12 Novalic PDF

Studije
Izvorni lanak UDK 323.28
Primljeno 24. 06. 2007.
Fahrudin Novali
Horvaanska cesta 156/I, HR-10000 Zagreb
fahrudin.novalic@zg.t-com.hr
Stabilna ravnotea terorizama

Radikalna destrukcija i osveta
jednakom ili veom smrti
Pokuati objasniti i shvatiti terorizam ni u kom sluaju ne
znai opravdavati terorizam. Ali, ako nita ne objanjavate,
neete nikada nita ni nauiti.
Howard Zinn
Nema lakeg nego osuditi zlikovca;

nema teeg nego shvatiti ga.
Fjodor M. Dostojevski
ovjeku nanosi nepravde, uskrati mu sve mogunosti nadoknade ili olakanja poloaja, prognaj ga ako se potui,
zaepi mu usta ako digne glas, raspali ga po licu bude li se
opirao, pa e na koncu poeti napadati noem i bombama.
George Kennan
Saetak
Radikalizam dravnog terorizma i terorizma samoubojica u odnosu su frustracijske telerancije. Postoje i mogunosti meusobnih napada orujem za masovno unitenje nuklearnim,
biolokim i kemijskim orujem. Frustracijska tolerancija obaju terorizama terorom protiv
terora radikalizira njihove meusobne odnose i ostvaruje osvetnike ciljeve, jednake ili
vee smrti. Unato tome, postoji mogunost za uljuenu toleranciju i rjeenje sukoba stabilnu ravnoteu suradnje, mira, sigurnosti i zdravog rivalstva meu sukobljenim stranama.
Rjeenje je u pronalaenju umijea politike koja pravila ne samo provodi nego ih i mijenja
pronalaenju politike koja nije samo politika politiar (Urlich Beck) i zadrtih ekstremista koji se orijentiraju na politku sile i dominacije, nego i politika drutva koje osuuje
i potie osudu ekstremistikih tumaenja religija i mitova, koje potie recepciju svjetskog
etosa ovjeku zajednikih naela samokontrole, normi i vrijednosti, bez obzira na rasnu,
nacionalnu, religijsku i kulturnu pripadnost. Rjeenje je i u uvaavanju mnogostrukih identiteta i poticanju mnogostrukog komuniciranja, ukljuujui i interkulturno komuniciranje
meu sukobljenim stranama kao umijea kretanja kroz kulturne prepreke, ne samo vlada
nego i graana pojedinaca, druvenih grupa, razliitih udruenja i institucija. Izvan svake
sumnje, rjeenje je i u prevladavanju siromatva i bijede najrazornijeg oruja masovnog
unitenja. Gospodarstva dravnih terorizama i terorizama samoubojica vrsto su srasla s
normalnim gospodarstvima, pa je nadzor nad njima i financijskim izvorima njihove moi
jedna od znaajnih pretpostavki prevladavanja terorizama. Na kraju, ali ne manje vano,
rjeenje je i u snanoj i nepristrasnoj kritici teroristikih zbivanja mnogih autora i aktivista
za ljudska prava. Podsjeamo samo na neka takva imena koja se navode i u ovom tekstu
Yeshayahu Leibowitz, John Rose, Marc Ellis, Jessica Stern, Israel Shahak, Irena Klepfisz,
Edward Said, Noam Chomsky, Howard Zinn, Arundhati Roy, Amartya Sen, Amin Maalouf.
Kljune rijei
dravni terorizam, frustracijska tolerancija, osvetniki cilj, smrt, terorizam samoubojica
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
636
F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama
U znanstvenoj literaturi postoji vie definicija terorizma. Neke su od njih

usredotoene na poinitelje, neke na njihove krajnje ciljeve, a neke na tehnike
kojima se teroristi koriste. Dva su bitna obiljeja terorizma vana za njegovo
razlikovanje od drugih oblika nasilja. Prvo, terorizam je usmjeren na ljude
koji ne sudjeluju u borbi, to ga razlikuje od nekih oblika ratovanja. Drugo
bitno obiljeje terorizma jest upotreba nasilja ili prijetnja nasiljem protiv civilnog stanovnitva u dramatine svrhe ishoenje osvete, irenje straha ili
nekog drugog planiranog utjecaja na ciljanu skupinu ili vie skupina ljudi; ili
na cjelokupno stanovnitvo. Takva djelatnost terorista razlikuje terorizam od
obinog umorstva ili napada (Stern, 2006:2324). Tako definiran, terorizam
sadri iroki raspon njegovih moguih poinitelja drava ili njihovih surogata, skupina ili pojedinaca, kao i iroki raspon moguih politikih, nacionalnih, vjerskih, rasnih, gospodarskih ciljeva.
Golemi rast i razvoj znanosti, tehnike i tehnologije, uz ostale pretpostavke,
donio je i nove oblike, sredstva i metode otvorenih i prikrivenih ubojstava iz
neposredne blizine i s distance. Moe se rei da, s jedne strane, rastui tehnoloki napredak usavrava sustav sigurnosti, s druge strane, da je infrastruktura kojom se dnevno sluimo, od energije do prijevoza i opskrbe vodom, postala vrlo sloena i tako povezana da se njezina osjetljivost poveava geometrijskom progresijom (Castells, 2003:380). Putniki zrakoplovi su na samom
poetku 21. stoljea upotrijebljeni kao veoma razorni projektili, a neboderi
Svjetskog trgovakog centra u New Yorku postali su meta teroristikog ina.
Rat je oduvijek imao neka obiljeja terorizma, a terorizam, posebice dravni,
neka obiljeja rata. Krajem 20. stoljea i poetkom 21. stoljea dogodile su
se goleme civilizacijske sramote humani gulazi amerike okrutnosti, kao
to su Guantanamo ameriki koncentracijski logor na Kubi, Abu Ghraib1
ameriki zatvor u Iraku sistematizacija svijeta apsurda visoka tehnika
izbezumljivanja ovjeka (Lefebvre, 1988:201); te masovni pokolji nedunih okrutne i institucionalizirane proizvodnje smrti diljem svijeta.
Stoga, kada je rije o terorizmu i ratu, predodbu o zlu ne treba oblikovati filmskim priama iz Hollywooda, nego okrutnom stvarnou zla u Auschwitzu,
Jasenovcu, Hiroimi, Nagasakiju, Izraelu, Palestini, Vijetnamu, Kambodi,
eeniji, na prostoru bive Jugoslavije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini,
Kosovu, posebice u Vukovaru, Sarajevu, Srebrenici; Ruandi, Iraku, Afganistanu, Sudanu Brino njegovana i apsolutizirana svijest o ogranienom
vjerskom, nacionalnom ili kulturnom identitetu unutar jedne skupine ljudi
pretvara se u mono oruje kako bi se brutalno postupalo s drugom. Rije je
o brino njegovanom nasilju.
Umjetnost stvaranja mrnje poprima oblik prizivanja maginih moi nekog navodno premonog identiteta Rezultat moe biti domae praiskonsko nasilje ili globalno umijeno nasilje i
terorizam po cijelome svijetu. Ustvari, veliki izvor potencijalnih sukoba u suvremenom svijetu
je pretpostavka da se ljudi mogu jedinstveno kategorizirati na temelju religije ili kulture (Sen,
2007:15).
Nasilje povezano sa sukobima identiteta ostvaruje se nametanjem jedinstvenih i ratobornih identiteta lakovjernim ljudima pod glasovitim geslom u
ime svojih. U tekstu koji slijedi, razmotrit emo: proienje svijeta nasiljem terorizam monih i bogatih, terorizam bezmonih i siromanih;
terorizam spektakla i spektakl terorizma, te prevladavanje terorizma.
Proienje svijeta nasiljem
Ne postoje samo teroristi samoubojice, koji napadaju iz blizine, nego, osim
ostalih, i teroristi dravnih sustava koji, najee, napadaju s distance. Mnogi terorizmi u suvremenom svijetu pribjegavaju ucjenjivakoj devizi tko
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
637
nije s nama, taj je protiv nas. To neodoljivo podsjea na prijetnje i ucjene iz

vremena Velike eljezne zavjese. Takva se vrsta ucjene i iskljuivosti, svaki
pa i sasvim pogrean korak Sjedinjenih Amerikih Drava i Antiteroristike
koalicije, naprimjer, kao i ostalih dravnih terorizama, moe pravdati borbom
protiv globalnog terorizma. U tom sluaju svako neslaganje i ukazivanje da
se preispita politika terorizma dravnih sustava i oruana intervencija izvan
njihova teritorija, moglo bi se kvalificirati kao poputanje terorizmu i njegovo
odobravanje, te ugroavanje nacionalnih interesa i sigurnosti tih zemalja.2
Tako se i svaka kritika neoliberalizma kao socijaldarvinizma prikazuje kao
potencijalno ili ostvareno neprijateljstvo.
Naelo: moi ubiti da bi se moglo ivjeti, koje je podupiralo borbenu taktiku, postalo je meudravnim strategijskim naelom (Foucault, 1994:95).
Takvo shvaanje i praksa, na primjer, Antiteroristike koalicije u agresiji na

Irak, bez sumnje, legitimiraju se kao koalicija dravnih terorizama kao terorizam koalicije monih i bogatih, ali i onih koji to nisu ali su posluni, s nepisanim pravom jaeg, protiv slabih i siromanih. Sve ukazuje na globalizaciju
terorizma monih i bogatih protiv manje monih i siromanih.
One koji su, (i koji nisu, op. a), za druge neka vrsta bioloke opasnosti,
primjeuje Michel Foucault, opravdano se ubija (Foucault, 1994:95).
Tako ubojstvo postaje nain proienja svijeta. Privlanost proienja
svijeta, tijekom povijesti, shvaala se na razliite naine. Jessica Stern, autorica knjige Terorizam u ime Boga: zato ubijaju vjerski militanti, podsjea
nas da su sudionici kriarskih pohoda, Inkvizicije (kolaboracije crkava
i vjerskih zajednica s faizmom i nacizmom, op. a.), i samoubilakih napada, shvaali privlanost proienja svijeta kroz ubojstvo. To je blaenstvo koje sam vidjela meu teroristima prikazanima u ovoj knjizi3 (Stern,
1
izvjetaji pristiu iz Abu Ghraiba i drugdje, o tome da su aktivnosti nekih amerikih i britanskih vojnika poslanih kako bi se
borili za slobodu i demokraciju ukljuivale
takozvano demoraliziranje zarobljenika na
potpuno nehumane naine (Sen, 2007:22).
2
Sjedinjene Amerike Drave, uz pomo svojih saveznika, ostvarujui svoje geostrategijske ciljeve, uspostavljaju globalnu hegemoniju. U tom smislu, smatra Samir Amin,
Bliski istok je prvi na udaru SAD-a i to iz
etiri razloga:
ima najobilnije rezerve nafte, a njihova
kontrola omoguila bi Washingtonu povla
ten poloaj, dovodei istodobno njegove
saveznike (Europu i Japan) kao i mogue
suparnike (Kinu) u neugodan poloaj energetske ovisnosti;
nalazi se u sreditu starog svijeta, to olak
ava provoenje vojne prijetnje prema Kini
i Rusiji;
proivljava razdoblje nejasnoa i slabljenja,
a to agresoru omoguuje da si osigura laku
pobjedu, barem onu neposrednu;
Sjedinjene Drave imaju sigurnog saveznika
u Izraelu, koji posjeduje nuklearno oruje.
Provedba tog plana je uznapredovala: Palestina, Irak i Afganistan su okupirani, a Sirija i

Iran dolaze na red nakon Libanona (Amin,
2007:32). Pritom, Amin napominje da je neuspjeh takve namjere oit u Iraku i Afganistanu, kao i u Libanonu, gdje je otpor Hezbolaha
zadao velike muke izvrsno naoruanoj i opremeljenoj izraelskoj vojsci, navikloj na rat.
3
Jessica Stern u knjizi Terorizam u ime Boga:

zato ubijaju vjerski militanti, posjetila je
mnoge teroriste razliite nacionalne, vjerske
i rasne pripadnosti diljem svijeta i razgovarala s njima o terorizmu. Navodimo nekoliko
miljenja o knjizi: Putovanje u srca i svijet
vjerskih militanata. Teko je pronai pisca
voljnog prii militantnom terorizmu toliko
blizu (New York Times book review);
anatomija religijskog terorizma (Chicago
Tribune); Razgovori Jessice Stern s teroristima (iako bez simpatija za njihove ciljeve)
uz suosjeanje rasvijetljavaju stanje uma koje
veina nas ne moe razumjeti. Ovo je vrlo
rijedak psiholoki i moralni uspjeh (Olivert
Sacks); Nevjerojatan uvid u umove onih koji
koriste ime boje za opravdanje nasilja nad
drugima (Boston Globe).
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
638
2006:32).4 Kao stanoviti dodatak duhovnoj zatrovanosti do koje dolazi zbog

sudjelovanja u nastojanjima proienja svijeta nasiljem, smatra Stern,
neki teroristi doive drukiju vrstu ekstaze: oni vole oruje i vole ubijati, i to bi inili zbog
gotovo bilo kojeg razloga. Mali postotak ljudi uiva u nasilju na taj nain, vjerojatno uslijed
genetskih predispozicija5 (Stern, 2006:298).
Prema Ujedinjenim narodima, terorizam je

nasilje upereno protiv civila, u svrhu ucjenjivanja drava ili zastraivanja stanovnitva.
Tako se, primjerice, oruana borba Palestinaca protiv Izraela ubudue nee smatrati otporom
okupatoru, nego terorizmom (Staguhn, 2007:198).
A to je s dravnim terorizmom? Postoji li u njemu privlanost proienja

svijeta ubojstvom i nasiljem? Je li nasilje dravnih sustava, upereno protiv
civila ukljuujui i djecu, s ciljem ucjenjivanja, zastraivanja i ubijanja terorizam?
Terorizam monih i bogatih
Israel Shahak,6 u svojoj knjizi idovska povijest, idovska religija: tri bremenita tisuljea, o izraelskoj dravi pie:
Izrael kao idovska drava opasan je za vlastiti narod, druge idove i susjedne drave ponajprije zbog ideoloki potkrijepljene tenje prema teritorijalnom irenju iz ega proizlazi i
neizbjean niz ratova. to vie Izrael postaje idovski ili, kako se to kae na hebrejskom, to se
vie vraa judaizmu (proces koji u Izraelu traje barem od 1967.), to se vie njegova prava politika rukovodi idovskom ideolokom milju, a manje onom racionalnom. Pritom pod pojmom
racionalno () mislim na imperijalnu izraelsku politiku () jo je gore prihvaanje politike
zasnovane na idovskoj ideologiji u svim njezinim verzijama. Ideoloka obrana izraelske politike obino se temelji na idovskim religioznim uvjerenjima, a u sluaju sekularnih idova
na povijesnim pravima idova koja potjeu iz tih uvjerenja, to zadravaju dogmatski vjerski
karakter (Shahak, 2006:29).
Projekt izraelskog ekspanzionizma neodvojiv je od ideologije iskupljene zemlje, a iskupljena zemlja jest ona koja je prela iz neidovskog u idovsko
vlasnitvo. Stoga je zemlja koja pripada neidovima neiskupljena. Logiki zakljuak takve ideologije jest protjerivanje, koje se naziva transferom,
svih neidova s podruja zemlje koju treba iskupiti (Shahak, 2006:28).
Shahak smatra da dok god Izrael ostane idovska drava, nije mogue da
samo zbog politikih razloga odobri laan, ali ipak simbolian stvaran suverenitet, niti stvarnu autonomiju neidovima u Zemlji Izraelovoj.
Poput nekih drugih drava, Izrael je ekskluzivistika drava, ali izraelski ekskluzivizam vrlo
je osobit (Shahak, 2006:151).
U kontekstu iskupljenja idovske zemlje Shahak smatra da je i kibuc

bio i jest ekskluzivistika utopija; ak kada ga sainjavaju ateisti, kibuc u naelu ne prihvaa
arapske lanove i zahtijeva se da se potencijalni lanovi drugih nacionalnosti prvo preobrate
na judaizam. Nije udo to se mladi iz kibuca smatra najgorljivijim militaristikim dijelom
izraelskog idovskog drutva. () kakva bi bila reakcija amerikih idova kad bi u SAD-u bio
predloen plan kristijanizacije New Yorka, ili ak samo Brooklyna? (Shahak, 2006:2829).
Iskupljenje idovske zemlje podrazumijeva vie od regionalne judaizacije. Na tu injenicu ukazuje i Shahak:
Uz jaku podrku izraelskih dravnih organa (posebice tajne policije) na cjelokupnom podruju
Izraela, JNF (idovski nacionalni fond/Jewish National Fund) troi velike svote dravnog novca za iskupljenje svakog komada zemlje koji su neidovi voljni prodati kao i na sprjeavanje
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
639
svakog pokuaja idova da prodaju svoju zemlju neidovu tako to im plaa viu cijenu (Shahak, 2006:2829).
U svibnju 1993. Ariel Sharon slubeno je na konferenciji stranke Likud predloio da Izrael
prihvati pojam biblijskih granica kao slubenu politiku (Shahak, 2006:31).
Postoje razliite verzije biblijskih granica Zemlje Izraelove, koju rabinski

autoriteti tumae kao onu koja je idealno podruje idovske drave (Shahak,
2006:30). Najradikalnije rjeenje u idovsku dravu ukljuuje:
na jugu, cijeli Sinaj i dio sjevernog Egipta sve do okolice Kaira; na istoku, cijeli Jordan i
velik dio Saudijske Arabije, cijeli Kuvajt i dio Iraka juno od Eufrata, na sjeveru, cijeli Libanon
i cijelu Siriju s velikim dijelom Turske (do jezera Van); i na zapadu, Cipar (Shahak, 2006:30).
Oito da politika i u ovom sluaju stjee svetost upotrebom religije, a religija

stjee sekularnost upotrebom politike, pa moemo rei da je rije o religizaciji
politike i sekularizaciji religije. Shahak istie da su povijesni judaizam i dva
njegova nasljednika idovska ortodoksija7 i cionizam8 dva zakleta neprijatelja primjene zamisli otvorenog drutva u Izraelu:
4
Za razliku od funkcionalistikog pristupa ratu

i terorizmu, u kojem religija pomae prevladati njihove tekoe, legitimacijskim pristupom, religijom se opravdava rat i terorizam.
Prvospomenuti pristup obiljeje je, preteito,
politeistikih drutava, a drugospomenuti,
preteito, monoteistikih drutava. Opravdavanju rata, posjedovanjem i upotrebom Boga
kao ekskluzivnog prava, pribjegavale su mnoge vjere i nacije. Tako je na remenima vojnika
Wehrmachta pisalo Gott mit uns Bog je
s nama.
5
Vojni psiholog Dave Grossman procjenjuje

da dva posto ljudi uiva u ubijanju David
Grossman, On Killing, Little Brown, New
York 1995. Psihijatar Jerrold Post tvrdi da
su teroristi potaknuti inovima nasilja kao posljedicom psiholokih nagona, te da je njihova specijalna psiho-logika sazdana kako
bi racionalizirala djela za koja imaju psiholoku pobudu da ih poine Jerrold M. Post,
Terrorist Psycho-Logic: Terrorist Behavior as
a Product of Psychological Forces (Stern,
2006:364).
6
Israel Shahak rodio se u Poljskoj, preivio

je nacistiki koncentracijski logor i pobjegao
iz njega, te doao u Palestinu odmah nakon
Drugog svjetskog rata. ostvario je karijeru
iznimnog sveuilinog profesora organske
kemije. poeo je uviati kako cionizam i
postupci drave Izrael uzrokuju patnju i gubitak, ne samo za Palestince sa Zapadne obale i iz Gaze nego i za mnotvo neidovskih
stanovnika (tj. palestinsku manjinu) koji nisu
otili tijekom izgona 1948. nego su postali
izraelski dravljani. sustavno je istraivao
narav izraelske drave, njezinu povijest, ideoloke i politike diskurse koji su, kako je
ubrzo otkrio, bili nepoznati veini ne-Izraelaca, posebice idovima u dijaspori za koje je
Izrael bio udesna, demokratska i zapanjujua drava koja zasluuje bezuvjetnu potporu
i obranu. obnovio je i nekoliko godina bio
predsjednikom Izraelske lige za ljudska prava, razmjerno malene skupine istomiljenika
koji su smatrali da ljudska prava moraju biti
jednaka za sve, a ne samo za idove (Said,
2006:11).
7
Pokuat emo, iako fragmentarno, ukazati na

idovsku ortodoksiju. Prema idovskoj religiji, ubojstvo idova zloin je za smrtnu kaznu
i jedan je od tri najtea grijeha; druga dva su
idolopoklonstvo i preljub. idovskim vjerskim sudovima i sekularnim vlastima nalae
se da kanjavaju, ak i preko granica redovitog provoenja pravde, svakoga tko je kriv za
ubojstvo idova. No, idov koji neizravno
prouzroi smrt drugog idova kriv je samo za
ono to talmudski zakon naziva grijehom protiv nebeskog zakona, za to kanjava Bog,
a ne ovjek. Kada je rtva neidov, stajalite
je znatno drukije. idov koji ubije neidova
kriv je samo za grijeh protiv nebeskog zakona
i ne moe ga se kazniti na sudu. Neizravno
prouzroiti smrt neidova uope nije grijeh.
() Ubojica neidov koji se zatekne pod
idovskom jurisdikcijom mora biti smaknut
bez obzira na to je li rtva bila idov ili ne.
Meutim, ako je rtva bila neidov, a ubojica
se preobrati na judaizam, nee biti kanjen.
Sve to ima izravnu i praktinu vanost za
stvarnost drave Izrael. Premda dravni kazneni zakon ne ini razliku izmeu idova i
neidova, takvu razliku nevojbeno provode
ortodoksni rabini, koji vode svoje stado slijedei Halakhu. Savjeti koje daju religioznim
vojnicima su od posebne vanosti (Shahak,
2006:116117).
Razni su rabinski komentatori u prolosti
smatrali da se u vrijeme rata moe, ili ak i
treba ubijati sve neidove koji pripadaju neprijateljskom narodu. Od 1973. ta se dok-
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
640
Pred izraelsko-idovskim drutvom dva su izbora. Ono se moe pretvoriti u potpuno zatvoren
geto, idovsku Spartu koja ivi od rada arapskih helota, a opstaje zbog utjecaja na ameriki
politiki establishment i prijetnje uporabom nuklearnog oruja ili se moe pokuati pretvoriti
u otvoreno drutvo. Druga odluka ovisi o potenom propitivanju idovske prolosti, o priznanju
da postoji idovski ovinizam i iskljuivost, te o potenom propitivanju stajalita judaizma prema neidovima (Shahak, 2006:35).
Na problem cionizma ukazuje i John Rose, autor knjige Mitovi cionizma9:

Moja glavna briga bila je razaranje cionistike mitske povijesti (Rose, 2005:19). Cionizam
jest problem; njegovo uklanjanje preduvjet je za mir na Bliskom istoku, i preduvjet za arapsko-idovsko pomirenje u Palestini (Rose, 2005:262). Sjedinjene Amerike Drave su Izraelu
dopustile da dovri izgradnju takozvane zatitne ograde ili kako su je nazvali komentatori
diljem svijeta, zida aparthejda (Rose, 2005:226).
Prema Roseu, ameriki idovski teolog Marc Ellis, inae autor knjige Iz pepela, u cionizmu vidi prijetnju ne samo za Palestince nego i za budunost
samoga judaizma. Ellis nije ni marginalac niti sekularni ljeviar nego protagonist stanovite varijante idovske teologije osloboenja.10 O svojoj viziji
izraelske helikopterske eskadrile kao simbola idovskog ivota, Ellis pie:
Vidio sam kako svitke Tore u Kovegu Saveza, koji idove upuuju spram Boga, pravde i
mira, zamjenjuje helikopterska eskadrila zagovarajui mo i silu bez etike ili moralnosti. Ono
to inimo, to i tujemo (u: Rose, 2005:263).
U Ellisovoj knjizi nedvosmisleno progovara i Irena Klepfisz, ker Michala

Klepfisza aktivista i jednog od najhrabrijih lanova idovske udruge boraca
u varavskom getu, kojega su nacisti ubili. Irena Klepfisz ivot je posvetila
ouvanju uspomena na oca i vrijednosti za koje se on borio u najuoj povezanosti sa stradanjima i patnjama u kojima ive Palestinci.
idovi bi pred prizorom unitavanja palestinskoga ivota trebali osjetiti strahovit bijes to
su ga osjeali borci u getima: histerija majke koju je pogodio metak; obitelj ispred opljakane ili
demolirane kue; razdvojena, s ognjita otjerana obitelj; proizvoljni i nepravedni zakoni koji propisuju zatvaranje ili otvaranje trgovina i kola; ponienje naroda s drukijom kulturom, koja se
smatra manje vrijednom; narod lien doma i dravljanstva, koji ivi pod vojnom diktaturom,
citira John Rose Marca Ellisa (u: Rose, 2005:263). Ellis pritom dodaje da
slika ustanka u varavskom getu koja simbolizira dostojanstvo i povredu
svagdanjega idovskog ivota nalazi nadopunu u palestinskome ustanku
(u: Rose, 2005:264). Mo ini svoje, pa nema jednakosti meu nejednako
monima. Golema je vojna i civilna pomo koju je Izrael primio i prima od
SAD-a. Citirajui Noama Chomskog, Rose o tome pie:
Za budetnih godina 1978.-1982. na Izrael je otpalo eterdeset i osam posto sveukupne vojne
pomoi SAD-a i trideset i pet posto ekonomske. Za 1983. Reaganova administracija zatraila je
gotovo 2,5 milijardi dolara za Izrael od sveukupnog prorauna od 8,1 milijardu dolara (Rose,
2005:211).
Tijekom invazije Izraela na Libanon 1982. godine, izraelska vojska je ubila

desetke tisua Libanonaca i Palestinaca (Rose, 2005:211). U masakru stotina nenaoruanih osoba, ena i djece u palestinskim izbjeglikim logorima
Sabra i Shatila u Zapadnom Bejrutu, koji su izvrili libanonski kranski Falangisti, sudjelovala je i
izraelska vojska, a navlastito ministar rata Sharon11 (). Ali ni Sjedinjene Drave ne mogu
za sebe tvrditi da su sve to tek nepristrano promatrale (Rose, 2005:211).
Za masakr palestinskih nedunih civilnih rtava u Sabri i Shatili i sve ostale

masakre to su ih doivjeli Palestinci krive su i neke nacionalne i meuna-
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
641
rodne institucije koje ih ravnoduno promatraju ili izravno sudjeluju u njihovu izgonu i genocidu.12 Za sve ravnodune promatrae ezdesetogodinjeg
stradanja Palestinaca oni su bia inferiorne rase koja se mogu ubijati kao
bradaviaste svinje ili unitavati kao najobiniji korov. Svi ti meunarodni
subjekti, najee, teatralno koketiraju u zatiti jednog nemonog i ponienog
trina javno propagira kao smjernica za religiozne izraelske vojnike. Prvi takav slubeni
poticaj objavljen je u brouri koju je izdao
Stoer regionalnog zapovjednitva izraelske
vojske, ije podruje obuhvaa Zapadnu obalu. U toj brouri glavni kapelan zapovjednitva pie: Kada nae snage naiu na civile tijekom rata ili u potjeri ili raciji, ako nije sigurno
da ti civili ne mogu nauditi naim snagama,
onda ih se, prema Halakhi, moe pa ak i treba ubiti. Arapinu se ne smije vjerovati ni u
kakvim okolnostima, ak ni ako se doima civiliziranim Kada nae snage u ratu juriaju
na neprijatelja, Halakha im doputa, pa ak i
nalae, da ubijaju i dobre civile, to jest, civile
koji su naizgled dobri (Shahak, 2006:117).
Shahak pojanjava da je doktrina Halakhe o
ubojstvu u naelu u sukobu ne samo s izraelskim kaznenim zakonom nego i sa slubenim
izraelskim vojnim propisima. Ali ona po svoj
prilici, dodaje Shahak, u zbilji utjee na provoenje pravde, posebno kad je rije o vojnim
vlastima. Prema Shahaku, u svim sluajevima
u kojima su idovi, u vojnom ili paravojnom
kontekstu, ubili arapske civile ubojice, ako
ih nisu jednostavno pustili, dobili su krajnje
blage kazne ili posvemanji oprost, ime im
je kazna bila ponitena (Shahak, 2006:121).
8
Ne postoji jedinstveno znaenje pojma cionizam. Vie o cionizmu vidjeti i u: Leksikon,

2005:8386. Cionizam dolazi od rijei Cion
(Sion). Sion od najstarijih vremena poetski
je naziv za Jeruzalem i za idovski narod s
obzirom na to da ima korijene na tlu Palestine i s njim je srastao u cjelinu (Leksikon,
2005:83).
Cionizam nije isto to i nacizam. Njegova
namjera nije bila bitno istrebiteljska, premda
je, kao to emo vidjeti, on bio, i jest, sposoban za genocidne ispade. Ali cionizam
jest ukorijenjen u tradicijama europskoga
imperijalizma. Sama ta injenica dostatna je
upozoriti nas na implikacije cionistikih nemilosrdnih ambicija za kolonizaciju Palestine (Rose, 2005: tekst na unutranjem dijelu
omota knjige).
Svojim zahtjevima cionizam duboko zadire
(i, op. a.) u domene osjeaja islamskoga svijeta. Muslimani smatraju Jeruzalem svetim
gradom. U prva vremena svoje povijesti oni
su obavljali svoje dnevne obvezne molitve
upirui pogled prema Jeruzalemu. Za vrijeme jednoga omejidskog kalifa, Jeruzalem je
ak kratko vrijeme zamjenjivao Meku kao
cilj godinjega hodoaa pobonika (had)
(Leksikon, 2005:86).
Glavna tvrdnja ove knjige je, pie u Uvodu istoimene knjige John Rose, da je ono
to odrava cionizam na ivotu niz mitova
skup neistinitih pojmova koji potkopavaju
njegovo polaganje prava na idovsku religiju i idovsku povijest, njegovu devizu da je
on odgovor na europski antisemitizam i, prije
svega, njegovo opravdanje za svoje agresivno
i vrlo opasno politiko poziranje na palestinskoj zemlji (Rose, 2005:13). U odgovoru na
pitanje: Koja je razlika izmeu lai i mita?,
Rose odgovara: Prema Concise Oxford Dictionary, la je namjerno neistinita tvrdnja,
hotimina obmana, doim je mit uvrijeen,
ali neistinit pojam, koji ne ukljuuje nuno
obmaniteljsku nakanu (Rose, 2005:12).
Navodimo nekoliko mitova cionizma to ih
Rose razmatra u Mitovima cionizma:
zloupotreba religioznog mita da Biblija
daje mandat za uspostavljanje idovske
drave u Palestini. Zasluge za navedeni
mit Rose istie lik najveeg cionistikog
mitotvorca, Davida Ben-Guriona prvog
predsjednika izraelske vlade i najuspjenijeg cionistikog vou u 20. stoljeu. Rose
upravo njemu pripisuje izjavu da mit moe
postati injenicom, samo ako ljudi dovoljno vjeruju u njega (Rose, 2005:1314).
izgnanstvo kao ekstremno apsurdni mit
to ga je cionizam politizirao uzimajui ga
iz biblijskih pria, a odnosi se na gotovo
2000 godina idovske povijesti, od razorenja jeruzalemskog Hrama od strane rimske
vojske 70. g. do uspostave drave Izrael
1948. godine. Za idove koji su u tom
razdoblju ivjeli izvan Palestine smatralo
se da ive u izgnanstvu. No u arapskoidovskoj simbiozi teko da se moe uti
izgnanstvo. U stvari, idovi su ivjeli
preteno na podruju Mezopotamije (iji je
dobar dio Britanija pretvorila u Irak poetkom dvadesetog stoljea), veinom u regiji
oko drevnog Babilona, stoljeima prije takozvanog izgnanstva. Do dana dananjeg,
iranski i iraki idovi s ponosom govore o
2500 godina povijesnog kontinuiteta. ()
u vrijeme razaranja jeruzalemskog Hrama,
dakle prije gotovo 2000 godina, idovi su
veinom ivjeli izvan Palestine, raspreni
diljem Rimskog Carstva i izvan njega, a
napose u Babilonu (Rose, 2005:1415).
mit o nacistikom Holokaustu nad idovima kao neemu na to se cionizam moe
bezuvjetno pozvati u svoju obranu. Drugim
rijeima, Holokaust predstavlja jedan od
najteih zloina u ljudskoj povijesti, no
on nipoto ne opravdava stvaranje idov-
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
642
naroda poduzimaju neuinkovite akcije, a ne pogaaju klin u glavu ne

doputaju formiranje palestinske drave koja e funkcionirati na najviim demokratskim standardima suvremenih otvorenih drutava.
Izrael kao tienik Sjedinjenih Amerikih Drava postao je njezinim stratekim sredstvom. Razlog je veoma jednostavan: u toj je regiji, pie Rose
citirajui Chomskog, prema jednoj analizi State Departmenta iz 1945., postojao vjerojatno najvei materijalni plijen u povijesti svijeta: nafta (Rose,
2005:203). Uloga Izraela kao psa uvara, citira Rose Gershoma Shockena,
glavnog urednika i izdavaa lista Haaretz, po svoj prilici najozbiljnijih izraelskih novina jest:
da zapadnim silama omogui odrati ravnoteu i stabilnost na Bliskom istoku. On zacijelo
nee poduzeti nikakve agresivne mjere prema arapskim dravama ako e se to izriito sukobljavati sa eljama SAD-a i Velike Britanije. Ali u sluaju da, iz bilo kojeg razloga, zapadne
sile budu spremne tu i tamo zatvoriti oi, Izrael e nedvojbeno kazniti poneku od susjednih
drava koje su u svom bezobzirnom neposluhu Zapadu premaile granice doputenog (Rose,
2005:204).
Na kraju dvadesetog stoljea vojna i civilna pomo SAD-a Izraelu iznosila

je:
otprilike sto milijardi dolara. Ameriki predsjednici nerado su priznavali prave razloge za
davanje tolike pomoi. Ali 1981. godine predsjednik Reagan razbio je diplomatski led, izlanuvi: s iskusnim vojnim kadrom, Izrael je sila na Bliskom istoku koja nam je od velike koristi.
Kad Izrael ne bi imao taj kadar, mi bismo ga morali popuniti, tako da nema rijei o pukom
altruizmu s nae strane (Rose, 2005:204).
Takav partnersko-pokroviteljski odnos SAD-a prema Izraelu ostao je do dananjih dana. On je i jedan od znaajnih oslonaca amerikog geopolitikog
i geostrategijskog pozicioniranja SAD-a na Velikoj euroazijskoj ahovskoj
ploi koja se protee od Lisabona do Vladivostoka. Osim izraelske politike
i idovska ideologija utjee na znatan dio, a moda i na veinu idova u
dijaspori. idovska ideologija obvezuje da se ni za jedan dio Zemlje Izraelove ne smije priznati da pripada neidovima, kao i da se na njoj ne smije
dopustiti isticanje nikakvog znaka suvereniteta, poput jordanske zastave.
Ujedinjeni idovski globalni politiki blok ne postoji i nikad nije ni postojao. Izraelova mo
ovisi o amerikoj (ona je, znaajnim dijelom derivacija amerike moi u mnogim njezinim oblicima, op. a.), a ne o kakvoj imaginarnoj svjetskoj idovskoj moi (Rose, 2005:218).13
Meutim, amerika potpora Izraelu ne moe se valjano objasniti samo kao

rezultat amerikih imperijalnih interesa. Amerika bliskoistona politika ne
moe se shvatiti bez shvaanja jakog utjecaja organizirane idovske zajednice iz dijaspore, a posebice iz SAD-a i Kanade dviju drava koje pruaju
najjau potporu izraelskoj politici, ukljuujui i politiku koja najdrskije kri
osnovna ljudska prava neidova (Shahak, 2006:151). ovinizam i fanatizam
u podrci Izraelu to ga izraavaju organizirani idovi iz dijaspore, posebice
iz SAD-a i Kanade, mnogo je vei od ovinizma i fanatizma koji iskazuje prosjean izraelski idov (Shahak, 2006:152). Shahak istie da je judaizam, posebice u svom klasinom obliku, po naravi totalitaran. Ponaanje pristalica
drugih totalitarnih ideologija naeg doba jednako je ponaanju organiziranih
amerikih idova (Shahak, 2006:153). Shahak podsjea da su Staljin i njegove pristalice neumorno osuivali diskriminaciju amerikih i junoafrikih
crnaca, osobito u vrijeme najteih zloina poinjenih u SSSR; a junoafriki
reim aparthejda na isti je nain govorio o krenju ljudskih prava koje su poinili komunistiki i drugi afriki reimi. Besmisleno je i cinino podupirati
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
643
demokraciju i ljudska prava u svijetu, ako ne postoji samokritinost i zalaganje za ljudska prava u vlastitoj zemlji. I tako, iz novije povijesti terorizma,
moemo beskrajno navoditi primjere i svih ostalih dravnih terorizama diljem
svijeta ruskog14, britanskog, francuskog, 15; to je samo mali isjeak iz
velikog spektra dravnih terorizama.
ske drave na temelju nasilnog iskljuivanja drugog naroda iz svoje zemlje, to
se upravo dogodilo 1948. godine (Rose,
2005:18).
mit o zemlji bez naroda za narod bez zemlje. Prema jednom utjecajnom cionistikom mitu, Palestina je bila zemlja bez
naroda, te kao takva naroito prikladna za
jedan narod bez zemlje, pogotovo jer ju je
on pritom smatrao zemljom naih predaka (Rose, 2005:110). Biblijsko obeanje
Eretz Izraela, zemlje Izraela, Bojem izabranom narodu, koncept Zemlje idova za
fundamentaliste ini kljunu komponentu
vjerske doktrine, kae Jessica Stern, jer
vjeruju da je posjedovanje zemlje Izraela
dio idovskog sporazuma s Bogom. Prema
tome, odricanje ili podjela bilo kojeg dijela zemlje koju je Bog obeao djeci Izraela
smatra se krenjem tog sporazuma (Stern,
2006:120).
mit o tome da su zahtjevi cionizma za nacionalnom neovisnou i osloboenjem
idova usporedivi s borbama potlaenih
u drugim dijelovima svijeta u 20. stoljeu.
Rose uvjerljivo opovrgava takvu konstrukciju istine, injenicama: cionizam je nakon
Prvog svjetskog rata pomogao uvrivanju britanske kolonijalne vladavine nad
arapskim svijetom, a nakon Drugog svjetskog rata, novoosnovana idovska drava
postala je strategijskim sredstvom amerikih neoimperijalistikih planova za tu
regiju (Rose, 2005:16).
10
Kada se (Marc Ellis, op. a.) izjasnio protiv

Izraela, predlaui ak i vjersku jednakost
islama, kranstva i judaizma, teka ruka engleske vjerske ortodoksije odmah ga je uutkla. On je u tome vidio simptom, kako sam
kae, idovskoga graanskog rata protiv savjesti, bitke to kljua u skrivenim dubinama
idovskih zajednica (Rose, 2005:262263).
11
Svoju na ubijanju Arapa izgraenu karijeru

Ariel Sharon zapoeo je neto prije, s masakrom u jordanskome selu Kibya 1953. godine
(), no injenica je da mu je glavni poticaj
bio pohod na Gazu, kojim je i zapovijedao
(Rose, 2005:246).
12
Godine 1944. u jeku borbe protiv Hitlera,

britanska Laburistika stranka odobrila je
plan o izgonu Palestinaca iz Palestine, slian
Hitlerovim ranim planovima (do oko 1941.)
za idove. Taj je plan odobren pod pritiskom
idovskih lanova stranke, od kojih su mnogi

iskazivali veu roaku srodnost sa svakom
izraelskom politikom nego to su to ikad inili konzervativni sljedbenici Iana Smitha. ()
Situacija je slina i u SAD, a i ondje su najgori
upravo ameriki liberali (Shahak, 2006:57).
Jedan od Marxovih prijatelja iz mladosti,
Moses Hess, dobro poznat i potovan kao
jedan od prvih socijalista u Njemakoj, poslije se pokazao kao ekstremni idovski rasist,
a njegova su se stajalita o istoj idovskoj
rasi, objavljena 1858., mogla usporediti s
nacistikim besmislicama o istoj arijskoj
rasi. No njemaki socijalisti, koji su se borili
protiv njemakog rasizma, utjeli su o idovskom rasizmu (Shahak, 2006:57).
13
K tome, velikoj i sve veoj manjini idova

diljem svijeta omrznula je Izraelova politika.
Uzmimo samo jedan primjer: etvrtinu podravatelja Meunarodnog pokreta solidarnosti
ine idovi. Rije je o radikalnoj pacifistikoj
ameriko-europsko-izraelskoj skupini ije je
lanove ubila izraelska vojska, jer su pruali
podrku Palestincima na okupiranim teritorijima (Rose, 2005:218). Drugo je pitanje,
smatra Rose, jesu li se sve voe idovskih
zajednica diljem svijeta dovoljno potrudile
artikulirati to nezadovoljstvo.
14
Pozivajui se na miljenje Borisa Kagarlickoga, Danko Plevnik se pita: Moe li se oekivati od Periferne imperije, nakon to je
stoljeima svaki svoj napredak provodila nasiljem: od prinudne Petrove modernizacije i
njegova surovog guenja demokracije, preko
Stolipinove reakcije na borbu protiv apsolutizma s 5.000 smrtnih kazni, Lenjinove totalitarne indoktrinacije, Staljinove industrijalizacije koja je odnosila milijune rtava, Jeljcinove privatizacije iji je rezultat izgladnjivanje
naroda, do Putinova liberalizma vrste ruke
da prema nepotrebnim neprijateljima kao
to su eenci provodi politiku prava ljudi i
naroda? (u: Plevnik, 2004:13).
15
Izrael je, zajedno s Velikom Britanijom i

Francuskom, 1956. godine sudjelovao u vojnoj i imperijalistikoj agresiji s ciljem svrgavanja predsjednika Egipta Gamala Abdela
Nasera, koji je te godine nacionalizirao Sueski kanal veliki i znaajni morski prolaz
za tankere koji su prevozili naftu na Zapad.
Francuska je u to doba pod svaku cijenu nastojala zadrati svoje kolonije u Sjevernoj
Africi, posebice Alir.
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
644
Uz stanovite iznimke moemo ustvrditi da je dravni terorizam ili terorizam

vlada (Zinn, 2003) terorizam monih i bogatih, a samoubilaki terorizam
ili terorizam sekti (Zinn, 2003) terorizam bezmonih i siromanih. Slinu
podjelu terorizma daje i Jean Baudrillard.
Samoubilaki terorizam bio je terorizam siromanih, ovo je terorizam bogatih. I upravo nas to
posebno plai: oni su se obogatili (posjeduju sva sredstva), a nisu prestali eljeti nae smaknue.
Svakako, prema naem sustavu vrijednosti oni varaju (Baudrillard, 2003:32).
U tom smislu moemo govoriti i o fundamentalizmu monih i bogatih, te o

fundamentalizmu bezmonih i siromanih o nasilju tlaenja i nasilju oslobaanja (Herbert Marcuse). I dravni terorizam i samoubilaki terorizam
utemeljeni su na logici teroristike odmazde terorom protiv terora. Sposobnost da dulje vrijeme izdre aktivan motiv u krvavoj spirali teroristikog konfrontiranja ini samoubilaki terorizam i dravni terorizam, uz neke iznimke,
trajnim i sve opasnijim fenomenom. Rije je o stabilnoj ravnotei frustracijske tolerancije koja radikalizira njihove meusobne odnose, te ostvaruje
osvetnike ciljeve jednake ili vee smrti i radikalne destrukcije uope. Mnogi
subjekti dravnih terorizama orijentirani su na okrutnu militantnost i nekrofiliju, pa otvoreno prijete: Imamo mo imamo pravo; Bombardirat emo
ih tako, da emo sve sravniti sa zemljom vratit emo ih u kameno doba;
Ili se pokorite ili ete umrijeti; elimo li da ubijanje prestane, moramo pobiti teroriste smatraju najagresivniji, meu njima i neke istaknute vjerske
voe u svijetu. Naalost, sve se to potvruje u okrutnoj teroristikoj stvarnosti
sustava dravnih terorizama.
(S) obzirom na to da su drave, meu njima i mnogi ameriki saveznici, od 1965. ubile 2,5
milijuna ljudi, a teroristi nekoliko tisua, koliko bi ljudi trebalo pobiti da bi se prema takvom
scenariju iskorijenio terorizam? (Petifford i Harding, 2005:192193).
Za masovno stradanje nedunih civila, ena i djece, ruenje njihovih domova

i izbjeglikih logora, iji su poinitelji oruane snage dravnih sustava, neki
novinari i politiki dunosnici upotrebljavaju eufemistiki termin pretjerana upotreba oruane sile, iako je rije o planiranom zloinu i bespotednoj
teroristikoj destrukciji. Stoga Hotimir Burger, pozivajui se na Jrgena Habermasa, opravdano primjeuje:
Sistem, koji sainjavaju privreda i drava (ili mo), (povezani s monim meunarodnim korporacijama i institucijama, op. a.), osamostaljuje se naspram svijeta ivota kao komad socijeteta
lien normi. () istodobno je na djelu jaka tendencija kolonizacije svijeta ivota od strane
sistema (Burger, 1988:XXI).
Tako se dotiemo i pitanja biomoi i biopolitike novih paradigmi moi i

politike koje postaju initelji preobrazbe ljudskog ivota kao objekta moi. Za
bezobzirne nositelje moi prirodne i socijalne katastrofe oduvijek su bile prigode za manipulaciju ljudima i dogaajima. Tako su napadi 11. rujna 2001.
zloupotrijebljeni kako bi se dalo zeleno svjetlo postupcima muenja u SAD,
priopila je udruga za zatitu ljudskih prava Amnesty International (Vijest
dpa/Hine, 2004). Osim toga, dogaaji od 11. rujna bili su povod za jo jedno
znaajno irenje amerike strateke uloge u svijetu. Ovog puta rtva ratne
agresije, okupacije i stravine ratne destrukcije bio je Irak.16 Robert Kagan,
istaknuti neo-konzervativni teoretiar iz najueg dijela Bushove administracije, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o ameriko-europskim odnosima, pod
znakovitim naslovom O raju i moi: Amerika i Europa u novom svjetskom
poretku, oekuje da e 11. rujan donijeti trajno ameriko vojno prisustvo u
Perzijskom zaljevu i Centralnoj Aziji, a moda i dugotrajnu okupaciju Iraka.
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
645
Na to je iranski predsjednik Mohammadd Khatami odgovorio da nee biti

sigurnosti na Srednjem istoku sve dok Amerika ne povue svoje postrojbe iz
Iraka.
Svakodnevno, u irakom ratu, najvie u Bagdadu, gine na desetine civila.
Prema izvjetaju UN, koji prenose mediji, u Iraku je u 2006. godini poginulo
oko 34.000 civila. Prema medijima, od poetka amerike okupacije Iraka u
oujku 2003. do kraja travnja 2007., poginulo je vie od 500.000 civila. Oruani i neoruani otpor amerikoj okupaciji u Iraku i graanski rat, sa svakodnevnim obiljejima dravnog i samoubilakog terorizma, u toj zemlji sve vie
eskaliraju. Niim opravdana i neuspjela oruana intervencija Antiteroristike
koalicije u Iraku i 3.350 poginulih samo amerikih vojnika zakljuno s travnjem 2007., stvaraju sve vie protivnika rata i u SAD i u svijetu. ini se, s prevelikim zakanjenjem. U porastu je i sve okrutnije oruano nasilje amerikih
oruanih snaga i nesigurnost u tom dijelu svijeta. Besmislenost rata u Iraku
poveala je i odluka amerike Vlade, u sijenju 2007., da u iraki ratni pakao
poalje dodatnih 21.000 vojnika. Prema medijima, predsjednik George W.
Bush, poetkom 2007. traio je od Kongresa dodatnih 124 milijarde dolara
za pokrie trokova rata u Iraku i Afganistanu. U 2006. na ime trokova rata
potroeno je 120 milijardi dolara.17 U travnju 1967., na golemim antiratnim
demonstracijama na Manhattanu, protiv rata u Vijetnamu, Stokely Carmichael
jedan od sudionika demonstracija, opisao je novaenje kao bijelce koji
alju crnce u rat protiv utih kako bi obranili zemlju koju su oteli od crvenih
(!!) (Roy, 2004:142). Parafrazirajui prethodnu misao, moemo kazati da u
Irak i Afganistan bijelci, preteito, alju crnce i hispano-Amerikance u rat
protiv Iraana i Afganistanaca kako bi obranili zemlju koju su oteli od crvenih. A to je s terorizmom samoubojica koji vlastitu smrt pretvaraju u oruje
za napad?
Terorizam bezmonih i siromanih
Vlastita smrt terorista, izazvana aktiviranjem klasinih eksplozivnih naprava,
postala je oruje protiv sustava dravnog terorizma koji ivi od iskljuivanja
smrti, iji je ideal nula mrtvih. Teroristi dravnog terorizma ubijaju i rue s
Postavi opsjednuta Naserom, pie Rose,
Francuska se zavjerila s Izraelom oko njegova zbacivanja s vlasti. Godine 1955. izmeu dvije zemlje sklopljen je tajni sporazum o
opremanju Izraela zrakoplovima, tenkovima
i orujem, u mjeri da su se njegove ofenzivne regionalne pretenzije poele pretvarati u
stvarnost (sporazum je nalagao i neke zajednike vojne akcije u Egiptu i Libiji, op. a.).
() Francuska je Izrael opremila i nuklearnom tehnologijom. Stavljajui se na stranu
zapadnih kolonijalnih sila, Izrael se priklonio
i izrazito rasistikim francuskim kolonima
u Aliru, kasnije glavnom nadahnuu i kadru neonacistikoga Nacionalnog fronta u
Francuskoj. () Izraelov tajni sporazum s
Turskom, Iranom i Etiopijom, periferni sporazum, poduprle su i Sjedinjene Drave
(Rose, 2005:205206).
16
Premda su inspektori utvrdili i nadgledali

unitavanje raketa koje su na odreen nain
prelazile dozvoljeni domet, pie Hans Blix,

izvrni predsjedatelj novoosnovanog Povjerenstva Ujedinjenih naroda za nadgledanje,
verifikaciju i inspekcije za Irak, u svojoj knjizi Razoruanje Iraka: istina i obmana, nisu
pronali oruje za masovno unitenje za to
su bili zadueni niti su dobili prihvatljivo
objanjenje za njegovo nepostojanje (Blix,
2004:27). Nije utvrena ni povezanost Saddamova reima s Al Qaidom. Pozivajui se
na Hansa Blixa, Fareed Zakaria u The New
Timesu pie, Gotovo sve tvrdnje amerikih
donositelja odluka o irakom oruju za masovno unitenje o aluminijskim cijevima,
uranovoj rudai, pokretnim laboratorijima
bile su pogrene. () Nainom koji gotovo
da podsjea na Prvi svjetski rat, amerikom
diplomacijom upravljali su vojni rasporedi,
(vojni ustroj, op. a.) Pentagona (Blix, 2004:
tekst na koricama knjige).
17
Jutarnji list, 4. veljae 2007., str. 7.
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
646
distance. Stoga su neosjetljivi na ubijanje i ruenje kao i teroristi samoubojice

koji ubijaju i rue iz neposredne blizine. U novom se dokumentu UN, na koji
se poziva Gerhard Staguhn, ne razlikuju manje opasnosti (siromatvo) od
veih opasnosti (terorizam), jer su sve vrste prijetnji usko povezane.
Siromatvo moe dovesti do terorizma, a terorizam moe velike dijelove svijeta baciti u siromatvo. U dokumentu pie: Siromatvo je opasno koliko i oruje za masovno unitenje
(Staguhn, 2007:198).
Terorizam bezmonih i siromanih posljedica je i njihova ponienja, frustriranosti, siromatva i bijede.18 Bezmoni i siromani orijentiraju se na zastraivanje i samoubilake akcije i zato to se moni i bogati ravnoduno odnose
prema njihovom inferiornom poloaju, ponienju i besperspektivnosti. Iraanin, ije su dijete ranili ameriki vojnici tijekom napada tenkovskim projektilima i pametnim bombama na civilne objekte, vidno uzbuen, pred
televizijskim je kamerama, kazao: Je li ovo napad na teroriste? Tako emo
svi postati teroristi (2006:19,30).
Dr. Elia Awaad, direktor odjela za mentalno zdravlje u Palestinskom crvenom
polumjesecu iz Beit Sahura, kae:
Stravino je to to se dogaa, no bomba samoubojica djeluje zbog traume koja se taloila
generacijama, u nekim sluajevima od 1948. Mark Juergensmeyer akcije bombaa samoubojica
smatra sredstvima za ispravljanje ponienja svih snano ponienih i traumatiziranih. Oni se
pridruuju teroristima ne samo da bi omalovaili svoje neprijatelje, ve i zato da za sebe osiguraju osjeaj moi, tumai on (Stern, 2006:83).
I John Rose uzroke akcija bombaa samoubojica pronalazi u ponienju, traumi, nemoi:
Bomba samoubojica kadto je bio doslovno izbjeglica kojemu nije doputeno vratiti se kui
(Rose, 2005:19).
Prema J. Stern, profil tipinog palestinskog bombaa samoubojice prije druge Intifade i prije napada 11. rujna, iji je opis dobila od svojih sugovornika
predstavnika Palestinske vlade, izgleda ovako:
Mlad je, esto tinejder. Mentalno je nezreo. Pod pritiskom je da se zaposli. Ne moe pronai posao. Nema izbora, a nema ni mree socijalne sigurnosti koja bi mu pomogla.() Nema
djevojku ili zarunicu. U slobodne dane nema novaca da bi otiao u diskoteku i udvarao se
djevojkama. Nema naina da bilo kako uiva u ivotu. ivot nema znaenja, osim patnje. Brak
nije mogunost to je skupo i ne bi se mogao brinuti ni za vlastitu obitelj. Osjea da je izgubio
sve (Stern, 2006:7980).19
Ovakvo ozraje otuenja i beznaa spleta ukupne i tegobne drutvene stvarnosti i crnih misli koje pritiu mladog ovjeka utiru put samoubojstvu. Nepravda, siromatvo i bijeda, ponienje i uvrede takvim su mladim ljudima
zamijenili nadu frustracijama i apatijom, zbog kojih im ivot postaje isprazan,
besmislen i bezvrijedan. Jedan od osnovnih doivljaja besmisla njihova ivota ini i duhovna nemo u pronalaenju i prevladavanju ivotnih tekoa.
Besmisao ivota, posebice, pojaavaju i gubitak voljenih i najbliih lanova
njihovih obitelji koje su rtve sustava dravnog terorizma. Osjeaj beznaa
i doivljaj apsurda potiskuju svaki smisao ivota u budunosti. Apsurd je rezultat protivrjenosti izmeu udnje ovjeka za trajnou i njegova doivljaja
vlastite bezperspektivnosti. Ako se, u takvom stanju depresije, nemoi i otuenja, potencijalni samoubojica nae u drutvu pojedinaca ili skupina koji ga
pripremaju za samoubilaku teroristiku akciju, govorit e mu:
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
647
O ivotu nakon smrti i raju koji ga eka ako umre za dihad. Objanjavaju mu da e se, prijavi
li se dobrovoljno za samoubilaku akciju, ime njegove obitelji spominjati s najveim potovanjem. Pamtit e ga se kao shaheeda (muenika, junaka). Postat e muenik, a Hamas e
njegovoj obitelji dati 5000 dolara, brana, eera, drugih namirnica i odjee. Najvanije, status
njegove obitelji znaajno e porasti prema njima e se odnositi kao prema junacima. Uvjet za
sve to: nikom ni rijei. Od kue e ga odvesti 48 sati prije akcije tako da nema mogunosti da se
predomisli. Za to e vrijeme napisati svoja oprotajna pisma i potpisati oporuku, ime se oteava
odustajanje (Stern, 2006:80).
Syed Qurban Hussain, otac sedmorice sinova, po zanimanju je hakim tradicionalni iscjelitelj biljem. Njegov peti sin, oblasni zapovjednik u Kamiru,
proveo je dvije godine u, kako to Pakistanci kau, Kamiru pod indijskom
okupacijom Ubijen je s 26 godina (Stern, 2006:237). U razgovoru s Jessicom Stern kazao je:
Danas kad imam sina muenika, svatko se prema meni odnosi s vie potovanja. A kad u selu
postoji muenik, to drugu djecu potie da i sama krenu tim putem. To potie duh cijelog sela
(Stern, 2006:238).
Meutim, objanjenje da je glavni motiv samoubojica u teroristikom inu

nagrada statusom rajskog stanovnika; paketom rajskog, emocionalnog, materijalnog i duhovnog obilja, meu kojima i okruenost hurijama, rajskim
ljepoticama: nedopustivo je prenaglaeno i pojednostavljeno. To, vjerojatno,
moe biti samo jedan povod zbog kojeg se potencijalni samoubojica odluuje
na samoubilaku akciju. Njegovo obesmiljenje ivota jest individualno, ali
ono nije izolirani otok besmisla, nego je otuenim spektrom cjelovitih drutvenih odnosa povezano s posebnim i opim obesmiljenjem ponienjem i
dehumanizacijom ivota cijele zajednice kojoj pripada. Prema Bogdanu eiu, sutinu procesa dehumanizacije oveka, ljudskih aktivnosti i ljudskih de18
Voda je glavni imbenik u izraelskom zaposjedanju palestinske zemlje. Izraelci grade naselja tamo gdje ima vode. Naselje do
izbjeglikog logora KhanYounis, primjerice,
sagraeno je iznad obalnog vodovoda. est
tisua (izraelskih, op. a.), doseljenika u podruju Gaze koristi 70 posto zaliha vode tog
podruja dostupne po subvencioniranim cijenama. Iako Palestinci koji ive u Gazi nemaju
dovoljno vode za pie, dio vode odvodi se u
Izrael vodovodom sagraenim 1994. godine.
Doseljenici ne mogu preivjeti bez subvencionirane vode i palestinske radne snage. ()
Pojas Gaze poznat je kao najnapuenije podruje svijeta. () Tri etvrtine od 1,2 milijuna Palestinaca koji ive na podruju od
382 km2 su izbjeglice, a polovica ih ivi u
izbjeglikim logorima. Prema Sporazumu iz
Osla, Izrael je zadrao 42 posto zemlje uglavnom rezervirane za 6000 doseljenika (0,5
posto stanovnitva u pojasu Gaze) (Stern,
2006:6667). Izraelska vlada trai da se sporazumom zajami dovod petsto od est stotina milijuna kubinih metara vode godinje iz
Judeje i Samarije, ime je, kao da se to samo
po sebi razumije, ciljao na Zapadnu obalu. Rije je o krai od koje zastaje dah palestinska
e se voda dovoditi u Izrael podzemnim crpkama i kanalima ispod okupiranih teritorija
(Rose, 2005:215216). Palestincima se, pre-
ma Haimu Gvitzmanu jednom od Izraelovih

vodeih strunjaka za zaposjedanje palestinske zemlje i savjetniku Ministarstva obrane
SAD-a, ne smije dopustiti nikakva kontrola
resursa vode na tim podrujima. Za nejednaku raspodjelu potronje vode (o emu je
pisao i Financial Times od 8. listopada 1995.,
op. a.) nita ne svjedoi bolje od zelenih travnjaka i navodnjenih lijeha, cvatuih vrtova i
bazena u idovskim naseljima na Zapadnoj
obali (). U meuvremenu, palestinskim je
selima uskraeno pravo na buenje bunara
(Rose, 2005:216). Terorizam palestinskih samoubojica ne pothranjuje se samo njihovim
tzv. vjerskim fanatizmom. On je i svojevrsni
politiki fenomen privatno, egzistencijalno
je i politiki uvjetovano.
19
Nisu svi kandidati za bombae-samoubojice

siromani i neobrazovani. Ima ih imunih
i obrazovanih. Usto, i ene su ukljuene u
samoubilake akcije u oslobodilakoj borbi
Palestinaca protiv Izraela, u oslobodilakoj
borbi eena protiv Rusa. ene su odgovorne
ak za treinu samoubilakih akcija to su ih
proveli Tamilski tigrovi u ri Lanki i za gotovo dvije treine onih koje je poinila Kurdska
radnika partija PKK.
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
648
latnosti ini upravo proces obesmiljenja ljudskog ivota (ei, 1977:252).

Pogreno je i miljenje da je svaki potencijalni samoubojica otpisani lan
obitelji, te da su roditelji i ostali lanovi obitelji neizmjerno sretni aljui ga
u sigurnu smrt. Iako neki palestinski roditelji kau da su sretni to su njihova
djeca svoje ivote darovala dihadu,20 palestinski lijenici koji se bave duevnim zdravljem izvjetavaju da neki roditelji trae savjet o tome kako sprijeiti
djecu u namjeri da postanu muenici (Stern, 2006:83). Usto, napomenimo da
islam (Kuran) izriito zabranjuje samoubojstvo (intihar).
elja za ivotom i elja za smrti ponekad imaju zaprepaujuu usporedbu.
Protagonisti terorizma koji vlastitu smrt pretvaraju u oruje za napad, kau:
to nas briga za ameriko bombardiranje (i svako drugo bombardiranje i ubijanje, op. a.)! Nai
ljudi ele umrijeti koliko i Amerikanci ivjeti! (Baudrillard, 2003a).
U takvim okolnostima, i uope, bombardiranje ne zaustavlja samoubilaki

terorizam i ne moe nas uiniti sigurnijima.21 Upravo, obrnuto ono je izazov
i inspiracija terorizmu bombaa samoubojica. Na smrt se u osvetnikom inu
terorizma samoubojica protiv dravnoga terorizma
moe odgovoriti (i odgovara, op.a.) jedino jednakom ili veom smru. () Teroristika je
pretpostavka da sustav sam izvrava samoubojstvo, odgovarajui na viestruke izazove smrti i
samoubojstva (Baudrillard, 2003:24).
Uistinu, to je jedna od konstanti terorizma, bilo da je rije o dogaajima u

World Trade Centeru, u Afganistanu, u Iraku; o terorizmu protiv terorizma
izmeu Izraelaca i Palestinaca,22 o terorizmu protiv terorizma izmeu Rusa i
eena, o samoubilakim akcijama Tamilskih tigrova u ri Lanki, o samoubilakim akcijama Kurdske radnike partije PKK O 50-godinjem stradanju
Palestinaca u raspravi u talijanskom Senatu, doivotni senator, demokranin
Giulio Andreotti,23 rekao je:
Vjerujem da bi svatko od nas, da je roen u koncentracionom logoru i da ve 50 godina nema
nikakve perspektive koju bi ponudio potomcima, i sam postao terorist (Beker, 2006:13).
Andreotti je bio ministar u talijanskoj vladi i 1948. Danas se prisjea:

Organizacija UN stvorila je izraelsku dravu i arapsku palestinsku dravu. Drava Izrael postoji, arapska drava ne. () Kada su idovi bili bolni, tko god nije bio uz njih izbjegao je svoje
moralne obaveze. Danas je nesumnjivo bolniji palestinski narod (Beker, 2006:13).
Usto, Izrael je
danas integriran u ameriku vojnu ekonomiju do granice nerazluivosti. Izrael je od velike
vrijednosti za razliku od Palestinaca koji nemaju nikakve vrijednosti, kao npr., narod Ruande24 (Chomsky, 2003:80).
Piui o porastu teroristikog nasilja u Rusiji, koncem 19. stoljea, George

Kennan kae:
ovjeku nanosi nepravde, uskrati mu sve mogunosti nadoknade ili olakanja poloaja, prognaj ga ako se potui, zaepi mu usta ako digne glas, raspali ga po licu bude li se opirao, pa e
na koncu poeti napadati noem i bombama (Pettiford i Harding, 2005:19).
Agresivni fundamentalizam dravnog terorizma s tenjom za dominacijom

na jednoj strani, a na drugoj nepodnoljiva podinjenost bezmonih i siromanih s tenjom za slobodom dva su pola i obiljeje suvremenoga doba.
Iz njihova sraza terorom protiv terora nastaje krvava spirala smrti. Jean
Baudrillard smatra da je roen novi terorizam oblik novoga djelovanja koji
prihvaa igru i prisvaja njezina pravila ne bi li ih bolje naruio. Moda to i
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
649
nije toliko novi oblik terorizma, jer se krvava spirala smrti terorom protiv
terora, na razliite naine, dogaala od kada postoje ratovi i terorizam. A to
20
22
Konfrontirana s divljim politeistikim beduinskim plemenima, prva se zajednica esto

osjeala prisiljenom posegnuti za orujem
kako bi opstala i ubrzala svoje unutarnje
konsolidiranje (Leksikon, 2005:408). Tijekom vremena promijenio se sadraj pojma
dihad, pod kojim se podrazumijeva dunost
vjernika u izgradnji novog pravednog drutva. Suvremena teologija definira dihad kao
borbu zajednice za samoodranje koja podrazumijeva i izgradnju jedinstvene osobnosti
(Leksikon, 2005:409). U citiranom tekstu
nema objanjenja to je znaenje sintagme
jedinstvena osobnost. Ideje dihada s vremenom se zloupotrebljavala zbog shvaanja
da su islam i politika neprijeporne pojave, a
konformizam prema vodstvu postao je sredstvo te zloupotrebe. Vie o tome vidjeti i u
Leksikon, 2005:408410.
Sreom, pie Gore Vidal u Predgovoru

knjige idovska povijest, idovska religija: tri
bremenita tisuljea, autora I. Shahaka, glas
razuma jo je iv i zdrav, i to upravo u Izraelu. Israel Shahak u Jeruzalemu neumorno
analizira ne samo uasnu politiku dananjeg
Izraela nego i sam Talmud i posljedice cjelokupne rabinske tradicije na malenu dravu
koju desniarski rabinat eli pretvoriti u teokraciju iskljuivo za idove (Vidal, 2006; u:
Shahak, 2006:8).
21
O posljedicama amerikog, posebice, neselektivnog bombardiranja Afganistana,

Howard Zinn pie: () bombardiranjem
Afganistana inimo veliko zlo. Neki su rekli
da pogiba mnogo ljudi. Pentagon kae da se
ne zna koliko je ljudi ubijeno. Istina je da oni
ne vode brigu o tome. Vladi se zaista ne moe
vjerovati. Nekoliko izvjetaja o smrti civilnog stanovnitva, koji su proli kroz filter
kontrole medija, samo su djeli prave istine.
Profesor Marc Herold prouavao je domae
i strane izvjetaje u tisku i utvrdio vie od
3.700 smrtnih sluajeva od naega bombardiranja. Morate, dakako, misliti o golemom
broju stanovnitva, moda vie od 1 milijun,
koji su zbog bombardiranja napustili gradove
i mjesta gdje su ivjeli. Prema izvjetaju The
Guardiana, u sijenju 2002., jedan izbjegliki
logor blizu Herata, nazvan klaonica (Maslakh), sklonite je za vie od 350.000 Afganistanaca koji su naputali svoje domove, od
kojih je dnevno stotinu umiralo zbog krajnje
loih uvjeta i skapavalo od gladi. Logor je
na rubu ljudske katastrofe etiopijskog stila.
() Terorizirali smo Afganistan. Zbog ovih
bombi, svijet koji ivi u Kabulu i drugim gradovima u Afganistanu mora ivjeti u strahu.
Slijedei zdrav razum, upitajmo se, moe li se
ovakvim neselektivnim bacanjem bombi na
Afganistan (ili na bilo koje civilne ciljeve u
svijetu, op.a.), dokrajiti terorizam? (Zinn,
2003:1112). To je samo jedan od mnogih
uvjerljivih opisa stravinog stradanja civila
u Afganistanu, Iraku A kakve su i kolike
ostale posljedice dravnog terorizma? Kakva
je sudbina djece ubijenih roditelja? U Kabulu
je, prema medijskim izvijeima, 70.000 djece bez jednog ili oba roditelja. Ona su, preteito, na ulici; prose, prostituiraju se, prodaju
kojeta i zarauju za ivot.
23
Sedam puta premijer, pet puta ef diplomacije, dvadeset i jedan put ministar raznih resora
(Beker, 2006:13).
24
Najvanije egipatske novine, pie S. Amin,

nedavno su objavile tekst pod naslovom
Osovina zla. U tekstu se navodi kako zaista postoji osovina zla, a ine je SAD, Izrael
i Turska. To zlo je usmjereno protiv arapskih
drava i ve godinama provodi zajednike
vojne manevre du itave regije (Chomsky,
2003:80). Kad je Velika Britanija vladala
svijetom, inila je sline stvari. Za upokorenje Arapa nakon Prvog svjetskog rata, kada
je Britanija znatno oslabila, zbog smanjenja
trokova planirani su zrani napadi na civile. Winston Churchill, tadanji ministar za
kolonije, ni to nije smatrao dovoljnim. Kraljevsko ratno zrakoplovstvo sa bazom u Kairu
zamolilo ga je da dopusti upotrebu otrovnog
plina protiv, citiram: nepokornih Arapa. Nepokorni Arapi, o kojima se govori, nisu ak ni
bili Arapi, ve Kurdi i Afganistanci. Ali, kako
ve znate, po rasistikim standardima, one
koje treba ubijati su Arapi. (). Dokument
je kruio po britanskom imperiju. Indija se
opirala. () Moglo bi doi do pobuna, narod
bi se razbijesnio, itd. (). Churchill se razbijesnio. Rekao je: Ne mogu razumjeti tu silnu
preosjetljivost u svezi upotrebe plina Ja se
vrsto zalaem za takav oblik borbe protiv
neciviliziranih plemena () Ni pod kojim
okolnostima ne moemo pristati na odricanje
od upotrebe oruja kojim bismo osigurali
brzo okonanje nereda na naim granicama.
To bi spasilo britanske ivote. Upotrijebit
emo svako sredstvo koje nam osigurava znanost (Chomsky, 2003:9495). Tako je govorio budui nobelovac za knjievnost. Kad
smo ve spomenuli Ruandu, postoje sumnje
da je Francuska umijeana u genocid u toj
zemlji. Na to ukazuje i Colette Braeckman:
ini se da je za vrijeme rata (1990.-1994.),
koji su snage RPF-a (Ruandske patriotske
fronte, op. a.) vodile protiv Habyariamanina
reima, francuska vojska naoruavala i obuavala vladine snage, te da su unato sporazumima sklopljenim u kolovozu 1993. u Arushi,
francuski vojni suradnici ostali u zemlji
(Braeckman, 2007:24).
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
650
je s pretjeranom igrom oruja za masovno unitenje? Teroristi su ve preli

prag upotrebe oruja za masovno unitenje. Jedna je vjerska sekta u Japanu
upotrijebila nervni plin sarin kao sredstvo masovnog unitenja u napadu na
sustav tokijske podzemne eljeznice 1995. to ako sutra samoubojica i njegovi nalogodavci odlue da samoubojicu i njegove rtve umjesto klasine bombe raznese, za tu svrhu primjerena, nuklearna bomba? Hoe li drava koja je
nalogodavac dravnog terorizma jo radikalnije prihvatiti pravila nuklearne
igre terorizma i jo ih bolje naruiti? George W. Bush zaprijetio je nekim
neposlunim zemljama ogranienom upotrebom nuklearnog oruja manjih
dimenzija i bez teroristikog ina samoubojica, a francuski predsjednik Jac
ques Chirac zaprijetio je nuklearnim napadom na zemlje koje bi, po procjeni
francuske vlade, davale potporu teroristima na Francusku i titile ih. Podsjetimo da danas preko 40 zemalja posjeduje nuklearne programe predviene za
mirnodopsku upotrebu i mogu ih razviti tako da budu usmjereni na stvaranje
atomskog oruja. Prema izjavi glavnog direktora Meunarodne agencije za
atomsku energiju (IAEA), Mohameda El Baradeia, nakon 11. rujna 2001., ilegalna je trgovina nuklearnim i radioaktivnim tvarima u zabrinjavajuem porastu, ime se poveava mogunost upotrebe atomskog oruja. Svjedoci smo
i bezgranine medijske konstrukcije zbilje u kojoj terorizam postaje spektakl,
a spektakl terorizam.
Spektakl terorizma i terorizam spektakla
Okrutnost, bezobzirnost i spektakularnost terorizma sve su zanimljiviji medijima. Ukazujui na terorizam spektakla Baudrillard u Duhu terorizma, kae:
teroristiki in u New Yorku istodobno je oivio sliku i dogaaj. Uloga slike vrlo je
dvosmislena. Jer, dok velia dogaaj, ona ga istovremeno uzima za taoca. Slika troi dogaaj,
u smislu da ga upija i nudi na potronju. Naravno, ona mu daje i do sada nevieni utjecaj, ali u
vidu dogaaja-slike (Baudrillard, 2003a:3738).
Drugim rijeima, slika prethodi stvarnosti. Rije je o nerazdvojnosti stvarnog

i fikcije. Baudrillard je jo eksplicitniji kad ukazuje na izmiljanje stvarnosti
kao krajnje i najrigoroznije fikcije. Izmiljanje se stvarnosti dogaalo i prigodom tragedije u Beslanu u Sjevernoj Osetiji poetkom rujna 2004. godine.
Tamo se medijima nije dozvolilo da o teroristikom inu objektivno, pravodobno i kritiki informiraju rusku i svjetsku medijsku javnost. Stvarnost
se prikrivala, frizirala, a time i konstruirala intervencijom ruskih monika iz
dravnih institucija. U filmu o manhattanskoj katastrofi, Baudrillard lucidno
primjeuje ispreplitanje dvaju elemenata masovne fascinacije 20. stoljea:
bijele magije kinematografa i crne magije terorizma. Sve upuuje na to da
spektakl terorizma namee terorizam spektakla. Takvo se zbivanje iskazuje
kao nae vlastito kazalite okrutnosti (Baudrillard, 2003a:42). Mediji su,
doista, postali sastavni dio dogaaja, pa samim tim i sastavni dio terora. Temeljem toga Baudrillard izvodi zakljuak da terorizam bez medija ne bi bio
nita (Baudrillard, 2003a:42). Moe li se nadvladati frustracijsku toleranciju
i ostvariti s drukijim izvorna zajednica potovanja?
Prevladavanje terorizma
Ako su uzroci i povodi terorizma ono to moemo nazvati ekstremnom situacijom, onda rat i terorizam nisu rjeenje za ekstremnu situaciju. Rat i terorizam,25 svima je poznato, nude ve viene situacije prijeteu demonstraciju
raspoloive oruane sile, fantomskih informacija, lukavih i patetinih govora,
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
651
starih i novih ruilakih tehnika, patnji i stradanja vojnika, ponajvie nedunih civila, te opu destrukciju prirodnih i drutvenih dobara.
Pokuati objasniti i shvatiti terorizam ni u kom sluaju ne znai opravdavati terorizam.
Ali, ako nita ne objanjavate (i ne shvaate, op. a.), neete nikada nita ni nauiti (Zinn,
2003:15).
Siromane drave izvoznice su zloina, izbjeglica i sveopeg nezadovoljstva

njihovih graana. U izbjeglikim logorima vlada siromatvo, bijeda, glad,
bolesti, frustracije, beznae i ekstremizam. Stoga se terorizam bezmonih
i siromanih ne iskorjenjuje teroristikim sredstvima i metodama monih i
bogatih oruanom agresijom i okupacijom, podinjavanjem i dominacijom sveopom destrukcijom. Naprotiv, iskustvo pokazuje da nasilje potie
novo nasilje. Terorizam bezmonih i siromanih ne iskorjenjuje se ni novim
svjetskim dugim ratom (jedna od inaica rata kome nema kraja amerikog planiranja novih vijetnama War without End26). Doktrina dugog rata
termin Bushove administracije iz 2006., temelji se na uticajnom geostratekom pozicioniranju Sjedinjenih Amerikih Drava u podrujima koja osiguravaju njihovu globalnu dominaciju i bespotednu eksploataciju prirodnih i
drutvenih bogatstava diljem svijeta. Isto tako, terorizam bezmonih i siromanih neemo nadvladati ni konformistikim odnosom prema njemu. Etiki
prihvatljiv izbor borbe protiv terorizma jest izbor samo moralno doputenim
sredstvima. Pritom se postavlja pitanje etiko prihvatljivog kriterija izbora
moralno doputenih sredstava i tko ga odreuje. Primjerene dimenzije upotrebe moi u okolnostima borbe protiv terorizma, neizbjene su. Meutim, ne
smijemo zaboraviti da mo bez pravde vodi u nasilje i tiraniju, a pravde bez
moi nema. Jus ex injuria non oritur pravda se ne temelji na nepravdi, glasi
jedna latinska izreka, a drutvo koje ne titi vladavinu prava postaje drutvo
bezakonja. Prevladavanje terorizma mogue je promjenom ove politike koja
nije sukladna istinskim demokratskim vrijednostima, osudom i poticanjem
osude ekstremistikih tumaenja religija, recepcijom i poticanjem svjetskog
etosa ovjeku zajednikih naela samokontrole, normi i vrijednosti, bez obzira na rasnu, nacionalnu, kulturnu i religijsku pripadnost, poticanjem dijaloga meu sukobljenim stranama, te prevladavanjem siromatva i bijede.27
Trebamo priznati, primjeuje Jessica Stern, da neke od vrijednosti po
kojima su Amerikanci (i zapadne zemlje, op. a.) poznati i izvoze ih u svijet,
ukljuuju neumorni konzumerizam, atomizirano drutvo, interpretaciju slobo
de bez pravila i odgovornosti, te glorifikaciju vulgarnosti i nasilja na filmu i
25
Terorizam sam poela shvaati kao virus,

smatra J. Stern, koji se iri kao posljedica rizinih imbenika na nekoliko razina: globalnoj, meudravnoj, nacionalnoj i osobnoj. No
tono identificiranje tih imbenika nije lako.
Iste varijable (politike, vjerske, drutvene
ili sve navedene) koje su od jednog ovjeka
napravile teroristu od drugoga bi mogle stvoriti sveca (Stern, 2006:296). Vano je istai, pojanjava svoju netom iskazanu misao
Stern, da nas studije korijenskih uzroka terorizma na makro-razini mogu dovesti tek do
dijela puta (Stern, 2006:363). Usto, slabe
ili autoritarne vlade, ekstremistike vjerske
skupine, siromatvo, bijes i otuenje zajedno
djeluju na stvaranju populacije koja je bijesna
na Ameriku (i na nepravedni svjetski pore-
dak uope, op. a.), na koju se gleda esto

s pravom kao podravatelja status qua, (ne
samo, op. a.) u arapskom i islamskom svijetu (Stern, 2006:299).
26
Termin, ujedno i naslov knjige Michaela T.

Klarea: War without End, Alfred A. Knopf,
New York 1972.
27
Projekt svjetskog etosa (Kng) programsko

stajalite oznaava tri kljune teze:
1. Nema preivljavanja bez svjetskog etosa;
2. Nema svjetskog mira bez religijskog mira;
3. Nema religijskog mira bez religijskog dijaloga (Cifri, 2000:86).
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
652
u glazbi (Stern, 2006:308). Osuda irenja takvih vrijednosti, diljem ne samo

arapskog svijeta, razumljiva je, ali ne i osuda oruanim nasiljem.
Postoji li realna pretpostavka za razgovor sukobljenih strana dravnog terorizma i samoubilakog terorizma, ija je iskljuivost utemeljena na osvetnikim ciljevima jednake ili vee smrti? Postoji. Kad je rije o politici, rjeenje
sukoba izmeu dravnog terorizma i terorizma samoubojica jest u pronalaenju politikoga (Urlich Beck).
Politika koja pravila ne samo provodi nego ih i mijenja, politika koja nije samo politika politiar, nego i politika drutva, ne samo politika sile nego i politika oblikovanja, umijee
politike. To se moe pokazati na svim razinama, u svim temama, posebno u vanjskoj i vojnoj
politici (Beck, 2001:25).
itava povijest politikoga jest povijest pronalaenja politikoga:

od grke demokracije i dravnikog umijea preko Machiavellieva nauka o moi, teorija drave Hobbesa i Maxa Webera sve do provokacije enskog pokreta privatno je politiko i praznog politikog pouka o ekolokom restrukturiranju industrijskog drutva (Beck,
2001:2526).
Dijalog, u pronalaenju politikoga rjeenja, meu sukobljenim stranama podrazumijeva jezik kao sredstvo komunikacije i kao samu komunikaciju meu
ljudima. Uvjet za to jest i stanje ataraksije stanje duevnog mira kao ideala
mudrih ljudi. Ataraksija je kod stoika ideal mudraca koji to stanje ostvaruju kad se uzdignu iznad svih afekata. Jezik nije monoloki, nego dijaloki
fenomen. U punom smislu jezik je uvijek dan u razgovoru vie ljudi u intersubjektivnosti ukorijenjen je u svijet zajednice. Intersubjektivno sporazumijevanje konstituira se jezikom, a bit jezika je u razgovoru dijalogu.
Jezik je sama komunikacija meu ljudima, kako je istakao i Karl Jaspers
(uspostavljanje stanovitih odnosa meu sugovornicima, op. a.), a ne sredstvo
komunikacije (u: Simeunovi, 2005:130). S obzirom da komunikacijska
koncepcija i komunikacijska orijentacija nisu isto to i komunikacijska recepcija komunikacijska interakcija meu komunikatorima u praksi nailazi
na mnoge prepreke. Ljudi su drukiji, na mnogo razliitih naina, a nae razlike nisu jednodimenzionalne. Iluzija jednostrukosti, istie Amartya Sen,
iskoritava pretpostavku da se osoba ne doivljava kao pojedinac s mnogo
veza, niti kao netko tko pripada mnogim skupinama, ve samo kao pripadnik
jednog odreenog kolektiva koji njemu ili njoj prua iznimno vaan identitet
(Sen, 2007:56). U komunikacijskoj interakciji prevladavaju elementi strateke interakcije u kojoj se iskazuju razliiti osobni, skupni, grupni politiki,
gospodarski, kulturalni i ini interesi. Tradicionalne teorije komunikacijske
interakcije davale su prednost procesima konsenzusnog sporazumijevanja, a
zapostavljale konfliktne procese. Nova paradigma komunikacijske interakcije, prema Francu Vregu,
temelji se na pretpostavci da je komuniciranje oblik strateke interakcije koja sadri dva
proturjena procesa: proces pribliavanja, konjunkciju dviju linosti, dvaju identiteta kao i proces udaljavanja, disjunkciju dviju linosti, odnosno uvanje identiteta, vlastitog interesa i nadmoi (Vreg, 1998:18).
U interkulturnom komuniciranju rije je o susretanju kultura s razliitom

povijesnom i kulturnom tradicijom, s razliitim oblicima civilizacija i stupnjevima socioekonomske i tehnoloke razvijenosti (Vreg, 1998:81). Svako
dnevna stvarnost nam pokazuje da se, najee, ne radi o mirnom susretanju
kultura, nego o suoavanju, udaljavanju i sudaru dviju kultura, dviju linosti, dvaju nacionalnih, vjerskih, ideolokih identiteta. Takvi komunikacijski
procesi razumljiviji su nam ukoliko znamo da se i komunikacijska interakcija
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
653
pripadnika iste kulture ne dogaa u idealtipskom ozraju, naprotiv i ona ima

svoje prepoznatljive oblike suoavanja, udaljavanja i sudara. Interkulturno komuniciranje je, podsjea nas Vreg, sposobnost, (umijee, op. a.),
kretanja kroz kulturne prepreke (Vreg, 1998:83). ovjek zapadne kulture
esto iskazuje svojevrsni kulturalni narcizam i kulturalnu samodostatnost
ne pokazuje primjeren interes za upoznavanjem i prihvaanjem vrijednosti
drugih kultura. Naprotiv. on esto nekritiki prihvaa doktrinu o sukobu civilizacija podjelu svjetske populacije, posebice onu Samuela P. Huntingtona,
na zapadni svijet, islamski svijet, hinduistiki svijet, budistiki svijet.
Prihvaa podjelu svjetske populacije na strogo odvojene kulturne identitete
kojima se prikrivaju stvarni subjekti politikih sukoba oko moi ekonomske
i financijske institucije, drave, njihove vladajue elite i ideologije. Umjesto
viestrukih mogunosti ozbiljenja prijateljstva meu civilizacijama potie
se i namee njihova iskljuivost i neprijateljstvo civilizacije kao najiri kulturni identiteti postaju politiki sukobljeni entiteti sustavi zbiljske moi. Ili
kako to primjeuje Amartya Sen:
Plemenita i uzviena potraga za prijateljstvom meu ljudima gledana kao prijateljstvo meu civilizacijama, ubrzano degradira mnogostruka ljudska bia svakog na jednu dimenziju i uutkava
raznolikost angairanosti koja je pruila bogate i raznolike temelje za prekogranina meusobna
djelovanja tijekom mnogo stoljea, ukljuujui umjetnost, knjievnost, znanost, matematiku,
igre, trgovinu, politiku i ostala podruja zajednikog ljudskog interesa (Sen, 2007:29).
Stoga pokuaj izvoza zapadnih vrijednosti izaziva u nezapadnim zemljama

izolacionizam i vraanje vrijednostima vlastite izvorne kulture. Interkulturalni komunikator u procesu interkulturne komunikacije mora nauiti svladati
naela transkulturalne medijacije s kojom pokuava neutralizirati napetost
meu pripadnicima razliitih kultura i otvoriti naine i perspektivu razumijevanja (Vreg, 1998:83). Pluralizam kultura, jezika i prava na dostojanstven ivot, nune su pretpostavke svakog kozmopolitizma i svakog bitka graanina
svijeta nune su pretpostavke pravde i istine. A borba za istinu i pravdu jest
i konkretno preuzimanje odgovornosti. Prema teoriji socijalne komunikacije
Jrgena Habermasa, istina se oblikuje kao suglasje (konsenzus) u jednome
univerzalnom razgovoru koji je, dakako, lien moi (Halder, 2002:132). To
je svakako ope naelo ija je primjena, kad je rije o mogunosti liavanja
moi, provjerljiva samo u konkretnim drutvenim uvjetima.
Rjeavanje sukoba izmeu izraelskog dravnog terorizma i ekspanzionizma,
s jedne strane, i terorizma palestinskih samoubojica, s druge, nalae Izraelu
objavljivanje kraja cionistike revolucije, ukidanje Zakona o povratku idova
iz bilo kojeg dijela svijeta, povratak prognanih neidova na teritorije koje je
okupirao Izrael. Usto, Izrael mora prestati biti pas uvar (termin Gershoma
Shockena) amerikih interesa na Bliskom i Srednjem istoku, te u svemu poeti ostvarivati saveznitvo s Palestincima i ostalim neidovima. Borba protiv
idovskog ovinizma i ekskluzivizma mora ukljuiti i kritiku klasinog judaizma. Najvaniji dio takve kritike mora postati detaljno i iskreno suoavanje
sa idovskim stajalitima prema neidovima.
To je ono to mnogi idovi zahtijevaju od neidova: da se suoe s vlastitom prolou i postanu svjesni diskriminacije i progona kojima su idovi bili izloeni. Posljednjih 40 godina, broj
neidova koji su ubili idovi mnogo je vei od broja idova koji su ubili neidovi. Razmjeri
progona i diskriminacije neidova koju provodi idovska drava uz potporu organiziranih idova iz dijaspore takoer su nesrazmjerno vei od patnje koju su idovima nanijeli reimi koji
su bili neprijateljski raspoloeni prema njima (Shahak, 2006:153154).
Arapsko-idovsko pomirenje podrazumijeva prestanak samoubilakih akcija

na izraelske graane i imovinu. Potrebno je to vie socijalnih dodira po-
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
654
litikih, socioekonomskih, kulturalnih, sportskih i ostalih izmeu, ne samo

vladinih institucija nego i nevladinih, te izmeu idova i neidova, prije
svega, susjednih arapskih zemalja, ukljuujui i podruje tzv. Palestinske
samouprave. Socijalni dodiri, u svakom pa i u interkulturnom komuniciranju, utjeu na izgradnju povjerenja, na prevladavanje predrasuda; i ne na
posljednjem mjestu, suzbijaju agresivnost. Takva socijalna dinamika moe
i mora sruiti sramotno i pogubno djelo zida aparthejda koji razdvaja i
udaljava nemjerljivu energiju mogue komunikacijske interakcije i intersubjektivnog sporazumijevanja vladinih i nevladinih institucija i graana s
obje strane granica. To je i nain prevladavanja podvojenih identiteta sukobljenih strana nain prevladavanja mitova cionizma i ekstremnih stajalita
palestinskih skupina i pojedinaca o nepriznavanju Izraela i protjerivanju idova u more.28 Tomu, svakako, ne pridonose izjave i ponaanja poput izjave
amerikoga general pukovnika Williama Boykina, u kojoj opisuje svoju bitku protiv muslimana razoruavajuom sirovou: Znao sam da je moj Bog
silniji od njegovog, i da je kranski Bog pravi Bog, a da je [muslimanski]
tek idol (Sen, 2007:30). U kritici idovskog ovinizma i ekskluzivizma,
osim ostalih, prednjai i mali broj bivih uglednih laburistikih cionista koji
su postali svjesni da je jedinstvo svijeta u razliitosti, te se zgraavaju nad
frankentajnskim udovitem kojega su i sami stvarali. I oni se uklapaju u
ve citiranu misao Howarda Zinna koja podsjea da objasniti i shvatiti terorizam ni u kom sluaju ne znai opravdavati terorizam. Navodimo dva takva primjera. Avraham Burg je dugogodinji izraelski laburistiki politiar,
glasnogovornik Knesseta od 1999. do 2003., a u jednom svom ogledu, osim
ostalog, pie:
Dananja izraelska nacija poiva na irenju korupcije; njezini su temelji nepravda i opresija.
Oekujemo bliski kraj cionistikog pothvata Vrlo je ugodno biti cionist u naseljima na Zapadnoj obali kao to su Beit El i Ofra. Biblijski krajolik je draestan. Okupacija se ne vidi kroz
geranije i bugenvile; na manje od petsto metara od palestinskih barikada, ponienje ispljuvanog
Arapa koji
Budui da se prestao brinuti za djecu Palestinaca, Izrael se ne bi trebao uditi da se ona odgajaju
u mrnji i da se raznose bombama u sreditima izraelskog eskapizma. Palestinci se predaju
Allahu u naim rekreativnim centrima, jer su njihovi ivoti kao takvi tortura; prolijevaju svoju
krv u naim restoranima ne bi li nam unitili apetit, budui da njihova djeca i roditelji gladuju u
krajnjem ponienju. Poubijamo li i tisuu kolovoa u jednom danu, neemo rijeiti nita, budui
da ti voe dolaze odozdo, iz podzemnih izvora mrnje i bijesa, iz infrastruktura nepravde
(Rose, 2005:265).
Menon Benvenisti bivi je podgradonaelnik Jeruzalema. U neto irem tekstu koji slijedi on porie cionistiku pripovijest:
Kao to su junoafrike vlasti u jednom trenutku shvatile da njihov reim vie nije odriv,
tako i izraelski establiment mora shvatiti da ne moe nametati svoje hegemonijske koncepcije
populaciji od 3,5 milijuna Palestinaca na Zapadnoj obali i oko Gaze, te 1,2 milijuna palestinskih dravljana Izraela. Na je zadatak stvoriti situaciju osobne i kolektivne jednakopravnosti u
okviru jednog zajednikog reima za cijelu regiju. () Navrio sam sedamdeset godina, i imam
pravo na rezimiranje. Bio sam dijelom svega toga: i omladinskog pokreta i vojske i kibuca i politike ne priznajem nikakve optube za izdaju. Ne doputam nikome, ukljuujui Palestince,
da mi kau da nisam odavde. Ja sam upravo ono to je moj otac elio da budem: uroenik
Ali na ovoj su zemlji oduvijek ivjeli Arapi. Oni su njezin krajolik i njezini uroenici, i zato
ih se ne bojim. Ne vidim sebe bez njih: za mene, bez Arapa ova bi zemlja bila prazna (Rose,
2005: 266).
Zamisao o arapsko-idovskom pomirenju izbjegava bitno pitanje o zapostavljenoj povijesti. Islamska je revolucija, podsjea Rose, prije vie od
1300 godina, najavila ono to je vie uenjaka nazvalo simbiozom izmeu
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
655
Arapa i idova, koja nije poluila samo idovskom kulturom unutar arapske, nego i judeo-arapskom ili, tovie, judeo-islamskom kulturom (Rose,
2005:14). Benvenisti, u istom tekstu, istie da ga kao takvog zanimaju i privlae arapska kultura i arapski jezik, za razliku od desniara, ali i ljeviara
koji mrze Arape (Rose, 2005:266).
Upravo zato ljevica zagovara taj grozni zid, koji je za mene nijekanje geografije, povijesti,
ljudskosti. Ona se eli sakriti iza njega, to za mene predstavlja otmicu ove zemlje. Mislim da
je dolo vrijeme da se objavi kraj cionistike revolucije. Moda bi to trebali uiniti i slubeno,
utvrujui datum ukidanja Zakona o povratku. Moramo poeti misliti drukije, drukije govoriti Jer emo na kraju predstavljati idovsku manjinu (Rose, 2005:267).
Izgon palestinskih arapskih izbjeglica 1948. Benvenisti je definirao kao etniko ienje, stoga ne treba uditi to izraelski establiment usporeuje
s reimom aparthejda u Junoj Africi. Primjeri Avrahama Burga i Menona
Benvenistija nisu usamljeni, a svjedoe i o Beckovu pronalaenju politikoga
politici koja mijenja uvrijeena pravila. Pritom istinskih mirotvoraca, svih
sukobljenih strana, treba biti mnogo vie nego teror-tvoraca i ratotvoraca,
kako bi se u komunikacijskoj interakciji stvorila kritina masa kooperativne suradnje svih komunikatora. Potrebne su nepristrasne kritike analize i
ocjene, proteklih i aktualnih, teroristikih zbivanja mnogih autora i aktivista
za ljudska prava, kao to su Yeshayahu Leibowitz, John Rose, Marc Ellis,
Jessica Stern, Israel Shahak, Irena Klepfisz, Edward Said, Noam Chomsky,
Howard Zinn, Arundhati Roy, Amartya Sen, Amin Maalouf da i sumarno
podsjetimo samo na neka imena koja smo naveli u ovom tekstu.
Razmatrajui identitet kao jedinstvo razliitih pripadnosti, umjesto da jednu
od njih uzdigne na sredstvo i razinu iskljuivosti, ponekad sredstvo krvavoga
sukoba terorizma i rata, Amin Maalouf u knjizi U ime identiteta: nasilje i
potreba za pripadnou, pie:
Ja koji naglas prihvaam svaku od svojih pripadnosti, ne mogu a da ne sanjam dan na koji
e regija u kojoj sam se rodio,29 da bi izgradila neto zajedniko, slijediti isti put, ostavljajui
za sobom doba plemena, doba svetih ratova, doba ubojitih identiteta. Sanjam o danu kada u
cijeli Bliski istok moi nazvati domovinom, kao to nazivam Libanon i Francusku i Europu, a
sunarodnjacima sve njegove sinove, muslimane, idove i krane svih vjeroispovijedi i svakoga podrijetla. U mojoj glavi, koja stalno umuje i predvia, to se ve dogodilo. Ali elio bih da
jednoga dana na stvarnom tlu, i za sve, bude tako (Maalouf, 2002:146).
28
Iako sada nema prihvatljivog rjeenja za obje

strane, mogunosti arapsko-idovskog pomirenja jesu: 1. povlaenje Izraela sa svih okupiranih arapskih teritorija i formiranje palestinske drave uz postojanje drave Izrael; 2.
radikalno rjeenje, i zato s minimalnim izgledima da se ostvari formiranje zajednike
arapsko-idovske drave izmeu rijeke Jordan i Sredozemnog mora. Svakako, postoje i
mnoga druga rjeenja kao dopune prethodnih
mogunosti pomirenja. Jedno je sigurno, rjeenje nije u velikom Izraelu od Nila do Eufrata, niti u nestanku Izraela s tog podruja.
29
Amin Maalouf roen je u Libanonu 1949.,

u obitelji Ruchdija Maaloufa, uitelja, pisca
i novinara. U Bejrutu je pohaao isusovaku
kolu, a nakon studija sociologije i ekonomije, nastavio je obiteljsku tradiciju i postao
novinar. (). Kada su strahote rata zahvatile

njegovu zemlju, 1977. godine, sa suprugom i
troje djece odlazi u Francusku, gdje i danas
ivi. (). Zakoraivi u knjievnost, piui na francuskom i na arapskom jeziku, vrlo
brzo postao je jedan od najpoznatijih i najitanijih autora naega vremena (Maalouf,
2002:149). Kakav je identitet Amina Maaloufa? On sam na to pitanje odgovara: Napola
Francuz, dakle, a napola Libanonac? Uope
ne! Identitet se ne pregrauje, on se ne dijeli
ni na polovice, ni na treine, ni na ograene
plae. Nemam vie identiteta, imam jedan
jedini, stvoren od svih elemenata koji su ga
oblikovali, prema osobitom doziranju koje
nikada nije isto od jednog ovjeka do drugog
(Maalouf, 2002:10).
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
656
Ignoriranje pravde, objektivne istine, tolerancije,30 dijaloga ignoriranje ko

operativne intersubjektivne komunikacije, pristanak je na iskljuivost i sukob, na stabilnu ravnoteu terorizama31 radikalnom destrukcijom i osvetom
jednakom ili veom smrti pristanak na proienje svijeta terorom, na pobjede koje nikome ne donose dobro. Takve pobjede morale bi posramljivati
pobjednike, posebice to konana pobjeda nije mogua ni za jednu stranu.
Literatura
Amin, Samir (2007): Svjetski socijalni forum, Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje, sijeanj.
Baudrillard, Jean (2003): Power inferno, Zagreb, Meandar.
Baudrillard, Jean (2003a): Duh terorizma, Zagreb, Meandar.
Beck, Ulrich (2001): Pronalaenje politikoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije,
Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
Beker Inoslav (2006): Andreotti: Na njihovu mjestu i ja bih bio terorist, Jutarnji list,
20. srpnja.
Blix, Hans (2004): Razoruanje Iraka: istina i obmana, Zagreb, Znanje.
Braeckman, Colette (2007): Sumnjive optube protiv ruandskog reima, Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje, sijeanj.
Burger, Hotimir (1988): Subjektnocentrirana filozofija i komunikativna intersubjektivnost; u: Habermas, Jrgen (1988): Filozofski diskurs moderne, Zagreb, Globus.
Castells, Manuel (2003): Kraj tisuljea, svezak III., Zagreb, Golden marketing.
Chomsky, Noam (2003): Mo i teror, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
Cifri, Ivan (2000): Moderno drutvo i svjetski etos: perspektive ovjekova nasljea, Zagreb, Hrvatsko socioloko drutvo; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ferguson, Niall (2006): The War of the World: historys Age of Hatred, London, Penguin
Group.
Foucault, Michel (1994): Znanje i mo, Zagreb, Globus.
Halder, Alois (2002): Filozofijski rjenik, Zagreb, Naklada Juri.
Je li ovo napad na teroriste? (2004): Dnevnik Hrvatske televizije, Prvi program, 2. listo
pada.
Lefebvre, Henri (1988): Kritika svakidanjeg ivota, Zagreb, Naprijed.
Leksikon temeljnih religijskih pojmova: idovstvo, kranstvo, islam (2005), preveli s njemakog Nedeljka Paravi et al., Zagreb, Svjetska konferencija religija za mir: Prometej.
Maalouf, Amin (2002): U ime identiteta: nasilje i potreba za pripadnou, Zagreb, Prometej.
Pettiford, Lloyd; Harding, David (2005): Terorizam: novi svjetski rat, Zagreb, Mozaik
knjiga.
Plevnik, Danko (2004): Privatni (anti)terorizam, Slobodna Dalmacija, 10. rujna.
Rose, John, (2005): Mitovi cionizma, Zagreb, Naklada Ljevak.
Roy, Arundhati (2004): Vodi kroz Imperij za obine ljude, Zagreb, Naklada Enigma.
Said, Edward (2006): Predgovor drugom izdanju, u: Shahak, Israel (2006): idovska
povijest, idovska religija: tri bremenita tisuljea, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
Schelling, C. Thomas (2007): Strategija sukoba, Zagreb, Masmedia.
Sen, Amartya (2007): Identitet i nasilje: iluzija sudbine, Zagreb, Masmedia.
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
657
Shahak, Israel ((2006): idovska povijest, idovska religija: tri bremenita tisuljea, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
Simeunovi, Vojin (2005): Intersubjektivnost, dijalog, komunikacija, Novi Sad, Arhe,
II, 4.
Staguhn, Gerhard (2007): Knjiga o ratu: zato ljudi ne mogu ivjeti u miru?, Zagreb, Mozaik knjiga.
Stern, Jessica (2006): Terorizam u ime Boga: zato ubijaju vjerski militanti, Zagreb, Slovo.
ei, Bogdan (1977): ovek, smisao i besmisao: dijalektika smisla i besmisla, Beograd,
Rad.
Vijest dpa/Hine (2004): Vjesnik, 28. listopada.
Vreg, France (1998): Humana komunikologija: etoloki vidici komuniciranja, ponaanja,
djelovanja i opstanka ivih bia, Zagreb, Hrvatsko komunikoloko drutvo: Nonacom.
Zinn, Howard (2003): Terorizam i rat, Zagreb, Prometej.
Fahrudin Novali
Stable Balance of Terrorisms

Radical Destruction and Revenge
at Equal or Greater Death
Abstract
Radicalism of state terrorism and of suicides terrorism have been keeping some relations of frustrated tolerance. There are and some possibilities of mutual attacks by mass destroing weapon
nuclear, biological and chemical weapon. Frustrated tolerance both of terrorisms by terror
against of terror radicalizes their mutual relations and realizes of the revengeful purposes,
of the equal or the greater death. In spite of, there is a possibility of courtly tolerance and the
solution of that conflict stable balance of cooperation, peace, security and of sound competition between facing sides. The solution is in finding of politics art which some rules not only
realises, than of them and changes, too finding of politics which doesnt only the politics of
politicians (Urlich Beck) and of stubborn extremists that have been closed with politics of power
and domination, than and politics of society that doesnt accept extrem explanations of religions
and myths, that keep stimmulatings of reception of world ethos to man common principles of
autocontrol, norms and values, without a consideration to racism, national, religious and cultural appurtenance. The solution is in an accepting of multilateral identities and a stimulating of
multilateral communication, including and intercultural communication between conflict sides,
too as an art of movement trough cultural obstacles, not only of some governments, than and
of citizens of individuals, social groups, different civil organisations and institutions. No question of that, the solution is in overcome of a poverty and misery as the most destructive weapon
of mass annihilation, too. Economies of state terrorisms and of suicides terrorisms have firm
grown with normal economies. Therefore, a control over them and financial sources of their
30
Teorija igara poznaje pojam mijeane igre

igru nesavrene korelacije igru dogovora ili igru mijeanog motiva, u kojoj zainteresirani sugovornici respektiraju potrebe
i interese svojih sugovornika partnera.
Mijeani motiv, pojanjava Thomas C.
Schelling autor knjige Teorija sukoba, ne
odnosi se naravno na pojedinca (ili skupinu
pojedinaca, op. a.), kojemu njegove preferencije nisu jasne, nego na ambivalentnost njegova odnosa prema drugom (drukijem, op.
a.) igrau mjeavina obostrane ovisnosti i
sukoba, partnerstva i natjecanja. Rezultat bez
nulte vrijednosti odnosi se na mijeanu igru u

kombinaciji s igrom istog zajednikog interesa. Budui da karakterizira i ukljueni problem i ukljuenu aktivnost, igra koordinacije
dobar je naziv za savreno dijeljenje interesa
(Schelling, 2007:92).
31
Ravnotea je stabilna samo kad niti jedna strana, kad udari prva, ne moe unititi
mogunost druge strane da uzvrati udarac
(Schelling, 2007:219).
107 God. 27 (2007) Sv. 3 (635658)
658
power is important supposition of overcome of terrorisms. Last but not least, the solution is in
strong and impartial critique of terrorism of many authors and activists for human rights, too.
We only remember on such names that are adduced in this text Yeshayahu Leibowitz, John
Rose, Marc Ellis, Jessica Stern, Israel Shahak, Irena Klepfisz, Edward Said, Noam Chomsky,
Howard Zinn, Arundhati Roy, Amartya Sen, Amin Maalouf.
Key words
death, frustrated tolerance, life, revengeful purpose, state terrorism, suicides terrorism

12 Novalic PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

12 Novalic PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Studije

Izvorni lanak UDK 323.28

Primljeno 24. 06. 2007.

Stabilna ravnotea terorizama

Nema lakeg nego osuditi zlikovca;

dravni terorizam, frustracijska tolerancija, osvetniki cilj, smrt, terorizam samoubojica

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

U znanstvenoj literaturi postoji vie definicija terorizma. Neke su od njih

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

nije s nama, taj je protiv nas. To neodoljivo podsjea na prijetnje i ucjene iz

Takvo shvaanje i praksa, na primjer, Antiteroristike koalicije u agresiji na

Provedba tog plana je uznapredovala: Palestina, Irak i Afganistan su okupirani, a Sirija i

Jessica Stern u knjizi Terorizam u ime Boga:

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

2006:32).4 Kao stanoviti dodatak duhovnoj zatrovanosti do koje dolazi zbog

Prema Ujedinjenim narodima, terorizam je

A to je s dravnim terorizmom? Postoji li u njemu privlanost proienja

U kontekstu iskupljenja idovske zemlje Shahak smatra da je i kibuc

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Postoje razliite verzije biblijskih granica Zemlje Izraelove, koju rabinski

Oito da politika i u ovom sluaju stjee svetost upotrebom religije, a religija

Za razliku od funkcionalistikog pristupa ratu

Vojni psiholog Dave Grossman procjenjuje

Israel Shahak rodio se u Poljskoj, preivio

Pokuat emo, iako fragmentarno, ukazati na

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Na problem cionizma ukazuje i John Rose, autor knjige Mitovi cionizma9:

U Ellisovoj knjizi nedvosmisleno progovara i Irena Klepfisz, ker Michala

Tijekom invazije Izraela na Libanon 1982. godine, izraelska vojska je ubila

Za masakr palestinskih nedunih civilnih rtava u Sabri i Shatili i sve ostale

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Ne postoji jedinstveno znaenje pojma cionizam. Vie o cionizmu vidjeti i u: Leksikon,

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

naroda poduzimaju neuinkovite akcije, a ne pogaaju klin u glavu ne

Na kraju dvadesetog stoljea vojna i civilna pomo SAD-a Izraelu iznosila

Meutim, amerika potpora Izraelu ne moe se valjano objasniti samo kao

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Kada se (Marc Ellis, op. a.) izjasnio protiv

Svoju na ubijanju Arapa izgraenu karijeru

Godine 1944. u jeku borbe protiv Hitlera,

idovskih lanova stranke, od kojih su mnogi

K tome, velikoj i sve veoj manjini idova

Izrael je, zajedno s Velikom Britanijom i

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Uz stanovite iznimke moemo ustvrditi da je dravni terorizam ili terorizam

U tom smislu moemo govoriti i o fundamentalizmu monih i bogatih, te o

Za masovno stradanje nedunih civila, ena i djece, ruenje njihovih domova

Tako se dotiemo i pitanja biomoi i biopolitike novih paradigmi moi i

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Na to je iranski predsjednik Mohammadd Khatami odgovorio da nee biti

Premda su inspektori utvrdili i nadgledali

prelazile dozvoljeni domet, pie Hans Blix,

Jutarnji list, 4. veljae 2007., str. 7.

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

distance. Stoga su neosjetljivi na ubijanje i ruenje kao i teroristi samoubojice

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

Meutim, objanjenje da je glavni motiv samoubojica u teroristikom inu

ma Haimu Gvitzmanu jednom od Izraelovih

Nisu svi kandidati za bombae-samoubojice

F. Novali, Stabilna ravnotea terorizama

latnosti ini upravo proces obesmiljenja ljudskog ivota (ei, 1977:252).

U takvim okolnostima, i uope, bombardiranje ne zaustavlja samoubilaki

Uistinu, to je jedna od konstanti terorizma, bilo da je rije o dogaajima u