TRAGOM lRJA..
VA JUGOKOMUNIZMA
Huda"Jama'~unlttna je titoistitki mit (1)
1lro drngome jamu kDPa, .... u nju padal
N'J!ta DC može uniJtiti vjerodostojoost
pIOdala.......... - idooIugije
tao marmjaJDi d<*azi. Ni svjedočenja
pclivjelili _VL lipim_jeća, ni
dokumenti· ni izjavejavDih.~i poli-
liČaIa, ni brojne mOđlmarOdDČ'i- hrvatske
par!atpmbmy: đek1araci' ~s..woe b"
r
brOAUra DmOAtVO ~~
održanih SIIUČnih seminara i skupova i
pc:zenliIanih reZU1taIa p>Vijeanih iattaži-
vanja raz1ičitih iostituta povijesti od pada
komuniatičkog Bedinskog zida nisu
UniIlili vjeux!".tojnoot pile " POItiZan-
skom mitu, ravan starogrčkom ,epu o
llija<ti, kao !lo je;sm", u oblilw~­
Dib dokaza o ratnom zloćinu i 2'JOCinU po-
tiv 00Vjet00Sti i genocida, koji su na svje-
tlo dana izbili ove godine kada su AIoven-
ake vlasti otvorile Barb8riD rov II mjestu
Huda lama kod Laitog. Folo ~vi
UniIlili eu """""'" oooIijede titOiStK'.tOga
jugoIwmuniatičkog ..mna portizanskog
p>hda A tu opodaju i tisu6e divljački.
bOd>OnIri umjcmh -m zarobljenika i
zarobljenih civila, brvOlakib izbjeglica
ped lavinom otaIjiDOOčkDg lota1itamog
komunizma koji se 1945. sručio na
Hrvatsku i hrvatski narod. Vjerojatno
među frtvama konnmizma II Barbatinu
mw ima i pripednika drogih naCiODaln08ti
i različitih kmfes:ija.
š gore od samih brutalnih masovnih
.TI ubojstava s predumišljajem je slušanje
degutantnih, neljudskih, faAistoidoo-
bolj~vičkih. šovinističkih govora mrtnje
na račun hrvatskih žrtava komunizma. ko-
jima smo izloženi posljednjih godina, pa i
poslije pada Berlinskog zida. dakle, vei 20
godina, od strane ekstremističketitoističke
jugonostalgičarske manjine II hrvatskom
društvu i koja je protiv Republike Hrva-
tske. i zdrave pameti. vodila II mirnodo-
pskim uvjetima ratnu partizansku agitacij-
sm propagandu. iskrivljavala povijesnu
istinu, kupujući jeftinim trikovima bolju
prošlost za sebe i svoje predke, licemjerno
prclućujući, relativizirajući i umanjujući
(ratne) zločine partizanskog pokreta i
boljševičkog ,,rukovodstva" hrvatske i
jugqslavenske komunističke partije, i isto-
vremen,o uzdi.tući jednog od najvećih
zločinaca s prostora bivše Jugoslavije i
Europe. maršala Tita (Valtera) • sovjet~
skog kvislinga i dotrlnika staljinističke
tajne policije. Riječ je o načelu propagan-
de da su svi faJlisti koji nisu .komunisti.
AntifatiBtički za!titni zid
Komunistički Berlinski zid su istočnonje­
mački komunisti zvali ,,AntifaJlističkim
zdtitnim zidom"· koji su boljševici iz
Istočnog Berlina u (bodljikavom ticom
opasanoj) državi .,radnika i seljaka:'
(DOR) podigli u suradnji sa svojim kre-
maljskim gazdama u Moskvi. 1961. gOOi-
ne na granici izmedu Zapadnog i Istočnog
Berlina. Međutim, .,antifaJlistički Wt..itni
zid" nije bio antifašistički nego komuni-
stički jer Savezna Republika Njemačka je
tada bila demokratska i pravna država dok
je DOR bio totalitarna država po uzoru na
SSSR i Treči Reich. čak su i vojne ~ore
,,Narodne armije" i "Narodne milicije" u
Istočnoj Njemačkoj sličile nacističkim
odorama iz doba Hitlerove Njemačke dok
je za·komunističkutajnu službu sigurnosti
(STASI) radiIo. po svjedočenju Simona
WiesenthaJa,' više doušnika nego za
GESTAPO. Na području socijalističke
Republike Hrvatske za komunističketajne
službe radilo je preko 200 tisuća doušnika,
i svi oni, kao i njihovi udbaški oficiri koji
su ih vodili ~ PrQgf8IIl ~~~j~­
naže gradana, ostali su u samostalnoj i
neovisnoj Republici Hrvatskoj nelustrirani
i na javnim poldžaji..ma, ali su zatrrod vla-
dajućih titoista protuustavno lustrirani
demoktatski orijentirani političari, te je
ponovno uvedena politička podobnost.
odnosno svi su nepodobni koji nisu za
zločinca Tita jer. poslije Tita - Tito!
Antikomunisti. demokratski orijentirani,
bivši politički zatvorenici savjesti od titoi~
sta u RH protuustavno su lustrirani i disk-
riminirani. etiketirani kao Židovi u 3.
Reichu.
Savez za Europu i titoi.z.am
Nedemokratsko i antihumanističko
ozračje koje vlada u RH, i koje .lire vla-
dajući političari i masmediji. dostiglo je na
20. obljetnicu pada Berlinskog zida svoju
kulminaciju. Sve maske su pale. i car je
ostao gol! PJ:edstavnici vlasti nisu ispunili
niti jednu jedinu točku iz an~omunističke
demokratske rezolucije broj 1481
Parlamentarne skupštine Europe. i lipanj-
ske Deklaracije Hrvatskog sabora ~ 2006.
Pre!utjeli su sve ono što se ne uklapa u mit
o titoi.zmu. tako i spomendan Ewupskoga
parlamenta (23. kolovoza) na ptve
fdi..una i komunizma. i tako, zajedno sa
saborskom opozicijom (SDP i sateliti)
pokazali prijem prema demokraciji i
građanskim slobodama ("Savez za
Europu" je u stvarnosti savez za titoizam i
Bildtov .,Zapadni Balkan"). Naprotiv,
svojim povijesnim krivotvorinama pri-
siljavaju ljude da idu protiv svoje savjesti,
vode mlade generacije u zabludu i nastoje
uništiti kolektivno pamćenje hrvatskog
naroda vezano za .,Bleiburg i Križni kut".
Kolumnist Jutamjeg lista D. Butković je u
tom smislu položio nadu da će uskoro
Bleiburg i Križni put iJče:muti iz kolekti~­
nog pamćenja Hrvata, i nestati iz službene
politike RH. Osnove za to ima. jer je
medijska propaganda posljednjih -godina
trasirala put za takvu vrstu novog nasilja.
Zato nikada u srediStu glavnoga grada nije
podignut spomenik hrvatskim žrtvama
komunizma, a kamoli da bi bio podignut
velebni -spomenik u spomen na žrtve
jugokomunističkoga genocida 1945.
Njemačka u teoriji i praksi dostojno odaje
počast žrtvama fašizma i komunizma, kao
i svojim palim vojnicima u ratu. Na obljet-
nicu kada je Hrvatski centar za istraži-
vanje zločina komUnizma podnio 8. rujna
2006. zagrebačkom tupanijskom -držav-
nom odvjetništvo kaznenu prijavu protiv
osnovano osumnjičenih partizanskih
komunističkih ratnih zločinaca, Milke
. planinc (rodena Ma1ada) i Sime Du:bajića
kao i petnaestak partizanskih ačeličenih
marksista-koljača,nj~mačke vlasti podigle
s.u u Ber~u velebni spomenik u spomen
na dezertere ~ Wehrmachta, i na vojnike
Bundeswehra, palih u ratu u Afganistanu
.koji su unutar istoga spomeničkoga kom-
pleksa dobili zaseban spomenik, velikU
pozlaćenu ploču.
I IeVOlucijaje posta1a antifaljzam
Hrvatska do danas nema u glavnom gradu
spomenik Domovinskom ralu.· ratu zlj.
neoviSnost i slobodu. Tendencija vla-
dajućih titoista je bila ~ jest -da se takve
vrste spomenika podiže na grobljima, te je
i to jedan u nizu pljuski posred lica hrv.at- podllpiraO komunistički protunarodni par-
skog naroda! Jer. spomenike na groblju ne
vidi nitko osim posjetitelja. Nijemci su
ponosni na svoje bojovnike' koji su pogi-
nuli za "pravo i slobodu". dakle, za
demokratske slobodarske vrijednosti.
Umjesto toga, vladajući titoisti rehabiliti-
raju totalitarni komunizam, komunističke i
partizanske ubojice. i to pod krinkom
.,antifašizma", tUmaČeCi narodu da komu-
nisti nisu bili komunisti nego antifaJlisti i titoizam čelična užarena metla koja ovu
da socijalistička revolucija komunističkih
partizana nije bila revolucija nego .,anti-
fašistička borba", upravo na tragu propa-
gande istočnonjemačkih komunista iz
doba hladnoga rata koji tvrdi.še da su
izgradili "antifdistički za.lititni zid".
Fafu.aoi je kapitulirao 1943.; a Hitlerova
Njemačka j. ruicizam 1945. Dakle., gOOine
.DnJte 1ito mi ti I!JC hmcmo...
1961. nije bilo potrebe za ,,antifaJlističkim ti~. tDeelijskoj cenzuri u Hrvatskoj,
z.utitnim
zido-m"
ali je ipak:
izgrađen kako Nijemci iz sovjetske sfere
ne bi mogli bježati u slobodu na Zapad.
Komunisti su lagali cijelom svijetu da su
oni antifaJlisti i da se treba. braniti od
demokracije i sloboda koje su oni etiketi-
rati kao fašizam. :z.a komuniste je Savezna
Republika Njemačka, uzor demokracije i
pravne države. bila faJlistička tvorevina!
Na tragu te komunističke propagande i
danas u Hrvatskoj titoisti na raznim inter·
netskim' portalima zagovaraju nove jame
za Hrvate.jer su u toj propagandi ,JaAisti".
a bezbrojni propagandistički članci dali su
svoj obol, ne samo u protuustavnoj cenzu-
ri. nego i u širenju lažne priče o •.hrvat-
skom neofašizmu", dok istodobno komu-
nisti i udbaJlf dnnaju zemljom koja je
svoju krv prolila u borbi protiv titoističke
.,JNA" i četničke bande, odnosno srpskog
fafuma i ,,duhovne JNA" - Srpske pravo-
slavne crkve.
Hoda Jama kao čelična metla
Nema sličnoga primjera, osim velikosr-
pskoga genocida u Srebrenici 1995.•
masovnog ubojstva u Europi kao .Ito je
zločin u Barbarinourn rovu koji su počini­
li Titovi ko~unistički partizani. Odnosno
ima, ali to su opet Titove jame, kao Tezna
kod Maribora i jame na Kačeys.komrogu i
Maclju. Iako se komunizam zalaže za
uništenje konkurencije, npr. u gospodarst-
vu uspostavom državnog 'etatizma, u
proizvodnji jama su partizani međusobno
doslovno bili konkurenti u natjecanju u
ubijanju Hrvata, bilo mu.ških. bilo ženskih,
djece, staraca j. ranjenih, intelektualaca i
sv~nika, antifaAista i demokrata. Razlog
zašto su se jugokomunisti 1945. prihvatili
posla krvnika i ubojica leži u ratnoj p8rti-
zanskoj agitacijs.koj propagandi u kojoj je
NDH sotonizfrana, kao i svaki hrvatski
vojnik i -civil koji je. progWen ,,narodnim
neprijateljem" i .,kvislinjom" ako mje
tizansk:i komunistički pokret
.,NOBINOPINOR" koji se sastojao od
s~bioze marbističkei velikosrpske ideo-
logjje. Marx je tumačio da Hrvati -moraju
zavriiti na smetllitu povijesti, i marksisti
..druga" Tita, zajedno s njim pomeli su
Hrvate u preko um jama. Na koncu je
marksizam zavriio na smetlištu povijesti,
a od 2009. i titoizam., jer Huda Jamaje za
zločinačku ideologjju i njene protagoniste
konačno mete na smetlište povijesti.
Nema više u svijetu liberalne demokracije
zapada onih koji će. nakon Hude Jame.
ijednom' titoistu povjerovati da -je
antifašist! GotOYO je!
. unatoč verbalnom
nasilju nad žrtvama
komunizma i svima
. onima koji su
. posljednjih 20 godina
pokušali rasvijetliti
mračno razdoblje jugo-
~ slavenskog socijalizma
i Titovu diktaturu, koji
su pokušali prosvijetliti
hrvatsko 'stanovništvo.
~ upravo onako kako pre-
poruča Rezolucija 1481
YE o Nutnoj me-
, đunarodnoj osum zloo-
: na tolalitampg rebma
komunist.i(!ke partije.
.. Mogu komunisti, danti
.~ pod imenom liberala.,
slaviti pokolje nad hrvatskim civilima.
mogu do besvijesti OI"ganizirati četničke i
partizanske demeke, i obnavljati komuni-
sti.čke spomenike, ali njihova laž odbija se
o antifaJlistički i anti.k:omunistički demok-
ratski zid.
DORH je nakon tri godine, prije smrti
optužio Dubajića za zločin protiv čovječ·
nosti na Kočevskom rogu. Namjerno "se
čekalo da koljač umre prirodnom smrću i
ode bez kazne kako ne bi u Zagre.bu bilo
sudskog procesa na kojemu bi se· moglo
rekonstruirati zločhiački titoistički parti-
zansko-komunistički sustav. Namjerno se
ne optužuje ni Milku Planinc koja je u
paketu s Dubajićem kazneno prijavljena i
koju je Dubajić tclko teretio za zločine. j
to ne jučer. nl?80 odmah po padu
Berlimkog zida. Sto je IXlRH radio od
1990. do danas'! Spavao? Budno je pazio
da ne bi kojim slučajem rieki partizan i
komunist bio optužen. a ako se nekoga iz
partizanske svite konačno i napokon
optuži (nakon .Ito se k<!znena prijava godi-
nama kiselila u ladicama). onda samo par-
tizani i komunisti srpske nacionalnosti.
kao Petar Zinaić i Simo Dubajić. oo. ODi
jugoslavenskoga opredjeljenja odnosno
hrvatskoga podrijetla ni pod koju cijenu,
jer, poslije Tita - Tito. i druže Tito - mi ti
se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo!
TRAGOM 't.RTAVA JUGOKOMUNIZMA
Huda Jama uništila je titoistitki mit
ljuto zlo iz ljute (Hude) Jame -
tako je predsjednik slovenskoga
drtavnog povjerenstva za pri-
krivene grobnice, JoZe De2man,
nazvao zlo koje je na svjetlo
dana izbilo kada su slovenske
vlasti otvorile rudnik Sv. Barbare
u mjestu Huda Jama kod laS-
kog. Iza 400 kubika jalovine i
nekoliko zidova kriminalisti su
naSIi nekoliko stotina kostura
polivenih vapnom. Stravicno ot-
krite, medutim, samo je manji
dio onoga sto skriva Huda Jama
~
. r smaknutih osoba II rudniku.
va komunizma/titoizma. koji
su kriminalisti vidjeli, je zastrašuj-
ući, kao i reakcija onih političkih čim­
benika kojima očito ne odgovara dira·
nje II zločine i žrtve titoizma i kult ma-
ršala Tita. Tako je slovenski premijer
Pahor, na pitanje hoce li obići stratište
titoizma II Hudoj Jami, odgovorio da
ima važnijega posla. Indiferentnosl,
medutim, nije odgovor koji se traž.i. od
demokratskih političara. Gospodin De-
ŽJnan je postavio pitanje. s kojim prav-
om su počinitelji po žrtvama bacili sm-
eće. nakon što su ratne zarobljenike i
zarobljene civile pobili, i zaključio -
Europa se udružuje II osudi totalitariza-
ma. Mussolini, Staljin, Hitler, Franco
sjede na optuženičkoj klupi. Po istoj
mjeri tamo će biti uvršten i Tito. Naši
titoisti bježe oo euroterapije. Titoizam
po svojim posljedicama po mnogim
elementima ne zaostaje za nacizmom i
staljinizmom. Zato je rasprava o zloči­
nima titoizma prilog europskoj kritici
totalitarizma. Voda slovenske demok-
ratske parlamentarne oporbe. Janez Ja-
nša. nakon otkrivanja stratišta u Hudoj
Jami, zahtijeva lustraciju javnih povr-
šina od Tita. Umjesto toga, protitoisti-
čki gradonačelnik Ljubljane, koji je na
Hrvatskoj televiziji dobio pozitivni pu-
blicitet, proglasio je Trg maršala Tita u
Ljubljani, što je dokaz u kojoj mjeri je
i slovenska javnost, ne samo hrvatska.
ostala neprosvijećena nakon pada Be-
rlinskog zida i sloma Titove Jugosla-
vije, i u kojoj mjeri neki dr1.avni i mje-
sni dužnosnici ništa ne shvaćaju. Mi u
Hrvatskoj pak nemamo ni demokrat-
sku oporbu koja bi tražila uklanjanje
maršala Tita s javnih površina.
Huda Jama nije do kraja istražena
Gospodin želimir Kužatko, koji se već
20 godina bavi lokalitetom stratišta
Huda Jama. najavljuje da će nekoliko
desetaka metara dalje istražitelji naići
na mnogo stravičniji prizor: okno diza-
la u rudniku· Sv. Barbare,
četiri puta četiri i pol metra u
presjeku, duboko 70 metara.
u kojemu je, prema dostu-
pnim izvorima, oko 2.200
leševa, uglavnom hrvatskih
domobrana. U oknu su
zamili nakon. udarca tupim
predmetom u glavu ili vrat, a
dio njih bili su živi vezani i
bačeni, a preminuli' su od
udarca nakon pada. - Aii to
nije najmasovnije stratište u
Hudoj Jami. Na desnim
obroncima oko rova Barbara
zakopano jella tisuće domo-
brana. Dio njih već je mak-
nut odatle u Teharje, nakon
što su kiše isprale zemlju i pokazale
stravične zločine, ali svakako je još
tijela,ostalo tamo - zaključuje Ku1.atko.
Povjerenik hrvatskog Društva za obi-
lježavanje grobišta ratnih i poratnih žr-
tava, iz Varaždina. za Sloveniju, Hrvat
roden u Međimurju s prebivalištem u
Republici Sloveniji. Dragutin Šafarić,
jedna je od iznimno zaslužnih osoba za
otkrivanje nekoliko stotina masovnih
grobnica u Sloveniji u kojima su 1945.
stradali hrvatski ratni zarobljenici i
zarobljeni hrvatski civili, hrvatske žr-
tve komunizma/titoizma. Šafarić je
preko dva desetljeća istraživao poten-
cijalne lokacije na kojima su smaknuti
ratni zarobljenici, medu ostalim i Bar-
barin rov II Hudoj Jami. Po njegovoj
sopznaji dogodila se "kapitulacija ulju-
dbe" jugokomunističke strahovlasti.
Medutim, i poslije pada Berlinskog
zida i sloma Titove Jugoslavije, poli-
tički je nepodoban iako je svojim vrije-
dnim istraživanjem i dokumentacijom
o lokacijama gotovo 800 masovnih gr-
obnica na području Slovenije svjedo-
čio povijesnu istinu, i bio je u pravu.
Zašto se ne podižu optumice
Bivši premijer Ivo Sanader zatražio je
na sjednici vlade od 10. ožujka 2009.
od mjerodavnih institucija da sa slove-
nskim kolegama istraže zločin u Hudoj
Jami te da se odgovorne kazni. Vijence
i svijeće za žrtve titoizma u rudniku Sv.
Barbare su na položili i Glavni dr1.avni
odvjetnik RH, Mladen Bajić, ministar
unutarnjih poslova, Tomislav Karama-
rko, i ondašnja potpredsjednica vlade,
Jadranka Kosor. Drtavni dužnosnici
RH su, dakle, izrazili zasluženi pietet
prema žrtvama titoizma, no, vidjet će­
mo hoće li neki počinitelj zločina biti
kažnjen ili će se DORH opet izgovara-
ti da nema svjedoka.
Usko grlo u kažnjavanju počinitelja
koji dolaze sa spektra ekstremne ljevi-
ce predstavlja Državno odvjetništvo
koje nije pOdiglo optužnice. Primjerice
u svezi, jame Jazovka i ubojstva 218
hrvatskih ratnih zarobljenika iz siječnja
1943. u bitci za ~ić. iak:oje osnova~
no osumnjičeni počinitelj Rade Bulat
bio živ i dostupan. Nije podignuta op-
tužnica protiv Milke Planinc, nego
samo protiv Sime Dubajića koji je bid
živi svjedok protiv nje. No i protiv nje-
ga je podizanje optužnice trajalo devet-
(2)
naest godina. od čelnika partizanskih
ratnih veterana jedino je nekadašnji pr-
edsjednik socijalističke Slovenije i pot-
predsjednik Predsjedništva bivše SFR
Jugoslavije, Janez Stanovnik. nakon
otkrivanja stratišta u Hudoj Jami optu-
žio Tita za zločine. Njegovo prozivanje
maršala Tita za odgovornost za ratne
zločine je prvo priznanje od strane ne·
kog bivšeg jugost'avenskog i komunis-
tičkoga čelnika. U Hrvatskoj se takva
vrsla katarze još nije dogodila u redo-
vima jugokomunista. Naprotiv, oni
nastavljaju sa svojim "ofenzivama".
Pola stoljeća skrivanja,
takođe< je zločin
Slovens~ povjesničarka Jerca Vodu-
šek-Starič, čiji je otac bio partizan, u
hrvatskom je tisku, povodom otkriva-
nja stratišta u rudniku sv. Barbare, osu··
dila jugokomunističke ratne zločine,
ali uz ogradu da je za njih odgovoran
maršal Tito ali ne i zapadni Saveznici,
da Britance ne treba u to miješati. Me-
dutim, grof N. Tolstoy napisao je cije~
lu knjigu o britanskoj umijeSanosti u
najveći poslijeratni zločin koji neki za-
padni povjesničari još zovu i "holoka-
ust u sjeni holokausta". Naime, Roose-
velt i Churchill donijeli su pred za-
vršetak rata tajnu odluku (Operacija
Kee1hau1) o vraćanju ljudi koji pred
komunizmom izbjegnu na Zapad. Na
koncu su zapadni Saveznici vratili ;;ta-
ljinu i Titu 2 milijuna izbjeglica koje su
ovi pobili. Da nije tako biJo, ne bi stra-
dali ni brojni nedužni ljudi u rudniku
Sv. Barbare u kojemu su ih oni koji su
tada bili jugoslavenski komunisti, a da-
nas se nazivaju "antifašistima", s naka-
nom ubili, polili vapnom. i na koncu po
njima bacili smeće, rugajući se tako
žrtvama komunizma.' i ispunjavajući
naputak Karla Marxa da Hrvati moraju
završiti na smetlištu povijesu.
Pola stoljeća su titoisti skrivali svoje
žrtve od očiju svijeta upravo zato što se
radi o nedužno ubijenim ljudima. a ne
kako se od strane nekih u vlastima
Hrvatske tvrdi da su navodno mnoge
bleiburške žrtve krive za jasenovačke.
Da su krive, ne bi ih titoisti skrivali, a
Bleiburg i Križni put ne bi bio najveća
tajna u bivšoj jugoslavenskoj dr1.avi.
Nastavlja se
I<fii' Gonn JURJmĆ
 I _" -
;:/'- 'I"I
I •

TRAGOM 2.RTAVA JUGOKOMUNIZMA

Huda Jama uništila je titoistitki mit (3)

la demokratski orijentirane no- matskom tezom tele opravdati masovna kojom naređuje .smak-
vinare i slobodne medije u Euro- ubojstva Hrvata! nuta ratnih zaroblje-
pi na liberalnom lapadu nema Mediji u Europi ne vrijeđaju žrtve ko- nika. koje ~va "zlo-
čincima" kako bi una-
dvojbe da su ubojice, nalogo- munizma kao !to to čine u Hrvatskoj. prijed skinuo bilo ka-
niti od komunista prave antifa!iste. Ber-
davci i pOCinitelji zlOOna protiv liner Zeitung od 11.6.2009. u članku kve moralne skrupule
~OVje01OSti u Hudoj Jami, Trto i pod naslovom "Die Toten in der Bosen sa masovnih smaknuća
njegovi komunisti, dok titoisti Grube" /Mrtvi u Hudoj JamiI nema pro- ratnih zarobljenika, a
tvrde da su 2rtVe u Barbarinu blema reći da su masovna ubojstva u medu tom skupinom
"zločinaca" našao se i
rovu, ne samo zavrijedile smrt Hudoj Jami počinili Titovi komunisti:
Vladko Maček. pre-
zbog kolaboracije s Hitlerovom Slovenija se svađa oko VIjednovanja dsjednik Hrvatske .se-
zloćina komunističkih partizana nakon
Njernađcom, nego da su "anti- ljačke _ Neka pr-
faSisti" bili ti koji su sa zrtvama Drugog svjetskog rata (novin. Norber
Mappes-Niedttk). Njemačke nacional- edsjednik Mesić obja-
titoizma obraOJnali, što je notor- ne novine Die Welt u članku ''200 Mu- sni koji je to "2Joči.n"
na laZ jer su komunistiđ<i parti- mien in sloweniscber HOOIe entdeckr počinio antifašistički

zani a ne antifasisti pobili ratne f300 mumija otkriveno u slovenskoj pe- predsjed.nik Hrvatske u okomita rudarska okna.. Nakon toga
seljačke stranke da je zasložio .'tnUSte-
zarobljenike i zarobljene civile u ćini/ takoder nema problema, kao zagre- se "najveći sin naših naroda i. nar0dno-
nje" po fantomskim antifašistima 0dno-
Hudoj Jami, a među l'rtvama ko- bački Jutarnji list ili Vei!emji list, kao sno po jugokomunistima? .
sti", višestruko odlikovani "narodni he-
iti NOVA TV ili neki slični mediji
munizma nema samo antiko- uIITV RH, nazvati ubojice pravim imenom: Nakon što se maršal Tito vratio u Zag-
roj" vratio u Zagreb gdje je glumio nor-
malnog ćovjeka, primajući u audijenciju
munista nego i antifaSistal Trto- komunisti. Tako u veri Hude Jame se u reb iz Krapine gdje je na Maceljskoj izaslanika Vatikana, da bi se nakon
isti "zaboravljaju" da su partiza- Die Welt navodi da su "komunisti 'pli- gori dalekozorom promatrao bestijalno prijama opet zaputio u Sloveniju gdje je
nski pokret jOS za vrijeme Drug- nom ubili ljude" u Hudoj Jami. ubijanje hrvatskih ratnih zarobljenika i 2. lipnja 1945. otmao stnlliSte odnosno
og svjetskog rata temeljito "00- protuzakooito obićeoih i zarobljenih hr- jame na Kočcvskom rogu u vrijeme
MOnIOe kukavioc vatskih civila, 28. svibnja je iz zagreba
stili" od antifaSista, uldjurujua masovnih egzekucija. Takvo porIlISanje
Predsjednik Mesić tvnli i dalje da su po- otputovao u Ljubljanu, po svjedočenju se u Freudovoj psihoanali.zi zove shiz0.-
ubojstvo preko 600 katoliđdh činitelji u Hudoj Jami antifašisti. Neka partizanskog borca Franca Sečena, frenija, tako je Tita obrakterizirao dr.
sve<:enika i brojnih muslimanskih mu bude.. ali time za Titov partizaQski putem je obi!ao stratište u rudniku Svete Silvin Eiletz, naglašavajući da je d0-
hod2a, i da su 1945. djelu Hrvat- pokret koji je bio komunistički, a ne Barbare na brdu iznad Laškog i stratište ušnik sovjetske staljinističke tajne poli-
sku "oostili" od demokratski or- antifašistički, koji je provodio revolu- u Trbovlju gdje je .,nakon koljačkog ra- cije, Valter (Tiro). bio ,,i dobar i zao č0­
ijentiranih antifaSista iz Hrvatske cije, i nije se borio za slobodu, ne mote porta" izrazio zadovoljstvo metodo- vjek" odnosno jedna podijeljena, shizo-
selja&e stranke, i Rimaktoliđ<e stvoriti bolju prošlost,jer, ako laže koza, logijom ubijanja. Naime. u rudniku su frena ličnosL
cr1<ve koja je bila antifaSisti&a i De laže rog. b'tve,nakon vezanja žioom, žive bacali l<fii> Goran IUlUŠ1Ć
antikomunisti&a Istina je vrlo jednostavna, samo treba
biti dobronamjeran u istraživanju istine,
i povijest ne prilagođavati ideologiji i
politici; redukcionizam za povijest nije

~
acadokS je da se branitelji titoizma.,
oji su prije pada Berlinskog zida i
sloma Titove Jugoslavije bili ko-
munisti (čuvari plamena socijalističke
revolucije), predstavljaju liberalima, ali
kad je Tito II pitanju, koji je, usput rete·
no, proganjao libeJale, onda izgube pa-
met lako je kardinal Boz.an.ić ispravno
rekao II Jasenovcu 2(X)9. da "Bleibmg i
Križni put" nije i ne more biti posljedi-
ca "Jasenovca" (posljedica ćega bi onda
bio Goli otok?), na koncu, II jugokomu-
nističkom genocidu iz 1945. istrijebljeni
su i antikomunistički Slovenci koji nisu
držali koncentracijske logore. titoističk.i
predstavnici masovnih medija II RH bez
dokaza tvrde suprotno. Medutim, takve
suprotne tvrdnje su opasne jer implici-
raju ispravnost pogubljenja minmalno
nekoliko desetaka tisuća. ako ne i stoti-
dobar. dok povijesni revizionizam zah-
tijeva Europski parlament u svojoj anti-
totlitamoj rezoluciji o novom spomen-
danu od 23. kolovoza u spomen na faši-
zam i komunizam. Komunisti su krivot-
vorili povijest: i zato su u Europi rekli
da je ~ban povijesni revizionizam
koji titoisti osuđuju jer revizijom povije-
sti na svjetlo dana izbijaju laži iz agita-
cijske propagande komunističkog parti-
zanskog pokreta. Švicacli Tag=;-
ger javlja da je u Sloveniji otkrivena
masovna grobnica lu Hudoj JamiI sa žrt-
vama komunizma ISJowenien: Massen-
grab mic Kommunismus-Opfem entde-
CktI Samo titoisti izmi.šljaju da je titoi-
zam bio "antifaSistički", jer su moraloe
kukavice koje ne poznaju nikakvu mo-
ralno-političku odgovornost pa mogu

na tisuća hrvatskih ratnih zarobljenika i govoriti što hoće, i koliko hoće, a njiho-
protivno međunarodnom pravu zar0- vi kritičari su etiketiran.i i politički nepo-
bljenih hrvatskih civila dobni II "demokraciji" i "pravnoj drža-
vi" Republike Hrvatske.
Njemačko imenovanje zločinaca
Titov dolazak u Hodu Iamo 1945.
Ako se II Bleiburgu i našlo 1945. "zloći-
naca", nameće se svim hrvatskim izbje- Najsilnije je kada neki dvorski povje-
glicama na bleiburlkom polju kolektiv- sničari bliski Pantovčaku·tvrde da TIto
na krivnja; uz to su malobrojni zločinci nije mao za zlOČine svojih., ili da je iz-
na čelu s Luburićcm pobjegli s bleiblri- dao "depe!u" o zaštiti ratnih zarobljeni-
kog polja prije zarobljavanja, dok. se ka (koja se odnosila na njemačke vojni-
pogJavnik: i vlada NDH nije ni našla na ke.. dok je partizans.ka jedinica koja je
bleibw!kom polju, ali titoisti uporno zaprimila tu zapovijed poslije priključe­
ponavljaju da se na bleiburškom polju na drugoj koja je provodila zlOČine), pri
našlo "puno zločinaca" što ne predstav- čemu 'p~ućuj~ drugu ':de~~" (Titov
lja povijesnu istinu, ali se takvom dog- genocldru brzoJav od 13. sVlbnJa 1945.)
(ispravak: iz pro§loga broja: Pogtješno je navedeno ime slovenskog premijera g.
pahora u kontekstu da je oo pokazao indiferentnost prema trtVama komuo.izmalti-
toizma u Hudoj Jami. Ne radi se o Paboru, već o slovenskom predsjedniku Tiirlcu.
Nap. a.J
 ~ ~
l_
TRAGOM lRJAVA JUGOKOMUNIZMA
Huda Jama stravitan je uvod u ostale
Titove jame (4)
"Sredinom svibnja 1945., kada
je u najvećem dijelu Europe
zvuk bitaka već utihnuo, svoj
vrhunac je dosegnula jedna od
najvećih nacionalnih tragedija
hrvatskog naroda u njegovoj
povijesti ... Hrvatski narod se
nasao pred gotovo nepremo-
stivim izazovom vlastitoga
opstanka, s posljedicama koje
još uvijek 12009., nap.aJ nosi
duboko u sebi. aliljci te nacio-
nalne tragedije i dalje brazde
hrvatskim druStvom. lim vise,
jer prijepori koji cak do
danaSnjega dana postoje u
hrvatskoj akademskoj zajednici
i Siroj javnosti o uzrocima,
tijeku, sudionicima i posljedica-
ma događaja poznatih pod
nazivom BleibUrSka tragedija
hrvatskog naroda ili Hrvatski
krilni put, i dalje onemoguca-
vaju izgradnju suvremenog
demokratskog hrvatskog dru-
stva, gradeći u njemu i oko
njega nove politiCke, društvene
i nacionalne podjele... Posebnu
tezinu bleiburSkim zbivanjima
daje <:injenica da je istina o
njima desetljećima bila skrivana
od Sire javnosti, ne samo u
ondašnjoj Jugoslaviji, nego i u
dijelu međunarodne javnosti,
napose u onim sredinama (npr.
u britanskoj) koje su na ovaj ili
onaj na<:in participirale u tim
zloonima. No, zloon se nije
mogao u cijelosti skriti. On je
ostao saOJvan u srcima onih
koji su izgubili svoje najmilije te
u iskustvu onih koji su, snala-
zeći se na razne na<:ine, uspjeli
prelivjeti Kalvariju, Sa~uvati
svoje Zivote te vlastitim svje-
dOCenjem za sljedeće naraštaje
pokazati svu monstruoznost
ljudskoga uma koji je planirao,
pripremao i izvršio taj zlOOn,
zlOOn genocida, bez presedana
u povijesti hrvatskog naroda... "
(Prikrivena grobi~ Hrvata u
Republici Sloveniji, /Hidden
Croatian Mass Graves in the
Republic of Slovenia!, dr. sc.
Mitja Ferenc, i Zelimir Kuzatko,
zagreb, 2007.)
tkad je II Sloveniji ustanovlje-
O no državno istražno povjeren-. je u Ukrajini holcxJomor, to je u je mjesto Breg u koje su dospjeli pri-
stvo za zločine komunizma, Hrvatskoj Bleiburg i Križni put:
koje II Hrvatskoj nedostaje, otkriveno Osim Hude Jame i 10 km dugačkog ih je stigla jedna partizanska jedinica
je preko 600 masovnih grobnica II protutenkovskog rova u šumi Tezno koja ih je poslije kratkog sukoba'
,t , ,
....'" I
kojima leže posrilrtni ostatci žrtava kod Maribora, kao i Kočevskog zarobila, a zarobljenike smaknula.
komunizma/titoizma, najviše hrvat- Roga, stratišta koja su najmasovnija, Zatim, masovna grobnica u' obliku
skih žrtava, ubijenih ratnih zaroblje- postoji stratište Bistrica na Sutli. protutenkovskog rova u Hafnerovom
nika i protuzakoriito uhićenih, zar0- Istočno od sela, od padine brijega grabnu gdje se nalazi grobište oko
bljenih i smaknutih hrvatskih civi~a. Čehovca prema sjeveru vodio je 180 vojnika iz Hrvatske i Srbije, te
streljački rov u kojemu je u svibnju 20 do 30 slovenskih civila. Nadalje, u
Novo poglavlje o Daksi 1945. ubijeno i zakopano i skriveno svibnju 1945. u Celju su u privreme-
U jednim dnevnim novinama II RH više stotina zarobljenih hrvatskih nim zarobljeničkim logorima komu-
pojavio se gnusan članak II kojemu je vojnika i civila koji su se povlačili nističke vlasti zatočile veći broj
popraćena ekshumacija na otoku pred komunističkom opasnošću. hrvatskih ratnih zarobljenika i civila,·
Tijekom Drugoga svjetskog rata slovenskih domobrana, mještana
Daksi kod Dubrovnika gdje je titoi·
stički partizanski režim komunističke hrvatska javnost je doznala, ne samo Celja slovenske i njemačke nacional·
partije smaknuo u listopadu 1944. o masovnom ubojstvu zarobljenih nosti, kočevskih Nijemaca, nje-
ugledne građane i intelektualce iz . Poljaka u Katyinu, i o komuni- mačkih ratnih zarobljenika i drugih,
Dubrovnika. Autor članlai, umjesto stičkom masakru u Vinicama na odakle su neke od njih odveli na stra-
području Sovjetskog Saveza, nego i o tište.
da vijest poprati zaključkom o.potre·
bi lociranja, optuživanja i procesui-
ranja počinitelja, navodi da će se
sada, nakon ekshumacije, među
pobijenim "ustašama" možda naći i
poneki nevini. Stoga treba naglasiti
da su svi u komunističkom genocidu
iz 1945. pobijeni Hrvati, nevini jer
nikakve istrage nad njima nije bilo
niti suđenja od strane demokratskih-
vlasti, a u pojedinim slučajevim II
kojim je jugokomunističkatajna poli-
cija Ozna vodila "istrage", a vojni
sudovi Jugoslavenske armije marbla
Tita staljinistička suđenja, ljudi su
osuđeni na smrt i smaknuti od strane
totalitarnog režima.
Riječ je o genocidu
Takoder, masovne grobnice su dese-
tljeći.ma, sve do 1990. godine bile
partizanskim komunističkim zločini­ Jedno od najvećih grobišta nalari se u
skrivene i o njima je vladala od ma, kao o partizanskom masakru nad
komunističkog režima zapovjedena i civilima u Prijedorukoji su skriveni
Bukovžlaku. Žrtve su pokopali i sak-
rili u protutenkovski rov koji se pro-
nametnuta šutnja u javnosti, te je u četiri jame kod Pašinca podno
tezao od Linareva Janeza prema tvor~
preko 1.000 masovnih grobnica na Kozare, ili o pokolju Hrvata. na
nici EMO, te u šljunčare, streljačke
području Slovenije, Hrvatske, BiH i Daksi, listopad 1944., i pokolja oko rovove i druge jame, pa i u Smrekov
Srbije bila najveća državna tajna u 400 hrvatskih civila od strane parti-
gaj ispod Bežigrada. Na grobištima
Titovoj Jugoslaviji zato što su u zana nakon "oslobođenja" grada
onome što se zove "Bleiburg i Križni Siska, 6. svibnja 1945., zločin koji je
danas se nalaze zgrade Cinkame,
željeznička pruga, regionalna cesta, .
put" smaknuti nevini ljudi. Barbarin komunistički režim 19. svibnja 1945. carinarnica i neke druge građevine.
rov u Hudoj Jami u Sloveniji zorni je lažno pripisao "ustašama", navodeći
Nadalje, za .vrijeme izgradnje vodova
primjer zločina nad nevinima: zaro- da se navodno radi o jasenovačkim radnici su kod gostionice "Klukec"
bljeni ljudi kojima je skinuta sva žrtvama. . kod Celja; 20. kolovoza 1996., .naišli
odjeća, vezani žicom i smaknuti
na ljudske posmrtne ostatke. Dežurna
metkom u zatiljak. i/ili udarcm tupim Prikrivena grobiita Hrvata u istražna sutkinja naredila je njihov
predmetom u glavu, te potom bačeni Republici Sloveniji
u rudarsko oko, poliveni vapnom, na li situaciji kada su vlasti NDH
iskop. Iznijeli su 64 butnih kostiju,
13 cijelih i više smrvljenih lubanja.
kraju je po njima bačeno smeće a Odlučile povlačenje iz Zagreba. Pronašli su i kosti ruku, svezanih
otvor masovne grobnice zatvoren je hrvatsko civilno stanovništvo u pra- žicom. Osim ostataka tijela tu su
kubičnim metrima zemlje i betona. vilu nije htjelo dočekati "oslobodio- iskopali i različite predmete, primje·
Da su ubijeni krivci, fašisti, Titov ce", upravo zbog mnogobrojnih vije- rice cipele, pojaseve, žlice, češljeve,
režim ne bi svoj zločin skrivao, sti o partizanskim ratnim zločinima čahure, vjenčani zlatni prsten itd.
naprotiv, pohvalio bi se pred cijelim tijekom rata. Ljudi se, dakle, nisu Stručnjaci su na šest lubanja utvrdili
svijetom. Zloćin iz 1945. je zločin povlačili zato što su bili nešto krivi, oštećenja od streljačkog oružja, a na
genocida nad hrvatskim narodom, nego iz straha od komunističke revo- dvjema oštećenja zbog udarca tupim
dakle, najteži zločin po kvalifikaciji lucije koja se valjala hrvatskim predmetom. Nije mogla biti usta-
kaznenoga zakona i međunarodnom i područjima. Kod iskapanja masovne novljena nacionalnost žrtava. ,ali, po
hrvatskom pravu koji je kao takav grobnice u Bistrici na Sutli, istraži- podatcima slovenskog povjesničara
usvojio i Hrvatski sabor, ali koji telji i kriminalisti naišli su na posmrt· dr. Ferenca, riječ je o vjerojatno o
predsjednik Republike negira, kao ne ostatke vezane žico'm. Jedno od hrvatskim zarobljenicima. Foto·
što neki drugi negiraju holokaust. većih grobišta prostire se na livadi, grafije posmrtnih ostataka su užasa-
Istina je da je Bleiburg i Križni put jugoistočno od starog doma vatroga- vajuće ...
holokaust poslije holokausta, ono što ~ca. Jedno daijnje masovno stratište
padnici Hrvatskih oružanih snaga. Tu
U iduđem ,broju - o prikrivenim
masovnim grobnicama HrvalJJ u
Slo~eniji. _
Ja'ii' Goran JURIŠIĆ
TRAGOM 'l.RTAVA JUGOKOMUNIZMA

Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji (5)

krimi pul zopočeo je i osim Hude Jame je od 1990. U Republi- oom prošlosti. i II osvjdćivanju stanov- je bilo prema Ljubljani odnosno mas0-

JE: prije fUm>OIOe _ Ivlađe

op.&l o POVIa/!a!iO, voć u

drugoj PUkMCi 1944. kada 1Ul""'i iIlOO-
llOIJnlOIti pr-.; bili _ od ......
ci Sloveniji otkriveno i obilježeno preko
600 jama i masovuih grubuica iz 1945.
kada je pmizauski režim jugoslavenske
ništva o zlu staljinističkog titoizma.

celje - grubuica ~ 1Iudiuja

vnom st:rati!tu Koćevski Rog. a neki su
svoj tivomi put zamili u Škofjoj Loki i
njezinoj okolici. Na području mj~ Cr-
komunističke partije masovno ubijao U gradu Celju i njegovoj blizini bilo je ngrob nalazi se pet omačenih grobišta
jUgOOIa.....tib POrtiZaIIa. Tada je DIll()-ratne zarobljenike i zarobljene hrvatske i po zametku Drugog svjetskog rata \'ik gdje je izmedu 20. i 25. svibnja 1945.
_ w;.e ijol vile _(prucjeoe Be slovenske civile. Ta ubojstva titoističkog zarobljeničkib koncentracijskih logora. ubijen veći broj Hrvata, među njima i
m6l ob> pola mi1ijima ljudi) _ režima su po kaznenom :zakonu i medu- Dio zarobljenika ubijeoo je naTaZ1ičitim članovi i službenici hrvatske Vlade te
pana zapadu, SIObOdUim hrVaIllk:im narodnom i hrvatskom pravu ratni zloo- mjestima,' nekoliko tisuća njih II članovi njihovih obitelji koji su pri-
b1ljevima ••. Vijesti o ZIOČiUima portiza- ni, zločini protiv čovječnosti i zločin go- Barbannu rovu II Hudoj Jami kod padali skupini od 69 osoba koje su bri-
na i Jugoslavenske mnije na "O&\obođe­ nocida koji je počinjen II ka.lvariji koja je . Wkog blizu Celja. Jedno od grobišta tanske okupacijske' vlasti u Austriji
oim" _jima bile lU zasll'a!uju6o, i II kolektivnu svijest hrvatskog naroda nalazi se II Zgomjoj Hudinji. Tu je za 17.5.1945. predal~ jugoslavenskim via·
UagUaIe lU brojuo civiluo !IIllUUVllilltW utisnuta kao pečat s natpisom "Bleiburg vrijeme rata iskopan protutenkovski rov stima. 15 najznačajnijih ljudi iz ove sku-
da Be povlači zajeduo slbivlII8blm, "",1 i Križni put". kojeg su u svibnju 1945.•.oslobodioci" pine, članovi vlade NDH. odvedeni su u
wjstum n . Pr=ajuplavaJlltim izro.
po imenu demokratske vlasti u Slove- upotrijebili za grobišta 40 žrtava komu- zagreb gdje im je od strane jugoslaven-
rima, IS. i 16...ibuja 1945. gOdiDC, S
niji. Hrvatskoj, BiH i Srbiji, države i nimla, 37 muškaraca i J žene. Osim skog staljinističkog pravosuđa bilo su·
Bleibur!kDgpoljaje ujugoslawmko za-
pudručja na Iroj""" se u Tiloyoj Jugos- posmrtuib ostataka iskopaue su tičaue deno. te su ob~ medu· njima i knji-
robIjeuilm> odvedeoo, ili je do 22. svi!>-
lavji u tajnosti u poraću Drugog svjet- zamke kojima SU bile vezane kosti pod. ževuik, doglavnik i veleposlauik NDH,
uja od ...... Ilugk:za bilo iZrUi!aIU, ob>
100.000 p;p.tmb 1IrVMXih ...-Dh skog rata događao i odvijao najveći pia-- laktica. što znaći da su osobe prije uboj- Mile Budak. dok je njegova ka silovana
_ knjima valja PidOdlI<i i _ - nirani i. organi.zin.n.i pokolj nakon ~ stva bile vezane 1icom. Najmanje 25 i masakrirana Većina maloljetnih 0so-
ti, lli uqxijqxlm:l VeIiti broj civila. od causta, zvan holocaust nalcoo boJocau- osoba wm10 je zbog oštećenja glave ili ba, djeca. hrvatskih du100snika bila je
BIciburp lU Be Za'UbIj<Đi Hrvati uglav- sla, nisu pmcesuiraIe niti jednog jedinog mozga streljačkim oružjem, o čemu ubijena u Cmgrobu. Neki od ubijenih
uom UmJjCnVaIi. pom 1JraVOgJada i počinitelja zlačina, što je dokaz u ko- govore utvrdene ozljede lubanjskib Hrvata u Cmgrobu su: barun Alpi Rau·
S1ovaJjgradccu, pr=a - . . • oui likoj mjeri su nekadašnji pripadnici ju- kostiju. Lokalno stanovništvo potvrđuje ch, dr. Zvonimir Cihlar. Franjo Keller,
knji do ..... ili umarilxntim~­ gok:.omunističke tajne službe iz protuna- da su žrtve tamo dovezene iz nekih dru-
Ivan Prpić. Lucijan Blatekovi~. kći mi-
kOVItim rovovima U Temom. nisu bili rodna Odjeljenja za wtitu naroda, parti.- gib krajeva. Pronađeni predmeti
nistra. Frkovića, Mima, urednik HrvaIs-
Iikvidinmi, dalje lU U ZaOOIjmiČIrim ko- :umski UlpOvjednici Jugoslavenske ar· potvrđuju prelJXlStavku da se radi o sku·
kog lista Franjo Babić i dr. Ovo grobište
Iouama U _ p:avaca kroz Slove- mije i dužnosnici bivše kom~stičkepa- pini vojničkih osoba, većinom pripad-
je prvi puta bilo obilježeno tek nakon
Iliju tjcnmi pana _ i jUgOiBtOIW rtije bili za§tićeni od strane predstavnika nika Hrvatskih oružanih snaga NDH.
pada Berlinskog zida, 1990. godine. (u
ldalje kroz Hrv.au. BiH, i Stbiju, gap.- postkomi.tnističldh vlasti u tranzicijskim Povijesnom arhivu Ljubljana nalazi se
I..." (Prikri.... grobi!ta Hrvata U Rt>- državama ex-Jugoslavije. Dok u Hrvats- emg,oo - grubilfe emg,oo
jugoslavenski dokument O tome zloči­
publici Slova>ijilHiddcn crolltian Mass koj vlada podmuklo mrtvilo. u susjednoj Jedno od najznačajnijih sabirnih mjesta
Ora... in lhe R<:PUbIiC of SIovmia, dr. Sloveniji. gdje su takoder u pravilu na ratnih izbjeglica koji su bili vraćeni iz nu.)
sc. Mitj. Ferenc. ŽClimir Ku1atko. vlasti bivši komunisti, postoji živahna Jesenica. bila je Škofja Lob. Većinu
Z1lgrel>.2fXTI.) aktivnost u raščišćavanja s tamnom stra- antikomunističkib izbjeglica usmjereno

SVJEDOtENJE O BEZBO'l.NOM KOMUNIZMU

Zatvor za otvoreno zastupanje re

Don Anto Baković 19. lipnja ove godine
postao je zlatomisnik. Svećeničku godi·
nu obilježio je izlaskom novog naslova
Batinama do oltara.. tita se kao triler. U
Predgovoru autor ističe: "U ovoj knjizi
opisujem svoja sjećanja na četverogo­
dišnju robiju (1952. - 1957.). na koju
sam osuđen kao student - bogoslov na
odslužeuju vujhog roka od Vojuog suda
u N'l!u. Kamu strogog zatvora izdržavao
sam u kaznionicama Niš i Zenica. Prošlo
je pola stoljeća od ovih događaja, o koji·
ma sam šutio. ćak ni svojoj najbližoj to-
dbini nisam nikada O tim događajimapri-
čao, posebice o mučenju II podrumima
niške kaznionice. Nisam o tim događaji-
ma pričao ni braći svećenicima. Možda
je razlog moje šutnje i einjenica što je na-
kon ove prve robije od četiri godine vrlo
brzo dOOla i moja druga robija od šest
godina".Ovdje je riječ o patnjama i pro--
. za što bi ih se moglo optužiti! Stoga je
gouima nad katolikOm. llivatom, tije·
kom komunističkog tota1itarnog n:žima
u razdoblju kad se drugim metodama PI'-
ovodila bleibunka politika totalitarnoga
komunističkog n:tima u Jugoslaviji.
Mnogi ~ se pitati o motivima koji su
Bakovića nagnali na pisanje ovih sje·
ćanja. on ih ne krije. Nagovarali su ga i
biskup Ćiril Kos i kardinal Franjo šeper.
''Ne činim to zbog sebe, nego zbog onih
golemih progona koje je Katoličkacrkva
u Hrvata podnijela za vrijeme komuniz·
ma, a o kojima se danas tako malo zna i
piše. Nismo obradili p ni svećenike •
mučenike, a kamoli svećenike robijaše!
Bojim se da je još malo ostaio na tivotu
svećenika robija>a. Npr. od kakvih pede-
setak svcćelUh robijua koji su pedese-
tih godina robijali sa moom u zenici dok
ovo pi§em samo sam ja još na životu".
zašto su bogoslovi i svećenici bili opIU-
ženi? Odgovor !Je nalazi na 216. stnmici:
"N"Jkakva krivica nije postojala, nikakva
nedisciplioa, nikakva neposIuJoos~ oil..
svima·glavni razlog osude bio zapravo
onaj donesen na V. plenumu CK SKJ
1953. godine na Brijunima, a on je dao
jasan zadatak svim jugoslavenskim k0-
munistima: pooštriti mjere prema Crkvi -
do uništenja! Crkvu je trebalo uništiti· to
je bila direktiva Brijunskog plenuma
CKSKJ iz lipnja 1953. godiue". Sada je
godina 2009. i upravo je ovih dana pred.
sjed.nit. Mesić t · Qvao nekolicinu
VOOICih dužnosnika CK SKH. sastavuog
dijela CK SlO. Ne mamo kad su se i jesu
li se odrekli zaključaka svojega ''plenu-
ma" iz lipnja 1953,
Ne samo na tom mjestu nailazimo na šui
okvir i kontekst u kojemu je stradao tada
mladi bogoslov Ante Baković. ''Dakle.
svi su bogoslovi osuđeni zato što su po-
goslovi, zato što žele biti svea:.nici! Tre-
balo ih je od toga odgovoriti! Onaj tko
nije htio milom napustiti 'popovsku ško-
lu'. nadali su se da će popustiti silom pa
bi ga strpali u zatvor... Dakle 'otvoreno
zastupati n:ligiju' bilo je kazneno djelo
prema zakonu koji se primjenjivao u
JNA".
Knjiga obiluje manje poznatim i posve
nepoznatim detaljima ne samo autobio-
grafske vrijednosti. nego i vezanih za
tiJ< prilike i oeprilike pedesetih godina.
pa i zbog toga može poslužiti zainteRsi-
ranom čil3telju koji bOCe iz prve ruke sa-
mati više o bezbožnom kamkteru komu-
nističke ideologije i prakse.
Don Anto Baković autor je više naslova,
medu njima i voluminozne knjige Hrval-
ski lJlMtirologij XX. stoljeća. plod istra-
živanja dugog 17 godina. Utemeljitelj je
Hrvatskog populacijskog pokreta i neu·
marni zagovornik: demografske obnove
Hrv.... (N. Piskać) .
kfii'
TRAGOM ZRTAYAJUGOKOMUNIZMA

Sldvenijćti!J?!"!puna grobi~ta (6)

Nakon sto je marSal Tito zapo- lugo<laviji '"'"' mje vrijedio je< .usu bili spcIeolo<koga projek>a I"'f. m-, 1.0= š.· !hv...... muni '" poginulih Iuvalilih 1><.
vjedio jednom .srpskom ađutan- Jugoslaveni., bili su aotik.omuoisti i brval.ili unna speleokn.i su II svibnju 1999. godine anitelja koje njene vlasti besramno osta-
•. " '" patrioti. II slovenskom Drensk:om ReUu ispod sloja kamena na dnu 40 m dubokog vljaju II oewedenim i neobiljetenim gro-
tu, .SIIe pobitil ,pOCeo je 81- postoji masovna grobnica kod polOka ".,.,.,... doIrum<ntinili posmrtne <>".tl«, bokama i grobovima. OVom prilikom '"
eiburg i Kri1ni put". ili drugim Sldica gdje je II svibnju 1945. bila 7MOI>- Skupina policajaca istraf.itelja 2002. je treba prisjetiti da su "osJobodit.clji" oslobo-
rijedrna otvorena je. sezona ljena i razoružana skupina Hrvata koja se podrobno pregledala okolinu i otkrila veći dili i groblja II Drugom svjetskom ratu
, . , povlačili pred parti7.anima i njihovim hor- broj čahura, ostatke gipsa, wnjetne drvene poginulih hrvatskih vojnika sravnivši ih sa
lova rlC\,~rvate. Nrtko do danas dama zla koje su sa sobom donosili k:omu-
noge (proteze) itd Medu pobijenima nala- zemljom. kao na primju na ~bačkom
od po6nitelja iz partizansko-oz- nističku revoluciju. odnosno smrt.. Nekoli-
rili su se ranjenici i bolesnici. žrtve komu- Mirogoju. Kako bi se opravdala takva mi-
naškog kriminalnoga milijea i ko, zaroblje~ J:h":ila je ubijeno n.a li~adi
nizma kod Konfi~ su prije ~maknuća b~e sija zla uklanjanja grobova vojnika suprot·
. .... ed d vezane žicom. a IStraga grobišta vođena Je
kOJa se prosure izmedu potoka Sldlca I ce· ne zaraćene strane, titoistički režim iz-
Jugoarmije niJe pr su om ste Vidta)n.Pilitajn ~ električnih s.tu- po arbcoloSkoj i anlorpološkoj metodi. mislio je priču da se radilo o fdistima, a
demokratske Hrvatske OOgova- pova 4! l 42. ~go ~Ište ov~ skupine Što se više takvih i slićnih masovnih grob- fdisti su zvijeri i tko !ali za zvijerima!?
rao za taj zk:K:in, iako je pođnj- ~~~ ~ : : : : u : : ni~.i s~~ta pronalazi,. vodeći .~a~~ No, toje bila ~agi~ij~propa­
en ztoon genocidal ~ Rebro . ~id . _ Pilita· pod političari više hvale Tita, lakO su t1to1Stlčlci ganda u LenJIJIOVU stilu. Etnička I klasna
padinom U t cestu kod~ ~~ rd.imjugoslavenske komunističkepartije i čišćenja koja su partizanske vlasti provodi·
.... tipnpooorul94C......h. 88" II~~ njena produt.ena ruka revolucije - ozna, le nakon Drugog svjetskog rala, a koje je
mJi, je u ~u ..1. I"""'JCOO "....... ......hl; ..s...L. atilo ~_ •.C_ 'vile ~' ,
Dobruftoj Vasi, u RepublK:i Slove. N . . sredi!njib zatvont zloglasne' _ l""'''' te :!rtve. uvuuV w Y~ cl U 6'~vuna t

U niji, oko 300 m istoćno od toga mje-

sta. 10 m od lijeve obale pocoka
Mlaka. jedoa "Jl'ka partizanska jedinka
Jugoslavenske armije u noći od 17. ILa 18.
svibanj 1945. zarobila je i potom strijeljala
vik od 40 hrvatskih vojnika koje su mje-
štani poslije pokopali u dva iskopana rova.
sa strati!ta se
spasio Antun Ikić koji je o
tom događaju napisao knjigu.
od o...ab>g Rdn do KOOfiDa
Na grobištu od 1998. stoji križ u
na pobijene ljude čiji život u obnovljenoj
_~ ~
.......omumsb
.c h ' li'"
"'Odjel' . za zdtiw naroda" ko'u
:zovausttojili ~ oficiri tajne si~
.
tajne po cIJe clDl_~6a
...!:! Gdje .. ~'-.' ..-.o...
..... .....- ~
od 12. do 14. svibnja 1945. na prostoru iz-'
mjestima u Hrvatskoj i BiH bo i u Srijemu
koj' -. " . S..,,··
I je pnpoJCn II.IIJl,
..-.; ':'__. . 1 - ' .
_-.to ~l·
stičke dijelove hrvatske inleligenc~je. i
NKVD j njemački oficiri si služ. medu tijesni Huda luknja do sedla kod Mi- osobe od ugleda u dru!tvu, dokazalo Je ts--
be od ~ službe GEST~'. its- slinje vodile su se taktičkeborbe između pravoost polumilijunsJc.~ zb~~ iz za-
dienst. SO, odvedenje 24. lipnja 1945. veći 17. divizije Jugoslavenske annije i povla· greba prema zapadu 5. I 6. SVIbnja 1945.,
broj rn<>ill".robljeoika kojima je izgubljeo ""'" jedinka 0ndBnih ...... NDH, U je< mje bilo _ do<ekati <>će1K<oe
svaki trag, sve do pada komunistićkog Ber- ~tima Gornji Dolič 1,2 i 3 tamlJlmji su marksiste koji su svoju bl;utaloost pokazali
linsk.og zida, nazvan u propagandi k:omu- mještani zakopali izmedu 80 i 100 ~ i tijekom rata, nemilice ubijajući ratne za·
ni.sta "aotifahstički obrambeni zid". Smak· ginulih htva1Skih vojnika i civila. Dok Sa· robljenike prema onoj cinićnoj boljševič­
nuti ratni ZJII"Obljenici bili su pripadnici slo- veza RepubliIca Njemačka s pietetom ure- koj uzrečici: Gdje se lclt:: ima j ocpada.k.t!
s~mcn venskog naroda, njih OO, zatim, iz hrvat- đuje diljem Europe i sjeverne Afii.ke grob-
skog naroda 26, i 2 Srba. Naime, u okviru Ija poginulih njemačkih vojnika, Republika

HRVATSKA POUTICKA EMIGRACUA I "ELABORATI" SOB-A, SSUP-A I SIO-A

Na kojim vrel'ima se'gradi istina

o iseljeničkim organizacijama'?
"t:nlske prtije" isto:!:ooeuropl.rijetke, taj je pogodan povijesni trenutak; Ustroj IIIS-a mladih slu!atelja mala taj jezik. Kako je

E
SU
kili «kfava pod ~ diri.gCIll-
.iskoristilo hrvatsko dd.avotVorilo vodstvo Jasno. za uspostavu dd.ave Hrvatske i za rad te ustanove bio usko povezan sa zbiva-
pe1ic:o:n iZb&CiJe 1948. tomuoi-' 'ia ostvarenje sAmostalne demokratske dr- njezinu obranu .najzaslužniji je hrvatski na· njima na bojiJnici, taj su važan i prijeko
tave Hrvatske. Dotada!nji svemoćni ko-
SIi&U Jugoslaviju jz SVQje ,.,obiteljt... i vod- rod u Qomovini i tada!nje njegovo vodst- potreban posao obavljali mladi djelatnici
stvo KPJ poglasile jzdajrričkim događaji muoističk:i nasilniili režim nije više imao vo. No, treba priznati da bi taj glavni nacio- koji su na tečajevima bili za nj osposoblje-
su 1989. i 1990. dObZaIi tato je ojelina snage ni moći sprjeć8.vati osnivanje demo- nalni cilj bio mnogo teže ostvariv da nije ni. PogLavito u vrijeme priprema za oslo-
opstojnost unatoč toj činjenici. ovisila Oop- kratskih stranaka od Vladivostoka do Jad- imao onako soažou mornlnu. političku, boditeljski pothvat ..Oluja", za koji je s 0b-
stojnosti komunističkog t:otalitaristič rana. Tako je u tom previranju i povijes- materijalnu i inu POtPOrU i ~ svog ise· zirom na ulogu Uncroa' zele",? svjetlo dao
sustava u Europi, Ato je brVaISb. dd.avotvo-- nom trenutku .domslo hrvatsko vodstvo na ljeništva, kad mu je ta potpora i pomoć bila Washington, a svrhovito i operacijski je
ma antijugolrorTumisfjčka mrigmcija up- osnovi hrvatske pomirbene ideje organizi- najpotrebnija. bio povezan s pobjedničkim susretom s
0010 .,utopijski" povezivala zbog toga ju ralo hrvatski narod u Domovini, a za taj je braniteljima do tada opkoljenog Bihaća,
Kada je nakon proglašenja hrvatske. i slo-
je brojčaoo i politički ne:maIDa ljevičanka trenutak bilo organizacijski i idejno pripre- koji je nakon osmanlijskih osvajanja Kiba-
venske drlavne neovisnosti i kratkotrajnog
~ koja ~ u ~ji također. bila mljeno i njegovo iseljeništvo. Stotemi po- rata u Sloveniji na Hrvatsku napala jugos· ve, većeg dijela ~e i dijela Dalmacije
poj8vila, ~vala ~:se ~ ~- kre~ političkih, promidžbenih i inih lavenska vojska zajedno s paravojnim 1526. bio još 90. godine jaka hrvatska 0b-
~ ~ podmđilavan~tičkim društvenih djelovanja u iseljeničkim zajed- postrojbama iz Srbije i oslanjanjem na ire· rambena utvrda.
imCreIima z8p'doib. sila. U bo su.km- nicamabilesuemigrantskepolitičlc.eorga-­ dentističke diverzante, slabo naoružani hr·
tebtu najtučJ.jivije optu:lbe bile ~ nizacije. premda je među njima bilo orga-- vatski branitelji uspjeli su zaustaviti dobro Obilje b>mlrokcija <> ~
~ POOV ~ 4JlSkhodi1.~ nizacijs.kih glo1.mja, o&trih polemika i fra.-

=
oaorutanog i nadmoćnijeg agresora. ali je .........jama
~.(Hop~?~tihopCu1bi~- b:ijs.kih raskola, sve su načelno bile protiv
VIjCOO ~~ T~ ral90.
:se .. U::=:
Jugoslavije i za uspostavu hrvatske države.·
gotovo trećina hrvatskog područja i dalje
bila pod njegovom oIrupacijom. Glavne su
Budući da je iz iseljeni!tva stizala obilata

;v:::
SRDili i SSUP-a"1
~~
_"'Lo .--_.. sudar
. - - ......-&....
Slomom komunističkog totalitarističkog
sustava u Europi, koji je vladao i u Ju·
gosiaviji i nakon što od 1948. nije fonnal-
no biJ.~ u n~~ov~j "obi~ljT', wušio se u
tom ~Jelu SVIJda I posto?čl ~ uspo-
~vljen I ~~: ~ temelJ~ dV8Ju t~l~
~ki neponurlJlvih sustava između kOjih je
Jugoslavija ~a ulogu. tampon <.bUve,
nakon neuspjelog pokušaja. stvw;anJa Bal·
kanskog pakta 1952. u kOjem su, ma
zamislima, trebale biti Jugoslavija, Grćka i
Turska.
beIjCOiCi za HrVmIkn. JXOCiV Jugoelavijc
Kako su promjene tako velikih razmjera
SOk Članovi tih organizacija istodobno su bili
članovi u hrvatskim katoličkim ŽlIpama. u
športskim i kulturnim drmtvima, vodili su
i wl:divali hrvatske knJgovalne programe
na krugOvalnim postajama etničkih zajed-
nica. Organizirali su dobrotvorne zabave,
proslave nadnevaka hrvatske drtavnosti i
protujugoslavenske prosvjede. Tako je
širena i jaćaDa hrvatska nacionalna svijest,
pa kad je predstavnicima novoosnovanih
hrvatskih stranaka u Domovini omoguće­
no posjećivanje hrvatskih iseljeničkih zaje-
ere dnica, U tako stvorenom 011llĆjU priređiva­
oe su im dobrtxJOOlice i organizirani veliki
javni skupoVi. i tako je stvarano još čvršće
povezivanje hrvatskog naroda u Domovini
i njegova iseljeni!tva
teljemičke i c:estovne prometnice bile pre.
kinute., bez kojih se .nijedna dd.ava ne
mote dugo odd.ati, a mnogi hrvatski gm.
dovi i sela od Vinkovaca do Dubrovnika
bili su .na dometu agre:sorskog topni!tva. U
takvim je okolnostima hrvatski dd.avni vrh
donio odJuku da treba ustrojiti Hrvatsku
ixvještajnu slutbu (HIS). Odluka je done·
sena krajem ožujka 1993., a ms je ust-
rojen savjetodavnom i sbučnom potporom
Sjedinjenih Američkih Država iz kojih su
u međuvremenu stigle i suvre~ne elek·
Ironske naprave.
Jezgru zaposlenih u toj ustanovi tvorili su
visoko1kolovani mladi djelatnici.. Strućna
su predavanja drtali Amerikanci. .na engle-
skom. što nije bio problem, jer je ve6na
humanitarna i ina polJlClt Hrvatskoj i
Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a u tome
političke organizacije imale kljUĆI1U ulogu,
iz ms·a je posrednim putem zatražen u
kratkom obliku sa1eti uradak: u nazivima i
djelovanju tih organizacija. Uradak je imao
infonnativnu svrlm, a preslike su dobili i
djelatnici koje je to zanimalo. Jedan je dio
objavljen i u knjizi "Tajni rat Udbe protiv
hrvatskog iseljeništva" koju je napisao Đo­
te Vukušić, a nekoliko odjeljaka u clooekle
iunijenjenom polemizirajtJĆem kontekstu
u feljtonu ,.Rat prije rata" Ito u ,.Hrvats·
kom listu" u nastavcima izlazi od 15. sije·
čoja 2009. Hrvati koji su proveli u emigra-
ciji nekoliko desetljeća Mijekom tog vre-
mena'bili djelatni u emigrantskim organi-
zacijama, a nakon toga imali prigodu
 I-~
TRAGOM ZRTAVA JUGOKOMUNIZMA
Krvava staza 1945. - godine koja se
like je Marxova teorija opasna
K vidjelo se po šovinističkoj fiJipi-
i velikosrpskoga ideologa Ni-
kole Stojanovića II pamfJetu "Srbi i
Hrvati", objavljen II glasilu Srpske sa-
mostalne stranke, Srbobran. u zagre-
bu. 1902., kada je beogradska tadija
nagovijesttla hrvatskom narodu rat do
istrebljenja, pod sintagmom Do istrage
vaše ili naše. Cilj jugokomunističkoga
genocida iz 1945. bio je istrebljenje hr-
vatskog naroda, na tragu srpskog na-
cional-šovinizma II simbiozi s totalitar-
nim marksizmom. Po istom receptu
kao 1945. je i pakt izmedu komunista i
čelnika doveo 1991. do novoga krvo-
prolića nad Hrvatima II velikosrpskoj
agresiji.
Po istom obrascu nastao je velikosr-
pski pokolj II Srebrenici i na Ovčari,
kao i II Hudoj Jami. Temom, Kočevs­
kom rogu, Maclju i Jazovki gdje su ta-
koc.1er od tzv. "antifašističkih oslobo-
dioca" smaknuti ranjenici (iz zagrebač­
kih bolnica), kao na Ovčari ranjenici iz
vukovarske ooInicc. PO istom obrascu
II JX>lkozarskom ~incu kod Prijedora
je srpski partizanski režim jugoslaven-
ske komunističke partije nad četiri ja-
DA VELIKOSRPSKA AGRESIJA NE ODE U ZABORAV
Balkan
Velikoj dvoranJ Nadbiskupskog
U sjemeništa u Splitu nedavno je
predstavljena knjiga kapetana
bojnog broda u miru, Zvonimira Franj-
kovića "Balkan u crnini". O knjizi su
govorili Ivica Mlivončić i Josip Jović,
novinari i publicisti, general Marinko
, j\TSKOSWVO
"'"
me ubijao hrvatske zarobljenike, svib-
nja i lipnja 1942., sveukupno oko 300
žrtava. DaJde, jedna JX)već3 "Ovčara"
već u drugoj godini komuniStičkog pa-
rtizanskog ustanka.
I Gornji Dolič skriva tnve
Gornji Dolić u Sloveniji je jugokomu-
nistićko stratište s pobijenim Hrvatima.
Na livadi uz rub šume pokopano je tra-
je ljudi, JX)ginulih u bitkama za: vrijeme
povlačenja prema slovensko-austrijs-
koj granici. Da se radilo o sustavnom
planu za istrebljenje hrvatskog naroda
govori i logika, naime, lito je poslao
svoje eskadrone smrti da prate hrvat-
ske izbjeglice koje su potražile spas na
zapadu gdje ih je dočekala izdaja, i re-
patrijacija smrtnim neprijateljima, tota-
litarnim komunistima maršala Tita.
Bio je to holocaust poslije holocausta u
Europi, 1945. godine kadaje (li60rnlni)
zapad komunistima vratio preko 2
milijuna izbjeglica pred ;italjinove bor-
-dama zla. Komunistima ru1e biJo dovo-
ljno što su njihovi ratni neprijatelji na·
pustili Hrvatsku nego su ih htieli su-
stići i potući, kako bi se rije!ili konku-
rencije u borbi za vlast, i osigurali si-
• •
U crnini
Krdić, admiral Ante Budimir i autor.
Autor na više od 650 stranica obraduje
na osnovi dugogodišnjeg prikupljanja
relevantnih činjenica i vjerodostojnih
materijala ratna stradanja u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj u prvoj JX)lo-
vici 9O-tih g9dina. Opisuje politićku
tranziciju, te prezentira niz činjenica i
spoznaja o ratu na prostoru bivše Jugo-
slavije. Otkriva agresiju Srbije na BiH
gdje je poginulo više od en tisuća mu-
slimana, dok su istodobno uvezli naj-
gori islamski fundamentalizam i mu-
džahedine, koji su u BiH {X>Ćinili straš-
ne JX)kolje.
Knjiga donosi i više analiza velikog
broja drugih autora, poput Carla Gusta-
va Strohma koji uJX)zorava na potrebu
b'anSformacije Daytonskog sporazwna
i ukidanje Republike Srpske. Tu je i
izvadak iz knjige Aorence Hartmana, u
kojem ona prikazuje dvoličnost medu-
narodne zajednice i velikih sija na pri-
mjeru rada Haaškog suda koji nije sud
pravde, nego sud politike. Zatim je na-
značena perfidnost medunarodne zaje·
druce koja je dopustila Miloševiću da
pokrene rat. nije ga
zaustavila. U knjizi
je izložena i geneza
nastanka srpskog
mita. Malo je pozna-
to da su obranu Sa-
raJeva prvi pokrenu·
li Hrvati, kao i to da
dogovora o podjeli
BiH izmedu Tuđma­
na.i Miloševića nije
bilo. To je mit. tvrdi
gume okolnosti ul instalaciju komuni-
stičke diktature, kao što svjedoče bri-
laOSki dokumenti u kojima se sJX)m.inje
strahovito etničko čiJćenje od strane
partizanskog režima komunističke par-
tije koje su titoisti provodili u isto vrij-
eme u hrvatskim mjestima. gradovima
i selima dok su pratili hrvatski iz-
bjeglički zbijeg iz zagreba prema Za-
padu, s ciljem likvidacije i jedne i dru-
ge skupine hrvatskog naroda. Tako je u
nekadašnjoj vapnenici izmedu ceste za
Kozjak i JX)toka Glažarica na području
Gornjeg Dolića pokopano 1945., pret-
postavlja se, izmedu 6 i 20 JX)ginulih
hrvatskih vojnika. U samoj blizini koli-
bice na imanju Gornji Dolić 64 A po-
kopano je, JX) podatcima slovenog dr-
žavnog povjerenstva za istraživanje
prikrivenih grobnica, izmedu 20 i 30
hrvatskih vojnika. ~atska nije uredi-
la ovu masovnu grobnicu.
GradiJČe, TrobJje...i nove ulice TimI
Na grobištu u slovenskom Gradištu na
jednome imanju nalazi se se masovna
grobnica sa skrivenih 12 ubijenih ljudi,
žrtava jugokomunizma. Nadalje, na is-
tome području nalari se i masovna gro-
pisac. Autor postavlja pitanje: Zašto ne
reći istinu o tome tko je bio napadač,
tko se branio i tko je pobijedio? Zašto
bi se Hrvati morali ispričati? Sve što se
u ovih 18 godina događalo na ovim pr-
ostorima, šlO se događa danas. poka-
zuje da medunarodna zajednica ne
odustaje od svojih strat~kih ciljeva,
piše autor. Medunarodna zajednica i uz
pomoć Haaškog suda pokušava napi-
sati i nametnuti krivotvorenu JX)vijest.
"Hrvatskaje 'Olujom' pobijedila u ov-
om ratu na teritoriju Hrvatske, suprot-
no volji medunarodne zajednice koja je
tražila da Hrvatska u Hrvatskoj ućini
ono što je učinjeno u BiH. Da barem
djelomično prizna rezultate srpskih os-
vajanja i SIPSkU autonomnu oblast kroz
plan Z4. Kada je Tuđman to sredio,
pokrenuo se moćni mehanizam koji je
trebao naknadno osporiti Tuđmanovu
U VITEZA KRUNICA
Nagrada Gordani Turi(
red prepunom dvoranom Hrvatskog institUta za povijest u zagrebu prOOlog ćet­
P
vrtka svečano je urućena Zlatna plaketa Gordani Turić, autorici knjige "U vite-
za krunica", kojaje pobijedila na desetom natječaju za najoolju knjigu iz hrvat-
skog. Domovinskoga tata Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rala
Podravke (UBIUDR). Plaketu su zajednićki urućili ćlanovi Prosudbenog suda MiJja-
na Babić i Mladen Pavka-
\'ić, dok su na svećaoosti,
pored nagrađene autorice,
govorili Andrija Hebrang i
Vesna Škare-otboll Tom
prigodom, MiIko Kovače­
vić UClJČio je predsjedniku
Udruge branitelja Podra-
vke Mladenu Pavkoviću
"Brončanu plaketu" Hrvat-
skog sabora kuhura, za tO-
godiSnji uspje.mi rad po-
dravkine udruge. (mp)
vraća! (7)
bnica Troblje neustanovljenoga broja
žrtava komunizma/titoizma u nekadaš-
njem protutenkovskome rovu na desnoj
strani ceste Slovenj Gradec - Dravog-
rad. Masovnu grobnicu u Barbarinu
rovu u Hudoj Jami već smo ranije s~
minjati. Zanimljivo je primijetiti kako
je većina skupštine grada Ljubljane, ne-
posredno nakon održane tiskovne kon-
ferencije slovenskog državnog povje-
renstva za istraživanje prikrivenih gro.
bmca u vezi Hude Jame, imenovala je-
dnu ulicu u glavnom gradu Slovenije
JX) glavnom počinitelju odnosno nalo-
godavcu masovnog ubojstva u Hudoj
Jami, Josipu - Brozu, maršalu Titu. Va-
ndali su kapelicu ispred Barabarina r0-
va išarali partizanskim parolama "Smrt
fašizmu", i "Smrt domaćim ldomaćimf
izdajalcem (tzdajicama!". Uz to su nari-
sali i totalitarni znak kom4]1iz.ma, crve-
nu zvijezdu petokrnku. U potrazi za
grobištima nailazimo i na ono u urbanoj
okolini Kamnika, na Cuz.akovoj livadi,
gdje je I l. svibnja 1945., na rubu bare
(danas područjejedne tvomi<e) ubijelIO
oko 500 zarobljenika, žrtava komuniz-
maltitoizma.
W GoomJURJSIĆ
pobjedu. U skladu s tim {X>Ćeo je pro-
ces dovođenja poslušnih ljudi u hrvat-
sku JX)litiku, počeo je proces medijske
indoktrinacije da bi se raspodije1ila
krivnja, da bi se prihvatila sotonizacija
Hrvatske i otvorio prostor za rehabili-
taciju Srbije"; Na kraju knjige autor
postavlja pitana, ali i daje odgovore,
primjerice - zašto je od zavrSetka
Domovinskog rata preko 1600 brani-
telja izvršilo samouoojstvo'! Gdje su se
izgubili visoko obrazovani domoljubi -
branitelji, koji su se po raznim osnova-
ma istaJdi u obrani u domovinskom
obrambenom ratu? Zašto opet mora
postojati kriterij podobnosti, a ne struč­
nost i karakterne osobine? Poruka je
knjige, kako je istaknuo autor, potreba
za mirom na Balkanu na osnovi istine.
W Ivica LUETIĆ
-
 TRAGOMlRTAVA JUGOKOMUNIZMA

Krš;ko, LaJ'lomno,Ljubljana... (8)'

području Kamniške Bistrice II Kamnik postavila je u travnju 1994. ni hrvatski ratni zarobljenici. U dijelu slovenski domobrani, pripadnici Hr-

N Slovroiji nalazi se grobište Dol·

ski plac II kojemu je partizanski
režim jugoslavenske komunističkepar-
groblja pokopani su u blizini slučajoo vatski on$mih snaga, i civili. zbog ja-
obilježje u blizini mjesta, u šwni, na
kojem je, navodno, jedna crnogorska otkriveni posnutni ostatci Hrva1.a. Da kog zaudaranja iz ponora za nekoliko
partizanska jedinica pod zapovjedništ-
su hrvatske vlasti nakon pada 'TItove dana i zbog zagađenja vode dollo je do
tije skrio već broj ubijenih zaroblje- vom maria.la 'TIta ustrijelila 10 do 15
Jugoslavije bile zainteresirane, mogla zaraze stoka i prosvjeda mještana u
nika. prije svega hrvatske narodnosti. je nad tuvalskim žrtvama kOmunizma okolici, pa su 12. i 13. lipnja 1945. nje-
ljudi, dovezenih iz logora u .Kamniku.
koji su na egzekuciju dovedeni iz logo- Na spomen-obilježju, u obliku križa.biti učinjena DNK analiza iustanovlje· mački ratni zarobljenici tijela podigli iz
d II Kamniku. Masovna grobnica je pik: "Umrlim nasilne smrti po vojni na njihova rodbina. te kosti hrvatskih ponora i na nosilima prenijeli u iskopa-
veličine 5 puta 17.5 m. Oko 500 metara 1945. Skup.ščina občine Kamnik. april
mučenika prenijete u domovinu.i do- ne rovove u 200 fi udaljenu Kucju do-
udaljene od donje stanice žičane 1945." stojno pokopane. Do danas kod odgo- linu. Ponor je ograđen drvenom ogra-
uspinjače na Veliku planinu nalaze se vornih nema interesa, naprotiv, sa dom. Godine 1994. progIa.šen je kultu-
na svakoj strani ceste po dva hwnka _ Mi ti se kunemo.... prijezirom se o tim žrtvama laže iz ne- rnim spomenikom. Iako u Hrvatskoj ta-
grobišta Kopišče l i 2. U njima su II Krško - U zapldtenom skloništu usred kih krugova da se navodno radi o "fa.ši- koder ima najmanje nekoliko stotina
šest prikrivenih grobišta skriveni pou- grada je partizanski režim odgovoran stima", kako bi se izbjegla bilo kakva masovnih grobnica, kao u Sloveniji pr-
bijani vojni i civilni zarobljenici hrval- za masovno ubojstvo vi.še od 100 ljudi. radnja u vezi žrtava komunizma i poči­ eko 600. u kojima su skrivene žrtve k0-
ske i crnogorske narodIx>sti - žrtve ko- medu njima najvBe Hrvata. a sklonište nitelja. Apeli kroz jedno uho ulaze, a munizma, niti jedna lokacija nije pro-
mWliz.maltitoizma. _Veći broj. Hrvata i je poslije toga minirano. Lahon:u1o - Na Icroz drugo izlaze, jer još--vrijedi-<lru -gla§ena sptHnelFpodJ ocjenrt:lkO-d3.~Se .. -
---€mogonea pubijut .... lije.".,=!'"t-Ujevom· Drijegu"jiOiOb-Gil()ffi!čica garska logika rni-ti-se-lcunemo. TIrO je zapravo može na masovnim grobnica~
eloga JXlvlačenja do austrijske granice bilo je grobište sedam "ustaških" voj- jednom prisegao litu, teško da će da- ma graditi ceste i druge objekte. pri-
preko prijevoja Čffiive<:. Opis pomora oika. Kada je narasli potok odrooio nas iskreno prisegnuti demokraciji Za- mjer takvog l>arl>u&va ima u Srbiji gd-
čitavoga kamiona hrvatskih ranjenika brijeg, posmrtni ostatci Hrvata su 7. lo je predsjednik slovenskog državnog je su u Zemunu, imad masovnih gr0b-
10. svibnja 1945. najvjerojatnije se. po lipnja 1990. navodno preneseni na gro- povjereostva za isuaživonje prikrivenih nica s ubijenim hrvatskim civilima iz
podatcima povjesničara dr. Milje Fele- blje u Laškom. Na neoznačenom dije.. grobi.šta nedavno naglasio kako je Srijema, smaknutim od jugokomuni-
oca i istraživača i žrtve komwtizma že- lu groblja II La.škom pokopani su pos- potrebna "euro-terapija". stičke v _ 1944. i 1945., izgrađene
limira Kužatka odnosi na lokaciju Šim· nutni ostatci pojedinih žrtava komu- stambene gradevine i naselja u socija--
nov plaz.: Grobi!te se nalazi sjeverno nizina. većinom tuvatske narodnosti, Grad iznad i ispod zemlje lističkom stilu. Na području Zemuna.
iznad ceste Slahovica - Kamni.ška Bis- koje su, kao izbjeglice pred crvenim Ljubljana - U BrezaJjevom ponoru, 27. postoje dva grada, jedan iznad zemlje,
trica. Lako se može uočiti gomilu uz hordama, pokušale spas potražiti na svibnja 1945., partizanski "oslobodio- drugi ispod, jedan - gnW:I živih, drugi -
sami rub .šume, a označava ju manji zapadu. U jednom krateru, koje su na· ci" ubili su veći broj (800 do 1.000) gm<! mrtvih.
drveni križ bez napisa. Na rubu .šume praVIle bombe, na mjestu gdje danas ratnih zarobljenika iz logora u Šentvi- Go"", JURIŠIĆ
jugoistočno od naselja Moste općina stoji mrtvačnica, strijeljani su i skrive- du. Po kratkom postupku smaknuti su

IZJAVA KOMISUE IUSTITIA Er PAX O HRVATSKO-SLOVENSKOM RAZGRANICENJU

Teritorijalni ustupci
kao nagrada za blokadu?!
POCelkU "'*'"-"" koji pol-
1\.1"pisuje predsjednik Komisije za-
l "'I ~ P<lIOOČDi biStDP vlado
Kelić. istile .. bko "u o""", val'.nom,
povijeaoom tmllttku, svjesna svoje kr-
!ćanske, moralne i g<ađanskc odgovor-
D<JS1i" - "premda nedovoljoo infom>i-
rana - kao uostalom i sva hrvatska jav-
oost - o prijCdlogu povj<renika za pro-
§irenje Europse unije QlU), od 15.
lipnja, Komisija izmžava svoju duboku
zabriou1oo1 za mir i dob dobrosusjedst-
va imledu sloveoskug i brvatskug ..-
roda, a zbog moguće penpcklive_-
nja medunarodnog pmva kuje je Spo-
I1lZUIIl o arbitraži II stanju izazvati...
ug gorkim okusom pritisaka i nejed-
nakosti, Komisija podsjeća da ova dva
naroda stare kršćanske, katoličke tndj.
cije nikada u 14-stoljetnoj povijesti
susjedstva nisu imali značajnijih prije-
pora, a nadasve ne sukoba, dok je sada·
šnja tajna diplomacija. daleko od očiju
hrvatske javnosti, u stanju poremetiti i
uzdnnati ovaj vrijedni povijesni polog,
te otvoriti Pandorinu kutiju opasnog
međunarodnog presedana. u ovom tru-
snom dijelu Europe, koji još uvijek vi-
da rane iz vremena totalitarnih režima i
nedavnih osvajačkih ratova", nastaVlja
se u dokumentu.
Komisija smatra da je hrvatska javnost
duboko frustrirana i opravdano ogorče-
na tajnom diplomacijom koja dovodi . nastavlja se udokumentu. dviju država imao odlučivati najkvali-
javnost pred- sVISen čin. pri tome ona Dodaje se kako usto Vladu RH i Hrv- ficiraniji i najpromptniji svjetski sud -
konstatira da i Europska komisija EU atski sabor obvezuju međunarodni Međuoarodni sud pravde Ujediojenib
nadilazi. svoja ovlaštenja miješajući se ugovori, koje je Hrvatska ratificirala. naroda, a ne nekakav "arbitražni sud"
u bilateralna pitanja dviju država i po- ili kojih je slijednica, medu njima i neizvjesnog sastava i pravnog iskustva,
tičući na opasni presedan kršenja euro- KOllvencija Ujedinjenih naroda o s popisa koji nudi Europska komisija, a
pskog i medunarodnog prava. Komi- pravu mora (1982) koju su 1995. godi- koji bi sad trebao odlučivati i po nep-
sija upozorava da hrvatska javnost ne ne ratificirale i Hrvatska i Slovenija, ravnim kriterijima", ističe se u doku~
zna wto njezina vlada nije fonnulira- kao i sve druge jadranske priobalne dr- mentu te nastavlja: "U svakom slučaju,
la amandmane na posljednji prijedlog žave sve članice EU. pa i sama EU; hrvatska Vlada nema pravo .lfr~iti
europskog JX)vjerenilca. kad je sloven- -zamni akt Helsinške konferencije G Konvenciju OUN o pravu mora i ustu-
ska strana to bila učinila unose(:i svoje sigurnosti i suradnji u Europi (1975. - pati Sloveniji "pravo" koje Konvencija
pretenzlje na hrvatski teritorij te dodaje čl. m. o nepovredivosti granica), kao i izričito zabranjuje, a to je moguće pro-
da hrvatska javnost tek 30. listopada obvezatna miSIjenja tzv. Badinterove širenje njezinog teritorijalnog mora na
domaje .što sadržava posljednji nacrt komisije medunarodne zajednice iz hrvatsko more, da bi Slovenija doprla
sporazuma o arbitraži i koje su sve str- siječnja 1992, na osnovi kojih su priz- do tzv. otvorenog mora, ali opet - hr-
ane sudjelovale u tome. nate Hrvatska i Slovenija u njihovim vatskog mora. Slovenija pak:, po istom
"U ovom prevažnom pitanju pravde i tada.šnjim granicama. Komisija upo~ pravu mora, ne smije takva ito ni traži-
mira na jugoistoku Europe, isprepliće rava da hrvatska vlada nema pravo ti, a 158 drugih dr1.ava·stranaka Kon-
se više bitnih načela demokracije, me- prekršiti obveze koje proistječu iz te vencije to ne smiju dopustiti, jer Kon-
dunarodnog prava i morala: s jedne st- Konveocije UN, a navlastito ne odred- vencija ne dopu.šta da teritorijalno m0-
rane. dužnost javnih poslenika'da prije be o razgraničenju u zaljevima (čl. 15), re bude šire od 12 milja. Slovenija
svih važnih odluka obavjdtavaju vla- o maksimalnoj .širini lIlOfSkog pojasa osim toga po Konvenciji ima pravo
stite građane i postignu njihov prista- nad kojim obalne države obavljaju 'ne.škodljivog prolaza' kroz hrvatsko
nak, bilo izravni, bilo preko zastupnika svoja suverena prava i dr. teritorijalno more i brodovi i sada slo-
u parlamentu. To ovog časa hrvatska -"'Naša Komisija smatra da se hrvatska bodno plove u slovenske luke upravo
Vlada ne čini. Ona uz to ili ne konzul- strana trebala pred svijetom sustavno, kroz hrvatsko teritorijalno more. Osim
tira. ili ne slu§a svoje najbolje stručnja­ djelatnije i energičnije suprotstaviti ne- toga, Slovenija ima i 'izlaz na otvoreno
ke s područja medunarodnog prava i pravdi slovenskih presizanja, jer ova more', ali kroz talijanske teritorijalne
prava mora. S druge strane. hrvatsko ugrožavaju i pravdu i mir i pridonose vode, jer tako je rute brodova odredila
držav,no područje nije vlasni~tyo niti destabilizaciji europskog jugoistoka. Medunarodna pomorska organizacija,
ove, a niti bilo koje druge vlade, nego Naša Komisija takoder smatra da hr- medu ~talim i na su-prijedlog Slove-
upravo obrnuto, njezina je dutnost šti· vatska strana nije smjela odustati od nij~. Nije dakle riječ o slobodi plovIje-
titi cjelovitost državnog područja", načela, po kojem je o razgraničenju nja j1i o 'izlazu na otvoreno more'.
 I :2 -;Dlllli'
TRAGOM l.RTAVA JUGOKQMl)NIZMA
- .~-"'-""-~.-

Većina zarobljenika. nije prefivjela (9)

Autori knjige "Prikrivena grobi- političkom, ·~Om:l~ i /Hrvati, napi su morali umrijeti, da bi Ju- grobnici moglo biti 01<0 300 smaknutih hr-
drugom tivotu Monarhije IJugoslavije. gos1avija mogla fivjeti! - reče TItov surad- ValSItih nIItih uuobIjotib.
šta Hrvata u Republici SkJO.'e- napI. nego. i zbog nWld ugasle ili pr=h- nik ;z politbiroa CK !CPJ, bolj§cvik Mi1o- Mali Kamen - grObi.!Ie Veliki Kamen. za
niji", hrvatski iStraZiVaC jugolco- le hrvatske državotvorne ideje, koju su, s van Đilas, poslije disident komunizma koji vrijeme. povlačeoja prema Celju. jedpa. sr·
munistil;kih -zIOOna i zrtva ko- manje ili vlk uspjeha, u narodu"podd.ava- je bo počinitelj uvidio zablude titoizma pska portizansb divizija je u bJjzin; Yeti-
li i njegovi najistaknutiji politički i na- (socijalizma i ,.diktature proletarijata"). Dr. kog Kamna =ObiJa skupU>u !hvata. Mje-
munizma, lelimir Kuzatlco, i cionalni p!'Vaci" počev§i od Ante Starče­ Mitja Ferenc je naglasio: ...... Nema nikak· štani su na desnoj strani. ceste Veliki Kamen
slovenski povjesni~r Mitja fe- vića, preko Stjepana Radiđa, pa do vladka ve sumnje da se u POra6J Drugoga svjets- - Anneško. oko 400 m južno od Velikog
renc, istaknuti dim slOllenslcog M ~ iAnte Pavelića ... SlOga je nedvoj- kog rata hrvatskom narodu dogodila nacio- Kamna, pokopali izmedu 20 i 30 tijela
daje za većinu hrvatskogparoda pro- nalna tragedija nesagledivih razmjera Ne-
drZavnog povjerenstva za istra- benoglašenje Nezavisne Države Hrvatske u tra- ma takoder nikakve dvoj!Je da je najvetj"
Maribor - grobi!te Tezenski goZd: Jugos-
lavemka armija (partizanska vojska) je hr-
~ivanje prikrivenih grobišta, vnju 1941. godine, pa čak i u tako nepovo- krivac za tu tragediju DOV.a jugoslaveRSka
vatsku vojsku i civile, koja se 14. svibnja
objasnili su u predgovoru uzru- ljnim vanjslrim i unutarnjim političko-voj­ Iromunistička vlast, koja je lločinc osmisli-
1945. predala II ratno zarobljeMtvo britan-
nim. okolnostima koje je odredio svjetski la, organizirala i provela" Kako je to izgle-
mo-posljedi01e veze komunis- ratni sukob, predstavljalo izru njegove vi- dalo, pntimo u povijesti, k:reć0Ci sc krva-
ske okupacijske armije II južnoj Austriji, i
ti&oga genocida nad Hrvatima !estoljetne povijesne težnje za vlastitom 15. svibnja bila izručena partizanima. spro-
vom stazom Križnog puta od Bleiburga do vela od Bleibmga do Maribora. po procje-
iz 1945. naciooaloom državom. Th je bio dugo ot»- Gevgelije, tragom &tava jugobxnwtizma,
ni Mitje Ferenca, koji je '1J.X11. vodio pro-
kivani. povijesni trenutak. u kojemu se m0- i masovnih grobnica.
boeUshwnacijeu 10 km dugačkom protu-
lj je k o m _ gmocid zapovije- gla sru!iti pro<wuuodoa i pro<uprirodna tc:nkovskoo1 rovu II Tczc:nsIroj Jwni, bilo je

T den po madaJ.u TItu i politbirou CK

KPJNrbovnom JtabI Jugoslavenske
mnije. Citinlmo iz pn:dgovura: ..sredinom
svibnja 1945. godine. lcada je u najYOČem
dijelu Europe zvuk bitaka već utihnuo, sv-
oj vrtlUnac je dosegnula jedna od najve6.h
nacionalnih tntgedija hrvatskog naroda u
njegovoj povijesti ... Hrvatski narod se u
usplamtjelom vihoru Drugog svjetskog
rata opredijelio za neovisnu hrvatsku drža-
vu. Ne samo zbog činjenice da se izmedu
1918. i 1941. zajednička jugoslavenska
monarhistička država održavala isključivo
kao velikosrpski politički i ekonomski
projekt. pri čemu su nesrpski narodi bili li-
koi svake, pa i dek1araJivne mogućnosti da
u skladu s vlastitim interesima sudjeluju u
mooarbistička Jugoslavija. koja je za oesr-
pske narode zapnlvo bila tamnica, te uspo-
staviti hrvalska ddava ......
Nema dvojbe o krivcima •
Motiv komunističkom g<oocidu partizam-
kog <dima bila je, dakle, hrvalsb ddava
koja je kao antikomtmističkabila prepreka,
ne samo obnovi Jugoslavije, nego i instala-
eiji komwrističke diktature na području
bivk Jugoslavije nakon Drugog svjetskog
rata, i obnove Velike Srbije'p, Srbi. su, po-
čcv§i od Nikole Nića i Svetozara Pribiće­
vića pa sve do Stevana Moljevića i Aleksa-
ndra Rankovića li Slobodana Miloševića i
Dobrice ĆOSića, napi, uvijek: držali Jugo--
slaviju, zapravo, Velikom Srbijom. oni
~ se nije vratila
Ljubljana - grObi.!Ie Velm> BrezaJjero i
Kucja dolina. U iskopane rovove u Kucjoj
dolini njemačl:i ram; uuobIjenici pmtijeli
su iz velikog Brezarje:vog poocn sredinom
Iipoj& 1945. posmrtne _ ViJe SUltinI
nspadajucSh tijela ratnill zarobljotib. sln-
_ domnb<ana ; pripadnika lhvalslcih
oružanih snaga. koji su ubijeni Zl. svibnja
1945. godine.
Log - grobBte B~tanj. JIlŽnq od naselja
Log na području kamenoloma nalazi se
grobi§te hrvatskih vojnika koje je prije
"1990. spadalo pod državnu tajnu TItove Ju-
goslavije, kao i sva druga masovna grobU-
-ta lirom tanmice naroda od Vardara do Tri-
glava. Ocjenjuje se da bi u toj masovnoj
nad rovom imledu IS.lXX) i 20JXn strijc-
ljanib pripadnika Hrvatskih orubnib ma-
gB. medu njima oko dvije tisu6e raDjmib
koji su smaknuti i sbiveoi II oaw:dmom
rovu koji pn:dstavlja masovnu grobnicu
bez p<omca u Eorop;. U p r o < u _
lJ)VU kod Maribot-a najviJe je ubijenih
hrvatskih časnika i dočasnika. koji su za
streljačke vodove odvojeni nakon selekcije
II Mariboru, a oni. kojr'su II prvom valu
genocida preživjeli selekciju, <XIvedeni su
II kolonama. pje!ice. na k:rWli put II druge
jugoslavenske sovjetske crvene republike.
s kojega se većina ratnih zarobljenika nije
vratila niti je preživjela ovaj martirij.
Goran JURIŠIĆ

HRVATSKA POUTlCKA EMIGRACUA I nELABORATIn

Nakon što su komunisti ocm-
ćujUQ svoju jednostrana&u
dilctaturu u Jugoslaviji, Mađars­
koj, Poljskoj i (eI1oslova&oj ~­
oje koalidjske partnere strpali u
zatvore, a neke i ubili (u Jugo-
slaviji pripadnike lijevog krila
HSs-a koji su bili li partizanima
i u ZAVNOH-u), predsjednik ta-
da već oporbene britanske ko-
nzervativne stranke,. Winston
Churchill d~ je u SAD-u u
drugoj polovini 1946. oStre
protukomunisti&e govore. Up:-
ozoravao je na opasnost koja
Covje(:anstvu prijeti od jOS okru-
tnijeg i lukavijeg totalitarizma,
a granicu do koje se proSirio
nazvao ~eijeznim zastorom -
PiSe Drago Sudar
Otpor jugokomunizmu
nom biviih brvatst:ih vojnib. u NDH. ise-
ljen u Veliku Britaniju, a ostali u K8nadu,
Australiju i SAD.
ostali hrvatski"emigranti, koji su od 1945.
bili u izbjegličkim logorima britanske i
američke vojske u Austriji i Italiji, ili pri-
vremeno zaposleni u vjerskim karitativnim
ustanovama i kod seljaka u selima, takoder
su 1948. počeli iseljavati najprije u Arge-
ntinu, a zatim tijekom 1949. i 1950. i uAu-
straliju, Kanadu, SAD, zapadnu Njemač­
ku, Svedsku, Francusku i u manjem broju
u ,španjolsku i Belgiju, dok ih je dio ostao
u Austriji i Italiji, medu kojima je bilo
najviJe ratnih ranjenika i osoba u poodma-
klim godinama. U to su se vrijeme i 0dno-
si izmedu komunističke Jugoslavije i
zapadnih silI poboljJali. osim promidžbe-
ne - . protiv poljske vojske genenlaAn-
dersa i tvrdnja da iza te vojske stoje"reak-
cionarni" i "ratnohulkački" krugovi u
SAD-u, jugok.:omunisti su bili mJŠili dva
&m<ričb =koplova nedalekn oo jugosla-
verW;o-allstrijske granice i za taj se čin po-
sustav. ,šlaViJe, jo! je bio pooštn:n prisilj..
vanjem državnim terorom. seljake "na
kazan", §to je za seljake biJa istomačnica
za seljačke radne zadruge. Kada je poslije
ubostranom sugJasnnll6I poslan tunpoo
državom izmedu ta dva ideoloJk:i podijeije-
)la sustava služio je i Sovjetskom·Savezu za
opskrbu arapske vojske oružjem i sbjelji-
vom "u arapsko-izraelskim ratovima Osim
što su obje strane bile za opstanak te njiho-
ve vi!enacionalne tvorbe, zapadne su sile,
isto kao i Sovjetski Savez, bile za održanje
komunističkog totalitarističkog sustava u
njoj. To je sa slobodarskog demokratskog
stajllišla i poimanje izgledljIo nelng;čno.
Poglavito kada se uspcndi sa slučajevima
u kojima su one pomagale desničarske
vojne pučeve protiv mmja komunim:la na
drugim prostorima u vrijone hladnog rata.
Razloge tom prividu I3Svi~ su događaji
u vrijeme sloma Iromunizma u Europi,
kada ni jugoslavenski komtmisti vije nisu
mogli spriječiti osnivanje slobodarskih
oporbenih stranaka i održavanje slobodnih
(1)
tijekom 1948., 1949. i 1950. došli izAust-
rije i Italije u svoja nova utočišta u Julnoj i
Sjevernoj Americi. Austnliji, :lapadnoj
~=to~~j~~:,k~~
postojeće mOgU6IOSti i u svim. tim država-
ma osnovali hrvatske organizacije. A. kada
su kasnije iz izbjegličkih logora uAustriji i
Italiji došli mladi izbjeglice" koji su 1.:.
Drugom svjetskom ratu bili djeca, kojih je
bilo mnogo više nego utemeljitelja tih
organizacija, one su brojčano ojalale, pro-
širile se j tako su iz mjesnih Ooka1nih) or-
ganizacija nastale krovne organizacije koje
su imale svoja POdnJČna tijela i ogranke u
ViJe država To su bile: Hrvatski narodni
odbor (HNO), Hrvatska republikanska
slnnka (HRS), llivlls1d narodni nipo<
(lINO) i lhVat.W nslobodiločlci PnbeI
(IlOP). dol< je lhVat.W ddavo<vonU pok-
ret (HOP) osnovan tek 1981. Osim. tih bo-
vnib mganizacija. postojala je fnnnalnn
neorganizirana skupina mladih intdektua~
laca koja je 1958. pokrenula u Loodoou

U
natoč tim govorima. bilo je sve oči­
tije Icako ~ vjerovanje u skori oru-
!ani sukob izmedu zapadnih sila i
njihova saveznika u Drugom svjetskom rao
tu, Sovjetskog Saveza, u što su vjerovali
emigranti iz država u kojima su zavladali
komunisti, bila velika zabluda. Poljska voj-
"ska generala Andersa k.oja je ratoVata na
strani Britanaca iAmerikanaca na boji!tu u
Italiji, koju su jugokomunistički mediji
ul!1ro napadali 10lkn ~jem nružjem"
prijeti miru, ubrzo je demobili.zirana.
zalim je dio njih, zajedno s ovcćom skupi-
hvalili tada!njem sovjetskom ministru va-
njskih poslova, Molotovu. Ovaj im. je ,I;e-
stitao" i istodobno o§tro upozorio.da slu-
čajno ne bi-pokuJaI.i srušiti i trećega. što je
ratoborni VJb na Dedinju dobro razumio!
Koristili su d~inokratske mogutoosti
Odnosi izmedu komunističke Jugoslavije i
zapadnih sila poboljšali su se nakon što je
taj versaillesk:o-jaltski kombinirani obojeni
proizvod krajem bpnja 1948. iZbIl!en iz
svoje komtmističkeobitelji, ali je u njemu i
dalje ostao komunistički totalitaris~
izbora, kada su Hrvati" u Hrvatskoj i
Slovmci u Sloveniji na izborima jasno
rekli §to misle o komunističkom "an.
tifa!izmu"·i o versailJesk:o-jaltskom proi-
zvodu obojenom crvenom bojom, koji se
tada raspao.... "..
Mora se pnmall da.IC unatoč SVUD tun
njenicama u zapadnim državama ipak bilo
dopu§teno i hrvatskim. emigrantima legal-
no političko, promidžbeno i organizacijsko
protujugoslavensk:o djelovanje koje je ok-
nmjcno oživotvorenjem učinjenih napcn i
zalaganja 1990. i 1991. Naime, kada su oni
mjesočniJc "Nova Hrva1ska... Glavni un:d-
nik. je bio Jakb. Kušan, a članovi UR.dništ-
va i redoviti suradnici: Tihomir Rada, Goj-
ko Borić, Stjepan ,šulek. NiJro Kovačić i
drugi, a imali su povjerenike i izvjestiteije
u svim. državama u kojima su postojale
či­ emigrantske organizacije.
Nisu bill sigurnosni problem
za razliku od emi~ koji su 1945. po-
bjegli pred nadirućom jugoslavenskom
vojskom, medu kojima je bilo visokih poli-
tičkih i državnih dužnosnika. u NDH, novi-
 1999. i kad je s trase rova koja je sjekla au·
TRAGOM lRTAVA JUGOKOMUNIZMA . tocestu ekshumirano 1.179' posmrtnih osta·
taka žrtava konit:mim:ta (izvor: Prikrivena

Mariborski martirij 1945. (10)

grobišta Hrvata u Republici Sloveniji, str.
126 i 129). za taj zločin ni danas u Slove-
niji. Hrvatskoj i Srbiji nitko nije kažnjen.,

- T=nsId gozd: VeIiIro gro- cije Hrvatskog državnog'sabora,--i 'kao tak0- Tita: Iz knjige depeša partizanske 15 maje-
iako su neki. počinitelji !ivi. niti su vlade bi-

0
biJte kDd Maribcn, u Irojcmu se po
pucjcĐi SkMmkOg POVjeOOOlm i
ČIaIla ~ Rq>UbIikO _ j e za
utmfivanje prikriveoih grObiJta sa btvlllna
_ dr. Mi!ie _ a naIrOn iz..
VIiCDe POOl8IIO lIODdatJe ; prolloili otkopa-
vanja Da Dekoliko nijcsta ziočina. nalazi iz-
va bila prihvaćena od liberalnog ~ i
OUN čija PoveljajarOCi pravo naroda na s&-
Ill()()(itedenje, ali samo selektiVDQ! l komu-
nistički program boljševičkoga vode Le-
njina jamčio je 1917. pravo naroda na samo-
određenje, koje su boljševici pogazili i nad
narodima izvršili (komunistički) genocid..
všihjugos1avenskih republika, a danas ne0-
vičke brigade JA upućenih Štabu XVll. -di-
visnih država, zbog toga zločina moralno-
vizije o likvidiranju-zarobljenih ustaša, iz-
pOlitički osudile Tita i njegove izmitelje.
vješće od 21. svibnja 1945.: "2o-V-45. No
Naprotiv. Trgom maršala Tita u Zagrebp se
25. dr. 70 Jedan bal Ibataljunlbojna, nap.aJ
uputili smo po naređenju u SL Veit - Mik- tome zločincu odaje počast, i upućuje jav-
nosti poruka: dobro je radio, posebno na
leuš. Ima zadatak da sa prvim bal ~te
brig.lbrigade, nap.aJ likvidirnUstale od S Kočevskom Rogu,,Maclju i u Teznom!

-va,
među IS.lXX) i 20.000. p<etdito hrvalakili
po _ POOCUPIW JugosIavcIIs-
ke armije strijeljanili hrvalakili raIDih zar0-
bljenika. Među njima i oko 2 tisu6e ranjc:oi-
ka. dovedenih fcninmim madam II 6:tve-
rorectima iz BJeibmp, koje je Jlll'lizanoĐ
rc:lim. bynlmisti&:e partije sabio II svibnju
1945. od očiju svjetske ~ u OIrO 10
7adaIak 00Pde - _ j a
Nad protutenkovskiIJ:1 rovom kod Maribora
ostvarila se "istraga" koja je II zagrebu,
1902. najavljena II glasilu Srpske samostal·
ne stranke, Srbobran, II šovinističkomepn>
tuhrvatskome članku "Srbi i Hrvati". pod
sintagmom Do isrrnge vak ili naše. Kako je
stotina ... Sa jednim bat. krećemo čim 00đU
Vojvođanske jedinice. Miki" /Miki - gene-
rai·major Rade Hećimović, načelnik opera-
tivnog odjela Generalštaba JAl. "No 26. dr.
75 Brigadaje stigla dvadeseoog u 6 sati. po-
vezani smo sa OZN.-om /tajnom poli-
cijom od KP], op.aJ. zadatak naše brigade
je likvidacija četnika i Ustaša kojih ima dve
Koliko je poznato, u Republici Hrvatskoj
postoji samo jedna kaznena prijava zbog
masovnog zločina u Mariboru iz 1945. k0-
ju, medutim, nije podnijela hrvatska vlada,
ili P""!'jOOnil< Republike, mti DORH ili
policija, čija bi to bila zadaća po službenoj
duJ.nosti, već je Hrvatski cenIM za istraži-
vanje zločina komunizma simbolično pro-

_vila
kilometara dugačkome ~
rovu, knji je ujemačhvoj8ka u povIa<mju
koocem Drugog svjetskog_
kao posljednju olnmbmu atu ........ nadi-
rUĆQj amrij "Velike Srbije", odoosoo Ti-
love Jugoslavije
Protutenkovski rov kod Maribora, s tisuća­
ma Žftllva komunizma. postao-je jedna od
najvećih tajni II Titovoj Jugoslaviji i naj-
veća ljaga koju su KPJ i partizani nanijeli
antifašizmu pod čijom krinkOm su Titovi
komunisti vodili, na osnovi maIksističke
ideologije, istrebljivački rat i revoluciju za
instalaciju socijalimta odnosno totalitarnog
komunizma II tada obnovljenoj Jugoslaviji
"istraga" nad Hrvatima izgledala u, režiji
komunističke partije, čiji je ideološki voda
Karl Marx najavio nužnost istrebljenja hr-
vatskog ''kontrarevolucionamog'', i navod-
no "nedržavotvomoga" naroda, Učitava se
iz dokumentacije jugoslavenske komunisti·
čke partije, objavljene od PQdružnice za po-
vijest Slavonije. Srijema i Baranje Hrvat-
skog instituta za povijest, u knjizi Partiza-
nska i komunisilićkB represija i zJOCini II
Hrvatskoj 1944. -1946. Dokumenti (Slavo-
nski Brod, 2005.). Dok su na Kočevskom
Rogu hrvatske ratne zarobljenike (i zar0b-
ljene hrv. civile) ubijale specijalne partizan-
ske jedinice iz Slovenije i Hrvatske, nad
protutenkovskim rovom kod Maribora su
i po hiljade ... Danas smo nastavili sa stre-
ljanjem ... Miki" "21-V-45. No 27. dr. 55
Nalazimo se na istoj prostoriji. U toku cel-
og dana radili smo isto što i juče (likvida-
cija). po naredenju uputili smo jedan voz.
sa jednim članom štaba - bat. da sprovodi
zarobljenike za zagreb ... Miki" (Izvor: iz-
vornik, rukopis, VA VU. Beograd. Arhiva
NOB. kuL 993. reg. br. 8/8.). !"zbog ovoga
dokumenta Tito je zločinac jer je zapovije-
dao Generalštabom Jugoslavenske armije.
u činu maršala, kao što su zločinci i svi čla­
novi politbiroa CK KPJ iz toga razdoblja!
Unatoč svemu - Trg martala Tha
PrOtutenkovski rov kod Maribora prvi je
tiv jednog osnovano osumnjičenoga parti-
zana sa prebivalištem na teritoriju RH pod-
nio Ravnateljstvu policije MUP RH u
grebu, 09. listopada 2JXf7. ·kamenu prijavu
za·
zbog počinjenog ratnog zločina i zločina
protiv čovjećnPsti. u Temom kod Maribo-
ra. Do danas. OORH nije podigao niti je-
dnu optužnicu zbog Tezna tako da nema
sudskog pnx:esa, niti osude počinitelja! za
primijetiti je da su vladajući bivši komuni-
sti u Hrvatskoj, od 1990. do danas na 20.
obljetnicu pada Berlinskoga zida, sustavno
sprječavali prOeesuinmje komunističkih i
udbaški.h zločinaca Tko štiti kriminalce - i
samje kriminalac! !.

1945. k.ojaje. kao i prva Jugoslavija 1918., hrvatske ralne zarobljenike ubijale regular- put na jednome mjestu otkopan kad se gia-
opet nastala bez referenduma i bez rat:ifik.a- ne jedinice Jugoslavenske armije Illarlala dila autocesta NUrnberg - Maribor - Zagreb. Ja<ij>. Goran 1URIŠ1Ć

še knjigu o razlozima osnivanja HRB-a, o

HRVATSKA POUTItKA EMIGRACUA I "ELABORATI" SOB-A, SSUP-A I SID-A njegovu ustrojstvu i djelovanju, te da bi
trebao i ja napisati prilog za tu knjigu o ra-

Konstrukcije jugostroja (2)

ad su nakon sjednice Predsje-
lQ potrebno neutralizirati prigovor da je
du te org~ije na odredeoom području.
Kako sam. pročitao pravila te organizacije
kod člana i vijećnika HOP-a Tomislava
Rebiine u Španjolskoj. kojl! mu je dao je-
su zagovarale oružane akcije protiv dan posjetitelj iz Australije kad je u Madri-

K đniAtva SKJ održane 1. i 2.

prosinca 1971. II Karađorđow
opct počeli progoo; hrvalakili "lIllcioIialista
i kootrarevoluciooaraca" velikih nmnjera.
a losip Broz Trto ~.. kako će
sava prije POIl>6 ~ ........ S10vcIllj za postigilUĆC svoga programa HNY-e će
nego ito će Hrvati.imati !VOjU mmvu i
!VOjU vojsku i zato po nekima .,zaslužuje"
najljepti trg u zagrebu, u eullgracij su~­
prije osoovana kootinmtaJna vije6L zatim
je II Torontu II . veljači ~974. odmma
Qsn;vačka sjednica krovuog HrVaIakOg
narodnog vip (HNV-a). Sje<btici su
nawčili predstavuicisvili hrvalakili organ;-
zacija, imzev HSS-a i matičnog HOP-a, te
pmJstavnici kootincntaJnjb vijeća, reorga-
nizmmog HOP-a, skupine lIO<JVWrih mn..
lddualaca, knji SU bili djeIabD u kUItUntim
i proovjemllu _ _ zatim _HIrO
pripadnika HSS-a koji su dOlU na svoju
ruku, među kojima su bili najistabmtiji dr.
Dmko ŠUljak i dr. Stanlro VuPca - PiJe
Drago sudar
Na sjednici je izabran privremeni odbor, a
na kraju je izdano političko stajalište
HNV-a: ,jseljena Hrvatska ne mOže na
sebe preuzeti ulogu naroda u Domovini
niti ga može zamijeniti. ono što iseljena
Hrvatska može učiniti jest da se politički
djelatno organizira sa svrhom da upozori
svjetsku javnost na besmislenost podrta-
vanja jedne razjedinjene i slabe Jug08la~
vije. Povijesno iskustVo u bivšoj Jugosla-
viji svjedoči da je demokratsko-parlamen-
tarni sustav zapadnoeuropskog tipa ne0-
drživ zbog toga što samokratizacija lugo-
slavije mači njen raspad." Osnivačima
HNV-a bilo je jasnO da je za uspjeh u svije-
tu koji se do tada oblikovao, bilo potrebno
prilagoditi način djelovanja. po!>eboo je bi-
hrvatski narod podijeljen, da ima stotine
različitih organizacija koje sve govore raz-
ličitim glasovima i u biti ne znaju što hoće.
od litcrilture do ,novinara SDB
se služiti svim prikladnim sredstvima, koja
su u skladu sa zakonodavstvima država u
kojima Hrvati žive. Ta prikladna sredstva
trebali su u sredinama svoga djelovanja
pronaći Infonnacijski ured koji su nepo-
sredno n1tk.on Sabora u Torontu osnivani u
svim državama i većim mjestima gdje Hr-
vati obitavaju. Uoči raspisivanja: izbora za
sabornike prvog redovitog Sabora HNV-a
koji je održan u Torontu u rojnu 1975. u to
su zajedničko političko tijelo ušla uredriišt-
va ,,Hrvatske revije", ,,Nove Hrvatske" i
,'studie croatice", a uoči izbora za drugi
redoviti. Sabor koji je odd.an u listopadu
1977. u Bruxellesu. kandidirala se skupina
politički djelatnih "proljećara", medu koji-
ma je bio i Bruno Bušić, i svi su bili izabra·
ni. Sabornika je bilo tri~t i tako su se
našli zajedno pripadnici triju generacijskih
grupacija.O legalnim hrvatskim organiza-
cijama u emigraciji. o izdavanju političkih,
tjednih, dvotjednih i mjesečnih listova,
kulturnih i književnih časopisa na hrvat-
skom, engleskom, francuskom. nje-
mačkom i španjolskom jeziku; o slanju
predstavka Organizaciji ujedinjenih naroda
(OUN-u) i drugim značajnijim čimbenici­
ma do sada je imlo nekoliko knjiga. Neke
su tiskane u inozemstvu, a neke u Zagrebu
nakon hrvatskog državnog osamostaljenja.
Uskoro će prema najavama biti tiskanajoš
jedna koju je napisao svojedobni gl. tajnik
Hrvatske republikanske stranke, Kazimir
Katalinić. Medutim, o organizacijama. koje
Jugoslavije prije sloma komunističkog du umnofavao zaka!injelo priopćenje
totalitarističkog sustava u Europi, njihovi HRB-a da Bugojanski pothvat 1972. nisu
čelnici i stvarni sudionici u tim pokušajima organizirale nikakve pro8Ovjetske socija-
nisu napisali nijednu, ali jesu-.,angažirnni" lističke snage. kako su tvrdili u njemačkom
novinari u 1Jredima SOB-a, SSUP-a i SIO- listu .,Bild Zeitung" jugoagenti Velimir
a: ,,Dvadeseti čovjek", "Teroristi iz šeste Tomulić i Tomislav Sedlo. nego HRB, bio
kolone" i ,,Roverova braća!" sam zatečen spomenutim prijedlogom.
Takvih organizacija i "organizacija" bilo je Preslik tih pravila objavljen je i u feljtonu
nekoliko. Neke su se pojavljivale i nakon ,,Rat prlje rata" što u nastavcima izlazi u
zabrane nestajale ili su se same ugasile, dok .•.Hrvatskom listu" od 15. siječnja 2009. U
su se neke uspjele održati od njihova 08- jednom pravilu piše: "Ćlanovi trojke po7r
nutka do raspada lugoslavije. Medu ~e naju se i znaju svoga vodu trojke. ali oni ne
spadaju: Hrvatsko revolucionarnO bnitstvo poznaju članove iz ost1ilih trojki i ne znaju
(HRB) i Hrvatski revolucionarni oslobodi- tko je vođa grupe. Vođe trojki ne smiju
lački pokret (HROP). HRB osnovali su znati tko je stožernik. Po svim važnijim pi-
mladi emigranti 1961. u Australiji, koji su tanjima rada stožera, stožernik se savjetuje
do ~ bili članovi I:I0P-a, a HROP ~- .._s poboč.nicima. St~Jejediitaosoba u
poručnik: hIvatske VOjske u NDH Vladimir~ stožeru koja ima adresu povjereništva i je-
sećen 1975. u SAD-u. Sečen je prije toga dini koji povjereništvu šalje obavještenja..
kao dobrovoljac ratovao protiv ljevičarskih novac•.materijal i ljudstvo."
s~a u Do~oj R~blici g~j.e ~e Na jednom sam preslušanju doznao da je
bm promaknut II čm pukovnika. Poslije Je područ' b' žernik T L k ...
boravio u SAD-u. u Floridi gdje su bili di- na tom JU 10 sto . , OJI Je
__. . kubanske _... u međuvremenu umro, što su u Glavnom
~!ski ~~za pro~ o o• • ~ ••
unističke di le, trućn" takv stanu orgaruzactJe zasigurno , Jer Je
m .. verzan.. a s gacJ..~ e stožernik po njezinim pravilima jedina
poslove kOJI su II VOjerne rata u Vijetnamu soba k . . . ti· l k .. pre
uvježbavali protukomWlističke gerilce II La- o oja s nm Je .o~ omwucl.ra.. -
osu učili su i članove HROP-a u nekim dru- ~ t~me. čak da sam l ~l~ član te ?Tgaru.za.
gim državama. Ta je organizacija izdavala c~Je. iZ n~v~DO~ se VIdi. da '!:e bih mogao
povremenik ,,Hrvatska Revolucija" u Švi- ruŠtanaplsab. TaJe orgaruzaclJa raspu!tena
carskoj. Urednik. je bio Stanko Nižić, koje- odlukom. Gl. ~v: S~a. 29. studenoga
ga su. kao i njegova suradnika i člana HR- 1996._:n~?Je Je obj~~IJeno u ..,Hrvat:>-
OP- ĐuroZsg·sk: bili tiSDB komvJesniku U AustraliJI, a potpIsaO gaJe
a aj og, u agen -a. pod kodnim imenom tajnik GL rev. Stana
Jedan prijedlog i sadržaj pavila Ivan Stršen, te u knjizi Bože Vukušića
Prije nekoliko godina kazao mi je prigo- ..Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeniš-
domjednog susreta moj manacdaje u pro- tva.:' U točki 4 i 5 jasno piše kako ni nakon
stariji jednog hrvatshJg društva u Zagrebu tog priopćenjane dolazi u obzir to što mije
odd.an uži sastanak kojem je nazočioJ da· bio predJa.tio znanac.. čak kad bih imao o
je na tom sastanku dogovoreno da on napi- tome·što napisati. Ne znam je li nazočnima
na spomenutom sastanku bio poznat sadr-
TRAGOM 'l.RTAVA JUGOKOMUNIZMA
Strati§ta -njemi svjedoci 1945.
. &km Maribool i Te:zcmkc šume,
N gdje se u 10 kilometa1B duga'!kom
~ rovu naJaZ; naj-
SIrih _va
manje i7mOđU 15 tisuća i 20 tisuća brvat-
jugokumunim>a. jedua od tri
uajveče masovuc groboico u Europi koja jO
oo;Ijd<na~jeljeui licbliku hm-
_ _ valjka. podalcimau _ trng
nas vodi do s1jedt.ćc masovne groboioe m-
ju je t:itoi.stičii retim proo7.JOČio na lokaciji
MarijO RW i KDez-DoIa gdje jO pogubljOu
oepozoati broj s10ve0skih civila iz 'Iibo-
vlja. _ zogo<ja, LaJlmga, ŽOICa i
okolice Celja koji su dovedc:oi iz zatvom II
Trbovljama. 24. i 25:. svibnja 1945. i smak-
uuti po lmOIkUmC PUOlUPkU
partizani su l.ikvidirali ljude II ,unaprijed
pripremljenim rovovima II koje su svoje
žrtve sakrili, jer, suprotno uvriježenome
mišljenju kod žrtava ne radi se o fašistima
(zato je titoisitčki režim:frtve komunizma i
sakrivao od očiju svjetske javnosti) nego o
civilima koji "Osvobodilnu frontu" nisu
shvaćali kao antifašističku nego su isprav-
no zaključili da se radi o antislbvenskom
odnosno protunarodnom· komunističkom
pokretu. Stoga su slovenski boljševici ove
slovenske civile koji nisu bili simpatizeri
partizana proglasili neprijateljima i sa pre-
dumišljajem ih ubili. Jedan od sudionika
tih pokolja sačuvao je popis žrtava tri tran-
KUD NARODNA VOJSKA
Metkovit .nije zaboravio svoje frtve
Sezdesetpeta obljetniCi! komu-
. nistiđ<ih zloćna obiljezena je
na Gradskom groblju SJ. Ivana
u Metkoviću
V "danas ne kaju. Sud nije uvažio obranu ok-
im su komunisti preuzeli vlast u ko--
C taru Metković 26. listopada 1944.,
osnovali su institucije svoje vlasti.
Među tim institucijama najprije je osnova-
.DO javno tužilaštvo i sud kojemu je I)3jvaž-
niji zadatak bio suđenje tzv. narodnim ne-
prijateljima i ratnim zločincima.
Prije dolaska u Metković komunisti su na-
činili popis' imena onih Hrvata koje je tre-
balo hitno uhititi, suditi i likv.idirati. Da je
takav popis napravljen najbolji je dokaz za
to Oopis Opunomoćeništva OZN-e (Odje-
ljenje za zaštitu naroda fonnirana pri po-
vjereništvu za obranu Nacionalnog komi-
teta 13. svibnja 1944.) Biokovsko--neretva-
nskog okruga od 23. listopada 1944. U d0-
pisu piše daje Komandi mjesta u Metkovi-
ću upućen dopis u kojemu piše o tome ka-
ko treba uhititi obilježene Hrvate. Prepo-
ruča se Komandi mjesta da zatraži bataljun
vojnika s Hvara koji će Komandi polIl()Ći
pri uhićenju Hrvata ubrw su bili uhićeni
nedužni Hrvati čija su se imena nalazila na
popisu. Nije još uvijek poznato koliko se
ljudi nalazilo na tom popisu. Neki su od
njih uspjeli pobjeći prije uhićenja .Vojni
zatvor II Metkoviću bio je pun uhićenih.
Najveći broj uhićenih zadržan je u Metko--
'(iću. Manje.su skupine odvedene u Makar*
sku i Trogir gdje su takoder likvidinmi.
Uh.ićenimaje u Metkoviću sudio Vojni sud
VID. korpusne vojne oblasti Narodno oslo--
bodilačke vojske Jugoslavije. Sudilo se po
skraćenom postupku, bez ikakve moguć­
nosti obrane, na temelju naputaka dobive-
nih od Partije. U jednom takvom naputku
;~, ' ,~
sporta ljudi. odvedenih na stratište. Tim vi-
še postaju isprazne riječi predsjednika Me-
sića. kojima je relatiVizirao jugoslavenski
komunizam, izrečene na otkrivanju prVoga
antikomumstičkog spomenika u Zagrebu.
ispred njemačkog veleposlanstva. povo--
dom obljetnice pada Berlinskog zida od 9.
studenog 1989.
Lukavi TItO i tok rijeke Save
11w će mu nakon otvaranja masovne grob-
nice II Barbarinu rovu Hude Jame, i Tez-
nog. vjerovati da je jugoslavenski komuru.-
zam bio neAta bolje od istočnoeuropskoga
komunizma kad je riječ o istoj, marksistič­
koj, ideologiji na kojoj je počivala vlast
komunističke partije u oIld&njoj Jugosla-
viji. i u Poljskoj. Mađarskoj, Bugarskoj i
drugdje. Vizni režim je u Titovoj Jugosla-
viji bio liberalniji, smjelo se sa "jugo--pa-
sošem" putovati po svijetu, tamo negdje od
šezdesetih godina, ali ne zato što je 'Tito"
bio liberalan, nego zato što je izvozom "ga-
starbajtera" rij~io ~ neko vrijeme pitanje
nezaposlenosti II svojoj gubemi.ji od Tri-
glava do Vardara,.a hrvatske "nacionali-
stičke" gastarbajterske radnike kontrolirao
je na privremenom radu u zapadnim drla-
vama preko Udbe koja je po zapovjedima
CK SKJICKSKH obračunavala s politički
nepodobnim ljudima koje je Tito de facco
istjerao van. i na njihova ogojiAta pozvao
PROĐE. ..
piše: U suglasnosti s drugovima iz OZN-e
i ostalih r.amotnjih organizacija, pravilno
postupati prema zlolincima, ali energično.
Donosimo prijepis preambule presude:
Vojni sud VID. KOIpUSne vojne oblasti
NOVJ. Vijeće pri komandi Biokov. Nere-
tv. Područja! ..,Br. 61-69/44 dne 1900.
1944. gl U IME NARODA JUGOSLA-
VUE Nojni sUd VIII; Korpusne oblasti
NOVJ. Vijeće kod komande Biokov. Ne-
retvan. Područja, sastavljeno od Drinka
Tolića majora komandnt Biokov. Neretv.
Područja kao predsjedatelj.a, Pipinić Draga
inten<4nta područja i Granić Marka borca
kao članovi vijeća Puharić Lovre kao zapi-
sničara u prisutnosti Peran Srećka sudskog
istražitelja, optužbe u krivičnom predmetu
protiv okrivIjenih....( navode se imena ok-
rivljenih) radi djela ubijanja. paljenja. plja-
čke i ~pijunaže, u korist okupatora nakon
održanog glavnog pretresa u prisutnosti
okrivljenih, sud je 2MC1. 1944. donio slije-
deću! P R E S U D U I KRIV JE nabrajaju
se imena i krivnje ~jedinaca).
prva skupina narodnih neprijatelja strijelja-
najeu noći innedu 16117. sb.Jdenoga 1944.:
l. Jozo Bukovac (1921.), sin Mije iz Vida
2. Rade Gnječ, sin Ivana iz Krvavca
3. Ivan Krstičević (1922.).
sin Joze iz Krvavca
4. Jure Krstičević (1919.),'
sin Marka iz Krvavca
5. Jozo Nikolić (1925.),
pok. Jure ii. Krvavca
6. Jure Popić (1916.) sin Petra iz Opuzena
7. Milan-Mato Veraja (1915.).
sin Mate iz Metkovića
8. Marijan Zovko (1922.),
sin Jure iz Metkovića
9. Vinko Zovko (1922.),
istočne susjede u kolonizaciju hrvatskih
zemalja Lukav je bio taj "filO". ali ni cije-
li njegov hoh.štapleraj nije mogao Savu
pokrenuti uzvodno•.i zaustaviti provodenje
hrvatskog državnog prava!
1945. i 1991..ubojice
pod utim oimbolima
MEDLOG - grobište Lipovšek Travnik:
Na Lipov'šekovoj livadi ubijeno je i u četi­
ri masovne grobnice izmjere 2 x 10 m za-
kopano i skriveno 400 hrvatskih ratnih za-
robljenika iz privremenog jugokomunistič­
kog" konclogora kod Faz.arinca. Navedeno
stratište je veće i skriva brojnije žrtve nego
maSovno stratište Ovčara koje je str"Mno i
poznato u cijelome svijetu, sve do Hiroši-
me i Nag8sakija gdje se u spomen na hrvat-
ske žrtve iz vukovarske bolnice služi na
obljetnicu pada Vukovara pod velikOSIpS-
ku. okupaciju sveta misa i drži spomen. Za-
nimljivo. nad jednim i drugim stratištem,
kako 1945. 'tako i 1991.. počinitelji su
ubijali pod istim simbolima, crvenom
zvijezdom petokrakom, čakje i armija koja
je ubijala, bila ista, a počinitelji su i jednu i
drugu grupaciju žrtava oklevetali kao
"fašiste", a oni, počinitelji, se u svojoj pro-
pagandi nazivali "antifašistima". U rovovi-
ma za skladištenje benzinskih bačvi u bli-
zini zrakoplovnoga uporišta Medlog je II
svibnju i lipnju 1945. ubijen veći broj hrv-
sin Petra iz Metkovića
Svi su strijeljani na groblju sv. Ivana u Me-
tkoviću i pokopani u grobnice različitih vl-
",nika.
Druga skupina strijeljana je također tijekom
noći. izmedu 'lM1. studenoga 1944. strije-
Ijanaje ila istome groblju. Strijeljani su:"
1. Petar Batinović (1904.),
sin Ivana iz Momića
2. Toma ćelić (1910.).
sin Šimuna iz Podrujnice
3. Srećku Dropulić (1885.),
pok. Ante iz. Opuzen
4. Marko Jelčić (1902.),
pok. ilije iz Desaua
5. Petar Sereo (1893.).
pok. Jure iz Opuzena '
6. Marko Vlahović (1911.).
sin Luke iz Komina
7. Nikola Vlatković (1901.),
pok. Jure iz Ko~
Donosi se prijepis obrazloženja presude:
O B RAZLOŽ EN J El Svi ovi sa
svojim protunarodnim radom bili su dobro
nagrađeni i imali razne povlastice od stra-
ne ustaških i okupatorskih vlasti. Da su ok-
rivljeni bili zavedeni ne odgovara istini, jer
činjenice njihovog protunarodnog rada
nisu bile jedinstvene, već češće, te prema
•
I 1991. (11)
atskih ratnih zarobljenika i zarobljenih hr-
vatskih civila. Pripadnicima Jugoslavens-
ke annije 1945., kao i -pripadnicima· JNA
1991., nije smetalo što se po medunarodn-
om pravu civile ne smije uhićivati. a kam0-
li ubijati! Nekoliko posmrtnih ostataka
pronađeno je na pođn,.tju masovne grobni-
ce Medlog prilikom kopanja temelja za
jednu tvornicu. Na suprotnoj strani ceste
nalaze se još najmanje dvije masovne gra-
bnice. Na livadi i.z.među Ložnice na sjeve~
m, crpke vodovoda na zapadu i ceste Le-
vec - Celje na jugu nalazi se masovna
grobnica s hrvatskim izbjeglicama, ubije-
nih od "oslobodioca" 1945. godine.
MlSLINJA - grobnica Moyfe 2: U prot1J*
tenkovskom rovu izmedu ceste iteljeVLice
ispod mislinjskoga klanca mještani su
izmedu ID. i 15. svibnja 1945. zakopali ve-
ći broj hrvatskih vojnika i civila Do danas
vlada RepUblike Hrvatske posmrtne ostat-
ke svojih umorenih građana nije vratila na-
trag u Domovinu. Žalosno. ali istinito.
Hvala Bogu da je hrvatska vlada vratila u
Domovinu barem 70 tisuća Srba koji su
uoči Oluje. po naputcima propagande veli-
kosrpskog režima, izbjegli u Srbiju i oku-
pirane dijelove BiH. To je primjer autoet-
ničkog čišćenja koje je srpski "vožd" pro-
veo nad hrvatskim Srbima.
tome se vidi da su "'ili otvoreni neprijatelji
našega pokreta, i osvete NOB. za koje su
dali tivote najbolji sinovi nMega naroda.
Da su okrivljeni podd.avali ustašu politiku
krvoprolića naših n~ tvrde zlodjela
koja su radili optuženi, a za koja se oni ni
rivljenih da su zavedeni i zato je donio os-
udu kao gore. koka se temelji na propisima
Uredbe o Vojnim sudovima. Ova kazna -
neka bude svima onima koji su radili i koji
misle raditi ovakove teške zločine protiv
našega naroda. Smrt fašizmu - Sloboda
narodu1 (Zapisničar Puharić Lovre v.r1
Predsjedatelj vjeća Drinko Tolić s. r.).·Da
je gornji priepis vjeran svome originalu
Tvrdi! Makarska dne 12/1.19451 Vojnfsu~
dski istražitelji peran Srećko VoIl za prije.
pis tvrdi referent ~odinI_M.P.
Iz prethodnih pOpisa razvidno je da je
strijeljano ukupno 17 Hrvata. M~utim, tih
dana takoder je strijeljana jedna njemačka
obitelj, majka s četvero djece i skupina Hr-
vata iz Imotskoga koja je oovojena iz ka-
miona u kojemu su uhićeni Imoćani pre-
voženi prema Dubrovniku. Gotovo je ne-
moguće utVrditi koliko su komunisti strije-
ljali nedužnih Hrvata na groblju sv. Ivana
Strijeljani su pokopani u više obiteljskih
grobnica gradana Metkovića
Poglavarstvo Grada Metkovića organizira-
 po drugima K=ka. MOSTE .- grobi<te
TRAGOM2RTAVA KOMUNIZMA . Baudova ledi.na l i 2: U dva grobišta nav-
odno leh između -6 i 12 hrvatskih vojnika.

Razgrtanje'proš~losti (12)
Prvo se nalazi usred proplanka u manjoj ja-
mi, okruženoj grmljem, a drugo u šumi uz
podnožje padine na manjem platou.
.~-: ·:'''''.i'-''',#~.r_::''J..i'
.... .<

B8Iem za sn~ljiViji; ako ile'i ugodillJ{za (Pogovor u fotomonografiji "Prikrivena MOSTEC - grobište u protutenkovskom
sim po broju frtava velikih grobi-

O Ita,"""* i 1xojna manja o kDjUOa

se II široj jaVD08ti vrlo malo ma
Vrijedi pročitati: "Grobišta? Iz kojeg vre-
mena? Iz onog kad su tisuće - II ovom slu-
čaju Hrvata - uronjene II kruške jame i dr-
uga "prjldadna" udubljenja na ,slovenskom
tlu. Za~:'tO? Jer su ih pobili'Pobjednici! zb-
og čega? zbog nedostojnog straha od pro-
tivnika ili čak neprijatelja? Iz osvete? Tho
bi mogao odgovoriti na to? Kako je mogu-
će pobiti na tisuće svezanih zarobljenika
odjednom? ... Odakle zlo? Bez obzira na
činjenicu da je medu ubijenima bilo i onih
koji su počinili zločine tijekom rala - ali lo
bi trebao dokazati sud i svakom od njih
odm:I.iti kaznu! - takav je masovni i kolek-
tivni pokolj (kad je rat već bio zamio!)
zločin par ex~ence. za ovo nitko nije
odgovarao pred sudom. pa se krivnja pro-
teže na sve nekadašnje borce; osjetam bol
kad vidim kako mnogi odriču zasluge za
oslobođenje od okupatora svim n~­
njim partizanima, kako omalovažavaju sta-
vljanje na kocku njihovih ,vlastitih života
pa i muke svih žrtava krvavog antikomu-
nizma. Ali tek suosjećanje s patnjama svih
- bez obzira na to tko im je te patnje nanio
- može postati temelj za drugačiji syijel
pomirbu među nama! Pokolj više tisuća grobišta Hrvata u Republici Sloveniji",
ljudi kad je već napukla sloboda (!1), bez Zagreb. 2007.)
rovu: U oko 120 m dugom dijelu protuten-
kovskog rova izmedu Save i Dobove gdje
sudskog postupka. dakle bez načelne milo- MEDLOO - grobište Tinio!: Na livadi iz- se danas prostiru njive i livade, grob je već­
sti je sakrilegičoo, svetogrdno djelo. Ali to medu Ložnice na sjeveru, crpke vodovoda eg broja hrvatskih vojnika, slovenskih d0-
I\ije jedini zločin koji je zgrij~ila koplU- na zapadu i ceste Levec - Celje na jugu mobrana i civila, ubijenih u svibnju i lipnju
1945. MRTVICE - grobište Mrtvice: Pre-
nistič~ vlast! Prikrivanje i...potpuno pori- navodno se na1azj grobište hrvatskih izbje-
canje tog zlodjela drugi je možda čak pote- glica pred totalitarnim ko.munizmom, ubij- ma podatcima policije tu Je ubijeno više od
ncirani prvobitan zločin. Njegovo prikri- enih u svibnju 1945. MISUNJA - grobište stotnjak pripadnika vojske NDH i civila
vanje ili čak opravdavanje znači stalno, pe- Movtel: Južno od imanja Alnek (Movže Područje grobišta koje nije točno odredeno
nnanentno simbolično ubijanje već ubije- 24) kod oznake 12,050- kilometara pra- leti djelomično u šumi i djelomično na liv-
nih. Zbog toga je otvaranje tih stranica na- vokutno na cestu Velenje - Mislinja nalazi adi uz raskrižje makadamskih cesta, 550 m
še poluprošle povijesti u isto vrijeme i od- se 2 metra širok i 1,5 metra dubok protute- sjeverno od naselja Mrtvice i južno od Sa-
grtanje silom prikrivene proSlosti. I kad nkovski rov !J kojemu je zakopano izmedu ve. Na mjestu zločina danas se nalazi drve-
smo već počeli razgrtati proSIost, mi smo 10 i 15 ljudi, poginulih za vrijeme pov- ni križ s natpisom: "Tudi mi smo umrli za
neminovno n.wli i na prikrivena grobišta. lačenja prema austrijsko-slovenskoj grani- domovino. Mit ID pokoj". Ol...EŠĆE - gr0-
Fotografije razotkrivaju njihovu dugu osa- ci. Grobište Movte 2: U protutenkovskom bište Ole.!iće: Oko 300 m sjeverno od nase-
mljenost Predmeti iz grobišta .su ono rovu izmedu ceste i !eljeznice ispod misli-
lja Reka na livadi, na padini između potoka
posljednje što svjedoči o za4njem trenutku njskog klanca mještani su izmedu 10. i 15. Reka i šume nalazi se usjek dimenrija 3 x
ubijenih žrtava, o njihovoj žudnji za živo- svibnja 1945. zakopali veći broj hryatskih 1,5 m gdje je pokopano oko 14 "usWa",
tom, o njihovoj posljednjoj žalosti. Oduze- vojnika i civila Grobište teljeznička pruga: strijeljanih u svibnju 1945., nekoliko dese-
ta im je sva njihova budućnost i pravo na Uz trasu napuštene !eljezničke pruge nal- taka metara iznad puta na Drenov grič.
iskonsku, prirodnu snutrA krlenjem nena- aze se četiri grobišta ljudi hrvatske narod- U sljedećem broju o grobištu Jame pod
pisanog zakona pijeteta iz optativne rečeni­ nosti koji su poginuli na putu prema austrij- Krenem na Kočevskom rogu, najvećoj ma-
ce Neka počivaju u miro, oduzeto im je i sko-slovenskoj granici. MISLINJSKA sovnoj grobnici u EuroPi nakon Drugog
'pravo' na miran posmrtni počinak. (-...) DOBRAVA - grobište Mislinjska Dobrav-
svjetskog rata koju je prouzročio jugo-ko-
Neka u svijetu nikada više ne bude mjesta a: U maloj šwnici, 10 metara desno od
munistički režim madala, zločinca, TIta.
za zločine koje nije moguće ni razumjeti pa ceste Mislinja-- Slovenjgradec, po nekim
i ne .zaboraviti!" Spomenka Hribar .podatcima moglo bi biti grobište Hrvata, a
kfii' Gonn JURIŠIĆ

GOSPIĆ 1945.

Nisu poštedjeli ni tasne sestre

J-
ooa Zemljak jedina je tivaod mi1o- gospićkoj pučkoj školi -i župnik u župi
potrebna, on je tvrdio da ja trebam.biti p~gled zatvorskog stražani učinilo mi se
sv. Ante u obližnjem Ličkom Novom, zatvorena. i njegova se tvrdnja i obistini- daje on primijetio papirić u mojim ruka~
Sv. Krit.akoje je - """'" la Prva tri dana i tri noći bila sam u sa-
godine 1948. partizamb vlast pro- vlč. Josip Fajdetić, čija je kuća bila u bol- ma, pa sam ga brzo zgužvala i stavila u
gDiIa iz cloopida. Rodila ile godine 1921. ničkom susjedstvu. U f9j kapelici osobi-
mici i svake noći po nekoliko puta su me usta i progutala"
u Kamenoj Glavici u Hrvatskom zag0- to. je lijepo bilo na popodnevnim blago-
na ispitivanje vodili i tukli. Tražili su da U zatvoru je s. Jona i oboljela, pa ju je
rju, no USPdDS poodmaklo.; dobi mental- slovima nedjeljom i u danima Božićnih
skinem redovničko odijelo, na što sam posjetila njena majka, koja je dovela i ro-
DO je svježa i dobro !le sjeća onoga ito je blagdana, kad su u nju dolazili i mnogi
im smiono odgovarala da mi oni to odije- daka iz Zagreba, koji je imao neku funk·
oakoo _ proživjela u GOaPi6J. Evo Ito izvanbolnički gradani. lo nisu dali, niti će mi ga. skinuti, makar ciju u partizanskoj vojsci i uspio ju je iz-
nam je ispričala za nodavna posjeta u sa- me ubili. Kad su me nakon takvog jed- vući iz zatvora, u kojem je provela Jri-
Nosim bPIi sa tri_.. nog preslušilvanja vratili u zatvorskoj
mostanu milosrdnica Sv. Križa na. Hoc- mjeseca, a da nikad nije doznala zbog
vatovcu u Z8grebu- pile Nikola B~ć Sestre milosrdnice smo zvali sestrice, a sam ćeliji dočekala zoru ispunjena ne- čega. Jednom je nakon zatvont župnik
bile su·u Gospiću jedine i zbog njihove kim posebnim duševnim svjetlom, mi-
njoj i sestrama u bolnici pričao kako je
BQlnicu u Gospiću podigla je Lička pu· radi~sti i skrbnoga odnosa spram bole- rom i sigurnosti, koje si ni danas ne znam jednog dana k njemu došao jedan vojnik
snicima u bolnici Gospićani su ih voljeli. objasniti. Stražar mi je ujutro dobacio da
kovnija polovicom 19. st kao vojnu bol- i tražio da ga župnik ispovijedi, govOreći
l strahote rata zajedno su s .Gospićanima sam, valjda, poludjela kad sam noću pje-
nicu, koja je razvojačenjem Vojne kraji- da vjeruje u Boga i da ga grize savjest
podnijele, i sva zla kojim su ovaj neslo- vala i moli1a."Dok su joj lancima vezali
ne došla pod civilnu vlast i postala gra- zbog opatice koju je u zatvoru udario...
mivi hrvatski· grad nakon rata pritisnUli ruke, kad su ju drugu noć vodili na ispi-
đanska, a godine 1895. u nju je došlo 10 Godine 1948. milosrdnice Sv. Križa na-
partizanski boljšcvici, koji su tvrdili _da tivanje ona je zahvaljivala Isusu što mu
milosrdnica Sv. KPŽa iz Đakova, koje su pustile su Gospić, jer im je vlast zabrani-
su ga osJolxxli1i. Nakon _rata Gospićem barem II nečemu sliči, pa ju je stražar
kroz 5 desetljeća samoprijegorno bdjele la raditi u·bolnici i prognala ih. Ostavile
se orila parolaška pjesma koja je u ličkoj pljusnuo i ukorio ju, govoreći joj ~lo
nad bolesnima. U bolnici su uredile i lije- . su lijepa sjećanja na Gospićane, u čija su
pravoslavnoj verziji glasila: "Nosim ka- spominje papu, a ona mu je odgovorila
pu kapelicu, u kojoj je uoči rata i nakon pu sa tri roga i borim se protiv Boga, ~ . srca wasle primjemim radom dužim od
da to nije istina, nego da je svom zaruč­
njega liturgiju obavljao kateheta u tiv crkve i oltara i milosrdnije sestani". pola stoljeća. U znak toga sjećanja na
niku Isusu rekla neSto što taj stražar ne
Kad su partizani 4. travnja 1945. ušli u razumije, i daju zbog toga ne smije tući. poticaj župnoga ureda Marijina Uznese-
Gospić te su protubožanske .stihove pot- Pričala je kako ju je jednom u zatvoru nja u Gospiću i gospićkih ogranaka »r-
vrđivali i djelima·i osobito su se okomili posjetila poglavarica, s. Amadea Pavlo- vatskog katoličkog liječničkog društva i
na predstavnike Katoličke crkve te su u vić, koja se jako obradovala kad je zatvo- Hrvatskog katoličkog društva medicin-
obilju nevinih bez valjanajuridičkogute-- renicu s. Jonu vidjela u redovničkom skih sestara i tehničara Gradsko vijeće
meljenja likvidirali i nekoliko svećenika odijelu, a kad je s. Amadea otiSla, stražar 'grada Gospića za Dan grada 22. srpnja
i milosrdnicu Sv. Vinka, s. žarku Ivasić, je s. Jonu pitao: ..Tko tije to biof' - i sam ove godine dodijelilo je priznanje milo-
a nisu poštedjeli ni milosrdnice Sv. Križa si -odgovnrio, da je to morala biti neka srdnicama Sv. Križa i sestri Joni Zem-
u gospićkoj bolnici. Najprije su kapelicu sveta tena. ljak Priznanje su dobili i Joško Bajica,
u bolnici pretvorili u slclaiillte, pa'Su ča­ slikar, Ivica Javorović, prof., Poliklinika
sne !;.eStre dio sobe u bolnici, u koju su ih u strahu progutala cedulju za hemodijalizu Opće bolnice u Gospiću
zgurati, plahtama odvojili i koris_tili za Nakon samice odobreno joj je da ju dva i ženski košarkaški klub "Gospie', a
bogoslužje, a neke su od njih bile i ?oStvo- puta ljednom posjećuje njena poglavari- svečanosti dodjele priznanja, uz ministra
rene. No, poslušajmo sestru Jonu. ea i da joj donese Pričest, njoj i trojici zdravstva, Darka Milinovića i predstav-
"Jednog jutra godine 1947. u viziti bole- svećenika, koji su kad i ona bili u nike Ličko-senjske županije i grada Go-
snika s liječnikom je bio i vojničIti zapo- gospićkoj kaznionici. Jednom joj je je- spića. prisustvovali su i gospićko-senjski
vjednik, kojije u jednom času, pokazuju- dan od tih svećenika dao pisamce, da ga biskup, mons. dr. Mile Bogović i gos-
ći na mene, upitao liječnika: 'što ova radi proturi nadstojnici da ga ona preda žu- pićki župnik i delcin, vlč. Ante Luketić.
tu?' Iako mu je liječnik. odgovorio da pniku. To pisamce je, međutim, završilo
sam ja tu kao njegovateljica bolesnika u Joninu želucu. "Dok sam čekala na Nikola BIćANIć
TRAGOM i..RTAVA JUGOKOMUNIZMA

Kočevski Rog - jug9slavenski Katyn (13)

u prilSumskome predjelu Koce- nente, medu njima ne samo antikomunis-
te i zarobljene osovinske ratne saveznike
vski Rog za vtijeme Drugog svje- nego i deInokTatski orijentirane antifašiste
tskog rata skrivala se slovenska i antikomunističku i antifašističku Kato-
komunistiCka protunarodna ličku crkvu (Izvor: dokumentacija brit.
"Osvobodilna fronta" koja je min. vanjskih poslova, Foreign Office, i
izvješće Sir Anthonya Edena od
1944. u deliriju dOCekala vijest o 11.5.1945.).
prodoru Crvene armije u Srbiju,
i nagovještavala brzo bratim- Kočevski rog nije izabnm slučajno
ljenje s njom u Sloveniji U svrhu preuzimanja vlasti, jugokomuni-
sti likvidiraju po unaprijed osmišJjenom
planu, dogovoren na sastancima jugok0-
lavni ratni cilj jugokomunista bio munističkog vojno-političkoga vrha u
ruskoga grada Smolenska, 1940. godine,
gdje je sovjetska komunističkatajna služ-
ba likvidirala časnike i dočas'nike zaroblj-
ene antikomunističkei antifašističke voj-
ske Republike Poljske koju su Treći Rei-
ch i SSSR godine 1939. napali, okupirali
i raskomadali.
Najv"," poslijenobm grobmca II Europ;
U pakao Kočevskog Roga u stočnim va-
gonima deportirana je masa luvatskih, i
.manjim dijelom slovenskih i srpskih rat-
nih zarobljenika, među njima i masa zar0-
Stjepana Mesića, i nekadašnju politkome-
sarku i šeficu CK SKH i jugokomunistič­
ke vlade, Milku Planinc, koja je, zajedno
sa petnaestak. drugih partizana i komunista
godine 2006. od strane Hrvatskog centra
za istraživanje zločina komunizma kazne-
no prijavljena· ,zbog osnovane swnnje u
počinjenje ratnog zločina i drugih zločina
na Kočevskom Rogu 1945. OORH je.,
medutim, podigao samo jednu optužnicu
za Kočevski Rog, protiv Sime Dubajića,
kontrolora masovnog ubijanja koji se hva-
lio zločinima, i optužio svoje nekadašnje

G 1e da II uvjetima antifašističke bor-

be ostvare nasilni dolazak KPJ na
vlast kroz provođenje Listopadske revolu-
zagrebu i Ljubljani, što je Tito najavio u
ožujku 1945. u razgovoru za sovjetski tis-
ak, cjelokupnu antikomwtističku oporbu,
bljenih hrvatskih civila, sveukupno blizu
40 tisuća žrtava komunizma koje su raz0-
djevene strijeljane nad jamama, a oko
2.000 zarobljenika divljački je mučena i
"drugove" i "drugaricu" Milku Planinc (u
vrijeme zločina djevo prez. Malada) što se
poput njega ne hvale masovnim ubojstv-
om Hrvata, iako su, po njemu, i oni sudje-
cije putem partizanskog pokreta ("NOP''),
od ratnih zarobljenika i 'protuzakoni~o masakrirana (među njima i žene i malolj- lovali u ovome masovnome zločinu koji je
koju su zvali "socijalistička revolucija",
uhićenih i zarobljenih civila do nekomu- etnici) od strane specijalne partizanske zapovijedio mmal Tito i pismenu zapo-
tako da su se razlikovali od zapadnih Sa~
vjed za počinjenje zlačina (genocidni tele-
veznika po tipu' zamišljenoga poslijerat- nističkih elemenata u gradovima i selima jedinice očeličeillh marksista, pod kontro-
lom jugokomunističketajne policije i par- gram) delegiroo na- Aleksandra Rankovi-
noga društvenog uredenja. jer su nakon obnovljene Jugoslavije koje nemilosrdno
"etnički čiste" (" .... Ali, kakvo je to čišće­ tizanskog "Vrhovnog štaba" (politbiroa ća, "Maksa" Baću, Ivana Mačeka i dr. iz
"oslobođenja" uspostavljati anti-demok·
ratsku komunističku diktaturu ("diktatura nje bilo...", britanski veleposlanik Antho- CK KPJ). Ovo mjesto zločina je uz Tez- protunarodne jugokomunističke tajne po-
DO, Macelj i Srebrenicu najveća poslije- licije Ome. i u konačnici na partizanskoga
proletarijata") i totalitarni socijalistički ny Eden.). Jedno od stratišta gdje su ju-
poredak nasuprot višestranačkome susta- gokomunisti od očiju domaće i svjetske ratna masovna grobnica u Europi! Najve- kukavicu Simu Dubajića. Neoptufeni po-
ći dio krvničkoga "posla" obavili su pri- činitelji užjvaju zaštitu državnog i politič­
vu i pravnome poretku s poštivanjem pra- javnosti sakrili izvansudski smaknute žrt-
va na privatno vlasništvo (Izvor: Okruž- ve komunizma je KDčevski Rog koji sa padnici onih partizanskih snaga koji se u kog vrha RH po protuustavnom usmenom
nica broj 4 CK KPH od 6.12..1941.). Uoči svojim krajkim jamama nije izabran neovisnoj i samostalnoj RepUblici Hrv- naputku predsjednika Mesića: "Antifajisti-
napada Osovine na Jugoslaviju, jugoko- slučajn<,> jer ovo je mjesto zločina izolira- atskoj hvale da su "hrvatski partizani" ko- ma se ne smije suditi!". (pod "antifa§isti-
munisti II svojim letcima pozivaju na no.od svijeta, dakle., savršeno mjesto za ji su se navodno ''borili za Hrvatsku". Rij- ma" Mesić misli na partizanske jugoko-
''Oslonac na SSSR", a ne na Zapadne an~ prikrivanje masovnoga zločina. KDčevski eč je o pripadnicima "VID. kOrpusa Jugo- muniste.) Kočevski Rog je ')ugoslaven-
tifašistitke saveznike. (Izvor: Fotomono- Rog pre9stavlja pored "Auschwitza" i slavenske armije" j- njegove ''26. divizije'" ski Katyn" i predstavlja ljagu koju su parti-
grafija "Hrvatska II NOB", Zgb., 1986.). drugih njemačkih nacističkih koncentra+ i "XI. daImatiJiske (biokovske) brigade". zani i jugokomunisti nanijeli antifa§istič­
U to vrijeme SSSR se nalazi u save- cijskih logora smrti najveće pojedinačno (Prije neko).iko mjeseci su ratni veterani koj borbi u kojoj su ubijali hrvatski narod
zništvu s Trećim Reichom. Kako bi u ko- mjesto masovnoga pogubljenja ljudi, a po "VDJ. korpusa" u Splitu svečano obilježi- koji je bio protiv Jugoslavije i komunizma.
načnici postigli svoje ciljeve, jugokomu- karakteru je usporeQ-ivo sa sovjetskim rat- li obljetnicu svoga korpusa, uz posebne
nisti sustavno eliminiraju sve svoje apo- nim zločinom u Katynskoj šumi, pokraj goste;· predSj~ Republike Hrvatske. kJ<ii> GonmlURIŠIĆ

SJELANJA ANTE GLlBOTlLA: ZASTO SU PARTIZANI UBILI MOJU MAJKU? (1)

Kaštelan: Ina klisurama orlovi te prate

Proljetnog dopodneva 1964.
godine putovao sam u Split s
naSim poznatim pjesnikom Ju-
rom KaStelanom i sami smo bili
u jednom odjeljku vlaka. PoSto
je doznao, da sam student 2e1io
je M o studentskom 2ivotu i
tko sve mo2e dobiti studentski
dom, da bi i sam naglasio, vje-
rojatno po dobrim vezama i
podobnosti, sto sam mu ja pot-
vrdio - piSI! Ante Glibotic
io je iznenađen, kada sam mu rekao,
B da studiram veterinu i da vrlo rado
ćitanl njegovu poeziju, a pjesma
.j(rv i bura" je stravična. Vidio sam, da ga
je moje poznavanje njegove poezije obra-
dovalo i reče mi, da je ona nastala u speci-
fičnim okolnos.tima poslije rata o kojima
nije želio pričati, a na novinama je samo
napisao brojke ~ 1946.
U vlaku 8 Jurom Kašte1anom
S vremenom smo postali prisniji ija ga za-
molim, da pročita moju tek napisanu tra-
giku i svjedDćenje Dćevidaca O ub9jstvu
moje majke od partizana, a iskreno govo-
reći nisam vjerovao, da će on to učiniti. jer
je i on bio u partizanima. Pročitao je i vid.i0
sam mu grč i muku na licu, ostao je nijem
bez riječi i samo je gledao kroz prozor
jurećeg vlaka. Izvadio je konjak iz torbe i
ponudi mi, a i on se napije, pa mi se obra-
ti: "Ovo je stra§no čitati, a kamo li doživje-
ti, kao tvoj otac ili onaj mIad.i vojnik, koji
je poSlije poludio. zato ti savjetujem, da se
ne igraš đavla, jer to ti danas ne će' nitko
tiskat i priznat, da su taj i mnoga nedjela
učinili mladi primitivno dresirani skojevci,
a nažalost i danas još postoje goleme sive
zone u koje nitko ne smije dirnuti. Pre.šući­
vanje i izbjegavanje istine o partizanskim
zločinima jeste rncla svakicWnjica: pa zato
i danas mnogi šute, jer se boje izgubiti
položaje ili još gore, da i njih ne proguta taj
isti mrak, kao što se je to mnogima i dogo-'
dilo, iako su bili prekaljeni borci. zato mla~
diću moj, ovo sve zapali ili sakrij. jer ako ti
to neka budala nađe imat ~ pakao u- živo-
tu, a ti si još mlad i život je tek pred tobom.
Možda ćeš ovo jednom moći tiskati, ali ja
u to ne vjerujem, jer ova sila ne će tako
lako pustiti ular iz ruku." Još smo dugo
razgovarali pijuckajući konjak, dok ga nije
ovladao san, pa sam ja sve ovo brzo zapi-
sao u svoj dnevnik., da ne zaboravim, jer
ovakvu prigodu više nikada ne ću imati. po
dolasku u Split on mi čvrsto stisnu roku i
opra!tajući se na papiriću mi napiše: ,,1 na
klisurama orlovi te prate."
6.lrolovou 1942., SlivnuJrod ~
Čim sam se vratio u Zagreb odrn;ah sam sa-
krio ovaj dnevnik i zapis o smrti moje. ma-
jke u jednu stručnu knjigu, jer Jure Kaštel-
an je znao iz iskustva, da svako igranje sa-
da s' vatrom ostavlja pusto zgarište. Ovaj partizani izdvojili od ostalih seljana, uzeli
...
lovavi zapis dao sam pročitati Juri Kaštelanu! joj dijete i odveli te ubili u blizini naše ku-
će, pokosivši je jednim rafalom po grudi-
Još dok sam bio dječačić pratio sam često ma, samo zato što je bila iz kuće fratarske
oca u naš vinograd, koji se je nalazio u bli- tradicije, a ne zbog očeve lovačke puške.
zini crkve i groblja. Uvijek kada smo pro- oni su mučili i ubijali nevine ljude i našu
lazili pored groblja moj bi otac malo zastao majku s takvom bezdušnošću i mržnjom,
i podigao telo prema nebu, te bi skamenje- kojim nam otkrivaju u sebi ono najniže u
nim licem nešto šaptao, molio je, a ja sam padu njihove čovječnosti. oni su školova-
u svojim dječjim spomajama vjerovao, da ni prije rata po kružocima te zloglasne Sta-
on svaki put razgovara s našom majkom, ljinove frole, a ona je od njih stvorila ljud-
jer su nam stariji uvijek govorili, da je ona ske nakaze bez duše, vjere i ljudskog dos-
sada na Nebu. Naju su majku ubili partiza- tojanstva. Moj je otac saznao poslije rata,
ni u četvrtak 6. kolovoza 1942. godine i to da su taj gnjusni zločin učinili mladi skoj-
evci u partizanima Biokovskog odreda ,)0-
S prvim svojim dolaskom u naje selo Sliv-
no kod Imotskoga, a istog su dana mučili i sip Jurčević" i to bataljun komesara Ranka
ubili četvoricu viđenijih seljana i sa sobom· i njegova pomoćnika krivoglavog Ivaniša.
su odveli svezane žicom još dvojicu i mo- Svakodnevno sam osjećao patnje našega
ga rođaka Danka inaturanta sinjske klasič­ oca, paje u meni tinjalo i nemirje bivao sve
ne gimnazije, jer kod kuće nisu našli brata veći, jer sam želio domati istinu vjerujući.
mu Božu, koji je bio u selu glavar, da im da će se naići netko tko će mi pomoći i suo-
nose prema Biokovu ukradeno vino, rak- sjećati s nama, ali sam se brzo uvjerio, da su
iju, pršute i svinjsku glavu. Njih dvojicu ti bivši borci bili bojažljivi i kamenog srca,
Matu Katavića i Antu Talaju su cijelo a i u froli su nas napajali lažnim i iskrivlje-
vrijeme tukli i po noći ubili u jednoj vrtači nim činjenicama o žrtvama u selu. zato
iznad sela Krstatica. Moj rođak Danko i sam se jednom osokolio i u lipnju 1959.
silom odvedeni Slivanjci pričali su, da su godine otiSa<> kod Pavla Loze u Imotskom,
poslije kratke pucnjave čuli raport komesa- prvoborca i organizatora ustanka, te poli-
ru: .,IzvukIi smo ih! ,,Po selu se je iza rata tičkog komesara Biokovskog odreda i go-
u tajnosti pričalo, da su se oni opirali krađi tovo plačući upitao ga: ,,Zašto je ubijena u
brane i živine. Naša je majka bila mlada i Slivnu 6. kolovoza 1942. godine moja ma-
zdrava žena sa šestero djece. Meni su bile ter Ive rod. ,škoro i tko su tada bili komesar
samo tri i pol godine, a mlađem bratu tek Ranko i Ivaniš, koji suje ubitiT
pet mjeseci. koji je bio još dojenče. pa je
bez majčina mlijeka ubrzo i umro. Nju su kJ<ii> N....v1ja ..
TRAGOMtRTAVA JUGOKQMUNIZMA

Putovima revolucije
na Itutevskom. Rogu (14)

Sve Sto je,vezano za Zrtve ko-
munizma u postkomunistiC-
kim bivSlm jugoslavl\nskim re-
l1ublikama, danas'neovisnim
drZavama. t&e sporo. Dokaz
je i ekshumacija 1.163 hrvat-
ske Zrtve komunizma, Sto su
ubijene u lipnju 1945., te otk-
rivene iz samo u 23, od preko
100 jama u Maceljskoj gori
nek - Grobište Debeliške livade
O pri Jami pod Krenom: ,.Iz zar0-
bljeničkog logora II Šentvidu
iznad Ljubljane Hrvati, Srbi, Slovenci i
drugi odvođeni su vlakom do Kočevja,
a zatim dalje kamionima do ponora II
Kočevskom rogu. Najp,JZnatije su dvije
jame: Jama ispod Krena i Jama ispod
Macesnove gorice...", te Ušivajama.
0biIie* do obiljeija
,,(. ..) Jama ispod Krena je najpoznatije
i zloglasno grobište u Kočevskom
rogu. U njezinoj blizini 8. srpnja 1990.
održana je pomirbena svečanost na
kojoj su pored 10 tisuća ljudi bili i naj-
viši predstavnici političkog i javnog ži-
vota. ISlovenije, nap. aj ... Prijeratni
oblik i dubina IX>nora nisu poznati. Na-
ime, na rutiu ponora može se vidjeti
kako je kasnije bio preoblik:ovan, pa se posmrtnim ostatcima žrtava komuniz- komunizma. kako
one likvidirane u
pretvorio II lijevak sa strmim stijena-ma. Godine 1995. najavnome naueča­ Maclju tako i u Teznom i na Kočevs­
ma. Otpali materijal slaže se na dnu, pa ju izabrani projekt spomen-područja kom Rogu i drugdje nisu bile fašisti.
su se zbog toga pojavile poveće puko-- predan je na uporabu tek 6. lipnja nego su se u .Drugom svjetskom ratu
tine. Kroz jednu od njih može se spu- 2006. godine. Dokaz da sve što je vez- borile i mi kraju umrle za hrvatsku d0-
stiti čak do kostiju lubijenih ljudi, nap. ano za žrtve komunizma u postkomu- movinu. Skupina od najviše 90 odabra-
aj koje lete ispod sloja zemlje. Podro- nističkim bivšim jugoslavenskim repu- nih partizana, očeličenih marksista, iz-
ban pregled vrtače II koju su Ipartizan- blikama (danas neovisnim državama) dvojena iz "Xl dalmatinske (biokov-
ski POČinitelji, nap. aj bacili predmete teče sporo, jest i ekshumacija 1.163 hr- ske) brigade" s područja Hrvatske, for-
ubijenih, ukazuje na to da Jama ispod vatske trtve komunizma, ubijene u lip- mirana kao specijalna jedinica za egze-
Krena nije masovna grobnica Slovena- nju 1945., te otkrivene iz 23 od preko kucije pod izravnim zapovjedništvom
ca, već da leže u njoj pripadnici prije 100 jama u Maceljskoj gori i šumi, jugoslavenskog ministarstva obrane
svega Hrvata. Zbog sIXJOOg državnog koja je tajno proveden~ 1992. godine (formalno priključena 26. svibnja
uređivanja i izgradnje spomenika od- 1945. l tenkovskoj
nosno kapele, pojedinci i društva, me- armiji JA kao mo-
đu ostalim i iz Hrvatske. u okolini gr0-
bišta postavili su više od deset obilje~
žja, spomenika i natpisa (Izvor: Foto-
torizirana pješa-
dija), ubila je u r0-
ku od nekoliko da-
monografija "Prikrivena grobišta Hr- na oko 30 tisuća hr-
vata u Republici Sloveniji".). vatskih ratnih zar0-
bljenika i zaroblje-
Žrtve komunizma je 8. srpnja 1991. na
masovnoj komemoraciji bla.soslovio nih hrvatskih civila.
Počinitelji su bili
slovenski nadbiskup Alojzije Suštar. U
istraživačkim akcijama na Kočevskom
Jugoslaveni, hrvats--
Rogu sudjelovali su studenti Odsjeka . kog porijekla, inda-
za povijest FLlozofskog fakulteta u -ktrinirani marksisti,
članovi ~J i
Ljubljani.
SKOJ-a. Samo u
Slavna XL daJmatinsb briPda 'Maclju je skupina
od 60 partizana hr-
Počinitelji, komunisti/partizani, jame
bez suglasnosti vlasti. žrtve su dostoj- vatskog podrijetla ubila u nekoliko da-
nad kojima su likvidirali brojne žrtve,
no pokopane tek 2006. godine, ali uz na 12 tisuća Hrvata, žrtava komunizma.
minirali su kamenjem. a speleolozi sp- cenzuru u hrvatskim masmedijima.
uštali su se na dno jame kod Krena i fo- Treba napomenuti da hrvatske žrtve
tografuali mjesto zločina svidljvim fđlii> Nas1avlja se

SJEĆANJA ANTE GUBOTlĆA: ZA5TO SU PARTIZANI UBILI MOJU MAJKU? (2)

Tvoja mater je nosila dite u naramku

Autor je u lipnju 1959. olisao
kod Pavla Loze, provoborca i or-
ganizatora ustanka, politidcog
komesara Biokovskog odreda i
gotovo plarua upitao ga: "za_
sto je ubijena u Slivnu 6. kolovo-
za 1942. godine moja mater
Ive, rođena Skoro, i tko su tada
bili komesar Ranko i IvaniS, koji
su je ubili". Sto mu je Lozo re-
kao? A sto pak svjedok ubojstva
Covo KovaCević?
io je (p. Lozo, nap. ur.) izne-
budala to je bila najopasnija optužba. I
Ranka i Ivančića, a ne Ivaniša pozna~
vao sam. Obojica su bili sirovi, prgavi
i neodgojeni seoski ždribci. Kada su se
vratili iz tih sela oni su smrt jedne žene
tpmačili kao neugodni eksces, a pred
nama su pIešutili stvarna zbivanja. Ka-
da smo djelomično doznali istinu stro-
go smo ih partijski kaznili i poslali
Ivanu Gaći u borbe kod Livna. Ja sam
ih htio sudski goniti poslije rata, ali su
bili zaštićeni i privilegirani. Ipak ti ja
savjetujem. da se ostaviš toga, jer nitko
ti ne će u ovome pomoći."
Bio sam iznenađen njegovom iskre-
noŠĆu i osjetio sam, da je on bio protiv-
nik onih zločinaca i autora zločina,
doveli nju i ostale seljane, jer sam ga
uvijek tIlolio, kada bi dolazio kući na
praznike, da mi ispriča pravu istinu, ali
do sada iz straha nije želio progovoriti.
Rekao mi je, da ponesem lapiš i puno
papira i odveo me je u svoj vinograd
iznad kuće. jer u kući i zidovi imaju
uši, a i danas neki prislanjaju uvo pod
prozor, uz to me je zamolio, da nigdje
ne spominjem njegovo ime.
Kada smo došli u vinograd on pogleda
oko sebe. da nije tko u blizini i počne
mi pričati svojim seoskim govorom:
..Uvik, kad se toga sitim uvati me pot
(znoj), ka daje bilo jučer, kad su ti ma-
teri uzeli dite. a ono se njoj jadno zavi-
lo oko vrata, pa u plač. Ono kopile joj
nose iz kuće sve što je za pojist i popit.
partizani ih gooe Ira marvu
Ja sam ti II sebi mislio, iako me je bilo
strah, da je rvatska vojska došla i pro-
šla. Švabo je proSa kroz selo, pa će ta-
ko i partizani doći i proći, jer u ,selu će
naći samo dicu, žene i starčad. T~o
sam ti ja bio zabavljen oko bačava, kad
ti uleti ka vitar u konobu momak. ispa-
ranih gaća s kapom na tri roga i zviz-
dom i podvikne mi, tako da sam se po-
plašio, da je on desetar komesara Ran-
ka i da se on zove Šime, a komesar ga-
zdi zapovida, da je od sada njegova ko-
noba pržun za nepreteje ustanka i da

B nađen mojim dolaskom i ostao

je bez riječi čuvši moje pitanje.
zatvorio je vrata i upitao me: ,,Je li to
ona žena u Glibota?". Ja sam mu pot-
vrdno odgovorio rekavši mu, da je to
bila moja majka
Odgovo< prvuborca
zagrlio me je htijući me utješiti: ,,znaš
mladiću moj, onda ljudski život nije
mnogo vrijedio u glavama nekih be-
daka. Bilo je dovoljno, da se na neko-
ga pokaže prstom ili da mu se reče ne-
prijatelj je partije i ustanka, a kod tih
koje su pokušavali prikriti i oprati svo-
je okrvavljene ruke. Nekoliko godina
više nisam tražio svjedoke, jer sam vi-
dio, da joo nije došlo vrijeme istine, pa
i naši susjedi koji su nešto znali bojali
su se udbinih doušnika. . reći pravu istinu, tako mi Bog pornoga,
piti, ali ne spominji mi imel
Na dvadeset i ~ godi.Snjicu smrti na-
še majke 6. kolovoza 1963. godine po-
slije Mise zadušnice prišao mi je naš
susjed stari Ćavo Kovačević, koji je
bio očevidac zadnjih trenutaka njena
života i pred čiju su kućuy centru sela
ga otrgne i dadne babi Matiji. Ja sam ti
već star i dobro je, da se to ne zabora-
vi. Ti si me puno puta molio, pa sam
sada odlučio progovoriti i neka me zat-
vore, jer ovo su pasja vrimena. Ja ću ti
a ti to sve piši. Bio je lipi dan četvrtak
6. kolovoza, a i ćaći mije bila godišnji-
ca i poslije Mise sam tio iznosit maJe
bačve iz konobe i počet ih potapat za
jematvu, a i župnik: mi u prolazu reče,
da i on biži u brdo, jer se je šuškalo, da
dolaze partizani, pa je i sve muško
pobigla od kuće, a pričalo se je, da oni -
mu se ne smim protivit, jer je komesar
prgav drug i uteče prema vašim kuća­
ma. Nisam ti ja zna što ću sada, nego
muči i čekaj, jer sila Boga ne moli. Ma
nije prošlo puno vrimena i čujem ti ja
od vaših kuća viku, plač i beštimu i
vidim ti ja veliku strku sile našega svi-
ta, kako ih partizani gone prema cen-
tru, da prostiš ka marvu sve do prid
moju kuću. Matu Katavića i Antu Ta-
laju su vodili zavezanu žicom, a Danko
je nosio pršut i praseć"u glavu. Tvoja
mater je nosila dite u naramku.
fđlii> Nas1avlja se
TRAGOM .JUGOKOMUNIST1~KIH lRTAVA (15)

'KFo~',tunel prema
Mar~alovu"oslobođenju
Mi lllllIbiSli ... oduvijek smo znali mu se opisuje kako Titov partizanski vatskih civila je Kočevs.lci Rog kod UOIrOIO Iobcije KDl!eVBIri Rog
... da se socijalizam ~ može 'uv&- retim komunističke partije likvidira Ljubljane. Britanski logor za ratne za- Grobi!te PODSlENICE: Dvojno bro-
.m', već da lIlllllUpll,tij<kom najin- svećenstvo i redovnike Katoličke crk- robljenike u južnoj Austriji. Viktring, u
~~je, očaja
m<> kod Cink Križa nalazi se na istočnoj
najoitrije, CiO i histe- ve na "području Bosne i Hercegovine i kojemu se nalazilo na tisuće hrvatskih

_a,
strani Kočevskog Roga. Po nekim
rije dovedene k.:lasne borbe i Hrvatske II području Dalmacije, i i slovenskih ratnih zarobljenika. praz- procjenama tu su partizani ubijali zar0.-
gniđanskog rala ... da je nasilje uvijek etnički čisti gradove II Hrvatskoj i BiH nio se danima, navodno su zarobljenici bljenike iz zatvora u Novom Mestu:l a
pratilac s!&rog da prijelamom od antikomunističkihi građanskih ele- i:xUazili ,.za Italiju". U stvarnosti su na po drugima zatvorenike iz logora u ~
razdoblju imledu bUl1.<JOSkDg i socija- menata koje se kolektivDo proglašava prijevaru izručeni jugoslilVenskim ko- ntvidu. medu njima i Hrvate. Grobište
lističkog dru!tva odgovara poseban "fašističkim" i "protunarodnim". i munističkim pactiz.anima koji su vlako- PODSTENICE - grobi!te jama kod ru-
oblik drt.avc (~. sistem OrgaOWraOOg masovno likvidira bez sudske istrage i ve pratili kroi; tunel kroz K.aravanke, darskog klaoca: Na istočnom rubu K0-
nasilja protiv izvjeaoe klase), naime presude. U partizanskom "žargonu" psovali i pljačkali zarobljenike. a na čevskog Roga, uz Rašku ces.tu. na vrhu
dibalura proIelarijala." (Vladimir,Djič takav se postupak: zvao "oslobođenje". zadnjoj stanici s druge strane tunela, u zasutog ponora mogli su se vidjeti č0­
Lcmjin, COlIeCIl:d Watb XXXV, ~. Kako je to izgledalo u praksi i na tere- Titovoj Jugoslaviji, nakon selekcije ne- vječji posmrtni ostatci i ostalci odjeće.
192.) Na tome Ilagu je i PrOgIaa, ot- nu. svjedoči soodaža i istraživanje ma- ke deportirane ratne zarobljenike Na osnovi svjedočenja očevidaca zak-
rumica br. 4 CK KPH od 6.121941.:' sovnih grobnica koje provodi sloven- odmah strijeljali i klali, dru8e poslije, ljučili smo da je 10 kraj usOllĆCllja većeg
"Kmnmi!!ljčb portija JugooIavije bo sko državno povjerenstvo. dok je u Hr- nakon što bi na marSevima smrti odve- broja ljudi koje su kamionima doveli iz
reVOIUCiOOama portija radoičke k1ase, vatskoj takvo povjerenstvo ukinuto iz deni u improvizirane zarobljeničke Iogo<a u ŠCDtvidu. Medu njima i hrvat-
od_jepol!db _ _ iIla
Pragmatičnih razloga. naime. da se isti- konclogore, kao napr. kod Kranja gdje ski vojni zarobljenici. Grobi!te PO[AJ-
za tim da II toku namdooo8lobodi1- Da, što više zataška i prepusti zaboravu. su zatvorenici nasumice ubijani. a da NA: U rovu Hasenbichlova rudnika i na
kog l8la, bo 8p""ifičoogoblika oocija- nitko od zarobljenika nije znao razlog mjestu za odlaganje rudničke jalovine
Iistilh revolucije, njeti 0SIl0VIl& pila- Od'Iogora do_ zašto je ubijen. za ubijanje .nije po- ubijen je nepomat broj hrvatskih voj-
oja socijalistilh =oIucije - pitaoje stojalo pravijo. jer je Tito zapovijedio nika i civila, zaroblj~ na cesti Fran-
vlasti i _ sile radoičke klase..." Britanski povjesničar Nikolay Tolstoy da se. sve ratne zarobljenike mora pobi· kolovo - Vitanje za vrijeme povlačenja
(Fotomooognfija "HrValSIr:a u NOB", u s.Jojoj knjiri"Ministar i pokolji". Na- ti! U predgrađu Ljubljane. Šentvidu. prema Austriji. ulaz u rudnik srušten je
SUBNOR SRH, Zagreb, 1986.) kladni zavod Matice hrvatske, zagreb, partizani su uredili jedan daljnji zar0-
1991.• dokazao je da je britanska oku- poslije rata, isto kao i rudnik sv. Barabre
bljenički konclogor. a od tamo su v.la- u Hudoj Jami. kako bi se zat.aškao ovaj
apcijska annija izručila hrvatske iz- kovi vozili prema Kočevju. od tamo
O"k1asnoj borbi" protiv "klasnog bjeglice u jugoslavensko komunističko ratni zločin i zločin protiv čovječnosti i
neprijatelja" II Titovoj Jugoslaviji svje- ratOo zarobljeništvo gdje je masa od su Titovi "oslobodioci" vodili zarob- genocid! Na drugome mjestu uPolajni
doči i povjerljivo izvješće britanskog
ljenike kamionima na stratište Kočevs­ nalazi se grobište nepoznatog broja prije
najmanje 200.000 Hrvata ubijena na ki Rog koj~ je najveća masovna gr0b-
veleposlanika pri Svetoj stolici, Ste- maiievima smrti kroz Titovu Jugosla- svega hrvatskih vojnih osoba, a možda i
vensona, od J 1.5.1945., upućeno bri- vij&' u komunističkim konclogorima i nica u Europi nakon Drugog svjetskog civila. poginulih u zaldjučnim bitkama
tanskom ministru vanjskih poslova Sir oaImasovnim egzekucijama nad protu- rata. Tamo se ubijalo sve dok zambije- ili likvidiranih poslije predaje 15. svi-
Anthonyu Edenu, britanskome~ pre- tebkovski.m rovovima i prirodnim m- nieki logori nisu ispražnjeni. Bio je to bnja 1945. nalazi se na 2 km dugom
mijeru Churchillu. i Savezničkom sto- b "EndU>sung" na jugoslavenski način. pojasu uz ceste PrevaIje - Poljana i Hol-
jainama. gorama i rudnicima na medutim. mnogo manjih grobnica stra-
žeru za MediteIan, i dr. (Britanski do- području Slovenije. Hrvatske i BiH. mec - -Poljana i izmedu ceste i rijeke
k:umeot ministarstva vanjskih polsova kao i Srbije. Najvete stratiJte hrvatskih tišta takoder je otkriveno nakon pada Može. (Izvor. "Prikriveoa grobi!ta Hrv-
Velike Britanije, Foreign Office. oz- ratnih zarobljenika i protivno međuna­ Berlinskog zida na području Hrvatske i ata u Republici Sloveniji".)
nake R.,.8976, od 23.5.1945.), u koje- rodnome ra1UOme pravu uhićenih !J(- Slovenije.
la'ii' ~ nrrumć

SJEĆANJA ANTE GUBOnĆA: ZASTo SU PARTIZANI UBIU MOJU MAJKU? (3)

Komesar: Vi~e vam ne će rađat popove

LOVO KovaCeviC nastavti'a S\IOje tako Isčekivali šta će bil. Kod vaših ku-
svjedocenje dano autoru 6. ko- ća se je čuo jedan kratki rafal i mi smo
ti mislili. da to oni pucaju od brsa. Kad
lovoza 1963. o posljednjim tre- su došli na pogled šamača (kamenica
nutdma autol'Olle majke koji su za vodu) vidili s'mo, da se vraćaju bez
se dogodili s uJaskom-partizana tvoje matere. a pred sobom su gonili i
u selo tukli desetara Šimu. tako da mu je iz
nosa marilo i niko nije ma šta mu se
ve muške su gmali u konobu i tu- je dogodilo. prid mojom kUOOm on se
tukne cokulom pod rebra. a on ponovo
zajauče još žešće: •.Bik.la, ajme majko
bilda!" I ponovo se strmoglavi na tle, a
sve oko nas je glasno proplakalo i ~ca
i tene.
~_<lioe...
Ja sam ti na svu prišu uša u moju kuću
i donio mu u ćikari malo bilde, jer sam
bolje. a i porez se ne će plaćat. Onje tio
još govorit, kad li doleti među nas Ive
Petrova viču~i. ka da je skrenula s
pameti i pokaza na Ranka kukajući:
..Oni su ubili Škoru!u! Ajme meni
ubili su ŠkoruSu." I padne prid nas. oni
se poplaše i oba izvade pištole i upere
u nas. a ostalima~harede polazak i naS
POvedu. da im nosimo ukradeno iz sela

S kli ih ko tivinu i ndno bdt:imali. OtJgne Ivanišu i počne udarati glavom.

a tvojoj su materi konopom zve- u mmvu i počne urlikati.. b da je polu-
zali ruke. a prije toga uzeli joj dite, pa dio i skoči na zidi~. pa raspara svoju
mislio. da je jadnik lipsa (oslabio). a
onaj gad Ivaniš izbije mi ćikaru iz ruke,
tako da se proli bikla. Jadnik: je odto
sve do Krstatica. Nego nisam ti sve
reka. ćim smo čuli. da su ti ubili mater.
ja ti uvalim komesara Ranka za rukav:
su je poveli komesar Ranko. jadni Si- krvavu ko!ulju. zacvili i promuklim balanza (govorio bez veze) i dva ga .,Proklet bio zašto si ubio mater šestero
me, kojemu su stalno beštimali ocajar- glasom poviče. kako to čini samo lud vojnika podignu i odvedu pod kostelu. dice. a malešna je još pri sisi?" on ti
ca i k:rivoglavi Ivaniš prema vašim ku- čovik: ,.Ajme judi moji. teni iz sise cu- a on je drća. ka da ga muči oganj kolu- krvnik uperi u me pištolu i drekne na
ćama., da traže ćaći.nu ti pW:ku. kako su ri· bilda! B.ikla. bikla. mliko materino! tajući stravično očima žene i dicu su me tako mimo. ko da je ubio zeca:
među sobom govorili. Krv judi moji. krv iz beriketa štrca (žile pustili kući. a mi smo morali čekat, dok "ViSe vam ne ~e rađat JX>IX>ve!". I
kucavice), bildaaaaaa!" (BiIda - mjcla- su se vojnici i naši Mate i Ante i Danko udari me pištolom, da mi se je zaman-
Ajme judi moji. ženi iz sise curl bikIa vina mlijeka i crnoga vina. nap. ur.). spremali za put, koje su prije toga ispi- ~o i padnem ti ja na tle.
Drugi su vojnici čuvali konobu i prid ona ga zvirka Ivaniš odalami kunda- tivali i tukli, tako da je i njima iz nosa SritaD sam i sada mi je lakše, da sam ti
njom zavezane Matu i Antu. a oni su kom i jadnik padne na tlo u onu praši- curila krv, pa su i oni jaukali. Jedan moga sve ovo kazat prije nego wnrem,
jadni drćali, a niko im nije moga po- nu. pa sam ·mu ja šudarom (marami- brkati partizan je doša medu nas i reka, jer starost je tu.. ~ek:a se.zna 'šta su lq'v-
lllOĆ i Danko je bio u strahu. Ajme. kad . com) otra krv i pot(znoj) i smrad sa ob- da su oni narodno oslobodilački pokret nici,,~ u selu.." zapisano 6. ~olovo-
se toga sitim uvati me muka i ladan raza. on ti još jednom poskoči i tupavo pod vodstvom komunističke partije i !Al~tgodif>elltov!pu vinOgmdu..
pot(m<>j). pa sav drćem. Dok smo svi udari glavom o murvu. a Ranko' ga čim nam sane sloboda tivit će se puno ........~-Iifii> .':. N-.ljase
TRAGOM JUGOKOMUNISTILKIH i..RTAVA
Operacija· Keelhaul
uvod u Bleiburg i Krilni put
ajcjelOvijija povijest '1lolokausta
N nakoo _ " , ..g;mm doga-
đaja Ito su so odi8nili u tada"'i<>j
1XitmWa>j okupocijskoj zooi. u jut.noj Au-
striji ...... kOjQj so 15...•vibĐja 1945. prit>-
jeglica p<eđ
lamogalrommrizma kojije _vio
1ibv1lO polumilijumki ~ hrvabki im-
boljllevX'.kim Idimom tOIllli-
"""" lDlIrial TIIn koo=u Drugog ,*,-
parti-
skog rata II obnovljcnQj tamnici naroda. Ju~
goslaviji, zloopotrebIjavaju6. antifašisti"'k"
bOlOO za iZVOđe:ĐJe Ustcpatske revolucije i
zavođenje ka""ni""" dil<laIUJe, op;....
je u knjin "B1ElIIURŠKA 1l<AGEDDA
HRVATSKOG NARODA" lU. 1l<AGE-
DIA D1!B1ElIIURGI, BumosAna, 1963.
i z8gld>, 1993.,!roju je uredio ..,;:dok vm-
m:na i brVaISJd rodoljub Vmko ~.
Svjedočaootva piknpljala u kniiD gov<re o
tome da je.1:ĐtaDskaarmija i2lučilahrvalske
rame :mrobIjt:nike i zarobljeoe 1lrvatske
civ& JUjlOO'1avcmknj amnji mariala TIIB,
pod čijim .. g1avtJim ZaPOVjOdOiAtVOm ma-
llOVDO Iikvidinmi _ iotrebIjmi.
Britanska operacija izručenja hrvatske V9j-
ske (dvije hrvatske armije) s mnoštvom
civila II pratnji, koja se pre$la i stavila pod
wtitu zapadnih saveznika, bila je dio sa-
vezničke tajne operacije "Keelhaul" koju
povjesničari nazivaju "holokaust II sjeni
holokausta". I nedavno otkriv~na masovna
grobnica II rovu SY. Barbare II Hudoj Jami
sa stotinama (pretpostavlja se da ima nekl)-
liko tisuća) smaknutih hrvatskih ratnih-Za-
robljenika, rezultat su navedene anglo-
SJECANJE ANTE GUBOT1CA:' ZA~TO SU PARTIZANI UBILI MOJU MAJKU? (4)
Ostavi se traganja,
jer ti se mater vije ne će vratiti
akon. što je autor razgovarao s pa-
N rtizanskim komesarom i svjedo-
kom. ubojstva svoje· majke. svje-
dočanstva je povjerio svojem OCU-••
Sutra sam ovo pročitao ocu i on je gorko
zaplakao i sada sam ljudski očekivao nje-
gov gnjev i srdžbu. ali on i sada pokaza
svoju plemenitost usađenu iskrenom vje-
rom· kršćanskog opra!~ja, pa mi reče:
"Ova naša patnja poslije smrti. vaše mate-
re i moje Ive je neopisiva, jer izgubiti ~­
kvu osobu, koja je iz svoje sirotinje po;-
magala sirotinju, a imala je srce za malo i
veliko, zato se ja ne mogu nikad više·že-
nit. Naša nas vjera uči, da moramo opraš-
tati njenim ubojicama, a neka im Bog su-
di. Jedino me muči pitanje: ,,Zašto su taj
zločin počinili·naši susjedi iz primorja, pa
i oni su bili sirotinja, ka i mi ovdjeT' Pos-
lije ispovijesti našega susjeda·u selu u ru-
jnu ove godine potražio sam velikoga
prijatelja moga strica fra Ivana, književ-
nika i ministra u hrvatskoj vladi Mirka
Božića Rado me je saslušao i bio je jako
potresen ovim zapisom, pa mi reče: ,,Bilo
je toga i u sinjskoj krajini, ali ovaj krvo-
lok može učiniti samo barbar. Nemoj tra-
žiti, ~ vrij'me za to. Ako se uoojicama
pokvari lagOdan život i njihovim nared-
bodavcima uznemiri krvava savjest, tek
tada će oni postati osvetoljubivim." .
američke tajne operacije izručenja antiko-
munističkih izbjegličkih snaga (Hrvata,
Kozaka, Crnogoraca, Slovenaca. Srba i
dr.) koje su se II ratu borile na strani 0so-
vine, i za svoje nacionalne države.
Holokaust II sjeni bolok:austa
Sondiranje podzemlja i ograničene ekshu-
macije žrtava komunizma otkrilo je da- su
Slovenija i Hrvatska masovna grobnica
epohalnih razmjera. Europa je osim dobro
poznatog i priznatog holokausta prettpjela
još jedan masovni pokolj o kome se upor-
no šuti zato što istina o "istini" ne odgova-
ra niti Istoku. niti zapadu (Sovjeti su izVli-
ili masovni pokolj zarobljene vojske anti-
fašističke i antik.omunisitčke Republike
Poljske, kod Katyna, 1940.• a zapadni sa-
veznici su masovno oombatdirali ~ivilne
ciljeve u Hitlerovoj Njemačkoj i pobili mn-
oštvo nedužnih njemačkih civila, medu nji-
ma djecu. tene i starce. a milijunska masa
njemačkih ratnih zarobljenika se nikada
nije Vratila živa iz zarobljeničkih anglo-
američkih i sovjetskih logora. kao i 'sovjet-
skih iz njemačkih logora.) Ključni tajni akt
prema Orwellovu recept iz .. 1984.... od 31.
ožujka 1945. godine, čija je posljedica ma-
sovni pokolj na području bivše Titove Ju·
gosiavije, bila je odluka britanskih i aJne-
ric;kih saveznika da Sovjetskom Savezu i
Titovoj Jugoslaviji vrate sve antikomunis-
tičke izbjeglice, u javnosti je uspj~no zat-
ajen pola stoljeća Tako su Iuvatski svjedo-
ci r'kolja, koji su počinili Titovi partizani.
Ubojice promaknute na visoke položaje
Svi oni koji su nešto mogli znati o trage·
diji naše majke odvraćali su me tražiti
istinu, jer su se i oni strašili ogovorit,
pošto su znali, da postoji neki dogovor o
prešućivanju onoga mračnoga zbivanja u
ratu i poslije rata Moj profesor dr. Slavko
Krvavica i sam član partije, kojemu sam
ovo dao pročitati zaplakao je pred svojim
studentom i ohrabrio me je reka~i, da i
dalje moram tražiti istinu, iako je ona
sada pod smrdljivim i naoko salonskim
čizmama. Ona je teška, ali nas ona oslo-
bađa more neizvjesnosti i ako sada bu-
dem iz bojazni šutio naSa će nam majka
mrtva i ponižena progovoriti u mislima i
u snovima.
Profesor me je ohrabrio i nisam htio posu-
stati i već za skori praznik ..dan repu-
blike" 1%3. godme otputovao sam li
Split gdje sam posjetio joo jednog sudio-
nika-rata prvoborca iz Trogira J. Hrabara,
kojega sam upoznao kod Vesninih rodi-
telja.on je bio pravi borac iz ideala, pro-
tiv talijanskih fašista i nekoliko puta
ranjavan, tako da se nije mogao ženiti.
Njemu sam pročitao ovo o stradanju naše
nesretne majke i dok sam čitao bio je vi-
dno bijesan, pa- mi je j sam priznao: "Ta-
kvi su bili ·najfanatičniji sljedbenici
staljinskog modela partije i za mene su to
desetljećima nazivani "fašističkirri lažovi-
ma". medutim, u međuvremenu su otvore-
ni arhivi potvrdili da su svjedočenja Iuvat-
skih emigranata bila istinita. Vrijeme je da
se izmi revizija udžbenika povijesti da uč­
enici pročitaju i koju riječ o tome illo su
diktatori Tito i Staljin, i liberalno-demokra-
tski čelnici Oturchill i Roosevelt, fina1izi·
rnli svoj tajni dogovor. i odlllčili o sudbini
milijuna ljudi. Pretpostavlja se daje žrtvom
''holokausta nakon holokausta" 1945. po-
stalo preko 2 milijuna ljudi, od toga oko
SOO.l))) Hrvata za Staljina i njegova tajn-
og agenta na Zapadnom Balkanu. Tita (d0-
ušnik NKVD, "Valter"), je .,smrt jednog
čovjeka tragedija, a smrt milijuna statisti-
ka". Amerikanci su svoju ulogu u "tajnom
holokaustu" nazvali ''Operacija Keelhaul",
što maći bacanje vezanoga čovjeka preko
palube i provlačenje ispod kobiliCe. s jedne
na drugu stranu, tako i čitave narode. Autor
istoimene knjige. Julius Epstein, komenti-
rao je: "To što· su naše OllltAne snage us-
vojile takav pojam kao zaporku za deporta-
ciju brutalnom silom ravno u koncentracij-
ske logore gdje su milijune čekali streljački
bataljuni i omče, samo pokazuje koliko je
naše vodstvo promislililo o sudbini ljudi
koji su se zatekli na slobodnom teritoriju."
"Gospoda s vrba" su promislila jako dobro
što čine, i uloga svakog od zaptdnih čel­
nika je bila jasno definirana, a prljavi posao
dovrlili. su komwtisti koji su svuda po
svijetu bili tajni saveznici liberalnog
zapada, ćak i nakon pada Berlinskog zida
bili mraćni tipovi. pa su se neki zoog toga
poslije rata i ubili, jer im savjest nije mi-
rovala Nažalost, uvijek sam to glasno go-
vorio, da je partija na osobit način cijeni-
la njihovu odanost osobito iskazanim bar-
barstvom prema svećenicima i njihovoj
rodbini, pa su zato mnogi zločini ostali
prikriveni velom tajne, a znam, da su
nmogi poslije rata bili promaknuti na vis-
oke društvene, diplomatske i političke po-
ložaje."
pomat je odred i bataljun
za:
odgovcnn zločin
Obećao mi je, da će me upoznati sa
svojim prijateljem Dragom Gizdićem.
koji je mnogo pisao o ustanku u Dalma-
ciji i stvarno smo se 30. studenoga susre-
li na obali. Drago je bio neljubazan i po
pisanju, a i po pričanju bio je nepismen u
što sam se uvjerio čitajući njegove knjige
i osjetio sam' da ne želi previše pričati o
ovome, il videći, da i ja poznajem detalje
iz njegove knjige, pa me je saslušao: "Vi
u svojoj knjizi Dalmacija 1942. godine
prilozi kao dnevnik NOB 1959. godine
pišete na stranici 457, daje u Slivnu, ŽUpi
i Krstaticama djelovao odred ,Josip Jur-
čević" i daje u Slivnu 11.8.1942. godine
razoružana financijska stanica i žandars-
ka stanica u ŽUpi i da je tom prilikom
ubijeno šest osoba i zaplijenje?o puno
(16)
PooIjedK:e !$e operacije
Kako je "Operacija Keelhaul" izgledala na
terenu svjedoči slovensko državno povje-
renstvo za istraživanje masovnih grobnica;
Grobište PEČJE - Lončalje,:, dol: U koritu
gorskog potoka u Lončarjevom dolu u svi-
bnju 1945. ubijen je veći broj povlačećih
Hrvata koji su kasnije pokopani na obliž-
njoj livadi na rubu šwne, 150 metara zapa-
dno od kuće Pcčje 32. Policijska uprava
navodi 20 - 30 ''ustaša'', a općinsko povje-
renstvo za istraživanje poslijeratnih masov-
nih pokolja oko 130 mladih mobiliziranih
zagrebačkih swdenata lli na pr. lokacija
masovne grobnica PLFS - U šumi i na liv-
adi na južnoj padini brijega Vinagora u dv-
ije jame leti oko 25 hrvatskih vojnika i ci-
vila Grobište· POOOORJE - Uz šumsku
stazu. na VIhu manjeg uzvišenja, sjeverno
od Medvedova imanja zak9J>800 je šest
Crnogoraca ili Hrvata, ubijenih u bijegu iz
zarobljeničkog logora u Kamniku. Na mje-
stu gdje se nalazi grobište, demokratski pr-
edstavnici slovenske općine Kamnik po-
stavili su spomenik: "Umrlima nasilne sm-
rti lposlije rata 1945J skupština općine Ka-
mnik, travanj 1994.1" U grobištu PodgOlje
2, 3 i 4. u šumi, sjeverozapadno od Pod-
gOlja bi spomepika obilježavaju grobove
hrvatskih (ustaških) časnika, dovezenih iz
zarobljeničkog logora u Kamniku... ("Pri-
krivena grobišta Hrvata u Republici Slo-·
veniji")
Ietii' GmmJURlŠIĆ
oružja u oba sela. Kako se zna u Slivnu
nije nikad postojala takva stanica, već se
zna, da je bataljun komesara Ranka ubio
šest seljana i našu majku i to 6. kolovoza
1942. godineT' Drago je ustao i htio je
otići bez odgovora, ali ga J. Hrabar povu-
če, pa on ponovo sjedne i uzbuđeno reče
nam: "Tako mije priopćio Niko Glavina,
jer ja nisam bio u svakom selu." Htio nas
je napustiti, ali ga Hrabar prisili, da nam
dalje priča: ..Osim toga Niko mi se je
žalio. da je u odredu bilo puno nediscipli-
ne i da je Pava Lozo ima puno posla. Ko-
ncem kolovoza poslao mi je depešu, daje
likvidirano nekoliko ustaša i da je jedna
žena nesretno poginula. Kada je ova knji-
ga već bila u tisku drug Pave mi je priop-
ćio, da se je to sve dogodilo 6. kolovoza,
a ne II. kolovoza i zato nisam moga ništa
mijenjati. Ostavi se traganja, jer ti se ma-
ter više ne ~ vratiti." To su bile njegove
riječi opomene. On ustane i bez pozdrava
nas napusti. tako da ni kavu nije popio.
Moj znanac je bio vidno razočaran i dad- .
tle mi savjet, da tražim, ali da se čuvam,
jer i on korvin sin želi prešutjeti istinu.
Ipak sam se vratio u Zagreb zadovoljan,
jer ~ doznao još jednom, koji ~ i
bataljlin je učinio to zlodjelo, a puna ime-
na tih ubojica!'ri SaPa ne ~ spominjati.
Ietii' Kroi U - broju
NA TRAGU i..RTAVA JUGOKOMUNIZMA

1945. ubijen. je svaki šesti Hrvat (11)

Uz 50 tisuća hrvatskih ratnih t.rtava koje
su pale II borbama protiv četpika i parti-
zana, te preko 70 tisuća hrvatskih drža-
vljana, pogubljenih II četničkim i parti-
zanskim akcijama etničkog č~nja i
terorističkim napadima od 22. lipnja
1941. do 8. svibnja 1945. godine, te uz
70 tisuća u borbama poginulih hrvatskih
partizana koji su se borili za Jugoslaviju
i komunizam, kao i uz židovske oiuće­
nike holokausta u NDH i druge žrtve,
hrvatski je politički narod imao uz
Židove, Ukrajince i Poljake najveće ljud-
ske gl1bitke u Drugom svjetskom ratu.
Nije bilo hrvatsi:~ obitelji koje zloči­
natke strane ideologije u Drugom svjet-
skom ratu na teritoriju hrvatskih povije-
snih teritorija nisu zavile u crno.
•
SJEĆANJE ANTE GUBOTIĆA: WTO SU PARTIZANI UBIU MOJU MAJKU? (5)
GrOIXDCa IJ<*raj HrVabtDga lJIbOra
u simbiozi velik.oslpske i nwbističke
ideologije-nastale su 1945. i Titove jame
II koje je ovaj masovni zločinac i <iou!nik
. sovje~ tajne službe NKVD bacao
hrvatske btve. Masovne ~ prona.
laze se i 20 godina nakon pada ko-
munističkog Berlinskog zida, II Sloveniji
i II Hrvatskoj. Na Petrovoj gori II
Hrvatskoj nedavno je pronađena masov-
na grobnica s hrvatskim žrtvama komu-
nizma. zatim II Bist!lci na Sutli, kod
Zapldita, II Karlovcu i II glaVllOl:O gradu
Zagrebu i njegovoj okolici bivaju uvijek
iznova otkrivene nove lokacije ti.toi-
stićk(rstaljinističkoga terora! Nekoliko
stotina metara od Hrvatskog sabor'a nala-
zi se neekshumirana masovna grobnica
na zagrebačkom Tuftancu s 900 hrvat-
skih civilnih žrtava koje je titoistički par-
tizanski režim komunističk.e partije
pobio po tzv. oslobođenju 1945. Iako
postoji svjedok toga masovnog zločina,
poćinitelji ostaju II Hrvatskoj nekažnjeni
jer su kao komunisti, pod krinkom anti-
fa.liizma, politički podobni, dok su frtve
komunizma politički nepodobne, iako je
Vijeće Europe, Imotski sabo< i Europski
parlament osudio zločine tot1aitamog
komunizma! Na području Slovenije se
pak sustavno istražuju masovne grobnice
i ekshumiraju frtve komunizmaltitoi1.ma.
Livade, _ jame...
Na području Radufe nalazi se grobnica
žanćani (šuma na području Je1.evce), ve-
ličine 90 x 6 do 8 Dl, u kojoj su pronađe­
ni posmrtni ostatci zarobljenih Hrvata
koji su se PmIali na Bleiburškotn polju ili
su bili zarobljeni iImedU 10. i 14. svibnja
1945. Najvjerojatnije su ubijeni od titoi-
... oko :m. svibnja, ili najkasnije do 28.
svibnja kada je stigao prvi transport slo-
venskih domobrana iz Bleiburga.
Prikupljeni podatci ocjenjuju broj btava
komunizma na 3.lXX) do 5.lXX) hrvatskih
vojnika, o možda i 60 do 80 PriPadniJCa
njell'lOCke nacionalne .manjine iz
Slovenije. Grobište SAJAVCE - KrUo-
vski gozd I i 2: U okolini zarobljeni
tuvatski vojnici i civili dovedeni su 10.
svibnja 1945. na riječni poluotok nasu-
prot Kostanjevice na Krki. Oko 15. svi-
boja komunisti su ih odvozili u kilometar
udaljnu Krn.kovslru šumu. Grobište
Krakovsb šwna sasloji se od otprilike 10
većih gomila koje se nalaze u šumi oko
250 metara sjeveroistočno od imanja
Ponikvar. Grobište Krakovska šuma 2
leti nekoliko stotina metara dalje, a
označava ga ovelika gomila uz koju sto-
ji križ. Grobište SELO PRI ŽIRaVNICI:
Na livadi, sjeveroisločno od kuće broj
114, pokopano je 6 zarobljenih hrvatskih
vojnika uslrijeljenih izmedu 14. i 18.
svibnja 1945. SIOOL - grobište Jevnilc
·Kod Š!JI8.I1nog bilo je zarobljeno više
hrvatskih domobrana i civila koji su se iz
smjera Štajerske povlačili preko prijevoja
čmivec. Izmodu 250 i 300 zarobljenika
hrvatske nacionalnosti ubijeno je 13
svibnja 1945. u Jevniku kod Sidala.
Njihova su tijela bila prelivena benzi-
llODl,.jena i prekrivena zemljom.
Grobi!te se nalazi na .livadi uz cestu.
općina Kamnik. je na tom mjestu 1994.
postavila metalni k:rit na betonskom
pootolju. Grobište STARI GRAD: U ljet-
nim mjesecima 2004. za vrijeme
izgr>doje po<bodnika ispod ceste KrOko -
Brežice radnici su oaini na posmrtne
_ iz doba panizanske pirove pobje-
de. prema svjedOCenju rnPtana tamo su
u poraću zakopane ubijene hrvatske
izbjeglice. STARI TIl.G - grobište """"'-
nik. na Gmajni: Na livadi između nasada
drveća na jugu i jarka na sjeveru pokopa-
na su bOjica ljudi, poginulih za vrijeme
povlačenja pred komunističkom najez-
dom prema austrijskoj granici. Na
šumskoj padini iza rvomice Nova oprema
nalazi se pak grObiJte oko 20 :&tava
komunizma, navodno hrvatske narodno-
mi Grobi!te STRANIlli Uzduž zapad-
nog odnosno vanjskog ruba groblja m0-
glo bi biti grobišle 84 hrvatskih vojnika i
civila., ubijenih u svibnju 1945. u ratnom
zarobljeniStvu, u obližnjem kamenolo-
mu, i oko 50 mje!tana iz Konlica_u BiH.
Grobište SMARČlNA NA CECKOVI:
Vlasnici parcele su 1980. prilikom oranja
na njivi naišli na vi.še ljudskih kostiju
koje su navodno pripadale osmorici
''ustaških'' vojnika, zarobljenih i ubijenih
~ vrijeme povlačenja prema slovensko-
auslrijskoj granici. Grobište se nalazi.
desno od ceste Semca-Zidani Most, kod
ku~ Smarćina 2.
'. l<J'ii> ' Gorim IURI!lIĆ

Predsjedniče, mi joj čekamo1

za jednih studentskih susreta borbama oko Livna dvojicu skbjeVaca, da J~ Ka!telan ima pravo, a i u vojsci svjetlo istioe. tiVOl pamćenja, učiteljica
lmočana povjerio sam se i P su mu dolje pravili neprilike i kod me- sam odi.... zbog te istino godine 1967.
ne SU bili dva puta skoro pred strijelja- sedam dana. U siječnju 1968. godine 00-
života i glasttica starine. (Cic.De
0<.11.9,36.). ,.Nažalost ooi lat.oo lUInaČe
Stipi ~lNaru, poštenom ma- njem.. Nisu imali odgoja, bili su prgavi i !aa sam u inozemstvo i u početku borba povijest, kako mi davno reče moj rođak
mku i partijskom kadru bu- raskalašeni Stipe Šuvar je sve ovo pažlji- za egzisteociju nije bila laka, a poslije i fra Vjenceslav za kolegu iz gimnazije'
Bilandžića.: ..Ma ni on sam ne vjeruje u
durnosti. I on je zelio proc:ita- vo SIUŠ30 i prekine pitanjem lvapa Gaću: obileljske brige učinile su svoje, da sam 000 ilo pik'" Bojim se i imam osjećaj, a .
,,Zašto se danas, ako su živi ovi drugovi to gotovo i zaboravio. a i nisam vjerovao,
ti ovaj tekst o pogibiji nase ne mogu izvesti pred sud, jer ubiti mater da će doći vrijeme istine i pisanja o po- tako i mnogi misle, da nam je i danas
majice. OVO ga je vrlo pogo- sa šestero djece morao bi biti rabli ZIOĆin? bijenima, poniženima i uvrijCdenima. Tu gotovo zabranjeno pisati i govoriti o tim
dilo i re<:e mi: .Ja sam za isti- Mi smo ubojicama drugih formacije knjigu mi je Mati!a vratio nekoliko mje- zlodjelima podivljale skojevske omladine
poslije rata zbog toga takoder sudili. zar seci pred svoju smrt godini 1995. i stavio u partizanskim jedioicama.
nu, jer aica sada mi 2ivi Su- lo nije la1.ni DlOI"81, a mi želimo stvarati sam je među ostalu stručnu literaturu ne zato sam cxllućio progovoriti o tim. mrać­
tima u nedogled bojim se, da sislein monl1nib ljudiT' sluteći, da su u njoj ove uspomene napisa- nim silama, koje su ubile ~u majku i o
ce doći vrijeme, Ic,3da ce mr- :zap;s _ II knjizi ne prije trideset i šest godina. PrOOJih go- ooome jadniku. kojije vidio biliu na nje-
tvi progovoriti, a onda adio dina.počeo sam spremati svu svoju struč­ nim prsima. Ne mogu shvatiti, da i na§
L Gaće je bio iinenaden Stipinim pita· nu literaturu, koje je bilo u izobilju, da bih prodsjednik (Mesić, nap. ur.) stalno po-
dr2avi." - pise u posljednjem navlja, da su to bili pojedinačni ekscesi
njem, povuče nas k sebi i reče nam::,lmaš je darovao Veterinarskom fakulletu i na
nastavku Ante Glibotit pravo Stipe i Bošnjak, Bubanj i Šibi su moju veliku radosl nađoh je u ovoj staroj, Ovdje bi ga htio podsjetiti na njegove
razgovarali na najvišemu mjestu i hljeli Forenbacheravoj knjizi. izgovorene rijeti kasno uvečer 21. sije-
V uvar mi je obećao, dogovoriti susret ~to poduzeti po tom pitanju, a SleVO čoja 1992. godine u Mtinchenu Pasi.ng,
4

S s Ivanom Garom prVoborcem. iz

wih krajeva, a sada zastupnikom u
Hrvatskom saboru i polovinom prosinca
smo se saslali u kavani hotela ,,Dubrov-
nik". Pročitao je ovaj moj zapis do rij~i
bikla i više nije mogao, već je zapalio ci-
garelU i opsovao sve na svijetu i svojim
promuklim glasom podvikne: ,,Bikla,
bilda, komandir ih je mora odmah strije-
ljati pred svim ljudima u Slivnu. ćaća me
je llk.orio, da je sramota ubiti tenu sa
šestero djece u Slivnu. Pave mi je posla u
Krajačić i Šibi su mi rekli, da Tito o lome
ne da ni pisnul, jer se ne želi zall}jeriti
boračkoj organizaciji. ,.Na to ga Suvar
upita: 'Možda je i Hebrang, zbog toga
izgubio glavu?' Ivan Gate mu odgovori:
,,Da, i to nije iskijučenol"
Ovaj moj slravićni zapis sakrio sam u
jednu stručnu knjigu, tek nakon provede-
ne Božićne noči godine 1964. u Pel-
rinjskoj 18 i dao ga na čuvanje dragom
prijatelju Mati§i Rajčiću slUdentu Mu-
zičke akademije, jer sam lek tada shvatio,
l'OjetIinaOOi -
Ovo svjedočenje o ubojstvu naše majke
nisam mislio objaviti, jer sam želio, da ta
tragedija i naša bol u tim tužnim i muko-
lrpnim slikama vlastitog djetinjstvll osta-
nu samo naSi, ali čitajući i slušajući neke
naše nazovi povjesničare, koji još uvijek
tive u svojoj komunističkoj zaslijepljeno-
sti kao Bilandžići, Goldsleini, Jak.ovine i
mnogi drugi. Ne vjerujem, da oni nisu
pročitali Ciceronove maksime o povijesti,
koji piše: "Povijest je svjedok: vremena,
kada sam poslije napornog dana u praksi
donio svoj novčani prilog za obranu
domovine i pred svima poljubio njegovu
hrvatsku pulOvn1CU uz napomenu Vlade
Gotovca, da su i meni ubili mater. on je
rekao: ,,Mnogo loga mora doći na vidjelo,
doći će i za to vrijeme'" Srdačna Vam
hvala šlo src me obdarili odlikovanjem,
Redom Matice hrvatske i likom Katarine
Zrinjske! EIO, dragi predsjedniče mi
poniteni jo! uvijek čekamol
Kn!j
TRAGOM 'Z.RTAVA JUGOKOMUNIZMA

Čiji je Tito velikan? (18)

Josip Broz Tito je zaista velikan,
ali Ciji i kakav? MarSal Tito je ju-
goslavenski i srpski velikan, ju-
goslavenski jer je 1943. obnovio
Jugoslaviju koja je 1945. u1e-
na
meljena ViSe od 1000 masov-
nih grobnica hrvatsIdh i drugih
zrtava jugoslavensl<.oga komu-
nizma, i on je srpski velikan, jer
je povijesni hrva1s1<.i teritorij isto-
cni Srijem s gradom Zemunom
nakon Drugog svjetsI<.og rala
prildjuđo Srbiji, a radilo se o
arbitra1nom sporazumu između
"drugova" jugoslavensl<.ih ko-
munista hrva1sl<.og podrijetla i
srpskih komunista
ugoslavenski diktator i masovni zlo-
hrvatski orijentirani; tako je II DOĆi s 10.
na l J. siječnja 1972. počela jugoslaven-
ska "bartolomejska ooe'. Unatoč povijes-
nim činjenicama. jugokomunistički voda
"naroda i narodnosti". danas je u Repu-
blici Hrvatskoj "'hrvatski velikan". zaslu·
tio je to i nite navedenim popisom jama
nad kojima je dao smaknuti. baciti i gdje
je dao sakriti svoje hrvatske, slovenske i
njemačke žrtve.
Anliflltisli ili komunisti. pUanje je sad
Grob"'" SMARTNO KOD SLOVENJ-
GRADECA: JugoistOČDO iza kapelice
nalazi se grobi!te dimenzija 12 ll: 4 rn.
Kako navode, tu je zakopano iZmedU 30 i
36 Hrvata odnosno 20 ustMkih ćasnilal i
dočasnika. Na ist0.i..lokacijf nalazi se ju·
goistOČDO od kuće Smartno pri Slovenjg·
radcu 143 navodoo grobi~te 10 ljudi hrv·
atske narodnosti koji su kao dio velike iz·
bjegličke mase pred komunističkom ju-
goslavenskom okupacijom poginuli za
vrijeme povlačenja prema austrijskoj gra-
Osim toga na Gorice su vozili tijela pogi-
nulih Hrvata iz drugih krajeva Sjeverno
od ugljenokopooga jezera kod Soštanja
članovi općinske Komisije za obilježava-
nje i evidentiranje poslijeratnih grobi~ta, i
policija, evidentirali su devedesetih četiri
lokacije grobi\la.
Zemlju Pr<tVOOli U pn!>; ~
Grobute TEHARJE: U blizini zgrade
TebaIje 9, gdje je ljeti 1945. bio komuni-
stički zatvor i konclogor\ u razdoblju
izmedu svibnja i prosinca 1945. pokopan
je voći broj osoba različitih narodnosti.
medU njima i Hrvata. Posmrtni ostatci le-.
skih jedinica) i njemačke vojske u bosan-
te na kraju ravnice uz zapadni rub zida, skom Gornjem Vakufu. 1943. godine,
najugu uzjara.kkod željezničke pruge, na njemački časnici upitali su TItovu delega-
istoku kod livade, pod betonskim plesnim
podijem gdje su im titoisti odsvirali rek-
ciju· zaSto su svoju zemlju diven.antskim
akcijama pretvorili u prah i pepeo, i ljudi-
vijem, i motdajoo negdje. Uz zapadni zid
ma oduzeli nadu u bolje sutra?
groblja na Tehaljama, u bLizjni crkve sv.
Ane u dubokom rovu nalazi se grobi~te
njemačkih ratnih zarobljenika i hrvatskih Ia'ii' Guran ruius,ć
izbjeglica. Hrvati su
stradali za vrijeme ek- ~

J činaC, "drug TilO", nije hrvatski veli-

kan nego komunistički, i k tome je
zlatnim slovima II ruskom arhivu RGA·
SPI II Moskvi upisan kao dou.šnik zlogla-
sne sovjetske tajnc policije NKVD. pod
konspiiativnim imenom "Valter', Gradio
je mostove j ceste kao Hitler. i vozio sc II
limuzini, mercedesu. ka.o i Hitler, le
ubijao antifašiste, isto kao i Hitler. Imao
je konclogore kao i "FUhrer", i izgradio je
kult ličnosti identičan kakav je imao nje-
mački nacistički voda od kojega ga je raz·
likovao samo predznak i metodologija
ubijanja - umjeslO plinsk.i.b komora - jame
i metak II zatiljak! "Valtu" nije volio stu-
dente i inlelektualce, posebno ako su bili
nici. Kako ne bi ispali totalitaristi, danas
se nasljednici ondaSnjih sluga jugoslave-
nskih okupatora nazivaju u Hrvatskoj
splozije vlaka na že- :', v :
ljezni~koj postaji u' AJ.
Storama. Partizani su II
"antifašistima".
Icao diverzanti (čitaj:
ŠoSTANJ - grobište Gorica 14: Na uz· teroristi) bili poznati
visini Gorice iznad Šoštanja u drugoj p<>- tijekom Drugog svjet-
lovid svibnja 1945. bili su ubijeni civili, skog rata kada su
među njima najviše imućnih mještana Šo- mnogobrojne željez-
~tanja i veći broj ljudi koji su se povlačili ničke kompozicije i
prema KortLŠkoj. Tu je bilo oko 500 civj· tračnice zamile u sta-
la hrvatske i njemačke (Kočevari) narod- rome željezu. Prilik-
nosti i njemačkih vojnika. Ubijeni Slove- om pregovora o sepa-
nci bili su žrtve socijalističke revolucije. ratnome primiJju iz-
antifa!lista, ili komunista, pitanje je sad? medU partizana (jugo-
Ubijeni Nijemci bili su žrtve elničkog či!-­ komunističkih geriJ-
ćenja. a ubijeni Hrvati žrtve genocida.

ZADNJI DANI GENERALA JANKA BOBETKA

:Ziv im u ruke, ne, idem

d 17. rujna 2(X)2. pa do 7. svibnja od šest stotina novinskih članaka, iz hote ito su se zbiJe ili su se mogle dogo- Podsjetimo se, Bobetko je <>pIUžeo da je

O 2003. razdoblje je u kojemu je

autor prikupio gradu, uglavnom
iz tiskanih medija vezanu za stožernog
geuerna Janka Bobetka. R;ječ je o vile
Milan BobetI<.o,
Hrva1sk.a mora iz rova,
Vlastita naldada, zagreb, 2010.
kojih se može razabrati i što se zapravo u
tom razdoblju događaJo iza svjetla
pozornice. U tom je razdoblju podignuta
haaška optužnica protiv njega, Genen.l
je zamio u bolnici, da bi 29. travnja
2003. preminuo. Osnovni je moto knjige
izjava genen.la Bobetka:. Hrvatska se
-lDOnf pocuWlti kao civilizrana drta va, a
ne biti stalno u rovu. Mora jz rova, gdje
je drtc da bi s njom lak$e vladal.i i upra-
vljali. Njoj treba pridodati i otisnuti citat
kardinala Franje Kuharića: Ima istina od
kojih se ne mote odstupiti. Ima granica
aa k.ojima se JDOfa stati j polotaja s kojih
se ne smije uzmicati.
Autor je sin generala Bobetka. U svojoj
uvodnoj riječi. među ostalim, istiće:
"Kako bi se ukupna zbivanja u tome raz-
doblju interpretirala dosljedno, poslužile
su mi i vlastite bilješke. Cilj mi je da ti
događaji ostanu zapisani, kao svjedoče­
nje o jednome razdoblju hrvatske povije-
sti, što će sadašnjima i budućim čitatelji­
ma omogućiti cjelovitiji uvid u bit obra·
robenog rata i nametnutoga rata. Pitanja
je li prvi stožerni" general Hrvatske voj·
sire u Domovinskom ratu Janko Bobetko
pao u zaborav hrvatske javnosti, medija i
političara manje su značajna od pitanja,
je li hrvatska javnost zaboravila sve stra-
diti da nije bilo tuvatski.h vitezova koji su
obranili svoj narod i vojnički porazili ne-
prijatelja.. Ne smijemo zaboraviti Vu-
kovar, kolone izbjeglica koje s plastičnim
vrećicama I13pU!taju svoje domove di·
ljem Hrvatske. djecu sa suznim očima u
kolonama izbjeglica, sireoe za uzbunu,
bježanje u podrume. snajperiste. logore,
proganjanje golorukih ljudi preko min-
skih pulja pu<! prijetnjum PWak.a njiliovili
donedavnih '~ija', kumova itd Citi·
rat ću i često objavljiv3nu izjavu američ·
koga geuer.l1a, POlOm predsjedIDka. Dw;-
ghla Eiseuhuwern, po za_tiru Drugoga
svjetkog rata 1945.: 'Ima gadova koji će
jednoga dana reći da se sve ovo nije
dogodilo'".
Nedvojbeno je da se generala Bobetka,
borca protiv fašizma u Drugom svjet·
skom ratu i u velikosrpskoj agresiji, htje-
lo izručiti HaaS:kome tužiteljstvu te-
meljem optužnice, kako ističe autor. koja
nije zasnovana ni najednoj realnoj ćinj~­
nici. Bobetkov je odgovor bio vojnički i
politički, ljudski i domoljubno jasan: Živ
im u ruke ne idem. U predgovoru ~­
mika Ante Stamaća stoga stoji kako po-
drobnosti iznesene u knjizi tvore povije-
sni sag i pridonose razOOijevanju jedne .
velike povijesne nepravde. .
u pet toćaka optužnice počinio: Bez0-
bzirno nzaranje gradova, krienje zakona
i običaja ratovanja, progon na političkoj,
rasnoj ili vjerskoj O5OOvi, tj. zločin protiv
čovječnosti. Optužnica nosi nadnevak:
23. kolovoza 2002. i potpis glavne tQti-
teljice Carle del Ponte. Tu i takvu optuž-
nicu prihvatila je vlada Ivice Račana i
pustila je u tuzemni pravni PrOmeL Sa-
moga generala Bobetka optužnica nije
iznenadila, najavio je njezino podizanje
dok smo radiJi jedan od njegovih poslje--
dnjih, ako ne i zadnji, intervju (objavljen
u Hrvatskom slovu). Kazao mi je tada,
već vidno bolestan i teškim glasom, a ra-
zgovarali smo u njegovu domu u vrijeme
saborske rasprave o Deklaraciji o zaštiti
digniteta Domovinskog rata: oni ne će
stati u rušenju Domovinskog rata, minis-
tar Šušak je umro, predsjednik Tuđman
je umro, po činu sad sam ja na redu, ali
ja sam odluku donio, živ im u ruke ne
idem, lead jednom zauzmem položaj s
njega više ne odstupam.
Na kraju knjige objavljene su potpore
koje su u tom dramati~nom vremenu sti·
zale generalu Janku Bobetku iz cijele
Hrvatske, te kazalo imena.
 JmVATSKO.swio-', '~
. ~~

.~ '. petak. 5. H'ljače 2010.

TRAGOM 'LRTA\lA JUGOKOMUNIZMA

Titoizam je supr~tiv europskim standardima

kroz drugo izađu. Ako ne ćemo pošti-

P
rateći trag h1ava jugokomuniz- me pakta između Staljina i Hitlera od fašisti, a tko komunisti?
ma (titoizma/staljinizma) nailli 23.8. 1939. do 22.6.1941. kada je Ti- Treba njegovati antifašističke vrijed- vati hrvatsku reroluciju o osudi komu-
smo na stotine Titovih jama, i na to imao u beogradskom slanu osnivača nosti, ali ne one zločinačke partizan- nističkih zločina, niti europske rezolu-
koncu dolazimo do smetlišta povijesti "Politike" tajne sastanke s njemačkim ske, nego one od blaženog Alojzija cije, koje ćemo onda, da ne bi one iz
gdje su zavmIi Karl Marx inegovo nacistima, na tzv. "sedeljkama". (poz- Stepinaca! Nema pravde i pravednosti Moskve, Pekinga i Pjong Janga? Eur-
djelo, što dokazuje pad komunističkog nanstvo iz toga razdoblja dobro je do- bez jasne moralno-poli'tičke osude · opski parlament je 2009. proglasio 23.
Berlinskog zida, i rumunjski i nje- šlo nešto kasnije, 1943. uoči "bitke na Tita, i lustracije onih komunista koji su kolovoz kao novi spomen-dan u Euro-
mački narod koji su 1989. klicali ''Mi Neretvi" kada je Tito zamolio Wehrm- u Titovoj Jugoslaviji kršili ljudska pra- pskoj uniji, i to u spomen na žrtve ko-
smo narodI", i sa svojih barikada juri- acht za separatno primiIje, što mu je u va. Tito je svojim oficirima JNA poru- munizma i fašizma, nastale kao poslje-
šali na boljševike i njihovu Oktobarsku Berlinu odobreno uz uvjet da prestanu čio da će prije Sava poteči uzvodno dica pakta Molotov - Ribbentrop izme-
revoluciju. Rumunji su svog diktatora partizanske diverzije na prugu Zagreb - negoli će Hrvati imati svoju vlastitu dr- đu Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha,
izveli pred narodni tribunal i strijeljali Zemun, koje se održalo do njemačkog žavu. Sada imamo novoiZabranog pre- čija je posljedica da su komunisti i na-
po kratkom postupku, te mu vratili desanta na Drvar.) Tito i njegovi krpa- dsjednika hrvatske države, a Sava i da- cisti napali antifašističku i antikomuni-
milo za drago, a Nijemci su svog dik- roši partizani su na svoje troroge kape lje mirno teče nizvodno. Hrvatska po- · stičku Poljsku, okupirali i raščeretili je,
tatora stavili pod istragu pravne države stavili znak crvene petokrake sa srpom stoji, dakle jesmo, a ~rnlja se i dalje a njeno katoličko i židovsko stanovni-
od koje je dobio optužnicu, i zloćudno i čekićem u srpskim Užicama 1941. štvo potamanili.
vrti oko svoje osi i Sunca.
bolesnog poslali u egzil u Čile, a
Či1eanci svog diktatora u Englesku. Je-
prilikom proslave obljetnice Oktoba-
rske revolucije, nakon čega su se poput za
Beograd svi smo "ljudi u crnom"
Ne.. pra'.
i pra,eUosti IIezjme
dino Hrvati, osim Rusa, svog diktatora lopova morali iskrasti noću iz Užica jer ·..raJH.ptUdike ....Tita, i I.stracije
slave i obnavljaju njegov kult ličnosti su ih zamrzili čak i oni koji su ih volje- Europske rezolucije su osudile sve to- •.n. ktllUista k.ji ft • Tit.voj
koji koči demokratski razvoj u li i simpatizirali, kako je posvjedočio talitarizme, i fašizam i nacizam i ko-
Hrvatskoj - piše Goran Jurišić Đilas.
munizam, te odale počast svim žrtva- J.....nji kršili I~Uka pnva
ma, kako žrtvama fašizma, tako i žrtva-
U priopćenju za tisak predsjedništva
U predizbornoj kampanji predsjed- Kult ličnosti i borba protiv korupcije ma komunizma. Novoizabrani gospo-
Europskog parlamenta rečeno' je da
nički kandidat Socijaldemokratske par- din predsjednik, međutim, kaže da ne
Moralno je pitanje je li Tito naš veli- ,,Zastupnici izjavljuju svoj respekt
tije, pravne nasljednice Saveza komu- kan, ili je masovni zločinac i brutalni će ići u Bleiburg odati počast žrtvama prema svim žrtvama totalitarnih i ne-
nista Hrvatske i SKJ, Ivo Josipović, diktator koji je pravnicima u Jugosla- komunizma, jer da se na navodno ispo- demokratskih režima u Europi, i po-
zagrebačkom Globusu izjavio je da "je litiziranoj bleiburškoj komemoraciji
viji poručio da se ne trebaju držati zak- svjedočiju svoje poštovanje onima koji
Tito naš velikan", il na TV da razlikuje ona kao pijani plota. Prof. dr. Ivo Jo- pojavljuju neki ljudi u crnom, ali da će su se borili protiv tiranije i porobljava-
crvenu petokraku iz Drugog svjetskog sipović je pravnik, Tito je bio bravar. bez problema otići na komemoraciju u nja." Što se, međutim, događa u Repu-
rata, koja da simbolizira antifašizam, Kako novoizabrani predsjednik misli Jasenovac odati počast žrtvama fašiz- blici Hrvatskoj? Stepinca se kleveće, a
od crvene petokrake iz Vukovara koja. pomiriti suprotnost stvaranja kulta lič­ ma. Međutim, bivši Titov gardist i ak- nekadašnje političke zatvorenike sa-
simbolizira srpski fašizam. Što je š nosti maršala Tita s borbom protiv ko- tualni štovatelj lika i djela crvenog vjesti iz doba jugoslavenskog socijaliz-
crvenom petokrakom u Hudoj Jarni? rupcije? zar ne bi trebalo prvo korup- maršala, ne vidi da na ispolitiziranoj se ma se protuustavno IlIstriralo i stavilo
Pouka za sve obožavateije crvene ciju iskorijeniti iz Državnog odvjetniš- jasenovačkoj komemoraciji pojavljuju pod medijsku cenzuru. Logor Goli ot-
petokrake: boljševici su svoj simbol, tva gdje postoji usko grlo u kojemu ljudi u crvenom, i to kako u publici, ok pao je u zaborav, kao da nikad nije
crvenu petokraku, stavili godine 1917. zapinju optužnice protiv nekolicine tako i na tribini, kao na primjer Ivan postojao, iako je Tito tamo dao ubijati
u vrijeme Oktobarske revolucije, kada kazneno prijavljenih osnovano osu- Fumić, i da se govorom mržnje near- antifašiste, i mučio antikomuniste. De-
nije postojao fašizam, na svoje kukulji- mnjičenih partizanskih i komunističkih gumentirano u maniri iz starog arsena- ·mokratski zastupnici u Europskom
ce, nalik na kukuljicu Ku-Klux-Klana, ratnih zločinaca? Partizani XI dalma- la partizanske agitacijske propagande ·parlamentu su naglasili potrebu stva-
o čemu postoji foto i filmska doku- tinske (biokovske) brigade 26. div. napada svetu Katoličku crkvu, i na taj ranja "platforme za sjećanje i savjest
mentacija. U to vrijeme eni koji su na Jugoslavenske armije pobili su u Drug- način vrijeđa mučenike holokausta i Europe kako bi se mogle umrežiti i
svojim čelima nosili znaK crvene zvije- om svjetskom ratu širokobriješke fratre druge žrtve. započeti suradnja između nacionalnih
zde petokrake, kojemu su se svi mora- koji su 1942. donijeli antifašističku re- Doživjet će predsjednik Republike istraživačko-znanstvenih centara, čija
li klanjati ili bi bili ubijeni na licu mje- zoluciju, osudivši njemački nacizam i Hrvatske Ivo Josipović situaciju da će i je stručna djelatnost povijest totalita-
sta, nisu bili antifašisti, kao ni u vrije- rasističku politiku. Tko su onda anti- on biti etiketiran kao "čovjek u crn- rizma". Što se u RH događa? Centre
om", jer tko od Hrvata u novijoj povi- poput Hrvatskog centra za istraživanje
jesti nije bio etiketiran kao "fašist, us- zločina komunizma drži se pod čelič­

~JVERBUM
taša i klerofašist"? Čak je i jugokomu- nom cenzurom u medijima, a povijest
nist Stipe Šuvar dobio iz Beograda eti- tumače neki povjesničari s marksi-
ketu zloglasnog "ustaše" - toga se valj- stičkih pozicija, iako marksizam nije
dajoš sjećamo? znanost nego ideologija. Znanost je re-
kla svoje - Tito je jugoslavenski i KO-
protueuropski smjer munistički masovni zločinac, a ne hr-

lako se domaći vlad;ljući bivši komu- vatski velikan, i taj Tito nije završio u
nisti busaju u prsa kad je u pitanju Eu- pantheonu nego na smetlištu povijesti.
ropska unija, rerolucije njena parla-
menta kao da kroz jedno uho uđu, a Goran JURIŠIĆ
Top 'lisla 7+7 najprodavanijih !<njiga u knjižarama Verbum u z3grebu (Kaptol 26), Rijeci (J. Trdine 1 d).
Splitu (TrumbićeVa obala 1), zadru (Don Ive Prodana 11). Sibeniku (Kralja Tomislava 17),
Dubrovniku (ZSljarica 7). Varaždinu (Zagrebaćka 4) i Slavonskom Brodu (Matije Mesića 62), Osijeku Tribina HKV-a
(Strossmayerova 13). Vinkovcima (Vladimira Nazora 5) i Požegi (Trg Svetog Trojstva 13)

Sedam najprodavanijih naslova - publicistika, književnost, filozofija..

1. MASONS1VO BEZ MASKE, John. Salza
2. RADOSNI PROSJAK, Louis de Wohl
3. BOG U PITANJIMA, Andre Frossard
4. CVIJEĆE JEDNOSTAVNO CVJETA, Bruno Ferrero
5. PISMO NEROĐENOM DJETETU, OnIMa Fallaci
6. IIURIK, Nevenka Nekić
7. POZNATI GOVORE O BOGU I VJERI, priredila Tanja Popec

Sedam najprodavanijih vjerskih nastova

Pokušaji rehabilitacije četništva II Hrvatskoj
1. RADI, MOU, VOU, Sveti Ignacije Loyolskl Tribina Poku~aji rehabilira.Cije đecni§tva u Hrvatskoj održat će se u Zagrebu,
2. RAZGOVARATI S BOGOM l, Francisco Fernandez CarvilJal u ponedjeljak, 8. veljače 2010., u prostorijama Hrvatskeku1tumezak:lade i Hrvatskoga
3. SVEn PAVAO, Benedikt XVI slova, Hrvatske bratske zajednice 4, s početkom u 19 sati.
4. KRŠĆANSTVO NIJE ILUZIJA, C.S. Lewis
5. GOZBA JAGANJĆEYA,SCott Hahn
6. RAZMATRANJA O MUCI KRISTOVOJ, John Henry Newman Na tribini će govoriti: Ante Beljo, ravnatelj Hrvatskoga infonnativnog centra, dr. sc.
7. O SAVJESTI, Benedikt XVI. Zdravko Dizdar, Jadn\Iika Matašin, Udruga prognanih iz Boričcvca i Igor Iv~ković,
OVU top listu možete pronaći I na web stranicama www.vartlum.hr Udruga prognanih iz Priboja (/ls)