Goldsteinova ekonomija holokausta

Autor Boe Vukui

Nedjelja, 23 Lipanj 2013 13:24

Goldsteinova je namjera bila u meunarodne krugove, posebno idovske, proiriti insinuaciju o

opasnosti obnove neovisne hrvatske drave pod vodstvom Franje Tumana. Za razliku od
'labradorovaca' koji su na vrijeme raskrinkani, Goldstein je u svome naumu uspio, ime je zadao
teak udarac ugledu hrvatske drave. Logian je zakljuak da je Slavko Goldstein barem
dijelom odgovoran za rtve i tetu koje je Hrvatska pretrpjela zbog tog ozloglaavanja njezina
predsjednika Tumana.

Ovaj feljton, pod nadnaslovom 'Labradorovci protiv hrvatske drave', potaknut je djelovanjem
protuhrvatske KOS-ove obavjetajne subverzivno-teroristike skupine pod nazivom 'Labrador' iz
1991. godine, ali jo je vanije to ta tema prua mogunost da, analizirajui politiku
motivaciju, dugorone ciljeve i ivotopise njegovih aktera, naznaimo i poveemo ire
protuhrvatsko djelovanje od poetaka borbe za uspostavom suvremene hrvatske neovisne
drave krajem 80-ih godina prologa stoljea do dananjih dana. Tako gledajui, sa stajalita
potrebe da se utvrdi i razoblii zajednika povijesno-politika geneza, javna i prikrivena
argumentacija te ciljevi kojima se jo uvijek vode razni pojedinci, interesne skupine i sredita
moi prilikom potkopavanja stabilnosti hrvatske drave i osporavanja volje veine njezinih
graana da ju urede prema svojim demokratskim potrebama, opravdano je posveivanje ve
treeg nastavka ovoga feljtona aktivnostima Slavka Goldsteina kao najupornijeg i najopasnijeg
aktera takva djelovanja.

Teorije neograniene krivnje i ograniene nesuverenosti

1/5

Goldsteinova ekonomija holokausta

Autor Boe Vukui
Nedjelja, 23 Lipanj 2013 13:24

S obzirom da se Slavko Goldstein u pravilu, kad mu ponestanu svi drugi argumenti, poziva na
dogaaje iz II. svjetskog rata u NDH i svoje krajnje uporite nalazi u insinuacijama o gotovo
uroenom antisemitizmu hrvatskog naroda, vano je odrediti se prema toj problematici da ne bi
bilo zabune, iako je stvar samorazumljiva za svakog dobronamjernog itatelja. idovski narod
podnio je jednu od najveih rtava zloinake nacionalsocijalistike ideologije i hitlerizma u II.
svjetskom ratu. U to nema nikakve sumnje, kao ni u njegovo pravo na povijesnu istinu, sjeanje
i satisfakciju. Dio nesree koja je tada zadesila idove odigrala se na podruju Nezavisne
Drave Hrvatske (NDH). Mnogi su idovi u zatvorima i logorima NDH ubijeni bez suenja, ak i
kad je bilo potpuno jasno, primjerice u sluaju djece, da su bez ikakve krivnje. Kad su u pitanju
NDH, njezin reim i zloini poinjeni u njoj, postoje dva osnovna, suprotna stajalita,
pojedinano proturjena sama u sebi. Prvo stajalite, 'antifaistiko', u tuzemstvu i inozemstvu,
osporava legitimitet NDH s tezom da ona, prema meunarodnim pravnim standardima, uope
nema karakteristike dravnosti pa se u pravilu naziva 'takozvana NDH'. Sastavni dio stajalita
zato se NDH ne moe smatrati dravom jest i tvrdnja da ona uope nije bila izraz slobodne
volje hrvatskog naroda, ve 'protunarodna tvorevina'. No u isto vrijeme, kad zastupnici tog
stajalita imaju potrebu ozloglaavati hrvatsku dravotvornu ideju, pribjegavaju poistovjeivanju
NDH ne samo s reimom koji je u njoj vladao nego i s cijelim hrvatskim narodom.

Drugo stajalite, nazovimo ga 'neoustakim', jest da je NDH postojala de facto i de jure te da je

bila izraz suverene volje hrvatskog naroda. No prema zastupnicima tog stajalita kad su u
pitanju neki zloini u NDH, kao npr. u logoru Jasenovac, nitko s hrvatske strane nije odgovoran
za njih, nego tvrde da su krivci bili Nijemci koji su reimu NDH nametnuli prihvaanje odreenih
nehumanih zakona i represivnih djelovanja.

Ozloglaavanje ideje i ideja ozloglaavanja

Podsjetimo se rijei tadanjeg zagrebakog nadbiskupa Alojzija Stepinca i prvog hrvatskog

predsjednika Franje Tumana, koje smo citirali u jednom od prethodnih nastavaka feljtona,
prema kojima proizlazi da je hrvatski narod pozdravio osnivanje NDH i da je ona za njega
postojala kao realna povijesna injenica. No nedvojbeno je da je njezin suverenitet, promatrano
teritorijalno i vremenski, esto bio ogranien. Kad su u pitanju zloini koji su se dogodili pod
patronatom reima NDH, nadbiskup Stepinac za njih je znao i o njima je pisao, primjerice 23.
veljae 1943. samom poglavniku NDH Anti Paveliu, nazvavi 'itavi Jasenovac najveom
ljagom Nezavisne Drave Hrvatske', a poinitelje zloina u njemu 'najveom nesreom
Hrvatske' (Jure Krito: 'Katolika crkva i NDH', Zagreb 1998.).

2/5

Goldsteinova ekonomija holokausta

Autor Boe Vukui
Nedjelja, 23 Lipanj 2013 13:24

Reim koji je pristao, neovisno o okolnostima pod kojima je to uinio, uvesti tzv. Rasne zakone
('Zakon o zatiti arijevske krvi i asti hrvatskog naroda'), kao to je to uinio reim NDH, na
temelju kojih su idovi uhiivani i kolektivno deportirati u zatvore i koncentracijske logore, ne
moe pobjei od odgovornosti za rtve koje je na taj nain prouzroio.

Meutim, kad bi na temelju odgovornosti reima NDH za zloine nad idovima i Srbima za
vrijeme II. svjetskog rata problematizirali samu hrvatsku dravotvornu ideju, jo prije bi mogli
problematizirati npr. postojanje njemake, japanske i talijanske drave zbog odgovornosti
njihovih reima za zloine u II. svjetskom ratu. A kad bi se openito odgovornou reima
pojedinih drava za zloine u pojedinim povijesnim razdobljima koristili za takva
problematiziranja, u pitanje bi mogli staviti povijesnu, moralnu i politiku opravdanost postojanja
dananjih drava poput Velike Britanije, Francuske i panjolske zbog zloina u kolonijalnom
razdoblju ili SAD-a zbog genocida nad Indijancima.

Ponovimo, iz svega jasno proizlazi da iza namjere Slavka Goldsteina, kada na temelju
odgovornosti reima NDH za odreene zloine u II. svjetskom ratu problematizira postojanje
suvremene neovisne hrvatske drave, zapravo stoji ideja ozloglaavanja zasnovana na mrnji
prema svakoj zamisli hrvatske dravne neovisnosti. Takoer ponovimo, da je ta Goldsteinova
ideja ozloglaavanja po svom motivu i cilju podjednaka ideji kojom su bili voeni 'labradorovci'
kad su minirali zgradu idovske opine i idovsko groblje u kolovozu 1991. u Zagrebu.

Slavko Goldstein - kroatofobni fenomen

Norman G. Finkelstein, ameriko-idovski povjesniar, u svjetskom bestseleru 'Industrija

holokausta' (Zagreb 2006.), analizira praksu odreenih idovskih krugova u svijetu da zlorabom
sjeanja na holokaust steknu odreene materijalne i politike pogodnosti koje im, s povijesnog i
moralnog stajalita, uope ne pripadaju. Uglavnom radi se o sredstvima dobivenim za odtetu
zbog holokausta od Njemake, ija je raspodjela vrlo netransparentna, i politikim opravdanjima
idovske drave Izrael za neke postupke u ratu protiv Palestinaca. Da bi ostvarili te ciljeve,
nositelji takve idovske politike u prvom redu gledaju svoj osobni ili nacionalni interes, a teta na
suprotnoj strani za njih je logina posljedica od drugorazredne, kolateralne vanosti.

S obzirom na taj svjetski trend kojemu se nitko previe ne opire, kad bi djelovanje Slavka
Goldsteina bilo na njegovoj crti, mogli bismo ga shvatiti, razumjeti, pa i pomiriti se s njim. No
Slavko Goldstein poseban je fenomen koji ne trai u prvom redu neki profit za sebe osobno ili
idovske interese openito, zbog kojega bi Hrvatska pretrpjela neku posljedinu, kolateralnu

3/5

Goldsteinova ekonomija holokausta

Autor Boe Vukui
Nedjelja, 23 Lipanj 2013 13:24

tetu, ve je njegov prvi, glavni cilj, ak i pod cijenu vlastite tete, ozloglasiti hrvatsku
dravotvornu ideju.

Kao dokaz da je zaista tako, moemo navesti odnos Slavka Goldsteina prema blaenom
Alojziju Stepincu i Franji Tumanu. Stepinac je za Goldsteina jo uvijek problematina osoba
koja se nedovoljno suprotstavljala reimu NDH i zalagala za progonjene za vrijeme II. svjetskog
rata. Goldstein: 'Mislim da u svim tim nastojanjima nije bio dovoljno energian i da je u najmanju
ruku propustio protiv onakvih progona istupiti na vrijeme i javno' ('Stepinac i njegovi demoni',
www.novosti.com/2011/06/stepinac-i-njegovi-demoni/ - 17. lipnja 2011.).

No upravo suprotno tvrdi ameriko-idovska povjesniarka dr. sc. Esther Gitman u svojoj knjizi
'Kad pravednost prevlada' (Zagreb 2012. /u originalu 'When Courage Prevailed'/). Esther
Gitman, ija je obitelj kao i Goldsteinova podrijetlom iz Sarajeva, u intervju povodom
dokumentarnog filma snimljenog na temelju njezine knjige, 7. lipnja 2011. izjavila je: 'Za mene
osobno Stepinac je sveti ovjek koji je spasio mnoge idove'
(www.index.hr/forum/97/povijest/tema/332485...). Nadalje, na predavanju 24. listopada 2012. u
Zagrebu doslovno je rekla: 'Stepinac je uzor humanosti i ljubavi prema ovjeku'
(dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zidovska-povjesnicarka-stepinac-je-uzor-humanosti-i-ljubavi-premacovjeku.html).

Slavko Goldstein nije se zadrao samo na izvrtanju povijesnih injenica o djelovanju blaenog
Alojzija Stepinca za vrijeme II. svjetskog rata nego je nastavio i s omalovaavanjem njegove
rtve pod komunistikim reimom, objavivi u svojoj izdavakoj kui 'Novi Liber' knjigu Dane
Miria 'Stepinac u Lepoglavi zapisi nadbiskupova uvara' (Zagreb 2011.).

Spomenuti zatvorski uvar Miri u toj knjizi pokuava opovri da je Stepinac za vrijeme
zatoenitva bio izvrgnut patnjama, kamoli trovanju. Mirievo sveukupno pripovijedanje nije
samo rezultat njegove osobne potrebe prema odreenom razumijevanju i opravdanju za progon
i zatvaranje Stepinca kao i o njegovoj relativno maloj rtvi pod komunistikim reimom nego u
prvom redu teorije Slavka Goldsteina o Stepincu kao problematinoj osobi koja ne zasluuju
nikakve epitete pravednosti, muenitva i svetosti.

Ustaa Tuman po Goldsteinu

4/5

Goldsteinova ekonomija holokausta

Autor Boe Vukui
Nedjelja, 23 Lipanj 2013 13:24

Zapravo, prema Slavku Goldsteinu, Stepineva nepopravljiva krivica lei u injenici to se

nikada nije izjasnio protiv NDH kao drave koja je bila rezultat povijesne tenje hrvatskog
naroda. No prema Goldsteinu, Franjo Tuman nosi daleko veu krivicu od Stepinca on se
nekada borio protiv NDH, a onda se stavio na elo pokreta za uspostavu nove, moderne
neovisne hrvatske drave. Stoga je Slavko Goldstein vrebao priliku da i Franju Tumana
proglasi antisemitom i protiv njega povede bjelosvjetsku harangu s primarnim ciljem da u
samom zaetku ozloglasi tek uspostavljenu Republiku Hrvatsku. U Goldsteinovoj alkemijskoj
povijesno politikoj radionici Tuman je od komunista, partizana i antifaista preko noi postao
ustaa i antisemit. Povod je bio ulomak iz knjige 'Sam kroz Europu' (Rim 1978.) jednog od prvih
hrvatskih komunista Ante Cilige (1898. 1992.), kojega je Tuman citirao u svojoj knjizi
'Bespua povijesne zbiljnosti' (Zagreb 1989.). Tuman je zapravo prenio odlomak iz poglavlja
'Jasenovac: ljudi pred licem smrti', u kojem je Ciliga opisao vlastite doivljaje i saznanja za
vrijeme jednogodinjeg zatoenitva u logoru Jasenovac. Meu ostalim, prema osobnim
neposrednim spoznajama Ciliga je prepriao funkcioniranje interne, logorake uprave kojoj su
na elu uglavnom bili logorai idovi. Tuman je, s malim zakanjenjem, proglaen opasnim
revizionistom, a njegova politika 'moguom reinkarnacijom 1941'. To je termin kojim Antun
Vuji, piui o Slavku Goldsteinu povodom njegova 80. roendana, a referirajui se na naslov
njegove knjige '1941. godina koja se vraa', pokuava objasniti Goldsteinove strahove od
nove hrvatske drave. Vuji priznaje da ni sam nije odmah shvatio to je Goldstein htio rei i
poruiti s takvim naslovom: Oito, da bi se razumio smisao naslova, nije dovoljno samo prvo,
nego treba i neko drugo itanje (blog.dnevnik. hr/vaseljena/2008/07/1625167146/...).

No Goldstein je bio potpuno dosljedan i jasan, ali i komplementaran s aktivnostima

'labradorovaca'. Goldsteinova je namjera bila u meunarodne krugove, posebno idovske,
proiriti insinuaciju o opasnosti obnove neovisne hrvatske drave pod vodstvom Franje
Tumana. Za razliku od 'labradorovaca' koji su na vrijeme raskrinkani, Goldstein je u svome
naumu uspio, ime je zadao teak udarac ugledu hrvatske drave. Zbog dezinformacija o
Tumanu kao antisemitu, bilo je usporeno meunarodno priznavanje Republike Hrvatske, a
time i oteane njezine pripreme za obranu od velikosrpske agresije. Logian je zakljuak da je
Slavko Goldstein barem dijelom odgovoran za rtve i tetu koje je Hrvatska pretrpjela zbog tog
ozloglaavanja njezina predsjednika Tumana.

(U sljedeem nastavku: Gilda u Zagrebu, Klara u Beogradu)

Boe Vukui / dnevno.hr

5/5