UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET U TUZLI

ODSJEK: Filozofija-Sociologija

TEMA
Islmaski fundamentalizam i islamofobija

Predmetni profeosr:

Studenti: Belma osi

Doc. Dr. Sc. Orhan Bajraktarevi

Kovaevi Erna

Tuzla, februar. 2015

Sadraj:

I. Uvod ................................................................................................................................... 2
II. Islamski fundamentalizam .................................................................................................3
II.I. Razvijanje islamskog fundamentalizma .................................................................. 4
III. Islamofobija ..................................................................................................................... 6
III.I Islamski terorizam.......................................................................................................7
IV. Zakljuak .......................................................................................................................... 8
V. Literatura ........................................................................................................................... 9

I.Uvod
3

U ovom radu emo objasniti odlike islama postanak i irenje islama, te islamki
fundamentalizam.
Islam je najzastupljenija vjera na podruiju Srednjeg istoka , Male Azije i Kavkazu.
rije islam je nastala od rijei aslama to znai potinjavanje Boijoj volji.
Islam je vjera koju je Allah d.. objavio Svome poslaniku Muhammedu a.s da je dostavi i
objasni svim ljudima.Muhamed je roen 571. Godine u trgovakoj porodici. Ostao je rano bez
roditelja. Brigu o njemu je preuzeo djed , ali je i on preminuo dvije godine kasnije.
Kada se kae da je Islam najmlaa od svih monoteistikih vjera, onda je to samo
djelimino tano. Kur'an tvrdi da je prvi ovjek na Zemlji i prvi poslanik bio musliman i da su
to bili svi Boiji poslanici i vjerovjesnici, iz ega proizilazi zakljuak da je Islam, najstarija i
prema vjerovanju muslimana, jedina vjera koju je Bog objavio ovjeanstvu i koju On
priznaje i prihvata
Islam kao vjera je stalno pod napadom medija, drugih religija i samih muslimana.
Svi pokuavamo da saznamo zato postoji zlo kao terorizam u svijetu i da li je kriva islamska
vjeroispovijest za dananje udese.

II. Islmaski fundamentalizam

Fundamentalizam (lat. fundamentum = osnova) kao pojam oznaava nain miljenja prema
kojem se odreena naela smatraju temeljnim istinama koje imaju nepromjenjiv autoritet.
Fundamentalizam je naziv za islamske struje koje karakteriziraju rigidna tumaenja Kur-ana i
hadisa, odnosno odbacivanje svih historijskih i modernih interpretacija. Dva arita
fundamentalistikih pokreta u sunitskom svijetu pojavila su se tokom 19 st. na razliitim
mjestima salfizam u Arabiji i deobandizam u Indiji. Oba pokreta nastala su kao reakcija
otpora na utjecaj britanskog kolonijalizma i irenja evropskih modernistikih ideja, a u 20
st. oba pokreta su brzo rairena. Oba fundamentalistika pokreta proizvela su ekstremne struje
koje su obiljeile geopolitiku situaciju Bliskog istoka poetkom 21 st. Islamski
fundamentalizam posebno je bio uspjean u iskazivanju tenji gradske sirotinje u zemljama u
razvoju. U zapadnom svijetu islamski fundamentalizam se esto pogreno koristi kao sinonim
islamizma.
Fundamentalisti obino pokazuju ozbiljnost, koje proistie iz doktrinarne vrstine.
Fundamentalizam kao termin se koristi kako bi se naglasili nefleksibilnost, dogmatizam i
autoritarizam. Iako se fundamentalizam susree i u politikim doktrinama, on se obino
dovodi u vezu s religijom . Vjerski fundamentalizam je naziv za razliite politike ideologije i
pokrete koji nastoje cjelokupni drutveni ivot uskladiti s dosljednim tumaenjem odreene
vjerske doktrine. On promatra sve aspekte javnog i privatnog ivota kao sekundarne u odnosu
na objavljene vjerske doktrine. S tog stajalita, politiki i drutveni ivot bi trebao biti
organiziran na temelju vjerskih naela i uenja koja nude potpuni pogled na svijet. Prema
tome, vjerski fundamentalizam se opravdano moe smatrati ideologijom. Vjerski
fundamentalizam se esto manifestira kroz potpuno ili djelomino odbacivanje modernih
ideja, bilo da je u pitanju vjerska tolerancija, sekularizam, ljudska prava, odnosi meu
spolovima..
Po definiciji Webster-a, fundamentalizam je bilo koje okretanje od sutine neega, povratak
na glavne ideje, a i temeljne stubove. U islamskom sluaju, pravi fundamentalisti su oni
pojedinci koji pokuavaju da se dre to blie uenju islama od vremena njegovog poslanika
Muhameda.

II.I Razvijanje islamskog fundamentalizma

Istinitska pria o islamskom fundamentalizmu ne poinje Osamom bin Ladenom i sa 18

otmiara 11. septembra 2001, ona nepoinje bombardovanjem Svjetskog trgovinskog centra u
Njujorku ili Hezbolahovim bombardovanjem amerikih kasarni u Libanu 1980.
Islamski fundamentalizam je poeo pre toga,poslije 1945. kao to Milton-Edvard (2005) tvrdi.
Islam je bio ukljuen u politiku od 1945. i ovaj politiki angaman je doveo do revolucije,
pobune i pritiska u pravcu veeg fundamentalistikog islama.Kao to Milton-Edvard kae od
1945, islamski fundamentalizam je rastao, tvrdili su da je, od 1945, ideoloka klasa
ovaploena Hladnim ratom izmeu komunistikogIstoka i kapitalistikog Zapada sada u
sijenci novog ideolokog rata izmeu islamskog fundamentalizma i demokratskog Zapada
Kao to Milton-Edvards (2005) tvrdi, vjera, onako kako je tumae fundamentalistiki
svetenici bukvalisti i moderni muslimanski mislioci, dozvoljava nasilje kao sredstvo
zapostizanje trijumfa islama1 . Ovo nasilje nije ogranieno samo na nemuslimane, nego je
praktikovno i protiv muslimana, ba kao i nasilniko ponaanje talibana prema enama i
sektaki sukobi u Iraku i Pakistanu danas. Svetenici, muslimanski mislioci i lideri koji
bukvalno interpretiraju Kur'an i tradicije Muhameda, oni su koji su izazvali nasilje i
reinterpretirali uenje 12religije mira.
Za Zapad, islam je nasilna institucija i tendencije su uvijek bile prisutne ili bar tako izgleda.

Ovaj koncept i aluzija su formirani nakon istorijskih dogaaja Krstakih ratova, za koje
Milton-Edvards (2005) kae da su vieni kao dogaaj koji nije trebalo da se desi, koji nikada
ne treba zaboraviti, a svi moraju preduzeti mjere da se to ne ponovi.Islamski fundamentalizam
e se moda nastaviti. Od svojeg uea u politici, islam je zastraio zapadni svijet. Zapad je
zatoen u stereotipnoj percepciji islamskog fundamentalizma i usmjerava svoju kritiku prema
nekim aspektima ovog fundamentalizma. Postoji kolektivna svijest meu stanovnitvom
danas u svijetu, koja se naginje ka duhovnoj refleksiji i to nee samo da zadri islamiste, nego
moe stvoriti fundamentalizam u drugim religijama. Situacija izgleda da se pogorava,
meunarodna zajednica mora se ujediniti sa onim elementima svake vjerske zajednice koji su
posveeni miru i saradnji stanovnitva i tako mora da se bori protiv propagande. Islamski
fundamentalisti moraju biti pobijeeni od strane samih muslimana i to se moe uraditi samo
ako sami muslimani preduzimaju individualne akcije,i to tako da se oni osjeaju kao dio
meunarodne zajednice, a ne kao mete te zajednice.
Mada je islam druga po veliini svjetska religija, mnogi na Zapadu nisu nita znali o
islamskom fundamentalizmu sve dok iranska islamska revolucija 1979. godine koja je dovela
do stvaranja islamske republike, nije islam naglo utisnula u svijest ovjeanstva. Iako se na
Zapadu islam prvenstveno poistovjeuje s militantnou, antiamerikanizmom i terorizmom,
osnovni principi islamistikog ideolokog pogleda na svijet ipak su utemeljeni u pacifistikovjerskom duhu.Kuran i primjer Proroka Muhammeda i rane islamske zajednice predstavljaju
osnove muslimanskog ivota, a daju i obrazac za svakodnevno ponaanje.
Islamski zakon (erijat) predstavlja ideal i uzor za moderno muslimansko drutvo koje ne
zavisi od zapadnih modela.Skretanje od islama i oslanjanje na Zapad uzroci su muslimanskog
propadanja. Povratkom na pravi put islama obnovit e se identitet, ponos, uspjeh, snaga i
3

bogatstvo islamske zajednice na ovom i zasluiti vjena nagrada na onom svijetu.Nauka i

tehnika moraju se upregnuti i koristiti unutar islamskog konteksta, a ne u zavisnosti od stranih
zapadnih kultura, kako bi se izbjeglo pozapadnjenje muslimanskog drutva.
Dihad i borba, osobno i u zajednici, u idejama i djelovanju, kako bi se provela islamska
reforma i revolucija, jest sredstvo da se izvede uspjena islamizacija drutva i svijeta.
Temeljna karakteristika je antipatija prema Zapadu, odnosno neokolonijalizmu zapadnih sila i
tenja da se zaustavi irenje materijalizma i liberalnog kapitalizma u muslimanskim
zemljama. Svijetom vladaju korumpirane autoritarne vlade i bogate elite koje zanima
iskljuivo vlastiti ekonomski probitak. Svijet je proet zapadnom kulturom koja se izraava u
odijevanju, glazbi, televiziji i filmovima. Pogledajte taj kapitalizam s njegovim monopolima,
lihvarstvom tu individualnu slobodu, bez ikakvog meuljudskog suosjeanja i odgovornosti
za srodnike osim ukoliko to ne namee sila zakona; na taj materijalistiki stav koji umrtvljuje
duh; na to ivotinjama slino ponaanje koje vi nazivate slobodnim mijeanjem spolova;
na tu vulgarnost koju nazivate emancipacijom ena; na to zlo i fanatinu rasnu
diskriminaciju.1 Iskoritavaju se ljudski i prirodni resursi muslimanskih podruja te se
muslimanima oduzima njihova kultura i spreava ih se da sami biraju one koji e im vladati.
Zapad je optuen da preko svojih meunarodnih institucija ( Ujedinjeni narodi,
multinacionalne korporacije, meunarodni mediji, financijski sustavi) koje koriste kao oruja,
vode novi kriarski rat protiv islama. Smatraju da su muslimani ugroeni, a njihove zemlje
okupirane u svijetu kojim vladaju njihovi povijesni neprijatelji militantno kranstvo i
judaizam.
Prema uvjerenju islamskih fundamentalista bilo bi bolje da muslimanske zemlje prestanu
primati pomo Zapada. Muslimanske zemlje su bogate prirodnim resursima, ali ih nisu u
mogunosti samostalno koristiti zbog okupacije tih podruja od stranih sila. Tu nastupaju
meunarodne institucije i globalizacija koji su paravan za okupaciju i otimainu.udno je da
svaki njihov osvetniki akt ili pokuaj da ublae nepravde koje ih snalaze, izaziva veliko
uznemirenje u OUN-u koja stalno saziva hitna zasjedanja na kojima osuuje rtve i kori
obespravljene i tiranizirane iju djecu ubijaju, ljetinu unitavaju, a poljoprivredna imanja
rue2.Smatraju da je muslimanski svijet ugroen i da je dihad opravdan i nuno potreban
zbog uvjeta u kojima ive. Oni nam kradu nae bogatstvo, nae resurse i naftu.

1 John L. Esposito: Nesveti rat. Teror u ime islama , ahinpai, Sarajevo 2008
2 Ibid, 17 str

III. Islamofobija
Rije islamofobija je nastala od rijei islam i fobi to znaci strah od islama i mrnja prema
islamu. Islamofobija je neologizam nastao vjerovatno u Velikoj Britaniji kasnih 80-ih godina.
Doslovno znai neosnovan i boleu uvjetovan strah od islama i muslimana.
Na samom poetku ova rije je povezana sa mrnjom i strahom od drugoga, osobito sa
strahom od onoga to dolazi izvan evropskih i kranskih svjetova kulture, otuda konotira i
ksenofobinost. A muslimani (i islam) su ovdje poimani kao krajnje drugi, jer su i nacionalno
i religijski i kulturno, pa i ljudski, sasvim tui te, kao takvi mogu, u krajnjem, biti samo zlo i
nita drugo. Zapadnoevropski mediji, naroito mediji Velike Britanije (The Times, Daily
Telegraph, The Spectator i BBC), znatno su doprinijeli da ova rije vrlo rano postane jedna od
kljunih sastavnica gotovo svake emocije i predstave o islamu i muslimanima.
Za kratko vrijeme islamofobija je doivjela mnotvo mutacija, stoga i razliitih i mnogolikih
definicija. Potkraj devedesetih godina prolog stoljea, britansko Povjerenstvo Runnymede
islamofobiju je definiralo kao strepnju ili mrnju prema islamu i stoga, strah ili netrpeljivost
prema svim muslimanima. Isto povjerenstvo istie kako termin poprima i znaenje
diskriminacije prema muslimanima, jer njegova primjena za posljedicu ima njihovo
iskljuivanje iz ekonomskog, socijalnog i javnog ivota.
Stoga neki autori, poput Anne Sophie Roald, smatraju da islamofobija, zajedno sa
ksenofobijom i antisemitizmom, poprima i oblike netolerancije. Za razliku od individualnih
psiholokih fobija, Peter Gottschalk, inae profesor religije na Univerzitetu
Wesleyan,islamofobiju definira kao neku vrstu socijalne anksioznosti u vezi islama.
"Islamofobija je odgajana vijekovima i ona se naslanja na staru evropsku islamofobiju koja
potie jo od krstakih ratova i stava Svetog njemakog rimskog carstva (Achen 800. godine)
da Evropa mora biti kranska, te da sve muslimane treba iz nje istrijebiti. To je uspjelo u
paniji, Italiji i zapoelo, ali nije uspjelo, na Balkanu. Islamofobija se njeguje i zbog toga to
se kod nas vri identifikacija vjere i nacije, pa se nacionalni interesi i sukobi projiciraju i na
vjeru. Sama po sebi islamofobija nije osnovana i ne bi smjela biti doputena ni po crkvenom
kanonu, ni po sadraju Isusove vjere ljubavi, ako je takva vjera i moderno kranstvo jedne,
druge ili tree provencijencije." (Muhamed Filipovi, oktobar 2005. za Radio Slobodna
Evropa o islamofobiji)

3 Muhamed Filipovi, oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o islamofobiji

III. Islamski terorizam

"Islam u trei milenij ulazi kao jedna od najvitalnijih globalnih religija i civilizacija
svijeta."4
Meutim naziru se i obrisi Huntingtonovog sukoba civilizacija i to posebno izmeu zapadne i
islamske civilizacije.
"Kao krivce za loe odnose izmeu zapada i islama prokazuju "islamske skstremiste" ili
"fundamentaliste".5
ta je to ekstremno u islamu i ta je to fundamentalizam? Fundament znai temelj, osnov, iz
ega proizilazi da su islamski fundametalisti oni koji insistiraju na temeljima vjere islama.
"Ako o fundamentalizmu govorimo kao o povratku osnovama islama, Kur'anu i primjeru
Poslanika radi obnove zajednice, onda su pokreti neofundamentalistiki, jer se obraaju
izvorima islama, ne da bi jednostavno, oponaali prolost, ve da bi odgovorili na novo
doba."6
Meutim, Zapad govorei o fundamentalistima, zloupotrebljava termin fundamentalizam,
koji se kao termin prvenstveno odnosio na reformatore u kranstvu, kako bi na lukav nain
izbjegao zamku civilizacijskog sukoba. Zapad ne krivi islam nego fundamentaliste. Dodue,
Huntington, otvoreno i nedvosmisleno zagovara ono o emu mnogi ute i za sukob optuuje
islam.
"Spomenut ralambe koje su namijenjene irokoj publici predstavlja formalno stanovite
zapada koje je uvjetovano strategijskim, gospodarskim interesima koje vodee zemlje
Zapada posjeduju u nekim islamskim zemljama. U stvarnosti, putem dijelovanja
neformalne moi i tajnih saveznitava, Zapad protiv islama, mnogo vie nego li protiv i
jedne od drugih civilizacija, ve vie stotina godina izvodi vrlo ustrajno i sustavno
nastupanje koje ima za cilj umanjiti gospodarsku i drugu snagu ismalskih zemanja7

4 asopisHrvatski vojnikbr.39.,str.145 asopisHrvatski vojnikbr.39.,str.16

6
John Esposito: Islmaska prijetnja- mit ili stvarnost, str.145
7
asopisHrvatski vojnikbr.39.,str.16

IV. Zakljuak
Negativno pisanje o islamu i muslimanima nije neto to je nastalo nakon dogaaja znanog
kao 11.9. , nego neto to ima veoma dugu genezu. Nastalo je iz neznanja, neobrazovanja, ako
eli da sudi o neemu mora prvo proitati o tome jer nigdje ne pie da su islam i muslimani
skloni terorizmu. To su samo predrasude i stereotipi. Odbojnost prema islamu je uobiajena za
razliku od odnosa prema drugim religijama.Nae opredjeljenje i obaveza je raditi na
smanjenju narastajue islamofobije, prije svega kroz vlastiti primjer lijepog ponaanja, zatim
lijep primjer suivota i tolerancije, kroz razne aktivnosti koje mogu doprinjeti
smanjenju islamofobije u drutvu, kao to je npr., lociranje i osvjetljavanje predrasuda o nama
muslimanima i naoj vjeri islamu, moralnoj obnovi i opremi kako nas muslimana tako i
drutva u cjelini.

V. Literatura
- John L. Esposito: Nesveti rat; Teror u ime islama , ahinpai, Sarajevo 2008
- John L. Esposito: Islamska prijetnja mit ili stvarnost, Selsebil, ivinice, 2001
- Beverley Milton-Edwards: Islamic Fundamentalism since 1945 , 2005
- Gottschalk, P./ Greenberg, G. (2007.) Islamophobia: Muslims and Islam in American
Political Cartoons, Rowman & Littlefield.
-Vladimir Filipovi: Filozofski rijecnik, Nakladni zavod matice Hrvatske,Zagreb 1989.