Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

Sociologija kriminala i devijantnosti

Filip iek
3.g. Sociologije
cicek.bog@gmail.com
TERORIZAM

Zagreb,listopad 2008.

Uvod
Nakon Olimpijskih igara u Munchenu 1972. Godine i zvjerstva kojeg su
poinili pripadnici teroristike skupine Black September (Crni Rujan)
terorizam je postao tema oko koje se praina nije slegla do danas.
N a p r o t i v,s m a t r a m k a k o j e t e r o r i z a m t e k u o v o v r i j e m e g l o b a l n i h
politikih igara tema koja zasluuje daleko vie od gomile znanstvenih i
kvazi-znanstvenih izvora s kojima sam se imao prilike susresti tokom
odabira literature za ovaj rad.
Drim kako je to nadasve teka tema,jer je terorizam tajna djelatnost po
svojoj prirodi,pa ju je zbog toga teko istraiti.
Na pitanje to je to terorizam? jo uvijek meunarodno prihvaenog
odgovora nema,dok se istovremeno oekuje meunarodna suradnja na
tom planu.1 O definiciji terorizma govori se u prvom poglavlju.
Svima su nam, vjerujem, poznati udovini rezultati teroristikog
djelovanja, konkretno pogibija nevinih. Meutim to ipak nije jedini
rezultat.
U treem poglavlju bavit u se uzrocima terorizma, uz kratko
objanjenje odreene ideologije za koje se vee odreeni tip terorizma.
Na koji nain terorizam djeluje i ka emu tei bit e reeno u etvrtom
poglavlju kojim objanjavam strategije terorizma. Peto poglavlje osvre
se na djelovanje teroristikih skupina, dok u estom poglavlju nastojim
prikazati budue prijetnje s tehnologijama i taktikama, s naroitim
1

Meutim, globalnim akterima meunarodna suradnja na drugim poljima (u smislu

globalne ekonomije koja rezultira multinacionalnim korporacijama, svjetskom
bankom i MMF-om, koji pak za posljedicu imaju injenicu da 10% svjetskog
puanstva dri 90% svjetskog bogatstva. Samo zato to svaki dan imamo topli
obrok i dovoljno osnovnih potreptina inimo elitu od 8% svjetskog stanovnitva.)
ne predstavlja problem. No to nitko niti ne spominje kao oblik terorizma, ve kao
napredak i razvoj.

naglaskom na nuklearnom terorizmu.

Mislim kako je terorizam jedan od najaktualnijih problema dananjice
jer se namee kao direktna prijetnja pokuaju ostvarivanja mirnodopskih
uvjeta ivota iako se ponekad ini da su oni putem njega ostvarivi 2.
Ter o r i z a m j e n e p r i h v a t l j i v u m o d e r n i m d r u t v i m a , i a k o p o s t o j e t e z e o
t o m e d a g a m o d e r n a d r u t v a s a m a i p r o i z v o d e . Tak a v j e i m o j s t a v
prema terorizmu, to u nastojati obrazloiti kroz odreene dijelove
ovoga lanka.

Odmah osjeam potrebu da se ogradim. Naime mirnodopske uvjete ivota jo

uvijek nemamo, te ne mislim da su oni ostvarivi niti terorizmom niti bilo kojim
drugim oblikom represije, zajedno s oblicima drutvene organizacije. Naime drim
da je tome tako jer jo uvijek demokracija kao sadanji tip drutvenog ureenja
polae pravo na otimanje odreenog dijela slobode (zakoni) zbog mira u kui.
Ovo to danas imamo nazvat u krnjim mirnodopskim uvjetima jer se strahote
poput ubojstva, ratova, otmica, silovanja itd. Upravo zato govorim o pokuaju
ostvarivanja mirnodopskih uvjeta.

1.0.

Ter o r i z a m i M o r a l

Harmon (2002) govori kako terorizam nikako i nikada ne moe biti

moralan,dok ipak opravdava amerike preventivne ratove koji nisu
nita drugo doli zamjena jednog,teroristikog reima,onim amerikim
koji je isto tako temeljen na sili i zbog kojeg su isto tako stradavali
nevini. Meutim o tome e vie biti u poglavlju o dravnom terorizmu.
Obzirom na tu kontradikciju kod Harmona mislim da je nuno dokazati
prvo to je to terorizam da bi ga uspjeno stavljali u bilo kakve okvire
moralnosti ili nemoralnosti.
Iako Ninian Stephen (2004.) isto tako kae kako terorizam nikada ne
moe biti moralan,drim vrlo bitnim detaljnije razraditi tu temu.

1.1. Definicija terorizma

Upravo u nesuglasnosti oko toga to je to terorizam a jo vie u
nesuglasnosti oko toga to on nije,Stephen vidi glavni problem.
Naime,on smatra kako svijet za uspjenu borbu protiv terorizma mora
prvo formirati definiciju terorizma a kasnije i neke ope prihvaene
z a k o n e k a o t o s u n p r. e n e v s k e k o n v e n c i j e u s l u a j u r a t a . D o k t e
suglasnosti nema,misli Stephen,postojat e drave utoita za teroriste
koje e omoguavati lake operacije.
Obzirom da te definicije nema,Stephen govori kako se onda ne moe
procijeniti tko je terorist a tko borac za slobodu,te to postaje podlono
subjektivnoj procjeni.
Stephen (2004)navodi 3 kriterija prema kojima bi se moglo procijeniti
to je terorizam a to ne: Priroda nasilnog djela,motiv njegovog

izvrenja te identitet rtava. Isto tako navodi bespomonost rtava ali je

dosta teko odrediti tko je stvarno bespomoan a tko nije.
Coady je s definiranjem terorizma otiao korak dalje. Navodi ih
nekoliko no ja sam zbog raznih ograniavajuih faktora odabrao ove:
Ter o r i z a m j e u p o t r e b a i l i p r i j e t n j a u p o t r e b o m s i l e , p l a n i r a n a d a d o v e d e
do politike promjene (Brian Jenkins)
Ter o r i z a m z n a i n e l e g i t i m n u u p o t r e b u s i l e z a p o s t i z a n j e p o l i t i k o g
c i l j a , p r i e m u s u e m t a n e d u n i l j u d i ( Wal t e r L a q u e u r,T h e A g e o f
Ter r or i s m )
Ter o r i z a m j e n e z a k o n i t a u p o t r e b a s i l e i l i n a s i l j a n a d o s o b a m a i l i
vlasnitvom,kako bi se zastraila ili na neto prinudila vlast,civilno
stanovnitvo ili neki njihov segment radi postizanja politikih ili
socijalnih ciljeva (Definicija FBI-a)
Prva definicija je nedovoljna jer to ukljuuje i svaki rat,a
t e r o r i z a m i r a t n i j e i s t a s t v a r. O s t a l e d v i j e u k l j u u j u p o j m o v e
nelegitiman i nezakonit. Otpor koji su antinacisti u njemakoj
pruali hitleru je bio nelegitiman ali je bio opravdan. Dakle postavlja se
pitanje koji se i iji zakoni ovdje kre.
Coady (2004.) iznosi svoju definiciju terorizma i kae kako je terorizam
organizirana upotreba nasilja ija su meta oni koji ne sudjeluju u borbi
( n e v i n i u j e d n o m p o s e b n o m s m i s l u ) , i t o u p o l i t i k e s v r h e ( C o a d y,T.
2004:27)
Meutim Coady isto tako istie kako vlade ne samo da mogu,nego i rade
to,da koriste taktiku napada na nevine.
Ter o r i z a m j e e k s p r e s i v a n i s i m b o l i a n . I p a k e k s p r e s i v n o s t n e u k l j u u j e

nuno usmjerenost prema nekom cilju. Posebno je pitanje jesu li ti

ciljevi potpuno realistini? Koliko god se mi trudili, misli pisac, ne
moemo a da ne vidimo uzaludnost tih akcija 3.
R o b e r t You n g t e r o r i s t i k e a k c i j e d e f i n i r a k a o p o l i t i k e a k c i j e k o j e
u k l j u u j u u p o t r e b u n a s i l j a i l i p r i j e t n j u u p o t r e b e n a s i l j a . ( You n g ,
2004:44)
U naelu nasilje moe imati fiziki oblik,ali i psihiki.
Harmon dilemu definiranja,barem za potrebe njegove knjige,rjeava
tako da iznosi definiciju terorizma koju su predloili analitiari 1979. i
koja se njemu ini jo uvijek najprihvatljivija.
D e f i n i c i j a j e s l j e d e a : Ter o r i z a m j e n a m j e r n o I s u s t a v n o
ubijanje,sakaenje i ugroavanje nevinih kako bi se u njih utjerao strah
radi neke politike svrhe (Harmon 2002.:19)
No,iako svaki terorizam ima politiku svrhu,treba ga svakako
razlikovati tehniki i moralno- od raznih oblika graanskog neposluha
to su isto tako politike pojave . Harmon kae kako se terorizam od rata
razlikuje po svojem cilju. Rat je zakonit,ali nisu i ratni zloini. Mnogi
se oblici vojnoga nasilja mogu opravdati ali ne i terorizam jer je on
oblik politike izopaenosti koji je na alost postao naa svakodnevica.
M i s l i m k a k o g l a v n i p r o b l e m l e i u t z v. M i / O n i p o d j e l i . J e d n i s u
teroristi,drugi su borci za slobodu. Nema nekog ope prihvaenog
moralnog zakona,koji bi se temeljio na prihvaenoj definiciji.
M e u t i m , p i u i o v a j s e m i n a r,o s t a j e n e o d g o v o r e n o p i t a n j e t o j e s
3

Ovdje se,vjerujem,ne misli na dravni terorizam,jer on ni u kom sluaju nije

uzaludan ako smo svjesni injenice da s jednim ratom drava moe itekako
profitirati.Ako ve ne sama drava,mogu sigurno moni pojedinci.
Isto tako ne mogu a da ne primjetim kako IRA- ine akcije nisu bile uzaludne, jer se
do odreenog kompromisa ipak dolo.

nekim moralnim naelom o neubijanju nevinih? Smatram da nam za to

ne treba prihvaena definicija terorizma,nego prihvaena definicija
dobra.

2.0.

Politike terorizm a uzroci

Usprkos latentnom opravdavanju amerikoga igranja svjetskih

policajaca Harmon je mnogo stvari o terorizmu iznio vrlo jasno i to

potkrijepio brojnim primjerima,sto po mom miljenju njegovu knjigu
Ter o r i z a m d a n a s i n i i z n i m n o p r a k t i n o m i v j e r o d o s t o j n o m .
Harmon dri kako teror nije sam sebi cilj ,nego sredstvo politike moi
i nain da se politika mo zadri (Harmon 2002.:13) 4.
Strah,materijalna teta po ivot i imovinu i ostale negativne emocije
koje proimaju politiki i drutveni poredak imaju namjeru promicati
neku politiku svrhu bez obzira na to je li ona
kratkorona,dugorona,ograniena ili neograniena.
Harmon navodi definiciju pobunjenika te kae kako su pobunjenici
organizacije sa irokom bazom koje trae revolucionarnu mo javnim
ili prikrivenim sredstvima (Harmon 2002.:15)
Isto tako,definira Gerilce kao organizacije koje napadaju vojne ciljeve
nekonvencionalnim sredstvima.
Harmon prouava najvie suvremeni terorizam te tvrdi kako on otkriva
neke nove trendove i opasnosti kao to su manja oruja s veom moi
unitavanja,kemijsko oruje itd
Dri kako terorizam ima uinka,barem onoliko koliko je potrebno da se
4

Obz irom da Harmon opravdav a Amerike preventivne ratove njegov citat je

kontradikcija koja nije nimalo beznaajna.

odri na ivotu. Ipak misli kako terorizam nije sulud te kae kako je on
badarenje nasilja i straha radi politikoga uinka! (Harmon
2002.:16)
Ako je svrha terorizma obavezno politika,onda Harmon dri kako je
vrlo vano analizirati ciljeve koji nadahnjuju takve akcije ratobornih
ljudi modernoga doba.
Ninian Stephen (2004) nam govori kako terorizam uspijeva najbolje u
otvorenim i pluralistikim,novonastalim demokracijama,mnogo vie
n e g o u t o t a l i t a r n i m r e i m i m a . Va a n i m b e n i k z a d j e l o v a n j e t e r o r i s t e u
o t v o r e n o m d r u t v u j e s l o b o d a m e d i j a . To j e , a u t o r g o v o r i , z b o g
teroristike tatine i njihove visoke politike koja zahtjeva medijsku
pozornost usmjerenu prema njihovim djelima jer se putem medija stvara
strah to je njihov glavni cilj i put do udovoljavanja njihovim
zahtjevima.5

2.1.

Ciljevi

2 . 1 . 1 . An a r h i z a m
Anarhisti se smatraju najiima od svih terorista jer njihova ideja
najvie odskae od svih ostalih,a sastoji se od od obveze da se dravna
vlast uniti zbog sna o politikoj slobodi. Smatraju kako se jedino
5

Ova misao, racionalno gledano, samo donekle moe imati smisla. Naime isto
sumnjam da teroristi tee medijskoj pozornosti zbog svoje tatine (jer je onda
tajnost te organizacije uvelike naruena), ve rizik izlaenja u medije prihvaaju
zbog ostvarivanja svojih ciljeva. Smatram to njihovim oblikom marketinga, nikako
ih ne smatram slugama vlastite tatine.

revolucijom stvari mogu promijeniti, ne prihvaaju opeprihvaenu

kulturu, vrijednosti i drutveni poredak.
Anarhizam moe biti mjeavina visokih ideala i oite skolnonosti prema
nasilju,kao i mjeavina politikih ideala,koji su poprilicno nejasni,sa
t z v. S r o d n i m p o l i t i k i m i d e a l i m a k a o t o j e k o m u n i z a m i l i e k o l o k a
obrana.

2.1.2. Komunizam
Kako navodi Harmon (2002) komunizam dijeli neke vane znaajke s
anarhizmom. Oboje su protiv utvrenoga poretka,protugraanski i
protukapitalistiki. Oba se opiru reformiranju sustava jer reformiranje u
iskvarenom sustavu moe produljiti njihov vijek.
Oboje imaju jo jedno vano obiljeje: oba su milenijska, sa svojim
obeanjima o ljudskoj srei u buduem svijetu bez stega vlade u bilo
k o j e m o b l i k u . Al i , t u p o i n j u r a z l i k e . An a r h i z a m n i p o t o n e d i j e l i t u
komunistiku odrednicu prema dugotrajnoj fazi vlasti u kojoj se doputa
i oekuje najstroa mogua vlast. Dakle,ono to se u marksistikom
SSSR-u i Kini,te Kubi nazivao dravni socijalizam, koji se smatrao
bitnom ali prijelaznom fazom u nunom procesu povijesne promjene
oblika drutvenog ureenja.
Lenjin je bio daleko manje strpljiv od Marxa po pitanju direktnog
djelovanja i ope uporabe straha pa je rekao kako pojedinani napad
neovisan od bilo koje vojske moe biti koristan u ratobornoj politici
kada mjesne revolucionarne organizacije nisu dovoljno jake.

2.1.3. Neofaizam
Pisac misli kako Nacizam kada ga se pravilno shvati ima mnogo toga
zajednikog s komunizmom,najprije to je revolucija s ciljem svrgavanja
poretka i zamjena totalitarizmom .
Faisti su bili revolucionari koji su prezirali parlamentarizam a eljeli
iskoristiti mo tiska,a ne da bude Slobodan kako bi radio razdore meu
graanima. Nazivali su se nacionalnim socijalistima iz jasnog razloga
to su vjerovali kako drava mora usmjeravati ekonomiju,a ne da bude
slobodna.
Harmon istie jednu vrlo zanimljivu karakteristiku tako orijentiranih
skupina a ta je da u njima prevladavaju mukarci. Oni slabo vjeruju u
internacionalizam,jer ga smatraju neloginim.

2.1.4. Nacionalni separatizam

Meu separatistima Harmon uoava razliku od onih koji su rasistiki
naklonjeni svojoj skupini i spremni su ii do kraja u svojim nasilnim
metodama ostvarivanja ciljeva,do onih koji uope nisu rasisti.
Pisac misli kako se nacionalni separatistiki teroristi ne moraju nuno
oslanjati na vlastitu vrstu diktature u fazi razaranja,iako esto to moe
biti sluaj. Misli kako tehnike koje koriste za osvajanje vlasti mogu
esto pretkazati kakve e tehnike koristiti za njezino odravanje i
provoenje
Harmon vidi kako raspadi nekih drava (Jugoslavija,ehoslovaka 6)
dovodi u pitanje nacionalni identitet i samim time potie zamisao o
6

Mislim kako je eka danas drava s mnogo boljim standardom od bilo koje
zemlje bive Jugoslavije, tako da stvarno ne razumijem zbog ega to Harmon
napominje kao pravilo.

10

nacionalnoj neovisnosti sto je u svakom sluaju plodno tlo za

nacionalno separatistiki karakter terorizma. Kae kako se to dogaa u
malim skupinama koje mogu uspjeti u svojoj borbi ali na kraju stvaraju
drave nesposobne za ivot 7.

2.1.5. Religija
Iako je religija inae izvor topline,nade,ivota i vrline,uz nju se veu
s t r a s t i t o l i k o j a k e d a p o n e k a d m o g u v o d i t i u n a s i l j e . To j e s l u a j
naroito ondje gdje se svjetovna i duhovna stvarnost smatraju
neodvojivima.
H a r m o n m i s l i k a k o u r e g i j a m a S j e v e r n e Af r i k e i S r e d n j e g a i s t o k a m o e
doi upravo do toga da vjerovanje pobudi nove pobune. One e esto
upotrebljavati terorizam,kao i druge metode,jer apokaliptika narav
vjerskoga ekstremizma tei ostaviti po strani ograde o pojedinanoj
patnji i staviti u prednji plan vie dobro.
Meutim mislim kako religijski terorizam ima jo jednu negativnu
stranu a ta je da on ocrnjuje religiju po sebi, to moe voditi veem zlu.

2.1.6. Prodravni terorizam

Svrha ovoga oblika terorizma je odravanje moi drave bez obzira na
ideologiju- ili sauvati interese ili povlastice koje uivaju odreene
skupine. On najee ukljuuje ilegalno,tajno nasilje protiv
revolucionara koji pokuavaju promijeniti odnose moi i potkopati
dravu. Obzirom da te grupe nastoje omoguiti i osigurati politiki
7

U ovome se slaem s Harmonom. No nije li svaka drava nakon iscrpljujueg rata

nesposobna za ivot? Ne znam ima li to veze s terorizmom ili ratom koji
iscrpljuje po sebi. Kuba je, primjerice, suprotan sluaj.

11

status quo,ima logike da bi se te grupe mogle okomiti i na mone

reformatore,ne samo na revolucionare iako to Harmon ne navodi.
K a o p r i m j e r H a r m o n n a v o d i u b i j a n j e t e r o r i s t a E TA- e k o j e s u
organizirali neki lanovi vlade. panjolska je policija osnovala GAL
( G r u p o s An t i t e r r o r i s t s d e L i b e r a c i o n ) k o j e s u d j e l o v a l e t a j n o i l i p o d
lanim imenima i uz pomo plaenika raznih nacionalnosti. Udarni
eskadroni GALa ubili su 27 osoba a neke od njih su bile nedune i nisu
b i l e p o v e z a n e s E TA- o m .
to se tie dravnog terorizma,iako kontroverzan,uzet u za autoritet
Noama Chomskoga.
On najprije govori o tome kako je amerika vojna pomo povezana s
poboljavanjem uvjeta za strane ulagae. Meutim postoji jo jedna
korelacija a to je amerika pomo i krenje ljudskih prava. Chomsky
tvrdi kako Ameriki interes nije krenje ljudskih prava,to je samo
prirodna posljedica. Njih zanima kako e preko toga postii svoje
ciljeve. (Chomsky 2003.:41)
Kako bih ipak slikovitije predoio iznijeti citat slijedi jedan primjeri
koji je u svojoj knjizi naveo Chomsky a to je primjer Nikaragwe. SAD
j e n a p a o a N i k a r a g w a n i j e i m a l a s r e d s t v a z a p r o v o e n j e t e r o r a . Taj
napad bio je vrlo ozbiljan a doveo je do smrti desetina tisua ljudi,a
zemlja je gotovo potpuno unitena i danas je to druga na ljestvici
najsiromanijih zemalja june hemisfere kojoj se oporavak ne predvia
skoro. Kako je napad izvren na dravu a ne samo na njezine
graane,Nikaragwa se obratila Svjetskom sudu koji je optuio SAD zbog
n e z a k o n i t e u p o r a b e s i l e i z b o g k r e n j a l j u d s k i h p r e g o v o r a . Am e r i k a

12

vlada je pozvana na prekid zloina i plaanje tete.Odgovor je stigao u

obliku pojaanih napada uz podrku obiju glavnih stranaka. Po prvi puta
s u i z d a n e n a r e d b e z a n a p a d n a t z v. M e k e m e t e k a o t o s u
b o l n i c e , p o l j o p r i v r e d n e z a d r u g e i t d . To s e n a s t a v i l o s v e d o k n i j e n a r o d
g l a s o v a o z a a m e r i k o g k a n d i d a t a . Tad a , 1 9 9 0 . Ter o r j e k o n a n o p r e s t a o .
Chomsky istie podudarnost istih ljudi koji su sudjelovali u prvom ratu
protiv terorizma i koji sudjeluju u ovom. Donald Rumsfeld upravlja
sadanjom vojnom komponentom toga rata,a nekada je bio Reaganov
specijalni izaslanik za bliski istok u operacijama kao to je bila ova u
Nikaragwi.Diplomatski dio sadanjih akcija vodi John Negroponte,
ambasador Un-a. U ona vremena bio je ameriki ambasador u
Hondurasu,bazi za amerike teroristike operacije u toj regiji,zaduen
za pripremu i nadzor rata u Nikaragwi.Radi se o istim ljudima,istim
i n s t i t u c i j a m a , i s t o j p o l i t i c i . Ak o r a z m i l j a m o o i s h o d u d r u g e f a z e
sadanjeg rata protiv terorizma, moemo oekivati i iste rezultate.
(Chomsky 2003.:48)
Chomsky misli kako dravni terorizam moe biti ideoloke naravi.
Nakon to sam ovim primjerima pokazao kako dravni terorizam ne
samo moe biti, nego i jest esto upotrebljavano sredstvo SAD-a, bavit
u se apsurdom preventivnih ratova.

2.1.6.1. Preventivni ratovi ili terorizam?

Kao to se jasno vidi na primjeru Nikaragwe ali i na primjerima Iraka i
Afganistana, SAD ve neko vrijeme vodi politiku preventivnog

13

ratovanja u kojima ginu nevini, prozvani kolateralna teta.

Igor Primorac (2004) generalizirano govori o takvom obliku apsurda te

misli da kad tko primjeti kako vojska ili slube sigurnosti ine isto
ono to se, kada su poinitelji pobunjenici, bez iznimke prikazuje i
osuuje kao terorizam, gotovo uvijek mu odgovaraju da su to djela
izvrena i ime drave, u slubi legitimnih dravnih ciljeva (Primorac
2004:57), no kada je pak rije o pobunjenicima u inozemstvu koje naa
drava podrava ili ak pomae, njih ne zovemo teroristima nego
gerilcima ili borcima za slobodu (Primorac 2004:58).
Dravni je terorizam mnogo tajnija djelatnost od onog nedravnog,
misli Primorac (2004), to ga ini teim za otkriti. Jer drava e zbog
moralnih naela koja mora proklamirati 9 tajiti i poricati svoju
u m i j e a n o s t u n e m o r a l n e r a d n j e . Ak o j e p a k n j i h o v a k r i v i c a o i t a ,
nastojat e to predstaviti kao legitimno sredstvo ratovanja.
Dakle, apsurd je jasan. Kada netko ubije amerike civile kao primarnu
metu, on je terorist. Kada netko pod krinkom rata protiv terorizma ubije
nepoznat broj afganistanskih civila kao kolateralnu tetu to je borba
za slobodu.
Chomsky (2004) je ak napravio tipologiju karakteristika koje meta
preventivnog rata mora imati:
1. Mora biti praktiki bez izgleda da se obrani
2. Mora biti dovoljno vana da opravda uloeni trud 10

Ovdje se savreno moe primijeniti moja ranija misao o Mi/Oni podjeli. Jedni su
borci za slobodu (mediji tako predstavljaju SAD) a drugi su teroristi (Hezbollah,
Al-Quaida)
9
Ve i n a j e d r a v a p o t p i s n i c a e n e v s k i h k o n v e n c i j a
10
Nafta, rude, plodno tlo itd.

14

3. Mora postojati nain na koji ju je mogue prikazati kao izvor

krajnjega zla i neposrednu prijetnju naem opstanku (Chomsky
2004:25)
I z s a m e t i p o l o g i j e j a s n o j e k a k o s u Af g a n i s t a n i I r a k b i l i s a v r e n i
kandidati11. Etiketirati sve pripadnike jedne zemlje kao teroriste
(Afganistan) apsurd je sam po sebi i to toliki da zasluuje jo
minimalno jedan lanak.

3.0.

Strategije

Harmon pie kako je strategija promiljena primjena sredstava da se

p o s t i g n u o d r e e n i c i l j e v i ( H a r m o n 2 0 0 2 . : 6 0 ) . Ter o r i z a m t o s v a k a k o
moe biti puno prije nego li sluajni dogaaj. Obzirom da je terorizam
strategija,on moe biti koriten za razne ciljeve istovremeno. Da se
prestravi javnost,onemogui politiara,dobije novac itd.
Za razliku od vojske, djelovanje terorista iskljuivo je usmjereno prema
nevinima. Njegova je bit u proraunatoj uporabi nasilja kako bi se
stvorila panika u veem dijelu stanovnitva.
Svaki strateg,pa i teroristiki mora postaviti pitanje: koje je poeljno
konano stanje?.Naravno,tu je lepeza vrlo iroka.
Tri vrste napora koje imaju nacionalne i strateke posljedice su
p o l i t i k a , e k o n o m s k a i v o j n a . Taj j e p o r e d a k v a a n j e r m n o g i t e r o r i s t i
pokuavaju izbjei sukob s vojnim osobljem,dok svi trae ekonomske
ciljeve u svojim kampanjama,te svi ele politike dobitke na tetu

11

Dodue Iraku je bio problem toka 3 no to nikada niti nije rijeeno jer oruje za
masovno unitenje nikada nije pronaeno

15

postojeeg reima. Nevini su dakle samo sredstvo, lepeza ciljeva je

monstruozno iroka.

3.1.

Politike strategije

Politike strategije mogu nastojati oslabiti ili unititi politiku

mo,neke ak imaju namjeru i pruiti politiku potporu;neke oboje.
Ter o r i z a m p o n a j p r i j e i m a n a m j e r u u n i t i t i o s j e a j d r u t v e n o g a i
politikoga mira u zemlji. Harmon povlai paralelu s uenjima Sun Tzua
(2007.) u njegovom djelu Umijee ratovanja u kojem Sun Tzu kae
kako je nered u neprijateljskim redovima vaan imbenik do pobjede.
Ter o r i s t i i s t o t a k o k o r i s t e s v o j a u m i j e a k a k o b i z b u n i l i i l i
dezorijentirali neprijatelja,ma tko on bio. Ovdje Harmon istie taktiku
otimanja civilnih zrakoplova kao jednu od onih koja je najvie uasnula
javnost. Nakon to su protuteroristike snage poele djelovati sve
uspjenije na tom podruju,teroristi su poeli postavljati bombe u
avione i tako prouzrokovali ogromne gubitke i strah svih ljudi koji su
k o r i s t i l i z r a n i p r o m e t . Ter o r i z a m , m i s l i H a r m o n ( 2 0 0 2 ) , i r i a n a r h i j u 1 2
u svrhu ozloglaavanja vlade. Njihova djelovanja imaju viestruke
taktike ciljeve. Ona ometaju vladin rad,odvraaju one koji bi sluili na
vlasti,mogu zakoiti raspodjelu dobara i usluga itd. Svaki uspjean
napad opomena je kako vlada nije sposobna djelovati,pa ak ni sama
sebe braniti protiv manjine. Isto tako neka drava da bi odrala svoj
12

Obzirom da je anarhija poprilino kontaminiran pojam (ako ve ne kontaminiran

onda barem podloan subjektivnom tumaenju) mislim da mu ovdje nikako nije
mjesto. Ja bih ga zamijenio pojmom nereda.

16

kredibilitet meu graanima i pruila im potrebnu sigurnost moe

udvostruiti svoje redarstvene snage ako smatra da prijeti opasnost od
napada. Naravno to ekonomski unazauje neku dravu to moemo
svrstati kao jo jedan od taktikih ciljeva. Jer upravo terorizam
potkopava povjerenje javnosti u vladu,to je i primjetio pisac Malog
prirunika za gradske gerile Carlos Marighella (prema Harmon 2002).
Rekao je kako to se vie djelovanje vlade poveava po pitanju
terorizma to e ona vie razbjesniti vlastito stanovnitvo. Konstruktivna
ili pozitivna politika strategija moe ukljuiti irenje
propagande,stvaranje novih skupina aktivista ili fronti pa ak i
kreiranje politikih stranaka.
Tiskanje letaka,radio i televizija dio su neophodne teroristike
aktivnosti-propagande. Najnoviji oblik propagande je putem interneta.
Jedan drugi oblik politike strategije koji je vrlo djelotvoran kada
uspije je koritenje organizacija ili skupina kao paravana koje pod
krinkom zakonitosti potpomau teroristike skupine. Najpoznatiji
primjer je Sinn Fein i IRA. Izazov za takve paravane u modernim
drutvima je da budu radikalni ali ipak ne toliko da se stanovnici
okrenu protiv njih,nego protiv vlade.

3.2.

Ekonomska strategija

Ekonomska strategija pojaava drutvene i politike efekte poremeaja.

Ona ukljuuje sabotae naftovoda,bacanje bombi i iznuivanje,ucjene
protiv velikih korporacija. Sve te aktivnosti pojaavaju trokove zatite
od istih,trokove proizvodnje.

17

Pljake banaka vrlo su vana djelatnost jer osim to simbolino

pogaaju meunarodni terorizam,nanose i financijske gubitke i
priskrbljuju novac teroristima.
Jo jedna je aktivnost trgovina narkoticima na meunarodnom
nivou,koja je unosnija od bilo koje druge aktivnosti pribavljanja
sredstava za pojedinu teroristiku skupinu.
Atak na turizam jo je jedna ekonomsko politika strategija koja je vrlo
bitna jer ona osim to ekonomski unazauje dravu,ona joj daje i lo
meunarodni ugled,pa za oporavak mora proi mnogo vremena i mora
biti potroeno mnogo novca.

3.3.

Voj n a s t r a t e g i j a

Iako je uobiajeno da teroristi napadnu nevojne ciljeve (radi

zaprepatenja i psiholokog razloga prouzrokovanja straha,te zato to su
ti ciljevi nebranjeni i sigurni po njih za napad.) neke skupine
napadaju i one vojne. Svaki teroristiki napad direktan je izazov dravi
i ima barem ograniene vojne uinke,jer svaki uspjean napad slabi
ugled vojnih snaga. Osjeaj graana da nisu zatieni jo vie
potkopava vladu i poveava pritiske za osnivanje snaga za borbu protiv
terorizma koje se militariziraju i specijaliziraju. Oruani sukobi izmeu
skupina koje koriste terorizam i vojske ili policije slue svojoj
stratekoj svrsi jer raspruju redarstvene snage na vie mjesta,tako da u
datom trenutku skupina ima brojanu prednost. Drava mora raspriti
redarstvene snage kako bi umirila graane,to naravno financijski
pogaa dravu pa ona novac ne moe upotrijebiti za socijalne programe

18

to joj pak umanjuje politiku privlanost. 13

Meutim,misli Harmon,postoji i teroristiki napad na vojne snage kako
b i s e o s l a b i l a d r a v a i p r i p r e m i o n a p a d n e k e s t r a n e s i l e . To s e m o e
dogoditi sluajno ili biti planom neke strane sile kao omekavajui
n a p a d 1 4 . Tak v a v r s t a n a p a d a i m a i d r u g e c i l j e v e . B i t k e d o n o s e
iskustvo,ili svjeu krv,privlae novake,zarobljavaju oruje ili mogu
voditi prema stranoj potpori.
Tipine teroristike skupine ine napore prema izvanrednim ciljevima
kao to su potpuna anarhija ili stvaranje kojeg drugog oblika drutvene
o r g a n i z a c i j e i l i p o r e t k a z a k o j i o n i d r e d a j e k o n a a n i n a j b o l j i . Tek i h
j e m a n j i n a r e a l n i j a i p r a k t i n i j a j e r s e b o r i z a n p r. a u t o n o m i j u u n u t a r
drave ili druge ciljeve koji su u skorije vrijeme ostvarivi. Meutim
teroristika strategija ukljuuje svako nuno sredstvo te odbacuje
gotovo sva ogranienja.
Sloio bih se s Harmonom kako teroristike akcije uvelike potiu i
proizvode drutvenu polarizaciju,naroito ako primjenjuju taktiku bori
se i pregovaraj kao to je to bio sluaj s IRA-om, jer ih to ne ini
suvie radikalnima.

4.0.

Djelovanje teroristikih skupina

Sun Tzu (2007) kae kako je svrha ratnoga djelovanja vie stvaranje
poremeaja a najmanje razaranje. Mislim kako teroristike skupine
upravo ovu taktiku primjenjuju savreno .

13
14

Ovdje se jasno vidi kako su ciljevi teroristikog djelovanja kauzalno povezani.

To v j e r u j e m m o e b i t i j e d n a o d r a t n i h t a k t i k a .

19

4.1.

Inovacija

Inovacija je ukljuena u teroristiko djelovanje i vrlo je bitna kako bi

zbunila snage sigurnosti jer pridonosi nepredvidljivosti teroristikog
djelovanja.
Ovdje Harmon navodi primjer dvostrukog bombardiranja. Dakle taktika
se sastoji od toga da se na jednom mjestu isplaniraju 2 eksplozije. Jedna
eksplodira u jednom trenutku,a druga kada ostali ljudi pritre u pomo.
Iako to Harmon ne navodi, zakljuujemo kako to ima za funkciju
proizvodnju straha meu onima koji bi trebali doi pomoi tako da se i
poveava broj umrlih od ozljeda kojima bi se u protivnom mogao spasiti
ivot.
4.2.

Internacionalizam

Pod ovime Harmon misli na internacionalnu suradnju teroristikih

s k u p i n a k a k o b i b o l j e f u n k c i o n i r a l e . Ta s e s u r a d n j a o s t v a r u j e u s m i s l u
meunarodne podrke,uvjebavanja i razmjene operativaca itd. Jer
terorizam je vie politiki imbenik nego vojni. On je vie usmjeren na
promjenu miljenja nego na razaranje vojnog potencijala.
U n e k i m s l u a j e v i m a d o l a z i d o p o j a v e z v a n e Ter o r i s t i k i t r o k u t . O n
se moe primijetiti onda kada neka zemlja granii s neke druge dvije
koje su privlane teroristima.
Meutim teroristi isto tako koriste kulturne veze da bi doli do ciljeva.
N p r. p a n j o l s k a j e k u l t u r n a v e z a i m o s t d o l a t i n s k e a m e r i k e . 1 5

4.3.

15

Uvjebavanje

Dakle povezano je s identitetom bilo koje vrste

20

Ve u M a l o m p r i r u n i k u g r a d s k e g e r i l e ( p r e m a H a r m o n 2 0 0 2 . ) m o e m o
proitati kako su vrlo korisne razne tehnike vjetine kao to su
falsificiranje dokumenata,osnove medicine,rukovanje kratkim
orujem,pa ak i upravljanje zrakoplovom.
Ter o r i s t i n a g l a a v a j u u v j e b a v a n j e r a d i j a a n j a s n a g e i o p u t a n j a .
Harmon istie sjever amerike kao vrlo pogodan teritorij za uvjebavanje
jer je to relativno slabo naseljen teritorij s kulturom naviklom na oruje
i batinom neovisnosti,te za neke,udaljenost od obojenih amerikanaca i
neamerikanaca. Usprkos tome,on ipak u svoj raskoi svoga
p r o a m e r i k o g d u h a i s t i e Af g a n i s t a n i S u d a n k a o d v i j e z e m l j e u k o j i m a
se meunarodni teroristi najvie obuavaju.
K o n k r e t a n p r i m j e r j e o r g a n i z a c i j a Ab u N i d a l a i j i n o v a c i p o h a a j u
estomjeseni teaj s naglaskom na ratnoj disciplini,fizikom
treningu,politikoj indoktrinaciji,vjetinama s kratkim orujem te s
p o l j s k o m a u t o m a t s k o m p u k o m AN O i n a e l e m e n t a r n i m o b a v j e t a j n i m
tehnikama. Na tim treninzima naglaava se tajnost djelovanja,tajnost
izvravanja misija i ui ih se kako je tajnost njihov najbolji prijatelj
(Harmon 2002.:113)

4.4.

Organizacija

Novaci se nakon dobivanja poetne obuke primaju u organizaciju.

Harmon istie elijsku strukturu svake teroristike organizacije i kae
kako su elije sr te strukture;one su njezina bit,bez obzira na to ima
li ta skupina javne politike fronte (Harmon 2002:117)
elija ima mnogo inaica,ali bitno je naelo da ona broji od 3 do 10

21

osoba,te neki njezin lan moda i ne poznaje sve svoje sudrugove. Kada
se priprema neki napad mogue je da neka elija ne zna strateki cilj
svojeg napada niti njegove stvarne dimenzije. Ona zna samo onaj dio
koji treba znati. Rezultat toga je organizacija koja je spremna djelovati
odluno i brzo. Snagama protuteroristike borbe otean je posao jer e
teko uhvaeni lan jedne tako formirane organizacije prokazati svojeg
s u d r u g a i l i n e k o g a s v i e g p o l o a j a . To m o g u s a m o o n i s n a j v i i h
poloaja ali to se rijetko dogaa. ak se i problem uljeza rjeava jer oni
mogu biti unutar organizacije mjesecima a ipak poznavati vrlo malo
lanova.Solidna mjeavina talentiranih javih i tajnih aktivista stvara
raznoliko lanstvo koje moe upravljati svim vrstama djelovanja:
nenasilnim nacionalizmom,tajnim povezivanjem s javnim frontama i
vanjskim podupirateljima; i izravnim akcijama kao to su ubojstva
(Harmon 2002.:119)

4.5.

Obavjetajna sluba

Obavjetajna sluba ima jednu od najbitnijih uloga u jednoj

teroristikoj organizaciji jer je vrlo bitan imbenik u planiranju i
izvoenju akcija ili bilo kojeg drugog oblika teroristikog djelovanja.
Obavijetenost je klju za druge zahtjeve za uspjehom kao to je
i z n e n a e n j e . a k i s a m I R A - i n p r i r u n i k b i l j e i s l j e d e e : Vel i k o o r u j e
gerile je iznenaenje. Da bi se postiglo to iznenaenje,obavijetenost
mora biti prvorazredna. Gerila mora sve zanti o neprijatelju i njegovom
borbenom poretku,njegovoj snazi i njegovoj slabosti- ak i njegove
planove za antigerilske aktivnosti. (Prema Harmon (2002.:122))

22

Znanje nudi ne samo taktiku prigodu,nego ono i raa samopouzdanje

to dovodi do vee uspjenosti izvoenja akcija,o emu govori jo
jednom IRA-in Prirunik: Dobra obavijetenost raa dobar moral. A za
gerilu moral je sve. Moral daje gerili njezinu odlunost i njezinu
hrabrost. (Prema Harmon (2002.:122))
Neki teroristiki obavjetajni podaci na tolikoj su tehnikoj razini da
m o g u k o r i s t i t i i p o k r o v i t e l j s k i m s i l a m a . Vel i k o z a n i m a n j e p o k a z u j u z a
pripadnike politike elite,planove i djelovanja stranih vlada,te trendove
i dogaaje u stranim politikim krugovima.

4.6.

Protuobavjetajna sluba

Protuobavjetajna sluba slui ouvanju sigurnosti neke teroristike

skupine jer je njezin zadatak sprijeiti odavanje informacija neprijatelju
i pronai neprijateljske agente.
U IRA-inoj Zelenoj knjizi razrauju se tehnike za odolijevanje
ispitivanjima to isto tako ulazi u djelatnost ne odavanja informacija.Pa
kae kako se lanovi mogu suoiti s 3 vrste maltretiranja: fiziko s
moguim muenjem,psihiko i ponienje. Kao protumjere naglaava
temeljito obrazovanje o idejama IRA pokreta i psiholoke trikove radi
ublaavanja izolacije i fizike boli.
Ter o r i s t i k e s k u p i n e n a s t o j e s e u v u i j e d n e d r u g i m a u r e d o v e i s t o k a o i
vladini agenti. Protiv toga se bore obukom i indoktrinacijom,posebnim
unutarnjim mjerama sigurnosti,samokritikom maoistikoga stila kojoj

23

je svrha iskorijeniti ona obiljeja koja bi mogla biti opasna za

skupinu,kao i estim i groznim kaznama (Harmon 2002.:127)
ak kada i ako vladini agenti uspiju prodrijeti u neku organizaciju tada
se ona moe ublaiti nastalu tetu tako da promijeni ime ili nain
djelovanja.

4.7.

Naoruanje

IRA naglaava kako Gotovo svako kratko oruje moe biti gerilsko
oruje (Prema Harmon 2002:132) ukljuujui kratke strojnice, granate,
pitolje automatske puke, puke, minobacae i bacae raketa. Sva je ta
oruja upotrebljavala i sama IRA u svojim napadima. Minobaca je vrlo
praktian jer moe pogoditi vojne i civilne ciljeve,a moe se relativno
lagano nabaviti ili sklopiti u kunoj radionici. Mogu se koristiti kako iz
seoskih tako i iz gradskih skrovita.
Osim bacanja bombi oruja kratkog dometa koja se nose sa strane,esto
s e m o g u n a i u r u k a m a j e d n o g t e r o r i s t a i d r u g a o r u j a . To s u r a z n i
pitolji ponekad i veeg kalibra od standardnih 9mm.
Ter o r i s t i m o g u n a b a v i t i o r u j e i l e g a l n i m p u t e m . To n a m g o v o r i M i c h a e l
Moore o svom dokumentarnom filmu Ludi za orujem. Iako me smeta
njegova jednodimenzionalna perspektiva amerikog teroriziranja svijeta
i ocrnjivanja onoga to ocrniti treba i onoga to ne treba, mislim da je
poprilino dobro obradio tu temu. Naime konkretno u americi (iako
nisam zapamtio je li to sluaj u svim dravama) oruje se najnormalnije
moe kupiti u duanu,jedini je uvjet da ste punoljetni. Naravno uza sve

24

to ide i propaganda koja se zasniva na ideji kako se svaki amerikanac

ima pravo obraniti 16
Osim legalne nabave,oruje se moe nabaviti na crnom tritu. Uz vei
rizik ,naravno, moe se nabaviti oruje po manjim cijenama,to
pogoduje organizacijama u njihovoj ranijoj fazi kada se pretpostavlja da
su im financijska sredstva uvelike ograniena.
J o j e j e d n a s o l u c i j a n a b a v e o r u j a . To j e k u n a i z r a d a . V j e t i m a j s t o r i
mogu prepraviti ili obraditi neko oruje tako da ono bude daleko
funkcionalnije. Naravno i bombe mogu biti kune izrade. Meutim to je
s l o e n p o s a o , v e o m a r i s k a n t a n , p o p r i l i n o s p o r, a t e k o g a j e s a k r i t i o d
oiju znatieljnih susjeda,policije i od preprodavaa od kojih
proizvoai oruja ovise.
Suvremeni terorist je proraunat,obavijeten i vjet u koritenju
oruja,organizaciji,pijunai i kontrapijunai. On je psihiki i fiziki
spreman u svakom trenutku za akciju. Meutim eli li preivjeti u
svijetu terorizma mora nauiti kako je planiranje,obavijetenost i
iekivanje daleko vaniji dio od samog razornog ina. Kako nam
govori i Sun Tzu (2007) koji kae kako se rat vodi prvo za stolom a tek
onda na bojnom polju.

5.0.

Suvremeni trendovi i budue politike prijetnje

16

. Ono to mene udi (a to Moore nije primijetio) je kontradikcija izmeu

amerike politike preventivnog rata i te propagande. Naime pomalo je nelogino
da se svaki amerikanac uope ima potrebu braniti ako se preventivni ratovi vode
upravo zato da nebi bilo rata unutar granica SAD-a,tj. da bi njeni itelji bili
si gurni . Opet naravno,ako se t a obrana odnosi na npr. proval ni ke it d. onda t a m oj a
misao i nema nekog smisla jer Moore kae kako je postotak kriminala u americi
najvei po broju stanovnika nego igdje na svijetu. Meutim to pitanje ostaje
otvoreno.

25

Slaem se s Harmonom u njegovoj misli kako u bliskoj budunosti ne

m o e m o o e k i v a t i s m a n j e n j e t e r o r i z m a . Ter o r i z a m j e p o j a v a k o j a i d e
ruku pod ruku s pobunama ili organiziranim kriminalom. Oboje su jo
uvijek ivui drutveni problemi i na alost postie se vrlo malo u
pokuajima njihovog suzbijanja .
Sada Harmon navodi neke budue prijetnje pa tako istie:
Nacionalizam
On je glavni razlog zbog kojega e se terorizam zadrati jer
nacionalizam prevladava. Nacionalistiki pokretni ponekad poivaju na
snanoj etnikoj osnovi to im omoguava konstanto izvlaenje strasti i
l j u d s t v a 1 7 . Vrl o j e v j e r o j a t n o d a e s e o n p o j a v i t i p r i l i k o m c i j e p a n j a
nekih drava kao to je to bio sluaj s Jugoslavijom.
Sukob Civilizacija
Teo r i j a o s u k o b u c i v i l i z a c i j a u o r i g i n a l u p o t j e e o d S a m u e l a
Huntingtona s Harvarda koji je autor slavne studije Sukob
civilizacija.Huntingtonova je teza da se nakon hladnoga rata
suoavamo sa sukobom civilizacija. Neke od najeih borba u svijetu
vode se unutar nacije. Etniki povezane manjine bore se protiv drugih
ili protiv drave.
Ouvanje okolia
Neka naoko nepolitika pitanja imaju zakonske i politike posljedice.
Jedno takvo je pitanje ouvanje okolia kao i prava ivotinja,nestaica
vode i prenapuenost.18
17

Ne poiva li politika SAD-a na nacionalizmu?

Opet, u nedostatku opeprihvaene definicije pitam se tko je u toj konkretnoj
prii terorist? Onaj tko sijee ume i ivotinje liava zaklona,hrane, samim time i
ivota, ili onaj koji brani istu djelatnost jer shvaa prioritet hranidbenog lanca
nad itanjem dnevnih novina u doba interneta.
18

26

Iako sve te teme predstavljaju politiki i drutveni problem jo nisu

urodile teroristikim organizacijama usprkos vrlo odlunom aktivizmu
na tom polju.
Nestabilnost
Nestabilnost koju uzrokuje siromatvo potaknut e politike probleme a
moe voditi u terorizam. Ako negdje vlada siromatvo to organizacijama
koje ele sruiti vlade pribavlja mnotvo mladih lanova koji imaju
slabe izglede za budunost,to Harmon smatra temeljnom bazom
nasilja.Siromatvo,kada pobuuje istinsko moralno ogorenje,moe
postati motiv za terorizam (Harmon 2002.:161)
Snage za ouvanje mira i humanitarci
Uspjeh takvih organizacija otvara teroristima prostor za djelovanje,ako
pretpostavimo ta teroristi takav uspjeh iz nekog razloga ne ele.
Bijes prema idovima i Izraelcima
Mislim da je besmisleno govoriti o Izraelsko-palestinskim sukobima,jer
s e o n j i m a n a j v a n i j e v e i t e k a k o z n a . Vrl o j e b i t n o d a e u b u d u n o s t i
amerikanci biti mete terorizma jer potpomau Izrael trajno i snano.
Dravni izvori budueg terorizma
Kao initelj drava moe biti manje skrivena i lake predvidiva od
skupina koje se koriste terorizmom. Meutim ona ima i prednosti kao
to su dobra obavijetenost,sposobnost da struno rukuje
orujem,naine da tajno pokree ljudstvo itd.
Obzirom da je terorizam jeftin oblik ratovanja,moemo oekivati da e
ga drave koristiti i dalje.

27

5.1.

Teh n o l o g i j e i t a k t i k e t e r o r i z m a u s l j e d e e m d e s e t l j e u

Harmon (2002) dri kako je bioloko oruje (koje se u vie navrata

pokazalo uinkovitim i isplativim) jedna od buduih prijetnja zajedno s
nuklearnim orujem.
Nuklearno je oruje druga kategorija oruja za masovno unitenje koje
bi moglo biti dostupno teroristima.

5.1.1. Nuklearna mo i antiterorizam: Neshvaanje

politikih kontradikcija
Dvije teme se konstantno proteu kroz program zapadnih vlada:
terorizam i globalno zagrijavanje. Debate oko te dvije stvari su bile
nezavisne meutim Martin (2007) vidi meu njima jednu poveznicu za
koju se udi da nikada nije bila predmetom rasprave. Nuklearni
terorizam.
Kao rjeenje globalnog zagrijavanja navodi se nuklearna energija, iako
ona dovodi do poveanog rizika za terorizam. Martinovo sredinje
pitanje je zato je rizik od nuklearnog terorizma toliko malo predmetom
interesa?
Nuklearni terorizam definiran je kao koritenje nuklearnih materijala
za svrhe terorizma (Martin 2007.:20).
Umjesto da nabave ve gotovo oruje Martin upozorava da su teroristi u
stanju isto tako koristiti obogaeni uranij ili plutonij za pravljenje
oruja. No, ne samo oruja nego i za trovanje i ostale oblike tete koje
oni time mogu napraviti.
Martin za terorizam kae kako je on komunikacija pojaana nasiljem:

28

konane mete terorizma su manje rtve, vie publika toga nasilja

(Martin 2007.:20)
Ter o r i s t i d o t a k v o g m a t e r i j a l a m o g u d o i k r a o m , i z n u i v a n j e m ,
kupnjom ili im ih mogu dati simpatizeri koji su nadleni za to.
Druga opcija, koja je , misli Martin, laka, je napad na nuklearne
objekte nebi li doli do nuklearnog materijala ili namjerno izazvali
nuklearnu katastrofu na licu mjesta.
Postoji nekoliko kontradikcija u politici i praksi vlade oko tema koje se
odnose na nuklearnu mo i antiterorizam. Smanjenje nuklearnog rizika
se ne provodi; pokuaji za smanjenje posjedovanja nuklearnog
materijala imaju ozbiljne propuste; zatita nuklearnih objekata od
terorista je puno manje nego idealna; i antiterorizam ima malo vidljivog
utjecaja na izbor tehnologije.
Kada govorimo o nuklearnim rizicima, obzirom da je sasvim jasan rizik
od napada na nukelarno postrojenje, ona se i dalje grade na isti nain
iako bi drukija gradnja uvelike smanjila rizik od napada i tetu koje bi
prouzroio jedan napad. Kljuni razlog je naravno, cijena.

5.1.2. Proliferacija (Rastue posjedovanje)

Ovdje autor govori o ugovoru neproliferacije (Non Proliferation
T r e a t y ) , k o j i j e b i o s r e d i n j i c a d i p l o m a t s k i h p o k u a j a d a s e s p r i j e i
proliferacija, te smatra da je on bio osnovan na kontradikciji: on
zabranjuje sudionicima koji nemaju nuklearno oruje da naprave novo,
dok promoviraju nuklearnu mo koja je pak osnova za proizvodnju
nuklearnog oruja. NPT je napravljen na osnovu nagodbe: nenuklearne

29

drave nee razvijati nuklearno oruje, dok e one s orujem tu koliinu

postupno smanjivati. Meutim, drave s orujem nisu potivale svoj dio
dogovora dok njihovi voe nastavljaju ozloglasiti nuklearne ambicije
ostalih drava.
SAD se umjesto toga fokusirao na slabije drave Irak, Iran i S.Koreju.
Sjetite se da je invazija na Irak bila potaknuta netonom pretpostavkom
o tome kako Hussein ima oruje za masovno unitenje. U Iraku i do
dana dananjeg ginu nevini zbog amerike antiteroristike politike.
Autor govori kako je pogreno stavljen naglasak na rjeavanju ve
postojeeg problema, bez obraanja na uzroke problema.
Kao alternativnu perspektivu autor navodi smanjenje svjetske potrebe za
energijom putem energetske efikasnosti i proraunatih planiranja
gradova, transporta i dobara.
Slino tomu, konvencionalni antiterorizam fokusira se na trenutne
prijetnje i rizike kao to su postojee teroristike skupine i ranjivosti
k a o n p r. o t i m a n j e z r a k o p l o v a . P u n o j e m a n j e p a n j e p o s v e e n o
prevenciji terorizma uz pomo promocije socijalne pravde, tolerancije
ili podupiranje nenasilnih akcija kao alternativa terorizmu, a u svrhu
drutvenih promjena.
Promotori ovog nuklearnog trenda brane se time da bi se smanjenjem
koliine energije smanjio zapadnjaki nain ivota, no autor istie da
pri tom ne uzimaju u obzir koja je cijena eventualne nuklearne
katastrofe ili teroristikog napada.
Uestalo se spominje kako anti teroristike mjere ugroavaju slobodu,
kao to je to sloboda razgovora, sloboda okupljanja, sloboda od

30

neosnovanog uhienja, te pravo na poteno suenje- navodno slobode

k o j e t e r o r i s t i n e v o l e . An t i t e r o r i z a m j e p r i j e t n j a n a i n i m a i v o t a ,
prezentirana kao zatita naina ivota (Martin 2007.:26)

6.0.

Pogrene predodbe

Ovdje Harmon govori o pogrenim predodbama u vezi terorizma. Jedna

je kako su ljevica i desnica istinski suparnici. Oni to doista jesu ali
n j i h o v p r v i i j e d i n i n e p r i j a t e l j j e p o s t o j e i s u s t a v. D r u g a j e d a j e
terorizam sulud. Meutim on to ni u kom sluaju nije. On je
p r o r a u n a t , o r g a n i z i r a n i p o n e k a d t o n o s t u p n j e v a n . Tr e a j e p o g r e n a
p r e d o d b a o t e r o r i s t i m a k a o o n e o b r a z o v a n i m l j u d i m a . To j e n e t o n o j e r
su mnogi teroristiki voe i pristae vrlo visokog stupnja obrazovanja.
Obrazovanje im,kao i uroena inteligencija omoguava da naprave neto
toliko kompleksno kao to je jedan uspjeli teroristiki napad sa svim
svojim sastavnicama. Konana kriva predodba je da su teroristi
v e i n o m m u k a r c i . Ta i l u z i j a o b i n o z b u n j u j e i o s o b l j e s i g u r n o s t i .
ene su veoma korisne kao operativke zbog osobina koje dijele s
mukarcima a i onima koje su jedinstvene za ene. enama se vie
vjeruje,na njih se najmanje sumnja to ih ini odlinim kuririma i
pijunima,izdrljivije su na bol,pedantnije su pa su pogodne za
planiranje. One se esto uzdiu na visoke poloaje unutar svojih
skupina upravo zbog njihove moi vodstva.

7.0.

Zakljuak

31

Ter o r i z a m j e d a l e k o v i e o d f i z i k e p r i j e t n j e n e v i n i m a r a d i p o l i t i k i h
ciljeva. On je i izazov dravi,demokraciji i drutvu u kojem ivimo.
Iako pisci dre da terorizam ne moe biti moralan,ja se s njima ne
slaem jer mislim da jedan teroristiki napad koji ubije lidera velike
imperijalistike sile 19 i nije tako nemoralan jer je to ipak spasilo mnogo
n e v i n i h . Al i t o j e o p e t u b i j a n j e t e r o r i s t a t a k o d a t o i n e s p a d a u
definiciju terorizma.
Ter o r i z a m j e s v j e t s k i f e n o m e n o k o j e m j e s o c i o l o g i j a p o z v a n a r e i
mnogo toga. I ne samo to,ve se socioloka saznanja na tom podruju
mogu praktino primijeniti u antiteroristikoj borbi.
Antiteroristika borba je sama po sebi teko izvediva zbog velike
tajnosti teroristikog naina djelovanja i postojanja,meutim ona nije
nemogua. Ona je imala svoje uspjehe meutim premalo sredstava i
energije se ulae u nju, jer ipak je preventivni rat daleko isplativija
solucija.
Mislim da je pravo pitanje proizlazi iz same injenice to mi ne znamo
tko su teroristi. Jesu li to oni koji ubiju 6000 ljudi u WTC-u zbog
kojekakvih pobuda,ili su to oni koji preventivnim ratom ubiju isto
toliko ako ne i vie. Ili su oboje?
Moje je miljenje da se terorizam ne moe suzbiti terorizmom,ve je to
problem koji se mora rijeiti tako da se promijene razlozi zbog kojih on
nastaje, ili pak Harmonovim rijeima: Politika volja mora proimati
protuterorizam,a politiko vodstvo mora ga oblikovati (Harmon
2002.:284).
19

Zbog koje pate nevini diljem svijeta, naroito nevini koji ive u
nedemokratskim zemljama.

32

Ter o r i z a m j e p o l i t i k a t e m a , v i e n o v o j n a . S o c i o l o g i j a k a o z n a n o s t i m a
zadatak iskoiti iz komunikacijskog uma u koji nas dovode mediji i
shvatiti Hegemoniju 20 koja iz toga proizlazi. Dokle god vlade
odravaju Hegemoniju putem medija, brojat emo kolateralne rtve.

8.0.

Literatura

lanci:
M a r t i n , B . ( 2 0 0 7 . ) N u c l e a r P o w e r a n d An t i t e r r o r i s m : O b s c u r i n g t h e
Policy Contrdictions, Prometheus 25(1): 19-29
Internet:
20

Antonio Gramsci dravu definira kao cjelokupni kompleks praktinih i

teorijskih aktivnosti kojima vladajua klasa ne samo opravdava i odrava svoju
dominaciju ve i uspijeva zadrati podrku onih kojima vlada (Haralambos i
Holborn 2002:615). Prema tome on smatra da ako vladajua klasa uspijeva
zadrati kontrolu nad drutvom uz odobrenje i pristanak lanova drutva, ostvarila
je hegemoniju (Haralambos i Holborn 2002:616), koja se pak ostvaruje ne silom
nego uvjeravanjem javnosti u neophodnost slaganja s politikim i moralnim
vrijednostima to ih propagira vladajua klasa.

33

h t t p : / / h r.w i k i p e d i a . o r g / w i k i / Ter o r i z a m
Knjige:
C h o m s k y,N . ( 2 0 0 3 . ) , M o i Ter o r , Z a g r e b , N a k l a d a J e s e n s k i i Tu r k
C h o m s k y,N . ( 2 0 0 4 . ) H e g e m o n i j a i l i o p s t a n a k A m e r i k e t e n j e z a
globalnom dominacijom, Zagreb, Naklada Ljevak
C o a d y,T. ( 2 0 0 4 . ) , Ter o r i z a m , p r a v e d a n r a t i k r a j n j a n u d a , u : C o a d y,T. i
O ' K e e f e , M . ( 2 0 0 4 ) , Ter o r i z a m i p r a v e d n o s t m o r a l n i a r g u m e n t i u
opasnom svijetu, Zagreb, Kruzak
H a r m o n , C . ( 2 0 0 2 . ) , Ter o r i z a m d a n a s , Z a g r e b , G o l d e n m a r k e t i n g
Haralambos,M. i Holborn,M.(2002.), Sociologija teme i perspektive ,
Zagreb, Golden marketing
Sun Tzu (2007.) ,Umijee ratovanja , Zagreb, Mozaik knjiga
S t e p h e n , N . ( 2 0 0 4 . ) , P r e m a d e f i n i c i j i t e r o r i z m a , u : C o a d y,T. i
O ' K e e f e , M . ( 2 0 0 4 ) , Ter o r i z a m i p r a v e d n o s t m o r a l n i a r g u m e n t i u
opasnom svijetu, Zagreb, Kruzak
P r i m o r a c , I . ( 2 0 0 4 . ) , D r a v n i t e r o r i z a m , u : C o a d y,T. i O ' K e e f e , M . ( 2 0 0 4 ) ,
Ter o r i z a m i p r a v e d n o s t m o r a l n i a r g u m e n t i u o p a s n o m s v i j e t u , Z a g r e b ,
Kruzak
You n g , R . ( 2 0 0 4 . ) , P o l i t i k i t e r or i z a m k a o o r u j e o n i h k o j i n e m a j u
p o l i t i k u m o , u : C o a d y,T. i O ' K e e f e , M . ( 2 0 0 4 ) , Ter o r i z a m i p r a v e d n o s t
moralni argumenti u opasnom svijetu , Zagreb, Kruzak

34