SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

TERORISTIČKI NAPAD- HANAU 2020.

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA TERORIZAM I POLITIČKO NASILJE

Student Mentor
Kenan Velagić prof. dr. Vlado
Azinović
Broj indeksa: 713
 Sarajevo, 2020. godina

Sadržaj

TERORIZAM – NJEGOVA POSEBNOST..............................................................................4

TERORISTIČKI NAPAD- HANAU.........................................................................................4
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA.............................................................................................5

2
UVOD

Zločin terorizma vuče korijene duboko iz historije. On u svom prvobitnom obliku nije bio
definisan na način da je to teroristički čin, zbog nedovoljno razvijenih zakona, sigurnosnih
studija, nauke općenito. Međutim, danas promatrajući određeni zločin koji se dogodio u
historiji, analizirajući njegove karakteristike, možemo uvidjeti da li se radilo o aktu
terorističkog čina. Kako je oblast nauke napredovala, sigurnosne studije su se uporedo
razvijale, tako je došlo i vrijeme kada je terorizam itekako dobro okarakterisan. Ali i pored
određenih karakteristika koje su sadržina terorističkog čina, postoje poteškoće pri
ocjenjivanju da li je neki zločin terorizam ili nije. Zašto je terorizam tehnika oblika ratovanja
koja je sve češće prisutna ? Postoji mnogo razloga. 21. stoljeće obilježeno je unipolarizmom,
koji se jasno očituje kroz vojnu, ekonomsku, političku i svaku drugu moć Sjedinjenih
Američkih Država. Čak i u tom unipolarnom sistemu postoje uvijek državni subjekti koji
pokušavaju stići, pa i prestići hegemona u geopolitičkoj vladavini. Stoga vidimo na seni
prisutne moći koje iskazuje Rusija, Kina, Japan, Velika Britanija, Francuska, Turska i još
poneka država. Geopolitički gledano, to nije sve. To je sve popraćeno interesovanjem slabih
država za međunarodnu scenu. Nekada zbog potencijala za razvitak države u zdravom
pravcu, nekada zbog međunarodne scene koja će im poslužiti za određene kriminalne
aktivnosti, zavisi. Kada hegemon ili popratni hegemoni pokušaju na bilo koji način iskazati
moć nad slabim državama, slabe države nemaju kapacitete koji bi mogli odgovoriti na takvu
moć. Tada se itekako isplati terorizam, nažalost. Terorist sa malo sredstava, sa minimalnim
resursima, može terorističkim činom uzdrmati politički vrh i najvećih država u svijetu.
Problem ove tehnike ratovanja je u tome da nasilje nije direktno izvršeno nad političkim
neprijateljem, nego se poruka šalje političkom vrhu nasiljem nad civilma u većini slučajeva.
To naravno nije jedini razlog posezanja za terorizmom. Svako nezadovoljstvo može biti
iskazano preko terorističkog čina. U posljednje vrijeme događaju se teroristički činovi u
kojima se u većini slučajeva uzrok vidi ksenofobija. Postoje određene ideologije koje svakog
stranca vide kao prijetnju, svakog drugačijeg vide kao prijetnju te na taj način vrbuju osobe u
terorističke organizacije. Migrantske krize su dobile globalni odjek, stoga je u posljednje
vrijeme terorizam dobio na intezitetu i ima globalni odjek.

3
TERORIZAM – NJEGOVA POSEBNOST

Važno je na samome početku navesti, jednu od mnogobrojnih definicija terorizma da bi se na

osnovu toga mogle izvlačiti teze, koje će poslužiti kao analiza karakterističnosti terorizma.
Profesor Izet Beridan u knjizi Leksikon sigurnosti 2001. navodi da je Terorizam
“organizirana i sistematska primjena nasilja sa namjerom da se, izazivanjem straha i lične
nesigurnosti građana, naruši autoritet države ili ostvare neki od političkih ciljeva. Kao
sredstvo političke borbe zabranjen je od međunarodne zajednice. Državni teror je jedan od
načina vođenja specijalnog rata jedne države protiv druge. Republika Srbija i Crna Gora
služile su se ovom vrstom terora i prije otvorene agresije na našu zemlju, a njegovi metodi i
sredstva obilato su od agresora korišćeni i u agresiji protiv naše zemlje. Suvremeni teror
može biti međunarodni i unutrašnji. Metodi terora su različiti: ubacivanje diverzanata na
teritoriju suverenih država radi ubojstava i drugih zločina do otmica aviona, otmica, ucjene ili
ubojstava političkih i dr. istaknutih ličnosti itd.” (Leksikon sigurnosti, Izet Beridan 2001).
Terorizam odlikuju tri važne karakteristike, a to je sredstvo izvršenja je nasilje, usmjereno
najčešće prema civilma, radi postizanja političkog cilja kao krajnjeg cilja. Nije oblik
masovnog nasilja, najčešće je usmjeren prema malim grupama ali je neselektivnost njegova
osnovna osobina. Opasnosti koje prethode izvršenju terorističkog čina jest nezadovoljan
pojedinac iz raznovrsnih razloga, društvo ili njegovo okruženje koje će ga podržati u svakoj
namjeri vođenom nezadovoljstvom te ideologija koja je ponekad i glavni pokretač nasilja,
ujedno i legitimitator nasilja. Terorizam je sistematičan, namjeran i dugotrajan.

TERORISTIČKI NAPAD- HANAU

Hanau je grad u Njemačkoj, nalazi se 25 kilometara istočno od Frankfurta i broji oko 98

hiljada stanovnika. 19. februara 2020. godine. ovaj grad će obilježiti neizmjerno strašno
nasilje, koje će odjeknuti svim svjetskim medijima. Na taj dan izvršen je zločin, ubistvo 11
civila uključujući i samoubistvo počinitelja. 43-godišnji njemački državljanin Tobias Rathjen
je identificiran kao počinioc. Zločin se dogodio u lokalnim nargila barovima, gdje je iz
vatrenog oružja počinioc pucao te smrtno ranio civile koji su se zadesili na navedenom

4
mjestu. Kako nam mediji prenose, većina žrtava je turskog porijekla. Nakon čega je počinioc
usmrtio svoju majku, zatim počinio samoubistvo. Federalni tužioc ovaj tragični događaj
tretirao je kao teroristički napad - motiviran mržnjom prema strancima, a vlasti navode da
dokazi potvrđuju da je napadač bio krajnje desni ekstremist. Ono što je sigurno zločin
posjeduje one najbitnije karakteristike terorističkog čina koje smo ranije naveli. Ubijeni su
civili koji su skoro uvijek meta teroriste, upotrijebljeno je nasilje tačnije upotreba vatrenog
oružja, još jedna karakteristika nam preostaje, a to je cilj, i njegova političnost. Motiv je već
naveden u izjavama određenih nadležnih službenika koje su dali u medijima, naveli su da se
radi o ksenofobiji. Mržnja prema strancima, tačnije strah od stranaca. S obzirom da se radi o
Njemačkoj. Događaj je odmah vraćao u historiju i korijene Njemačke države. A to je period
Adolfa Hitlera. Njemačka je ganuta ovim događajem, znajući da je kroz historiju mnogo
nedužnih ljudi stradalo upravo iz istog motiva. Taj motiv je obilježio najkrvaviji dio historije
Njemačke. Upravo na ovome slučaju možemo uvidjeti i terorizam iz aspekta novog načina
ratovanja protiv nekoga ili nečega. Svačiji život je mnogo vrijedan, međutim ovoga puta
ubijeno je daleko manje osoba u odnosu na zločine Hitlerove Njemačke, međutim poslana je
ili jednaka ili možda čak veća poruka političkom vrhu. Prema saznanjima o počiniocu i
motivu zločina, može se reći njemački čistokrvni narod je onaj koji je dobro došao, međutim
svako ko je došao sa strane a pogotovo iz azijskog dijela, nije dobro došao, i čak manje
vrijedi nego jedan Njemac. To oslikava politički cilj ovog terorističkog čina. Ono što je važno
napomenuti, iako napadač nije pripadao niti jednoj terorističkoj organizaciji ipak su se
utvrdile veze kako mediji saznaju sa određenim obavještajnim agencijama, koje itekako znaju
biti uključene u terorističke aktivnosti. To je čak nova pogonska snaga terorizma,
obavještajne agencije koje rade u korist terorizma onemogućavaju ulazak u trag teroristima i
prevenciju ovakvih zločina.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Terorizam iz godine u godinu dobija novi oblik. Svaki naredni oblik je modificiran i
unaprijeđen oblik nasilja na kakav većina država nije dovoljno spremna da odgovori. To je
ono što postaje još veća opasnost za društvo. Globalno društvo teži ka razvitku tehnološkom,
informatičkom, vojnom i svakom drugom. Nažalost, terorističke organizacije to veoma vješto
koriste u svoje zločinačke svrhe. Pored unaprijeđenja sigurnosnih službi koje djeluju u okviru
protuterorističkih aktivnosti, veoma bitno je da prevencija počne od samog polaska svake

5
osobe u osnovnu školu, pa čak i posvećujući pažnju kućnom odgoju. Zašto ? Terorizam može
imati sve potrebne faktore i karakteristike, međutim ideologija ili određeno uvjerenje je
njegov fitilj, njegov pokretač. Poboljšanim odgojem i obrazovanjem, može se mnogo toga
uraditi na preveniranju navedenih aktivnosti.

LITERATURA

 Izet Beridan, “Leksikon sigurnosti” ; Sarajevo 2001.godina

Internet izvori:

 http://ba.n1info.com/Svijet/a411330/Njemacke-vlasti-ce-slucaj-u-Hanau-tretirati-kao-
moguci-teroristicki-napad.html (Vrijeme posjete: 23.05.2020. – 10:00 h)
 https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-pokolju-u-njemackoj-ubijen-i-muskarac-porijeklom-
iz-bih/200220074 (Vrijeme posjete: 23.05.2020. – 10:30 h)
 https://www.dw.com/bs/hanau-teroristi-i-teorije-zavjere/a-52475147 (Vrijeme
posjete: 24.05.2020. – 14:00 h )
 https://vijesti.hrt.hr/584016/napadac-osumnjicen-za-ubojstva-u-hanau-pronaen-mrtav
(Vrijeme posjete: 26.05.2020. – 21:45 h )

Napomena:

Za izradu seminarskog rada korišten materijal u obliku prezentacija, koji je ujedno i materijal
za internu upotrebu nastavnog rada iz predmeta “Terorizam i političko nasilje”.