You are on page 1of 5

VJERSKI TERORIZAM

UVOD:
Pod pojmom TERORIZAM se podrazumjeva izazivanje straha i nesigurnost kod graana,radi ostvarivanja odreenih politikih ciljeva Terorizam se najvie stvstava I definie kao djelo politikog nasilja.Sam pojam terorizam obuhvata razliite akte nasilja i ugroavanja ljudskih prava-ivota kao individualnih I zajednikih dobara. Vrste terorizma su: 1) POLITIKI TERORIZAM 2) VJERSKI TERORIZAM 3) ISLAMSKI TERORIZAM 4) HRIDANSKI TERORIZAM Pod pojmom vjerski terorizam podrazumijeva se ona vrsta nasilja iza kojeg stoji vjerski inspirisanmotiv. Korijen takvom terorizmu nalazimo izmeu 66-73 godine nove ere. Jevrejska sekta ZELOKvrila je likvidacije rimskih vojnika, menadera, ali i jevrejskih izdajnika i otpadnika. I tada su takviakti, nasilnih smrti, imali i medijsku dimenziju, poto su izvoeni na javnim mjestima i guvi. Posebnosu stravina iskustva sa hindu sektom THUG. lanovi ove sekte su, u periodu izmeu sedmogvijeka i devetnaestog vijeka, nasuminim ubistvima, izvedenim ritualnim davljenjem, prinosili ljudekao rtve hindu boginji Kali. Najede rtve bili su nevini putnici i za dvanaest vijekova ubijeno je okomilion ljudi tj oko 800 godinje. Danas se smatra da nijedna svjetska vjera nije imuna na pojavuterorizma.

ISLAMSKI TERORIZAM
Meutim, u posljednje vrijeme najvie se potencira na islamskom terorizmu.ta je to islamski terorizam? Ko su islamski teroristi? Na kraju, da li je terorizam imanentanislamu? Kae se da nove teroristike skupine vie ne vee sponzorstvo uz

neku dravu ili dominantna politika motivacija, ved je njihov cilj globalno irenje islama na zemlje u kojima postoje skupine ljudiislamske vjere. Islam u tredi milenij ulazi kao jedna od najvitalnijih globalnih religija i civilizacijasveta.Meutim naziru se i obrisi Huntingtonovog sukoba civilizacija i to posebno izmeu zapadne i islamskecivilizacije. Kao krivce za loe odnose izmeu zapada i islama prokazuju islamske ekstremiste ilifundamentaliste . ta je to ekstremno u islamu i ta je to fundamentalizam? Fundament znai temelj,osnov, iz ega proizilazi da su islamski fundametalisti oni koji insistiraju na temeljima vjere islama.Ako o fundamentalizmu govorimo kao o povratku osnovama islama, Kur'anu i primjeru Poslanikaradi obnove zajednice, onda su pokreti neofundamentalistiki, jer se obradaju izvorima islama, ne da bi jednostavno, oponaali prolost, ved da bi odgovorili na novo doba. (John Esposito: Islamska prijetnja mit ili stvarnost, str. 145). Meutim, Zapad govoredi o fundamentalistima, zloupotrebljava termin fundamentalizma koji se prvenstveno odnosi na reformatore u hridanstvu kako bi na lukav nain izjegao civilizacijski sukob. Moe seredi da je islamski fundamentalizam stanje u kojem postoji drutvo utemeljeno na islamskim postulatima, Kur'anu i Poslanikovoj praksi. Meutim ovi termini imaju izrazito negativan karakter, teesto gradacija ide od rijei fundamentalizam, ekstremizam, terorizam, ili se esto termini predstavljaju ak i kao sinonimi. Slian primjer je sa terminom Vehabija koji se odnosi na Abdul-Vehaba, velikog reformatora islama, koji je dokinuo uvedene novotarije, strane islamu i njegovimkorjenima. Njegova pravna rjeenja povratak su izvornom erijatu. Pored toga borio se protiv turskevlasti, koja je bila nositelj hilafeta, te ga je zbog toga zvanina Turska ulema proglasila murtedom,otpadnikom od vjere. Meutim, esto se oni koji svoj islamski stav transparentno afirmiu, nazivajusektom Vehabija u vrlo negativnom kontekstu i to do onog gdje se takvi anatemiu ili jo gore,smatraju otpadnicima od vjere. Od takvih ujemo odgovor, da je re o specijalnom ratu koji nastoji dadiskredituje islam, a njih kao muslimane, eliminira iz zajednice muslimana. Oni su, tvrde oni, rtvezavjere neprijatelja islama. Upotrebom termina Vehabija vodi se latentni sukob sa islamom, jer i takvikakvi su, oni pripadaju ummetu. Tipian profil prosjenog Vehabije svodi se na dugu bradu sa podkradenim brkovima, kratke nogavice, iroka odjeda, relativna estina koja je esto uzrokovanatemperamentom dotinog, a ne spoznajna estina koja izvor ima u islamu, i glasno izgovaranje Amin unamazu, to je posledica mezhebskih (pravnih) razliitosti. Takvi za sebe tvrde da ive islam (i nesamo oni), onakav kakav je doslovno prenesen kroz Kur'an i hadis. Ako budemo prouavali siru(ivotopis) Poslanika islama Muhammeda saznademo da spomenute vanjske karakteristike prosjenog Vehabije odgovaraju izgled poslanika.

OSAMA BIN LADEN osniva teroristike skupine Al Qaede. Godine 1999. FBI ga je uvrstio meu deset najtraenijih osumnjienika zbog njegove umjeanosti u napade na amerika veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji.

Vrhunac je bio 11. Septembra 2001. kada su teroristi oteli etiri aviona na komercijalnim letovima i s dva aviona zaletjeli se u Svjetski trgovaki centar. Tredi avion strmoglavio se na Pentagon u Washingtonu dok se etvrti avion sruio u Pennsylvaniji jer su putnici pruili otpor teroristima. Kao po pravilu Osama bin Laden porekao je svoju upletenost u ove dogaaje ali ih je pozdravio. Unato tome postao je prvoosumnjieni. Nedugo nakon napada na Svjetski trgovaki centar ameriki predsjednik George W. Bush zatraio je od afganistanskih vlasti da predaju Osamu bin Ladena. Oni su to odbili i uslijedio je ameriki oruani odgovor poetkom Oktobra 2001. godine. To je dovelo do pada talibanske vlasti u Afganistanu ali ne i do unitenja teroristike mree Al Qaede i hapenja Osame bin Ladena. Amerike snage bin Ladena su ubile u predgrau pakistanskog Islamabada 1. Aprila 2011.. Uz Osamu ubijeni su i lanovi njegove porodice. MEVLID JAAREVI - je roen u Novom Pazaru 1988. U Beu je 2005. uhapen zboj razbojnitva i osuen na tri godine zatvora, a nakon izdravanja kazne je protjeran iz Austrije. Njegov boravak u Gornjoj Maoi je zabiljeen tokom velike policijske akcije hapenja vehabija u februaru 2010. Prilikom

posjete amerike

ambasadorke Meri Vorlik Novom Pazaru 28. novembra 2010 Jaarevid je uhapen i kod njega je pronaen no. U vahabijskom pokretu je poznat kao Abdu Rahman.Prethodno napadu na ambasadu, Jaarevid je putem videoporuke najavio napad na Amerikance i Njemaku. Naoruani Mevlid Jaarevid je 28. oktobra 2011. nakon izlaska iz tramvaja na sarajevskoj stanici Marindvor, krenuo ka zgradi ambasade Sjedinjenih Amerikih Drava. Uzvikujudi Alahu ahbar otvorio je vatru iz automatske puke marke Kalanjikov i ranio jednu osobu. Vedi broj policajaca je ubrzo nakon oruanog napada opkolio Jaarevida i fiziki obezbijedio prostor izmeu Pofalida i Marijin dvora. Jaarevid se nakon napada, uzvikujudi Alahu ahbar, etao na prostoru oko sarajevske tramvajske stanice Muzej, izmeu Zemaljskog muzeja, Muzeja Revolucije, Tehnike kole i bive kasarne Maral Tito. Na tom prostoru su ga ubrzo pripadnici policije lake ranili i liili slobode. Jaarevid je u toku napada bio obuen u stilu tipinom za pripadnike vahabijskog pokreta, a kod njega su pronaene dvije rune bombe.

HRIANSKI TERORIZAM
Jedan od najvanijih dogaaja hridansko terorizma su KRSTAKI RATOVI.

Krstki rtovi nziv potie od znk krst, koji su vojnici (lt. cruce signati - krstom obeleeni) nosili n svojim odorm, obino n desnom rmenu. To je niz vojnih pohod od XI. do XIII vek kojim je bio cilj "osloboditi" Jeruslim i Svetu zemlju od islmske vldvine. Krstki rtovi predstvljju niz rtov koje su hridni zpdne i srednje Evrope pod uticjem pp vodili od krj XI do druge polovine XIII vek protiv Selduk, Ftimid i drugih islmskih dinstij i drv z osloboenje svetih mest u Plestini, posebno Hristovog grob u Jeruslimu, iz ruku muslimn. Ti su rtovi zpoeli u dob kd je Ktolik crkv, s ppom n elu, nstojl ostvriti duhovnu i svetovnu prevlst u hridnskom svetu. N crkvenim sborim u Pjenci i Klermonu 1095. g. Pp Urbn II pozvo je n rt protiv muslimn z osloboenje Jeruslim, obedvi uesnicim oprtnje svih grehov, pri emu de ubijnje, pljk, osvjnje novih posed biti u potpunosti prihvtljivi, jer de rtve sveg tog biti nevernici koji bolje ni ne zsluuju. Ppin poziv, ko i rko propovednje znesenjk, npr. frncuskog monh-vgustinc Petr Pustinjk, bili su doekni s velikim poletom i oduevljenjem, i to zbog vie rzlog. Premd je u XI veku u Evropi poelo rzdoblje opte demogrfske, drvne i politike obnove, nii drutveni slojevi su proivljvli teko ekonomsko stnje i gld, 1095-1096 evropske zemlje je zhvtil nepoznt epidemij (verovtno kug), p je pokuj beg iz tkve stvrnosti bio ssvim rzumljiv. Ekonomsko stnje je bilo dodtno oteno jer su Turci Selduci i egiptski Ftimidi koili trgovinu mlozijskog i severnofrikog prostor s hridnskom Evropom. Znjnu ulogu u pokretnju rtov iml je i zmiso o ztiti mnogobrojnih hodosnik n putu u Svetu zemlju od nsilj i smovolje bliskoistonih mesnih modnik. Od rt protiv islmskog Istok svi su oekivli koristi: verski gorljivi pojedinci mesto u rju, Pp i ktolik crkv - uticj i kontrolu n istoku, veliki - nove velike posede, seljci - osloboenje od line zvisnosti, svi uesnici plen od pljke. U rznim delovim Frncuske, Nemke i Itlije n hiljde vitezov i kmetov poinju d se okupljju z rtni pohod, stvljju n svoju odedu veliki crveni krst i odlze u rt z oslobnje nvodnog Isusovog grob, kredudi se ispred glvnine, ubijjudi ljude svih ver, silujudi, pledi, pljkjudi i izzivjudi nemire kud god bi stigli.

Anders Behring Breivik (13. februara 1979.) norveki je dravljanin, i


izvrioc napada u Norvekoj, 22. Jula 2011., Dana 22.jula 2011., on je priao omladinskom kampu Laburistike stranke na otoku Utya, glumedi policijskog slubenika, i onda nasumino otvorio vatru na prisutne adolescente.Ubio ih je 69

a 2 sata ranije detonirao je automobil-bombu u Oslu koja ja usmrtila 8 ljudi.Uhvaden je na Utyi,suenje je zavrsilo,a 24.08 2012 oekuje se presuda.Bududi da nema sumnje o njegovoj odgovornosti,su ima za primarni cilj utvrditi njegovu ubrojivost.Dva tima psihijatara koja su pratila sluaj doli su do razliitih zakljuaka. Pratedi ovo uhidenje, Breivik je oznaen od strane policijskih slubenika kao konzervativni ekstremist desne orijentacije. Prema tvrdnjama Reutersa i BBC-ja, pomodnik efa policije Roger Andresen opisao je osumnjienog kao "hridanskog fundamentalista, ali je ubrzo utvreno da je optuba pogrena i da je Breivik zapravo lan norveke masonske loe, iz koje je iskljuen tek nakon to je protiv njega podignuta optunica. Brejvik je oekivao da de ubiti do sto ljudi, a naknadno je procijenio da je mogao da ubije ak 700 osoba. Imao je tri scenarija: najgori sluaj, oekivani sluaj, najbolji sluaj. Vjerovao je da de mnogi u panici skakati u vodu i da de se udaviti. Mnogima su pritekli u pomod amci iz kampa Utvika. Nekolicina ih je uspijela da dopliva do kopna spasa. Anders Brejvik pred sudom rekao da je eleo da sprei da "muslimani preuzmu zapadnu Evropu". Cilj mu je bio da Laburistiku partiju sprei da regrutuje mlade ljude, jer tu stranku smatra glavnim krivcem za "uvoz muslimana". Brejvik priznaje da ima saradnike i da organizacija kojoj pripada ima jo dve delije. Brejvik je rekao policiji da je njegova organizacija koju predstavlja, Vitezovi templari, formirana 2002. kao rezultat NATO bombardovanja hridana u Srbiji i da je razlog to je putovao u Liberiju 2002. bio da se sretne sa ratnim herojima iz Srbije.

ZAKLJUAK:

You might also like