SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA POVIJEST

Razvoj antisemitske ideologije u ustakom pokretu od 1930. do 1941.

godine

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Dr. sc. Vjeran Pavlakovi

Student: Lovro Kralj
Smjer: Povijest /Filozofija
Druga (2.) godina diplomskog studija

RIJEKA, 2015.
 SADRAJ

SAETAK........................................................................................................................................... 3

UVOD .................................................................................................................................................. 4

DOSADANJE ISTRAIVANJE ................................................................................................ 6

METODOLOGIJA ........................................................................................................................ 8

POECI ANTISEMITIZMA U HRVATSKOJ............................................................................ 11

ROENJE USTAKOG POKRETA............................................................................................. 17

USTAKI POKRET KAO ORGANSKI NACIONALIZAM .................................................. 21

NAELA USTAKOG POKRETA - KLICA ZLOINA....................................................... 24

TRANSFER IDEOLOGIJE ............................................................................................................ 27

PREKRETNICA .............................................................................................................................. 36

UMREAVANJE............................................................................................................................. 40

PANDORINA KUTIJA JE OTVORENA ................................................................................. 44

KRISTALIZACIJA 1938.-1941. ..................................................................................................... 51

ZAKLJUAK................................................................................................................................... 60

BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................................ 63

2
 SAETAK
Historiografija ustakog pokreta uglavnom se koncentrirala na period djelovanja ustaa u

Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj (1941.-1945.). Kao rezultat toga, disproporcionalno je manje

objavljenih knjiga i lanaka koji se bave razvojem predratnog djelovanja ustakog pokreta, a

postojei radovi koji se njime i bave uglavnom zanemaruju teme poput evolucije ideologije.

Nedostatak istraivanja ideologije ponajvie se osjeti u podruju antisemitizma pa je tako do sada

ostalo relativno nejasno koliko su doista ustae bili antisemitski orijentirani prije dolaska na vlast te

koliko je Holokaust u NDH posljedica prijeratne ustake ideologije, a koliko stvar meunarodnih

oekivanja ili pritiska. Ovaj rad nastoji dati odgovor upravo na ta pitanja.

U ovom radu prouava se evolucija ustake ideologije od samog nastanka ustakog pokreta

pa sve do dolaska na vlast. Uvid u ideoloku transformaciju promatrati e se kroz primarne izvore

poput ustakih, nacionalistikih i antisemitskih novina te kroz memoare pripadnika predratnog

ustakog pokreta. Na temelju skupljenih informacija autor tvrdi da postoje tri glavne faze razvoja

ustake ideologije u odnosu na antisemitizam. U prvoj fazi od 1930. do 1934. ustaki pokret ne

pokazuje gotovo nikakva obiljeja antisemitzma, meutim pokret je u tom periodu razvio

neosporno etnocentristiku i ksenofobnu ideologiju koja je stvorila preduvjete za usvajanje

antisemitizma. U drugoj fazi razvoja od 1934. do 1938. ustaki pokret prolazi kroz fazu nacifikacije

pa tako postepeno prihvaa teoriju novog poretka, rasizam i posljedino antisemitizam. U zadnjoj

fazi od 1938. do 1941. kristalizirao se stav ustakog pokreta prema idovima i otvoreno se

propagirala ideja o zapljeni idovske imovine te se najavljuje etniko ienje i nestanak idovske

populacije.

Autor zakljuuje da je antisemitizam u ideologiji ustakog pokreta zauzimao integralno i

vano mjesto te da nije usvojen ad hoc neposredno nakon dolaska na vlast u NDH kako bi se

udovoljilo saveznicima. Time odgovornost za Holokaust u NDH snosi direktno ustaki pokret, a ne

pritisci Nijemaca na slubenoj ili neslubenoj razini kao to su to tvrdili ustaki emigranti.

3
 UVOD

U vrijeme pogibelji val javnog gnjeva obino se podie protiv idova;

mase uzimaju zakon u svoje ruke;

preuzimaju idovsku imovinu te unitavaju idova

u svojem nagonu da se zatite protiv onog to im izgleda kao Boja kazna.1

-Adolf Hitler

Malo je poznato da je ustaki pokret bio prvi faistiki pokret u Europi koji je poeo sa sustavnom

eliminacijom idova pod svojom jurisdikcijom. Ustaama je trebalo etiri mjeseca, od travnja do

kolovoza 1941. da dou od od faze iskljuivanja i izvlaivanja idova iz drutva, do prvih faza

istrijebljenja. Za istu evoluciju odnosa prema idova nacistima je trebalo oko osam godina od kada

su doli na vlast, do trenutka kada su zapoeli sa sustavnim istrijebljivanjem njemakih idova

(1933-1941.). 2 Ono to osobito iznenauje u ovom sluaju jest injenica da ustaki pokret nije

gotovo uope sustavno koristio antisemitizam u svojoj propagandi prije druge polovice 1930ih,

dapae, znaajan broj asimiliranih idova aktivno je participirao u izgradnji samog pokreta.

Sluaj Holokausta u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj3 i njegova geneza i dalje predstavljaju

gordijski vor kojeg povjesniari datog perioda jo uvijek nisu raspetljali. Stvar je jo intrigantnija

kada ju se postavi u komparativnu perspektivu. Kako je pokret koji s antisemitizmom gotovo i da

nije imao veze, odnosno nije imao znaajnu ulogu u njegovoj ideologiji, u samo nekoliko godina

doao do pokreta koji poinje s eliminacijom vlastitih idova prije nego to ine sami nacisti, u ijoj

ideologiji antisemitizam igra gotovo centralnu ulogu. tovie, ne samo da su sa sustavnim

unitavanjem zapoeli prije nacizma, ve su s njim zapoeli samo etiri mjeseca nakon dolaska na

vlast, ime idovsko pitanje postaje jedno od centralnih u ideologiji ustakog pokreta. Ono za to je

1
Adolf Hitler. Mein Kampf (Hurst and Blackett ltd., London, New York, Melbourne, 1939.), 174.
2
Sustavne deportacije njemakih idova zapoele su u Listopadu 1941., a odmah nakon toga zapoinje njihovo
nesustavno fiziko unitavanje, a sustavno nakon konferencije u Wannsee-u 20. Sijenja 1942. na kojem je doneeno
tzv. Konano rjeenje (Endlsung). Vidi: United States Holocaust Memorial Museum, German Jews During the
Holocaust, http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005469, posljednji puta pristupljeno 5. Rujna,
2015.
3
U nastavku rada koristiti u kraticu NDH.

4
nacistima trebalo osam godina vlasti, u NDH se odvija u roku od etiri mjeseca. Masovna ubojstva i

pogromi usmjereni protiv idova zapoeli su u drugim zemljama i prije osnutka NDH, pa su tako

poznati sluajevi u Rumunjskoj, a kasnije i u Poljskoj, Baltikim zemljama i Ukrajini. Meutim, te

akcije nisu bile centralno i sustavno organizirani programi drava kao takvih, ve su u tom periodu

organizirani sporadino ili pod posredstvom okupatorskih snaga poput SS-a na istoku. Budui da je

sustavno masovno ubijanje idova u NDH zapoelo tokom ljeta 1941. godine osnivanjem logora na

Pagu i Velebitu, time se NDH svrstala na mjesto prve drave koja je zapoela s unitenjem vlastitog

idovstva na sustavan te centralno i planski organiziran nain. 4 Time politika NDH prema

idovima prethodi i onoj Slovake, koja se u literaturi esto uzima kao zloglasni primjer prve

drave koja je popustila pred nacizmom; ona je poela deportirati svoje idove u njemake logore

ve u oujku 1941, samo dva mjeseca nakon to je doneena odluka o konanom rjeenju na

Wannsee konferenciji. 5 Karakteristino je da je Reinhard Heydrich, glavna osoba zaduena za

operativno izvoenje Holokausta u tom trenutku, na samoj Wannsee konferenciji zakljuio da

postoje odreene zapreke i komplikacije po pitanju konanog rjeenja u gotovo svim dravama

osim u Slovakoj i Hrvatskoj gdje to pitanje vie ne predstavlja problem, oito referirajui na

injenicu da su ustae ve samostalno poele rjeavati idovsko pitanje.6

Ovaj rad nastoji odgovoriti na prethodno postavljene probleme, dakle na koji je nain

ustaki pokret prihvatio antisemitizam, na koji je nain on bio smjeten u samoj ideolokoj mrei

pokreta, koji su bili glavni propagatori tog istog antisemitizma u samom pokretu, te tko je bio uzor

za preuzimanje antisemitizma i kojim pravcima je on prodirao ne samo u ustaki pokret ve i unutar

hrvatske desnice u predratnom razdoblju. Jedno od pitanja jest i koji su bili vodei motivi prilikom

4
Ivo Goldstein. Holokaust u Zagrebu (Zagreb: Novi Liber, 2001.), 121-122; 259-260.
5
Kratak pregled povijesti Holokausta u Slovakoj mogue je pronai na The Holocaust in Slovakia, United States
Holocaust Memorial Museum. http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10007324 Posljednji puta
pristupljeno 11. studenog 2015.
6
Zapisnik s Wannsee konferencije mogue je pronai na web stranici Yale Law Schoola, odnosno The Avalon Project:
Documents in Law, History and Diplomacy. Dostupno na: http://avalon.law.yale.edu/imt/wannsee.asp Posljednji puta
pristupljeno 11. studenog 2015.

5
usvajanja antisemitizma u takvoj okolini kao to je Jugoslavija, koja je u odnosu na druge drave u

istom periodu imala relativno nisku koliinu antisemitizma i vrlo slabu antisemitsku tradiciju meu

irim puanstvom. Odgovori na ova pitanja uglavnom lee u detaljnoj analizi ustake ideologije i

njene evolucije od samog nastanka pa sve do dolaska na vlast u NDH 1941. godine.

Ovaj rad temelji se na hipotezi da je ustaki antisemitizam usvojen uglavnom u razdoblju od

1935. do 1941. i to iz minimalno tri razloga: ideolokih, meunarodnih i pragmatinih. Ideoloki

razlozi uglavnom se temelje na procesu faizacije pokreta koji je poduzet kroz transfer ideologije

koji se odnosi na usvajanje anti-komunizma, anti-masonerije, anti-kapitalizma i anti-demokratizma

s kojima u relaciji stoji i antisemitizam. Faizacija i ideoloka evolucija pokreta bila je pak usko

povezana s meunarodnim prilikama, prije svega svrstavanja ustakog pokreta uz revizionistike

sile poput Italije, Maarske i Njemake, meutim jo je znaajniju ulogu imalo kasnije relativno

udaljavanje ustake ideologije od faizma i pribliavanje njemakom nacizmu. U konanici jedan

od najvanijih razloga bez kojeg bi antisemitizam teko bio usvojen u tolikoj mjeri jesu pragmatini

razlozi poput ekonomskih, populistikih i propagandnih. Naime, prisvajanjem idovske imovine,

pogotovo djela industrije u njihovim rukama, Ustae bi stekli veliku ekonomsku mo te koordinirali

dravno gospodarstvo ka eljenim ciljevima (proces arijanizacije - podravljivanja privatne

imovine). Ista imovina se koristila u znatnoj mjeri i u svrhu osobnog obogaivanja u ustakim

redovima.

DOSADANJE ISTRAIVANJE

Historiografija o ustakom pokretu najveim se dijelom usmjerila na prouavanje povijesti pokreta

tijekom perioda njihove vladavine na podruju NDH od 1941. do 1945. godine. Posljedica takvog

pristupa jest to da je disproporcionalno malo panje posveeno istraivanju postepenog razvija i

geneze ideologije ustakog pokreta, iji je antisemitizam sastavni dio. No ak i relativno mali broj

postojeih studija o predratnom razvoju ustakog pokreta tretiraju ustaki antisemitizam kao neto

periferno i ne posveuju mu mnogo panje te samim time ne pruaju plauzibilno objanjenje niti

6
naglog porasta antisemitizma niti ustakog puta do Holokausta. Tri najpoznatija povjesniara koji

su se sustavno bavili predratnom ustakom povijeu Bogdan Krizman 7 , Mario Jareb 8 i James

Sadkovich nisu pitanju antisemitizma poklonili ak niti jedno podpoglavlje u vlastitim knjigama

koje se bave iskljuivo predratnom tematikom.

Vrijedno je napomenuti kako je upravo Sadkovich u svojoj knjizi Italija i Ustae 1927.-

1937. napisao da je nuno daljnje istraivanje razvoja ustake ideologije i razisma, zakljuivi da

je nuno utvrditi kad je otrovni rasizam poeo prodirati u ustatvo, to vie to su sve do 1934.

njihovi napadi, i verbalni i fiziki, poglavito bili usmjereni na diktaturu i srbijanske agente.9

Jedan od povjesniara koji su se uspustili u djelominu analizu predratnog ustakog

antisemitizma je Nevenko Bartulin koji je toj temi posvetio jedno krae poglavlje u svojoj

doktorskoj disertaciji naslovljenoj The Ideology of Nation and Race: The Croatia Ustasha Regime

and its Policies Toward Minorities in the Independent State of Croatia 1941-1945. Iako je

Bartulinov rad ozbiljan korak unaprijed u prouavanju ideologije i rasizma u ustakom pokretu, on

je posvetio malo prostora predratnom razvoju antisemitima, i na alost tom pitanju nije pristupio

sustavno koristei sve dostupne izvore poput novina i drugih raznih nacionalistikih publikacija,

ve se fokusira na izjave i stavove nekoliko visokorangiranih Ustaa.

Povjesniar ustakog pokreta koji se do sada najsustavnije i dosljednije bavio

antisemitizmom svakako je Ivo Goldstein koji je o toj temi objavio nekoliko lanaka i u svojoj jo

uvijek nenadmaenoj knjizi Holokaust u Zagrebu10 posvetio jedno poglavlje. Goldsteinov doprinos

temi je nenadmaen, a prije svega valja mu zahvaliti na sustavnom i sveobuhvatnom koritenju

izvora od memoara do svih vrsta nacionalistikih publikacija. tovie, Goldsteinu se treba priznati i

7
Bogdan Krizman autor je triju opsenih studija koje obuhvaaju itavu povijest Ustakog pokreta. Predratni razvoj
ustakog pokreta Krizman je obradio u knjizi Ante Paveli i Ustae (1978.), NDH izmeu Hitlera i Mussolinija (1980.)
koja obuhvaa razdoblje od 1941.-1945. te konano Paveli u bjekstvu (1986.) u kojoj obrauje tzv. drugu ustaku
emigraciju.
8
Mario Jareb objavio je knjigu Ustako-domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941. (2006.) koja predstavlja
najnoviju knjigu koja saima predratnu povijest ustakog pokreta.
9
James J. Sadkovich. Italija i Ustae 1927-1937. (Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga, 2010), 345.
10
Ivo Goldstein, Holokaust u Zagrebu (Zagreb: Novi Liber, 2001.)

7
to da je meu prvima shvatio ozbiljnost predratnog antisemitizma i to da je on imao neosporno

presudnu ulogu na ratnu politiku prema idovima, dok su drugi uglavnom ratnu politiku prema

idovima povezvali iskljuivo s ugaanjem Nijemcima. Meutim, usporedimo li Goldsteina i

Bartulina moemo rei da su mane jednoga verline drugoga i obratno. Dok Bartulin na temelju

premalog uzorka izvora izvodi detaljnu analizu i prua teorijski kontekst, Goldstein na temelju

velikog izvora ne izvodi iri kontekst razvoja ideologije kao takve i ne smjeta antisemitizam u

ideoloki okvir ime bi se uvidjela njegova povezanost s drugim ideolokim pretpostavkama

ustatva.

METODOLOGIJA

Ovo istraivanje temeljiti e se na kombinaciji primarnih te do sada objavljenih sekundarnih izvora.

Primarni izvori u obliku nacionalistikog tiska obuhvatiti e tri karateristine tiskovine koje ujedno

reprezentiraju tri sloja ekstremne desnice vana za shvaanje razvoja i usvajanja antisemitizma u

predratnom periodu. Prvi sloj, koji sainjavaju ustae u emigraciji te reprezentiraju ideoloku jezgru

i ine ustaku elitu, biti e reprezentiran kroz novine Ustaa: Vijesnik Hrvatskih Revolucionara

(1931.-1934.) tiskane uglavnom u ustakim centrima u Italiji. S druge strane preko novina Hrvatski

Narod (1939.-1940.) reprezentirati e se stav drugog sloja, odnosno domovinskih ustaa i

simpatizera ustakog pokreta koji u tom listu objavljuju. Iako su domovinski i emigrantski ustae

nominalno pripadali istoj organizaciji, razlike u podruju ideologije i praktine politike esto su

razliite. Ekstremna desnica koja u poetku nije pripadala ustakom pokretu, ali je promovirala

jednako radikalne ili ak radikalnije nacionalistike i antisemitske ideje biti e analizirana kroz

primjer reprezentativnog ekstremnog lista Mlada Hrvatska (1936.-1938.), koji potpuno otvoreno

zastupa antisemitske stavove te karakterizira antisemitsku ideologiju iz ekstremno desne

perspektive. Razne nacionalistike grupacije koje su se okupljale oko listova poput Mlade Hrvatske,

Nezavisnosti ili Hrvatske Strae mogu se smatrati treim slojem hrvatskih nacionalista koji

formalno ne pripadaju ustakom pokretu, meutim, prilikom intenzivne faze faizacije i nakon
8
dolaska ustaa na vlast u NDH, masovno se priklanjaju pokretu te ine kimu politike progona

manjina. Kako bih analizirao opoziciju antisemitizmu propagiranog od strane ekstremne desnice te

reakciju idova na koje se sami antisemitizam odnosi koristiti u list idov (1917.-1941.).

Osim novinstva u ovom radu koristiti e se druge nacionalistike i antisemitske publikacije

koje reprezentiraju ciljane stavove. Jedna od najvanijih publikacija takvog tipa je svakako

Paveliev memorandum Hrvatsko pitanje11 u kojem on po prvi puta kao voa ustakog pokreta

detaljno izvodi svoje antisemitske poglede. Stavovi Ante Pavelia u kombinaciji s stavovima Julija

Makanca12 nadalje e biti razloeni kroz perspektivu broure Poglavnik o boljevizmu (1942.). Stav

proustakog katolikog sveenika Ive Guberine nadalje e rasvijetliti ideoloku poziciju

antisemitzma u odnosu na ustaku politiku misao koja je osvjetljena u njegovoj brouri

Komunizam i Hrvatstvo (1937.). Kako bi stekli detaljniji uvid u stavove ustaa o antisemitizmu

koristiti u nekoliko memoara lanova ustakog pokreta poput onih Ante Mokova,13 Ive Rojnice14

te Slavka15 i Eugena Dide Kvaternika.16

Analizi ustakog pokreta i njegovog razvija pristupiti u evolucijski; time se podrazumijeva

da ideologija ustakog pokreta nije statina kao to se esto prikazuje, ve dinamini konstrukt koji

se mijenja s obzirom na mnoge faktore koje na nju utiu, bilo vanjske ili unutarnje. Pri tome se

podrazumijeva da ustaki pokret ima barem tri faze razvoja svoje ideologije s obzirom na

antisemitizam: u prvoj fazi stvaranja pokreta i izgradnje organizacije, a samim time i ideologije

pokreta on svakako ne iskazuje eksplicitno antisemitske tendencije ali stvara preduvijete za njegovo

usvajanje, a to razdoblje u grubo obuhvaa period of 1929. do 1934. U drugoj fazi, koju

11
U izvorniku jest to bio memorandum poslan Ministarstvu vanjskih poslova Njemake naslovljen na Die Kroatische
Frage odaslan od strane Pavelia 1936. godine. Godine 1942. objavljen je na Hrvatskom jeziku pod naslovom Dr.
Ante Paveli rieio je hrvatsko pitanje kao propagandni antisemitski materijal.
12
Julije Makanac, Poglavnik o boljevizmu (Zagreb, 1942.)
13
Ante Mokov, Pavelievo doba (Split: Laus, 1999.)
14
Ivo Rojnica, Susreti i doivljaji (Zagreb: DoNeHa, 1994.)
15
Nada Kisi-Kolanovi, Vojskovoa i politika: sjeanja Slavka Kvaternika (Zagreb: Golden marketing, 1997.)
16
Kompilacija nekoliko tekstova koje je napisao Eugen Dido Kvaternik u emigraciji uredio je i objavio povjesniar Jare
Jareb, a objavljeni su kao: Eugen Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja: 1925.-1945.: prilozi za hrvatsku povijest
(Zagreb: Naklada Staevi, 1995.)

9
obiljeavaju transfer ideologije i integracija novih ideolokih ideja, ograniavam na period of 1934.,

pa sve do 1938. godine. U tom periodu ustaki pokret svakako poinje sporo, no dosljedno, usvajati

antisemitsku i rasistiku ideologiju uglavnom pod utjecajem njemakog nacizma. Prekretnica u tom

razdoblju je svakako Paveliev memorandum Hrvatsko pitanje u kojoj izlae itavu ideologiju

ustakog pokreta u kojoj je antisemitizam zauzima znaajno mjesto. U konanici trei period koji se

moe nazvati i periodom ideoloke kristalizacije odnosa spram antisemitizma obuhvaa period od

1938. do 1941. kada antisemitizam postaje slubeni i eksplicitno propagirani ideoloki stav

ustakog pokreta.

10
 POECI ANTISEMITIZMA U HRVATSKOJ

Prvi antisemitski ispadi zabiljeeni u Hrvatskoj odvijali su se krajem osamnaestog stoljea i bili su

povezani s ekonomskim interesima. U to je vrijeme zapoeo snaniji priljev doseljenih idova u

sjeverne djelove Hrvatske i Slavoniju. Budui da su se idovi uglavnom bavili mobilnom

ekonomijom, odnosno u prvom redu trgovinom, stvarali su konkurenciju domaim trgovcima pa se

s time u svezi javljaju i prvi sukobi. Zabiljeeni su prosvjedi zagrebakih trgovaca 1769. i 1780.

protiv pravoslavnih i idovskih trgovaca.17

Na prostoru Austro-Ugarske idovi su dobili punu ravnopravnost 1867. 18 prema novom

ustavu, budui da je to bilo u skladu s drugim poduzetim liberalnim reformama, a paradoksalno,

time je posijana klica novog politikog antisemitizma.19 idovi su se u politikom smislu uglavnom

priklonili liberalima i djelomino socijalistima, dakako zbog toga to su to jedine politike opcije

koje su im nudile ravnopravnost i zadravanje novih odredbi kojima su emancipirani. Zbog toga

idovi postaju simbolom modernizma i liberalizma kojima se estoko protivi reakcionarno

plemstvo, mali obrtnici koji su ugroeni rapidnom industrijalizacijom, te katolika Crkva.20 Oni koji

su u modernizmu pronalazili neto emu su se protivili su to esto povezivali sa idovstvom te na

taj nain dolazi do najkontradiktornijih optubi, poput one da su idovi socijalisti, ali i kapitalisti,

ateisti te istovremeno radikalni Judaisti, itd. Antisemitizam kao ideolgija stoga stoji u direktnoj vezi

s anti-modernizmom, ali i njegovom parcijalnom upotrebom odnosno anti-kapitalizmom, anti-

urbanizmom, anti-kozmopolitanizmom, anti-materijalizmom, anti-individualizmom, anti-

17
Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj: Korijeni, pojava i razvoj antisemitizma u Hrvatskoj u Antisemitizam,
Holokaust, Antifaizam (Zagreb: idovska opina Zagreb, 1996.) 14.
18
idovi su u Hrvatskoj stekli puna zakonska prava tek 1873. godine, ime su postali ravnopravni graani na svim
poljima.
19
Bruce F. Pauley, From Prejudice to Persecution: a history of Austrian anti-semitism (Chapel Hill: University of
North Carolina Press, 1992.), 23.
20
Pulzer, Peter. The Rise of Political Anti-Semitism in Germany and Austria. (London: Peter Halber Publishers, 1988),
255.

11
liberalizmom, anti-demokratizmom, itd. 21 Emancipacija idova znaila je i slobodan pristup

obrazovanju pa je tako primijeen golem priljev idovskih studenata; do tada je u svim Austrijskim

srednjim kolama i sveuilitima bilo svega 484 idova, da bi 1890. godine njihov broj bio povean
22
na 3,301, odnosno 21,5% ukupnog studentskog tijela. To je bilo uzrokom poveanog

antisemitizma i meu studentima ali i profesorima sveuilita, meu studentima zbog potencijalne

konkurencije, a meu profesorima uglavnom zbog slabog znanja Njemakog jezika idovskih

studenata koji su se prelijevali uglavnom iz podruja Galicije. 23 irenje antisemitizma usko je

povezano i s razvojem medija pa je tako porastom broja pismenih dolo i do ubrzanog irenja

arolikog broja tiskovina. 24 Zbog toga u odnosu na srednji vijek anti-idovski sentiment vie ne

ostaje samo na neelaboriranoj glasini, ve moe postati stalno prisutan u drutvu, irenjem

konzistentnih tiskovina koji ga hrane i stalno upozoravaju na idovsku prijetnju, a izmeu ostalog

porastom sveuilita on postaje i znatno sofisticiraniji te stvara podlogu za iri ideaoloki pokret s

jasno elaboriranim obiljejima.

Budui da su sveuilita postala glavni centri irenja antisemitizma to je imalo i ozbiljnih

posljedica na formulaciju antisemitizma kao takvog. Studenti su uglavnom odbacivali dotad

dominantni anti-judaizam koji je bio baziran na crkvenim doktrinama. Oni su taj oblik

antisemitizma smatrali zastarjelim i prmitivnim, a mnogi su bili i anti-religijski nastrojeni te su se

stoga priklanjali novom obliku antisemitizma, onom rasnom. Rasni antisemitizam bio je radikalniji,

elaboriraniji te se naslanjao na pseudo-znanstvene teorije koje su mu dale poseban miris

modernizma. Izmeu ostalog, porastom romantiarskog nacionalizma kod Nijemaca u monarhiji

odbijala se anti-Judaistika teza da idovi konverzijom postaju jednaki graani, a romantiarski

21
Volkov, Shulamit. Antisemitism as a Cultural Code: Reflection on the History and Historiography of Antisemitism
in Imperial Germany in Leo Beck Institute Yearbook (1978): 39-40.
22
Pauley, From Prejudice to Persecution, 31.
23
Isto, 32.
24
Ivo Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj, 18.

12
nacionalisti sve su vie isticali istou narodne krvi i nacionalnu higijenu.25 Na taj nain dolazi i do

prvog znaajnijeg transfera ideologije izmeu ostalih zemalja monarhije i hrvatskih zemalja. Mnogi

studenti iz hrvatskih zemalja koji su studirali u Pragu, Beu i Budimpeti doli su u doticaj s

antisemitskim pokretima koji su u tim gradovima i sveuilitima cvali.26

Antisemitizam iz Austrijskog i Maarskog dijela monarhije vrlo brzo dobiva i uporite u

Hrvatskoj, pa tako Juraj Strossmayer 1887. protestira protiv idovskog uitelja u javnoj koli traei

njegovu ostavku, zato to je smatrao da e imati tetan utjecaj na katoliku djecu. On u tome

uspjeva zato to je zaprijetio mobilizirati roditelje djece i organizirati bojkot kole. Unato

nominalnoj jednakosti i ravnopravnosti, vlasti su popustile pod pritiskom i uitelj je otputen.27

Ovaj sluaj bio je samo demonstracija opeg stava Strossmayera koji je pozivao na restituciju

zakona o tome da idovi ne smiju uiti katoliku djecu, koji je bio na snazi od 1826. te je i potvren

1852. godine.28 To je sve bilo na tragu crkvene politike koja se u Hrvatskoj protivila modernizmu i

liberalizmu, pa je tako zagrebaki nadbiskup Juraj Posilovi29 prije izbora 1894. pozivao sveenstvo

da ne podrava politiare koji se zalau za liberalne zakone.30 Ubrzo je dio katolikog klera i u

hrvatskoj antisemitizam povezao s antiliberalizmom, pa su tako svoj ideal pronali u Karlu

Luegeru31 koji je izbor za gradonaelnika djelomino dobio na platformi antisemitskog populizma.

Godine 1896. u novinama Katoliki list tako je izaao lanak naslova Dr. Karl Lueger i

Antisemitizam u kojem je on hvaljen kao katolik i patriot te zakljuuje da s veseljem

25
Pauley, From Prejudice to Persecution, 32. Sline informacije mogu se pronai i u Jacob Katz, From Prejudice to
Destruction: anti-Semitism, 1700-1933 (Cambridge: Harvard Universitz Press, 1980.), 284.
26
Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj, 17.
27
Vulesica, Marija. How Antisemitic was the Political Catholicism in Croatia-Slavonia around 1900? u Quest. Issues
in Contemporary Jewish History; Journal of Fundazione CDEC, izdanje, 2012.
28
vob, idovi u Hrvatskoj idovske zajednice, (Zagreb: Izvori Zagreb, 2004.), 65.
29
Juraj Posilovi (1834.-1914.) bio je zagrebaki nadbiskup od 1894. do 1914.
30
Vulesica, How Antisemitic was the political Catholicism in Croatia-Slavonia
31
Karl Lueger (1844.-1910.) bio je Austrijski politiar i prvak Kransko-Socijalne Stranke. Koristio je antisemitizam
kao komunikacijsko sredstvo u svhu mobilizacije masa kako i ostvario izborne pobjede. Oslanjao se na tradicionalni
kranski anti-judaizam koji je bio duboko uvrijeen u narodu te ga kombinirao s potpuo modernim fenomenima
modernizma. idvi tako za njega postaju simbol liberalizma i kapitalizma kojima se njegova stranka protivila. etiri je
puta uzastopce pobjedio na izborima za gradonaelnika Bea, meutim svaki put ga je car Franjo Josip I. slubeno
odbio staviti u slubu ne slagavi se s njegovim svjetonazorima. Nakon to je peti put za redom osvojio veinu na
izborima 1897. godine Car je popustio pd pritiscima crkve i Pape osobno koji je intervenirao u Luegerovu korist.
Pauley, From Prejudice to Persecution, 42-43.

13
pozdravljaju Luegerovu pobjedu na izborima, koja je pobjeda protiv lanog liberalizma i

slobodnog zidarstva. 32 Samo godinu kasnije Katoliki list tvrdi da je nairoko poznato da su

osnivai socijalizma idovi, te da su oni predvodnici socialne demokracije.33

Osim u crkvenim pitanjima, antisemitizam se koristio i kako bi se diskreditirao voa iste

stranke prava Josip Frank, pokrteni idov. On je bio optuen da je njegova stranka idovsko-

liberalna te da Frank nikada nee moi iskreno sluiti dravi i narodu zbog toga to je stranac. Preko

Franka se napadala i itava idovska zajednica u Hrvatskoj pa su tako preko novina Obzor napadali

idove da su drava unutar drave, da se rugaju kranstvu, da korumpiraju politiku i u konanici

da se bogate na raun potenih krana. idovi su napadani i kao sluge stranih interesa i

imperijalizma, pa su tako optuivani kao nositelji maarizacije i germanizacije kao imperijalnih

ideja, ali i da su propagatori Judeo-maarskog liberalizma. 34 Nakon izbora antisemitizam

relativno opada i ostaje marginalan sve do kraja Prvog svjetskog rata. Nezadovoljstvo dugotrajnim

ratom te ekonomska, politika i drutvena kriza koje su uslijedile imale se su za rezultat golemo

nezadovoljstvo koje se djelomino prelomilo i na leima idova. Izmeu ostalog prilikom raspada

Austro-Ugarske dolazi do institucionalnog vakuma jer se slamaju ili postaju disfunkcionalne

institucije drave koja nestaje, a nove jo nisu uspostavljene, to je iznimno pogodno za kolektivne

izljeve nezadovoljstva, pljaku i nasilje. Tako se u kolovozu 1918. odvijaju protuidovske

demonstracije u Daruvaru koje su organizirane od strane katolikog sveenika dr. Legina, a na

demonstracijama su se mogli uti uzvici poput dolje idovska bagra, dolje idovski lopovi i

sve idove na vjeala. Iako sluaj u Daruvaru nije eskalirao nasiljem jer su se okupljeni ubrzo

razili, na razliitim dijelovima sjeverne hrvatske odvijeli su se to organizirani a to spontani

ekscesi poput pljake idovskih trgovina ili privatne imovine. U studenom 1918. dezerteri su u

32
Vulesica, How Antisemitic was the political Cathholicism in Croatia-Slavonia
33
Isto.
34
Isto, vidi takoer Obzor, 18. sijeanj, 1897.

14
Ludbregu takoer organizirali antisemitske demonstracije tvrdei da je dola sloboda, da sada

neima suda i oblasti te je slobodno raditi to se kome svidi.35

Nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca situacija se relativno normalizira te se

ispunjava politiki vakum koji je prethodno bio preduvjet za nasilje i demonstracije spram idova.

Tijekom dvadesetih godina, antisemitizma je bilo relativno malo na podruju itave Jugoslavije,

meutim u hrvatskim krugovima u visokoj politici po koketiranju s antisemitizma najzapameniji je

ostao Stjepan Radi. Radi je imao ambivalentan odnos prema idovima tokom svoje politike

karijere. Svoj stav o idovima iznio je u eseju idovstvo koji je objavljen 1906. godine.36 On ne

zastupa rasnu ili religijsku koncepciju antisemitizma ve idovstvo vidi kao duevni pravac u koji

svaka osoba moe zapasti, a on je najdominatniji meu idovima. On tvrdio da idovstvo nema

smisla za vlasnitvo niti za dravu te da nema morala.37 Ono nema pojam o individualnosti, ve

osjea samo plemensko-kolektivnu pripadnost. 38 idovi su za njega ateisti, a i pristalica je

antisemitske teze da je socijalizam idovski politiki projekt. 39 Radi navodi i neke potpuno

apsurdne teze poput toga da idovstvo ne voli nevine ale, ni pjesme.40 On je ustvari preuzeo

dobar dio modernog antisemitizma koji je idovstvo povezivao s modernizmom i kapitalizmom pa

tako ono postaje simbolom negativnih pojava naglih drutvenih promijena na prijelomu stoljea.

Meutim zanimljivo je da je Radiev antisemitizam, kojeg se nikada u potpunosti nije uspio rijeiti,

bio u konfliktu s njegovim politikim idealima koji oito prevladavaju nad njegovim osobnim

predrasudama jer HSS nije postao stranka s istaknutim antisemitskim programom. tovie Radi

1917. godine u Saboru govori K meni su dolazili nai ljudi i govorili poslije rata morate dobru

35
Ivo Goldstein, idovi u Zagrebu 1918.-1941. (Zagreb: Novi Liber, 2004.), 47.
36
Radiev esej idovstvo originalno je objavjen 1906. godine u II. knjizi zbornika Hrvatsko Kolo uizdanju Matice
Hrvatske Zagreb. Meutim od tada je nekoliko puta ponovno izdavana u svrhu legitimizacije antisemitske ideologije
koja je bila u porastu tokom druge polovice tridesetih godina od strane raznih antisemitskih skupina ili pojedinaca.
Najzapaenija su izdanja iz 1937. pod naslovom idovstvo kao negativni elemenat kulture te 1938. pod naslovom O
idovima.
37
Stjepan Radi, O idovima (Kamnik, 1938.) str 9.
38
Isto, 10-11.
39
Ivo Goldstein. Stjepan Radi i idovi u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Vol. 29, No.1, str. 211.
40
Isto, 13.

15
dozu antisemitizma staviti u nau stranku, pak ete imati jaku stranku. To ja ne bih mogao nikada

uiniti, jer drim, da je to jedna groznica41

41
Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj, 30.

16
 ROENJE USTAKOG POKRETA

Ante Paveli, voa ustakog pokreta, zapoeo je svoju politiku karijeru kao lan Hrvatske Stranke

Prava. U svojim ranim politikim aktivnostima doima se kao legalist te se jo 1918. godine

priklonio stavu da bi stranka trebala raditi svim zakonitim sredstvima, da se na temelju hrvatskog

dravnog prava i prava narodnog samoodreenja sve hrvatske zemlje (Hrvatska, Slavonija,

Dalmacija s otocima, Rijeka s Kotorom, Meimurje, Prekomurje, Bosna, Hercegovina i Istra s

otocima) sjedine u jednu samostalnu neodvisnu hrvatsku dravu.42 Paveli se protivio sjedinjenju

hrvatskih zemalja s Kraljevinom Srbijom nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, meutim i

dalje se drao legalistikih naela pa je tako na izborima 1927. i izglasan za zastupnika u

Parlamentu u okviru kandidacijske liste Hrvatskog bloka.43 Ve uznapredovala politika kriza na

sceni Kraljevine SHS eskalirala je 1928. kada je izvren atentat na Stjepana Radia, najpopularnijeg

hrvatskog politiara i jednog od najspretnijih kritiara reima. O tome je navodno i sam Ivan

Metrovi izjavio da je hitac ispaljen na Radia bio stvarno namijenjen cijelom hrvatskom

narodu.44 Eugen Dido Kvaternik takoer napominje da je atentat na Stjepana Radia bio percipiran

kao smrtonosni hitci, upereni protiv itavog hrvatskog naroda.45

Nakon proglaenja diktature uslijedila je daljnja radikalizacija politike scene, pogotovo

nakon to je uslijedio progon svih politikih stranaka, drutava ili kulturnih organizacija koje su

imale nacionalni ili vjerski predznak. 46 Pokuaj guenja nacionalnih osjeaja imao je izmeu

ostalog za cilj nasilnu jugoslavenizaciju. Pa se tako mijenja ime drave u Kraljevina Jugoslavija.

Uvodi se slubena politika prema nacionalnom pitanju, odnosno takozvano integralno

Jugoslavenstvo.47 Reim i njemu skloni pripadnici nisu stali samo na mnogobrojnim uhienjima i

42
Jareb, Ustako-doobranski pokret, 165.
43
Krizman, Paveli i Ustae, 18.
44
Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.-2008 (Zagreb: EPH i Novi Liber, 2008), 88.
45
Eugen Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja, 112.
46
Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., 106.
47
Isto, 108.

17
teroru, ve su se sve ee poeli sluiti i ubojstvima kako bi realizirali svoje politike ciljeve i

uguili opoziciju, pa je tako prema pojedinim procjenama izmeu 1929. i 1933. reim politiki

motiviranim ubojstvima eliminirao i do esto ljudi.48

Takve okolnosti znatno su radikalizirale nacionaliste i stvorile preduvjete za njihovu

organiziranu oruanu pobunu protiv reima. Brojni progoni i uhienja uspjeli su zastraiti i one

politiare koji su jo djelovali relativno slobodno, meu njima bio je i Ante Paveli koji je u strahu

pred progonom otiao iz Jugoslavije 19. sijenja 1929.49 Paveli je i osuen na smrt zbog svoje

suradnje s makedonskim nacionalistima to je u konanici bio razlog za potpuno naputanje ikakve

ideje miroljubivog rijeavanja hrvatskog pitanja unutar Jugoslavenskog okvira.50 Osuda na smrt,

ubojstvo Stjepana Radia, ali i druga politika ubojstva od strane reima imala su ozbiljne

posljedice po razvoj politikih nazora Pavelia koji je smatrao da su sada sva sredstva za borbu

protiv takvog reima doputena.

Napustivi demokratska i parlamentarna sredstva kao efektivan nain postizanja politikih

ciljeva, barem u okviru Jugoslavije, Paveli odluuje osnovati oruanu skupinu nacionalista koja e

za cilj imati unitenje Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske drave. Tako je nastala ideja o

osnivanju ustakog pokreta koji je inicijalno zamiljen kao oruano krilo nacionalistikog pokreta.

Nije potpuno jasno kada je tono osnovan ustaki pokret. Paveli i Ustae isticali su da je osnovan

odmah dan nakon uvoenja estosijeanjske diktature, odnosno 7. sijenja 1929., meutim to je

malo vjerojatno. Povjesniar James Sadkovich napominje kako je datum osnutka u historiografiji i

dalje predmet spora, a da autori skloni ustakom pokretu prihvaaju propagandistiku tvrdnju da je

osnovan odmah nakon uspostave diktature, dok oni skloniji objektivnijem prikazu smjetaju njegov

nastanak negdje izmeu 1930. i 1932. godine.51 Sam Sadkovich tvrdi da je 1929. postojala skupina

nacionalista koja je bila odluna suprotstaviti se Jugoslaviji oruanom borbom, no o njima se ne

48
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 215.
49
Krizman, Paveli i Ustae, 53.
50
Isto, 59-60.
51
Sadkovich, Italija i ustae, 147.

18
moe jo govoriti kao o ustakom pokretu. On se tek poinje stvarati postepeno iz te grupe koja

slui kao jezgra budue organizacije. Za Sadkovicha je ustaki pokret stvoren kao zasebna

organizacija sa setom pravila i jasnih ciljeva tek 1932. godine.52 Na Sadkovichevoj liniji je i Hrvoje

Matkovi koji pie da pouzdani podaci o postojanju ustake organizacije potjeu tek iz 1932., ali

zakljuuje da je mogue da je ona postojala i ranije.53 Na tom tragu stoji i Ivo Goldstein koji je ipak

oprezniji i tvrdi da je ustaki pokret nastao negdje u razdoblju izmeu 1931. i 1932. godine.54 Mario

Jareb s druge strane stvaranje pokreta smjestio je u 1930. godinu.55 Zanimljivo je da je Eugen Dido

Kvaternik u svojim tekstovima takoer protivan slubenoj ustakoj verziji, pa tako tvrdi da je ideja

o nastanku ustakom pokreta 1929. nastala u Bzikovoj mati. 56 Prema Kvaternikovoj verziji

ustako ime spominje se prvi puta u jednoj publikaciji koju je Paveli izdao u Pesaru u Italiji 1930.

godine. 57 Upravo zahvaljujui Miji Bziku povjesniari imaju problema ne samo s odreivanjem

vremena nastanka ustakog pokreta ve i nedostatak brojnih izvora koji bi dali cjelovitiju sliku

brojnih epizoda iz predratnog perioda.58 Naime tome je tako jer je Bzik navodno 1945. godine prije

samog bijega iz Zagreba spalio itavu arhivu dokumenata i tiskovina koje su se odnosile na

predratni period djelovanja ustakog pokreta.59

Ustae su neposredno nakon osnutka bili vie nalik malim povezanim grupama nego

funkcionalna organizacija. Veliki koraci ka pretvaranju razjedinjenih grupica u efikasno povezanu

organizaciju poduzeti su osnivanjem ustakih logora, a prvi takav je prema povjesniaru Bogdanu

52
Sadkovich, Italija i ustae, 148.
53
Hrvoje Matkovi, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske (Zagreb: Naklada Pavii, 2002.), 36.
54
Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., 143.
55
Mario Jareb, Ustako-domobranski pokret, 112.
56
Eugen Dido Kvaternik ovdje misli na Miju Bzika (1907.-1945.) Bzik se prikljuio ustakom pokretu 1933. godine, te
ubrzo postaje jedan od glavnih propagandista i urednika u ustakim tiskovinama. Nakon proglaenja NDH on postaje
poseban povjerenik za novinstvo i promidbu pri Vladi NDH, te ravnatelj lista Ustaa. Bio je smatran slubenim
povjesniarom ustakog pokreta pa su tako istaknute njegove knjige Ustaka borba od prvih dana ustakog rada do
Poglavnikova odlaska u emigraciju (1942) te Ustaka pobjeda u danima ustanka i oslobodjenja (1942) te Ustaki
pogledi (1944) u kojima na propagandistiki i ideoloki prikladan nain saima povijest ustakog pokreta.
57
Eugen Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja, 113.
58
Zdravko Dizdar et al., ur. Tko je tko u NDH, 62-63.
59
Povjesniar i publicist Zvonimir Despot spaljivanje arhive opisao je na svom blogu, meutim ne imenuje izvor na
kojem bazira prikaz. Dostupno na: http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik-1067
posljednji puta pristupljeno 7. rujna, 2015.

19
Krizmanu osnovan prema svim raspoloivim znacima u mjestu Bevegno u drugoj polovici 1931.

godine. U logoru se inicijalno nalazilo svega deset do petnaest Ustaa. Kako bi se u ustake redove

privuklo vie pripadnika trebalo je jasnije profilirati ustaki pokret i njegove ciljeve meu buduim

regrutima te je stoga zapoela znaajnija propagandna aktivnost. Stoga su Ustae osnovali tiskaru

kraj logora Bevegno u kojem se tiskao list Ustaa kao glavno propagandno sredstvo pokreta.60

Od samog nastanka ustaki je pokret imao konture totalitarnog unutarnjeg ustrojstva to se

jasno moe isitati iz njegovog ustava. Na elu pokreta nalazio se Poglavnik, odnosno Ante Paveli,

a on je u svojim rukama imao koncentriranu apsolutnu mo koju je provodio preko Glavnog

Ustakog Stana.61 GUS je bilo vrhovno tijelo pokreta koje je imalo do dvanaest lanova, a prema

etvrtoj toci ustava on bira Poglavnika. Meutim, ve u petoj toci ustava napominje se da

pripadnike GUS-a bira sam Poglavnik, pa je tako gotovo nemogue da ikada bude smijenjen, a

izmeu ostalog ostavljena mu je mo da sam skrati ili poniti ustav prema vlastitoj volji.62 Takva

organizacija koja nije doputala ikakve kritike, ali ni ideoloko nadograivanje pokreta osim onog

determiniranog od strane vodstva, odnosno samog Pavelia, imati e teke posljedice po sve razine

politikog djelovanja nakon dolaska na vlast u NDH.

Posebno je zanimljivo da gotovo i nema antisemitizma iskazanog od strane ustakog pokreta

ni njegovih lanova u trenutku njegova osnutka. Ustvari su idovi, barem prema rasnoj klasifikaciji

u kasnijoj NDH, u ustakom pokretu od samog poetka sudjelovali ravnopravno. Tako na primjer

prema Artukovievom svjedoanstvu nije ni tajeno je li neki pripadnik bio idov ili ne, ve se to

pokazivalo prilino otvoreno. Artukovi spominje da je prilikom upoznavanja Ljubomira Kremzira

u emigraciji od samog poetka znao da je on idov.63 Ivo Rojnica takoer svjedoi da je od samog

poetka u ustakom pokretu djelovalo nekoliko idova, a da su mnogi ustaki dunosnici bili

oenjeni za idovke. On tako spominje da je Pavelieva ena Mara bila poluidovka, ena Slavka
60
Krizman, Paveli i Ustae, 83-84.
61
Glavni Ustaki stan u nastavku se navodi kao GUS.
62
Sadkovich, Italija i ustae, str 151.
63
Krizman, Paveli i Ustae, 181.

20
Kvaternika bila je ista idovka, Eugen Dido Kvaternik bio je poluidov, Ivan Orani64 bio je

oenjen idovkom, a Vlado Singer i Ljubo Kremzir potjeu iz idovskih obitelji.65 Meutim, iako

najranije djelovanje i ideologiju ustakog pokreta kao takvog ne moe ocjeniti antisemitskom,

odreeni pojedinci oito su gajili antisemitske ideje. Jedan od prvih zabiljeenih izljeva otvorenog

antisemitizma iz ustakih redova doao je od strane Mile Budaka koji je 1934. u svojem eseju

Nekoliko misli o ureenju slobodne i nezavisne hrvatske drave zapisao da su ekonomski zakoni u

Hrvatskoj kreirani tako da pogoduju internacionalnom kapitlizmu te da su stvoreni za pokrtene i

nepokrtene idove. 66 Sadkovich takoer navodi da su od samog poetka Ustae otvoreno

suraivali i s idovima i kapitalistima, a da je antikapitalizam i rasizam kao ideoloka odrednica

usvojena tek kasnije, a kao produkt toga u kasnijem se razvoju usvaja i antisemitizam.67

USTAKI POKRET KAO ORGANSKI NACIONALIZAM

Od samog osnutka ustaki pokret nije imao znaajnije izgraenu ideologiju, a uglavnom se pozivao

na postojee ideoloke zasade pravatva i nacionalizma kao takvog. Ti ciljevi svodili su se na

beskompromisnost u ruenju Jugoslavija te uspostave nezavisne hrvatske drave kao i na naglasku

na upotrebu nasilja. Ve 1932. godine Ustae govore koje su metode jedine dozvoljene i koje

smatraju kao jedinima koje bi imale ikakvog efekta u ostvarivanju njihovih ciljeva pa tako

napominju da je doba papirnate i jezine borbe prolo, da nita nije koristilo, da sada vodi i da e

voditi glavnu rije, portvovnost, revolveri, bombe i otri bodei hrvatskih Ustaa, koji e istiti i

rezati sve trulo sa zdravog tijela hrvatskog naroda, da se to nikada vie ne povrati bez obzira to e

64
Ivan Orani (1904.-1968.) pridruio se ustakom pokretu 1939. godine, bio je istaknuti publicist i intelektualac u
predratnomratnom ali i u vrijeme NDH. Ubrzo nakon proglaenja NDH postaje zapovjednikom Ustake mladei.
Dizdar, Tko je tko u NDH, 302-303.
65
Ivo Rojnica, Susreti i doivljaji, 190.
66
Bartulin, The Ideology of Nation and Race, 235-236.
67
Sadkovich, Italija i ustae, str 158.

21
na to rei pojedini mudrijai i pekulanti.68 Od najranijih ideolokih temelja nasilje pak zauzima

najvaniju poziciju, pa se tako naglaava u gotovo svakom broju publikacije Ustaa da su upotreba

nasilja i revolucije jedini put kojim se mogu ostvariti ideali hrvatskog.69

U poetku ustaki pokret nije imao nekog izriitog neprijatelja u smislu etnike skupine, pa

tako ni idove. Propagandisti su naglaavali vanost ruenja i svladavanja srpske vladajue elite

koju se jednostavno nazivalo Beogradom. 70 Meutim, uslijed konsolidacije pokreta i poetka

sustavnije izgradnje ideologije, pokret je ubrzo poeo generalizirati sliku srpske elite te sve

negativnosti srpskih vladajuih krugova pripisivati Srbima kao etnikoj skupini. Izmeu ostalog

takve generalizacije valja pripisati rastuem etnocentrizmu u ustakom pokretu koji je sve ee

naglaavao vanost i svetost krvi u politici. Najvaniji element etnocentrizma, koji se razvijao

paralelno s idejom svetosti krvi bila je sve naglaenija retorika usmjerena protiv svih stranaca. Pa se

tako u novinama Ustaa iz veljae 1932. godine naglaava da treba zasukati rukave i tudjina,

dumana, nametnika, i tlaitelja, silom i ubojitim orujem izbaciti sa svetog tla. 71 Sline ideje

ponavljaju se dva mjeseca kasnije pa se tako naglaava da nema oduka, nema odmora, nema

primirja, dokle god i najzadnji trag tudjinskom gospodarstvu ne bude izbrisan sa teritorija hrvatskih

zemalja. 72 I potom est mjeseci kasnije naglaava se da se ustaki pokret bori za to, da u

Hrvatskoj osigura kruh i miran ivot hrvatskim pokoljenjima i za to, da iz nje istrijebi nametnike i

iardjije, koji su slasti i last, bez truda i bez znoja na hrvatskom dobru ive i tove se na bijedi

hrvatskog naroda.73

Ustae proklamiraju da e unititi i povjeati one koji su pod zatitom tudjinske sile a na

mukama hrvatskog naroda nagomilali sebi kapital, blago i gospodarstvo te da tiranskim

nametnicima, bezdunim gavanima i pekulantima istrgne iz okvrvaljenih i prljavih ruku uzrupiranu

68
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara, Neka znadu oni, kojij se tie!, 6 listopada 1932,. 3.
69
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara, Revolucijom k nezavisnoj dravi Hrvatskoj!, sijeanj 1932, 1.
70
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 130.
71
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara, Krvlju treba prati ljagu!, veljaa 1932, 2.
72
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara: Beograd trubi na uzmak!, travanj 1932, 1.
73
Ustaa: Vijesnik hrvatskog revolucionara: Ustae! Nama je sudba dosudila!, 6. listopada 1932., 1.

22
vlast.74 Ideja unitenja i ienja sve je ee upotrebljavana u ustakom tisku, gotovo sa opsesijom

pa se tako zakljuuje, potpuno eksplicitno da je jedan od kljunih ciljeva ustaa da hrvatske zemlje

oiste od sve one gamadi, to prije i sie narodnu hrvatsku krv.75 Ve se promilja i o sredstvima

kako doi do ostvarenja tog cilja pa se tako prijeti da e ustae i kapljice pretvoriti i u itave

mlazove rijeke, jer e dumanska krv tei mlazovima i rijekama, a po pitanju same metode

napominju da se nee odbaciti niti jedno sredstvo, pa i najgroznije i najstranije, jer veliki i sveti

cilje posveuje svako i najstranije sredstvo.76

Ova evolucija od samog nastanka pokreta pa do 1934. godine kada se uporno i sustavno

pozivalo na etniko ienje i genocid bila je radikalna i brza, a moe nas dovesti do neospornog

zakljuka da je u ustakom pokretu prevladao organiki pogled na naciju. Sociolog Michael Mann

napominje da postoje tri kljuna vjerovanja koja karakteriziraju organiki nacionalizam. Prvo jest to

da mora postojati vjerovanje u dugotrajni nacionalni karakter, dua ili duh, koji je potpuno razliit

od drugih nacija. Drugo, jest postojanje uvjerenja da taj narod ima pravo na dravu koju zamiljaju

kao krajnju ekspresiju prvog vjerovanja. Konano, organiki nacionalisti smatraju da imaju pravo

iskljuiti sve vanjske grupe koje imaju drugaije karakteristike u odnosu na vlastite, pod

opravdanjem da bi te grupe oslabile naciju. 77 Iako prema dostupnim indicijama ustaki pokret

prilikom samog osnutka nije imao organike karakteristike ve samo nacionalistiko-teroristike,

njegovo unutarnje ureenje, radikalizacija te meunarodne okolnosti utjecale su na njegovu ubrzanu

ideoloku evoluciju spram organikog vienja nacije.

Usvojivi karakteristike organikog vienja nacije, ustae su svaljivale krivicu za sve

drutvene, ekonomske i politike probleme Hrvatske na druge etnike skupine, do zakljuka se

dolazilo i logikom da ukoliko se rijee tih skupina tada e nestati i navedeni problemi koje su te

74
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara, Ustae u boju za nezavisnu dravu Hrvatsku, 6. listopada 1932, 2.
75
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara, Ustae na djelu., 7. studeni 1932, 1.
76
Ustaa: Vijesnik hrvatskih revolucionara, I mi konja za trku imamo!, 11. sijenja 1934., 1.
77
Michael Mann, The Dark Side of Democracy: Explaining Ethnic Cleansing (Cambridge: Cambridge University Press,
2005), 64.

23
etnike skupine navodno same izazvale. Zbog tog etnocentrizma78 etniko ienje kao i nasilje

postaju politiki program kojim se smatraju rijeivim sva politika i socijalna pitanja. Prema ovom

vienju hrvatska je nacija savrena, meutim, njeno savrenstvo koe stranci koji prema tom

gleditu truju i sabotiraju napredak te savrene nacije. Ovaj pogled osobit je svim organikim

nacionalizmima.79 Ono to je osobito za ustaki organiki pristup je injenica da on, barem sudei

prema tisku, kree od toga da su svi stranci univerzalna prijetnja poretku zemlje. Ovakav pogled

ubrzano se irio i meu nacionalistima u domovini, pa tako list Mlada Hrvatska u jednom od

lanaka napominje da se ne moe nikad doseljenik onako osjeati prema zemlji u koju je doao,

kao to osjea roeni sin. 80 U daljnjim lancima je list otvoreno pozivao da se iz nacije kao

organizma odstrane elementi koji ga oslabljuju.81

NAELA USTAKOG POKRETA - KLICA ZLOINA

Ideje organskog nacionalizma bile su formalizirane u temeljnom dokumentu ustakog pokreta,

odnosno Naelima ustakog pokreta koje se trebaju smatrati i ideolokim ustavom pokreta. Naela

su objavljena 1. lipnja 1933., a sam dokument se sastoji od 17 toaka koje se uglavnom odnose na

to kako bi budua hrvatska drava trebala biti ureena, te zato i kako Hrvati imaju pravo na nju.

Ono to je posebno vano za istraivanje odnosa Ustaa prema etnikim manjinama pa samim time

i prema idovima je 11. toka naela prema kojoj u hrvatskim narodnim i dravnim poslovima u

samostalnoj i NDH ne smije odluivati nitko, tko nije po koljenima i po krvi lan hrvatskog naroda,

78
Pod etnocentrizmom podrazumijevam vjerovanje u superiornost vlastite etnike skupine u odnosu na druge i vienje
da se sav politiki i drutveni ivot mjeri iskljuivo prema subjektivnim moralnim standardima u odnosu na vlastitu
etniku skupinu. Tako je na primjer prema ustaama teror doputen u svrhu viih nacionalnih ciljeva i moralno
opravdan, dok je s druge strane Jugoslavenski teror u svakom sluaju iz ustake perspektive moralno nakazan.
79
Vano je napomenuti da takav filozofski stav stoji u oitoj kontradikciji sa samim svojim premisama i
pretpostavkama, i prije no to bi se kritizirao iz nekog drugog filozofskog ili moralnog gledita. Ukoliko je nacija
kao takva savrena to obuhvaa sve njene pripadnike, a stranci su sami po sebi manje dobri, sposobni,
neinteligentniji itd., kako je mogue da su tu savrenu naciju uspjeli nadmudriti, izigrati, prevariti, obmanuti, na njoj
se obogatiti i njome ovladati kao to to organiki nacionalisti tvrde?
80
Mlada Hrvatska, Priznajmo otvoreno istinu, broj 23, god II, 15 kolovoza 1937., 3.
81
Mlada Hrvatska, Narodni organizam, broj 25, god II, 29 kolovoza 1937., 1.

24
te isto tako ne smije o sudbini hrvatskog naroda i Hrvatske Drave odluivati ni jedan strani narod,

ni drava..82 Budui da ne postoji klasifikacija koja bi odredila tko je Hrvat po krvi, Ustae sami

proizvoljno tumae tu toku koja je u stvari bila usmjerena protiv svih stranaca, a ostavljena

dovoljno labavo definiranom da se moe interpretirati relativno fleksibilno. Naravno nju je bilo

mogue koristiti i za obraune sa samim Hrvatima ako bi se dokazalo da netko ima upliv strane

krvi. Za analizu antisemitizma je uz 11. toku posebno vana 12. koja kae kako je

Seljatvo temelj i izvor svakoga ivota, ono samo po sebi i sainjava hrvatski narod, te je

kao takovo nosilac i vrilac svake dravne vlasti u Hrvatskoj Dravi. I kraj toga svi stalei

hrvatskoga naroda sainjavaju jednu narodnu cjelinu, budui i ostali stalei u hrvatskom

narodu, kojih su lanovi pripadnici hrvatske krvi, imaju ne samo svoj korijen i podrijetlo,

nego i trajnu obiteljsku vezu sa selom. Tko u Hrvatskoj ne potjee iz seljake obitelji, taj u

90 sluajeva od stotine nije hrvatskoga podrijetla, ni krvi, ve je doseljeni stranac.83

Ovom tokom htjela se poslati poruka kojom bi ustaki pokret bio prikazan kao anti-burujski.

Njime su prvenstveno bile ciljane kozmopolitske vrijednosti, graanski moral i kapitalizam. To se

posebice moralo odnositi i na idove budui da su oni bili vieni kao glavni simbol i nositelj

trgovine, industrije i kozmopolitizma u hrvatskim gradovima.

Profiliranjem ustake ideologije kao organiko-nacionalistike stvoreni su preduvijeti za

progon svih stranaca, meutim o tome koje e grupe biti partikularno i eksplicitno ciljane, ovisilo je

prije svega o interesima ustakog pokreta, ali i meunarodnim okolnostima. Bilo bi neoportuno

progoniti Talijane ili Nijemce kao strance zbog toga to su njihove matine drave viene kao

glavni potencijalni saveznici ustakog pokreta. Meutim, atmosfera je bila posebno poticajna za

usvajanje antisemitzma zbog tradicionalnih predrasuda, ali i sve popularnijeg antisemitizma na prije

svega meunarodnoj razini, ali i unutarpolitikoj. Izmeu ostalog iz njemakog se primjera

82
Krizman, Paveli i Ustae, 117-118.
83
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 126-127.

25
dokazalo da ne postoji drava koja bi ozbiljno interverniala zbog diskriminacije idova to je samo

dalje ohrabrilo usvajanje antisemizma.

26
 TRANSFER IDEOLOGIJE
Antisemitizam kao ideologija u Hrvatskoj je doivljavao iznimno iznenadne i snane uspone, ali i

jednako brze padove. To valja dovesti u vezu s kretanjima ideja na meunarodnom planu zbog

nedostatka autonomnog antisemitskog pokreta i u intelektualnim i drutvenim krugovima. Ve je

napomenuto da je prvi snaan nalet antisemitizma u Hrvatskoj ostvaren na prijelazu iz devetnaestog

u dvadeseto stoljee pod utjecajem austrijskih i maarskih antisemita. Posrijedi je dakle transfer

ideologije koja se posuuje i koristi u izvornom obliku ili se minimalno adaptira na prilike u kojima

se koristi iz razliitih motiva, ali uglavnom zbog populistike politike mobilizacije. Moderni je

antisemitizam oduvijek imao populistiki karakter zbog svog pojednostavljenog pogleda na svijet s

tenjom da objasni sve politike, drutvene i ekonomske prilike kroz teoriju urote koje je jednako

razumljiva i viim i najniim drutvenim slojevima. Primamljivost koritenja takvog oblika

politike mobilizacije nisu propustili niti u hrvatskim krugovima u trenutku kada takva ideologija

postaje dominantna u zemljama u okruenju te vidjevi uspjehe i brzinu mobilizacije poinju je sve

ire koristiti i na domaem terenu.

Najvei transfer ideologije antisemitizma nakon kraja devetnaestog stoljea u Hrvatskoj se

dogodio tridesetih godina dvadesetog stoljea. On nije iskljuivo vezan za njemaki nacizam kao

to je uvrijeeno miljenje, ve ima vie linosti i pokreta na koje se gleda kao na uzore iz raznih

zemalja. Bilo koji transfer ideologije prvo kree od preuzimanja intelektualne infrastrukture koja tu

ideologiju moe hraniti. Tako su ve 1929. godine prvi puta izdani i zloglasni Protokoli Sionskih

Mudraca 84 na hrvatskom jeziku, a to je bio jedini takav prijevod na itavom Jugoslavenskom

podruju uope.85 Protokoli su bili falsifikat koji je nastao poetkom dvadesetog stoljea, a u njemu

se opisuje idove kao narod koji ima namjeru zavladati svijetom koritenjem raznih konspirativnih

metoda. Prijevodom Protokola je ustvari samo potvren trend tranzicije s tradicionalnog kranskog

84
U nastavku e se za Protokole Sionskih Mudraca kostiti skraeno samo Protokoli.
85
Goldstein, idovi u Zagrebu, 381.

27
anti-judaizma na moderni, uglavnom nacionalistiki i rasistiki antisemitizam. Nisu samo

nacionalisti i njima skloni intelelktualci podravali modernu koncepciju antisemitizma ve su i

odreeni katoliki krugovi sve uestalije poeli koristiti novu inaicu antisemitizma. Ve 1930.

godine katoliki asopis Lu koji se vodi pod sloganom hrvatstvo, katolianstvo, demokracija

naveliko hvali Numerus clausus 86 koji je uveden u Maarskoj kako bi smanjio broj idovskih

studenata na sveuilitima, kao koristan primjer kako bi se moglo nastupiti i prema idovima u

Hrvatskoj.87

U vrijeme Austro-Ugarske antisemiti su na idove gledali kao na sluge njemakog i

maarskog imperijalizma na podruju Hrvatske, meutim u tridesetim godinama dvadesetog

stoljea idovi su znatno integriraniji u drutvo i velika veina govori Hrvatskim kao materinjim

jezikom. Sada kada vie nisu mogli biti optuivani za slubu Nijemcima i Maarima, a i jer to vie

nije bilo oportuno, idovi su optuivani ponovno kao izdajice, ali sada kao provoditelji volje

Beogradskog reima. Daleko najsnaniji uzlet ve otprije uznapredovalog antisemitizma donio je

nacizam koji je popularizirao antisemitizam i prije no to je doao na vlast; ve u listopadu 1932.

osvanuli su nacrtani kukasti krievi na zgradi idovske opine u Palmotievoj te na drugim

lokacijama koje se smatraju okupljalitima idova u Zagrebu.88

Nacistika ideologija, a pogotovo antisemitizam, poela su se jo snanije iriti nakon

njihovog dolaska na vlast u Njemakoj. U tom trenutku antisemitizam vie nije ideologija jedne od

politikih stranaka u borbi za vlast ve postaje slubena politika itave drave. To je imalo

dalekosene posljedice jer od tog trenutka antisemitizam dobiva na kredibilitetu, a antisemitima

takoder postaje dostupna infrastruktura za irenje antisemitizma preko dravne vlasti. 89 Antisemiti

u Njemakoj imaju sve vei upliv na medije i novinstvo od samog trenutka stupanja nacizma na

86
Numerus clausus bila je odredba prema kojoj broj idova na sveuilitima nije smio biti vei od njihovog ukupnoh
postotnog broja u totalnoj populaciji odreene drave ili regije.
87
Goldstein, idovi u Zagrebu, 379. Vie o asopisu Lu u Jure Krito, Hrvatski Katoliki Pokret, 44-45.
88
Goldstein, idovi u Zagrebu, 387.
89
idov, Iz smee Njemake, godina XVII, broj 52, 29. prosinca 1933., 1.

28
vlast, pa se tako koriste metode kao to su otputanje i zastraivanje protiv njihovih oponenata.90 Na

taj nain ne smanjuje se samo broj kritiara nacistikog reima koji bi dali balansiraniju sliku ili se

usprotivili slubenoj ideologiji, ve se i poveava broj pristaa nacizma koji preuzimaju mjesta

otputenih anti-nacista. Budui da su Njemake novine bile na cijeni i van granica same Njemake,

pa su tako esto itane i u Hrvatskoj, sve jaim prodorom antisemitizma u Njemako novinstvo i

drugu literaturu ono se iri i van njenih granica. Zato na primjer novinski list idov upozorava svoje

itatelje ali neposredno i itavu javnost da su Iz najnovijeg izdanja Knaurs Konversations-

Lexikona izbaeni svi lanci o licima idovskog podrijetla. U zamjenu za to uli su lanci o

hitlerizmu. Budui da se ovaj leksikon mnogo iriti u inozemstvu, treba da javnost znade ovo:

Kaurov leksikon je danas prosto agitaciono sredstvo hitlerizma. 91

injenicu da se antisemitizam rapidno irio i postavljao idovsko pitanje u drugim

zemljama, pogotovo Jugoistone Europe, potvruju i brojne reakcije najviih dunosnika srednje i

jugoistone Europe. Pa se tako u tisku navode reakcije parlamentaraca ili visokih vladinih

dunosnika koji su prisiljeni reagirati u svojim dravama kako oni nee postupati po Njemakoj

praksi, reakcije su pristizale iz Budimpete, Varave i Bukureta, ali i Vatikana. 92 Meutim,

antisemitizam nije ostao samo na razini ideolokog pokreta ili politikog programa u zemaljama u

kojima se irio ve je bio praen realnim akcijama organiziranim uglavnom odozdo. Pokrenut je

tako itav niz antisemitskih pogroma protiv idova na podruju istone i jugoistone Europe. U

Rumunjskom Iasiju (Jaiju) gdje su antisemiti preko noi razorili i spalili sinagoge petrolejem.

Nadalje u Poljskom Poznanu nacionalisti bacili su bombe na dva idovska duana prilikom ega

je ranjena jedna osoba. Slini su se incidenti prenose i iz Soluna, te Budimpete.93 Takvih akcija

protiv idova bilo je mnogo manje u Jugoslaviji u odnosu na druge zemlje iz njenog okruenja,

90
Urednici idova navode da je prema zakonu o urednicima u Njemakoj predvieno da do 1. sijenja 1934. njemaka
tampa bude potpuno proiena od idova. Vidi idov, Iz smee Njemake, godina XVII, broj 52, 29. prosinca
1933., 1.
91
idov, Iz smee Njemake, godina XVII, broj 52, 29. prosinca 1933., 1.
92
idov, Glasovi protiv hitlerovtine, Godina XVII, broj 52, 29. prosinca 1933., 1.
93
idov, Antisemitska zlodjela, Godina XVII, broj 52, 29. prosinca 1933., 1.

29
meutim tokom 1930-ih i oni su postajali sve uestaliji pa se tako donosi izvjetaj iz Makedonskog

grada Bitole u kojem su 19. prosinca 1933. grupe ljudi traile i napadale idove po raznim

gostionama. Kada je grupa pristupila jednom gospodinu u kafiu i upitala ga je li on idov, a on

potvrdio da jest nareeno mu je da napusti kafanu, jer da veeras ne damo Jevrejima ista prava kao

ostalim graanima i jer je potrebno da se radi i ovde po receptu Hitlera ini se kako je ovaj htio

raspraviti problem, meutim grupa antisemita ga je napala boksom, aama, bocama i stolicama

te je bio tee ozlijeen.94

Autori u liberalnom idovu ponajbolje su predvidjeli do ega bi pojaano irenja

antisemitizma moglo dovesti pa upozoravaju i na to da takvo irenje antisemitizma nije samo

spontani fenomen ve da je to osmiljena akcija koju provodi antisemitska internacionala. Oni

upozoravaju da

u Njemakoj, gdje je antisemitski pokret strogo centraliziran i podreen ministarstvu

propagande, povjereno je grupi u Erfurtu odravanje internacionalnih antisemitskih veza. Na

elu ove grupe stoji pukovnik Fleischhauer, koji je u bernskom procesu nastupio kao

strunjak obrane. Centrala u Erfurtu raspolae znatnim sredstvima, te joj je uspjelo da utjee

na gotovo itavu antisemitsku tampu na svijetu. U Njemakoj se tampa literatura na svim

moguim jezicima, te se iri u inostranstvu uz daleko povoljnije uslove nego u regularnoj

knjiarskoj trgovini.95

Ni Hrvatsku nije zaobiao ovaj ve spomenuti prodor antisemitizma. No ini se kako su

inicijalni ispadi antisemitizma proizvod uske suradnje izmeu dijela hrvatskih nacionalista i nacista.

Jedan od prvih antisemitskih lanaka s hrvatske strane objavljen je upravo u slubenom nacistikom

glasilu Volkishe Beobachter 18. travnja 1933. U njemu je na samoj naslovnici objavljen bilingualni

94
idov, Izgredi u Bitolju, Godina XVII, broj 52, 29. prosinca 1933., 4.
95
idov, Internacionalna agitacija antisemita, godina XIX, broj 39, 20. rujna 1935., 1.

30
lanak na Njemakom i Hrvatskom jeziku u kojem se poziva na bojkot idovske robe i usluga u

Hrvatskoj. Meutim ono to je najzanimljivije jest to da su se hrvatski nacionalisti koji potpisuju

lanak ve potpuno identificirali s nacistikim pogledom na svijet prihvativi rasizam to se oituje

u lanku u kojem se tvrdi da je povodom reakcije ponosnog njemakog naroda na idove i njima

prirodjena svojstva njihove rase, internacionalno idovstvo diglo je u cijekom svijetu neuvenu viku

i pozvalo na nemilosrdnu odmazdu protiv Njemake.96

96
Originalni lanak izaao je u Volkisher Beobachteru 18. travnja 1933, meutim pretisak tog lanka mogue je pronai
u Hrvatski Narod, broj 163, 24. srpnja 1941. na str. 12.

31
 injenici da je transfer ideologije bio sve snaniji svedoe i autori antisemitske Mlade

Hrvatske pa oni tako napominju da utjecaji iz vanjskog svijeta dnevno se sve vie zapaaju i u

naem politikom ivotu,97 te da se ne moe tajiti da i kod nas naroito mladja generacija nije

ostala bez reakcije i utjecaja na te nove inozemne dravne teorije.98 Upravo su novine poput Mlade

Hrvatske 99 i Nezavisnosti 100 bile najvei uvoznici prepisanih ili imitiranih lanaka o rasizmu,

ekstremnom nacionalizmu i antisemitizmu na podruju Hrvatske.101 Veina autora obiju novina o

nacionalsocijalizmu piu iznimno pozitivno pa se tako esto predlau mjere provedene protiv

idova u Njemakoj kao one koje bi trebalo provesti i u Jugoslaviji i Hrvatskoj te se time nacizam

predstavlja kao uzor. 102 Ironino, autori Mlade Hrvatske prepoznaju samo transfer drugih

ideologija, ali ne i antisemitizma pa tako tvrde hrvatska je naliila zemlji, u koju se ideje uzaaju

kao narande ili limuni, ili kao suho groe iz Grke ili datilje iz Egipta. Meutim, za njih taj

negativan transfer vrijedi iskljuivo za one koji podravaju liberalizam ili komunizam, dok u

vlastitim redovima ne vide koliko vijesti i argumentara direktno prenose iz francuskih ili njemakih

antisemitiskih listova ili kada sa simpatijama prenose antisemitske izjave njemakih slubenika.103

ini se kako antisemitizam nije koriten u tampi iskljuivo kao ideoloko uvjerenje od

strane autora koji su takve lanke pisali ve da se barem u nekoj mjeri radi i o praenju trendova

koji su pokazali odreeni uspjeh pri poveanju itatelja u inozemstvu, ali i poveanju profita. Dakle,

autori u idovu upozoravaju da se rado i nekoj vrsti politikog utila za koje se utvrdilo da se dobro

97
Mlada Hrvatska, Politiki nazori na svijet, broj 2, god II, 12 sijenja 1937., 3.
98
Mlada Hrvatska, Politiki nazori na svijet, broj 2, god II, 12 sijenja 1937., 4.
99
Novine Mlada Hrvatska izlazile su u Hrvatskoj od 1936.-1938. godine i u njoj je antisemitizam centralna tema. Kroz
antisemitizam se promatraju sve politike i socijalne pojave, pa se tako npr. vanjska politika u potpunosti promatra iz
perspektive antisemitzma.
100
Novine Nezavisnost izlazile su u Hrvatskoj s prekidima od 1938.-1940. godine. S njim u svezi uglavnom stoji
Stjepan Bu kojeg se smatralo pro-nacistiki i ustako orjentiranim ekstremnim nacionalistom i jednim od glavnih
propagatora antisemitizma u Hrvatskoj tijekom tridesetih godina dvadesetog stoljea. Vie o Buu u Goldstein, idovi u
Zagrebu, 397-398.
101
Slian fenomen mogue je promatrati i u proustakim novinama Hrvatski Narod u kojem se esto nekritiki ili pak s
pohvalama prenose antisemitski govori iz Njemake. Vidi na primjer Hrvatski Narod, Broj 1, 9. veljae 1939., str 2.
102
Mlada Hrvatska, Na lomau, broj 15, god II, 18 travnja 1937., 8.
103
Mlada Hrvatska, Priznajmo jednom i prenimo se, broj 26, god II, 5. rujna 1937., 4.

32
prodaje i da je popularno u Njemakoj pa se tako i domai autori priklanjaju tim trendovima ne bi li

poveali nakladu i zaradu. 104 List idov ide tako daleko da antisemitizam u Hrvatskoj naziva

senzacijom kojoj bi se energino trebali stati na kraj, a upozoravaju i na to da se broj

antisemitskih listova naroito poveao u zadnje dvije godine, dakle izmeu 1934. i 1936. 105

Pojavljivale su se i razne druge publikacije koje nisu bile vezane za hrvatski nacionalizam, a

podizale su tenzije u odnosu na idove, pogotovo meu onima koji su bili zadivljeni novom

nacistikom vladom u Njemakoj. Tako je Ernst Bauer objavio svoju knjigu Dananja Njemaka u

kojoj nije ostao imun na antisemitizam pa tako pie da idovi za njemaku kulturu i narodnost nisu

imali mnogo razumijevanja, ali im je zato u javnom ivotu pripadala vana uloga. On nadalje broji

koliki je postotak idova u opem puanstvu a koliko ih je zaposleno na odgovornijim pozicijama

poput lijenika, zubara, apotekara i advokata, sugerirajui da to predstavlja problem.106 Bauer je ili

svjesno lagao ili je bio dovoljno obmanjen kada je zapisao kako se

vrlo krivo esto misli u ostaloj Europi, da to shvaanje njemake vlade hoe napreac da

stvori nekakav sud o vrijednosti ostalih rasa. Hitlerizam ne dri idove manje vrijednima od

Nijemaca, ali smatra, da je njihov karkater drugaiji i prema tome njihov utjecaj tetan po

njemaku dravu. Ako je sada njihov utjecaj sveden na normalne razmjere, onda to po

ideologiji nacionalno-socijalistike stranke odgovara sasvim stvarnom stanju i potrebama

njemakog naroda.107

Hitler pie u Mein Kampfu pod poglavljem rasa i narod kojeg je Bauer oito proitao da snaniji

mora dominirati, a ne pariti se s slabijim, jer bi tako rtvovao svoju viu prirodu te zakljuuje da

priroda ne eli (...) da se superiorne rase mjeaju s inferiornima.108 Nadalje Hitler je u Mein

Kampfu zapisao on nee stati ni pred ime. Njegovo nisko ponaanje je toliko uasno da pojedinac

104
idov, Tolerisani otrov, Godina 20, broj 33, 14 kolovoz 1936., 4.
105
idov, Senzacije kojima bi trebalo energino uiniti kraj, Godina XX, broj 33, 14 kolovoz 1936., 5.
106
Ernst Bauer, Dananja Njemaka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1937., 17.
107
Isto, 52.
108
Hitler, Mein Kampf, 222-223.

33
nitko ne moe biti iznenaen ako je u mati naih ljudi idov inkarnacija Sotone i simbol zla.109

Stoga, pogledamo li Bauerove komentare o njemakom antisemitizmu i usporedimo li ih s Mein

Kampfom kojeg je proitao jer ga citira, oito je da se radi o uljepavanju stvarne slike te da se radi

o gruboj pristranosti samog Bauera koji ne moe sakriti impresije i privlanost nacizma.

Antisemitizam nije iren samo neposredno, ve su posrednici u irenju antisemitizma billi

dijelom i pripadnici njemake narodne grupe u Jugoslaviji. Nakon dolaska nacista na vlast poveana

je nacistika agitacija meu Volksdeutscherima u Europi, a pojaano su financirane i njihove

aktivnosti direktno od strane njemake drave. Tako se dio njemake manjine direktno upleo u

agitaciju protiv idova i irenja antisemitizma tako 1937. godine na proslavi blagdana njemake

manjine govornici nisu propustili priliku da hukaju protiv Jevreja u duhu nurnberkog

zakonodavstva.110

injenica da je za antisemite nacizam bio glavni uzor i inspiracija, meutim on nije bio

jedini ideoloki izvor pa tako autori Mlade Hrvatske esto citiraju i antisemitske izjave i

intelektualce iz drugih zemalja. Na primjer u jednom se lanku gotovo potpuno prenose izjave

francuskih antisemita te savjetuju kritiarima antisemitizma neka proitaju zadnji broj lista

Grigoira, u kojem se nalazi lanak Beranda, koji dokaziva imenima i prezimenima da je u svim

ministarstvima francuske republike, poami od predsjednika vlade idova Leona Bluma, formirana

idovska elija, koja bez smetanje upravlja Francuskom.111 injenica da se antisemiti nisu oslanjali

iskljuivo na jednu dravu ili intelektualni pokret dovodi nas do pitanja antisemitizma kao

transnacinalnog fenomena. Dapae ondanji antisemiti vidjeli su ga kao pan-europsku ideju koja je

mogla ujedniti Europske nacije u borbi protiv komunizma. Takav je pogled vidljiv u lancima

Mlade Hrvatske u kojoj piu da svi upiru pogled na srednju evropu vjerujui, da dolazi vrijeme

stvaranja neeg novog, kojemu e sredite moda ponovno trebati biti ba ta sredina najkulturnijeg

109
Hitler, Mein Kampf, 184.
110
Citat preuzet iz Goldstein, Hrvatska 1918-2008., 195.
111
Mlada Hrvatska, Tko upravlja Francuskom?, broj 6, god II, 14 veljae 1937., 3.

34
kontinenta svijeta Srednja Evropa mogla bi u tom sluaju dati ovoj evropskoj konfederaciji

potrebno sredite.112 Dakle, antisemitizam, ali i faizam, vie nisu stavovi pojedinaca ili nacije, ve

poprimaju mnogo ozbiljnije razmjere. Pogotovo se na antisemitizam u odreenim nacionalistikim

krugovima gledati kao na civilizacijsko dosegnue oko kojeg su se mogle sloiti mnoge zemlje

srednje i jugoistone Europe, koje su se toliko rijetko slagale oko ieg drugoga.

112
Mlada Hrvatska, Put evropskoj konfederaciji naroda, broj 32, god II, 17 listopada 1937., 3.

35
 PREKRETNICA

Najvanija prekretnica u povijesti ranog ustakog pokreta svakako je godina 1934. Ustae su

poduzele do tada najambiciozniji teroristiki pothvat, atentat na kralja Aleksandra u Marseillesu. O

tom dogaaju bilo je pisano srazmjerno mnogo i u domaim, ali i inozemnim historiografskim

krugovima tako da mu ovdje nee biti posveena velika pozornost. Iako je atentat na kralja

Aleksandra u Marseillesu operativno uspio, on je bio teak poraz ustake ideologije i talijanskih

planova. Umjesto nekog sveopeg narodnog ustanka protiv reima sada kada je kralj mrtav, ili bar

spontanog raspada drave to su ustae tvrdili da e se dogoditi, nije se dogodilo gotovo nita od

planiranog. Mussolini, razoaran takvim stanjem i izostankom bilo kakvog bunta u Jugoslaviji, ali i

zbog ouvanja ugleda na meunarodnoj politikoj sceni odluuje zatvoriti Pavelia i Kvaternika -

osobe koje su prema indicijama bili planeri atentata, a ostatak ustaa zatvara na Liparima. 113

Interniranje ustaa na Liparima gotovo da je nulificiralo njihovu aktivnost, a kratkotrajno uhienje

Pavelia, privremeno ih je obezglavilo. Eugen Dido Kvaternik posvjedoio je odnosu Italije spram

ustakog pokreta odmah nakon atentata na kralja Aleksandra pa on tako tvrdi da je Italija zapoela

eru izriito filosrpske i protuhrvatske politike. 114

Smanjena potpora Italije i internacija, te besperspektivnost koja je uslijedila, znaili su da se

ustaka organizacija nalazila gotovo pred raspadom. Takva je situacija imala dvije vane posljedice,

prvo, da je teite ustakog djelovanja prebaeno iz inozemstva na domovinsku ustaku

organizaciju te drugo da e se ustae zbog gubitka potpore od strane Italije sve vie orijentirati

prema njemakom nacizmu. Pokuaj pribliavanja Pavelia njemakom nacizmu najbolje se moe

isitati iz memoranduma kojag je poslao Ministarstvu Vanjskih Poslova Njemake naslovljenom

Die Kroatische Frage (Hrvatski pitanje). Meutim taj dokument zapravo je jedna od prvih

113
Krizman, Paveli i Ustae, 186.
114
Eugen Dido Kvaternik. Sjeanja i zapaanja, 214.

36
elaboracija ustake ideologije kao koherentne cjeline uope, a posebno je vaan za pitanje

prouavanja antisemitizma koji je po prvi puta eksplicitno integriran u ustaku ideologiju.

U prvom dijelu memoranduma Paveli pokuava demonstrirati Nijemcima da su Hrvati

zasebna etnika skupina s vlastitom povijeu, naslijeem povijesnog prava, te da ih se treba

podrati u namjeri da osnuju vlastitu neovisnu hrvatsku dravu. Meutim, Paveli pokazuje znatne

inovacije u pogledu ideologije ustakog pokreta demonstrirajui kako su ustae ve preuzeli znatan

dio nacistike ideologije pa se tako Hrvati prikazuju kao gotskog porijekla to ih navodno

pozicionira kao arijce na nacistikoj rasnoj mapi. 115 Izmeu ostalog, Paveli ponovno potvruje

potpunu odanost revizionistikoj politici na meunarodnoj razini tvrdei da od nove Njemake

mogao bi hrvatski narod oekivati puno razumievanje za svoju junaku borbu protiv Versaillesa.116

Ono to je najvaniji dio memoranduma Hrvatsko pitanje svakako je izlaganje o neprijateljima

ustakog pokreta i Hrvatske. Paveli na prvo mjesto neprijatelja stavlja srbsku dravnu vlast, a

potom medjunarodno slobodno zidarstvo.117 Paveli slobodno zidarstvo napada zbog toga to ono

nije napadalo one hrvatske stranake politiare, koji su zastupali zahtjev za autonomiju

hrvatske u okviru jugoslavenske drave na temelju demokracije, jer su oni djelomino bili

saveznici idova i slobodnog zidarstva. Njihova djelatnost bila je uperena izkljuivo protiv

naeg pokreta za nezavisnou, koji nije slobodarski ni demokratski, ve se bori za podpuno

oslobodjenje Hrvatske i za izgradnju unutarnjeg reda i poredka na zdravim nacionalistikim

naelima, pomou kojih bi za uvijek bio izkljuen svaku utjecaj idovsko-slobodnozidarske

demokracije.118

Odmah nakon slobodnih zidara koje ustvari Paveli smatra ve nekom vrstom produene ruke

idova, ili u najmanju ruku njihovim najodanijim saveznicima slijede i sami idovi. Za idove se

115
Paveli, Hrvatsko pitanje, 16.
116
Isto, 23.
117
Isto, 24.
118
Isto, 25.

37
itie da se u Hrvatskoj nalazi skoro sveukupno novarstvo i gotovo sva trgovina u idovskim

rukama. To je bilo mogue samo zbog povlaivanja od strane drave, koja je vidjela u tome s jedne

strane jaanje idovstva odanog Beogradu, a s druge strane slabljenja hrvatske narodne snage.119

On nastavlja da je idovstvo s velikim veseljem pozdravilo osnivanje tako zvane jugoslavenske

drave, jer im hrvatska narodna drava ne bi nikada tako odgovarala kao Jugoslavija, drava raznih

naroda!120 Paveli ovdje samo iznosi ono to je ve nekoliko godina ranije upisano u Naelima, a

to je da nova hrvatska drava u svakom sluaju nee biti multinacionalna. Paveli nadalje pokuava

stvoriti privid kontinuiteta antisemitizma na hrvatskoj desnici pozivajui se na Starevia kao

antisemita, te na taj nain antisemitizmu kao relativno stranoj ideologiji irim masama demonstrirati

njenu legitimnost.121 Osim dominantnog ekonomski motiviranog antisemitizma, Paveli je usvojio i

onaj da idovi nesmiju sudjelovati ni u kakvoj vrsti kulturnog ili medijskog djelovanja jer na taj

nain mogu zatrovati umove hrvatske mladei. On se tako ali da se u idovsko-slobodarskim

rukama nalazi se u Hrvatskoj i sveukupno novinstvo, budui da je, kao to je poznato nakon

uvodjenja vojne diktature godine 1929. hrvatsko novinstvo bilo zabranjeno i uniteno. U

nastojanju da nulificira sve kritike koje dolaze iz Hrvatske na raun Njemake od strane liberalnih

elemenata on apologetski napominje da naroito se upotrebljavaju drzka krivotvorenja protiv

Njemake. idovsko slobodnozidarstvo novinstvo neprekidno napada Njemaku, njemaki narod i

nacionalsocijalizam, a nakon toga pojavljuju se predstavnici Beograda i prikazuju kao da se rado o

novinama iz Hrvatske, te da su prema tome Hrvati neprijateljski razpoloeni prema Niemcima.122

Iako ovdje zavrava poglavlje u kojem Paveli napada ekskluzivno idove on njih spominje u

gotovo svakom drugom podpoglavlju, a posebice u onom o komunizmu. Komunizam je

hijerarhijski postavljen kao etvrti najvaniji neprijatelj ustatva pa on tako istie da u zajednici sa

119
Paveli, Hrvatsko pitanje, 25.
120
Isto
121
Isto
122
Isto, 26.

38
 123
idovima vre oni [Srbi] u Hrvatskoj komunistiku promibu. Nadalje o povezivanju

komunizma i idovstva: komunizam i idovstvo u tom pogledu podpuno se podudaraju i

zajedniki rade protiv narodnog (nacionalnog) oslobodjenja Hrvatske. 124 Opisujui stanje u

jugoslavenskoj vojsci Paveli tvrdi da ona nije faktor na koji se moe raunati jer izmeu ostalog

da je, zbog sklapanja brakova zaduenih astnika sa idovkama, astniki zbor zadnjih godina

opasno poidovljen: jedna treina mladjih astnika beogradskog astnikog sbora oenjen je

idovkama. Ovakve prilike su za komunizam u vojsci plodno tlo.125 Paveli tekst zakljuuje U

borbi za slobodu i nezavisnost, koju vodi hrvatski narod protiv nametnutog mu jarma preko

mirovnog diktata, on tei naklonou (simpatijama) i Hitlerove Njemake, kao i Mussolinijeve

Italije, gledajui u njima najmonije borce za prirodno pravo, istinsku uljudbu (kulturu) i viu

prosvjetu (civilizaciju).126

Iz memoranduma se vidi golem ideoloki zaokret u ustakom pokretu pa se on tako znatnije

faizirao preuzevi vane elemente nacistike ideologije. Iako se vidi znatnije preuzimanje

antikomunistikog diskursa koji je ranije bio slabo prisutan u ustakom pokretu, najsnaniji zaokret

vidi se u preuzimanju rasne teorije i antisemitizma. Ono to je posebno vano za istaknuti nije samo

injenica da se pojavljuje antisemitizam kao takav nego njegova ekstremna umreenost u ideologiji,

pa su tako gotovo svi neprijatelji ustakog pokreta na ovaj ili onaj nain prikazani u dubokoj vezi s

idovima ime oni postaju gotovo pa i jednako vaan neprijatelj kao Srbi. Nain na koji su ustae

umreavali svoje partikularne neprijetelja i stvarali iluziju njihove povezanosti i saveza za navodnu

urotu protiv itavog hrvatskog naroda ustvari je proces koji se potencirao u antisemitizmu gotovo pa

od njegovog samog nastanka.

123
Paveli, Hrvatsko pitanje, 26.
124
Isto, 27.
125
Isto, 30.
126
Isto, 32.

39
 UMREAVANJE
Jedan od najznaajnijih aspekata antisemitizma je neto to bi mogli nazvati ideolokim

umreavanjem neprijatelja. Odnosno proces u kojem se ideoloki neprijatelji povezuju i na taj nain

prikazuju kao grupe koje urotom ele ugroziti odreeni narod ili dravu. Klju ovog povezivanja i

razlog njegovog postojanja je kreiranje asocijacija pa se tako ukrupnjava neprijatelj i povezuje

razliite politike grupacije koje inae ne bi bile ideoloki saveznici u jednu politiku ofenzivu

protiv neprijatelja.

Jedno od najpoznatijih umreavanja idova s drugim ideolokim neprijateljima oituje se u

jednom od najpoupularnijih antisemitiskih djela, Protokolima Sionskih Mudraca prvi puta izdanim

u Rusiji 1903. godine. Protokoli su bili popularizirani u Rusiji na samom poetku dvadesetog

stoljea te su se potom irili meu antisemitima diljem svijeta. U Protokolima se idove prikazuje

kao grupu koja eli svim sredstvima zavladati svijetom,127 a ta sredstva ukljuuju sve one ideoloke

pokrete koji u stvari ne odgovaraju reakcionarnih i autoritarnim vladama pa su tako ukljueni:

128 129 130
darvinizam, marksizam, komunizam, liberalizam, slobodni zidari, kapitalizam i

demokracija.131 Stvaranjem koherentne teorije o povezanosti demokracije, komunizma, kapitalizma

i liberalizma, partikularni su se protivnici tih ideologija mogli lake povezani u ujedinjenu frontu.

Ukoliko su komunisti bili u posrednoj svezi s demokratima i to je sve bilo povezano s idovima

tada je antisemit morao prihvatiti i antidemokratizam te antikomunizam kao nuan rezultat

umreavanja. idovi su u tom sluaju postali vrhovnim ljepilom koje je povezivalo sve navedene

ideologije. Kako se navodi u Protokolima oni su tajna svjetska vlada koja e svijetom zavladati kroz

stvaranje ideolokog kaosa tako da imaju upliv u svim pokretima, od anarhizma, komunizma,

127
O navodnoj jedinstvenoj idovskoj nadvladi u S.R. rnovaki, Protokoli Sionskih Mudraca, (Tisak Hrvatskog
dravnog tiskarskog zavoda, Zagreb 1942.), 25.
128
O antiliberalizmu u rnovaki, Protokoli, 26.
129
O slobodnim zidarima u rnovaki, Protokoli, 30
130
O kapitalizmu u rnovaki, Protokoli, 19.
131
O demokraciji u Zrnovaki, Protokoli, 14. Takoer vidi Frans Hoppenbrouwerbs, The Principal victim: Catholic
antisemitism and the holocaust in Central Europe, Religion, State and Society, Vol. 32, No. 1, 2004., 39.

40
liberalizma, pa sve do demokracije. Umreavanje je kao cilj imalo stvaranje sustava asocijacija,

tako da kada bi u nekom vidjeli partikularnog neprijatelja poput idova ustvari bi se aktivirala

mrea asocijacija koja bi ga automatski povezala s demokratizmom, komunizmom, kapitalizmom,

kolektivizmom itd. Taj oblik umreavanja prvi je puta na utjecajnijoj razini iskoriten za potrebe

caristikog autokratskog reima kako bi se suzbilo sve ono to je taj reim ugroavalo, dakle,

pokreti za demokratizaciju, liberalizaciju, revolucionarni pokreti itd. Meutim, umreavanje je

doivjelo ponovni uspon i iru upotrebu upravo u reiji nacizma kojem je smetala ista skupina

ideolokih neprijatelja. Upravo zbog toga antisemitizam poprima jo vei znaaj i njegova je uloga

vanija jer lijepi sve neprijatelje u jedan konstrukt. Stoga antisemitizam de facto postaje alat u

faizaciji drutva. Ukoliko je pojedinac antidemokratskog i antiliberalnog politikog uvjerenja, a

nudi mu se koherentna teorija koja objanjava svijet u skladu s njegovim nazorima onda on postaje

ciljana skupina za faizaciju, zato to je vjerojatnije da e prihvatiti i antisemitizam i

antikomunizam nego odbaciti svoje inicijalna antiliberalna i antidemokratska uvjerenja.

Arhetip takve faizacije pojedinca u Hrvatskoj moemo vidjeti u sluaju Ive Guberine

(1882.-1946.). Guberina je bio sveenik koji je u mladosti bio lan u katoliki orijentiranoj

Hrvatskoj pukoj stranci, da bi se kasnije ulanio u HSS. Guberina je vjerojatno preuzeo barem dio

katolikog antisemitizma koji je bio znaajnije izraen na prijelazu stoljea, a kao katolik se

protivio i komunizmu. Meutim, njegovi se svjetonazori znatno radikaliziraju nakon to se

postepeno priklanja nacionalizmu i u konanici postaje pokolonikom modernog antisemitizma

upravo posredstvom nauenog umreavanja. Pa tako Guberina tvrdi la je da se komunizam bori

za socijalna prava potlaenih masa, ve je istina, da se on bori za prevlast idova nad cijelim
132
svijetom. Dapae, Guberina se potpuno priklanja interpretaciji idovstva izloenoj i

Protokolima pa tako zakljuuje da su komunizam osnovali idovi, da lake sauvaju svoju

132
Guberina, Komunizam i Hrvatstvo, 21.

41
ekonomsku prevlast na svijetu.133 Nadalje, Guberina nije stao samo na komunizmu kao idovskom

produktu ve tvrdi da su idovi izrabljivai i stupovi kapitalizma. 134 Guberina napominje u

zakljuku svog djela Komunizam i Hrvatstvo da nijesu Hrvati faisti; Hrvata nema faista. Hrvati

hoe da ostanu Hrvatima i da budu u svojoj kui.135 Meutim, Guberina ovdje faizam oito ne

shvaa kao pojam na razini generikog pojma, odnosno metode vladanja ili politikog ureenja ve

da je on nacionalno ogranien, odnosno u ovom sluaju isto Talijanska stranka. Jer da ju shvaa

kao metodu vladavine svakako bi netko mogao biti hrvatski faist a da i dalje bude u svojoj kui.

Guberina se 1940. godine prikljuio domovinskom ustakom pokretu te je ubrzo, u

studenom 1940. godine, pobjegao u Italiju prikljuivi se ustaama u talijanskim logorima. 136

Guberina otkriva jo jednu distorziju u ustakom pokretu, a to je distinkcija izmeu domovinskih i

emigrantskih ustaa, uglavnom smjetenih u Italiji. Dok je dio domovinskih ustaa i ekstremnih

desniara eksplicitno izraavao antisemitizam, emigrantski ustae tom pitanju nisu pridavali mnogo

panje ve su se protivili uglavnom svim strancima, a upotreba antisemitizma im je tek marginalna i

nekoherentna.

133
Guberina, Komunizam i Hrvatstvo, 23.
134
Isto
135
Isto, 29.
136
Dizdar, Tko je tko u NDH, 142-143.

42
Primjer propagandne reprezentacije umreavanja iz antisemitskih novina Mlada Hrvatska koji prikazuje
enu s znakom framazunerija iza nje stereotipno prikazanog idova s velikim nosom te boljevika
reprezentiranog kao barbara i istonjaka. Slobodni zidari i idovi prikazuju se kao gangsteri koji potiu i
koriste komunizam kako bi ostvarili svoje ciljeve. Ova ilustracija je objavljena u Mlada Hrvatska, Gore
glave Hrvati su narod asti, broj 2, god. II, 12. sijenja 1937., 1.

Jo jedan primjer propagandne ilustracije umreavanja iz Mlade Hrvatske. Na slici je prikazan stereotipizirani
idov s velikim nosom koji je ujedno i pripadnik slobodnih zidara. Na ilustraciji on dri sve konce u rukama i
manipulira slobodno-zidarskom loom kako bi i njeni pripadnici ne-idovi radili za njegov interes. Ova
ilustracija objavljena je u Mlada Hrvatska, Zasjeli su na grbau naroda, broj 5, god. II, 2. veljae 1937., 1.

43
 PANDORINA KUTIJA JE OTVORENA

Nakon to su aktivnosti ustakog pokreta u emigraciji, odnosno u Italiji, bile de facto neutralizirane

zbog privremenog gubitka otvorene potpore od strane dotadanjeg sponzora Italije, teite se

ustakog djelovanja prebacuje na domovinsku organizaciju koja je u tom trenutku jo uvijek bila

relativno neorganizirana. Meutim, kako se s vremenom sve vie radikalizirala politika scena i

razlike meu opcijama postajale sve otrije velik broj nacionalista, pogotovo mladih, sve vie

simpatizira s idealima ustakog pokreta. Povjesniar Vieslav Aralica tako napominje da je godina

1935. bila presudna na hrvatskoj politikoj sceni. Dotadanje politike opciju postaju ekstremnije i

beskompromisnije, a politika je scena rasjeena izmeu jugoslavenskog integralizma, komunizma,

nacionalizma i faizma. Aralica istie da se to takvo stanje odraava i na izdanjima Matica Hrvatske

u kojoj nakon 1935. godine meu mladim nacionalistima izbijaju vidljivi znaci zastupanja

nacionalizma srodnog nacionalistikim totalitarnim pokretima i ideologijama meuratne

Europe. 137

Dogaaj koji je ve napetu ideoloku podjelu u potpunosti radikalizirao nije doao iz

Jugoslavije ve se odvijao na inozemnom planu. Izbijanjem panjolskog graanskog rata (1936.-

1939.) dogaaju se dramatine ideoloke podjele na meunarodnom planu, ali i na nacionalnim

razinama gotovo svih europskih drava. Na nacionalnim razinama politike se snage uglavnom

dijele na one koji podravaju Francove puiste te na one koji podravaju Republikanski spektar. U

nedostatku umjerenih opcija koje bi dovoljno snano profilirale svoj stav o panjolskom

graanskom ratu politika se scena pod utjecajem propagande uglavnom dijeli na antikomuniste i

antifaiste. Radikalno desni tisak uspio je prikazom panjolskog graanskog rata kao svetog rata

protiv komunizma mobilizirati desnicu to je imalo za posljedicu djelominu antisemitizaciju

desnice. Budui da je tada dominantan prikaz antikomunizma bio takav da je komunizam idovski

137
Vieslav Aralica. Matica hrvatska u politikom ivotu Hrvatske 1935.-1945. u asopis za suvremenu povijest, Vol.
41 No. 2 (2009), 451.

44
projekt i da je to nain na koji oni ele zavladati svijetom, to je znailo da e velik dio

antikomunista prihvatiti i antisemitizam. Upravo u razdoblju trajanja panjolskog graanskog rata

dolo je do naglog porasta desniarskih publikacija vezanih uz antisemitizam. Meu takvim

listovima reprezentativni su ve spomenuti listovi Mlada Hrvatska koja je poela izlaziti 1936., te

Nezavisnost Stjepana Bua koja poinje izlaziti 1938. godine.

Utjecaj propagande koja se odvijala oko panjolskog rata na meunarodnoj razini postala je

uzorom za pisanje Hrvatskih desniarskih listova pa tako Mlada Hrvatska pie da ima glasa ljudi,

koji sjedi na novcima, a da ne radi, i u isto vrijeme gospodari narodima. Kako se oni zovu? Oni se

zovu slobodni zidari ili framazoni. Njihov se upliv osjea u tampi: beogradska i dobar dio

zagrebake tampe pie sa simpatijama o idokomunistima i njihovim barbarstvima u

panjolskoj. 138 itav je prikaz panjolskog graanskog rata stavljen u kontekst antisemitizma,

naime autori u antisemitskom tisku ga prikazuju kao manihejski sukob izmeu idova i drugih

asnih elemenata koji ele ouvati to drutvo od potpune propasti.139

Graanski rat u panjolskoj postao je samo jedan od izgovora za radikalizaciju

antikomunizma te da se takva propaganda dovede do stanja usijanja. esto se politika arena

prikazuje iskljuivo bipolarno pa se tako faizam i nacizam pokuava proglasiti jedinim opcijama

koje imaju snage stati komunizmu na kraj. Mlada Hrvatska upravo u tom kontekstu pie sa

simpatijama prema talijanskom faizmu i njemakom nacizmu, te konstantno pokuava

diskreditirati ostala drutvena i politika ureenja, pa tako njeni autori tvrde da na elu

kapitalistikih poredaka i na elu kolektivistikog poretka, ostvarenog u Sovjetskoj Rusiji, stoje

lanovi ONOG NARODA, koji su danas rasijani po cijelom svijetu i koji bi u svakom narodu

trebali biti tek GOSTI, no kojima je zavjetna misao, da zavladaju cijelim svijetom. Pod lanovima

onog naroda misli se dakako na idove.

138
Mlada Hrvatska, Tko vlada u Hrvatskoj, Broj 3, god II, 19 veljae 1937., 1.
139
Mlada Hrvatska, U panjolskoj se brani kultura i civilizacija Europe, broj 11, god II, 21 oujka 1937., 5.

45
Dokaz da antisemitizam vie nije samo naelni stav prema idovima ve gotovo autonomna

ideologija dokazuju i pisanja Mlade Hrvatske u kojoj se antisemitizira svaka sfera politikog ivota.

Pa je tako gotovo itava meunarodna politika scena interpretirana iskljuivo kroz prizmu tekstova

o idovima. Meunarodna se situacija u Mladoj Hrvatskoj gotovo u potpunosti svodi na idovsko

pitanje pa se tako vijesti iz svih zemalja svode na njihov odnos prema idovima, naravno redovito

u negativnom kontekstu. One drave koje zastupaju antisemitizam prikazane su ili pohvalno ili se

njihove ideje prenose potpuno nekritiki, a ukoliko neka drava titi svoje idove, tada je ona

proglaena kao da je pod njihovom slubom, odnosno da je idovi kontroliraju.140

Umreavanje koja je djelomino bilo usmjereno i protiv demokracije, sve je vie nastojalo

utjecati i na umjerenije graane koji su bili prodemokratskog usmjerenja. To se najbolje vidi iz

pisanja Mlade Hrvatske koja od poetka balansira izmeu demokracije i otvorenog profaizma, dok

neki autori zastupaju jedno ili drugo ureenje ti se stavovi sve vie kristaliziraju u korist faizma,

odnosno totalitarizma. Jedino demokratsko ureenje koje bi antisemiti eventualno prihvatili bio bi

organiki nacionalizam, drava oiena od stranih elemenata, ili prema gleditu autora Mlade

Hrvatske barem oiena od idova. S druge strane sve su glasniji bili oni koji su zastupali

totalitarizam, pa se pie da je faizmu uspjelo stati na kraj komunizmu, vratiti nacionalni ponos, ali i

socijalni mir tamo gdje se on pojavio. 141 U konanici se demokracija sve snanije odbacuje pa se

tako u Mladoj Hrvatskoj paternalistiki zakljuuje da mase i narodi koji su nakon toliko godina

provedenih pod apsolutizmom slobodi nisu kao vrhovnoj i najsvetijoj vrednosti bili niti dorasli niti

odgojeni.142

Takva propaganda ila je na ruku profaistikim i proustakim organizacijama u Hrvatskoj

koje su na temelju toga dobile znaajan prostor za regrutaciju novih lanova. Ve 1936. znatno se

140
Mlada Hrvatska, Poljska se brine, broj 3, god II, 19 sijenja 1937., 6.
141
Mlada Hrvatska, Potreba zajednikog istupa faistike i demokratske europe protiv komunizma, broj 4, god II, 26
sijenja 1937., 6-7.
142
Mlada HrvatskaPotreba zajednikog istupa faistike i demokratske europe protiv komunizma, broj 4, god II, 26
sijenja 1937., 7.

46
osjetio porast antisemitizma na desnici, i to upravo u svezi s antidemokratizmom pa se tako na

pogrebu hrvatskog nacionalista Stipe Javora odranom ve spomenute godine, odravaju

protureimske demonstracije. Okupilo se oko 50,000 ljudi, a dio prisutnih je nakon ceremonije

krenuo napadati srpske, francuske i idovske duane te se sukobio s zagrebakom policijom. 143

Nacionalisti su ubrzano usvajali i transferirani antikomunizam, a u njega su ubacivali i vlastite

znaajke pa tako u travnju 1936. ve izjednaavaju Beograd i Moskvu, a za njihove neprijatelje

komuniste tvrde da su snabdjevani Judinim novcem i orujem, da imaju visoke zatitnike u

Moskvi i Beogradu, da iza njih stoje veliki budeti i policija vie drava, a da su na drugoj strani

goloruki, siromani, zatvarani, progonjeni i klevetani studenti jedne malene zemlje bez slobode

().144 Time se ilo direknto na ruku umreenom prikazu hrvatskih neprijatelja koje je objasnio

Ante Paveli u Hrvatskom pitanju. Ukoliko su komunizam i Beograd u sprezi, a komunizam je

voen od strane idova, to znai da i idovi imaju veze s politikom Beograda spram Hrvata. Ideja o

suradnji Beograda i Moskve bila je naravno falsificirana konstrukcija, zato to se reim

beskompromisno obraunavao s komunistima kroz itav period postojanja Kraljevine Jugoslavije.

Kako bi nadalje diskreditirali idove u Hrvatskoj optuuje ih se da nisu dovoljno nacionalno

orijentirani, ve da su po svojoj samoj prirodi internacionalisti. One idove koji su isticali svoju

pripadnost Hrvatskoj naciji diskreditira se u tisku pa se tako tvrdi jo e idovi u Hrvatskoj se

natjecati u svom hrvatstvu i sa frankovcima. Barietno im bilo! Samo za budunost e ipak ostati

uvijek ispisano, da su idovi u Zagrebu uvijek glasovali protiv hrvatskog naroda.145

Uz prikaz idova kao politike prijetnje tradicionalno ih se prikazuje i kao ekonomske i

kapitalistike eksploatatore. To valjda dovesti u vezu s porastom ekonomskog nacionalizma koji je

imao za tenju stvoriti nacionalne i autarkine ekonomije kojima bi trebali upravljati iskljuivo

pripadnici dominantne nacije. U nacionalistikom se tisku tako pojavljuju natpisi u kojima se

143
Sadkovich, Italija i ustae, 304.
144
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 474-475.
145
Mlada Hrvatska, idovi - istokrvni hrvati, broj 2, god II, 12 sijenja 1937., 8.

47
napominje da SAMO KOD DOMAIH LJUDI SVIJESNI HRVATI KUPUJU. 146 Time se

podrazumijeva da iz nacionalne ekonomije treba iskljuiti sve druge strance, a to se posebice odnosi

na idove. idovi za antisemitske autore gospodare svime, pa je tako i Bosna u njihovim rukama,

jer se napominje da oni postaju vlasnicima, cijelih ulica, diu palae, nadalje Sarajevska

industrija je slaba, nerazvijena, ali i ono to je ima u rukama je stranaca - idova., i jo k tome sva

javna zvanja u Sarajevu, puna su idova. Oni su najbrojniji meu advokatima ili lijenicima i

ljekarnicima i zubarima.147 Isti prigovori odnose se i na Zagreb pa se tako izvjetava javnost da su

veinom zubari lijenici u Zagrebu ne Hrvatski, nego ba - idovi.148 Ironino je to da Mladoj

Hrvatskoj nitko nije ni trebao poslati demanti na ovu vijest, jer demantiraju sami sebe i to u istom

lanku navodei da U Zagrebu ima 65 lijenika zubara. Od toga je 27 idova, a 38 naih ljudi.149

U jo jednom lanku se napominje da

U Zagrebu, Osijeku, Vukovaru, Poegi, Novoj Gradiki, Vinkovcima, Bjelovaru, Koprivnici

i Krievcima trgovina nije u hrvatskim rukama, ve je ona u rukama doseljenika stranaca i

to idova. Obidjite Osijek i prodjite kroz njegove ulice, pa ete se osjetiti, kao da niste u

hrvatskom gradu, jer ivot koji bukti po ulicama nije dirigiran po hrvatskim trgovcima i

privrednicima nego idovskim ili kojih drugih doseljenika.150

Dok u prethodnom lanku Mlada Hrvatska protestira protiv upliva doseljenika u nacionalnu

ekonomiju, ona u iduem lanku nema nita protiv mijeanja Njemakog kapitala u Hrvatskoj, ime

se vidi da je pristup nacionalnoj ekonomiji u najmanju ruku selektivan. Meutim, Nijemcima se

zamjera da su u njihovim zastupnitvima uposleni ljudi sumnjive prolosti, slobodni zidari te

oni koji imaju oprean stav prema hrvatskom nacionalnom shvaanju.151

146
Mlada Hrvatska, Samo kod domaih ljudi svijesni hrvati kupuju, broj 24, god II, 22 kolovoza 1937., 7.
147
Mlada Hrvatska, Tko gospodari Bosnom, broj 5, god II, 2 veljae 1937., 4.
148
Mlada Hrvatska, Tko lijei zube Zagrebanima, god II, 2 veljae 1937., 5.
149
Mlada Hrvatska, Tko lijei zube Zagrebanima, god II, 2 veljae 1937., 5.
150
Mlada Hrvatska, Hrvati - Seljaci, idovi - trgovci, broj 7, god II, 21 veljae 1937., 2.
151
Mlada Hrvatska, Njemaka mora znati, broj 7, god II, 21 veljae 1937., 4.

48
 Potpuno se preuzima i fiziki prikaz idova iz stranog tiska pa ih se tako prikazuje u

potpuno stereotipnim karikaturama kako najee debele figure posebno istaknutog nosa i debljih

usana. A narod se upozorava da Stranci s kukastim nosom se spremaju da zavladaju i s tobom

hrvatski narode. Spremaju se da i tebe zarobe, kao to su zarobili jadni, patniki, nesretni rusku

narod.152 Koritenjem fizikih stereotipa o idovima u antisemitskom se tisku preuzima i rasna

teorija jer fizike se karakteristike pripisuju uroenom rasnom elementu.

Primjer stereotipnog prikaza idova objavljenog u Mladoj Hrvatskoj. Na slici se prikazuje idealizirani Hrvat
koji razotkriva navodnu urotu komunista koji su svi od reda stereotipno prikazani kao idovi velikih
noseva. Ova ilustracije je objavljena u Mlada Hrvatska, Generacija interesa je izdala, broj 6, god. II, 14.
veljae 1937., 1.

152
Mlada Hrvatska, Dokle ete?, broj 3, god II, 19 sijenja 1937., 5.

49
Da bi se efektivno irila antisemitska histerija bilo je potrebno prikazati idove ne samo kao

eksploatatore i kapitaliste, ili ljude drugaijeg svjetonazora, ve kao smrtne neprijatelje kojima nije

samo cilj bogaenje ve da imaju puno smrtonosnije namjere pa se tako idove prikazuje kao

agente boljevizma kojima je cilj unitenje Hrvata. 153 Nakon sustavnog irenja propagande i

pozivanja na diskriminaciju vrlo brzo zapoinje i proces dehumanizacije idova to je bio osnovni

preduvjet za kasnije sustavno unitenje poinjeno tokom Holokausta. idovi vie nisu samo

prikazani kao ljudi drugaijeg svjetonazora ve se sve ee opisuju kao paraziti, otrov i nametnici.

Ubrzo se potom javljaju i prvi pozivi na etniko ienje i iskljuivanje iz drutva pa se tako pod

naslovom Jevrejstvo lanak zakljuuje da se s idovima treba obraunati. Istjerajmo ih iz sviju

hrvatskih drutava!154

Primjer demonizacije idova koje se proziva da navodno kontroliraju novinstvo i pokuavaju otrovnom
tampom oslabiti zdrave narodne snage. Sve novine koje se protive nacizmu i antisemitizmu naziva se
idovskokaptalistikim i idovsko-komunistikim. Ova naslovnica objavljena je u Mlada Hrvatska,
Neprijatelji hrvatskog naroda, broj 13, god II, 4. travnja 1937., 1.

153
Mlada Hrvatska, Jevrejstvo, broj 1, god II, 5 sijenja 1937., 7.
154
Mlada Hrvatska, Jevrejstvo, broj 1, god II, 5 sijenja 1937., 7.

50
 KRISTALIZACIJA 1938.-1941.
Pribliavanje kraju desetljea i poetku novog svjetskog rata donosilo je konstantno podizanje

tenzija i radikalizaciju politike scene, to osmiljeno, to spontano. U njemu je svakako igrao

vanu ulogu i antisemitizam koji je kao svrhu imao ukrupniti desnu opoziciju u kojoj bi se povezali

poglavito antikomunizam, antiliberalizam i antikapitalizam. Vieslav Aralica tvrdi da se

nacionalistika opozicija u Hrvatskoj formirala do 1938. godine, a da tu opoziciju predstavlja

nacionalistika politika struja. On u tu opoziciju ubraja imrakovu Hrvatsku Strau, Hrvatsku

smotru, Nezavisnost Stjepana Bua i Maticu Hrvatsku pod vodstvom Filipa Lukasa. Tu politiku

struju povezuje opozicija HSS-u, sklonost modernim europskim nacionalistikim i autoritativnim

pokretima i s tim u vezi antiliberalizam i antimarksizam.155

Ve osjetno radikaliziranu desnicu u domovini koja nije imala jasno vodstvo, i koja je bila

nezadovoljna preumjerenom politikom HSS-a, trebalo je samo organizirati kako bi tvorila

profaistiki i radikalno antikomunistiki te antisemitski blok. Ta uloga pripasti e ustakom

pokretu. Budak je opisujui stanje u domovini 1938. godine prilikom ispitivanja u Jugoslavenskom

pritvoru 1945. izjavio da mi tada jo nismo formalno provodili ustake organizacije, ali je u

Zagrebu postojala pripomona zadruga Uzdanica, iji su lanovi bili svi ustae. Isto tako je

sveuilina mlade, osim medicinskog fakulteta sva bila naa. 156 Upravo je sveuilina mlade

koju Budak spominje i koja e postati okosnica domovinskog ustakog pokreta ponajvie i

konzumirala antisemitsku ideologiju. Mlada Hrvatska je ve 1937. godine naglasila nunost borbe

mladih proti komunizma, tog idovskog izuma. 157 Cilj takve propagande bilo je stvoriti

antisemitski pokret odozdo. Takvi pozivi naili su na potporu ve godinu dana kasnije pa su tako

nacionalistiki i pro-ustaki orijentirani studenti zahtjevali uvoenje zloglasnog numerus

155
Aralica, Matica hrvatska, 457.
156
Krizman, Paveli i Ustae, 313.
157
Mlada Hrvatska, Hrvatskom mladiu, god II, 2 veljae 1937., 6.

51
clasususa za idove na hrvatskim sveuilitima.158 U jednom proglasu hrvatskih nacionalista iz

listopada 1939. koji opisuje kaotino stanje na hrvatskim sveuilitima tvrdi se da su s jedne strane

komunisti raznih narodnosti, a u prvom redu Srbi i idovi, dok s druge strane imamo hrvatske

sveuilitarce, koji se bore za hrvatski dravni ideal. 159 Takvo vienje meu mladima najbolje

prikazuje koliko su nepomirljive bile politike pozicije koje su se na sveuilitima, a interakcija

meu njima uglavnom se svodila na fizike obraune. Poznat je i sluaj iz 1937. godine u kojem je

u obraunu sveuilitaraca nacionalista i ljeviara bilo i mrtvih, pa je tako od strane nacionalista

ubijen aktivni komunist i student prava Krsto Ljubii.160

Do preokreta na nacionalistikoj sceni u domovini dolazi nakon to su Italija i Jugoslavija

potpisale 25. oujka 1937. godine sporazum u Beogradu prema kojem se obvezuju da nee

podravati teroriste koji ugroavaju jednu ili drugu dravu na svojem teritoriju.161 Iako se inilo da

e takav ugovor pokopati ustaki pokret, dogodilo se upravo suprotno. Prema ugovoru se iz Italije u

Jugoslaviju mogao vratiti svaki ustaa koji nije poinio neko tee kazneno djelo poput ubojstva ili

direktnog sudjelovanja u teroristikim akcijama protiv Jugoslavije. Velik broj ustaa odluio se za

povrat to je ukljuivalo i Milu Budaka koji je bio jedan od glavnih organizatora i ideologa ustakog

pokreta od samog njegovog osnutka. Od sveukupno petstotinjak ustaa u Italiji, u Jugoslaviju se

vratilo 251, a u Italiji ih je ostalo je izmeu 230-260 ustaa. 162 Umjesto da to oslabi pokret, ovo je

bila sadnja klice iz koje e velikom brzinom rasti domovinska ustaka organizacija koja e u sebe

inkorporirati antisemitski i antikomunistiki orijentiranu, ali neorganiziranu desnicu.

Upravo su dotadadanji predvodnici harange na idove i pobornici rasistikih teorija te

drugi ekstremni desniari postali ciljana grupa za snanije formiranje domovinskog ustakog

158
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 482.
159
Isto, 474.
160
Vjeran Pavlakovi. Radicalization at the University of Zagreb during the Spanish Civil War, 1936-1939 u:
Historijski zbornik, Vol. 62. No. 2., 1-2. Takoer vidi Hrvatski Narod, Dva hrvatska tabora na zagrebakom
sveuilitu, broj 2, 17. veljae 1939., 7.
161
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 435.
162
Isto, 442.

52
pokreta. U svezi s time Ivo Goldstein pie da su urednici antisemitskih tiskovina i autori tekstova

bili (...) ideoloki bliski ustakom pokretu, ali mu se u tridesetima nisu formalno prikljuili.163 Za

vrijeme rata, nacistike su tajne slube Bua ak smatrale voom rasistikog i antisemitskog krila

Pavelieve stranke. 164 List Nezavisnost je prema Goldsteinu zapravo bilo ekstremno pravako

glasilo u kojem mlai autori zahtjevaju da se beskompromisno propagira antisemitizam i zalaganje

za hrvatsku prema programu poglavnika Pavelia.165 Eugen Dido Kvaternik takoer naglaava

osobitosti domovinskog ustatva u odnosu na emigrantsko krilo u Italiji pa on tako naglaava da su

se ustae u domovini sve vie oslanjali na Njemaku, dok emigranti na Italiju. Izmeu ostalog on

napominje da se sve snanije osjeala ideoloka i politika prisutnost Treeg Reicha u domovini

uope. 166 U daljnjem opisu kako se domovinsko ustatvo razvijalo autonomno od emigracije on

takoer zakljuuje dr. Paveli bio je za domovinsku organizaciju vie neki mit nego konkretan

stranaki voa; mit, pod ijim autoritetom bi se organizacija razvijala, ali koji nije bio prisutan ni

organizatorno aktivan.167 Slavko Kvaternik jedan od najistaknutijih voa domovinskog ustakog

pokreta takoer potvruje tezu da su se domovinski pokret i emigracija razvijali gotovo potpuno

odvojeno jer kontakata izmeu njega i Pavelia sve do Pavelievog povratka gotovo da i nije

bilo.168 Paveli je domovinskoj ustakoj emigraciji pruio okvir za ideoloko djelovanje, a to su ve

spomenuta Naela ustakog pokreta, no ini se kako on dalje od toga nije inzistirao na ideologiji

koja bi eventualno bila razvijana od strane domovinskog ustatva. Dapae sam je Pavali ranije,

tokom 1937. godine ustvrdio da Ustaki pokret nije nastao niti je osnovan radi i u svrhu kakovih

ideolokih maksima openite naravi, nego kao revolucionarni pokret za osloboenje hrvatskog

naroda (). Stoga nije nikada bila niti ne moe u budue biti zadaa tog pokreta, tratiti vrijeme i

sile u raiavanju ideolokih pitanja, nego u praktinom radu i borbi za postignue postavljenog

163
Goldstein, idovi u Zagrebu, 392.
164
Isto, 393.
165
Isto, 397-398.
166
Eugen Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja, 17.
167
Isto, 24.
168
Jareb, Ustako-domovinski pokret, 502.

53
cilja.169 Upravo je ta ideoloka neizgraenost ustakog pokreta vlastitim zamislima i konkretnim

idejama bila preduvjet za snaan prodor antisemitskih i rasistikih ideja iz drugih ideolokih

pokreta. To potvruje i svejdoanstvo Vladimira idovca koji je bio predratni pripadnik ustakog

pokreta, a kasnije u vrijeme NDH veleposlanik u Bugarskoj. On u vezi s ustakim antisemitizmom

pie da je vjerojatno prvobitni plan, bar u svojoj otrini, bio uperen protiv Srba na hrvatskom

podruju. idovi su, vjerojatno, dodani u jeku i u onom punom razmahu Hitlerove hajke na

idove...170

Iako je antisemitizam i dalje ostao relativno marginalan i rijedak u emigrantskom dijelu

ustakog pokreta u Italiji u odnosu na poprilino antisemitizirani dio domovinskog pokreta, te su se

razlike uglavnom smanjivale to se vie pribliavao rat. 171 Ubrzo je i uzor emigrantskih ustaa,

faistika Italija pokleknula pred navalom antisemitizma pa su tako prve antisemitske mjere

uvedene u Italiji 1937. godine, a sljedee godine vlasti su pozvale idove dravljane drugih drava

da napuste Italiju. U studenom je donesen i kraljevski dekret o obrani talijanske rase kojim je bilo

zabranjeno sklapanje mjeovitih brakova.172 Time su i emigrantski ustae bili ohrabreni da prihvate

antisemitizam u veoj mjeri. I doista ini se kako je antisemitizam ubrzo snano prodro u sve

ustake redove jer on postaje dijelom velikog broja poslanica i izjava samog Ante Pavelia u

komunikaciji s domovinskim ali i s emigrantskim pripadnicima pokreta. To je vidljivo u poslanici

koju je Paveli poslao 1. sijenja 1940. godine hrvatskom narodu u kojem se navodi da su najvea

i najoitija nepravda, koje su bile ozakonile Engleska i Francuska u svom versajskom diktatu, bilo

je stvatanje neprirodne i nakazne dravne tvorevine, to su je najprije Internacionalni idovi, a po

tome i slubeni imbenici nazvalo Jugoslavijom, a koje je u stvari Velika Srbija te nastavlja da

nakon dvadeset godina poveli su veliki voe dvaju velikih naroda Hitler i Mussolini svoje slavne

vojske, te su u jednom naletu razbili obru, kojim su u Versalju bili opasani. Slobodnozidarska i
169
Jareb, Ustako-domobranski pokret, 153.
170
Goldstein, idovi u Zagrebu, 522.
171
Hrvatski Narod, O antisemitizmu, broj 8, 31. oujka 1939., 4.
172
Isto, 463.

54
idovska Francuska ve lee u prahu, a u najkrae e vrijeme leati i imperijalistika engleska. Na

ruevinama nasilja i otimaine, die se nova Evropa i novi poredak u njoj.173 U odnosu na 1936.

godinu kada je napisao memorandum Hrvatsko pitanje za Njemako ministarstvo vanjskih

poslova koji je ostao tajan sve do 1941. i nije bio objavljen, sada Ante Paveli potpuno javno i bez

ikakve zadrke koristi antisemitizam kao sredstvo propagande u svrhu politike mobilizacije. Naime

Paveli je ve u potpunosti prihvatio i manihejski pogled na svijet u kojem su na jednoj strani

faizam i nacizam koji se bore protiv idova dok su s druge strane filoidovske skupine koje

stadoe po skuptinama i sastancima nabacivati blatom na talijanski faizam i njemaki

nacionalsocijalizam, propovjedajui i navjetujui rat do istrage tim politikim sistemima

dvaju najveih i danas najmonijih naroda, a u zvijezde kovati demokraciju, te se potpuno

izjanjavati za Francusku i Englesku, za takozvane demokracije, a zapravo za

slobodnozidarsku kapitalistiku politiku internacionalnog idovstva.174

Iako je odanost faizmu i prije bila neupitna, Paveli je otvoreno poeo naglaavati i protu-

demokratske stavove, a u potpuno se identificirati s totalitarnim ureenjem drave pa tako tvrdi da

su Engleska i Francuska, a s njima i idovska demokracija do nogu potuene i kada je bez ikakove

dvojbe, da e Njemaka i Italija odluivati sa novim poreajem u Europi...175 Paveli je ponovno

javnosti potvrdio i potpuno prihvaanje politike novog reda u kojem e Hrvatska manje ili vie

biti podreena interesima Italije i Njemake. 176 Spominje se i kako e budua Hrvatska vjerojatno

morati rtvovati dio teritorija koji e pripasti Njemakoj i Italiji kao rtva koja je nuna za Hrvatsku

neovisnost. Paveli memorandum zakljuuje rijeima: premda odijeljeni granicama, biti emo

ujedinjeni u junakom duhu odanosti uzvienom totalitarnom idealu. Nova Hrvatska e dodue biti

manja opsegom i siromanija obiljem, (jer emo iz nje izgnati sve protagoniste stranog kapitala), ali

173
Krizman, Paveli i Ustae, 332.
174
Isto, 333.
175
Isto
176
Isto, izmeu 336-337.

55
e zato biti vea slavom i bogatija duhom. 177 Osim po meunarodnim pitanjma Paveli se u

poslanicama 1940. i 1941. po prvi puta neto eksplicitnije posvetio pitanju unutranjeg ureenja

budue NDH, pa tako napominje da kada ustae dou na vlast da u njoj ne e idovi trgovati sa

svim dobrima i sa svetinjama hrvatskog naroda, u njoj ne e politikanti naroda varati i prodavati ga

tuinu za ministarske plae i poloaje, u njoj e hrvatski narod biti doista svoj na svome, sam

gospodar svoje zemlje i svoje politike. 178 Antisemitske izjave Paveli ponavlja i 15. studenog

1940. kada je u Italiji razgovarao s izaslanikom domovinskih ustaa pa mu tako govori da su

idovi do sada stoljeima pljakali hrvatski narod, a napose mali ivalj. Uspjelo im je u

svoje ruke zgrnuti gotovo sve narodno blago. Osim toga su oni sustavnim i organiziranim

radom kroz dugi niz godina kroz novinstvo i knjige trovali hrvatske narataje i odnaroivali

ih. U budue, u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, to ne e moi initi, jer e hrvatski prirad i

odgoj mladei biti u hrvatskim rukama. 179

Na samom kraju 1940. godine on ponovno domovinskim ustaama alje poslanicu u kojoj

naglaava da se mora istaknuti povijesnu nit borbe na temelju hrvatskog dravnog prava, koje

nema nita zajedniko s dananjim predstavnicima tako zvanog demokratskog sustava, a koje nije

nita drugo ve sluenje probicima idovskog slobodno-zidarskog-plutokratskog svijeta. 180 U

konanici ovdje je vidljivo da je Paveli u potpunosti i sam internalizirao ne samo obian

antisemitizam kao neprijateljski stav spram idova, ve umreenu ideologiju antisemitizma koja

obiljeava odreeni vrijednosti sustav spram svih politikih pojava, a koja ukljuuje antiliberalizam,

antikomunizam, antidemokraciju i antiindividualizam te antimaterijalizam. Iz ovih otvorenih

antisemitskih izjava i planova moemo zakljuiti da je ve 1940. godine u ustakom vrhu

prevagnuo stav da e idovi biti eliminirani iz ekonomskog ivota kada ustae dou na vlast, a ve

se otvoreno pozivalo i na njihovo eliminiranje s podruja Hrvatske. Nepunih mjesec dana prije
177
Krizman, Paveli i Ustae, 336-337.
178
Isto, 334.
179
Mijo Bzik, Ustaka pobjeda, 43.
180
Isto, 39.

56
dolaska na vlast u NDH, odnosno 14. oujka 1941. Paveli je idove optuio za izdaju i

protunarodni rad te ih optuio da vre progone u Hrvatskoj. 181 Proglasivi itavu idovsku

zajednicu u Hrvatskoj izdajicama koje djeluju protuhrvatski, idovski je status u ustakoj ideologiji

manje ili vie kristaliziran. idovi su morali nestati. Paveli nije skrivao kojim metodama planira

postii svoj ciljeve oienja hrvatske od stranih elemenata koji ukljuuju i idove pa tako otvoreno

govori da moramo proi kroz oganj, krv i nasilje, prije no to se rodi Nova Hrvatska.182

Taj program je Paveli krvavo i ispunio odmah po dolasku na vlast. Ve 18. travnja, samo

osam dana nakon dolaska na vlast izdan je prvi antisemitski zakon kojim se ponitavaju svi poslovi

izmeu idova i ostalih graana sklopljeni dva mjeseca prije stvaranja NDH.183 Drugim zakonima

koji su odmah uslijedili idove se micalo iz ekonomskog ivota NDH pa im se oduzimaju

poduzea, tvornice, prodavaonice itd. 184 Najporazniji zakoni koji su doneseni u NDH u vezi s

idovima su svakako rasni zakoni koji su bili imitacija Nrnberkih zakona kojima se idovima de

facto ukidaju sva prava. Ve u ljeto 1941. godine zapoelo je sustavno unitavanje idova koji se

nalaze na podruju NDH, a do kraja rata pobijeno ih je oko 30,000, odnosno samo je oko 23%

itave idovske prijeratne populacije uspjelo preivjeti rat.185

Malo tko je od bivih ustakih dunosnika komentirao antisemitizam ili holokaust koji je

kao rezultat uslijedio. Onih nekoliko koliko ih je o tome bilo voljno govoriti nakon rata negirali su

da je ustaki pokret bio antisemitski nastrojen i da su ustae odgovorne za zloine protiv idova.

Tako je Eugen Dido Kvaternik u vezi s idovskim pitanjem zakljuio da

samo politiki mozak moe iz osobno-sektakih motiva kriviti Hrvate za progon idova,

namjesto da istie sve, to je s hrvatske strane uinjeno, da se idovi spase. A uinjeno je

vrlo mnogo. Nijemci su nam uvijek - napose meni osobno - predbacivali, da su Srbi mnogo

181
Mijo Bzik, Ustaka pobjeda, 48.
182
Isto
183
Hrvatski narod, Prva zakonska odredba o idovima, br. 66, 19. Travnja 1941., 1.
184
Hrvatski narod, Pred postavljanjem poltikih povjerenika, br. 69, 22 Travnja 1941., 9.
185
Goldstein, Holokaust u Zagrebu, 636.

57
 radikalniji u rjeavanju idovskog pitanja od nas. Tko jo od Srba o tome govori? idovski

problem u NDH drugaije je prirode nego se to obino ini prema kategorijama, koje su

stvorene u javnosti napose iz nadriukih krugova.186

Kvaternik nije poivio dovoljno dugo da bi otkrio svoju strane prie i verziju dogaaja oko

porijekla i naina rijeavanja idovskog pitanja u Hrvatskoj. Meutim, gotovo sa sigurnou to

ne bi odgovaralo stvarnosti, jer Kvaternik ustvari implicira da je NDH bila prisiljena na progon

idova od strane Nijemaca to nije istina jer su ustae poele s zakonskom diskriminacijom idova

samo osam dana nakon dolaska na vlast, a sustavno su ih poeli ubijati nekoliko mjeseci prije no to

su to Nijemci poeli initi s njemakim idovima. U jednom pismu povjesniaru Jari Jarebu

datiranom 3. travnja 1960. Kvaternik tvrdi Sigurno je - ja sam tome svjedok - da je itav hrvatski

narod ustao u obranu idova. ak i mnoge ustae i neki lanovi vlade. Ne elim jo o tome pisati,

koliko smo mi idova na redarstvu spasili i kako. No broj je velik.187 Istina je da su pojedinci u

ustakom pokretu pomagali idove, meutim, sudei prema svjedoanstvima preivjelih idova,

veina je to radila zbog korupcije, odnosno novca kojeg su dobivali od idova da bi ih ovi

eventualno prebacili u talijansku zonu ili neke druge sigurne lokacije na kojima su se idovi mogli

sakriti.188 U svakom sluaju ustaki pokret nije imao nikakav sustav pomaganja idovima kao to to

Kvaternik tvrdi, ve ih je upravo suprotno, nemilosrdno progonio i pljenio njihovu imovinu.

Ustaa Ivo Rojnica iznio je svoju viziju odnosa ustaa spram idova pa on tako tvrdi da

Hrvati nisu krivi za sudbinu idova nego njemaki nacisti. Meu Hrvatima nije bilo antiidovskog

i rasistikog pokreta. 189 On tezu o rasizmu i antisemitizmu u ustakim redovima naziva

izmiljenom etniko partizanskom optubom. 190 Nadalje on napominje da progoni idova i

186
Eugen Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja, 225.
187
Isto, 289.
188
Svjedoanstva preivjelih idova iz Hrvatske mogue je pronai na web stranici USC Shoah Foundation-a. Na
korupciju u ustakim redovima i nain transferiranja u Talijansku zonu ukazuju svedoanstva Esther Bem, Zore
Goldberger i Daisy Miller.
189
Ivo Rojnica, Susreti i doivljaji, 190.
190
Isto, 191.

58
rasizam nisu bili sistem, niti dio slubene politike ustakog pokreta.191 Rojnica moda i nije osjetio

antisemitizam u predratnom dijelu pokreta niti antisemitizam na dubrovakom podruju jer su tamo

idovi bili dobro integrirani u drutvo, budui da su tamo naseljeni preko etiri stoljea, a i openito

antisemitizma u Dalmaciji i primorskom djelu Hrvatske bilo je vrlo malo i nije imao tradiciju.192

Meutim, Rojnica oito ne govori istinu kada tvrdi da antisemitizam nije bio sustavni dio politike

NDH i ideologije ustakog pokreta jer je on bio sveprisutan u medijima i izjavama viih krugova

NDH, posebno tokom 1941. godine.

Broj antisemitskih tekstova u vodeim novinama koje su izlazile u NDH: Novi List i Hrvatski
narod193

Godina Broj

1941 367

1942 123

1943 74

1944 20

1945 5

191
Ivo Rojnica, Susreti i doivljaji, 191.
192
Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj, 16.
193
Goldstein, Holokaust u Zagrebu, 113-4.

59
 ZAKLJUAK
Iako je nastao kao oruano krilo nacionalistike desnice, ustaki pokret u poetku nije imao jasnu

ideologiju osim oruane borbe protiv beogradskog reima, a kao konani cilj imao je za uspostavu

nezavisne hrvatske drave. idovi niti su bili primarni cilj desnice u to vrijeme niti su u trenutku

formiranja Ustakog pokreta bili eksplicitno spominjani ili smatrani kljunim neprijateljima po

hrvatsvo ili pokret. Naprotiv, u pokretu se nalazilo nekoliko idova prema kasnijoj ustakoj rasnoj

klasifikaciji, koji su zauzimali vana mijesta i u prijeratnom razvoju ustakog pokreta, ali i u samim

poecima NDH, kao to je to u sluaju Vlade Singera.

U prvoj fazi svog razvoja, odnosno neposredno nakon osnutka, ustaki je pokret zapoeo

izgradnju autentine ideologije, a rezultat toga je da se pokret pretvorio u etnocentristiki,

naglasivi svetost hrvatske krvi i tla. Rezultat toga bio je zakljuak da se Hrvatska mora oistiti

od svih stranih ili tudjinskih elemenata. Tko su tono stranci koje valja istrijebiti jo nije bilo

jasno definirano u samom poetku ustakog djelovanja, meutim, ustae su postavili ideoloki

temelj za usvajanje ksenofobnih i rasistikih karakteristika.

U drugoj fazi razvoja ustake ideologije koja ugrubo zapoinje nakon 1934. godine,

dotadanji glavni ideoloki uzor, faizam, postepeno se zamijenjuje nacizmom. Od njemakog

nacizma ustaki je pokret najkasnije od 1936. godine pa nadalje postepeno preuzimao rasnu teoriju,

prihvatio teoriju novog poretka u meunarodnim odnosima te je zapoeo s integracijom

antisemitizma i antikomunizma u svoju ideologiju. Paralelno s tim procesom koji se odvijao u

ustakoj organizaciji u emigraciji, slian se proces moe promatrati i na desnici u Hrvatskoj u isto

vrijeme. Iako je antisemitizam poeo agresivno prodirati na Hrvatsko podruje ve poetkom 30-ih

godina, njegov najvei uzlet osjea se nakon 1936. godine pod utjecajem transfera ideologije iz

drugh antisemitskih krugova. Uspon antisemitizma usko je povezan s procesom umreavanja bez

kojeg vjerojatno ne bi nikada bio prihvaen u istoj mjeri. Umreavanjem se idove, koji u

politikom smislu u stvarnosti nisu bili nikakva organizirana skupina ili prijetnja, eljelo pokazati

60
kao urotnike koji su u sprezi s komunistima, liberalima i kapitalistima eljeli zavladati svijetom.

Hrvatski nacionalisti, ali i ustae, ovu transferiranu ideologiju koja potjee jo od Protokola

Sionskih Mudraca (1903.) obogauju i vlastitim ideolokim dodacima. Da bi domau populaciju

snanije pridobili za antisemitizam umreavanjem su hrvatski antisemiti prikazivali idove kao

izdajice koje su produena ruka Beogradskog reima, te da snose odgovornost za progon Hrvatskih

nacionalista tijekom i nakon Aleksandrove diktature.

Pod utjecajem politike polarizacije izazvane panjolskim graanskim ratom i drugim

meunarodnim zbivanjima, hrvatski antisemiti ideologiju antisemitizma sve vie vide kao nit oko

koje se moe ujediniti anti-komunistika i anti-kapitalistika Europa. Stoga, antisemitizam prestaje

biti samo stavom spram odreene manjine i postaje odreenim vrijednosnim sustavom kojim se

netko odreuje spram itavog politikog djelovanja. Sva drutvena ureenja osim autoritarnih i

totalitarnih nacionalistikih reima od strane antisemita su prikazana kao idovska, a takvu

interpretaciju prihvaaju i hrvatski antisemiti okupljeni oko najutjecajnih antisemitskih novina

Nezavisnost, Hrvatska straa i Mlada Hrvatska. Novine Hrvatski Narod koje se mogu smatrati i

neslubenim glasilom domovinskog ustakog pokreta takoer svoje politike poruke poinju sve

vie iskazivati kroz antisemitizam, uvidjevi da je on postao komunikacijskim sredstvom ekstremno

desnih pokreta u Europi.

Trea faza razvoja ustake ideologije spram antisemitizma koja zapoinje oko 1938. moe

se nazvati i periodom kristalizacije jasnog ustakog stava spram idova. Domovinska ustaka

organizacija sve se vie oslanja na antisemitske nacionalistike krugove koje nalazi meu

odreenim intelektualnim krugovima i meu radikalnom desniarskom mladei uglavnom

okupljenom oko sveuilita. Tako u odnosu na emigrantski dio ustaa u Italiji, domovinske ustae

postaju puno vie vezani za Trei Reich, odnosno ideologiju antisemitizma i rasizma. Meutim, te

se razlike izmeu domovinskih i emigrantskih ustaa sve vie smanjuju i ve 1940. godine moemo

govoriti o kristaliziranom i jedinstvenom stavu ustakog vodstva prema idovima. Sudei prema

61
izjavama i poslanicama Ante Pavelia iz 1940. i 1941. godine antisemitizam postaje temeljnim

dijelom ustake ideologije i propagande. On je jasno artikuliran s namjerom da se idovi odstrane iz

Hrvatske, a da se njihov kapital i imovina nacionaliziraju. Doseljednost ustakog pokreta po pitanju

antisemitskih stavova dokazala se samo nekoliko dana nakon to su ustake vlasti dole na vlast u

NDH, tokom travnja 1941., kada su prvi zakoni doneeni u NDH usmjereni upravo protiv idova.

injenica da je antisemitizam prihvaen i integriran u ustaku ideologije mnogo prije no to

su ustae dole na vlast u NDH posljedino nas dovodi do zakljuka da moramo odbaciti

interpretacije da se holokaust u NDH odvijao pod pritiskom ili kao usluga Nijemcima. Ustaki je

pokret imao neprijateljski stav prema idovima mnogo prije no to su Nijemci uope podrali

ustaki pokret. Stoga je teza koju su ponavljali ustaki emigranti nakon pada NDH da su idovi

ubijani iskljuivo zbog ili pod pritiskom Nijemaca jest neodriva s obzirom na izneene injenice na

stranicama ovog rada. Slinu liniju interpretacije oito su prihvatili i odreeni historiografski

krugovi u Hrvatskoj koji antisemitizmu u ustakom pokretu poklanjaju izrazito malo panje, upravo

pod pretpostavkom da su se zakoni i akcije protiv idova doneene kako bi se ugodilo Nijemcima

ili ilo u skladu s trenutnim politikim trendovima. Ta je tvrdnja samo djelomino tona, te iskazana

van konteksta povijesnog razvoja i evolucije predratne ustake ideologije zamagljuje pravu sliku o

njegovanju antisemitskih vrijednosti u ustakom pokretu.

62
 BIBLIOGRAFIJA
Primarni izvori

Protokoli sionskih mudraca, Tisak Hrvatskog dravnog tiskarskog zavoda, Zagreb 1942.

Bogdan, Ivo (ur.), Dr. Ante Paveli rieio je hrvatsko pitanje, Europa, Zagreb 1942.

Guberina, Ivo, Komunizam i Hrvatstvo, Tiskara Jadran, ibenik,1937.

Bauer, Ernest, Dananja Njemaka, Matica Hrvatska, Zagreb 1937.

Radi, Stjepan, O idovima, Kamnik 1938. (pretisak originalnog Radievog rada naslovljenog

idovstvo te prvi puta objavljenog 1906. godine)

Hitler, Adolf, Mein Kampf, Hurst and Blackett ltd., London, New York, Melbourne, 1939.

Novine

Mlada Hrvatska

Hrvatski Narod

Ustaa

idov

Memoari

Mokov, Ante, Pavelievo doba, Laus, Split 1999.

Rojnica, Ivo, Susreti i doivljaji, DoNeHa, Zagreb, 1994.

Kvaternik, Eugen Dido, Sjeanja i zapaanja: 1925-1945.: prilozi za hrvatsku povijest, Naklada

Starevi, Zagreb 1995.

Kvaternik, Slavko, Vojskovoa i politika - sjeanja Slavka Kvaternika, Golden marketing, Zagreb

1997.

Maek, Vladko, Memoari, Dom i svijet, Zagreb 2003.

63
 Sekundarni izvori

Aralica, Vieslav. Matica hrvatska u politikom ivotu Hrvatske 1935.-1945. u: asopis za

suvremenu povijest, Vol. 41 No. 2 (2009)

Bartulin, Nevenko. The Ideology of Nation and Race: The Croatian Ustasha Regime and its

Policies Toward Minorities in the Independent State of Croatia, 1941-1945. PhD diss., University

of South Wales, 2006.

Despot, Zvonimir. Tko je bio ustaki doglavnik Mijo Bzik. Posljednji puta pristupljeno 30.

kolovoza 2015. http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik-

1067

Dizdar, Zdravko ur. et al. Tko je tko u NDH Hrvatska u 1941.-1945. Zagreb: Minerva, 1997.

Goldstein, Ivo. (1997). Stjepan Radi i idovi u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Vol. 29,

No.1. 208-216.

Goldstein, Ivo. Holokaust u Zagrebu. Zagreb: Novi Lieber, 2001.

Goldstein, Ivo. Hrvatska 1918.-2008. Zagreb: EPH i Novi Liber, 2008.

Goldstein, Ivo. idovi u Zagrebu 1918-1941. Zagreb: Novi Liber, 2005.

Jareb, Mario. Ustako-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. Zagreb: Hrvatski institut

za povijest - kolska knjiga, 2006.

Katz, Jacob. From Prejudice to Destruction: Anti-Semitism, 1700-1933. Cambridge and London:

Harvard University Press, 1980.

Kraus, Ognjeg ur., Antisemitizam, Holokaust, antifaizam, idovska opina Zagreb, Zagreb 1996.

Krito, Jure. Hrvatski katoliki pokret 1903.-1945. Zagreb: Glas koncila i Hrvatski institut za

povijest, 2004.

64
Krizman, Bogdan. Ante Paveli i Ustae. Zagreb: Globus, 1983.

Matkovi, Hrvoje. Povijest Nezavisne Drave Hrvatske. Zagreb: Naklada Pavii, 1994.

Pauley, Bruce F. From Prejudice to Persecution. Chapel Hill & London: The University of North

Carolina Press, 1992.

Pavlakovi, Vjeran, The Battle for Spain is ours: Croatia and the Spanish Civil War, 1936-1939,

Srednja Europa, Zagreb 2014.

Pavlakovi, Vjeran. Radicalization at the University of Zagreb during the Spanish Civil War,

1936-1939. u: Historijski zbornik, Vol. 62. No. 2 (2011.): 489-510.

Pulzer, Peter. The Rise of Political Anti-Semitism in Germany and Austria. London: Peter Halber

Publishers, 1988.

Sadkovich, James J. Italija I Ustae 1927-1937. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga,

2010.

vob, Melita. idovi u Hrvatskoj - idovske zajednice, Zagreb: Izvori Zagreb, 2004.

Tko je tko u NDH. Hrvatska: 1941-1945. Zagreb: Minerva, 1997.

United States Holocaust Memorial Museum, German Jews During the Holocaust. Posljednji puta

pristupljeno 4. rujna 2015. http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005469

Volkov, Shulamit. Antisemitism as a Cultural Code: Reflection on the History and Historiography

of Antisemitism in Imperial Germany in Leo Beck Institute Yearbook (1978) 23 (1): 25-46.

Vulesica, Marija. How Antisemitic was the Political Catholicism in Croatia-Slavonia around

1900? in Quest. Issues in Contemporary Jewish History; Journal of Fundazione CDEC, issue 3,

July 2012. (Available at: http://www.quest-cdecjournal.it/focus.php?issue=3&id=301#d)

65