Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida koju je Opa skuptina UN prihvatila ! prosinca " #$! godine! %a zloine genocida nadlean je danas &e'unarodni kazneni sud ()**+! Meunarodnopravna definicija genocida Statut meunarodnog kaznenog suda lanak ,! %a svrhe ovoga -tatuta. izraz /genocid/ znai 0ilo koje od nie opisanih djela. poinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomino uniti jedna nacionalna. etnika. rasna ili vjerska skupina kao to je1 (a+ u0ijanje pripadnika skupine2 (0+ nanoenje teke ozljede ili duevne 0oli pripadnicima skupine2 (c+ namjerno podvrgavanje skupine ivotnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomino fiziko unitenje2 (d+ nametanje mjera s namjerom spreavanja ra'anja unutar skupine2 (e+ prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu! Razjanjenja i problemi definicije Postojanje posebne vrste namjere 3a 0i se neka radnja podvela pod pojam genocida. nije dovoljno utvrditi da se radnja (recimo u0ojstvo. pa i masovno+ dogodilo! 3efinicija genocida (kao i svakog drugog kaznenog djela+ podrazumijeva dokazivanje namjere koja u sluaju genocida ima pose0nu kvalifikaciju! %a genocid nije dovoljna namjera potre0na za poinjenje 0ilo kojeg od akata (namjera za u0ijanje. nanoenje ozljeda. itd!+ ve ti akti moraju 0iti praeni pose0nom namjerom za unitenjem dijela ili cijele jedne od etiri zatiene grupe1 nacionalne. etnike. vjerske ili rasne skupine! - o0zirom da je zatieni o0jekt genocida grupa. a ne pojedinac. u0ojstvo pojedinaca samo po se0i ne podrazumijeva genocid! Primjerice. u sluaju masovnog u0ojstva stanovnika koji pripadaju nekoj skupini uinjenog s namjerom etnikog ienja (ali ne i unitenja grupe+ radit e se pravno o /o0inom/ zloinu protiv ovjenosti. a ne o genocidu! 4akav je sluaj 0io npr! kada su njemaki okupacijski reimi na zaposjednutim podrujima za 3rugog svjetskog rata strijeljali 56 ili "66 taoca kao odmazdu za jednog u0ijenog njemakog vojnika! 7esto je teko dokazati da li je u nekom tetnom djelu na raun neke skupine postojala namjera unitenja. no samo ukoliko se postojanje namjere unitenja dokae van razumne sumnje moe se govoriti o genocidu! Namjeru je mogue dokazati svjedokim iskazom. dokumentima (npr! Karadieva smjernica 0r! 8+. razumno deducirati iz mnotva injenica (likvidacije svih mukaraca u -re0renici+. itd! Zatiene grupe 9rtve genocida su grupe. a ne pojedinci! 7etiri zatiene grupe su nacionalna. etnika. rasna ili vjerska skupina! -kupine koje ne ine ove etiri (politike grupe. invalidi. seksualne manjine+ nisu zatiene i teoretski mogu 0iti istre0ljene 0ez da se pravno radi o genocidu! 4o je npr! sluaj sa sustavnom likvidacijom duevnih 0olesnika u nacistikoj njemakoj! Politiki motovirani progoni. ak i kada se radi o totalitarnim dravama. ak i ako o0uhvaaju milijune rtava. ne smatraju se genocidom! 4o je npr! sluaj pogoroma nad /kulacima/ u SSSR:u krajem " ;6:ih i poetkom " <6:ih godina!

roj !rtava 3efinicija genocida ne govori o tome koliko masovno moraju 0iti poinjena djela =u namjeri da se u cijelosti ili djelomino uniti jedna nacionalna. etnika. rasna ili vjerska skupina> no sudska praksa )*4? i )*4@ odredila je da u sluaju namjere unitenja dijela grupe taj dio mora tvoriti kvalitativno 0itan dio! Aedno u0ojstvo nikada ne moe tvoriti genocid jer je predmet napada uvijek grupa. a ne pojedinac! U vanstrunim diskusijama o tome da li je u nekom konkretnom sluaju poinjen genocid ili ne. masovnost zloinakih postupaka o0ino se podrazumijeva kao snaan argument! %ato e zastupnici jednog ili drugog miljenja u situacijama kad ne postoje egzaktni pokazatelji forsirati izrazito visoke odnosno izrazito niske procjene 0roja rtava! Npr! izme'u "!666 i "." milijun za "oncentracijski logor #asenovac. izme'u ;6!666 i ,66!666 za leiburki pokolj i "ri!ni put! $tniko ienje Pojam etniko ienje. koji je uao u politiki pa i pravni jezik " 6:ih godna. je zloin protiv ovjenosti i nije sinonim za genocid jer za dokazivanje /etnikog ienja/ nije potre0no dokazati namjeru unitenja nego diskriminatornu namjeru! @ije genocid ula je u svakodnevnu upotre0u! Pri tome se esto koristi znatno ekstenzcivnije nego to je to u me'unarodnom pravu definirano! NAena popularnost uvelike proizlazi iz izrazito snanog emotivnog na0oja kojeg nosi! Ona postaje kategorija moralne. a ne pravne osude1 nazvati neku radnju /genocidnom/ znai izrei oso0ito snanu moralnu osudu i gnuanje! Mauri Mauri. islamizirani stanovnici sjeverozapadne %frike. veinom nomadski stoari! Od njih potie ime drave Mauritanije. ije sjeverne dijelove nastanjuju! 3ijele se na niz plemena1 &rarza. rakna. %drar. %bakak i dr!

%ntiki Mauri
' srednjem vijeku. naziv /&auri/ ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao mijeanjem antikih &aura s "arta!anima. @imljanima. (andalima i %rapima! U do0a arapskih osvajanja. krajem )* stoljea. 0rzo prelaze na islam! Beina tog povijesnog naroda u tijeku slijedeih stoljea apsor0irani su u arapsku naciju!

Mauri na Pirinejskom poluotoku

Poetkom +* stoljea &auri prelaze na Pirenejski poluotok i rue dr!avu (izigota! Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu. koja opstaje tijekom slijedeih osam stoljea! Bidi1 Pirenejski poluotok , Povijest! Krani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (panjolski1 moros+! Nakon uspjeha kranske rekonkviste. koja zavrava osvajanjem -ranade godine ./01!. veina moriska protjerana je u sjevernu Cfriku! Ostali pod pritiskom prihvaaju kranstvo. ali potajice esto zadravaju svoju vjeru i o0iaje! %0og toga su izloeni 0ijesu puka i progonu panjolske inkvizicije! Na njih se. kao i na pokrtene 2idove. primjenjivao pogrdan naziv Marani (moda prema panjolskom marranos1 gadovi. svinje+!-vi muslimani koji su ostali u Dpaniji poslije pada Eranade. (6;! 6"! "# ;! godine+. 0ili su nazvani &orisci! 4aj se naziv prvo0itno davao Dpancima koji su preli na )slam! 4ako su mnogi &orisci 0ili panskog porijekla. z0og ega je osnovana inkvizicija. iji je glavni zadatak 0io /podsjeanje/ (muenje+ &oriska na njihovo kransko porijeklo! -lu0enici inkvizicije su nasilno pokrtavali muslimane. muei ih na razne 0rutalne naine. koje je teko preivjeti! Pokuavali se odvraati ih od )slama i spaljivanjem islamskih knjiga! Eranada je 0ila poprite paljenja arapskih rukopisa! )spovijedanje )slama u javnosti znailo je smrt. tako da su &orisci u javnosti poeli ispovijedati kranstvo. ali su u tajnosti o0avljali

islamske dunosti! 4ako npr! poslije kranskog vjenanja. tajno su se vjenavali po Derijatu! &nogi su u javnosti nosili kranska imena. a u privatnom ivotu muslimanska! arbarski dekret Poslije smrti kralja Karla "555! godine na vlast dolazi njegov sin Filip ))! -ituacija postaje jo tea po muslimane! Od preostalih muslimana trai da zauvijek napuste svoju vjeru. svoj jezik. institucije. nain ivota! 7ak je naredio ruenje svih panskih kupatila koja su ostatak /0ezvjerja/! &uslimani su znali da je Filip )) 0io vrlo ekstreman i fanatian. u to su se i uvjerili proitavi 0ar0arski dekret iz "5,,! godine! -kraena verzija ovog 0ar0arskog dekreta glasi1 /3aje se &oriscima rok od tri godine da naue kastilijanski jezik. to znai da se nikome od njih ne dozvoljava da govori. pie. ita ili sao0raa na arapskom jeziku! -vaki ugovor ili poslovanje na arapskom jeziku smatrae se nevaeim! Ne priznaje se ni u sudstvu! -ve arapske knjige. 0ez o0zira na struku. moraju se predati vlastima na uvid i cenzuru! 3ozvoljene od njih 0ie vraene vlasnicima na koritenje u roku pomenute tri godine! Ovo vai i za muslimansku nonju od koje se ne smije praviti nova! Krojie se samo odgovarajua hrianska nonja! 9enama &oriska se za0ranjuje pokrivanje! &oraju otkriti lica. te stavljati eire pri izlascima! -ve sveanosti se moraju odravati prema crkvenim odred0ama i krianskom o0iaju! Kue im moraju 0iti otvorene u vrijeme 0ilo koje svetkovine ili u danima skupova i praznika. kako 0i sveenik i vlasti mogli vidjeti ta se unutra deava od eventualnih za0ranjenih ponaanja i prizora!!! 9enama se za0ranjuje upotre0a kne!!!!/! Zavrna faza inkvizicije Uslijedila su mnogo0rojna nare'enja protjerivanja &oriska! Posljednje nare'enje protjerivanja potpisao je Filip )). ",6 ! godine. poslije ega je nastalo masovno protjerivanje svih muslimana sa panskog tla! %nai. iste te godine. muslimani su konano slomljeni : iskrcavali su se na o0ale Cfrike ili su la'ama otplovili u druge udaljene islamske zemlje! Procjenjuje se da je izmeu pada -ranade i prve decenije 3(44 vijeka protjerano ili pogubljeno oko tri miliona muslimana5 a broj je sigurno i vei* Neki od kasnijih panskih uenjaka. osvrtali su se na genocid nad muslimanima Dpanije! 4ako panski uenjak 3on Groveno u svojoj knjizi /Dpanski &orisci i njihovo protjerivanje/ za nestanak &oriska i njihove knjievnosti kae sljedee1 /Dpanska politika nije se zadovoljila protjerivanje &oriska. nakon ega su usahnula naa polja i osiromaile radionice i kase!!! Protjerivanjem &oriska skrila se lijepa knjievnost. narodna poezija. divna mata i izvor Goije o0jave. koju su predstavljali! Njihovim nestankom iz nae poezije iz0lijedio je kolorit. umjetnost. ivot. nadahnue i 0or0enost koja je 0ila svojstvena njima! Na mjesto toga. spustila se tama na na knjievni horizont u periodu od HB)) i HB))) vijeka!I Jane Poole kae1 /!!! su protjerani2 za kratko vrijeme hrianska Dpanija je /zasjala/!!! %atim je dolo do pomraenja. i u toj tami. od tog vremena. Dpanija stalno gmie!I

&asmanski %borid!ini
&asmanci su 0ili domorodako stanovnitvo otoka 4asmanije! Blastita oznaka je lutrawita ili trouwunna! 3olaskom engleskih kolonizatora. nad njima je poinjen genocid! U razdo0lju od <6 godina. od "$6<! do "$<<!. 0roj 4asmanskih C0oridina se smanjio sa 5!666 na <66! Povjesniari ;6! stoljea. znanstvenici i antropolozi su smatrali da je taj narod izumro smru 4ruganini "$8,!! &nogi jo ovako smatraju stvari. pose0ice izvan Custralije! )pak. neki dananji C0oridini mogu potvrditi predke me'u domorodakim 4asmancima. ali su u me'uvremenu se uvelike izmijeali sa europskim doseljenicima! Najvei dio domorodakog tasmanskog jezika (koji je imao nekoliko narjeja+. kao i veina a0oridinskog kulturnog naslje'a je otila u nepovrat! K"L 3ananji mjeanci 4asmanaca i i pristiglih Muropljana tvrde da potjeu od nekoliko skupina1 Pala6a tvrde da potjeu od doseljenika i &annalargenninih keriju! Neki su povezani sa otocima u Gassovu tjesnacu (ili prolazu+! 7ia Poota8 potjeu od neznanih. nezapisanih a0oridinskih ena. koje su ra'ale djecu europskih osu'enika. drvosjea. vojaka. slo0odnih doseljenika i farmera! Pungenna imaju tasmansko a0oridinsko. Koori i 4- podrijetlo! )pak. z0og injenice da je veliki udjel izvorne tasmanske a0oridinske genetske 0atine izgu0ljen u nepovrat. pitanje tko je 4asmanski C0oridin ostaje osjetljivim pitanjem!

Povijest , Prije europski8 doseljenika

Bjeruje se da su prvi ljudi na 4asmaniju doli prije #6!666 godina preko kopnene prevlake izme'u dananjeg otoka i ostatka Custralija za vrijeme ledenog do0a! )zdignuem morske razine. tamonje stanovnitvo je ostalo odvojenim i izoliranim od ostatka svijeta i takvo je stanje ostalo otprilike "6!666 godina. sve do pojave europskih istraivaa u prvoj polovici " ! stoljea! C0oridini na 4asmaniji su se dijelii na devet glavnih plemena! Plemena su im se sastojala od skupina od #6 do 56 ljudi koji su ivili u susjedstvima. dijelia su isti jezik i kulturu. druila se i enila me'uso0no. kao to su i vodila ratove protiv drugih plemena! Prema Aaredu 3iamondu. domorodaki 4asmanci nisu ra0ili vatru (N+ !

&asmanska domorodaka plemena

Belika rijeka (Big River+ : 4een 4oomle &ennenOer Augoistok : 4ahuni Jingah Augozapadna o0ala : 4oogee -jever -jeverni &idlands Gen Jomond : Plangermaireener -jeveroistok -jeverozapad %aljev kamenica (Oyster Bay+ : Paredarerme

9akon europskog doseljavanja

4asmancima. iji 0roj se "$6<! procjenjivao izme'u # i , tisua. je 0roj smanjen na oko <66 do "$<<! uglavnom z0og 0olesti. u0ivanja od strane 0ritanskih doseljenika i vojaka! Eeorge Cugustus @o0inson. kranski misionar. sprijateljio se sa 4ruganini. nauio neto njihova jezika i "$<<! je uspio uvjeriti preostale pripadnike tih plemena neka presele na novo mjestu. na Flindersov otok . gdje im je suvremenije i udo0nije okruje. i da e 0iti premjeteni

na glavno kopno im prije 0ude mogue! Nakon to ih je doveo na Flindersov otok. @o0inson je otiao od C0oridiina! Od <66 ljudi koji su doli sa @o0insonom. ;56 je umrlo u iduih "# godina u loim ivotnim uvjetima! "$#8!. #8 preivjelih je pre0aeno na njihovo konano odredite u OOster *ove. gdje vie nisu imali prijetnja po svoj opstanak! 7esto su 0ili odjeveni i paradirali su za slu0enih doga'aja! "$5 ! 0rojke im se procjenjuju na oko dvanaestak! %adnji preivjeli je umro "$8,!! P! E! Qells. u svom slavnom predgovoru @atu svjetova izdanom "$ $! je napisao1 /&oramo se sjetiti 0ezo0zirnog i temeljitog unitavanja koje je naa vrsta napravila. ne samo ivotinje. kao to su nestali 0izon i dodovka. nego i njene nemonije rase! 4asmanci su. unato njihovom ljudskom izgledu. 0ili u potpunosti z0risani sa lica %emlje u istrje0ljivakom ratu kojeg su vodili europski doseljenici. u razdo0lju od pedeset godina!/ Ostatci naroda iz OOster *ove:a su 0ili tretirani s nepotovanjem tijekom "$,6:ih. tako da su 0rojni muzeji uzimali dijelove tijela za svoje z0irke. ne potujui jedno od glavnih a0oridinskih vjerovanja. da dua moe poivati u miru samo onda kada je u svojoj domovini! Aednom prigodom. Kraljevsko drutvo 4asmanije (/@oOal -ocietO of 4asmania/+ je do0ilo dozvolu za iskop 4ruganinijina tijela "$8$! uz uvjet da ga se /dolino odloi na sigurno mjesto za 0oravak. dostupno samo uz pose0no doputenje znanstvenom oso0lju i u znanstvene svrhe!/ Njen kostur je 0io izloen u 4asmanskom muzeju (4asmanian &useum+ do " #8!! 3rugi sluaji ukljuuju uklanjanje lu0anje i skrotuma Qilliama Jannea. znanog kao King GillO. nakon njegov smrti "$, ! (potonje je koriteno za vreicu za duhan+! 4jelesne ostatke i ornamente se jo i dan:danas vraa iz z0iraka danas. a primjerice. Kraljevski koled kirurga Mngleske (@oOal *ollege of -urgeons of Mngland+ je vratio uzorke 4ruganinijine koe i kose ;66;!! "<! kolovoza " 8! je dana )zjava o isprici ( Statement of Apology+ (pose0ice je naglaena za odvajanje djece+ koju je jednoglasno izglasovao 4asmanski parlament! U njoj je reeno "Ovaj dom, u ime svih Tasmanaca... i ra!ava svoje du"o#o i is#reno !aljenje a sve uvrjede, "ol i !alost prou ro$ene "og prija%njih politi#a #ojima je a"orid!ins#a djeca "ila odvajana od svojih o"itelji i domova& ispri$ava se a"orid!ins#om narodu a ta prija%nja djela i potvr'uje svoju potporu pomir"e i me'u svih Australaca." Grojni ljudi u zajednici. akademiji. upravnim tijelima raznih razina i nevladinim organizacijama trenutano radi na jaanju tasmanske a0oridinske kulture i po0oljanju uvjeta istoj!

&ko je %borid!in:
3ok postoji suglasje o tome da se z0ila tragedija. pitanje sud0ine i stanja tasmanskih C0oridina je 0ilo predmetom proturjeja posljednjih godina! Beim dijelom ;6! stojea. smatralo se da su 4asmanski C0oridini izumrli z0og izonosti /istokrvnih/ nakon to je umrla 4ruganini "$8,!! 3o polovine. ovo motrite je 0ilo prihvaeno diljem 0jelake Custralije. ali pojava glasnih voditelja kampanja za a0oridinsku stvar. kao to je &ichael &ansell stu0okom je promijenilo ovo openito miljenje. do te toke da se danas u iroj zajednici prihvatila injenica da u tasmanskoj zajednici je "5!666 ljudi tasmanskog podrijetla! Beina dananjih 4asmanskih C0oridina su potomci dviju ena1 FannO *ochrane -mith i 3ollO 3alrOmple! FannO *ochrane je 0ila ro'ena u kampu QO0aleena na Flindersovu otoku!

-$9;<4= ' M%"$=;94#45 <R9;# -;R4 4 S%9=Z%"'

Sazetak Nakon Galkanskih ratova " ";! i " "<! poceo se primjenjivati nacertanijevski nacionalni program velikosrpskog hegemonizma. kolonizacijom srpskog stanovnistva na osvojenim teritorijama Kosova. dijela -andzaka i tzv! jugoslavenske &akedonije! 4aj proces kolonizacije srpskog stanovnistva preko 3rine intenziviran je poslije Prvog svjetskog rata. kada je stvorena Kraljevina -r0a. Prvata i -lovenaca. " "$! godine! &edju prvim zakonskim aktima nove drzave 0ila je Cgrarna reforma " "$! godine. radi kolonizacije i promjene demografske i vlasnicke strukture stanovnistva! ;na je najdrasticnije provedena u osni i >ercegovini5 nad zemljoposjednicima osnjacima muslimanima5 od koji8 je oduzeto .*1+?*11) 8ektara poljoprivrednog i sumskog zemljista kasnije podijeljenog na 1/0*@.+ srpski8 obitelji* Na isti nacin postupljeno je prema muslimanima zemljoposjednicima u ostalim dijelovima Kraljevine -r0a. Prvata i -lovenaca pa i onima koji suzivjeli u &akedoniji. Kosovu i &etohiji. te -andzaku i *rnoj Eori! Na pripadnike islamske vjeroispovijedi otpada <R# od ukupnog zemljista. koje je oduzeto agrarnom reformom od " "$! i " " ! godine. sto ih je dovelo u tezak ekonomski polozaj i prisililo na iseljavanje u 4ursku! )z prezentiranog razmatranja se vidi da je u Prvatskoj (3almacija. -lavonija+. Bojvodini i -loveniji agrarna reforma primijenjena na krupne zemljoposjednike. pa im je oduzeto #6,! $" hektara zemljista. sto je ispod "R# ukupnog zemljista. te je podijeljeno na <",!8,; srpske familije! 'kupno je agrarnom reformom oduzeto .*01/*AB) 8ektara zemljista i podijeljeno na ?./*?BA5 pretezno srpske5 familije! Na taj nacin. prema primijenjenoj metodologiji u analizi proizlazi da je 0lizu ;!#56!666 clanova o0itelji do0ilo u vlasnistvo i posjed o0radivo i sumsko zemljiste. pa je time izvrsena prva kolonizacija srpskog stanovnistva. s cime je izmijenjena demografska i vlasnicka struktura nad zemljistem u prvoj Augoslaviji!

%rmenski genocid
4zvorC Dikipedija %rmenski genocid je skupno ime za dva doga'aja u kojima su 4urci na teritoriju 4urske po0ili i raselili velik 0roj Crmenaca. ime je na tom podruju nestao zapadni armenski jezik!

.0.@
"$ 6! je u Osmanskom *arstvu ivjelo ;.5 milijuna Crmenaca. od kojih su veina 0ili vjernici Crmenske katolike crkve ili Crmenske apostolske crkve! @usija je Crmence podupirala u njihovim zahtjevima za autonomijom jer je eljela osla0iti Osmansko *arstvo! )ako je autonomaki pokret 0rzo rastao. sultan C0dul Pamid ))! je odluio zadrati vlast nad tim podrujem! Otomanska je vlada potakla protuarmenske osjeaje kod Kurda. susjeda Crmenaca. pa su Crmenci z0og toga i z0og povienja poreza podigli ustanak! Osmanska vojska i kurdske paravojne snage po0ile su "$ #! na tisue Crmenaca i spalile mnogo sela! 3vije godine kasnije su armenski revolucionari zauzeli Osmansku 0anku (tur! Osmanl( Ban#as(. odnosno Ban#)( Osman*)i +ahane+ u *arigradu da 0i privukli panju me'unarodne javnosti! Odredi muslimanskih 4uraka zatim su po0ili 56!666 Crmenaca! -tupanj upletenosti otomanske vlade u te odrede nije do0ro poznat i predmet je rasprave!

=rugi pokolj %rmenaca

@usija i 4urska su ule u )! svjetski rat kao neprijatelji! 4urci su Crmence smatrali ruskom petom kolonom! U veljai " "5! svih ,6!666 mo0iliziranih armenskih vojnika zatvoreno je u radne logore i poslije u0ijeno! Crmence u 0lizini fronta (slina je sud0ina zadesila i ljude daleko od crte 0ojinice+ potjerali su da pjeae prema negostolju0ivim pustinjskim krajevima -irije i &ezopotamije. a ;#! travnja su u )stan0ulu i drugim velikim turskim gradovima uhieni i po0ijeni armenski intelektualci! Ukupno je tako izginulo oko milijun i pol ljudi. dok se preivjeli nakon rata nisu mogli vratiti kui. pa su se iselili u ruski dio Crmenije ili %apadnu Muropu. -jevernu Cmeriku i Custraliju! 4e rane nisu posve zacijelile i jo utjeu na odnose izme'u izme'u Crmenije i 4urske! Crmenija tvrdi da su ti doga'aji 0ili planirani i da ih se moe nazvati samo genocidom! 4aj je stav " $5! i " $,! zauzeo i UN. a godinu dana kasnije i Muropski parlament! - druge strane. 4urska i dalje tvrdi da to nije 0io genocid i da su samo neki zapovjednici /otili malo predaleko/! Neke su armenske organizacije (npr! C-CJC+ u drugoj polovici ;6! stoljea teroristikim napadima neuspjeno pokuale natjerati 4ursku da promijeni stav! Aasno je da je me'unarodna zajednica znala za te doga'aje. a nije reagirala drukije (osim amerikog veleposlanika+ nego mlakim protestima veleposlanika! Postoji i pria o tome da je Pitler u pripremama za /konano rjeenje idovskoga pitanja/ izjavio1 /4ko danas vie spominje istrije0ljenje CrmenacaS/

>;7;"%'S&
4zvorno znaenje )zvorno znaenje pojma 8olokaust (grki olo#auston1 /potpuno spaljen/. od prefiksa olo i #auston. spaljen+ jest rtva paljenica 0ogovima ili duama pokojnika kod Erka i @imljana. pri kojoj se o0ino (za razliku od drugih tipova rtvi+ spaljivala cijela rtvena ivotinja! Kod starih )zraelaca postojao je analogni o0red spaljivanja cijelog janjeta (he0rejski olam #alil1 unitenje ognjem+! Suvremeno znaenje 3anas u svijetu uo0iajenoj upotre0i. /holokaust/ je naziv za genocid nad 9idovima (te. u irem znaenju. i sustavno istre0ljivanje drugih grupa+. koje je za vrijeme 3rugog svjetskog rata provedeno u Muropi na teritoriju pod kontrolom nacistike Njemake i njenih saveznika! U engleskom jeziku se u tom znaenju rije pie velikim slovom i s prefiksom /the/! @ije 8olokaust prvi je za taj genocid upotrije0io crkveni sa0or protestantskih crkava tadanje %apadne Njemake! Postepeno je uao u opu upotre0u i danas je to osnovno znaenje rijei! Pose0ni termin upotre0ljen je. da 0i se ukazalo na oso0iti znaaj i intenzitet mrnje prema 9idovima i ideoloke osude idovstva. koji su 0ili u osnovama nacistike ideologije! )ako je nacistika ideologija specifina (9idovi se proganjaju na temelju rase. a ne vjere+. ta mrnja i osuda imaju du0oke korijene u kranskoj civilizaciji (antisemitizam+! 4ermin postupno ulazi u upora0u u raznim jezicima i do " 86:ih postaje opeprihvaen! U Opoj enciklopediji AJ%. <! svezak (" 88!+. u lanku ,olo#aust navodi se samo izvorno znaenje rijei! Postoje razlike u opsegu primjene pojma! Ponekad se upotre0ljava samo za genocid nad 9idovima2 sami 9idovi oznaavaju ga he0rejskom rijeu oa (s8oEa8+. koja u -tarom %avjetu znai /nevolja/. a u srednjem vijeku do0ila je znaenje /unitenje/! U irem znaenju. o0uhvaa tako'er i genocid nad @omima. te sustavno unitavanje drugih grupa koje je nacistiki reim provodio1 homoseksualaca. duevnih 0olesnika. politikih protivnika.

poljskih i sovjetskih ratnih zaro0ljenika. Aehovnih svjedoka itd! 4ako su npr! duevni 0olesnici 0ili prisilno sterilizirani (to se u to do0a ponekad primjenjivalo i u drugim zemljama+. a kasnije odvo'eni u logore i likvidirani! Pomoseksualnost se smatrala mentalnim poremeajem. pa su i neki od njih likvidirani! Preneseni smisao - o0zirom. da je rije /holokaust/ postala opepoznata i snano emocionalno o0ojena. ponekad je upotre0ljavaju i ire. kada se eli oznaiti masovno i sustavno unitavanje. istre0ljenje. genocid! 4ako se npr! nerijetko za potencijalno unitenje izazvano koritenjem nuklearnog oruja koristi sintagma nuklearni 8olokaust!

Provoenje 8olokausta u nacistikoj 9jemakoj ;d .0AA* do .0/1*

U0rzo nakon preuzimanja vlasti u Njemakoj. nacisti poinju ostvarivanje jednog od svojih najvanijih programskih ciljeva1 iskorijeniti svaki utjecaj 9idova u njemakoj politici. ekonomiji i kulturi! Cntiidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina. a u svim kolama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno /uenje o rasama/ kao o0avezni predmet -vidi $lana# rasi am.! 3onesen je niz antiidovskih propisa. koji kulminiraju proglaenjem NTrn0erkih zakona (/a#on o gra'anima 0arstva i /a#on o a%titi njema$#e #rvi i njema$#e $asti+ "5! rujna " <5!. 9idovi gu0e njemako dravljanstvo2 ne smiju o0avljati nikakvu javnu slu0u (to naroito poga'a intelektualce1 znanstvenike. profesore. lijenike. odvjetnike. novinare itd!+. niti njihova djeca mogu poha'ati javne kole2 za0ranjen je 0oravak 9idova na javnim mjestima (parkovi. knjinice. muzeji idr+2 za0ranjeno je sklapanje 0raka izme'u /arijevaca/ i 9idova kao i seksualni odnosi2 za0ranjeno je zapoljavanje /arijevaca/ u kuanstvima 9idova. itd! 4i e zakoni 0iti kasnije primijenjeni u svim pripojenim zemljama i okupiranim podrujima. pa tako i u N3P -vidi $lana# ,olo#aust u 12,.! Pod njemakim pritiskom i )talija je " <$! godine uvela antiidovsko zakonodavstvo! &jere protiv 9idova poduzimaju pod njemakim pritiskom i zemlje istone Murope2 izuzetak je 7ehoslovaka. koju me'utim Njemaka zaposjeda " <$!:" < ! Belik 0roj 9idova emigrirao je iz tih drava! U Njemakoj je " <<! ivjelo oko 566!666 9idova. od kojih je do " < ! oko <66!666 emigriralo! Na inicijativu predsjednika -C3:a F! 3! @oosevelta odrana je ljeti " <$!. me'unarodna konferencije o iz0jeglicama u Mvianu u Dvicarskoj. ali nije dala rezultate1 nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata idovskim iz0jeglicama! &nogi od njih naseljavaju se u Palestinu! &e'utim. u srpnju " < ! 0ritanska vlada. suoena sa otporom Crapa. ograniava useljavanje 9idova u Palestinu na samo "5!666 u slijedeih pet godina! U0ojstvo njemakog konzula u Parizu u studenome " <$!. posluilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije i odvo'enje u logore (Kristalna no+! Baravski geto O0avezno noenje oznake na odjei propisano je prvo za 9idove u Poljskoj u studenom " < !. a kasnije i u Njemakoj i drugim dravama! 9idovi su ponovo smjeteni u pose0ne izolirane dijelove gradova (geta+. od kojih je najvei 0io u Baravi2 tamo je dolo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora 9idova -vidi $lana# 3ar%avs#i geto.! U jesen " #"! poela je realizacija plana. da se svi 9idovi iz Njemake i zaposjednutih podruja srednje i zapadne Murope deportiraju na istok! 9idovi su prikupljani i transportirani vlakom u stonim vagonima2 tisue su pritom umrle! 4aj je plan u0rzo 0io zaustavljen odlukom o /konanom rjeenju/!

;tpor anti!idovskim mjerama

Otpor ovim mjerama postojao je u mnogim zaposjednutim zemljama! Najsnaniji je 0io u 3anskoj. gdje je nakon prvih protuidovskih mjera sam kralj na radiju izjavio da e oso0no staviti idovsku zvijezdu. ako 0ilo koji gra'anin njegove zemlje na to 0ude prisiljen! Kada su " #<!. Nijemci uveli svoju direktnu upravu nad zemljom i naredili uhienje svih /nearijaca/. organizirano je potajno pre0acivanje 9idova 0rodovima u Dvedsku. tako da su gotovo svi spaeni! U Nizozemskoj je u veljai " #"! organiziran generalni trajk. da 0i se sprijeile deportacije 9idova! U )taliji je 0io snaan otpor progonu 9idova. pa su ak prihvaane iz0jeglice iz Francuske i s Galkana2 tako se spasilo nekoliko tisua iz0jeglica iz N3P! Gugarska nije deportirala nijednog 9idova. a tako'er ni Finska! U Custriji. pripojenoj Njemakom carstvu " <$!. 0ilo je mnogo prosvjeda protiv postupka prema 9idovim i apela da se pojedinci izuzmu! U istonim zemljama. gdje je nacistiki okupacijski reim 0io mnogo stroi (-laveni su smatrani inferiornom rasom. pogodnom samo za ro0lje+. takva vrsta organiziranog i masovnog otpora nije 0ila mogua! Pojedinci su pruali otpor proved0i antiidovskih mjera ilegalno spaavajui pojedine 9idove. za to je sim0ol postao Oskar -chindler2 )zrael je kasnije za takve pojedince uveo priznanje Pravednik me'u narodima! 4ako'er su takvu pomo pruali organizirani antifaistiki pokreti otpora u raznim zemljama! 4ako je 0ilo i u Prvatskoj! -3idi poglavlje4 ,olo#aust u ,rvats#oj ) 5re!ivjeli i $lan#e4 Stepinac i 6idovi i 2odata#45opis hrvats#ih pravedni#a me'u narodima..

F"onano rjeenjeF
Uspjeh vojnog pohoda na ---@ potakao je naciste na odluku. da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede /konano rjeenje idovsko pitanja/. tj! fizika likvidacija svih 9idova u Muropi! Plan je na tajnoj konferenciji u Gerlin:Qannseeu ;6! sijenja " #;!. (Konferencija u Qanseeu+ izloio --:O0ergruppenfThrer Rein8ard >eGndric8. ef -igurnosne policije i -igurnosne slu0e! On je 0io oso0no od Pitlera ovlaten da provede taj plan2 svim dravnim slu0ama 0ilo je nare'eno. da sudjeluju u istre0ljenju pod vodstvom --: a! Odre'eno je da svi nesposo0ni za rad tre0aju 0iti odmah u0ijeni. a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim ivotnim uvjetima sve. dok ne umru od iscrpljenosti! Kao o0lik masovnih likvidacija nare'eno je u0ijanje plinom i strijeljanje! Nakon PeOndrichove pogi0ije (u atentatu u 7ekoj+ provo'enje plana preuzeo je Cdolf Michmann! Na temelju te odluke osnovani su pose0ni koncentracijski logori. logori smrti (za razliku od radnih logora. u kojima su z0og surovog postupka tako'er tisue umirale+! Ponajvie su osnovani na podruju okupirane Poljske1 CuschUitz (OsUiencim+. Girkenau (Grzezinka+. 4re0linka. &authausen. &ajdanek. -o0i0or. )z0ica i drugi! Kada je sovjetska vojska tijekom " ##!. zaposjela Poljsku. likvidacije su nastavljene u logorima na njemakom tlu1 3achau. Gerge:Gelsen i GuchenUald! U rujnu " ##!. Peinrich Pimmler izdaje nare'enje. da se prestane s likvidacijama! &e'utim. do oslo0a'anja od strane -aveznika. jo su desetine tisua umrle u logorima od gladi i zaraza! 3io deportiranih. najee ene. djeca i starci. pri dolasku u logore je odmah u0ijen. dok je dio privremeno ostavljen na ivotu kao ro0ovska radna snaga2 dio 0i umro od iscprljenosti. a ostali su kasnije tako'er u0ijeni! U prvo su vrijeme rtve. ukoliko ih nisu strijeljali na stotine i tisue. u0ijane pomou ispunih plinova kamiona u vonji1 pedesetak 0i 0ilo na0ijeno u hermetiki zatvoren prostor u koji je 0ila prespojena ispuna cijev. tako da 0i se svi poguili! Kasnije je masovno u0ijanje usavreno1 tvrka 3MEM-*P V 1jema$#o dru%tvo a "or"u protiv %teto$ina V isporuivala je 0rzodjelujui plin ciklon:G! Pomou ovog plina krvnici iz --:a organizirali su /racionalno/ masovno u0ijanje u eljeznikim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuevima! 4o je omoguavalo da se prevarene rtve same svuku pa su im tako oduzete i odjea i razne sitnice. koje su jo posjedovali! Nakon smrti. prije 0acanja u pei za spaljivanje. upani su zlatni zu0i! Od zu0nih proteza. nakita i prstenja do0iveno je "8 tona zlata! Uz u0ijanje u logorima. sustavno istre0ljenje 9idova i drugih provodile su pose0ne jedinice. tzv! SS)7insat gruppen. organizirane u sastavu

svake pojedine njemake armije za djelovanje u pozadini2 u njima su sudjelovali i litvanski. latvijski. 0jeloruski i ukrajinski pomoni policajci! Osim odvo'enja i likividacije u logorima. organizirali su i pojedinana i masovna strijeljanja na raznim mjestima! *ijeli je proces. nakon spomenute PeOndrichove pogi0ije. 0io u nadlenosti Cdolfa Michmanna. koji je pokazao velike organizacijske sposo0nosti i 0itno dopriniom da u0ijanje ide sve 0re i sve efikasnije! Gez o0zira na njegove napore. Polokaust je s vremenom ipak poeo crpiti velike logistike resurse @eicha i tako posredno utjecati na situaciju na 0ojnom polju! 4o je. po nekim ocjenama. 0io jedan od razloga zato zapadni saveznici i ---@. iako su raspolagali podacima o tome to se doga'a. nisu uloili 0itne napore u cilju zaustavljanja Polokausta. koji se nastavio sve do samog kraja rata. odnosno sloma nacistike Njemake!

>olokaust u 9=>
4zvorC Dikipedija -ustavno istre0ljenje 9idova i @oma koje je pokrenula nacistika Njemaka. nazvano holokaust. provedeno je i u tadanjoj Nezavisnoj 3ravi Prvatskoj uz intenzivnu suradnju i sudjelovanje ustakog reima! Beina je likvidirana u Aasenovcu i drugim logorima na podruju N3P. a znatan dio isporuen je nacistikoj Njemakoj na likvidaciju!

Sa!etak
Odmah po preuzimanju vlasti zapoelo je 0rzo i nesmiljeno provo'enje rasistike politike protiv 9idova i @oma! U samo nekoliko mjeseci preneseni su rasistiki zakoni (NTrn0erki zakoni+ i postupci iz nacistike Njemake (neki od njih primjenjeni su tako'er i na -r0e+! Koncentracijski logori. prvenstveno Aasenovac. tako'er su u0rzo osnovani po nacistikom uzoru. a u njima su zatvarani. istre0ljivani surovim postupkom ili sustavno likvidirani 9idovi. @omi. -r0i i politiki protivnici reima! &asovna pogu0ljenja 9idova zapoela su ve u srpnju " #"! 3o jeseni " #;! veina 9idova i @oma sa podruja N3P 0ila je likvidirana. smjetena u Aasenovac ili odvedena u nacistike logore. gdje e umrijeti ili 0iti u0ijeni slijedeih godina! Nekoliko stotina 9idova spaeno je zaslugom katolike crkve (oso0ito nad0iskupa Clojzija -tepinca+ ili pojedinaca koji su ih skrivali! Nekoliko tisua spasilo se 0ijegom na podruja pod vlau )talije ili Narodnooslo0odilakog pokreta! U dananjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti (historiji+ nema spora o osnovnoj injenici1 holokaust. tj! sustavni progon i fizika likvidacija 9idova i @oma. u Prvatskoj je proveden 0rzo i temeljito! Postoje razlike samo u procjeni motivacije vo'a ustakog reima! 3a li su oni 0ili primorani na takav postupak z0og svoje potinjenosti Nijemcima. kao to ocjenjuje Aure Krito. ili su pak 0ili =vie nego agilni izvritelji> kako kae -lavko EoldsteinS C ako je injenica da su 0ili potinjeni Nijemcima. da li je to samo stijecaj nesretnih okolnosti. ili su iza0rali da to 0uduS

2idovi
Neo0ian je podatak da je supruga poglavnika Cnte Pavelia 0ila 9idovka. kao i supruge ministara -lavka Kvaternika i &! 9ania! Niz drugih ustakih dunosnika imalo je supruge idovskog porijekla (koje su prele na kranstvo. ali po Nirn0erkim zakonima to 9idove nije spaavalo od progona+! Nekoliko pristaa ustakog pokreta i ustakih dunosnika 0ili su 9idovi ili idovskog porijekla1 Jju0o Kremzir. Biktor Eutman. )vo KorskO i Blado -inger 0ili su i sami 9idovi! -8ri%to, str. 9:;. (-inger je ujesen " #"! 0io uhien i poslan u logor Aasenovac. gdje je u0ijen!+ Nad0iskup Clojzije -tepinac ukazao je u jednom dopisu ministru

unutranjih poslova Cndriji Crtukoviu na to licemjerje! Aedino 9idovi u mjeovitim 0rakovima 0ili su. i to samo dio njih. do kraja postojanja N3P pote'eni od progona!

Poetak progona
Ckcije protiv 9idova zapoinju odmah nakon proglaenja N3P! Be "6:""! travnja " #"! u %agre0u je uhiena grupa uglednih 9idova radi utjerivanja kontri0ucije (otkupnine+! Nekoliko dana kasnije isto je uinjeno u Osijeku. gdje je unitena i sinagoga! 4akav postupak ponavljan je " #"! i " #;! vie puta sa grupama 9idova! 3ana "$! travnja " #"! donesena je /a#ons#a odred"a o sa$uvanju hrvats#e imovine kojom su poniteni svi pravni poslovi izme'u 9idova me'uso0no i 9idova i treih oso0a. sklopljeni unutar dva mjeseca prije proglaenja N3P! Be u travnju osnovani su logori 3anica kraj Koprivnice i Kerestinec u kojima su. uz komuniste i druge politike protivnike. zatoeni i 9idovi! U svi0nju i lipnju osnivaju se novi logori u koje 0ivaju odvedeni prvenstveno oni 9idovi koji su u Prvatsku doli kao iz0jeglice iz Njemake i zemalja koje je Njemaka ranije osvojila. ali i drugi2 neki su u0rzo po0ijeni! 4ako'er se uhiuju i u logore odvode vee grupe 9idova u %agre0u (;;! lipnja+. Gihau (;#! lipnja+. Karlovcu (;8! lipnja+. -arajevu. Baradinu. Glelovaru itd! 3ana $! srpnja " #"! nare'eno je da se svi uhieni 9idovi upute u Eospi. koji je 0io sa0irni logor iz kojeg su se rtve odvodili u logore smrti Aadovno na Bele0itu i -lano na Pagu. gdje su vrene masovne likvidacije! 9idovi su tako'er esto u0ijani me'u drugim taocima u odmazdu z0og akcija protiv reima!

Rasni zakoni
Aednim ukazom Elavnog ustakog stana (vodeeg tijela ustakog pokreta+ od ;;! travnja " #"! zapoela je istka 9idova. @oma i -r0a iz vladinih slu0i. vojske. masovnih medija. gospodarstva i javnih slu0i! %a0ranjeno je 9idovima. kao i -r0ima. stanovati u sjevernom djelu %agre0a! -vi 9idovi osim sveuilinih nastavnika otputeni su iz dravne slu0e! )zme'u listopada " #"! i travnja " #;! sruena je sinagoga u %agre0u. koja se nalazila na adresi Praka 8. gdje se i danas nalazi prazni prostor sa parkiralitem! 3ana <6! travnja " #"! proglaeni su rasistiki zakoni. preneseni iz nacistikih Nirn0erkih zakona iz " <51 /a#ons#a odred"a o rasnoj pripadnosti. /a#ons#a odred"a o dr!avljanstvu i /a#ons#a odred"a o a%titi arijs#e #rvi i $asti hrvats#og naroda! Proglaeno je da jedino oso0e arijske krvi mogu 0iti hrvatski dravljani. za0ranjeni su 0rakovi izme'u 9idova i oso0a arijskog porijekla! Nekoliko antiidovskih zakona proglaeno je #! lipnja " #"! /a#ons#a odred"a o a%titi narodne i arijs#e #ulture hrvats#og naroda za0ranjuje 9idovima svako sudjelovanje u radu organizacija i ustanova drutvenog. omladinskog. portskog i kulturnog ivota. a napose u knjievnosti. novinarstvu. likovnoj i glaz0enoj umjetnosti. ur0anizmu. kazalitu i filmu!

"onfiskacija imovine
Pose0na grupa zakonskih odred0i 0ila je usmjerena na ekonomsko slamanje i na pljaku idovske imovine! Erupe do0rostojeih 9idova nekoliko puta su 0ez ikakvog povoda uhiivane i traena kontri0ucija (otkupnina+! U svi0nju vlasti uvode povjerenike u sva poduzea u idovskom vlasnitvu! "6! listopada " #"! donesena je /a#ons#a odred"a o podr!avljenju imet#a 6idova i !idovs#ih podu e<a! -av imetak oduzima se naelno 0ez naknade. osim u pojedinim sluajevima kada se moe nainiti izuzetak (mjera koja je uglavnom sluila tome da se 9idove prisili da kao mito ili otkupninu ponude skrivenu imovinu+! Potpuna konfiskacija (/podravljenje/+ cjelokupne idovske imovine proglaena je <6! listopada " #;! Kako se to o0ino doga'a. konfiskacija je izazvala negativne ekonomske uinke. o tmu svjedoi opseno izvjee naslovljeno Stanje podr!avljene imovine ;=. rujna ;>?9. koje je sastavio Ured za podravljeni imetak! )zvjee pokazuje : i eksplicitno tvrdi : da

Prvati koji su zamijenili 9idove u veini sluajeva nisu 0ili spos0ni za legalan rad. nego da su se ukljuili u protuzakonite djelatnosti! =Kupci nisu redovno poduzea ni poveali ni po0oljali (W+ Oni nisu nita promienili. jer nisu sposo0ni da neto novoga i koristnoga provedu (W+ &nogi prodavaju ro0u na crnoj 0urzi ili uz pose0nu naplatu /u kuverti/ uz fakturni iznos po o0likovanim cienama (W+ ili na koji drugi ve do0ro poznati nain. kojim se stiu protuzakonite do0iti i podiu ciene ro0i!> -0ohen, str. ;9@. (*itirano doslovno. uz tadanji pravopis!+

F"onano rijeenjeF
;6! kolovoza " #"! dolaze prvi zatoenici u Koncentracijski logor Aasenovac. koji e postati glavno stratite u N3P za 9idove. @ome. -r0e i politike protivnike reima! Jogor za idovske ene i djecu 0io je u Jo0orgradu. osnovan ,! listopada " #"! -ustavna fizika likvidacija 9idova zapoela je ve u srpnju " #"! i nastavljala se i " #;! godine. uz privremene mjere prividnoga poputanja. nakon kojeg slijede nove stroge zakonske odred0e. uhiivanja i upuivanja u logore. gdje su mnogi odmah smaknuti. a drugi postepeno umirali u neljudskim uvjetima. uz stalno pojedinano i periodiko masovno u0ijanje! &nogi su u0ijeni i /na terenu/. van logora! Od srpnja " #;! dio uhapenih 9idova (ukljuujui i sve ene i djecu iz Jo0orgrada+ upuivani su u nacistiki logor smrti CuschUitz! Nakon relativnog zatija. u svi0nju " #<! na inzistiranje Nijemaca uslijedio je posljedni val masovnih uhiivanja. koji je o0uhvatio veinu preostalih 9idova! 4ada je u %agre0u uhieno oko "866. a u drugim dijelovima Prvatske oko ;566 9idova! -vi su predani Nijemcima i odvedeni u nacistike logore smrti! Pri tome je N3P za svakog iseljenog 9idova uplaivala njemakom @eichu svotu od <6 maraka. kao prilog njemakim naporima u =konanom rjeenju idovskog pitanja>! Na teritoriji N3P (odnosno onom dijelu teritorije koji je pod kontrolom ustakog reima i Nijemaca+ na slo0odi tada ostaje svega oko "566 9idova. od koji je "666 u mjeovitim 0rakovima. a neki su proglaeni /poasnim arijevcima/. te nekoliko stotina koji su se skrivali! No i mnogi od njih su kasnije u0ijeni! Na podrujima pod ustakom vlau rat je preivjelo svega oko <56 9idova! Preteno su to 0ili ljudi iz mjeovitih 0rakova za iju se zatitu uspjeno zaloio nad0iskup Clojzije -tepinac. te 55 tienika starakog doma Aavoslav Bvarc. koji su 0ili sklonjeni na crkvenom imanju u Grezovici kraj %agre0a! -tepinac je u veljai " #<! zaprijetio zatvaranjem svih crkava u Prvatskoj ako se 0udu primjenjivali rasistiki zakon na 9idove u mjeovitim 0rakovima (suprunike i djecu+! &nogi od njih. me'utim. oso0ito mukarci oenjeni /arijevkama/. ipak 0ili u0ijeni! -upruga samog Cnte Pavelia 0ila je 9idovka. kao i supruge nekih drugih istaknutih ustakih vo'a! 4o se ponekad istie kao dokaz da ustae nisu 0ili antisemiti (ili pak. u velikosrpskoj promid0i Basilije 4odorovia. da su 9idovi sura'ivali s ustaama u genocidu nad -r0ima+2 me'utim. injenice o istre0ljenju 9idova u N3P poznate su! Aedan od posljednjih zakona koji su vlasti N3P prije 0ijega iz %agre0a donijele 0ila je /a#ons#a odred"a o i jedna$avanju pripadni#a 12, s o" irom na rasnu pripadnost.

'kupan broj !rtava

-lavko Eoldstein navodi da je u travnju " #"! na podruju dananje @epu0like Prvatske i Gosne i Percegovine 0ilo oko < !566 lanova idovskih opina. od kojih je oko <6!666 tijekom rata umrlo. u0ijeno ili poginulo! (4ome tre0a dodati i -rijem. koji je tako'er 0io u sastavu N3P! @auna se da je oko "666 9idova po0ijeno u logoru -ajmite u %emunu. kojim su upravljali Nijemci!+ Neki drugi izvori spominju 0rojku od <,!6662 nesigurnost potie prvenstveno od razlika u 0roju 9idovskih imigranata u godinama pred rat! Prema demografskim izraunavanjima Bladimira 9erjavia 0roj rtava je neto manji1 izme'u ;5!$66 i ;,!866! U Aasenovcu i -taroj Eradiki u0ijeno je oko "<!666 9idova sa podruja

dananje Prvatske i GiP. ,!666 u0ijeno je u jamama i manjim logorima ili poginulo u partizanima. a izme'u ,!$66 i 8!866 u0ijeno je u inozemstvu (CuschUitz i drugi logori+! Poimenini spisak rtava logora Aasenovac. o0javljen u Geogradu " 8. navodi "6!5;" 9idova2 s o0zirom na masovnog pokolja i malo preivjelih rtava. svakako ima nepopisanih!

Romi
Pajka na @ome na teritoriju N3P pokrenuta je svi0nja " #;! U kratkom roku pohvatani su svi @omi do kojih se moglo doi! *ijele o0itelji uhiivane su i prevoene u Aasenovac. gdje su odmah ili u roku od nekoliko mjeseci po0ijeni! Procjene 0roja rtava kreu se izme'u "6!666 (tu 0rojku daje i Bladimir 9erjavi i #6!666 (vjerojatno pretjerano+! Poimenini spisak rtava logora Aasenovac. tiskan " 8! u Geogradu. navodi 5!$<, @oma (od ukupno 8$!",< rtve+!! Kod njih je. s o0zirom na nain ivota. 0roj nepopisanih vjerojatno najvei!

Srbi u >rvatskoj i 8olokaust u Srbiji

-rpska propaganda je od " $6:ih intenzivno uspore'ivala sud0inu -r0a sa sud0inom 9idova. inzistirajui da su -r0i u N3P tako'er 0ili izloeni pokolju koji tre0a uvrstiti pod pojam /holokaust/! 4o je 0ilo povezano sa velikim preuveliavanjem 0roja rtava Koncentracijskog logora Aasenovac i potpunim negiranjem srpskog antisemitizma i istre0ljenja 9idova koje je i na podruju -r0ije pod njemakom upravom provedeno. u emu su i srpske kvinslinke vlasti sudjelovale K"L! )znosile su se 0rojke po kojima su svi 9idovi i @omi sa teritorija Augoslavije. koji su u ratu stradali. 0ili u0ijeni iskljuivo u Aasenovcu! Ove lai raskrinkava Philip A! *ohen. inae 9idov. u knjizi Tajni rat Sr"ije4 5ropaganda i manipuliranje povije%<u ! %a raskrinkavanje preuvelianih 0rojeva rtvi najzasluniji je Bladimir 9erjavi! (Pogledajte lanak -r0i u N3P1 Groj rtava!+ 7injenica je da je ustaki reim provodio akcije masovnog u0ijanja -r0a. u logorima i na terenu. koje odgovaraju definiciji genocida! Neki rasistiki zakoni. preneseni iz Njemake. uz 9idove i @ome 0ili su primijenjeni i na -r0e! Na podruju N3P 0ilo je oko ;;6!666 KKrtava faistikog terora me'u -r0ima. od ega oko etvrtina u Koncentracijskm logoru Aasenovac! @ije je ipak o pose0non z0ivanju. koje se ne moe podvesti pod pojam /holokaust/2 suko0ila su se tada na podruju N3P dva projekta etnikog ienja. ustaki i etniki!

3O--)M@:Eenocid u suvremenoj povijesti ()B+

4ndija H.0/)*I
Podjelu indijskog potkontinenta na )ndiju i Pakistan nakon 0ritanskog povlaenja " #8! godine pratio je veliki val nasilja u kojem je u0ijeno oko pola milijuna ljudi! Pose0no teko stradali su gradovi Jahore i Cmritsar te pokrajine Punja0 i Gengal. gdje je stanovnitvo ivjelo isprepleteno! Unato politikoj podjeli. vjerski i etniki motivirani zloini u )ndiji do danas nisu prestali Belika Gritanija je do prve polovice H)H! stoljea istisnula uglavnom sve europske suparnike i osigurala potpunu prevlast na indijskom potkontinentu! Gritanska kruna je. unato vjerskoj i etnikoj te politikoj razliitosti )ndije. kom0inacijom diplomacije i oruja relativno uspjeno vladala potkontinentom! Prvi indijski nacionalistiki pokreti formirani su u H)H! stoljeu. a najvea organizacija : )ndijski nacionalni kongres. kojeg je u HH! stoljeu vodio karizmatini &ohandas &ahatma Eandhi. utemeljen je "$$5 godine! )ako su indijski &uslimani i Pindusi zajedno sudjelovali u ustanku protiv 0ritanske kolonijalne vlasti "$58! godine i 0ili politiki aktivni u istim organizacijama. s vremenom je prevladala podjela po vjerskom kriteriju iz koje

je proizaao razliit stav u pogledu 0udunosti )ndije! 4ako su indijski muslimani " 6,! godine osnovali &uslimansku ligu na elu s &ohammedom Cli Ainnahom! 3jelotvornost protukolonijalnih pokreta i politiku 0or0u ometali su razjedinjenost i suprotnosti izme'u Pindusa i &uslimana. to je 0ritanska kolonijalna vlast spretno iskoritavala potiui vjerske antagonizme!

9eovisnost 4ndije Gudui da su &uslimani inili samo ;5 posto indijske populacije. &uslimanska liga je. strahujui od politike dominacije veinskog hinduskog stanovnitva. " #6! godine zatraila podjelu )ndije i stvaranje zase0ne drave u kojoj e indijski &uslimani imati veinu! Nasuprot zahtjevima &uslimanske lige. )ndijski nacionalni kongres zagovarao je kontinuitet jedinstvene drave utemeljene na sekularnosti i nacionalizmu! Ni dio muslimanskih organizacija. kao ni &uslimani okupljeni u )ndijskom nacionalnom kongresu nisu podupirali Ainnaha. ve su zagovarali cjelovitu dravu! %a vrijeme ))! svjetskog rata veina hinduskih politiara sluila se pasivnim otporom kao o0likom politike 0or0e protiv Jondona. a jedan od radikalnih hinduskih vo'a -u0has Gose ak je pre0jegao u okupiranu Gurmu. gdje je u egzilu pod japanskim okriljem organizirao malu indijsku vojsku! Na drugoj strani. vodstvo &uslimanske lige aktivno je sura'ivalo s Gritancima. oekujui nakon rata politiki kredit! Nakon svretka ))! svjetskog rata Belika Gritanija je 0ila politiki i ekonomski osla0ljena i dugorono nije 0ila u stanju odravati svoje veliko kolonijalno carstvo! Po0jeda la0urista na 0ritanskim parlamentarnim iz0orima dovela je do o0nove pregovora izme'u Jondona i indijskih politikih vo'a i ve u oujku " #,! 0ritanska vlada ponudila je potpunu neovisnost )ndiji! U prosincu " #,! u Jondonu je odrana konferencija o politikoj 0udunosti )ndije na kojoj su sudjelovali predstavnici najjaih indijskih stranaka. no z0og razliitih zahtjeva hinduskih i muslimanskih predstavnika. skup nije donio oekivan dogovor! Eeneralni guverner )ndije lord &ount0atten do0io je zadau postizanja kompromisa izme'u zahtjeva Kongresne stranke i &uslimanske lige. koje su predstavljale dvije najvee etnike zajednice na potkontinentu. u pogledu politikog ustroja )ndije nakon neovisnosti! No. pregovori nisu uspjeli. pa je poetkom oujka " #8! &ount0atten donio vrlo rizinu odluku o podjeli potkontinenta i stvaranju drave Pakistan u krajevima s veinskim muslimanskim stanovnitvom! -tanovnitvo Gritanske )ndije je u trenutku proglaenja neovisnosti inilo ;56

milijuna Pindusa. 6 milijuna &uslimana i ,6 milijuna pripadnika ostalih vjerskih skupina. koji su na najveem dijelu prostora ivjeli u istim zajednicama. pa se mogao oekivati nastavak nasilja i velike seo0e stanovnitva! Gritanci su tijekom pregovora razmatrali i naputanje )ndije dio po dio. ali je takav koncept povlaenja naputen kao nepraktian s aspekta me'unarodnog prava! Paralelno s politikim pregovorima u nizu lokalnih komuna iz0ijali su suko0i izme'u Pindusa i &uslimana. a glavnina izgreda dogodila se u pokrajini Gengal. u kojoj su Pindusi i &uslimani 0ilo izrazito isprepleteni. te Punja0u. u kojemu je vjerska slika 0ila dodatno zamreena z0og prisutnosti tri milijuna -ikha! U Punja0u su i &uslimani i Pindusi organizirali vlastite paravojne formacije koje je sredinja vlada u sijenju " #8! privremeno raspustila. a nakon vala nemira kod muslimanskog stanovnitva u Jahoreu. ipak dopustila njihovo postojanje! 4ijekom veljae u Punja0u je dolo i do suko0a izme'u &uslimana i -ikha. ime je otpala mogunost njihove politike suradnje! )ako su i Eandhi i Ainnah pozivali na prestanak vjerskih suko0a. njihovi apeli su imali malo odjeka na nasilje u lokalnim zajednicama! (al zloina Podjela Gritanske )ndije nastupila je u pono "#! kolovoza " #8! 4ako su na potkontinentu nastale dvije nove drave : )ndijska unija. u kojoj je vlast preuzeo )ndijski nacionalni kongres. i Pakistan. gdje je vladu formirala &uslimanska liga s Ainnahom kao generalnim guvernerom (i teritorij dananjeg Gangladea do " 8"! nalazio u sastavu Pakistana+! U trenutku podjele potkontinenta vie od pet stotina razliitih indijskih politikih entiteta. koji su 0ili ugovorno vezani s 0ritanskom kolonijalnom vlau. u razmjerno kratkom vremenu tre0alo je oda0rati izme'u pristupanja )ndiji ili Pakistanu. dok je opcija neovisnosti 0ila od0aena! U pravilu su podruja na kojima su &uslimani inili veinu postala dijelovi Pakistana. dok su dravice u kojima su veinu imale druge vjerske skupine ostale u sklopu )ndije! -amo su tri drave : POdera0ad. Aunagadh i Kamir : od0ile pristupiti novoosnovanim dravama. pa su integrirane vojnopolicijskim akcijama. a oko Kamira je iz0io rat izme'u )ndije i Pakistana! Bjersko i etniko nasilje izme'u Pindusa i &uslimana koje je tinjalo mjesecima uoi podjele. prvih je dana neovisnosti eksplodiralo u masovne suko0e i uzajamne masakre civilnog stanovnitva u kojima je opustoen niz gradova! U0ojstva je redovito pratila pljaka imovine i 0rojna silovanja ena iz druge vjerske skupine! Unitavanja nisu 0ili pote'ni ni vjerski o0jekti dvaju religija! Pose0no su teko stradali gradovi Jahore i Cmritsar te pokrajina Gengal i Punja0! Poetkom rujna " #8! veliki suko0i iz0ili su u gradu *alcutti. pa se proirili na glavni grad 3elhi u kojemu je stradao velik 0roj &uslimana! Belik pro0lem indijskom vodstvu u smirivanju stanja predstavljala je radikalna hinduska organizacija Nacionalna do0rovljaka organizacija (@ashtrOja -UaOamseUak -angh : @--+. koja je zagovarala stvaranje hinduske drave. pa su njezini pripadnici u vie podruja 0ili organizatori napada na &uslimane! Naposljetku je ekstremist @--:a u sijenju " #$! u0io i indijskog vo'u Eandhija. smatrajui kako njegova politika previe podilazi &uslimanima! Bie povjesniara smatra kako i 0ritanska vlast snosi dio odgovornosti za iz0ijanje nasilja. koje se moglo iz0jei da lord &ount0atten nije urio s proglaenjem neovisnosti. ne ostavljajui tako vlastima novih drava dovoljno vremena za konsolidaciju! Bal nasilja kao i injenica da je podjela potkontinenta preko noi velik 0roj ljudi uinila manjinom u stranoj dravi. rezultirali su velikim migracijama civilnog stanovnitva u o0a smjera! 4ako je pri0lino est milijuna Pindusa i -ikha migriralo s podruja Pakistana u )ndiju. a sam milijuna &uslimana pre0jeglo u Pakistan! Belik 0roj ljudi je tijekom procesa preseljenja umro od kolere i gladi. dok je dio stradao u napadima na iz0jeglike kolone koje nisu imale oruanu zatitu! Pindusi i -ikhi iz pakistanskog dijela Punja0a kasnije su veinom naseljeni u indijski dio Punja0a. odnosno dio iz0jeglica je doselio u glavni grad 3elhi. dok su Pindusi s podruja )stonog Pakistana

(dananji Ganglade+ naselili o0linje istone indijske drave! &uslimani iz0jegli s podruja koja su pripala )ndiji. tzv! &uhajiri. veinom su uselili u %apadni Pakistan! ) dok &uslimani iz Punja0a nisu imali pro0lema s kulturolokom i jezinom asimilacijom. kod useljenika iz daljih dijelova )ndije to nije 0io sluaj. pa je veina ostala trajno marginalizirana u pakistanskom drutvu! Paradoksalno. za ostanak u )ndiji uglavnom su se opredijelili najsiromaniji slojevi muslimanskog stanovnitva koji su i najvie stradali u zloinima. dok se srednja i via klasa indijskih &uslimana uglavnom odluivala za odlazak u Pakistan! Unato preseljenju. velik dio ih je ostao u )ndiji. gdje ih danas ivi oko "<6 milijuna muslimana. to ini "; posto stanovnitva! %animljivo je da vei 0roj &uslimana ivi u )ndiji nego u Pakistanu. tako da je )ndija nakon )ndonezije zemlja s najvie islamskog stanovnitva na svijetu! Nasilje se nastavilo i nakon podjele U nasilju koje je pratilo podjelu u0ijeno je oko pola milijuna ljudi. a prema nekim procjenama i vie od milijun! %a razliku od veine suvremenih genocida. u sluaju podjele nije 0ilo rijei o dravno orkestriranom nasilju. ve su doga'aji rezultat kumuliranih vjerskih tenzija poticanih tijekom kolonijalnog razdo0lja. to je dodatno pogorala specifina populacijska slika na indijskom potkontinentu! %loini tijekom podjele i u sljedeim su desetljeima velikim dijelom utjecali na odnose izme'u )ndije i Pakistana i na njihovu unutranjopolitiku scenu! Nakon podjele i migracija &uslimani u )ndiji svedeni su na manjinu. z0og ega su izgu0ili i najvei dio prijanjeg politikog utjecaja!

Bjerski motivirani zloini doga'ali su se i nakon podjele potkontinenta. pa je izme'u " 56! i ;66;! godine iz0ilo etrnaest tisua manjih ili veih sluajeva teritorijalno ogranienog nasilja u kojima je u0ijeno gotovo sedamnaest tisua ljudi! Prvi veliki napadi na indijske &uslimane nakon podjele dogodili su se u gradu Aa0alpuru u sredinjoj )ndiji " ,"! godine. i ponovno sredinom ezdesetih u istonim dijelovima zemlje! Bjersko nasilje s dvije stotine u0ijenih

" 86! godine eksplodiralo je u gradu Ghivandi 0lizu Gom0aja. a iza njega je stajala ekstremistika hinduistika organizacija -hiv -ena! -uprotno oekivanjima. u osamdesetim godinama vjersko je nasilje jo naraslo. a incidenti oko ruenja Ga0ri &asjid damije pokrenuli su novi val napada na muslimansko stanovnitvo! Pose0no teko stradali su &uslimani u Gom0aju. gdje je u0ijeno vie od tisuu ljudi. te 3elhiju. -uratu i Chmeda0adu! 4i doga'aji 0acili su sjenu i na ulogu indijskih snaga sigurnosti u njima. 0udui da je vie policajaca 0ilo optueno za sudjelovanje u zloinima ili njihovo toleriranje. ime je naruen i indijski imid sekularnog drutva! Ao jedan doga'aj iz osamdesetih godina 0acio je sjenu na indijsku sekularnost! Nakon u0ojstva premijerke Eandhi. koje su " $#! godine poinili njezini uvari -ikhi. indijski -ikhi 0ili su metom napada hinduskih ekstremista. u kojima ih je u tjedan dana samo u glavnom gradu 3elhiju ivote izgu0ilo ;866. a novinska izvjea iz grada govorila su i o niim dunosnicima Kongresne stranke kao poticateljima na u0ojstva! Ni u Pakistanu ni u Gangladeu manjinska hinduska zajednica proteklih desetljea nije 0ila pote'ena napada! Pakistanski Pindusi. koji su u trenutku podjele inili 0lizu dvadeset posto stanovnitva. z0og pritisaka i iseljavanja danas su svedeni na tek oko dva posto! 4ijekom 0angladekog rata za neovisnost " 8"! godine lokalno hindusko stanovnitvo 0ilo je na meti pakistanskih snaga sigurnosti! Aedan od najteih novijih sluajeva vjerskog nasilja na indijskom potkontinentu dogodio se u veljai ;66;! u Eujaratu. gdje je ezdesetak Pindusa ivo spaljeno u lokalnom vlaku. a potom je u valu osvetnikih napada hinduskih ekstremista u0ijeno vie od tisuu &uslimana! U gradu Chmeda0adu u0ijen je i zastupnik u indijskom Parlamentu. jo je #5 tisua ljudi raseljeno u iz0jeglike kampove! 3O--)M@:Eenocid u suvremenoj povijesti ())+

4ndonezija H.0?@* , .0??*I

Nakon neuspjeha vojnog udara lijevog krila indonezijske vojske " ,5! godine. uslijedili su masovni progoni i u0ojstva komunista u kojima je tijekom nekoliko mjeseci u0ijeno oko pola milijuna ljudi! %0og razmjera nasilja i 0roja rtava. doga'aji u )ndoneziji iz sredine ezdesetih esto se pogreno interpretiraju kao gra'anski rat. a uz Bijetnamski rat i vladavinu *rvenih Kmera u Kam0odi predstavljaju najkrvaviji konflikt koji se nakon ))! svjetskog rata dogodio u jugoistonoj Cziji Nakon neuspjeha vojnog udara lijevog krila indonezijske vojske " ,5! godine. uslijedili su masovni progoni i u0ojstva komunista u kojima je tijekom nekoliko mjeseci u0ijeno oko pola milijuna ljudi! %0og razmjera nasilja i 0roja rtava z0ivanja u )ndoneziji iz sredine ezdesetih esto se pogreno interpretiraju kao gra'anski rat. a uz Bijetnamski rat i vladavinu *rvenih Kmera u Kam0odi najkrvaviji su konflikt koji se nakon ))! svjetskog rata dogodio u jugoistonoj Cziji )ndonezija je nakon etverogodinje 0or0e protiv nizozemske kolonijalne vlasti u studenom " # ! stekla neovisnost. no do " 5#! nalazila se u personalnoj uniji s Nizozemskom! Privremeni parlament je za predsjednika iza0rao elnika Nacionalne stranke i istaknutog lidera protukolonijalne 0or0e. -ukarna! Prve godine neovisnosti prole su u znaku poslijeratne sta0ilizacije i slamanju separatistikih pokreta u raznim dijelovima te velike otone zemlje. zatim u 0or0i protiv konzervativnih islamskih krugova koji su se protivili sekularnosti )ndonezije te indoneanskog komunistikog pokreta! &arksizam je u nizozemski kolonijalni posjed. poznat kao Nizozemska istona )ndija. uao ve poetkom dvadesetog stoljea. gdje je naiao na plodno tlo me'u nacionalistikim pokretima! Komunistika partija )ndonezije (Partai Komunis )ndonesia : PK)+ nastala je " ;6! godine preimenovanjem )ndoneanskog socijalno demokratskog saveza! Najveu potporu PK) je zado0ila me'u radnicima na plantaama i

seljacima te industrijskim radnitvom. uspjeno eksploatirajui teak ekonomski poloaj seljaka 0ez zemlje i socijalni konflikt koji je tinjao desetljeima ranije! Be dvadesetih godina nastupio je raskol me'u nacionalistikim pokretom na struju koja je zagovarala islamsku tradiciju i postupnu modernizaciju drutva te na radikalnu ljevicu koja se zauzimala za komunistiku revoluciju u )ndoneziji! Ao je " #$! godine. tijekom rata protiv Nizozemaca. dolo do pokuaja komunistikog prevrata u zemlji i suko0a sa snagama odanim -ukarnu. u kojima je u0ijeno vie komunistikih elnika. a vojni utjecaj komunista skren! PK) ipak nije 0ila za0ranjena. pa je nesmetano nastavila funkcionirati na politikoj sceni! Pod Ciditovim vodstvom komunisti su pregrupirani. a na iz0orima " 55! postali su etvrtom strankom po snazi u )ndoneziji. s trendom daljnjeg jaanja!

-ukarno je pedesetih godina provodio agresivnu politiku prema malezijskim teritorijima -araUaku. Grunejima i -a0ahu. to je naposljetku dovelo i do rata dviju zemalja! 4akvu politiku konfrontacije preteno su podupirali lijevi krugovi u vojsci i Komunistika partija. dok se konzervativna struja protivila ratu! -ukarno je isticao socijalistiku orijentaciju i antiimperijalizam )ndonezije. a tijekom pedesetih godina zemlja se pri0liila -ovjetskom -avezu i Kini i postala jednim od predvodnika Pokreta nesvrstanih! %0og potenciranja suko0a s &alezijom i okretanja zemlje ulijevo na %apadu je stvorena predod0a o -ukarnu kao regionalnom izvoru pro0lema! Cmerika *)C je niz godina odravala kontakte s pojedinim visokim vojnim asnicima indonezijske vojske. z0og ega se i vrh oruanih snaga postupno podijelio na desno krilo i na skupinu asnika koja je podupirala -ukarna! -ukarno je " 58! godine suspendirao parlamentarizam i pokuao provesti koncept tzv! Svo'ene demokracijeS. ime je nastojao pomiriti ideoloki suprotstavljene skupine i uvrstiti svoju vladavinu! Pokuaj vojnog udara

Aaanje indonezijskih komunista i njihov ulazak u vladu " ,;! godine produ0ilo je postojei jaz prema konzervativnim islamskim skupinama i dijelovima vojske! U to je vrijeme PK) s tri i pol milijuna lanova i snanim vezama sa sindikatima 0ila najvea komunistika partija izvan istonog 0loka i predstavljala najvei izazov vlasti u Aakarti! -uoen s jaanjem komunistikog utjecaja. -ukarno je pokuavao 0alansirati izme'u nespojivih ideologija! Aednim od najteih unutranjih pro0lema pokazalo se naoruavanje seljaka i radnika koje je provodila PK)! 4a paravojna formacija prozvana je Spetom snagomS. uz etiri postojee grane regularne vojske! Bojska nije 0ila zadovoljna stvaranjem paralelizma oruanih formacija. pose0no nakon to je Kina ponudila naoruavanje Spete snageS! 3o poetka " ,5! godine indonezijsko je drutvo postalo opasna mjeavina socijalnih i politikih tenzija kojoj je tre0ao povod za eksploziju! Kao katalizator tinjajueg unutranjeg konflikta posluio je pokuaj vojnog udara lijevo orijentiranih asnika! Naime. <6! rujna " ,5! skupina vojnika pod zapovijedanjem pukovnika Untunga. -u0andria i NOonia (kasnije prozvanih S-kupina <6! rujnaS+ pokuala je izvesti vojni udar 0ez namjere ruenja -ukarna s predsjednikog mjesta. nastojei preduhitriti oekivan desniarski vojni udar! Elavninu vojnog udara nosila je divizija 3iponegoro smjetena na otoku Aavi. na kojoj se nalazi i glavni grad Aakarta a gdje su komunisti imali najjae uporite! No. unato kontaktima puista s PK) i stranakim liderom Ciditom. ipak ne postoje izravni dokazi o umijeanosti Komunistike partije u pu! U noi prevrata kidnapirano je nekoliko visokih asnika iz desne struje. koji su kasnije u0ijeni! Eeneral -uharto. koji je kasnije isplivao kao prvi ovjek )ndonezije. nije 0io na popisu za odstrjel jer je figurirao kao apolitian asnik! Prema jednoj od pekulacija. iza pokuaja pua stajao je sam -uharto koji se na taj nain namjeravao rijeiti konkurentskih asnika iz vrha oruanih snaga! No. desno krilo oruanih snaga 0rzo se pri0ralo. pa je pokuaj pua razmjerno 0rzo slomljen! )stodo0no su vojni propagandisti pokuaj ljeviarskog udara i u0ojstvo visokih vojnih asnika u javnosti prikazali dramatino. pa su iskoriteni za podizanje tenzija i okretanje javnog miljenja protiv komunista! Aavnost je istodo0no o0avijetena o navodnim planovima egzekucija politikih protivnika koje su komunisti u sluaju uspjeha pua tre0ali provesti! U roku od dva tjedna nakon pokuaja vojnog udara diljem zemlje su poeli progoni i 0rojne izvansudske egzekucije osumnjienih komunistikih simpatizera! Progon komunista Najintenzivniji zloini doga'ali su se na sredinjoj i istonoj Aavi te na Galiju i sjevernoj -umatri. gdje su se politike tenzije nadovezale na tradicionalni reliziozni konflikt izme'u tzv! santri (ortodoksnih muslimana+ i a0angana (sljed0enika lokalne islamske sekte+! Na sredinjoj Aavi je vrhunac u0ojstava dosegnut u prosincu " ,5! a val zloina na Galiju i -umatri kulminirao je poetkom " ,,! godine! U progonima su osim aktivista PK) stradavale i njihove o0itelji. na sredinjoj Aavi su pojedina sela pruila otpor napadaima ali su nakon krenja otpora 0ila u cijelosti masakrirana! Uredi PK) diljem zemlje opljakani su i zapaljeni. dok su umjerene ljeviarske organizacije same provele rasputanje! Uz snage sigurnosti sudjelovale su i naoruane skupine islamista. preteno naoruane maetama ili metalnim ipkama! Osim 0andi islamista. na Galiju su organizirane skupine Pindusa vodile likvidacije lokalnih komunista a u pojedinim dijelovima )ndonezije ak i skupine krana! )zvori o0javljeni posljednjih godina ipak pokazuju da je u gotovo svim podrujima vojska imala glavnu ulogu u instruiranju i vo'enju u0ojstava! U pojedinim dijelovima )ndonezije u0ojstva su 0ila do te mjere masovna da su uzrokovala i sanitarne pro0leme! Pose0no je istaknuta 0ila pado0ranska regimenta @PKC3 koja je hvatala komunistike simpatizere i u0ijala ih na licu mjesta! Nasilje je djelomino o0uhvatilo i etnike Kineze koji su ivjeli u )ndoneziji i pose0no napade na njihovu imovinu. no veina Kineza nije 0ila politiki angairana. su unato uvrijeenom miljenju u veini regija 0ili pote'eni napada! Jider komunistike partije Cidit pokuao se

skloniti nakon neuspjeha pua. no ipak je uhvaen i sa skupinom drugih partijskih elnika u0ijen! Jikvidacija PK) je. unato 0rojnim zlodjelima. uglavnom s oduevljenjem doekana na %apadu. pa nije 0ilo veih pritisaka da se zloini zaustave! 7asopis 4ime je doga'aje u )ndoneziji ak nazvao Snaj0oljim vijestima iz Czije posljednjih godinaS! U me'uvremenu se -uharto uspinjao na politikoj ljestvici. pa je u veljai " ,,! smijenio generala Nasutiona s mjesta ministra o0rane. a mjesec dana kasnije je i od -ukarna ishodio transfer izvrne vlasti u svoje ruke! Naposljetku je optuio -ukarna za veze s pokretom S<6! rujna7. nakon ega mu je u oujku " ,8! godine kongres oduzeo titulu doivotnog predsjednika i -uharta imenovao predsjednikom! 4ako se -uharto napokon uvrstio kao vodea politika figura )ndonezije i na tom poloaju opstao puna tri desetljea! Elavnina u0ojstava osla0ila je do oujka " ,,!. no sporadini zloini doga'ali su se do " 86! godine! Bojska je izme'u " ,8! i " , ! poduzela i nekoliko velikih operacija protiv komunista na zapadnom Kalimantanu i Aavi koje su dovele do znatnih civilnih rtava! U progonima komunista i komunistikih simpatizera koji su uslijedili nakon vojnog udara. te etnikih Kineza koji su ivjeli u )ndoneziji. u0ijeno je izme'u osamdesetak tisua i dva milijuna ljudi. dok se realne procjene kreu oko pola milijuna rtava! Ao je izme'u ,66 i 856 tisua ljudi nakon " ,5! prolo kroz razne logore. gdje su uz razliita zlostavljanja uglavnom koriteni kao 0esplatna radna snaga! Beina zatoenika je ipak putena na slo0odu " 8$! nakon pritisaka me'unarodne zajednice. no njihova politika diskriminacija je nastavljena i sljedeih godina! 4ako je za zapoljavanje u dravnim tijelima. javnim slu0ama ili u stratekim industrijama zahtijevana potvrda o nesudjelovanju u puu " ,5!. ime je formalnopravno onemogueno zapoljavanje svim politiki nepodo0nim oso0ama! Posljednje politike za0rane ukinute su tek ;66#! godine. a zanimljivo je kako za0rana marksistikog uenja u )ndoneziji i dalje ostaje na snazi! Nakon pada -uharta s vlasti " $! godine. 0ilo je vie pokuaja da se du0lje istrae doga'aji iz " ,5!. no oz0iljni pokuaji dokumentiranja zloina uglavnom su nailazili na prepreke kod lokalnih monika! Prvi predsjednik )ndonezije u post:-uhartovom razdo0lju C0durrahman Qahid u ime islamske zajednice ispriao se z0og u0ojstava. no mnogo )ndoneana i dalje dri masakre nad komunistima opravdanima! U tom smislu se i antikomunizam moe promatrati kao manifestacija du0ljih kulturnih. ekonomskih i religioznih antagonizama koji su od ranije postojali u indoneanskom drutvu! %0og razmjera nasilja i 0roja rtava. doga'aji u )ndoneziji nakon vojnog udara " ,5! godine esto se pogreno interpretiraju kao gra'anski rat. iako po svim elementima doga'aji predstavljaju politiki motiviran genocid! Uz Bijetnamski rat i reim *rvenih Kmera u Kam0odi. predstavljaju najkrvaviji unutranji suko0 koji se nakon ))! svjetskog rata dogodio u jugoistonoj Cziji! 3O--)M@:Eenocid u suvremenoj povijesti (B+

"ambod!a H.0)@* , .0)+*I

Kao refleksija ishoda Bijetnamskog rata " 85! na vlast u Kam0odi dolazi radikalna marksistika skupina *rveni Kmeri! 4ijekom tri godine njihovog reima u Kam0odi je u0ijeno ili umrlo u logorima izme'u jedan i tri milijuna stanovnika i tek je vijetnamska invazija poetkom " 8 ! privela kraju kmersku strahovladu Kam0oda je od "$,<! do " 5<! godine inila dio Francuske )ndokine. s iznimkom ratnog razdo0lja kad je podruje okupiralo japansko carstvo! U studenome " 5<! Kam0oda je stekla neovisnost kao ustavna monarhija pod kraljem Norodomom -ihanoukom! Kontroverzni -ihanouk je " 55! godine a0dicirao u korist oca kako 0i postao premijer. a " ,6! godine ponovno je postao dravnim poglavarom. uzimajui naslov princa! Cutokracija i

korumpiranost -ihanoukovog reima te ekonomska stagnacija zemlje politiki su radikalizirali kam0odansko seljatvo i dio ur0ane inteligencije te doveli do jaanja komunistike ideologije u zemlji! 4ako je " ,<! godine skupina 0ivih parikih studenata na elu s Polom Potom. )engom -arOjem i -onom -ennom osnovala pokret nazvan *rveni Kmeri. iako je marksistika ideologija u kam0odansko drutvo ula ranije. jo tijekom francuske vladavine! @azoarana rezultatom parlamentarnih iz0ora i po0jedom desnice u travnju " ,8!.skupina je u kam0odanskim dunglama poela 0or0u protiv -ihanoukovog reima! Nakon desniarskog vojnog udara kojim je " 86! godine sruen -ihanouk. 0or0a je nastavljena protiv reima proamerikog generala Jona Nola! %animljivo je da je iz egzila u Kini -ihanouk stvorio politiku koaliciju s *rvenim Kmerima. to je u povijesti jedinstven sluaj saveznitva monarha i komunistikih gerilaca! Poetkom rata u susjednom Bijetnamu " 5$! godine. a " ,6! i u sjevernijem Jaosu. Kam0oda je naglo do0ila na stratekoj vanosti! 4ijek rata u Bijetnamu odraavao se na gra'anski rat u Kam0odi. pa je postupno i kam0odanski teritorij postao popritem ratnih operacija! -ihanouk je od0ijao svrstati Kam0odu uz ameriku stranu tolerirao je prisutnost sjevernovijetnamskih postroj0i na svom teritoriju! Od oujka " , ! poela je amerika kampanja zranih napada na kam0odanski teritorij stratekim 0om0arderima G:5; kojom je amerika vojska pokuavala unititi logistike puteve i 0aze gerilaca Biet *onga na kam0odanskom tlu. a u kojoj su u0ijeni deseci tisua lokalnih seljaka! Nakon ruenja -ihanoukovog reima u Phnom Penhu. izvedenog na ameriki poticaj. na vlast dolazi general Jon Nol koji je izmijenio dotadanju kam0odansku politiku toleriranja Biet *onga! Cmerika i junovijetnamska vojska su u svi0nju " 86! prele kam0odansku granicu. no z0og politikih ogranienja do kraja srpnja ipak su povuene s njezinog teritorija! 4eko ameriko 0om0ardiranje kam0odanske unutranjosti. suradnja Jon Nolovog reima s -C3: om i njegova teka korumpiranost privukli su. me'utim. nove novake u pokret *rvenih Kmera!

-raanski rat Na podrujima koja su kontrolirali *rveni Kmeri uvedena je prisilna kolektivizacija. pa u zaredale egzekucije politikih protivnika! U travnju " 8#! *rveni Kmeri su zauzeli grad Odongk sjeverno od Phnom Penha. u kojem su u0ijeni 0rojni civili. a stanovnitvo je iseljeno iz grada! %0ivanja u Odongku 0ila su tek nagovjetaj doga'aja koji e uslijediti nakon to godinu dana kasnije cijela zemlja u potpunosti do'e pod nadzor *rvenih Kmera! Bojna pozicija Jon Nolovog reima pogoravala se usporedno s promjenom situacije u Aunom Bijetnamu! Kraj kam0odanskog reima poeo se nazirati poetkom " 85! godine. kad su *rveni Kmeri poeli opsadu glavnog grada Phnom Penha. u kojemu se nalazilo tri milijuna stanovnika i iz0jeglica iz unutranjosti! Nakon to su presjekli vodni put rijeke &ekong. -jedinjene 3rave su odre'eno vrijeme zranim putem opskr0ljivale opkoljeni grad! Uoi kolapsa junovijetnamskog reima poetkom travnja " 85! Jon Nol je po0jegao u inozemstvo. a *rveni Kmeri po0jedonosno uli u Phnom Penh! *rveni Kmeri su formirali novu vladu kojoj se na elu nalazio njihov lider Pol Pot! Promijenjen je slu0eni naziv drave u 3emokratska Kampuija. a zemlja je izolirana od svakog stranog utjecaja i podijeljena na zone kojima su upravljali lokalni vojni zapovjednici! )nspiriran ortodoksnim &aoizmom i kineskom reformom Beliki skok naprijed. u Kam0odi je pokrenut socijalni i politiki eksperiment 0ez presedana u novijoj ljudskoj povijesti! -ilom su ispranjeni gradovi. a stanovnitvo preseljeno u seoska podruja. gdje je ukljueno u o0radu

polja ili velike javne radove! -tanovnitvo dvomilijunskog Phnom Penha pjeke je otjerano u seoska podruja. pa je putem dvadeset tisua ljudi umrlo! Ukinut je o0razovni sustav. a religija. novac i privatno vlasnitvo za0ranjeni. dok su sva potencijalna politika opozicija. etnike manjine i velik dio intelektualaca sustavno pou0ijani! 7ak su i ljudi s naoalama esto 0ili u0ijani z0og pretpostavke da su visokoo0razovani! 3jeca su odvojena od roditelja i angairana u pose0nim radnim skupinama. ili su odgajana kao vojnici! 4emelj drutva postale su male zajednice od deset do petnaest o0itelji koje su ivjele zajedno i imale poglavara. a uestale su 0ile i ceremonije kolektivnih vjenanja! )ndustrijska proizvodnja u zemlji je gotovo u cijelosti ugaena. a temelj gospodarstva postala je poljoprivreda! %atvorene su pota. televizijske i novinske kue. a 4B i radioaparati su konfiscirani! %a0ranjena su i sva neovlatena okupljanja vie od dvije oso0e na javnom mjestu! U Kam0odi je proglaena /nulta/ godina. zemlja je izolirana od vanjskih utjecaja. a postojei zapadni kulturoloki utjecaj tre0ao je 0iti iskorijenjen! Protjerani su svi strani dravljani i zatvorena strana veleposlanstva. dok je sva ponu'ena vanjska ekonomska i humanitarna pomo redovito 0ila od0ijena!

Na meti terora novog kam0odanskog reima nali su se i etniki Bijetnamci. Kinezi. kao i islamski narod *ham! Nekoliko stotina tisua ljudi stradalo je u planiranim egzekucijama kojima su *rveni Kmeri nastojali likvidirati sve pripadnike 0iveg reima te sve potencijalne unutranje neprijatelje! 4ako su. osim pripadnika 0ive Jon Nolove vojske. pou0ijani i dravni slu0enici. 0udistiki monasi i intelektualna elita kam0odanskog drutva koja je smatrana osloncem starog reima! Belik 0roj u0ojstava poinila je sigurnosna policija u zloglasnom phnompenkom zatvoru 4uol -leng. koja je veinu rtava fotografirala prije ispitivanja i egzekucije! Procjenjuje se kako je oko dvadeset tisua ljudi u0ijeno u 4uol -lengu. a zatvor. koji je u mirnodopska vremena sluio kao srednja kola. pretvoren je u muzej kam0odanskog genocida! Pad re!ima <rveni8 "mera Kam0odanska inaica komunizma ujedinjavala je krue ideoloke elemente sovjetskog. kineskog i vijetnamskog sustava s ekstremnim nacionalizmom! No. namjera stvaranja ruralnog egalitarnog drutva za kam0odansko se vodstvo 0rzo pokazala tee izvedivom nego to je planirano! Katastrofalna ekonomska politika rezultirala je 0rzo kolapsom nacionalnog gospodarstva te pojavom gladi i raznih epidemija u zemlji! @adnici na poljima su unato osamnaestosatnom radnom vremenu 0ili sustavno izgladnjivani dnevnim porcijama od samo 6 grama rie. to je rezultiralo visokom stopom smrtnosti i niskim rezultatima rada! No. unato velikim rtvama Pol Pot je ustrajao na zacrtanom reinenjeringu kam0odanskog drutva! 4akvo stanje postupno je dovelo do razilaenja unutar redova *rvenih Kmera. pa politikim istkama pod optu0ama za izdaju u0ijeno i dvadeset tisua lanova Partije! Naposljetku. poetkom sijenja " 8 !. nakon tri godine povremenih pograninih suko0a i toleriranja progona etnikih Bijetnamaca. vijetnamska je invazija sruila reim *rvenih

Kmera! Oni su potisnuti na podruje dungli du granice s 4ajlandom. odakle su nastavili gerilsku 0or0u puna dva desetljea. a privremeno su uspjeli zadrati i mjesto Kam0ode u Ujedinjenim narodima! *rveni Kmeri nisu prihvatili ni nacionalno pomirenje pa su. iako u znatno manjem opsegu. nastavljali s povremenim akcijama i tijekom devedesetih godina! U Phnom Penhu je instaliran provijetnamski reim na elu s 0ivim *rvenim Kmerom Punom -enom. a nova vlada je. do stupnja do kojega je to 0ilo mogue. o0novila civilni ivot u o0liku u kakvom je postojao prije " 85! godine! U zemlji je ostalo posijano deset milijuna nagaznih mina koje su godinama nakon rata nanosile rtve civilnom stanovnitvu! &e'unarodna zajednica se znatnije angairala u kam0odanskom konfliktu tek nakon mirovnog sporazuma " "! godine. kad je uspostavljena mirovna misija Ujedinjenih naroda koja je imala zadau osigurati vijetnamsko povlaenje i mirnu tranziciju vlasti! Nakon razdo0lja unutranjih previranja osamdesetih godina. tijekom devedesetih Kam0oda se poela postupno gospodarski i demografski oporavljati! Bo'a *rvenih Kmera Pol Pot. koji je " $5! godine predao vodstvo pokreta Khieu -ampanu. umro je " $! u dungli. pa mu nikad nije su'eno za zloine! U lipnju ;66<! osnovan je UN:ov tri0unal za ratne zloine poinjene za vrijeme gra'anskog rata. no proces kanjavanja sudionika genocida iz druge polovice sedamdesetih godina z0og niza razloga iznimno je spor! 4ijekom tri godine kmerskog genocida Kam0oda je pretrpjela goleme civilne rtve te ope gospodarsko i civilizacijsko nazadovanje! Prema neovisnim procjenama. izme'u milijun i milijun i pol stanovnika. od ukupne populacije od sedam milijuna ljudi. u0ijeno je ili umrlo od gladi i 0olesti u radnim logorima. dok se neke procjene penju ak i do etiri milijuna stradalih! Eledano u postotcima. ivot je izgu0ila najmanje petina ukupnog stanovnitva zemlje. odnosno etvrtina ukupnog 0roja prijeratnih stanovnika Phnom Penha i polovica etnikih Kineza koji su ivjeli u Kam0odi. dok su Bijetnamci koji su od0ili deportaciju u Bijetnam doivjeli potpuno fiziko unitenje!

3O--)M@:Eenocid u suvremenoj povijesti ()))+

Ruanda H.00/*I
@uandski gra'anski rat jest etniki suko0 izme'u manjinskog naroda 4utsi i veinskog Putu! )ako su u poslijekolonijalnom razdo0lju @uanda i susjedni Gurundi imali dugi historijat me'uetnikog nasilja. kulminacija se dogodila u travnju " #! u @uandi kad je u zloinima ekstremista naroda Putu masakrirano izme'u pola milijuna i milijun 4utsija te umjerenih Putua U znak ruandskog genocida je etniki suko0 izme'u manjinskog naroda 4utsi i veinskog Putu! Plemena 4utsi doselila su na dananja domicilna podruja oko Belikih jezera prije etiri stotine godina sa ireg porjeja Nila! Politike granice povuene nekoliko stoljea kasnije podijelile su tradicionalna etnika podruja 4utsija i Putua na pet drava X @uandu i Gurundi te istonu kongoansku pokrajinu Kivu. dok ru0na podruja pripadaju Ugandi i 4anzaniji! Kao pastirski narod s razvijenom vojnikom aristokracijom. 4utsiji su pokorili Putue i narod 4Ua te uspostavili feudalnu monarhiju! Ovu teoriju je dio povjesniara danas napustio. oni smatraju kako je suvremena etnika podjela @uande proizala iz socijalnog raslojavanja u pretkolonijalno do0a! Kolonizacija u devetnaestom stoljeu dodatno je z0liila skupne identitete zapadnim konceptom nacije i rase! 4ako su prvi misionari koji su pohodili sredinju Cfriku na prijelazu u dvadeseto stoljee 4utsije smatrali tzv! hamitskim narodom z0og visoka rasta i svjetlije pigmentacije koe. z0og ega su 0ili Spredodre'eniS za vladajuu ruandsku

rasu. Putue su z0og srednjeg rasta i jae gra'e drali 0antuidima. dok su pripadnike naroda 4Ua smatrali dijelom pigmejske skupine z0og niska rasta i izrazito tamne 0oje koe! Uoi genocida poetkom devedesetih u @uandi je ivjelo oko sedam milijuna ljudi. od ega je 0ilo $5 posto Putua. "# posto 4utsija te jedan posto pripadnika naroda 4Ua! @uanda je od druge polovice " ! stoljea 0ila europski kolonijalni posjed! Nakon Gerlinske konferencije "$$5! godine pripala je Njemakoj )stonoj Cfrici. a nakon )! svjetskog rata Njemaka je to podruje prepustila Gelgiji. koja je najprije " ;<! do0ila mandat Jige naroda nad regijom. a nakon ))! svjetskog rata i skr0nitvo Ujedinjenih naroda! Postojea feudalna elita koju su inili 4utsiji. u svojim je rukama drala politiku i gospodarsku mo ruandskog drutva. pa je posluila kao oslonac kolonijalnoj upravi u vladavini nad veinskim stanovnitvom! Gelgijska uprava je mogunost o0razovanja i angamana u kolonijalnoj administraciji pruila iskljuivo 4utsijima. dok je u socijalnoj podjeli Putuima 0ila namijenjena uloga fizike radne snage! Posljedica takve kolonijalne politike dovela je do njihovog nezadovoljsta podre'enim poloajem te do suko0a koji je eksplodirao nakon nestanka kolonijalne vlasti! Bal zloina nakon neovisnosti Prvi veliki val nasilja u @uandi iz0io je " 5 ! godine. z0og ega je kralj Kigeri B! s tisuama 4utsija po0jegao iz zemlje! -tjecanje neovisnosti " ,;! godine i uvo'enje parlamentarne demokracije veinskim je Putuima omoguilo preuzimanje vlasti putem 0irakih kutija. te je pripadnik naroda Putu Eregoire KaOi0anda postao predsjednikom! KaOi0andin populizam velikim se dijelom temeljio na mo0ilizaciji osjeaja etnike pripadnosti Putua. to je proizvelo rast napetosti izme'u dva naroda! Prvih mjeseci neovisnosti 4utsiji su 0ili izvrgnuti progonima. a u prosincu " ,<! nakon neuspjele invazije iz susjednog Gurundija dolo je do novog vala pogroma nad njima! %a razliku od @uande. u susjednom Gurundiju podjela politike moi 0ila je o0rnuta : tamo su 4utsiji zadrali vlast i nakon dekolonizacije. u potpunosti iskljuujui veinske Putue iz o0lasti! U etnikim nasiljima " 8;! u Gurundiju je u0ijeno izme'u "66 i <66 tisua Putua. to je opet imalo odjek u @uandi u o0liku novih progona 4utsija!

Eodine " 8<! ministar o0rane general Auvenal Pa0Oarimana vojnim je udarom sruio civilnu KaOi0andinu vladu i se0e proglasio predsjednikom! Pa0Oarimanin reim uglavnom su inili asnici sa sjevera @uande. tzv! regije Kiva. pa je prema pitanju poloaja 4utsija zauzeo neto 0lai stav od KaOi0andine administracije! Uspostavljene su etnike kvote u o0razovanju i zapoljavanju. to je zadovoljilo veinu Putua. ali i ograniilo mogunosti 4utsijima! Belik dio 4utsija iz0jeglih iz @uande tijekom suko0a ezdesetih i sedamdesetih godina naao je utoite na podruju susjedne Ugande. gdje su se mnogi pridruili Ugandskoj narodnooslo0odilakoj vojsci ?oUerija &usevenija u 0or0i protiv reima )dija Cmina. odnosno kasnije &iltona O0otea. pa su 0ili potpora kasnijem &usevenijevom ruenju predsjednika O0otea! - &usevenijem na elu Uganda je krajem osamdesetih postala oslonac i logistika potpora ruandskim 4utsijima. pa je u Ugandi " 6! godine osnovan @uandski patriotski front : @PF!

U listopadu " 6! @uandski patriotski front prvi put je napao ciljeve na sjeveru @uande. pa je ruandski reim poetkom devedesetih na vlasti opstao uglavnom zahvaljujui pomoi iz Francuske i %aira! Organizacija afrikog jedinstva nastojala je posredovati u rjeavanju suko0a te su " ;! godine u tanzanijskom gradu Crushi poeli pregovori izme'u ruandskog predsjednika Pa0Oarimane i predstavnika @PF:a! Pa0Oarimanin reim 0io je znatno osla0ljen ratom protiv @PF:a te je prisiljen na kompromis i demokratizaciju zemlje! Pregovori su uspjeno zavreni u ljeto " <! dogovorom o uspostavi zajednike prijelazne vlade i odravanju parlamentarnih iz0ora pod nadzorom Ujedinjenih naroda. a okrunjeni su potpisivanjem sporazuma! U kolovozu " <! z0og implementacije sporazuma u Crushi formirana je misija Ujedinjenih naroda UNO&U@. ija je uloga vremenom nadila okvire prvo0itnog mandata! Pokuaj podjele vlasti u susjednom Gurundiju propao je ve u zaetku1 u listopadu " <! vojska je u0ila novoiza0ranog predsjednika &elchiora NdadaOea. pripadnika naroda Putu! Nakon toga su diljem Gurundija uslijedili napadi na 4utsije. na to je reim odgovorio represijom u kojoj je stradalo vie od trideset tisua Putua! U @uandi je NdadaOeovo u0ojstvo tako'er imalo znatan odjek. to je me'u Putuima umanjilo vjeru u mogunost nacionalnog pomirenja! %loini nad civilima U @uandi je od poetka mirovnog procesa u vojnim krugovima postojao snaan otpor pomirenju s 4utsijima koje su podgrijavali doga'aji u Gurundiju. z0og ega se i uspostava prijelazne vlade odugovlaile! U politikoj eliti u Pa0Oarimaninoj 0lizini. tzv! akazu. iji je poloaj 0io ugroen pregovorima s @PF:om i mogunou politike nagod0e s 4utsijima. ve poetkom devedesetih postojala je zamisao masovne likvidacije ruandskih 4utsija. to 0i im osiguralo trajan nadzor nad zemljom! )deja je navodno do sredine " <! godine 0ila uo0liena u konkretan plan! 4ada je ,! travnja " #! u zrakoplovnoj nesrei iznad Kigalija poginuo predsjednik Pa0Oarimana zajedno s predsjednikom susjednog Gurundija *Oprienom NtarOamirom! )ako okolnosti njihove pogi0ije nisu do kraja razrijeene. kasnija istraga je pokazala da je ruenje zrakoplova 0ilo ranije planirano te je za njega odgovorna oso0na garda predsjednika Pa0Oarimane i ekstremisti iz naroda Putu! @uandskoj javnosti je Pa0Oarimanina pogi0ija 0ila prikazana kao djelo 4utsija i 0ila povod za novi pogrom! Nakon otvorenih poziva ruandskih dunosnika na u0ojstva. poeli su masovni napadi na civile i politiki nepodo0ne Putue! U roku od nekoliko sati nakon Pa0Oarimanine pogi0ije vodovi smrti poeli su kruiti glavnim gradom Kigalijem! Prvih nekoliko dana zloini su ostali usmjereni na Kigali. gdje su uglavnom eliminirani politiki protivnici reima. ukljuujui i umjerena premijerka UUilingiOimana. pripadnica naroda Putu koja je u0ijena zajedno s desetoricom 0elgijskih tjelohranitelja! -amo je u Kigaliju u0ijeno dvadesetak tisua ljudi. a u zloinima nisu 0ila pote'ena ni djeca! 4rea ruandska etnika zajednica 4Ua. koja ini najmanji dio populacije. veinom pridruila se provoditeljima genocida. ime su pokuali popraviti svoj socijalni status u ruandskom drutvu! Gelgijski vojnici koji su inili najspremniji dio vojne misije Ujedinjenih naroda usred najveih pokolja povukli su se iz @uande te. osim izvlaenja stranih dravljana nije 0ilo oz0iljnijeg pokuaja zaustavljanja nasilja. z0og ega je organizacija UN:a pretrpjela velike kritike u me'unarodnoj zajednici! 4ijekom pokolja u @uandi uloga UN:a svedena je na inicijativu pojedinaca poput kanadskog asnika @omea 3allairea. koji je na svoju ruku formirao sigurnosne zone za 4utsije i kome se pripisuje zasluga za ouvanje ivota ak dvadeset tisua ljudi! U svi0nju je UN uspostavio vojnu formaciju od 5566 vojnika prikupljenih uglavnom u afrikim zemljama. no njihov se dolazak na poprite genocida pokazao zakanjelim! Potkraj lipnja na jug @uande razmjeteni su francuski vojnici. no njihov angaman na terenu usporio je napredovanje @PF:a vie nego to je pridonio zaustavljanju u0ojstava na tom podruju! Kraj genocida Nakon to je postalo jasno da se me'unarodna zajednica nee mijeati. zloini u @uandi preli su u drugu fazu te su iz Kigalija proireni na ruralna podruja. gdje su se na meti nale seoske zajednice 4utsija! Pravdajui se S

istre0ljenjem kola0oracionista @PF:a unutar zemlje i ouvanja nacionalne sigurnostiS. ruandski reim je pozvao lokalne milicije na likvidacije 4utsija! O0razac zloina je u gotovo svim zajednicama 0io isti1 pljaka imovina 4utsija koji su ranije pokuali pronai utoite u javnim zgradama. kolama i crkvama. gdje su tijekom zloina proteklih desetljea uspijevali nai zatitu. dok se tek manji dio pokuao individualno skloniti u 0rdima! Provoditelji genocida su iskoristili praksu okupljanja u javnim institucijama z0og zatite. pa su u pravilu rtve kolektivno pou0ijane na takvim mjestima! Aedna od lokacija masovnih u0ojstava je i tehnika kola &uram0i u junoj @uandi u kojoj je u0ijeno nekoliko tisua 4utsija. a koja je danas pretvorena u memorijalni centar!

-enocid u osni i >ercegovini

Sa Ci#ipedije, slo"odne enci#lopedije Pod pojmom genocid u osni i >ercegovini se uglavnom misli1 0ilo na -re0reniki genocid izvren od strane snaga srpske vojske u -re0renici jula " 5. sa ciljem ( dolus specialis+ unitenja svih Gonjaka u tom podruju!K"L. ili na genocid u irem kontekstu oznaavajui zloin protiv ovjenosti i ratne zloine tokom rata u Gosni i Percegovini od " ; do " 5 godineK;L! 4im pojmom se opisuje kapmanja etnikog ienja i u0ijanja koju su izveli pripadnici srpske vojske te. u dosta manjoj mjeri. pojedini hrvatski ekstemisti na podrujima pod svojom kontrolom1 tzv! @epu0likom -rpskom i Perceg:Gosnom! K<L! -va u0ijanja tokom kampanje genocida su 0ila uglavnom iz politikih. rasnih i vjerskih razloga u kontekstu sistematinog napada na 0onjako stanovnitvo! Ovaj pojam se uglavnom upotre0ljava u akademskim raspravamaK#LK5LK,LK8LK$L te u institucijama koje tite ljudska prava!K LK"6LK""L Od 8!;68 dokazanih i dokumentovanih rtava. $<Y su 0ili Gonjaci! Ovaj 0roj 0i 0io jo mnogo vei da preivjeli iz -re0renice nisu prijavili svoje poginule kao pripadnike vojske. da 0i u postratnom periodu mogli do0iti minimalnu socijalnu nadoknadu u vidu pomoi porodicama ehida i poginulih 0oraca! Ukupna cifra 0i tako'er mogla narasti za oko "6!666. z0og tekuih istraivanja koje provode entitetske Komisije za traenje nestalih!K";L K"<L K"#L K"5L Eodine ;66". &e'unarodni sud za ratne zloine poinjene u 0ivoj Augoslaviji ()*4?+ je presudio da je -re0reniki masakr 0io genocid!K",L ;,! fe0ruara ;668 &e'unarodni sud pravde ()*A+. u sluaju Bosans#og genocida. u skladu i na osnovu ranije do0ivenih dokaza od )*4?: ja donio je isti zakljuak i proglasio tragediju u -re0renici genocidom! K"8L )ako su ponu'eni 0rojni dokazi o masovnim u0istvima. o opsadi -arajeva. 0rojnim silovanjima. etnikom ienju i muenjima izvrenim od raznih srpskih vojnih i paravojnih snaga. kao i 0ive ANC i vojske -r0ije. u svim dijelovima GiP. a naroito u Prijedoru. Ganja Juci i Foi. kao i koncentracionim logorima2 sud je presudio da su kriteriji genocida sa specifinim ciljevima (dolus specialis+ unitenja Gonjaka ispunjeni samo u -re0renici i istonoj Gosni!K"$LK" L -ud je zakljuio da su zloini. ukljuujui masovna u0istva. silovanja. protjerivanja. unitavanja i deportaciju. poinjeni tokom rata. 0ili a#t genocida u skladu sa Konvencijom o genocidu. ali ti zloini nisu sami po se0i (per se+ genocid!K;6L Pozadina Pozadina poslednjeg genocida nad 0osanskim civilnim stanovnitvom tek tre0a da 0ude u svojim du0okim korjenima nauno raskrinkana i faktiki dokazana kao jedan veoma star i od srednjovijekovlja periodino strateki o0navljan projekat trajnog ukidanja jedne evropske drave i dravnog raz0atinjavanja njenog legalnog i legitimnog vlasnika. 0osanskog naroda od strane evropskih centara moi! )zvrioci samog genocida su samo poslednja karika u lancu ukupnih z0ivanja na ovom planu i nikako kod njih ne tre0a traiti 0ilo kakvu pozadinu ili iskopavati klicu ovog monstruoznog zloina u navodno savremenom i civilizovanom evropskom svijetu i zajednitvu!

=eset genocida nad balkanskim muslimanima

Napisao &ustafa -pahi PR(4 -$9;<4= nad muslimanima dogada se 5$# godine poslje prvog kriarskog rata i trajao je od ",$<! do ", ! godine! 4o je prvi genocid i prva prava. velika i kolektivna tragedija muslimana koja se dogada tokom i poslije velikog ili 0eckog rata izmedu 4urskog carstva i Custrije! Poto su 4urci u tom ratu izgu0ili sve posjede i vlast u &adarskoj.

3O--)M@ : Eenocid u suvremenoj povijesti ()H+

=arfur H1BBA* , 1BB?*I

Gor0a za nadzor nad zemljom izme'u razliitih etnikih skupina u istonoj sudanskoj pokrajini 3arfur je ;66<! godine prerasla u ustanak protiv sudanskog reima. to je sredinja vlada pokuala suz0iti instrumentalizacijom paravojne milicije AanjaUeed i kampanjom dravnog terora u kojemu je u protekle etiri godine u0ijeno ili umrlo gotovo dvjesto tisua ljudi -udan je stekao neovisnost od anglo:egipatske vlasti " 5,! godine i otad se zemlja gotovo stalno nalazi u ratnom stanju! Mtniki i kulturoloki razliita zemlja -udan je plodno tlo za nastanak suko0a. pa je u zemlji danas aktivno ak tridesetak veih ili manjih ustanikih skupina! Na istoku zemlje rat protiv sredinje vlade vodi narod Geja. u planinskom podruju sredinjeg dijela zemlje protiv vlade u Kartumu 0ori se pleme Nu0a. dok je na graninom podruju -udana i Ugande aktivna Goja vojska otpora kojoj sudanska vlada prua potporu u 0or0i protiv ugandskog reima! Najvei sudanski suko0 u posljednja dva desetljea vodio se na jugu zemlje. gdje se protiv vladinih snaga 0ori -udanska narodnooslo0odilaka vojska (-PJC+ koja okuplja lokalno kransko stanovnitvo! Po0una kranskog juga poela je " $<! godine nakon uvo'enja erijatskog prava na teritoriju cijelog -udana! No. najvaniji razlog suko0u na jugu -udana jest nadzor nad procijenjenih ".; milijarde 0arela nafte i nita manje vanih zaliha zemnog plina! -udan : izopenik me'unarodne zajednice Bladajui sudanski vojni reim doao je na vlast " $ ! godine! Potpora terorizmu i unutarnja represija politikih oponenata i manjinskih etnikih skupina doveli su do izopavanja -udana iz me'unarodne zajednice! %0og svog proislamistikog reima u napetim je odnosima sa susjednim zemljama. iako je u drugoj polovici devedesetih godina djelomino u0laio svoju vanjsku politiku! -jedinjene 3rave su " <! godine uvrstile -udan na listu zemalja koje sponzoriraju terorizam. a " $! godine su i 0om0ardirale farmaceutsku tvornicu u Khartumu te uvele gospodarske sankcije. koje su dodatno proirene nakon doga'aja ""! rujna ;66"! @egija 3arfur najvea je sudanska pokrajina povrine ;66 tisua etvornih kilometara. a nalazi se na zapadu zemlje du granice sa 7adom i Ji0ijom te *entralnoafrikom @epu0likom! U regiji ivi oko sedam milijuna ljudi rasutih na polupustinjskom teritoriju. a od " #! godine grad je administrativno podijeljen na Auni. %apadni i -jeverni 3arfur (-hamal. Ehar0 i Aanu0 3arfur+! Unato veliini. najsiromanija je sudanska regija i jedan od najsiromanijih dijelova svijeta! 3arfurska plemena %aghaUa. Fur i &asalit sjedilaka su i 0ave se ratarstvom. dok su okolna ara0izirana plemena kao pleme Geni Pussein iz podruja Ka0ka0Oja i Geni Pal0a iz junog 3arfura uglavnom nomadski stoari! Posljednjih godina nomadska su plemena teko pogo'ena irenjem pustinje i suom koja je ograniila izvore vode za njihova krda. pa su podruja o0radivog tla kojima se koriste sjedilaka plemena postala jedino mjesto za ispau njihovih krda! Mtnike skupine koje naseljavaju 3arfur nazivaju se /Cfrikancima/ i /Crapima/! )ako su o0je zajednice islamske vjere i crne 0oje koe. jezina i kulturoloka o0iljeja te djelatnost uvjetovali su ovu podjelu! Kroz povijest su se skupine mijeale. to je dovelo do djelominog gu0itka etnikog identiteta koji je ponovno oivljen osamdesetih godina dvadesetog stoljea! &e'u dvjema zajednicama su oko zemlje i ranije iz0ijali povremeni suko0i. koji su do poetka sedamdesetih godina drani pod kontrolom tradicionalnim mehanizmom za rjeavanje suko0a V pregovorima plemenskih vo'a! Belika sua koja je vladala Cfrikom sredinom osamdesetih

godina uzrokovala je i poremeaje u poljoprivrednoj i stoarskoj proizvodnji u 3arfuru. z0og ega su rasle napetosti izme'u dviju skupina koje su naposljetku rezultirale i oruanim suko0ima! -uko0i niskog intenziteta nastavili su se i sljedeih petnaestak godina! Eodine " $! oruane incidente izazvao je raniji poetak seo0e nomadskih plemena na jug u kojima je u0ijeno nekoliko desetaka ljudi. a daljnja eskalacija je iz0jegnuta dogovorom plemenskih vo'a! Gor0e se ponovno o0navljaju " ! godine. kada je u suko0ima s arapskim plemenima u0ijeno vie od tisuu pripadnika sjedilakog plemena &asalit! U veljai ;66<! u 3arfuru su nastale oruane skupine Pokret za pravdu i jednakost i Front za oslo0o'enje 3arfura. koji su kasnije evoluirali u -udansku oslo0odilaku vojsku! O0je organizacije su povezane s opor0enim liderom Passanom al:4ura0ijem te su kao politiki cilj proklamirale vei stupanj autonomije za darfursko podruje! Kao odgovor na ustanak u 3arfuru sudanska je vlada pokrenula opsenu kampanju represije i oruanih napada na uporita ustanika. pri emu se u vie navrata koristila i ratnim zrakoplovstvom! U sudanskim gradovima su z0og navodne suradnje s po0unjenicima masovno zatvarani studenti i politiki aktivisti koji potjeu iz 3arfura!

>umanitarna kriza Osim regularnih vojnih postroj0i najvaniji oslonac vlade u Kartumu 0ile su paravojne formacije arapskih plemena koje ive na podrujima -udana i 7ada poznate kao AanjaUeed! @ije AanjaUeed u prijevodu s kolokvijalnog arapskog jezika znai horda. no etimologija rijei je du0lja i vjerojatno je izvedena iz lokalnog zapadnosudanskog dijalekta! &iliciju je naoruala i o0uila sudanska vlada koja se od devedesetih godina redovito koristila njihovim uslugama. da 0i ih nakon iz0ijanja po0une ;66<! angairala u napadima na ustanika uporita i civilno stanovnitvo u 3arfuru! Usluge 0oraca milicije AanjaUeed koji su ivjeli u 7adu potkraj osamdesetih godina koristila je i Ji0ija tijekom pograninog rata sa 7adom. da 0i nakon li0ijskog poraza vo'a milicije )0n Omar -aed pre0jegao na sudanski teritorij gdje je naao utoite pod okriljem lokalnog monika eika &use Pilala! Cngairanjem arapskih plemena sudanski je reim u politike svrhe eksploatirao tradicionalni suko0 izme'u sudanskog sjedilakog i nomadskog stanovnitva. to dugorono moe proizvesti nesagledive posljedice za 0udunost -udana u cjelini! Unato dokazima koji govore u prilog suradnji vlade u Khartumu i arapskih milicija. sudanska vlada je redovito poricala 0ilo kakvu instrumentalizaciju milicija AanjaUeed a predsjednik Omar al:Gashir u intervjuu stranim novinskim agencijama militante iz arapskih plemena nazivao je /0andama lopova/! -uko0 je postupno pretvorio 3arfur u najvee humanitarno krizno arite u svijetu posljednjih godina! Od jeseni ;66<! situacija u 3arfuru naglo se pogoravala. da 0i kulminirala u sijenju ;66#! velikom ofenzivom sudanske vojske koja je izazvala iseljavanje stanovnitva i iz0jegliku krizu! Nakon dugog razdo0lja informacijske 0lokade. u proljee ;66#! iz regije su stigli prvi izvjetaji UN:a koji govore o sustavnom u0ijanju civila i unitavanju cijelih sela! 3o ljeta iste godine u napadima arapskih paravojnih postroj0i i regularne sudanske vojske poginulo je najmanje pedeset tisua ljudi. tisue civila podvrgnute su muenju. uniteno je nekoliko stotina sela. a oko ;66 tisua ljudi po0jeglo je pred napadima preko granice u susjedni 7ad! Bie

desetaka tisua civila otpremljeno je u logore s tekim uvjetima ivota. a pojedina izvjea govore i o sluajevima uspostave ropskog odnosa! Prema izvjetajima humanitarnih agencija iz ;66#! godine. dva milijuna ljudi u 3arfuru 0ilo je ivotno ugroeno te je hitno tre0alo dostavu hrane i lijekova! 4ijekom svi0nja ak dolazi do privremenog irenja suko0a preko granica i iz0ijani suko0a izme'u adske vojske i arapskih milicija! @azmjeri zloina u 3arfuru izdigli su suko0 u zapadnom -udanu iznad uo0iajenih okvira afrikog konflikta i uinili ga me'unarodno relevantnim pro0lemom te istodo0no i medijski atraktivnom temom! -redinom ;66#! ameriki je Kongres prvi put kvalificirao sustavne zloine nad civilima u 3arfuru kao genocid. a Bijee sigurnosti UN:a donijelo je rezoluciju kojom je -udanu zaprijetio sankcijama ako ne razorua milicije AanjaUeed! Na zahtjev iz sjedita UN:a nadovezao se prijedlog Cfrike unije o formiranju i slanju afrikih mirovnih snaga koje 0i 0ile izme'u zaraenih strana i sprijeile stradavanje civila! -udanska vlada je umjesto razoruavanja milicije AanjaUeed odluila uklopiti militante unutar redovitih postroj0i snaga sigurnosti! Baan korak ka smirivanju suko0a postignut je u svi0nju ;66,!. kada su sudanska vlada i najvea darfurska po0unjenika skupina -udanska oslo0odilaka vojska uz posredovanje Cfrike unije postigli sporazum kojim se tre0a okonati trogodinji suko0! No. sporazum nisu prihvatile sve po0unjenike skupine te suko0i s vladinim snagama nisu u potpunosti okonani! )ako je darfurski suko0 primarno etniki suko0 u ijoj je pozadini nadzor nad o0radivom zemljom. nisu ga zao0ili strateki interesi velikih sila! Naime. -jedinjene 3rave preko 3arfura vre utjecaj na sudanski reim te istodo0no pokuavaju istisnuti Kinu koja posljednjih godina intenzivno eksploatira sudanske naftne rezerve! U 3arfuru je od ;66<! godine do danas poginulo ili umrlo oko dvjesto tisua ljudi. a oko dva i pol milijuna je raseljeno! U regiji je razmjeteno oko sedam tisua pripadnika mirovnih snaga Cfrike unije. to je prema miljenjima neovisnih strunjaka za mirovne operacije premali 0roj vojnika za pokrivanje povrine te veliine. no u ;66$! godini 0i mandat u 3arfuru uz Cfriku uniju tre0ali preuzeti i Ujedinjeni narodi! U glavnom sudanskom gradu Khartumu u me'uvremenu je odrano su'enje nekolicini oso0a optuenih za zloine u 3arfuru. no na taj se potez gleda kao na pokuaj sudanske vlade da iz0jegne izruivanje &e'unarodnom sudu u Paagu pedesetak ljudi najodgovornijih za zloine!