postao ni laki ni sigurniji, nego mno- nosti, historije, politike, drutva unijeli ovu
go tei i mnogo nesigurniji. A oni koji su notorno lanu crno-bijelu ornamentiku
izabrali da ostanu krani, bilo kao orto- prokletstva-kletve-ekskomunikacije-anatedoksi, bilo kao katolici, odnosno oni koji me na Bonjake, viestuko su zasluili da
su ostali u judejskoj vjeri, ne samo da nisu sami budu i prokleti i anatemisani, kao nabili izloeni nikakvom progonu, nego su cionalistiki i klerikalni inkvizitori, koji su
naprotiv ivjeli neuporedivo lake i sigur- poinili najvei grijeh prema vjeri time to
su pokuali Bonjacima zabraniti slobodu
nije od muslimana!
Njihov ivot nije se ni za dlaku morao vjere i progoniti ih za navodni grijeh pomijenjati. Njihove ivotne navike i obiaji, turivanja i turske krivice! Ali niti musliostali su isti. Njihove kue, njihova trpe- mani kao vjernici, niti Bonjaci kao narod,
za, njihova vjerska tradicija, krsna i ku- nisu od onih to kletve bacaju i proklinju!
na slava, svinjetina i rakija, vino i kandila O neka su sto puta blagosloveni nai pradjedovi koji su imali vjere i snage da drage
uz ikone, nita od toga nije se
volje i slobodne savjesti izaberu
mijenjalo. A povrh svega, oni
treu i posljednju Rije Boju
nisu sluili vojni rok, jer su kao
kao svoju istinu! Neka nikada
Biti Bonjak
inovjerci bili osloboeni te obane presui izvor nae zahvalnoto znai: ne
veze. Jeste, plaali su neku vrstu
sti njima koji su nas Bonjake,
oekivati
otkupnine - nizamiju! Iznos
po cijenu tolikih odricanja, uz
ni jednu
je bio striktno odreen: jedno
toliku hrabrost i istrajnost, odrnezasluenu
janje godinje po ovjeku! Bila
ali do danas u islamu!
privilegiju, a
je to nevjerovatno niska cijena,
Znajte da njihova odluka
ipak spremno
istinski bingo za tu ogromnu
nikada nije ukljuivala nikakv
prihvatiti sve
privilegiju.
grijeh i da otuda ne sadri nikaodgovornosti
Nai pradjedovi, koji su
kav grijeh krivice!
moralno
izabrali da prihvate islam
I zato, Bonjaci, nikada vie
(neka ih Allah, d.., nagradi
ispravnog
nikome ne polaite rauna o
za to!) - morali su iz temelja
ovjeka!
tome zato ste muslimani, ni
promijeniti cijeli koncept dokako to da su vai pradjedovi
tadanjeg ivota, uz preuziimali hrabrosti izabrati istinu u
manje potovanje, i upranjakoju su povjerovali, a da njihovi
vanje svih obaveza koje islam
kao vjera podrazumijeva: od promjene to nisu mogli ni smjeli uiniti! Recite: svaivotnih navika do potpune reorgani- kome svoje, a mi se radujemo svojoj vjeri,
zacije duhovnog ivota, uz obavezu da vjeri naih pradjedova, jer vjerujemo u istise slui vojska. I to u armiji drave koja nitost Kuran kerima kao u treu i posljedje, kao svjetska sila, gotovo neprestano nju Rije Boju!
Biti Bonjak to znai: ne oekivati ni
ratovala na ogromnom podruju i na tri
kontinenta, i u kojoj je vojni rok trajao jednu nezasluenu privilegiju, a ipak spreprosjeno osam (8) godina! Ta je obaveza mno prihvatiti sve odgovornosti moralno
bila toliko univerzalna, smatrala se toliko ispravnog ovjeka! Biti Bonjak, to znai
svetom, da je obuhvatala i samog sultana, preuzeti sve ljudske obaveze, odgovarati
koji je bio duan na elu svoje vojske ra- potpuno za sve svoje postupke, initi uvijek
sve najbolje to moe, odbraniti bezuslovtovati praktino cijelog svog ivota!
Zaboraviti da je islam prihvaen do- no svoju vjeru, svoju zemlju, svoj identitet,
brovoljno, da je predstavljao daleko veu ne dozvoliti sebi ni grijeh, ni runu rije,
obavezu, da je bio skopan sa radikalnom kloniti se svakog nasilja i injenja nepravde
promjenom dotadanjeg ivota, i da je, i za sve to - ne oekivati nikakvo priznanje,
konano, dobrovoljnim prihvatanjem isla- ni nagradu. Jer, dobro upamti: Bonjak se
ma drastino rastao rizik od smrti u ratu, raa, Bonjak se ne postaje! Nisi ti izabrao
uz dugogodinje odsustvo najsposobnijih da bude Bonjak, nego si ti izabran da buj
mukih glava od kue i sve ono to je to de Bonjak!
Pa budi to to jesi - BONJAK.
znailo za porodicu i domainstvo, znai
24. august - 6. evval

43

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima

Mauzer je najavio da e on
osloboditi Brko od Muslimana

Nastavljamo sa objavljivanjem
svjedoenja Srba o ratnim
zloinima nad Bonjacima
tokom agresije na Bosnu i
Hercegovinu. I ova svjedoenja
koja emo objaviti dogodila su
se u sklopu sudskih procesa
pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi

rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo svjedoenjem Milorada
Mie Davidovia, danas penzioner a u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio
je glavni inspektor policije Saveznog SUPa. Oenjen sam i trenutno ivim u Beogradu. Penzionisao sam se iz policije i trenutno sam akcionar u jednoj graevinskoj
firmi. Imam dvoje odrasle djece i unuadi.
Kao inspektor u Saveznom SUP-u, odgovornosti su mi bile sljedee: Koordinacija
rada raznih policijskih snaga u republici,
davanje savjeta i instrukcija republikama,
koje su republike mogle da prihvate ili
odbiju. Savezna Vlada je ovlastila Savezni
SUP da odrava kontakt sa republikim
MUP-ovima i vri instruktivni nadzor. O
izvrenim poslovima je Savezni SUP trebalo da izvijesti Saveznu Vladu.
Mauzer
Malo prije 1. maja 1992. odran je
miting na gradskom trgu u Bijeljini.
Vidio sam kad je policija zatvorila trg.
Okupili su se mjetani, vojni rezervisti,
aktivna i rezervna policija. Bio je prisutno cijelo rukovodstvo lokalnog SDS-a,
kao i poslanici u Skuptini RS: Mii,
Kianovi i Kerovi. Mauzer je govorio
sakupljenim ljudima kroz megafon i najavio da e on osloboditi Brko od Muslimana. Okupljeni ljudi poloili su javnu zakletvu da brane srpske zemlje i srpska himna je odsvirana. Izgledalo je kao
da Mauzer komanduje cijelom policijom,
on ih je postrojavao i nareivao im.

Pripadnici Srpske dobrovoljake

garde su takoe bili prisutni. Predvodili
su ih Pejo i Saa i Legija, obojica u policijskoj uniformi sa oznakama visokog
oficira policije. U to vrijeme je Panti
jo uvijek bio naelnik policije u Bijeljini. On je bio taj koji je dao uniformu
Jelisiu kad je otiao u Brko. Izmeu
perioda kada sam bio stacioniran na
Vracama i odlaska u Bijeljinu proveo
sam otprilike mjesec dana u Beogradu. Mislim da je to bilo krajem juna ili
poetkom jula 1992. Tokom ovog perioda sam uo da su Mirko Blagojevi
i njegovi radikali postavili kontrolne
punktove oko Bijeljine i praktino zaustavili svo kretanje u grad ili iz njega.
Postojao je sukob izmeu Blagojevia i
Mauzera, vjerovatno oko podjele plijena
iz okoline Srebrenice i Bratunca i zato
to su Jeuri i Mauzer imali potpunu
kontrolu u gradu i nisu dijelili plijen sa
Blagojeviem i radikalima. Zbog toga je
Blagojevi blokirao grad. Neko iz SDSa u Bijeljini me se sjetio i injenice da
sam u Beogradu a da potiem iz Bijeljine, nazvao Petra Graanina i zamolio
ga za pomo.
Kao rezultat toga, Graanin me je
poslao u Bijeljinu da rijeim problem.
Zatekao sam Mauzera u SUP-u u Bijeljini kako plae. Rekao je da su ga radikali
zarobili i dobro prebili. Mauzer je svakako bio propalica i seoski ilko i sebe je
postavio za predsjednika Kriznog taba.
Nakon toga sam posjetio Mirka Blagojevia i predloio mu da potpie deklaraciju u kojoj radikali trae da se Muslimani u Bijeljini zatite i da se sprijee
protjerivanja. Uspeo sam da ga ubijedim
da potpie ovu deklaraciju, nakon ega
se Blagojevi sloio da podigne blokadu
Bijeljine.
Mauzerova biva garda koja je bila u
Brkom sastojala se od 500-600 ljudi iz
okoline Brkog i Bijeljine. Ovo je u stvari
bila jedinica SDS-a u Brkom i niko od
njih nije eleo da bude ni pod kontrolom
vojske niti policije da ne bi bili poslati na
liniju fronta. Jedinica je uspostavljena
kao jedinica SDS-a i trebala je da bude
model drugim jedinicama pod kontro24. august - 6. evval

44

lom i komandom SDS-a. Samo 150-200

od njih je bila aktivno ukljuena u vojni ili policijski posao. Ostali su bili kod
kue i radili u optini i raznim SDS organizacijama.
Operacije u Zvorniku i ute ose
Moj sljedei zadatak je bio Zvornik.
Mislim da mi je potpukovnik Salapura
ispriao za Zvornik tokom jedne od posjeta.
j Salapura
p mi jje ispriao
p
za probleme
p
oko utih osa. Krizni tab je takoe traio moju
j p
pomo u vezi paravojne
p
j formacije
j utih osa. Ovo jje bila p
paravojna
j ggrupa, navodno pod kontrolom ue, njegovog brata Repia i novinara iz asopisa
Duga. Imali su otprilike 300 naoruanih ljudi koji su zauzeli SUP u Zvorniku
i nametnuli sebe kao jedinu
j
vlast. Svi ovi
ljudi su bili iz Obrenovca, apca, Beograda i Loznice u Srbiji i smjestili su svoj
tab u zgradu pored SUP-a. Nakon to je
preuzela kontrolu u Zvorniku, ova grupa je
p
j pljakala
pj
imovinu i plijen
p j odnosila
u Srbiju. ute ose su takoe oduzimale
u razbojnitvu vozila od civila. Velibor
Ostoji, Ministar za informisanje u RS je
bio jedan od onih iji auto su oteli. Mio
Stanii je bio taj koji mi je rekao za to
da jje Ostojiev
j
auto otet. Spomenuo
p
mi
je i druge iji auto su ute ose otele. Bili
su povezani sa Markom Koromanom,
naelnikom SUP-a na Palama, koji im
je dostavljao bjanko saobraajne dozvole
i omoguio im da ponovo registruju oteta
vozila i tako ih prodaju. Tokom pripreme
za upad
p u Zvornik elio sam da saznam
gdje je uo u Zvorniku. Jeki, koji je radio u kabinetu ministra unutranjih poslova i Marko Pavlovi su doli u Bijeljinu
par dana prije planiranog upada u Zvornik i nali se sa mnom. Rekli su mi da
uo nikad ne spava u Bosni nego u Srbiji i ponudili su se da mi kau tano gdje
je to pod uslovom da nakon to ga moji
ljudi
j
nau i uhapse,
p da gga likvidiraju.
j
Moj glavni cilj je bio da naem uu pa
sam se pretvarao da pristajem na dogovor
kojij su Pavlovi i JJeki nudili. Ovo sam
uinio samo da bih saznao gdje je uo
bez ikakve namjere da ga likvidiram.

Tada su mi rekli da uo spava

p
u
apcu
p ali mi nisu dali adresu. Pavlovi
mi jje rekao da je
j on dao ovlaenje
j ui
i njegovim
jg
ljudima
j
da se slobodno kreu izmeu Bosne i Srbije.
j Glavni razlogg
zbogg kojeg
j g su htjeli
j da ga
g se otarase je
j bio
to su ute ose zatvorili neke Muslimane
u elopeku i 40-60 ljudi je ubijeno. Oni
nisu htjeli da se ovo sazna.
Izvjestio sam Dragana Andana i jo
trojicu
j iz Saveznogg SUP-a o situacijij i
poslao ih u abac. Oni su trebali da se
jjave JJekiu i on jje trebalo da im kae
gdje se tano uo krije, nakon ega
bi oni izvrili njihove
j
naredbe. Andan
i njegovi
j g ljudi
j
su nali uu u jjednom
stanu u apcu, uhapsili ga i tajno ga
vratili u Bijeljinu
j j
ggdje
j jje zadran i ispitan. Hapenje i zatvaranje ue je
drano u tajnosti, samo smo moji ljudi
i ja znali za to. Jeki i Pavlovi su vjerovali da jje ubijen
j ali to nije
j bilo tako.
uo mi jje rekao u kojoj
j j kui su njegov
jg
brat Repi i novinar iz Duge u elopeku,
p
optina
p
Zvornik. Odredio sam
Dragana Andana da ode u elopek i
nae Repia i novinara, da ih uhapsi
i odvede u Bijeljinu. Planirao sam da
upad u Zvornik bude tu no i pripremio sam svoju ekipu za ozbiljan sukob.
Nakon to je uhapsio Repia i novinara, Andan je trebalo da me kontaktira,
nakon ega
g bi p
poeo upad
p u Zvornik.
Dragan Andan je otiao u elopek i
ubrzo naao i uhapsio novinara i Repia. Tom prilikom je naao oko 1,5
kg zlata, koje je dijelom bilo otopljeno
zlato iz zuba raznih rtava, kao i drugo
ukradeno zlato.
Dao sam zadatak Kariiku i njegovojj ekipi
p da uu u Zvornik iz Karakaja
j
i ekovia i da zauzmu zgradu
g
u centru
Zvornika, koja je bila glavni tab utih
osa. Ta zgrada je bila pored SUP-a. Nakon to su osigurali zgradu trebalo je da
uhapse sve ljude koje nau. Grupa od 50
vojnika,
j
kojij su bili vojna
j jjedinica VRS,
trebalo je da krene od mosta u epku, da
pree most preko Drine, ue u Srbiju sa
dozvolom MUP-a Srbije i da nastave uz
rijeku. Jedinica vojske je trebalo da pree
most kod Malog Zvornika, da zauzme
zgradu
g
SUP-a i jo
j jednu
j
zgradu
g
u kojoj su takoe bile ute ose. Nakon to
smo moja grupa i ja preli u Srbiju, takoe je trebalo da se vratimo u Zvornik
preko brane na hidroelektrani u Malom
Zvorniku. Na cilj je bio da doemo
do zgrade prije Kariikovih ljudi, poto
sam se brinuo da Kariikova grupa nee
odraditi posao kako treba. Na kraju smo
mi i Kariikova grupa stigli do zgrade u
isto vrijeme. Nai ljudi su zauzeli zgradu
tako to su ubacili suzavac i uhapeno je
170 ljudi. Meu uhapenima je bio ef
opte slube SUP-a Zvornik, jedan lan
Kriznog taba i jedan lan Skuptine optine. Oni su saraivali i uestvovali u

uo mi je
rekao u kojoj
kui su njegov
brat Repi i
novinar iz Duge
u elopeku,
optina Zvornik.
Odredio sam
Dragana
Andana da ode
u elopek i
nae Repia i
novinara, da ih
uhapsi i odvede
u Bijeljinu.
Planirao sam da
upad u Zvornik
bude tu no i
propremio sam
svoju ekipu za
ozbiljan sukob.

pljakanju, krai automobila,

oruja i opreme tako to su izdavali potvrde kojima se ova
imovina mogla prevesti preko
granice u Srbiju. Kao rezultat akcije tih 170 uhapenih
lica prevezeno je u Bijeljinu.
Od uhapenih lica su uzeti
podaci, uzete izjave i na kraju su predati vojnoj komandi
u Zvorniku, koja
j je
j bila pod
p
Tolimirom. uo, Repi i novinar bili su ispitivani od strane Andana i Salapure. Nakon
toga je sastavljen izvjetaj o
akciji i njihovoj umijeanosti
i taj izvjetaj je predat Vojnom tuilatvu u Bijeljini.
Sud je donio rjeenje kojim
im je odredio pritvor i oni su
bili odvedeni u Vojni zatvor u
Bijeljini, koji se nalazi u kasarni.
Nakon akcije u Zvorniku SDS je
stalno insistirao na tome da ja budem
protjeran iz Bijeljine. Otprilike 10
dana je trajala intenzivna kampanja
protiv mene u Bijeljine, koja je proi24. august - 6. evval

45

zilazila iz SDS-ove elje

j da
me se otarasi. irili su prie
o tome da smo moji ljudi i
ja bili antisrpski raspoloeni, da tuemo Srbe i titimo
Muslimane. Jedna od tih
pria je bila o tome kako
smo ja i moji ljudi zaustavili
i prebili jednog Mauzerovog
pratioca. To je bio kriminalac od otprilike
p
40 ggodina,
poznat po imenu oro, koji
je ukupno 22 godine proveo
u zatvorima. Kad je rat poeo bio je u zatvoru u Foi.
Mi jesmo zaustavili to lice.
On je vozio traktor sa prikolicom na koju je bila natovarena ukradena imovina
iz muslimanskih kua, osim
toga krio je policijski as
koji je bio na snazi u to vrijeme. Sljedei dan je bila vijest na radiju kako
smo mi zaustavili obinog, estitog oveka dok se vraao sa njive, sa etve i
da smo ga ozbiljno pretukli samo zato
to je Srbin.

Zelena transferzala
Kosovo

Na Kosovu ivi oko 140 hiljada Srba?

U

z podatke pravoslavne crkve, kosovski dodatak prima od 130.000 do 140.000 Srba na Kosovu, a da bi se
napravio registar svih osoba koji ive na Kosovu potreban je
popis, rekao je bivi ministar za Kosovo u Vladi Srbije Goran
Bogdanovi, prenosi Politika.
Bogdanovi je rekao da se ne
mora sprovoditi popis da bi se
sprijeile malverzacije sa kosovskim dodatkom i ocijenio
da je dovoljno da se pomo
centralizuje, da ide iz jednog
centra i da se tano zna ko je
za ta odgovoran, od drave do
lokalne samouprave i javnih
slubi. Prema rijeima biveg
sekretara u Ministarstvu za Kosovo u Vladi Srbije Olivera Ivanovia, prole godine je, kada
je raen popis za cijelu Srbiju,
proputena prilika da se to uradi, sada nije realno, a i mnogo
bi kotalo.

Broj Srba prije rata na Kosovu, dakle prije 1999. godine bio je
daleko vei. Procjenjuje se da je Srba na Kosovu bilo oko 350
hiljada. Prema sadanjim pokazateljima vie od pola Srba je otilo sa Kosova.

Srbija

Albanci kupuju srpsku zemlju i ne pitaju koliko kota

S

rbi sa Kosova prodaju zemlju za ogromne sume

novca i kupuju stanove i kue po Srbiji, najvie u
Beogradu. Hektar zemlje u okolini Graanice dostie
nevjerovatnih 300.000 eura, a Albanci kupuju ne pitajui za cijenu. Albanci su naroito zainteresovani za
srpsku
p
zemlju
j u optini
p
Graanica i ne pitaju
p j koliko
kota. to je zemljite blie gradu, to je cijena vea.
Albanci daju pare za strateki vano zemljite u centrima sela i pored puteva. Oni to uzimaju samo dok
ne kupe kljune dijelove, jer znaju da e ostatak kupiti po mnogo nioj cijeni. Sve se radi preko srpskih
advokata u Graanici.

Prizren

Prva generacija profesora bosanskog jezika u Prizrenu

B

onjaci Kosova dobili su svoju pr vu generaciju profesora bosanskog jezika i k njievnosti,

na kon to je est svrenih studenata Edukativnog
fa kulteta u Prizrenu, sa najveom ocjenom odbranila diplomske radove pred trolanom komisijom
u sastavu dr. Sadik Idrizi, dr. A hmed K asumovi
i dr. Esad Kurejepi. Osnovna karatkteristika diplomsk ih radova, prema rijeima doktora Idrizija,
ujedno i mentora, je to su svi radovi autentini i
obraiva li su jjezike i kulturne osobenosti ggovora
upe, Gore i Podgora u odnosu na standardni bosansk i jezik, dok je jedan rad tretirao nauno djelo
a kademika A lije Dogovia.
24. august - 6. evval

46

Sandak

Bonjaki politiki predstavnici iz SDA i SDP-a glasali za obiljeavanje

godinjice navodnog oslobaanja Prijepolja od Osmanske imperije
I
ako u Prijepolju veinom ive Bonjaci nedavno je prijepoljska skuptina donijela odluku o obiljeavanju godinjice
navodnog oslobaanja Prijepolja od Osmanske imperije. Za
tu odluku glasali su bonjaki politiki predstavnici iz SDA i
SDP-a. Tim povodom je Predstavnitvo Sandaka za Skandinaviju uputilo otvoreno pismo bonjakim predstavnicima u
Skuptini optine Prijepolje lanovima SDA i SDP. Va postupak vrijea nacionalno dostojanstvo, vrijea i poniava nacionalni i svaki drugi bonjaki identitet. Uvreda i ponienje
ogledaju se u tome to navodno osloboenje Sandaka 1912.
godine u stvarnosti predstavlja srpsko-crnogorsku okupaciju Sandaka. Rezultat tog oslobaanja vidi se u tome to su danas u Prijepolju kao i u cijelom Sandaku kolski programi
stopostotno srpski iako u Prijepolju i Sandaku
Bonjaci ine polovinu autohtonog, starosjedilakog stanovnitva? Rezultat tog osloboenja
je i to da danas ni jedna kola u prijepoljskoj
optini ne nosi ime nekog od Bonjaka jal Bonjakinja?
Rezultat tog osloboenja je i to to je direkR
tor prijepoljskog doma kulture uvijek Srbin i to
odkad postoji taj dom kulture a to je vie od
trideset godina. Isto toliko dugo direktor komunalnog preduzea u Prijepolju je Bonjak?
Zato li je to tako? Rezultat tog osloboenja je
i to da Bonjaci u Prijepolju danas ak ni u svojoj kui, u svojoj familiji, a kamo li na radnom
mjestu, na ulici ne zbore svojim maternjim,
bosanskim jezikom? Puno je toga to je Bonja-

cima donijelo to, ko bajagi, osloboenje 1912. godine. Da

li ste se vi, bonjaki predstavici u optinskoj skuptini, bar
jednog trenutka upitali ta su Bonjaci doivjeli pri tom, navodnom osloboenju Sandaka 1912.? Da li vama ita znae
historijske injenice da je tada u Plavu pokrteno 12.000 Bonjaka i da je, samo u jednom danu, javno strijeljano 76 onih
koji su odbili da se pokrste? Da li vama ita znai injenica da
su tada svi Bonjaci sa prostora izmeu Nove Varoi i Prijepolja (Drenova, Meugorje, Kosatica) protjerani, dijelom
pobijeni, njihova mezarja razorana, imovina oteta

Novi Pazar

Nova novopazarska tradicija: Kolektivni sunet za 150 maliana

G
radska uprava Novog Pazara i prijatelji iz Turske po drugi put organizuju
akciju besplatnog suneta u Novom Pazaru.
Za kolektivni sunet prijavilo se mnogo
vie djeaka nego to je bilo oekivano.
Ove godine za kolektivni sunet odabrano
je 150 deaka sa teritorije Novog Pazara.
U ordinaciji doktora Marovca u Novom
Pazaru poelo je kolektivno suneenje
150 maliana sa teritorije Novog Pazara.
Dnevno kroz ovu polikliniku e proi po
petnaestak deaka. Pomonik gradonaelnika, Faruk Suljevi je izrazio zahvalnost
prijateljima iz Istanbula, drutvu Prijatelji Sandaka i podsjetio da e osim
suneta, prvog septembra u prostorijama
Kulturnog centra biti odrano i zajedniko venanje za 15 parova. Svaki osuneeni
malian e na sveanoj manifestaciji, koja
e biti njima u ast organizovana 31. avgusta u bati Doma omladine, dobiti biciklo marke SALCANO i odijelo od prijatelja iz Istanbula.

24. august - 6. evval

47

Islamnet
Velika Britanija

Palestina

Islamske daije iskoristili Islamsko-kranska komisija okupirane Palestine: Izrael

Olimpijske igre za javnu eli mesdid Al-Aqsa pretvoriti u jevrejski hram
komisija okupi- jevrejskog grada je plan koji su osmipromociju islama
Islamsko-kranska
rane Palestine uputila je ovih dana slili jevrejski ekstremisti, navodi se u

edavno zavrene ljetnje Olimpijske igre u Londonu bile

su glavni medijski dogaaj u svijetu
proteklih dana. Za mnoge su Olimpijske igre bile dobra prilika za
promociju vlastitih vrijednosti. Ljetnje Olimpijske igre u Londonu ostat
e upamene i po vjerskim misionarima, naroito islamskim i kranskim
misionarima, koji su svakodnevno
na ulicama Londona, odnosno ispred
Olimpijskog sela pozivali turiste,
sportiste i ostale posjetioce sportskih
dogaaja da se prihvate njihova vjerska ubjeenja. Jedni pored drugih,
kranski i islamski misionari su
dijelili promotivne letke, Biblije,
Kurane i druge materijale. Islamski i kranski misionari su vodili
meusobne rasprave ija je vjera ispravnija. Kada su u pitanju islamski
misionari ili daije oni su bili organizirani u jedan tim kojeg su nazvali
Islamski tim. Islamski tim je bio
dobro organiziran i sa velikim brojem daija. Mladi momci i djevojke
sa dobrim znanjem engleskog jezika
i islama vjeto su komunicirali sa
masom posjetilaca Olimpijskih igara.
Prema objavljenim video prilozima sa
navedenih aktivnosti Islamski tim
je bio ubjedljiv, za vrijeme trajanja
Olimpijskih igara, zahvaljujui islamskom misionarstvu ili davi ovog
tima, dobar broj turista i sportista je
prihvatio islam.

svijetu ozbiljno upozorenje o namjerama Izraela da falsificira historiju o

Jerusalemu, odnosno o Starom gradu
gdje se nalazi sveti harem. Izraelska
okupatorska vlast pokuava da nametne lanu jevrejsku historiju o Hramskom brdu ili Hramskoj gori, odnosno o postojanju svetog
jevrejskog Salomonovog
hrama (jeruzalemski - Salomonov Hram je simbol
idovske vjere). Komisija
upozorava da okupatorska
vlast ne kopa samo tunele
tragajui za arheolokim
ostacima
Salomonovog
hrama, ve namee lanu
jevrejsku historiju o ovim
prostorima a sve s ciljem da
se Izraelu da pravo na Svetu
zemlju. Izraelska iskopavanja i tvrdnje o postojanju

saopenju Islamsko-kranske komisije okupirane Palestine. Ova Komisija

jo upozorava da jevrejski ekstremisti
na navedeni nain ustvari ele da judeiziraju sveti mesdid Al-Aqsa i to tako
to misle Al-Aqsu pretvoriti u svoj jevrejski Salomonov hram.

Saudijska Arabija

Nu univerzitetima u Americi danas studira 50 hiljada Saudijaca

raljevska porodica Saudijske Arabije svake godine plaa oko 120 hiljada stipendija za saudijske studente koji
studiraju u Americi, Velikoj Britaniji i
drugim zemljama na zapadu. Prema
podacima Ambasade Saudijska Arabije
u Sjedinjenim Amerikim Dravama
trenutno studira oko 50 hiljada Saudijaca. Na nekoliko amerikih univerziteta studira i po 300, pa i 400 Saudijaca.
Zanimljivo je istaknuti informaciju da

24. august - 6. evval

48

je sve do 2005. godine broj saudijskih

studenata u Americi najvie dostizao
dvije i po hiljade studenata. Nakon
2005. godine kraljevska vlast pokree
program stipendiranja Saudijaca. Zahvaljujui tom programu brojni mladi
Saudijci i Saudijke, tano njih 120 hiljada, dobili su stipendije za studiranje
na zapadu. Od 50 hiljada Saudijaca koji
studiraju u Sjedinjenim Amerikim Dravama njih 30 % su ene.

Irak

Afganistan

Tokom ramazana u Iraku ubijeno 409 ljudi

Za opremanje afganistanske
policije i vojske Amerikanci
uloili 43 milijarde dolara:
U 2012. ti isti afganistanski
policajci i vojnici ubili 40
NATO-vih vojnika

veti mjesec posta ramazan je mjesec

kad se muslimani radi Allaha usteu od
jela i pia i drugih uitaka i kada je ibadet
na prvom mjestu za svakog muslimana.
Naalost, ovogodinji ramazan u Iraku bio
je najkrvaviji mjesec, mjesec u kojem je
najvie ljudi ubijeno u posljednje dvije godine. Drugog dana ramazana, u oruanim

napadima irom zemlje ubijeno je 113 ljudi a 259 je ranjeno. Ubistva su se desila
usljed postavljenih auto-bombi, atentata
i slino. Ime i prezime poinioca u ovoj
prii je manje vano, naalost, svi dokazi
upuuju na to da su ubice i ubijeni uglavnom muslimani. Takoer, zavretkom ramazana primjetan je pad nasilja u Iraku.

P
Ujedinjeni Arapski Emirati

Knjiga o poslaniku Muhammedu, a.s., teka hiljadu kilograma,

duga pet metara, a njena izrada kotala je tri miliona dolara

zaslanik vladara Dubaia i ministar finansija u Vladi Ujedinjenih Arapskih

Emirata eik Hamdan bin Rashed Al
Maktoum proteklih mjeseci prezentirao
je u javnosti najteu, najduu, najdeblju
i najskuplju knjigu o poslaniku Muhammedu. Ova knjiga je upisana u Ginisovu knjigu rekorda kao najtea i najdua
knjiga o poslaniku Muhammedu. Knjiga

je teka hiljadu kolograma, duga pet metara, debela etiri metra, a njena
j
izrada
kotala je tri miliona dolara. eik Hamdan bin Rashed Al Maktoum kae da je
cilj tampanja ovakve knjige promocija
ivota i prakse poslanika Muhammeda
u svijetu. Spomenuta knjiga je tampana
na materijalu koji je mjeavina papira i
koe, a odtampanaa je u Njemakoj.

49

osljednjih mjeseci veoma esto iz

Afganistana stiu vijesti u kojima
se navodi da je neko od afganistanskih
policajaca ili vojnika okrenuo svoje
oruje prema vojnicima NATO saveza i da je tom prilikom ubijen jedan
ili vie stranih vojnika. U ovih osam
mjeseci 2012. godine na navedeni
nain ubijeno je 40 vojnika NATO
saveza. Takoer, na isti nain i istom
prilikom veliki broj NATO-vih vojnika je tee i lake ranjen. Broj ranjenih
vojnika se vjeto krije. Amerikanci za
sve optuuju talibane. Prema amerikim generalima, komandantima
NATO snaga u Afganistanu, talibani
su uspjeli ubaciti u redove policije i
vojske svoje obavjetajce koji uspjeno regrutiraju pripadnike afganistanskih policijskih i vojnih snaga da vre
napade na vojnika NATO-a. Ovaj
veliki problem se ne moe zaustaviti,
ubijanje amerikih i drugih vojnika
iz NATO-a svakim danom se sve vie
poveava. Prema amerikim vojnim i
obavjetajnim analitiarima ova ubistva su dokaz da su Amerika i NATO
poraeni u Afganistanu. U proteklih
deset godina okupacije Afganistana
potroeni su ogromni novci na obuku
i opremanje afganistanskih policijskih
i vojnih snaga. Za te svrhe Amerikanci
su do sada uloili 43 milijarde dolara.
Iako su uloili toliki novac, Amerikanci danas trpe ozbiljne gubitke od
onih koje su obuili, opremili i kojima daju redovnu mjesenu novanu
naknadu.

Maroko

Egipat

U Maroku oko 100 hiljada Mohamed Mursi odbio da primi telefonski poziv i estitku
nadriljenika izvodi magijske od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua
to je pobijedio na pred- Mursia da se javi na telefon i primi
obrede
N akon
sjednikim izborima Moha- estitku. Barack Obama je izvrio

s Amerikog instituta BIO za

drutvena i vjerska istraivanja godinu
Idanastraivai
radili su na fenomenu religioznosti u Maroku. Pored prave religioznosti,
istraivai su istraivali i religijske devijacije u ovoj zemlji. Tako na primjer 86%
Marokanaca vjeruje u postojanje dina,
a 78% vjeruje u sihre, najtei i najcrnji
oblik magije. Isto takoer 80% Marokanaca i Marokanki vjeruje u razroko oko,
a samo njih 7% vjeruje da se dine i zlo
oko moe otjerati euzubillom, dok 16%
vjeruje da se dini i zlo oko moe otjerati zapisima i drugim metodama, a meu
ostalim i stravom. Oko 29% Marokanaca i Marokanki smatra posjet grobovima
evlija dobrim i korisnim. Takoer 96%
Marokanaca i Marokanki u svojim domovima vjeaju na zidove kuranska ajeta,
a 29% koristi alternativnu medicinu povezanu s vjerskim obredima. Na pitanje
da li su vjernici 96% Marokanki i Marokanaca je pozitivno odgovorilo, a na pitanje da li klanjaju svih pet namaza dnevno 67% ispitanika kae da ga obavljaju,
a 61% tvrde da ga obavljaju na vrijeme.
Zanimljivo je rei da su oni koji tvrde da
namaz obavljaju na vrijeme, dobne starosti izmeu 18. i 34. godine.
Da je marokansko drutvo zaraeno
izoterijom pokazuje i podatak da preko
90% njih misli pripisuje svijetu gajba
vie nego treba. Istraivai kao fenomen
izoterije ukazuju na pojavu Malikija
kome se obraaju milijuni ljudi da im rijei njihove probleme. Maliki je boravio
u dva navrata i u Hrvatskoj.
Pristup ezoteriji naroito je primjetan
u vrijeme ekonomske krize u Maroku,
gdje sve vie ljudi pribjegava tajnim silama da im rijee probleme. (prijevod www.islamska-zajednica.hr)

med Mursi je primio estitke od

veine svjetskih politikih lidera.
Mohamed Mursi je srdano primio
sve estitke, osim jedne. Kako izvjetavaju izraelski mediji nakon
pobjede Mohameda Mursia je nazvao i izraelski
premijer Benjamin Netanyahu,
naravno
kako
bi mu estitao
pobjedu. Meutim, predsjednik
Mursi je odbio
da razgovara sa
Netanyahuom i
da primi estitku
od njega. Benjamin Netanyahu
je odmah nazvao
Baracka Obamu
od kojeg je zatraio da nagovori Mohameda

Egipat

erijatski turizam

ekoliko turistikih agencija iz

Egipta, kao to je agencija Shouq
Travel uvode nove turistike ponude,
specijalno
p j
namijenjene
j j
muslimanima
u svijetu. erijatski turizam je nova
ansa za Egipat. U agenciji Shouq
Travel istiu da Egipat
g p ima ogroman
g
potencijal za halal turizam. erijatski
turizam ili familijarni halal turizam
moe se kvalitetno realizirati jer u
Egiptu postoji mnogo hotela sa halal
ponudom. Turisti bi osim odsjedanja
u halal hotelima imali priliku da se
na erijatski preporuljiv i dozvoljen
nain upoznaju sa drugim egipatskim
tradicionalnim, drutvenim i kulturnim vrijednostima. Takoer, u erijatskojj turistikojj p
ponudi jje i mogunost
g
izuavanja islama. erijatski turizam
podrazumijeva da se turistika ponuda potpuno prilagoava enama
muslimankama koje potuju islamski
kodeks oblaenja. U tu svrhu obezbijeena je ponuda samo za ene kao
to su zatvoreni bazeni, posebne plae i slino. Vie informacije na www.
shouqtravel.com
24. august - 6. evval

50

pritisak na Mohameda Mursia, meutim predsjednik Mursi je odbio

Obamin pritisak ostajui dosljedan
da nee da komunicira sa izraeslkim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Rusija

SAD

Muslimani u Murmansku ovoga ramazana postili Ameriki State Department

po 20 sati dnevno
po prvi put u historiji
vogodinji ramazan za muslimane najsjeverniji na svijetu. Deset dana prije i postojanja Izraela stavio
O
koji ive na sjeveru Rusije bio je ve- tokom cijelog ramazana sunce nije zalaliki izazov. Na krajnjem sjeveru u Mur- zilo za horizont i to se smatra najduim
mansku muslimani su ovoga ramazana periodom u godini. Murmansk je grad u na listu terorista jevrejske
stalno postili ak po 20 sati, jer dan na kome ljeti sunce ne zalazi, a zimi ne izlazi,
tom podruju nikako ne prestaje i tra- u kome muslimani unato savjetima i fe- doseljenike u Izraelu
je svih 24 sata (tokom zime sunce se ne
pojavljuje na nebu punih est
mjeseci i tada muslimani Murmanska poste samo etiri sata).
U Murmansku ivi nekoliko
hiljada muslimana doseljenika
iz razliitih krajeva biveg Sovjetskog Saveza. U elji da i oni
obave svoje ramazanske dunosti
ove su godine odluili sagraditi
skromni mesdid u kome revno
obavljaju namaze. Muslimani
Murmonska su obini radnici
s malim mjesenim primanjima, ali unato tomu sagradili
su mesdid za koga se tvrdi da je

tvama odbijaju postiti krae dane.

Foto islamneta

meriki State Department

je stavio na listu terorista
jevrejske doseljenike u Izraelu.
U izvjetaju o terorizmu u svijetu za 2011. godinu State Departmenta jevrejske doseljenike u
Izraelu optuuju za teroristike
napade nad palestinskim stanovnicima. Ovo je prvi put u historiji
postojanja Izraela da je Amerika
napade jevrejskih doseljenika opisala kao teroristike incidente. U
spomenutom izvjetaju se navodi:
Napadi ekstremnih izraelskih
doseljenika nad palestinskim stanovnitvom na Zapadnoj Obali
se nastavljaju. Zabiljeeno je vie
napada ukljuujui napad na damiju u Jerusalemu, koja je zapaljena i na kojoj su doseljenici ispisali slogane Dobar Arap je mrtav
Arap. Pored toga, napadnuto je
jo 10 damija na okupiranom
prostoru Zapadne Obale. The
State Department in Washington
osuuje ove napade i trai od
Izraela da procesuira poinioce...
24. august - 6. evval

51

Svijet medija
Intervju: Anna Bergmann, njemaka historiarka

Reaktualizacija rasistiko
asistikogg diskurs
diskursaa
Nae kulturalno razumijevanje
nenasilnog i demokratskog
drutva se temelji uvijek na
procesu prosvjete, posebno
kada se radi o islamu, nasilju i
partijarhatu. Tako nam Sarrazin
predstavlja tu trojku. I to je ista
glupost ukoliko sagledamo
historiju nasilja i patrijarhata
nakon prosvjete. Najkasnije od
Auvica nam je poznato da je ova
verzija, uz glavne teorije naunog
rasizma koji se odnosi na
racionalizaciju nasilja, najopasnija
verzija. Ona je u konstantnom
porastu od prosvjete, a koja je
proizila kao proizvod iste. I to je
veliki paradoks

Izvor: Der Standard, 06.08.2012

Prijevod s njemakog: Senada Meanovi

arrazin koristi formu antisemitizma koristei ga kao rasistiki

antiislamizam, smatra kulturna
historiarka Bergmann.
U svojoj zbirci Rase i prostor,
koja treba uskoro biti objavljena na
njemakom jeziku, historiarka Anna
Bergmann se detaljno pozabavila reaktualizacijom rasistikog graanskog
diskursa u Sarrazinovom bestseleru (Deutschland schafft sich ab) Njemaka nestaje (2010). U intervjuu za Standard.
att govori o Sarrazinovom rasistikom
antiislamizmu i opasnosti graanskog
samozatitnog koncepta.
Standard.at:
t Je li Sarrazin oivio rasistiki graanski diskurs?
Bergmann: Da, i ono to je posebno u njegovoj knjizi jeste da Sarrazin s
naunim sredstvima demografije i genetike koristi rasistiku argumentaciju i
upotrebljava je za fenomene krize dananjice. Ovu emu su slijedili pobornici
rasne higijene i eugenike, koje su nastale
kao nauni rasistiki pokreti krajem 19.
stoljea. Upravo njihovi stavovi proimaju Sarrazinovo pisanje.
Ljudi iz srednje i akademske klase,
ukljuujui mnoge intelektualce, kupovinom i komentiranjem te knjige dokumentirali su da mogu prihvatiti neto
od te racionalizirane verzije rasizma.

Demografsko i genetsko podupiranje, enju sa enama iz siromanih slojeva,

nebitno od toga ta pod tim razumijeva raale sve manje i manje djece.
nauka, je zapravo ono to njegovo pisaOvakav razvoj je za rasnu higijenu
nje ini vrlo opasnim, s ime rasistiki i eugeniku bila osnova politikog kondiskurs oivljava i ponovo postaje aktu- cepta, i oni su smatrali da e se rasa
alan.
sve vie pogoravati ukoliko se ne pone
Standard.at:
t Koju argumentaciju ko- provoditi politika kojom se podstie da
risti Sarrazin konkretno? Uostalom, u ene iz viih slojeva ponu raati vie
knjizi je rije rasa zamijenjena s etni- djece, dok bi enama iz niih klasa rakom grupom.
anje djece trebalo biti onemogueno. I
Bergmann: Nije bitno da li Sarrazin ovakvu argumentaciju koristi takoer i
govori o rasi ili etnikoj grupi, kako je Sarrazin kao osnovu svojih teza.
i sam rekao u intervju za dnevne noviStandard.at:
t Izgleda da se Sarrazin
ne Taz. I ja mu ne bih proturijeila; on posebno interesira koliko ene ele da
je zamijenio pojmove na zahtjev izda- raaju. Zato?
vake kue, bilo mu je svejedno jer se
Bergmann: Sarrazin objanjava da
sadraj knjige nije nimalo promijenio. vea stopa nataliteta kod muslimana
On je takoer pod burnim aplauzom smanjuje intelegenciju njemakog nana javnoj manifestaciji migrante us- roda, a da kroz razmnoavanje njihovih
poredio s belgijskim tegleim konjima negativnih genetskih dispozicija, kao to
koji su se pomijeali s lipicanerima. su lijenost, glupost, nesposobnost za obNo, njegov nain argumenrazovanje i rad, ta inteligentiranja je odluujui. Rasna
cija biva unitena. Takoer i
higijena se okomila na razvoj
Sarrazin
ene iz njemakih siromanih
krize 19. stoljea, tumaei
potpuno
slojeva svojim stadima djece
je genetski uzrokovanom i
ignorie
genetski kvalitet njemakog
dovela je u kontekst s natapotencijal
naroda vuku u propast.
litetom. Krajem 19. stoljea
nasilja nae
Sarrazin tako ukazuje da se
se u industrijskim zemljama
zapadne
mora izabrati jedan put - ili
dogodio demografski preocivilizacije,
da Njemaka nestane, ili da
kret, kojeg mi nazivamo redakle
se ovakav razvoj mora zaustalativnim padom nataliteta.
kolonijalizam,
viti tako da moda u zadnjem
Meutim, smanjenje broja
dva svjetska
momentu jo uspijemo preroenja nije bilo u svim slorata, rasistiku
okrenuti slojevni i specifino
jevima isto izraeno, ve su
politiku
religiozni razvoj natalieta.
ene srednje klase, u poreistrebljenja u
Sarrazin dakle koristi mustru
doba nacionalrasistikog antisemitizma i
socijalizma.
koristi ga kao rasistiki antiislamizam. Osim toga, on povezuje rasistiki antiislamizam
s istokrvno-higijenskom
diskusijom o padu nataliteta,
koja je takoer bila proeta antifeminizmom. Na kraju, ovdje se radi o enama
koje raaju, a koje se zbog veih politikih ciljeva ele staviti pod nadzor.
Standard.at:
t Vi poredite Sarrazinovu argumentaciju s rasnim antisemitizmom. Koje su to slinosti?
Bergmann: Poredim njegovu argumentaciju s rasnim antisemitizmom jer se
u 19. stoljeu od idovske vjerske zajednice izgradila rasa, odnosno graanska grupa s odreenom negativnom i
genetski odreenom vrstom karaktera.
Sarrazin koristi upravo ovaj nain, tako
to jednoj velikoj heterogenoj vjerskoj
zajednici, koja se moe nai u mnogim
24. august - 6. evval

52

Sarrazin dakle
koristi mustru
rasistikog
antisemitizma
i koristi ga
kao rasistiki
antiislamizam.
Osim toga,
on povezuje
rasistiki
antiislamizam
s istokrvnohigijenskom
diskusijom o
padu nataliteta,
koja je
takoer bila
proeta antifeminizmom.

zemljama i kontinentima i sa
razliitim kulturalnim pozadinama, pripisuje nasljedne
karakterne osobine.
Zatim, ovi atributi se svode na evolucijsku historiju,
i Sarrazin tvrdi da je muslimanska religija zbog slabe
borbe za opstanak i na taj
nain prouzrokovane slabije bioloke selekcije, jo nije
stigla na vrhunac civilizacije.
Odgovarajue genetske suprotnosti muslimanskog i kranskog graanstva glase:
nasilje protiv racionalnosti,
glupost protiv inteligencije,
lijenost protiv uinkovitosti.
Standard.at:
t U svojoj analizi spominjete da se Sarazin
poziva na vjersko-bioloka objanjenja
i klasificiranja reproducirajui mitos sekularizacije. Kako to mislite?
Bergmann: Nae kulturalno razumijevanje nenasilnog i demokratskog
drutva se temelji uvijek na procesu prosvjete, posebno kada se radi o islamu,
nasilju i patrijarhatu. Tako nam Sarrazin
predstavlja tu trojku. I to je ista glupost
ukoliko sagledamo historiju nasilja i patrijarhata nakon prosvjete. Najkasnije

od Auvica nam je poznato

da je ova verzija, uz glavne teorije naunog rasizma koji se
odnosi na racionalizaciju nasilja, najopasnija verzija. Ona
je u konstantnom porastu od
prosvjete, a koja je proizila
kao proizvod iste. I to je veliki paradoks.
Sarrazin potpuno ignorie
potencijal nasilja nae zapadne civilizacije, dakle kolonijalizam, dva svjetska rata, rasistiku politiku istrebljenja
u doba nacionalsocijalizma.
Umjesto toga on reproducira ideologiju modernog, nenasilnog drutva, koje se od
prosvjete potpuno poziva na
principe racionalnosti, i koja
je tek sada ugroena ljudima islamske
vjeroispovijesti sklonih barbarstvu.
Standard.at:
t Ljudi s niskim primanjima i muslimani niti su uinkoviti niti
posebno pametni, te s ekonomske take
nisu eficijentni, smatra Sarrazin.
Bergmann: Smatram da je ovakav
nain objanjavanja ono to Sarrazina
ini politiki opasnim. Jer, kao to je
generalno u rasistikom nainu razmiljanja sluaj, socijalni problemi treba
24. august - 6. evval

53

da se rijee ukidanjem odreenih ljudi,

tako to se oni proglaavaju uzrokom
jakih deavanja koje niko vie ne razumije niti moe da kontrolira. Kao i kod
rasne higijene, siromatvo se tumai
kao genetski fenomen koji sve nas vodi
u propast.
S druge strane, srednja i via klasa,
klase koje su ugroene krizom, proglaavaju se homogenim graanskim klasama sa genetski viskokvalitetnim osobinama, i koje moraju da se brane od
plodonosnog oloa. Michel Foucault
je ovaj rasistiki koncept okarakerizirao kao odbrana drutva. I upravo
ovu mustru reproducira Sarrazin: Mi
se moramo braniti od ovog socijalnog
balasta, inae emo nestati. Ova logika
slijedi koncept samoodbrane i istovremeno opravdava nasilje, jer, naime, ovdje se radi o spaavanju ivota visoko
izgraenih cjelina.
Standard.at:
t Zato se oivljava i prihvata mrnja prema siromanim?
Bergmann: Kao to sam rekla; siromatvo se tumai kao parazitni nain
ivota. Siromatvo se sve vie prihvata
kao neto to pripada negativnim karakterima, i ne smatra se rezultatom naeg
socijalnog neuspjeha u pogledu neoliberalnog procesa globalizacije.

Islamske teme
Muslimani i ljudska
prava

Rohingja
muslimani,
najnepoeljniji
narod na svijetu
Prema Amnesty International,
Rohingja muslimani su od
1978. nastavili trpiti krenje
ljudskih prava od strane
burmanske Junte, zbog
ega su mnogi pobjegli u
susjedni Banglade. Sloboda
kretanja Rohingja je jako
ograniena i velikoj veini
je uspjeno uskraeno
burmansko dravljanstvo.
Takoer su podvrgnuti
razliitim vrstama ucjena i
arbitrarnog oporezivanja;
oduzimanje zemljita; nasilna
iseljenja i unitavanje kua;
i financijska ogranienja
za brak. Nastavljeno je
koritenje Rohingja za prisilan
rad na cestama i u vojnim
kampovima, iako se koliina
prisilnog rada u sjevernoj
dravi Rakhine smanjila tokom
zadnjeg desetljea.
Prijevod s engleskog: Salahudin
Midi

ohingja (Burmanci) su muslimanski narod koji ivi u

regiji Arakan u zapadnom
Mijanmaru. Od 2012., 800.000 Rohingja ivi u Mijanmaru. Prema UN-u
oni su jedna od najvie progonjenih
manjina u svijetu. Mnogi Rohingja su
izbjegli u geto i izbjeglike kampove u
susjednom Bangladeu, i u mjesta du
Thai-Mijanmar granice.

Porijeklo pojma
Etimologija
tu tvrdnju. Oni su tvrdili da su
Rohingja
Porijeklo pojma Rohingja
muslimani sa tog broda treje osporeno.
je osporeno. Neki Rohingja
nutno nazvani Thambu Kya
Neki Rohingja
historiari, kao to su Khalilur
i da trenutno ive uz
muslimani,
historiari, kao
Rahman, tvrde da pojam Romorsku obalu Arakan. Ako poto su Khalilur
hingja vodi porijeklo od arapjam Rohingja uistinu vodi poriRahman, tvrde
ske rijei Rahma to znai
jeklo od te skupine muslimana,
da pojam
milost. Oni ulaze u trag tom
Thambu
Kya bi bila prva
Rohingja vodi
terminu unazad do brodoloma
skupina poznata kao Rohingja.
porijeklo od
u 8. st. nae ere. Prema njima,
Prema njima, Rohingja su bili
arapske rijei
nakon to se arapski brod nasupotomci stanovnika Ruhe u AfRahma to
kao blizu otoka Ramree, kralj
ganistanu. Drugi historiar, Ma
znai milost.
Arakanese je naredio da se arapChowdhury tvrdi da je meu
Oni ulaze u
ski trgovci pogube. Nakon toga
muslimanskim populacijama u
trag tom
poeli su na svom (arapskom) terminu unazad Mijanmaru, izraz Mrohaung
jeziku vikati: Rahma. Stoga do brodoloma u (Staro kraljevstvo Arakenese)
je ovaj narod nazvan Raham.
izmijenjen u Rohang, i zbog
8. st. nae ere.
Postepeno se promijenilo iz
toga se stanovnici regije nazivaju
Raham u Rhohang i na kraju
Rohingja.
u Rohingja. Meutim, bivi
Burmanski historiari, kao
predsjednik i tajnik muslimanto je Khin Maung Saw, su
ske konferencije Arakan, Jahiruddin Ahmed tvrdili da se pojam Rohingja nikad nije pojai Nazir Ahmed su s potovanjem osporili vio u historiji prije 1950-ih. Prema drugom
24. august - 6. evval

54

historiaru dr. Maung Maungu ne postoji

takva rije kao to je Rohingja u popisu kojeg
su sproveli Britanci. Historiar Aye Chan sa
Univerziteta Meunarodnih studija Kanada,
je naveo da su 1950-ih potomci Bengalaca,
koji su tokom kolonijalnog doba migrirali
u Arakan, izumili termin Rohingja. Dalje je
tvrdio da se pojam ne moe pronai u bilo
kojem historijskom izvoru bilo kojeg jezika
prije 1950-e. Meutim, on je naveo da to ne
znai da muslimanske zajednice nisu postojale u Arakanu prije 1824.
Meutim, strunjak za historiju Arakana
dr. Jacques P. Leider istie da je pojam Rooinga zapravo koriten u izvjetaju iz 18. st.
kojeg je objavio Britanac Francis BuchananHamilton. U svom lanku A Comparative
Vocabulary of Some of the Languages Spoken in
the Burma Empire, (Komparativni rjenik
nekih jezika u Burmaskom carstvu) iz 1799.,
Buchanan-Hamilton je naveo: Sada u dodati tri dijalekta, koja se govore u Burmanskom carstvu, ali oigledno izvedenih iz jezika
Hindu naroda. Prvi je onaj kojeg govore Mohammedanss (Muhamedanci) koji su odavno
naseljeni u Arakanu, i koji sebe nazivaju Rooinga,
a ili domoroci Arakana. Leider takoer
dodaje da etimologija te rijei ne govori nita
o politici. On dodaje da koristite taj pojam
za sebe kao politiku oznaku da bi odredio
sebi identitet u 20. stoljeu. Ali kako se ovaj
termin koristi od 1950-ih? Jasno je da ljudi
koji koriste to ele dati taj identitet zajednici
koja ivi tamo.
Jezik
Jezik Rohingja je savremeni pisani jezik
Rohingja naroda iz Arakana (Rakhine),
drava Burma (Mijanmar). To je indoevropski jezik koji je lingvistiki povezan
sa Chittagonian
n jezikom koji se govori u
najjunijem dijelu Bangladea na granici sa
Burmom. Rohingja znastvenici su uspjeno
napisali jezik Rohingja u razliite skripte kao
to su arapski, hanifi, urdu, rimski i burmanski, gdje je Hanifi novorazvijeno pismo izvedeno iz arapskog uz dodatak etiri znaka iz
latinskog i burmanskog jezika.
U novije vrijeme, razvila se latinica,
upotrebom svih 26 slova iz engleskog od A do
Z i dva dodatna latinska slova ((za retroflex))
i (za nazalni zvuk). Da bi se precizno
predstavila Rohingja fonologija, ona takoer
koristi pet samoglasnika sa naglaskom ().
Ona je prepoznata
z
od strane ISO (Meunarodna organizacija za standardizaciju) sa ISO
639-3 rhg kodom (kod jezika).
Historija
Muslimanska naselja su postojala u
Arakanu jo od dolaska Arapa tamo u 18.
stoljeu nae ere. Vjerovalo se da izravni
potomci arapskih doseljenika ive u centralnom Arakanu, blizu Mrauk-U i Kyauktaw opina, a ne u Mayu, graninom
podruju, dananjem podruju na kojem
je smjetena veina Rohingja, blizu Chittagong uprave, Banglade.

Kraljevstvo Mrauk U

U julu,
2012., vlada
Mijanmara
je izjavila da
manjinska
skupina
Rohingja,
od 1982.
klasificirana
kao benglaski
muslimani iz
Bangladea
koji nemaju
svoju dravu, ne
pripada nijednoj
od vie od 130
etnikih rasa i
nemaju pravo
na mijanmarsko
dravljanstvo.

Rani dokaz bengalsko-muslimanskih naselja u Arakanu

datira od vremena kralja Narameikhla (1430-1434), Kraljevstvo Mrauk U. Nakon 24 godine
progonstva u Bengalu, on je
1430. godine uz pomo vojske
bengalaskog Sultanata povratio
kontrolu nad prijestolom Arakana. Bengalci koji su doli sa
njim formirali su svoja naselja u
toj regiji. Narameikhla je ustupio
neto teritorija bengalskom Sultanu i uspostavio svoju vladavinu
nad ovim podrujima. U znak
priznanja njegovog kraljevskog
podanikog statusa, kraljevi Arakana su dobili islamske nazive i
unutar kraljevstva primjenjivali
su koritenje islamske bengalske
kovanice. Narameikhla je iskovao svoje kovanice sa burmanskim likovima na jednoj strani a perzijskim na drugoj.
Arakansko podanitvo u Bengalu je bilo
kratko. Nakon smrti Sultana Jalaluddina
Muhammad Shaha 1433., nasljednici Narameikhle su se oduili Bengalu okupirajui
Ramu 1437. i Chittagong 1459. Arakan e
drati Chittagong
g g sve do 1666.
ak i nakon ostvarivanja nezavisnosti
od bengalskih Sultana, kraljevi Arakana
su nastavili sa obiajem odravanja
muslimanskih naziva. Budistiki kraljevi
su sebe poredili sa sultanima i oblikovali
sebe nakon vladara Mughala. Takoer
su nastavili zapoljavati muslimane na
prestine pozicije unutar kraljevske
administracije. Populacija benglaskih
muslimana se poveala u 17 st., jer su bili
zaposleni na razliitim radnim mjestima
u Arakanu. Neki od njih su radili kao
bengalski, perzijski i arapski pisari u
arakanskim sudovima, koji su, unato
24. august - 6. evval

55

to je veina ostala budistika,

usvojili islamske obiaje
od susjednog bengalskog
sultanata. Kamein/Kaman,
za koju se smatra da je jedna
od slubenih etnikih grupa,
je potekla od ovih muslimana.
Burmansko osvajanje

Nakon burmanskog osvajanja Arakana 1785., 35.000

Arakanaca je 1799. godine pobjeglo u susjednu Chittagong regiju britanskog Bengala da bi izbjegli burmanski progon i da bi
traili zatitu od britanske Indije.
Burmanske voe su pogubile
hiljade arakanskih mukaraca i
protjerali znatan broj arakanskog
stanovnitva u centralnu Burmu,
ostavljajui Arakan slabo naseljenim podrujem sve do vremena kad su ga Britanci okupirali. Tvrdei
prema lanku Burma Empire (Burmansko
carstvo) izdanog od strane Britanca Francis
Buchanan-Hamiltona 1799., Muhammedanci koji su odavno naselili Arakan,
nazivaju
sebe Rooinga,
a ili domoroci Arakana.
Britanska kolonijalna vladavina
Zbog slabe naseljenosti Arakana do vremena okupiranja, britanska vlada je podsticala bengalske stanovnike iz okolnih regija
da kao poljoprivrednici isele u plodne doline
Arakana. East India Company (Zapadnoindijska kompanija) je proirila bengalsku
administraciju do Arakana, te stoga vie nije
bilo meunarodnih granica izmeu Bengala
i Arakana, i nije bilo ogranienja u vezi iseljavanja izmeu dvije regije. U ranom 19.
stoljeu, hiljade Bengalaca iz Chittagong
regije se naselilo u Arakanu, traei priliku
za posao. Pored toga, hiljade Rakhine ljudi iz
Arakana se naselilo u Bengalu.

Britanski popis iz 1891. sadri 58.255

muslimana u Arakanu. Do 1911., dolo
je do rasta muslimanske populacije na
178.647. Valovi iseljavanja su se najvie
desili zbog potranje britanske Indije za
jeftinom radnom snagom koja bi radila
na poljima rie. Imigranti iz Bengala,
veinom iz Chittagong regije, masovno
su se iselili u zapadnu opinu Arakana.
Radi sigurnosti, indijska imigracija u
Burmu je bila fenomen irom zemlje, a ne
samo ograniena na Arakan. Historiar
Thant Myint-U pie: Na poetku 20.
stoljea, Indijci su dolazili u Burmu u
broju ne manjem od etvrt miliona po
godini. Broj se postepeno poveao sve do
svog vrhunca godine 1927., kad je imigracija dosegla brojku od 480.000 ljudi,
sa Rangoon, najveom imigrantskom
lukom na svijetu koja prelazi New York
City. To je od ukupnog stanovnitva od
samo 13 milijuna; to je jednako Ujedinjenom Kraljevstvu danas, uzimajui
2 milijuna ljudi godinje. Do tada, u
veini velikih gradova u Burmi, Rangoon (Yangon), Akyab (Sittwe), Bassein
(Pathein), Moulmein, indijski imigranti
su predstavljali veinsko stanovnitvo.
Burmanci su se pod britanskom vladavinom osjeali bespomono, i reagirali su
rasizmom koji je kombinirao osjeaje
superiornosti i straha.
Utjecaj imigracije je naroito bio
akutan u Arakanu, jedna od manje naseljenih regija. Britanske vlasti, koje su
bile oprezne sa dugoronim neprijateljstvom izmeu Rakhine budista i Rohingja
muslimana, su 1939. formirale posebno
istrano povjerenstvo koje je vodio James
Ester i Tin Tut da bi prouili problematiku muslimanske imigracije u dravu Rakhine. Povjerenstvo je preporuilo osiguravanje granice; meutim, s poetkom
Drugog svjetskog rata, Britanci su se
povukli iz Arakana.
Drugi svjetski rat, japanska okupacija
28. marta 1942., Rakhine nacionalisti
i Karenni su u opinama Minbya i Mrohaung ubili nekoliko hiljada muslimana
(oko 5.000). Sa druge strane, muslimani
iz Sjeverne Rakhine su izmasakrirali
20.000 Arakanaca ukljuujui i zamjenika povjerenika U Oo Kyaw Khaing, koji
je ubijen u trenutku smirivanja svae.
Tokom Drugog svjetskog rata, japanske snage su napale Burmu, koja je tada
bila pod britanskom kolonijalnom vladavinom. Britanske snage su se povukle
nakon ega je izbilo veliko nasilje. Ovo
je ukljuivalo meusobno nasilje izmeu
Rakhine budista i Rohingja muslimana. Period je svjedoio i nasilju izmeu
grupa lojalnih britanskim i burmanskim
nacionalistima. Nakon povlaenja, Britanci su naoruali muslimanske grupe u
sjevernom Arakanu da bi stvorile tampon zonu od japanske invazije. Rohingje

su podravale saveznike tokom rata i

suprotstavile se japanskim snagama,
pomaui saveznicima u izvianju.
Japanci su poinili uasne zloine
nad hiljadama Rohingja. Sudjelovali
su u raznim silovanjima, ubistvima i
muenjima. U ovom periodu, vjeruje se
da je oko 22.000 Rohingja prelo granicu
u Bengal, a jedan dio u britansku Indiju,
da bi izbjegli nasilje.
40.000 Rohingja je kasnije pobjeglo u
Chittagong nakon ponovljenih masakara
od strane burmanskih i japanskih snaga.
Poslijeratni period
Starjeine Rohingja su osnovale
Stranku (grupu) mudahida koja je
podravala dihadski pokret u sjevernom
Arakanu. Cilj Stranke mudahida je bio
da stvore muslimansku autonomnu (nezavisnu) dravu u Arakanu. Bili su puno
aktivniji prije dravnog udara 1962., kojeg je izveo general Ne Win. Win je tokom
dva desetljea izveo nekoliko vojnih operacija protiv njih. Jedna istaknuta je Operacija Kralj Zmaj koja se desila 1978.;
kao rezultat, mnogi muslimani u regiji su
kao izbjeglice pobjegli u susjednu dravu
Banglade. Ipak, burmanski mudahedini
(islamski militanti) su i dalje aktivni unutar
zabaenih podruja Arakana. Udruenja
burmanskih mudahida i bangladekih
mudahida su bila znaajna, ali oni su tokom proteklih godina proirili svoje mree
na meunarodni nivo i drave. Osim u
Banglade, veliki broj Rohingja je takoer
iselio u Karachi, Pakistan.
Burmanska hunta
Vojska hunta koja je vladala Burmom
gotovo pola stoljea, se jako puno oslanjala na burmanski nacionalizam i Thera24. august - 6. evval

56

vada Budizam da bi uvrstili svoju vladavinu, i, po miljenju strunjaka amerike

vlade, jako puno su diskriminirali manjine kao to su Rohingja, Kinezi, Kokang
narod i Panthay (kineske muslimane).
Ali ak i neki pro-demokratski disidenti
iz burmanske etnike burmanske veine
odbijaju priznati Rohingje kao zemljake.
Sukcesivne burmanske vlade su bile
optuene za izazivanje nereda protiv
etnikih manjina kao to su Rohingja i
Kinezi.
Pobune u dravi Rakhine u 2012.
Pobune u dravi Rakhine u 2012.
su serije konflikata izmeu Rohingja
muslimana i etnikih Rakhine u sjevernoj dravi Rakhine, Mijanmar, koje su
i dalje u tijeku. Pobune su dole nakon
sedminih sektakih svaa te su osuene
od strane veine ljudi na obje strane konflikta. Neposredni uzrok ovih pobuna
je nepoznat, iako mnogi izvjetavaju o
tome kako su etniki Rakhine ubili deset
burmanskih muslimana, nakon silovanja
i ubistva Rakhine ene. Preko tristo kua
i nekoliko javnih zgrada je porueno.
Prema Thun Khinu, predsjedniku burmanske Rohingja organizacije Ujedinjeno Kraljevstvo (BROUK), od 28. juna,
650 Rohingja je ubijeno, 1.200 nestalo,
i vie od 80.000 raseljeno. Prema vlastima Mijanmara, nasilje, izmeu etnikih
Rakhine budista i Rohingja muslimana, je rezultiralo sa 78 mrtvih ljudi, 87
ozlijeenih, i na hiljade unitenih kua.
Takoer je preko 52.000 ljudi raseljeno.
Vlada je odgovorila na taj nain to
je uvela policijske satove i razmjestila
trupe irom regija. 10. juna proglaeno
je izvanredno stanje u dravi Rakhine,
doputajui vojsci da uestvuju u administraciji regije. Burmanska vojska i policija

su optueni da su vrili masovna uhienja

i proizvoljna nasilja nad Rohingja muslimanima. Nekoliko redovnikih (monaha) organizacija, koje su igrale vanu
ulogu u burmanskoj borbi za demokratiju, poduzeli su mjere da blokiraju svaku
humanitarnu pomo namijenjenu Rohingja zajednici. U julu 2012., vlada
Mijanmara je izjavila da manjinska skupina Rohingja, od 1982. klasificirana kao
benglaski muslimani iz Bangladea koji
nemaju svoju dravu, ne pripada nijednoj od vie od 130 etnikih rasa i nemaju
pravo na mijanmarsko dravljanstvo.
Religija
Rohingja muslimani prakticiraju
sunni islam sa elementima sufijskog vjerovanja. Budui da im vlada ograniava
mogunosti za obrazovanje, mnogi slijede fundamentalne islamske studije kao
jedinu opciju za obrazovanje. Damije i
vjerske kole mijanmarskih Rohingja su
prisutne u mnogim selima. Tradicionalno, mukarci klanjaju u dematu, a ene
kod kue.
Krenje ljudskih prava i izbjeglice
Rohingja narod je opisan kao
najnepoeljniji narod na svijetu i jedna od najvie progonjenih manjina na
svijetu. Oduzeto im je dravljanstvo
jo od uvoenja zakona o dravljanstvu
1982. Nije im dozvoljeno da putuju bez
slubene dozvole, zabranjeno im je posjedovanje zemlje i duni su da potpiu obvezu da ne smiju imati vie od dvoje djece.
Prema Amnesty International, Rohingja muslimani su od 1978. nastavili
trpiti krenje ljudskih prava od strane
burmanske hunte, i zbog ega su mnogi
pobjegli u susjedni Banglade. Sloboda
kretanja Rohingja je jako ograniena
i velikoj veini je uspjeno uskraeno
burmansko dravljanstvo. Takoer su
podvrgnuti razliitim vrstama ucjena i
arbitrarnog oporezivanja; oduzimanje
zemljita; nasilna iseljenja i unitavanje
kua; i financijska ogranienja za brak.
Nastavljeno je koritenje Rohingja za
prisilan rad na cestama i u vojnim kampovima, iako se koliina prisilnog rada u
sjevernoj dravi Rakhine smanjila tokom
zadnjeg desetljea.
Preko 200.000 Rohingja je 1978.
pobjeglo u Banglade, nakon operacije Nagamin (Dragon King) koju
je izvrila vojska Mijanmara. Slubeno
ova kampanja je imala za cilj provjeranje svakog pojedinca koji ivi u dravi,
oznaavanje graana i stranaca u skladu
sa zakonom i poduzimanje akcija protiv
stranaca koji su doli u zemlju ilegalno.
Ova vojna kampanja je direktno ciljala
civile i prouzrokovala masovna ubijanja,
silovanja i unitavanja damija i dodatna
religijske progone.

Tokom 1991-92. novi val od preko

etvrtine milijuna Rohingja je pobjeglo
u Banglade. Izvjetavali su o masovnim
prislinim radovima, kao i ubistvima po
kratkom postupku, muenjima i silovanjima. Rohingje su bili prisiljeni da rade
na infrastrukturi i ekonomskim projektima bez plaanja od strane burmanske vojske, i to esto u tekim uvjetima. Mnoga
druga krenja ljudskih prava su se dogodila u smislu prisilnog rada Rohingja
civila od strane sigurnosnih snaga.
Od 2005., UNHCR je pomogao u
vraanju Rohingja iz Bangladea u njihovu domovinu, ali optube za krenje
ljudskih prava u izbjeglikim kampvima
su prijetile ovom pokuaju.
Unato
ranijim
naporima/
pokuajima UN-a, velika veina Rohingja izbjeglica je ostala u Bangladeu,
onemoguena da se vrati zbog negativnog stava vladajueg reima u Mijanmaru. Sada se oni suoavaju sa
problemima u Bangladeu gdje vie ne
dobijaju podrku od vlade. U februaru,
2009., mnoge Rohingja izbjeglice su
spaene od strane Acehnese mornara
kod tjesnaca Malacca, nakon 21 dana
provedenih na moru.
Tokom godina, hiljade Rohingja
je pobjeglo u Tajland takoer. Oko
111.000 izbjeglica je smjeteno u 9
kampova uz Thai-Mijanmar granicu.
Postoje optube da je nekoliko skupina
njih odbaeno i odvueno iz Tajlanda te
ostavljeno na otvorenom moru. Post-

oji dokaz da je Thai vojska u februaru

2009. odvukla brod, u kojem se nalazilo
oko 190 Rohingja izbjeglca, na otvoreno
more. Skupina izbjeglica koju su spasile
indonezijske vlasti u februaru 2009., je
ispriala uasne prie o tome kako ih
je Thai vojska uhvatila i tukla i potom
ostavila na otvorenom moru. Do kraja
februara postojale su izjave da je grupa
od 5 brodova odvuena na otvoreno
more, od kojih su 4 broda potonula u
oluji, a jedan brod je more izbacilo na
obalu. 12. februara 2009. tajlandski
premijer Abhisit Vejjajiva je rekao da
su postojali neki sluajevi u kojima je
Rohingja narod istjeran na more.
Postoje pokuaji, ja mislim, da se
dopusti ovim ljudima da isplove na druge obale. [...] kad se ove prakse dogode,
to se radi na shvatanju da ima dovoljno
hrane i vode u zalihama [...] nije jasno
ije je to posao [...] ali ako budem imao
dokaz ko je tano to uradio ja u ih
dovesti da odgovaraju za to.
Premijer je rekao da ali za gubicima, i da radi na rjeavanju problema.
Koraci za povratak Rohingja u njihovu domovinu su poeli 2005. Nakon
sastanka sa burmanskim diplomatima,
Banglade je 2009. godine objavio da
e u Burmu vratiti oko 9.000 Rohingja,
koji ive u izbjeglikim kampovima u
zemlji.
Nova vlada Burme se 16. oktobra
2011.dogovorila da e vratiti registrirane Rohingja izbjeglice.

Izvori:
1. Khin Maung Saw (Maj 1993). Kin Maung Saw o Rohingjama / Khin
Maung Saw on Rohingya.
2. MA Chowdhury (December 31 1995). Pojava islama u Arakanu
i Rohingje / The advent of Islam in Arakan and the Rohingyas. Chittagong University. Arakan Historical Society. Retrieved October 31, 2011.
3. Aye Chan (2005). Razvijanje muslimanske enklave u burmanskoj
pokrajini Arakanu / The Development of a Muslim Enclave in Arakan
(Rakhine) State of Burma (Myanmar). SOAS. Retrieved November 1,
2011.
4. Krenje osnovnih ljudskih prava rohingja manjine u Mijanmaru /
Myanmar, The Rohingya Minority: Fundamental Rights Denied. Amnesty
International. Retrieved August 2005.
5. Amnesty International (English)
6. Burmizacija muslimanskog Mijanmara i dekulturizacija burmanskih
muslimana ukljuujui pokrajinu Arakan / The Burmanization of Myanmars Muslims, the acculturation of the Muslims in Burma including Arakan, Jean A. Berlie, White Lotus Press editor, Bangkok, Thailand, published in 2008. ISBN 9744801263, 9789744801265.
7. Harvey, G. E. (1925). Povijest Burme od najranijeg doba do 10. marta
1824. / History of Burma: From the Earliest Times to 10 March 1824. London: Frank Cass & Co. Ltd.
8. Myint-U, Thant (2006). Povijest Burme / The River of Lost FootstepsHistories of Burma. Farrar, Straus and Giroux. ISBN978-0-374-16342-6,
0-374-16342-1.
9. Phayre, Lt. Gen. Sir Arthur P. (1883). Povijest Burme / History of
Burma (1967 ed.). London: Susil Gupta.
24. august - 6. evval

57

Drutvo
Drutvena mrea FACEBOOK

Prvo ih plate da dobro odrade snimke,

a zatim to priljepe Bonjacima
I

meu Bosancima i Hercegovcima

sve je vie korisnika drutvene mree
Facebook. Na razliite naine se
koristi ova drutvena mrea. Neki su tu radi
upoznavanja, neki radi razmjene iskustava i
podataka, neki radi plasiranja obavjetenja,
nekima je ovo dobra mogunost komuniciranja
sa rodbinom i prijateljima, neki su tu radi
mogunosti reklame, a neki jednostavno ele
da sa drugima podijele svoja razmiljanja, svoje
stavove i slino...
U ovom broju donosimo izbor nekoliko
zanimljivih statusa korisnika facebooka.

24. august - 6. evval

58

24. august - 6. evval

59

Kutak za islamsku omladinu

Udruenje Svitanje

Dan Kudsa u Mostaru: Palestina izbliza

U

organizaciji Muftijstva mostarskog, u glavnom gradu Hercegovine je, posljednjeg petka u ramazanu (17.08.2012.), obiljeen
Dana Kudsa. U holu Narodnog pozorita Mostar je prozorski publicista Safet Pozder (glavni imam MIZ-a Prozor) otvorio izlobu Palestina izbliza, koju su priredili UG Svitanje Sarajevo i AKOS ,
a uz izlobu je prikazan i desetominutni dokumentarni film o Palestini. Potom je u sali Narodnog pozorita Mostar muftija Mostarski
otvorio manifestaciju
j Dan Kudsa u Mostaru i ggovorio na temu
ta je muslimanima Mesdidu-l-Aksa. Fatmir Alispahi je govorio
na temu Cionistika okupacija i genocid nad Palestincima, Mirnes Kova na temu Aktuelno stanje u palestinskim enklavama i
Enes Ratkui na temu Palestina u Hercegovini. Fatmir Alispahi
je u svome izlaganju, izmeu ostalog, rekao: Tano za mjesec dana
navrava se 30 godina od jednog od najveih masovnih zloina u historiji,
j kada su izraelske snage
g organizirale
g
trodnevni masakr u izbjej
glikim logorima Sabra i atila, gdje je na najsvirepiji nain ubijeno
blizu 2.000 p
palestinskih civila, meu kojima
j i nekoliko stotina djece
j
i ena. Auvic je postao muzej holokausta, a atila je i danas logor za
Palestince kojima su izraelski zloinci oteli domovinu. Zamislite na
ta bi liio svijet kada bi logor Auvic ili Varavki geto postojao 65
godina, kao to 65. godinu traje okupacija Palestine i meunarodni
genocid nad Palestincima!? Iza tog genocida ne stoje samo bestijalni
cionisti, ve svi oni, a poglavito Britanci i Amerikanci, koji su organizirali otimanje palestinske domovine, i koji su sponzorirali masovna
ubistva, muenja i progone palestinskog naroda. Ovo je nastraniji
genocid nad jednim narodom u historiji, zato to javno traje ve 65.
godinu, zato to nikada ni jednom narodu u historiji nije oduzeta
domovina, kao to je oduzeta Palestincima, i zato to se konkretni
rezultati tog genocida ogledaju u preko 100.000 muki ubijenih
Palestinaca, i u injenici da danas 60 odsto Palestinaca, odnosno
4,5 miliona, ivi u progonstvu, bez graanskih prava, a da samo 40
odsto, odnosno 2,8 miliona ivi u Palestini, pod okupacijom i tortu-

rama. Iza holokausta nad Jevrejima stojao je samo Adolf Hitler, a iza
genocida nad Palestincima stoje Ujedinjene nacije i najvee svjetske
sile. Cionistika paradrava ne samo da nema historijskog, biblijskog
i pravnog utemeljenja, ona je izgubila i moralne pretpostavke za postojanje, jer je Izrael trajno obiljeen genocidom nad Palestincima,
kao to je Trei rajh trajno obiljeen holokaustom nad Jevrejima, i
kao to je paradrava Republika Srpska trajno obiljeena genocidom
nad Bonjacima u Srebrenici. Moda Izrael moe imati budunost
na teritoriji Njemake, Madagaskara ili Argentine, ali na teritoriji
Palestine ta budunost je okonana sa masovnim zloinima koji su
postali sinonim cionistikog reima. Nezamislivo je da zloinake
tvorevine i reimi mogu uivati meunarodno priznanje. Stoga je
oslobaanje cijele Palestine od izraelske okupacije jedina pravda
i satisfakcija, ne samo za Palestince, ve za cijeli antifaistiki svijet
koji je prestravljen rehabilitacijom hitlerizma pod zastavom Amerike, Britanije i Izraela. Ili e sponzori cionistikog reima ustuknuti u
ime pravde i humanizma, ili e Svijet doivjeti korjenite promjene, u
kojima to sponzorstvo nee imati vie nikakvog znaaja, a to e neminovno voditi kao osloboenju Palestine i obnovi suivota izmeu
Jevreja, muslimana i krana u Kudsu i cijeloj Palestini.

Udruenje Solidarnost Biha

Uspjeno provedena akcija Srebrenica-Bosna

U

druenje Solidarnost iz Bihaa je kao partner turske

IHH organizacije, dalo inicijativu za prikupljanje priloga na podruju Bosne i Hercegovine, za izgradnju jednog
bunara u Somaliji, pod simbolinim nazivom SrebrenicaBosna.
S oduevljenjem zbog mogunosti da se podrkom ukljue
u ovu plemenitu i humanu akciju, odazvala su se Udruenja graana Hedija iz Sarajeva, sa svojim podrunicama u
Bugojnu, Travniku, Zenici, u Srbiji Hedija Sandak, kao
i irom svijeta, od Amerike preko Europe. Tesnim iz Sarajeva, Dirhem iz Sanskog Mosta, Svitanje iz Sarajeva,
Knjiga izvor iz Zenice, Selam iz Sarajeva. Takoer,
odazvale su se razne humanitarne grupe
g p graana,
g
kao to su
Oi due iz Tuzle i ivinica, Omladinski centar iz Turbeta, te mnogi demaati na podruju Bosne i Hercegovine, ali
i iz zemalja regije i svijeta. Hrvatska, Makedonija, Slovenija,
Bosna i Hercegovina, svi su zajedno uzidali svoja plemenita
srca u Bunar dobrih djela. Mislili smo jedan. Meutim, kao
to je jedna od volonterki rekla u svom izvjetaju: Toliki
je bereket bio u ovoj akciji, da sam imala osjeaj kad bih
kamen podigla, ispod njega bih nala novac za bunar. Ramazansko raspoloenje je sigurno doprinijelo jo veoj elji

ljudi da napoje edne Afrike. Ono najljepe, ono ljudsko u

nama, iskazalo se kao slap koji je potekao takvom snagom,
da sam se u jednom trenutku preplaila...pitala sam se, je li
mogue da ovo nije san, da je java ? Koliko ljubavi i samilosti
na jednom mjestu...u naem bunaru!

24. august - 6. evval

60

Aktivna bonjaka mrea (ABOM)

Borili su nam se oevi, pa zar da se mi ne borimo!?

G

ovor Ismeta Beara, predsjednik Aktivne bonjake mree na Festivalu islama u Sarajevu: S radou i optimizmom, prihvatili smo uee u aktivnostima prvog Festivala
islama koji se od ove godine organizira i u BiH.
Sastali smo se noas, nedaleko od harema Begove damije,
gdje su se 1878., moda prvi put, sastali Bonjaci, da promisle, dogovore se i neto pametno urade. I tada, kao i danas
sloboda je ostala mogua, samo je treba zasluiti. Borili su
nam se oevi, pa zar da se mi ne borimo? Tua hra, i njihove
sjajne toke i kurumi, po Boijem se zakonu jednako vagati ne
mogu. Sastali smo se veeras, da naem kaurinu kaemo ono
pristae Musaove rekoe faraonu: Pa ini to hoe; to moe
uiniti samo u ivotu na ovome svijetu. I mi veeras kaemo:
Radite s nama ta hoete, ali mi emo da se uspravljamo i suprotstavljamo, jer ivot u okovima, strahu i potlaenosti, ivot
bez svog roda i svog praga, za nas vie nije ivot. Ideja o slobodi je ast, a sve mimo otpora je izdaja i kukaviluk. To su nae
poruke nama, ali je vrijeme i da napokon uputimo poruku
svima onima koji se kolebaju i ute dok nas drugi odroavajju, p
potinjavaju
j j i progone.
p g
Poruku satkanu od stihova uvene
pjesme bonjakog pjesnika Muse azima atia, uvane u
seharama uspomena na vremena kada smo jasno i glasno govorili ono to mislimo. Onima koji u naoj pravednoj borbi
budu stajali na drugoj strani, poruujemo: /A ti sakri mrsko
lice, ispred svjeta cijeloga: u podzemlje mrano bjei, izdajico
roda svoga! Jer nad Tobom rodnog neba Zlatnog sunca plau
zrake, plae jasna mjeseina i treptanje zvjezde svake. Plae
svaki zemni atom, na kog tvoja noga stane; svaka travka tebi

klie: Izdajica, nek propane! Sakri lice izdajico, nek ne pljuju

ljudi na te, a znaj i to: izdajicu i pod zemljom klevete prate!/
Zajedno s Ligom za Sandak, i drugim bonjakim organizacijama i udruenjima, kao autohtona i autentina graanska
inicijativa, Aktivna bonjaka mrea nai e se na pola puta
u borbi za obnovljeno bh. drutvo, naa nacionalna prava i
religijske slobode, kulturne i socijalne interese, za hrabru, izdrljivu i brojnu bonjaku porodicu, njenog moralnog i korisnog ovjeka. Samo takva nacionalna vizija, pomoi e nam
da opstanemo u svojoj vjeri i na svojoj zemlji.

Seminar u Vatanu

Umijee ivljenja
U

druenje graana Vatan koje djeluje na podruju

USK organiziralo je u suradnji sa Centrom za lino
i profesionalno usavravanje CLPU, seminar za svoje lanove pod nazivom Umijee ivljenja. Seminar je odran
u prostorijama naeg udruenja, 09.08.2012., a prisustvovalo je oko dvadeset i pet uesnika. Prisutni su izrazili
zadovoljstvo nakon odranog druenja i pokazali elju za
nastavkom ovoga tipa suradnje sa CLPU. Zavretak semi-

nara je obuhvatio podjelu

certifikata za sve uesnike, a nakon toga druenje
je nastavljeno uz zajedniki iftar. Ovom prilikom se
zahvaljujemo predavau
prof. Murisu Mahalbaiu. (Priredio: Amir Veli)

Mladi muslimani

Dan Kudsa 2012.: Na kapijama domovine

D

an sjeanja na Kuds, Jerusalem, koji se u naim mislima doivljava kao dan sjeanja na Palestinu i palestinski narod, na njihovo stradanje i zulum koji preivljavaju
od cionistike vlasti skoro punih sedam decenija, Udruenje Mladi muslimani obiljeilo je i ove godine zadnjeg
petka u mjesecu ramazanu, odnosno, 17. augusta. Ove
godine Dan Kudsa obiljeen je u pet gradova. Centralna
manifestacija odrana je u Sarajevu, a Dan Kudsa obiljeen
je jo u Kalesiji, Jablanici, Kaknju i Visokom. U Sarajevu
Dan Kudsa obiljeen je u Velikoj sali Opine Stari Grad iza
duma-namaza 17. augusta. U sklopu programa izvedena
je poema Na kapiji domovine iji autor je Kemal Obad, a
poemu je izveo poznati bh. glumac Alija Aljovi. Potom je

prikazan dokumentarni film Ubijena djeca Gaze, te je na

kraju upuena i dova za Palestinu. Uee u programu uzeo
je i hor Hilal. U ostalim gradovima Dan
Kudsa je obiljeen uz
projekciju filma Ubijena djeca Gaze, te
obraanje organizatora, odnosno, predsjednika osnovnih odbora
naeg Udruenja u
gradovima u kojima je
obiljeen Dan Kudsa.

24. august - 6. evval

61

Kolumna

Kada ste autohtoni Sarajlija ujedno ste magistar

i doktor i jaran i hafiz po dedi i hadija

ek to sam pristigao iz Zagreba,

sretan bijah i zahvalan to dobih
priliku ivjeti u Sarajevu, gdje
napokon neu biti niija manjinska prija.
Helem, gurao sam Lukmanova kolica po
dadi, onojj gglavnojj sarajevskoj,
j
j i zaustavila
me jedna Sarajka. prehenzi doj, upita
me iznenada. Klimnem glavom da ne.
Ju spik ingli, upita me opet i to me
plaho uznemiri.
Najn, kaem, govorim bosanski.
Izvinite, odgovori ona sumnjiavo
i razvueno, diui zbunjeno svoj nosi
uvis, izazivajui s tom streom antenom
svoje osobne unutranje gromove, i s pozom Sarajke s dna kace jo jednom me
upita: Nego, e si kupio ta djeja kolica
bolan, uf to su lijepa, Maclaren kolica.
U njenom kiburli pogledu, po nainu
kako je mahala svojom Gucci torbicom,
moglo se iitati da bi ih i ona rado kupila, da ima tih para, a jata da ima, samo
ju zanima gdje su na prodaju. Ako treba
otii e ona i u tu prehenzi Germaniju i
u daleku ju spik Englesku, nije zaista problem, jer je i njen mali Arman zasluio da
se vozi u Maclaren kolicima. A ja zaista
nisam znao, to jest, nisam ni pitao svoju
enu gdje ih je kupila, jal u Zagrebu, jal u
Sarajevu. Tko e se baviti tim triarijama.
Zanimalo me je neto drugo, neto to
me je duboko zaboljelo.
Recite, upitah je krajnje ozbiljnim
glasom, zar ja vama zaista izgledam kao
stranac?
Sarajka malo zastane, ni sama ne znajui to da odgovori te me pone razgledavati od glave do pete, rendgensko-pronicljivim pogledom.
Ja!, odgovori kratko i htjede krenuti
dalje, ali ja je zaustavih.
A zato jja vama izgledam
g
kao stranac?, pa ponovih jo odrjeitije: to je to
na meni, a to vama slii na stranca?
Prebaci ona tad teinu s noge na nogu,
pue iz nosa, te smie s ela znojne ofarbane pramenove, a sunce je tad bilo dobrano
pripeklo, pa me opet gleda od glave do
pete, kao da se sprema rei neku dijagnozu, kao da je lijenik koji e vam saopiti
da bolujete od neizljeive bolesti. Gleda
dotjerana Sarajka robnu marku mojih cipela i nema Bog zna to za vidjeti, gleda mi
od pranja izblijedjele hlae na kojima su
se vidjeli ostaci zadnje Lukmanove uine.
Puila je usta moja sugovornica, nabirala nos kao da njui kominiin ruak, pa
opet zagledavala u Lukmanova Maclaren
kolica Vidio sam da ju je moj zahtjev

uznemirio, jer ni sama nije mogla odgonetnuti zato joj izgledam kao stranac. Na
koncu mi je sasula dijagnozu, direkt u lice:
Ma faca, ba, faca ti je ko u stranca!
U naem sarajevskom stanu dugo sam
se razgledavao u zrcalu i kao neto traio, a
zapravo sam ustrajno pokuavao odgonetnuti stranca na svom licu. Moda u napokon doznati tko sam? Jest, doao sam iz Zagreba, ali jo uvijek sam isti onaj musliman
i Bonjak ili Ako Sarajki izgledam kao
stranac, ako ga je prepoznala, taj mora da se
krije negdje u meni, izviruje mi iz lica, bezobraznik jedan - namiguje obrvama, smije
se, gleda izravno u oi i zasigurno ima krivu
sliku o meni. Neto zaboga moram uiniti potui se sa strancem, poslati ga u neki
od naih egzodusa, proklet bio taj stranac,
mar stranac iz Sarajeva, mar na Igman.
Nisam znao to uiniti. Tada je u na
stan stigla moja ena, umorna od novog
posla, eljna da vidi sina i mene, a ja je doekah ljutit. Kada ve stranca nisam naao
pa da se muki razraunamo, mora netko
biti kriv, mora netko ispatati. A tko e bolje upiti krivicu nego vlastita ena? One su
uvijek krive.
Gdje si kupila ta djeja kolica?, bezobrazno i srdito se obrecnem na nju.
Na ariji, veli ona, u onom duanu
pored piterije.
Nisu dakle ni Maclaren kolica kriva,
kupljena su u Sarajevu, krivi smo stranac
i ja, dvojica nas. Dok je ena neto vikala
- jer nije shvaala u kakve sam dualistike nesporazume upao, te je moju srditost
protumaila kao akt neprijateljstva, objavu
rata - ja upadoh negdje u sebe, zamiljao
sam da si rukom ulazim u utrobu, rujui
po njoj i traei stranca. A i kako bi mogla
sve to shvatiti kada ni jja sam ne shvaam.
ta se ti dere na mene, itav dan
sam radila, obeao si oprati posue, a
ipak nisi, bio si u damiji, a nisi bio u
trgovini, ta emo veerati ta ove
tvoje hlae opet rade posred sobe
Nisam jja eno kriv!, iznenada viknuh. ena se prestravi i poe zabrinuto gledati uokolo kao da je jo netko
nepozvan s nama u sobi.
Stranac je za sve kriv, Allaha mi!, rekoh.
Od tada traim tog stranca. Nai u
ga, kad tad! Ako ne uspijem sam, pomoi
e mi Sarajlije ili Zagrepani. Nai emo
ga mi ve i tad jao si ga njemu.
Bilo je to u prvom mjesecu mog ivota u Sarajevu. Smjestili smo se u samom
centru grada. Ispoetka nije bilo lako, do24. august - 6. evval

62

li smo iz Zagreba, ostavili kuu, roditelje,

prijatelje trebalo se priviknuti. Nisam
ni slutio kakva me iskuenja ekaju. Jednom prigodom nenajavljeno mi je uletjela
gazdarica naeg podstanarskog stana. Prekinula me je u obavljanju ikindija-namaza
i nisam bio odvie sretan njenom napadnom pojavom, a nisam ni primijetio da
sam zaboravio skinuti molitvenu kapicu
s glave.
Vi ste Zagrepanin, znalaki ustvrdi, vidi se aman fin momak. Ja sam vam
prava Sarajka, s dna kace. Moji vam Fadilpaii ive ovdje odvajkada, ma vie ni ne
pamtimo otkada. Rahmetli dedo mi bio
hafiz, to vam je onaj koji zna Kuran napamet, a Kuran vam je muslimanska sveta
knjiga, ko vaa Biblija. Znate li vi to znai
rahmetli, to vam znai mrtvac. Prije njega
svi su redom bili muderrisi i onako ulemanske loze, a to vam kod vas doe ko
kardinali i biskupi. Znam ja da vam je sve
to teko shvatiti i popamtiti, ali nauit ete
ve, imate kada, mladi ste, hvala Bogu.
Gledao sam je i nisam mogao vjerovati
iza mene serdada, na glavi mi zelena molitvena kapica koju sam donio sa hada,
a desnu ruku sam namjerno digao uvis,
vidljivo prebirui tespih. Osjetio sam tada
neki srklet u sebi, dolo mi je da iz sveg
glasa prouim tekbir, to bi je zasigurno
omelo u brbljanju, uutila bi napokon ako
nita drugo, ma pala bi umah na stranjicu
da uje kako jedan Zagrepanin ui tekbir.
Sve je zapravo poelo jo kada smo
traili stan. ovjek iz agencije nekretnina
vodio bi me u razgledavanje, a gazdaricama bi govorio: Znate, on je na, samo
malo udno pria. U poetku sam to doivljavao simpatinim, vickastim i duhovitim, no, kako je vrijeme prolazilo postajao sam sve zabrinutiji. Zar je mogue da
sam doao iz Zagreba, iz sredine u kojoj
sam bio manjina, s nadom da u se ovdje,
u novoj sredini, napokon osjeati kao kod
kue i kako god da okrenuh ostao sam
manjina.
Nikada nisam osjeao ponos, nikada
se nisam udarao u prsa time to sam roen
u centru Zagreba. ime da se i ponosim?
Roen sam na istom mjestu gdje i moj
babo - odmah nakon to je dedo pristigao
iz Trebinja - na okretitu zetovog tramvaja
broj 14, u staroj derutnoj austrougarskoj
zgradi koja je vonjala na plijesan i vlagu.
Zato mi se vazda gadilo kada bi netko odvie ponosno zagovarao da je roeni Za-

grepanin. Kao da time stjee neku prednost nad drugima koji su roeni samo pedesetak kilometara dalje, u nekom selu. Ta
kvartovska i malograanska prenemaganja
(u Zagrebu i u Sarajevu razlike nema), taj
urbani seljakluk, vazda mi se gadio.
U Zagrebu e rei on ti je dobar, na
deko, dobrica, a u Sarajevu on ti je naa,
prava raja. ta su to raja i dobri deki? Jesu
li to neki izvorni i istokrvni Sarajlije i
Zagrepani s dna kace? Prije e biti da je
rije o izvornim i autohtonim kmetovima
i sunjevima malograanskog ega. Stjee
se dojam da najvei ivotni doseg takvih
proizlazi iz izjave roeni sam Sarajlija.
Kao da je time postigao sve to se u ivotu
moe postii - kada ste autohtoni Sarajlija
ujedno ste magistar i doktor i jaran i hafiz
po dedi i hadija jednom rijeju raja. U
gradovima nesporno ima gospode, ima
dobrih ljudi, jata da ima, ali ima i seljaka, a bome ima i seljaina. Jesu li potonji
upravo ta raja i na uzor, koji identifikaciju
trae u bezlinoj hladnoj masi gradskog
mravinjaka, a po potrebi znaju i urlikati
od uitka oholosti. Osobno, ne elim da
me pamte kao raju, elim da me pamte
kao iskrenog prijatelja.
Ako se Zagrepaninu ne hvale svojim
dedom hafizom, neke Sarajlije, ta raja,
to e isto raditi Zenianima, Foacima,
Zvornianima, Tuzlacima, Sandaklijama,
Hercegovcima svim tim udnim pridolicama, tzv. seljacima. Svi ti uroenici s
ratnikim bojama, ti derai urbaniteta sa
svojim zaviajnim govorima i familijarnim
folklornim trofejima navodno su okupirali profinjeno Sarajevo, uplaili stanovnike,
zakontaminirali osmansko-austrougarsku
arhitekturu. Oni su zapalili svoje plemenske vatre po svojim stanovima, koje su oteli starosjediocima i uporno neto bajaju:
ne bi li i oni naposljetku postali graani
ovoga grada - Sarajlije.
I ne samo to, ti su musavi seljaci, nekim udom, iz neke starosjediocima neobjanjive genijalnosti, zagospodarili tim
starim i truljenjem naetim osmansko-austrougarskim salonom graantine i malograantine. Ti su doljaci, zamislite, nakon kratkog vremena, spoznali svu umalost, nesposobnost i glupost starosjedilaca
pa su ih pokroviteljski, iz nude, ponovo
poeli uiti ivotu. Dodue neki su unijeli
stanoviti modernistiko turbo-folklorni
ki, ali to je ve druga tema i za to nisu
krivi samo doljaci u Sarajevo.

Opet, Zagrepani
g
su posebno smij
jeni
nekim odve urbanim Sarajlijama.
j j
To sam shvatio kada su mi dola dvojjica, onako iz prave sarajevske
j
raje,
j iz
Telemacha, da mi uvedu internet. Pitali
su me a ima i kako se zovem. Mursel,
odgovorih.
g
Ukopali su se na mjestu
j
njih
j
dvojica,
j
uzimajui
j mi mjeru
j pogledima
g
odjednom
j
su se poeli smijati
j ko ludi.
Stajao
j sam i jja, onako zbunjen,
j pa ggledao naivno po sebi, pipao se, mislei da
mi jje lic ostao otkopan ili tako neto:
jjer emu bi se insan mogao
g tako iznenada smijati. Prije nego se uvrijedih upitah
pristojno o emu je rije i zato se smiju.
Jarane, oba mi oca, siju mi mojih,
na si oek a tako smijeno govori, odgovorio je jedan od njih pa su se obojica
nastavili smijati. Tada shvatih da im je
moj zagrebaki naglasak urnebesno smijean te se poeh i ja smijati zajedno s
njima. Dugo se nisam tako ismijao - oni
od srca, a ja od jada.
U Zagrebu bi, kada kaete da ste Bonjak i musliman, mogli oekivati stanoviti oprez i distancu u nekih sugovornika,
rijetko prezir. No, teko da ete doivjeti
da e vam se netko smijati. Naravno da
nije lako manjini u Hrvatskoj, haman
se mora dvostruko truditi i dokazivati.
No, postane manjina i s time se postupno pomiri, zna gdje ti je mjesto, ima
manjinska prava pa se na kraju time i
ponosi, bio integriran ili asimiliran kao
da ti je jednako s prtljagom identiteta kojega nosi. U Bosni si veina u suivotu
s veinom - svi jednakopravni, svi konstitutivni na etniki istim teritorijima
i naravno da ti se netko smije: il pobonjak, il muhadir, il autohtoni Sarajlija,
il tevsija, il mazga.
Tada sam poeo istraivati zato su
Zagrepani, bez obzira na vjeru i naciju, smijeni Sarajlijama. Mislio sam da
je upravo obrnuto, jer, zadnjih godina
Hrvati su se zamjetno angairali i kupili
dio bosanske glumake elite da im glumi
priglupe Muje i Hase po humoristinim
tv-serijama i reklamama za mobilne telefone. Nema anse da e neki Bosanac,
u dananjoj Hrvatskoj, na filmu glumiti
urbanog intelektualca, jok, iz vica si doo
i u vicu e zavriti. Osim moda Mustafa
Nadarevi, ali on je vazda glumio suicidalnog i izofrenog intelektualca, koji bi
na kraju filma zavrio ili objeen ili propucan ili izboden burujskim krleijanskim karama.
Ili moda zlatni zeniki momak Tarik
Filipovi - koji se sasvim dobro uklopio
u veinu te Lijepe nae, ali to znai da
mora prolaziti stalne identitetarne provjere poput: A to vi kupujete svome ocu za
Boi? Na pitanje novinarke, rijetka bonjaka biljica na vrhu hrvatskog medijskog panteona, naturik Kroata, glumac
Tarik Filipovi e odgovoriti: Kravatu.
24. august - 6. evval

63

Navodno p
postojij neki bosanski duh kojij se
moe dobro p
prodati u inozemstvu, dobit
ete gglumaku vizu - u Hrvatskojj da gglumite Muju
j iz vica p
poput
p Emira Hadihafizbegovia,
g
a u Hollywoodu
y
balkanskogg
mafijozu ili teroristu koji govori engleski s
jakim ruskim naglaskom.
Kako god bilo, od Sarajlija sam saznao
da Zagrepane ne vole ba kao i Slovence, to vam doe na isto. Zagrepani su
takozvani purgeri ili piceki, jednom rijeju - papci. Molim lijepo, neka netko organizira ekskurziju Sarajlija s dna kace u
neki zagrebaki kvart, pa neka uu u prvu
birtiju i kau tim pivopijama da su papci;
pa bute videli kaj bu bilo - sa akom iz dna
boce, direkt u facu s dna kace.
Koliko smo se puta do sada podijelili: na one s vrha i na one s dna kace, na
Bosance i Hercegovce, na ustae, etnike
i balije, nekada na begove i raju, a danas
na tajkune i raju, na faiste i komuniste,
na izdajnike i patriote na ove i na one,
a kada nam to nije bilo dovoljno onda na
Zagrepane i Sarajlije, na starosjedioce i
doljake, na graanine i seljake, pa lokalno na one s Vratnika i na one s Bistrika,
na one koji navijaju za elju i na one koji
navijaju za Sarajevo, one koji vole pitu i
one koji vole evape, na one koji itaju
Dnevni Avazz i na one koji itaju Osloboenje nije ni udo da nam je stanje ovako
- nepokretno, jadno i bijedno. Moemo
li mi vidjeti ita dobro jedni u drugima?
Umijemo li uope prepoznati ono lijepo u
ovjeku, a toga ima napretek, samo treba
to umjeti prepoznati.
Sjetih se pritom jedne prigodne hikaje
o Isi pejgamberu, kada je na putu sa svojim sljedbenicima naiao na raspadnutu
leinu kobile. Jedan ree da smrdi, drugi
da je odvratna, trei nita ne ree nego se
ispovraa, etvrti s gaenjem prekrije lice,
a dobri Isa pejgamber ree: Vidi kobile,
ama kako lijepe zube ima!
Filip Mursel Begovi

itajte i gledajte na
IslamBosna.ba
Aktuelno iz BiH i svijeta

Bosanski muslimani su se vratili

svojoj vjeri
Zato Assangea ne treba izruiti
Amerikancima?

Tekstovi

Opasnost relativiziranja principa

vjere
Naueni na bespomonost
Nauka i zanimljivo
Anzer Najbolji med na svijetu
Obama trai da odmah bude
obavijeten o ivotu na Marsu

No comment
Pop me je pozvao sebi i
rekao: Doi ovamo, da te
udarim malo kao devojicu,
a zatim me je tukao aovom
Ispovijest jednog mladia tienika
crkvenog Centra za odvikavanje od
droge Sretenje iz Srbije
Veernje novosti, 11. august 2012.

Bosanac ukrao kamen

s Akropole da bi kiselio
kupus
Grka policija je na graninom prijelazu s Makedonijom uhitila Sretena
Vidia iz Bijeljine (BiH), nakon to je
kod njega pronala kamen teine 3 kilograma, ukraden s Akropole. Vidi je
policiji rekao kako nije znao za strogu
zabranu uzimanja kamenja i priznao
da mu se taj kamen svidio iz razloga
to ima idealan oblik za pritiskanje kiselog kupusa.
Poskok.info, 11. august 2012.

Oko irokog Brijega sve

ee krae krumpira,
bundeva
Posadio sam u polju kukuruz, rajice,
paprike, bundeve I sve to lijepo okopavao, navodnjavao, plijevio i muio
se, a onda jedno jutro na njivi zatekao
pusto. Netko mi je nou pobrao dobar
dio uroda, uz ostalo oko 150 bundeva.
irokobrijeani nou znaju uvati svoje njive straarei s lovakim pukama
koje bi, kako tvrdi, sigurno upotrijebili
kad bi bera uao u njihov posjed!
Veernji list, 12. august 2012.

etnik jevrej Gordon Bardo

Gordon Bardo, iji su tekst o teroristikim prijetnjama objavljen u
Jerusalem Postu prenijeli mediji iz
Bosne i Hercegovine, 1997. je dobio
otkaz u SFOR-u zbog neprikladnih
aktivnosti poput dizanja tri prsta, to
je ratni simbol paljanskih ekstremista.
Vijesti, 23. august 2012.

Stefan Toti, djeak mesar iz Srbije: Ne gledam

crtie, koljem prasie
Nedeljni telgraf, 12. august 2012.

Iako je vani + 35 stepeni,

u autobusima GRAS-a
ukljueno grijanje!
U Sarajevu je juer temperatura iznosila 35 stepeni u hladu, a u autobusa
GRAS-a, vjerovali ili ne, je kao usred
zime bilo ukljueno grijanje?!
Depo, 22. august 2012.

Ramazanski bajram, razmiljam ja u sebi, kod nas je dan

pobjede alkohola nad islamom
Senad Avdi, urednik magazina Slobodna
Bosna: Ne znam ta sam vie ispriao, a
ta sam preutio. Jutros rano imam teak
ukor od prijatelja to nisam bio nazoan
na prvi dan Bajrama. Odavno sam ja
sebi dao tu afirsku ulogu da me nita to
je kolektivno ne interesuje pojedinano.
Oni to nisu pili mjesec dana jutros su
najpijaniji: Ramazanski bajram, razmiljam ja u sebi, kod nas je dan pobjede
alkohola nad islamom.
Slobodna Bosna, 23. august 2012.

Misa za poginule duhandije

U organizaciji upnog ureda Doljani i
udruge Vran, u nedjelju 26. augusta na
Kedari s poetkom u 17 sati bit e sluena sv. misa za sve one koji su svoj ivot
izgubili nosei duhan iz Hercegovine,
preko Rame za Srednju Bosnu.
Poskok.info, 21. august 2012.

Kradui eljezo sruili

most u Fojnici
Betonski most koji vodi do radilita
Suha voda u opini Fojnica sruio se
nakon to su sa njega nepoznata lica
ukrala eljezne profile, reeno je Srni
u MUP-u Srednjobosanskog kantona.
Klix.ba, 17. august 2012.
24. august - 6. evval

64

Krvava tradicija: U kamenovanju seljana na stotine mrtvih i povrijeenih

Stanovnici dva indijska sela, Pandurna
i Savargaon, koji se nalaze na obalama
rijeke Jaam, ve tri vijeka uestvuju u
bizarnom ritualu obasipanja kamenicama, pod nazivom Gotmar Mela, prilikom kojeg se povrijedi ili pogine na
stotine ljudi. Kameni rat Gotmar Mela
odrava se svake godine.
Dnevni avaz, 23. august 2012.

Uao u kuu kroz balkonska

vrata i silovao strinu
Vukain R. (19) davio strinu R. R.
(58), strgao joj odjeu i silovao je.
Dnevni avaz, 22. august 2012.

Tekija kao stranaki punkt

Halil Brzina, penzionirani general Armije
BiH, nekadanjij referent u zenikojj
eljezari okrenuo se sufizmu i oko sebe
okupio na desetine mladih vjernika.
Neki od upuenih u ova pitanja tvrde da
danas u BiH ima vie samoproglaenih
ejhova nego ikada u njenoj historiji.
Dodaju kako vjerski autoriteti koji su
to mogli nikome nisu ostavili hilafet.
Samoproglaeni ejhovi i samoproglaeni
dervii danas predstavljaju paralelni svijet
iz kojeg se regrutiraju nosioci znaajnih
dravnih funkcija.
Slobodna Bosna, 23. august 2012.

Nauno dokazano da su
Srbi narod najhrabriji!
Srpski narod je na prvom mjestu kad
su hrabrost i samopouzdanje u pitanju,
stoji u istraivanju amerikog univerziteta Bredli. Tako misle sami Srbi.
Kurir, 18. august 2012.

Stefan Toti,, djeak

j
mesar iz Srbije:
j aban
auli najvie voli da
jede prasee nogice
Nedeljni telgraf, 12. august 2012.

Nauka

Pripremio: Saladin Kovaevi

Novi zakon o duhanskim

proizvodima u Australiji

Bebe roene prirodnim

putem pametnije

stavni sud Australije podrao je novi

zakon o duhanskim proizvodima.
Prema ovom zakonu e sve cigarete biti u
istim maslinastozelenim pakovanjima, bez
boje i logotipa proizvoaa i sa slikama koje
upozoravaju na posljedice puenja. Australijska vlada je ocijenila da e neatraktivna
pakovanja doprinijeti suzbijanju broja puaa u zemlji.

ebe koje su dole na svijet

prirodnim putem, imaju
vei koeficijent inteligencije od
onih koje su roene carskim rezom, pokazuju rezultati nedavno
sprovedene studije. Prema miljenju naunika, kada se ene
porode prirodno, stvaraju se vee
koliine specifinog proteina u
djeijem mozgu koji pomae poveanje inteligencije tokom njihovog razvoja.

Jogurt kao afrodizijak

aunici sa Masausetskog instituta za

tehnologiju, SAD, otkrili su sluajno da
jogurt moe djelovati kao afrodizijak. Istraivai
su u poetku ispitivali utjecaj jogurta s ukusom
vanile na organizme (kod mieva) stavljene u potpuno nepravilan (nezdrav) nain ishrane - burgeri, ips, gazirana pia, ali su tokom ispitivanja
utvrdili da jogurt ima jako afrodizijsko dejstvo.
Mievi pod jogurt reimom ishrane bolje su i
stvarali potomstvo.

Kurkuma sprjeava karcinom

ezultati nove naune studije

otkrili su da zain kurkuma
ima sposobnost sprjeavanja odvijanja reakcija u organizmu koje dovode
do razvoja karcinoma, a potencijalnu zatitu moe imati i kod razvoja
karcinoma prostate koji se pojavljuje
kod svakog estog mukarca. Jedinjenje kurkumin posjeduje snano antioksidativno, protivupalno, antivirusno, antibakterijsko, antimikotiko i
antikancerogeno djelovanje i zato se
razmatra kao djelotvorna terapija i

prevencija malignih obolenja, dijabetesa, alergija, artritisa, Alchajmerove

i drugih hroninih bolesti.

Smanjenje masiva leda

u Sjevernom ledenom
okeanu

ed u Sjevernom ledenom okeanu ove godine se najbre topi

od poetka voenja evidencije. Ovo
je saopila Japanska aerokosmika
istraivaka agencija, iji strunjaci
prate klimatske promjene na Arktiku pomou meteorolokih satelita.
Glavnim uzronikom smanjenja
masiva leda strunjaci smatraju globalno zagrijavanje. Pri ovoj brzini
topljenja ova oblast bit e svedena na
svoj historijski minimum ak i prije
kraja ovog mjeseca.

Oralna higijena i oboljenja

srca i krvnih sudova

a osnovu istraivanja sprovedenog na Tajvanu, ljudi koju

su redovno odlazili kod stomatologa
na profesionalno ienje zuba imali
su ak 24 posto manje vjerovatnoe
da obole od kardiovaskularnih oboljenja. Loa oralna higijena je uvijek bila
dovoena u vezu sa mnogim oboljenjima, a ovo istraivanje je dokazalo
da utie u velikoj mjeri i na oboljenja
srca i krvnih sudova.
24. august - 6. evval

65