Muhamed Filipovi

"Islamofobija je odgajana vijekovima i ona se naslanja na staru evropsku islamofobiju

koja potie jo od krstakih ratova i stava Svetog njemakog rimskog carstva (chen !""#
godine$ da %vropa mora biti kranska& te da sve muslimane treba i' nje istrijebiti# (o je
uspjelo u )paniji& Italiji i 'apoelo& ali nije uspjelo& na *alkanu# Islamofobija se njeguje i 'bog
toga to se kod nas vri identifikacija vjere i nacije& pa se nacionalni interesi i sukobi
projiciraju i na vjeru# Sama po sebi islamofobija nije osnovana i ne bi smjela biti doputena ni
po crkvenom kanonu& ni po sadr+aju Isusove vjere ljubavi& ako je takva vjera i moderno
kranstvo jedne& druge ili tree provencijencije#" (oktobar ,""-# 'a .adio Slobodna %vropa o
islamofobiji$
"R|e islamofobija nastaa od r|e islam fobi to znac strah od sama mrn|a prema
samu. Pret|erano preuveana predstava o samu t|. da |e sam reg|a ko|a vod ka
negatvnom ponaan|u da prsutstvo musmana u drutvu predstav|a|u pr|etn|u opasnost
po drutvo."
2
- Ovo |e defnc|a ko|a |e spomenuta u Naconano| enckoped| Svedske.
Isamofob|a |e termn ko| zna predrasude dskrmnac|u spram sama musmana. U
upotreb se |av|a od sredne 80-th godna proog sto|eca. Runnymede Trust defnsao |e
samofob|u kao: "mrn|u strah od sama a tme mrn|u musmana bo|azan od n|h
ob|an|ava|uc da spo|avan|e samofob|e uk|uu|e praksu dskrmnac|e musmana."
"Preporod", br: 4/894
Islamofobija sadrava shvatan|e da sam nema za|ednkh vr|ednost sa drugm kuturama, da
|e nferoran spram Zapada da |e sam pr|e nasna potka deoog|a nego reg|a. Korac
ko| su poduzet da se po|am zvanno przna naprav|en su u |anuaru 2001. na Medunarodnom
forumu za borbu protv netoeranc|e u Stokhomu gd|e |e islamofobija prepoznata kao |edan
obk netoeranc|e kao takva |e ravna ksenofob| antsemtzmu.
Amerk psac Stephen Schwartz defnsao |e islamofobiju "kao osudu c|eog sama n|egove
hstor|e kao ektremstke; islamofobijanegra posto|an|e um|erene musmanske vecne;
tretra sam kao probem za sv|et; sv konfkt u ko|ma su musman um|ean nasta su
uv|ek samo n|hovom grekom; nsstra se da musman mora|u napravt zm|ene u svo|o
reg|; pote na rat protv sama kao c|ene.. td. Abdukadr Indzc, IIN "Preporod", br: 4/894,
od 15.februara 2009 g., na str.10.
Ingvar Svanberg Davd Westwrund u svo|o| kn|z "Regon Sverge" - Reg|a u Svedsko|,
defnsu islamofobiju kao: "Po|am ko| obuhvata strah mrzn|u prema samu musmanma
ko|e |e u bsko| srodnost sa raszmom, antsemtzmom ksenofob|om nepr|ate|stvu prema
strancma." Religion i Sverige, Ingvar Svanberg Davd Westwrund
Eena Chagaeva u svom Izv|eta|u: Islamofobi - en verklighet, Islamofobija kao
stvranost, doda|e ovm defnc|ama to da |e "fob|a - neka vrsta patookog stan|a,
t|.boest." Islamofobi - en verklighet, Byrn mot etnsk dskrmnerng Norrkpng
Islamofobija u americkom drustvu
Namjera jedne male crkve s Floride da organizira javno spaljivanje Kur'ana te negativna reakcija javnosti
na plan o gradnji islamskog centra u New Yorku za neke su samo dio navodnog 'rastueg animoziteta i
straha od muslimana i islama' u Americi. Strunjaci ka!u da islamo"o#ija postoji$ me%utim$ ona se
primjeuje najvi&e na marginama amerikog dru&tva.
'evet godina nakon teroristikih napada na New York i (ashington$ u Americi se primjeuje strah i
nepovjerenje prema muslimanima. )andalizirane su neke d!amije.
* New Yorku je napadnut jedan taksist$ nakon &to je mu&teriji rekao koje je vjere. +edan pastor s Floride$
izvjesni ,err- +ones$ podigao je mnogo pra&ine svojom najavom da e na godi&njicu teroristikih napada
organizirati javno spaljivanje Kur'ana.
./slam je religija sotone. 0 izjavio je nedavno pastor +ones. 1rema posljednjim vijestima$ on je odustao
od paljenja$ no jo& uvijek nije sigurno hoe li se ono dogoditi ili ne.
2rojni ameriki muslimani mogu iz prve ruke posvjedoiti da su$ z#og svoje religije$ #ili meta ili napada ili
uvreda. 'anette 3aghari04ask ka!e da ju je u 5rlandu na Floridi ver#alno napao stranac koji joj je rekao
da je 'odjevena kao terorist'. 5va majka troje djece ka!e da se najvi&e #oji za svoju djecu6 .+a sam
odrasla i mogu se nositi s takvom vrstom neprijateljstva no te&ko je situaciju o#jasniti djeci koja jo&
uvijek razvijaju samopouzdanje. Ne !elimo da na&a djeca$ Amerikanci$ svijet vide kao ne&to &to je
podijeljeno na 'nas' i 'njih'. +er$ svi mi pripadamo jednoj$ ljudskoj rasi..
Nevezani razgovor s prolaznicima u (ashingtonu otkriva izvjesni animozitet prema muslimanima. 7ichard
1ullen$ turist iz 5regona$ nam je rekao6 .)idjeli ste &to su uinili 88. rujna. 3a mene$ to je #ilo otimanje
na&e slo#ode. 4i ovdje poku&avamo raditi i !ivjeti u miru$ a oni su do&li i napali nas..
No veina ipak ima drugaiji stav 0 poput ,odda 9e""erta iz 4ar-landa. .4islim da je na&a razliitost ne&to
vrlo pozitivno$ &to tre#a slaviti... 9ri&ani$ !idovi$ muslimani$ #udisti$ scientolozi 0 u Americi uope nema
veze o kome se radi. 0 rekao nam je ,odd 9e""ert.
:elnici svih glavnih religija okupili su se nedavno u (ashingtonu kako #i stali u
o#ranu vjerske slo#ode i pozvali na toleranciju. 2rent (alker$ elnik
2aptistikog od#ora za vjerske slo#ode$ je izjavio6 .4i slavimo 2oga i na&u
zemlju time &to volimo na&e susjede druge vjere. 3ala!emo se za vjersku
slo#odu za sve ljude..
7a#in 'avid Saperstein imao je slinu poruku6 .4i ;idovi znamo kako izgleda
kad vas napadnu$ prvo ver#alno pa "iziki$ a drugi &ute. ,o se ne smije
dogoditi ovdje u Americi$ <=8=. godine..
/staknuti lanovi amerike muslimanske zajednice uvi%aju potre#u otvaranja
svoje zajednice i edukacije svojih sugra%ana o islamu. /ngrid 4atson$ elnica
/slamskog dru&tva Sjeverne Amerike$ je rekla6 .Svjesna sam da u ovoj zemlji
postoji veliko nerazumijevanje islama i muslimana. Ne krivim za to o#ine
Amerikance koji su preokupirani i nemaju dovoljno in"ormacija pa su z#unjeni
i nervozni. Na&a je zadaa da im damo #olje in"ormacije o tome &to je to
islam..
2udunost #ez ikakvog neprijateljstva prema islamu ne&to je &to o#itelji amerikih muslimana s
nestrpljenjem i&ekuju.
Islamofobija u Evropi je itekako prisutna, zakljuak je najnovijeg izvetaja
Evropskog centra za praenje rasizma i ksenofobije.
U izvetaju se navodi da je diskriminacija najprisutnija u oblastima
zapoljavanja, obrazovanja i reavanja stambenih pitanja.
aan broj muslimana u Evropi nije poznat, ali najnovije procene govore da ih
ima oko !" miliona, odnosno oko ",# procenta ukupnog broja stanovnika na
kontinentu.
$umorna slika
Izvetaj Evropskog centra za praenje rasizma i ksenofobije daje sumornu sliku
polo%aja muslimana u drutvu.
&irektorka 'entra, (eate )inkler, ka%e da su uoeni problemi koje treba hitno
reavati*
+,nogi muslimani suoavaju se sa diskriminacijom na polju zapoljavanja,
stambenog zbrinjavanja i obrazovanja, koju bi trebalo suzbijati. -li treba da se
usredsredimo i na stav okoline prema njima.+
U izvetaju se navodi da bi muslimani morali vie da se potrude da promene
negativne predrasude okoline. .amza )ajani, koji radi sa mladim muslimanima u
(ritaniji, ka%e da to nije lako.
+/bog neodgovornih dela nekolicine, ispataju svi muslimani, koje trpaju u isti
ko. o naravno ima negativne posledice* jaaju predrasude da svi muslimani
podr%avaju ekstremistike ideologiju i aktivnosti, kao i %elja da se muslimani na
neki nain iskljue iz drutva.+