A

M
U

TA
I
A
T
C

A
A
V
Z
A
D
O
L
G
H
I
N
T
I
OD S
u t eo

riji...

I
N
T
I
S
I
E
M
U
I
C
V
A
GLOD
>> ume su jedno od najvanijih prirodnih bogatstava sa stanovita opekorisnih funkcija
koje utjeu na prirodnu okolinu i na uvjete ivota i rada u njoj ili, prema zakonu:
"ume i umska zemljita dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju
njezinu osobitu zatitu" (Zakon o umama, lanak 1/1 NN br.140, 28.11.2005.)
>> sitni glodavci u umskim ekosustavima predstavljaju biotsku komponentu ija je uloga
kompleksna i znaajna za odravanje bioloke raznolikosti i ravnotee ume (Turek1956)

A
Z
A
C
VA
A
D
O
L
E
G
V
J
A
A
T

S
U
S
ZNA
O
K
E
E
K
S
U M
>> sitni glodavci u umskim ekosustavima utjeu na:

mikroklimu listinca i gornjih slojeva tla

prozraivanje i humifikaciju tla
razgradnju i protok anorganskih i organskih tvari
brojnost nekih vrsta umskih kukaca
odravanje populacije grabeljivaca
strukturu i sukcesiju sastojina
rasprostranjenost biljaka raznoenjem sjemena

(Turek 1956)

E
K
I
T
S
I
R
E
T
K
A
R
A
A
K
C
E
A
N
V
V
O
A
D
OSN
O
L
G
H
I
N
T
I
S
>> biologija ukratko:
podzemni ivot
cilindrini oblik tijela
vrlo su spretni, brzo reagiraju, nepovjerljivi su i oprezni
veliki potencijal razmnoavanja
polifagne ivotinje
2 para sjekutia (glodnjaci)

H
I
N
T
I
S
OSTI
N

I
F
I
SPEC
NEKE
CA
A
V
A
GLOD
>> neki od razloga njihove kompleksnosti & nae zabrinutosti:
glodavci su kraljenjaci, inteligentni sisavci sposobni prepoznati vezu izmeu uzroka
i posljedice te svoje ponaanje modificirati sukladno tim spoznajama
glodavci imaju visoko razvijena osjetila opipa, mirisa, sluha, okusa te su uglavnom svejedi
ive u socijalnim skupinama sa razvijenom hijerarhijom i konkretnim stupnjevima
komunikacije izmeu lanova grupe
glodavci se uspjevaju prilagoditi i naglim i velikim promjenama u okoliu te ak okrenuti u
svoju korist te novonastale mogunosti koritenja novih/alternativnih izvora hrane
(Hadler 1984)

TE
S
R
V
E

E
NAJ LODAVACA
G
H
I
N
T
SI
>>

najee vrste sitnih glodavaca u umskim ekosustavima:

umski mi - Apodemus sylvaticus (L.)

utogrli umski mi - Apodemus flavicollis (Melch.)
poljski mi - Apodemus agrarius (Pall.)
umska (ria) voluharica - Myodes (Clethrionomys) glareolus (Schreib.)
poljska voluharica - Microtus arvalis (Pall.)
livadna voluharica - Microtus agrestis (L.)
vodeni voluhar - Arvicola terrestris (de Sel.)
alpski voluhari - Microtus multiplex (Fat.)
podzemni voluhari - Microtus subterraneus (Pall.)

(Margaleti 1998)

TE
S
R
V
E

E
NAJ LODAVACA
G
H
I
N
T
SI

umski mi - Apodemus sylvaticus (L.)

utogrli umski mi - Apodemus flavicollis (Melch.)

umska (ria) voluharica - Myodes

(Clethrionomys) glareolus (Schreib.)

poljska voluharica - Microtus arvalis (Pall.)

poljski mi - Apodemus agrarius (Pall.)

livadna voluharica - Microtus agrestis (L.)

A
T
S
R
lih V
a
t
s
e

du
o
e
k
e
A
C
jo n
A
V
A
D
O
L
G

sivi puh - Glis glis (L.)

krki puh - Eliomys quercinus (L.)

puh ljenikar - Muscardinus avellanarius (L.)

vjeverica - Sciurus vulgaris L.

gorski puh - Dryomys nitedula (Pall.)

dabar - Castor fiber (L.)

us,
e
n
n
i
L
us (
c
i
t
a
ski
v
l
m
y
u
s

s
i
l
a
mu
Apode umski mi, m
-
mi
1758.)

Veinom ivi na otvorenim i toplim stanitima po rubovima uma

i drugdje. Hrani se sjemenjem raznih vrsta drvea (ir, bukvica),
ali su mu glavna hrana i sjemenke trava i drugog zeljastog bilja.
Kao predator unitava kokone obine i smee borove ose
pilatke. U godinama prenamnoenja moe kompletno unititi
sjeme i time ugroziti prirodno pomlaivanje listopadnih uma.
Uzrokuje tete i u rasadnicima i umskim kulturama, jer nagriza
oteenu koru, korijen i pupove mladih drvenastih biljaka
(bukva, hrast, grab, jasen i dr.).

or,
i
h
c
l
e
is (M
l
l
o
c
i
,
i
v
a
m
l
f
i
k
s
s
m
mu
Apode utovrati u ski mi
um
i
k
i
l
1834.)
e
v
i,
m
i
l
r
g
o
ut
Nastanjuje i vie umske stojbine kao to su hrastove i bukove
ume sa slabo razvijenim slojem prizemnoga raa. Hrani se
preteno sjemenom drvea, a manje sjemenom prizemnog
raa, te cvjetovima mladicama i kukcima (predator). Gustoa
populacije ovisi o urodu ira i drugih plodova, ali i o broju divljih
svinja koje se takoer hrane istim plodovima.
Poslije obilnog uroda ira obino dolazi do poveanje brojnosti
populacije. Skladita za hranu uglavnom gradi u zemlji do 1,5m
dubine, ovisno o razini podzemne vode. Brojnost populacije u
jednom stanitu mijenja se kroz godinu, a ciklus prenamnoenja
u razdoblju od 3 godine.

71.)
7
1
,
s
a
l
(Pal
s
i,
u
i
r
m
a
i
r
k
g
s
j
a
l
ti p o
mus
e
s
a
d
g
o
u
p
r
A
i, p
m
i
k
mi
s
i
t
s
a
- polj
g
pru
Naseljava rubove uma, parkova, rasadnike i sl. U nizinskom
podruju s livada i polja u jesen migrira u ume, a u proljee
obratno.
Preteno jede ivotinjsku hranu (predator), a biljna se sastoji od
sjemenja i plodova. Za vrijeme prenamnoenja moe uiniti
velike tete u rasadnicima i umama gdje gloe koru
mladih hrastova, lipa, topola, bukava, javora i dr.
Jede sjeme aria, smreke, bora, breze, lipe i lijeske.

ber,
e
r
h
c
S
lus (
o
ia
r
e
r
,
a
a
l
c
g
i
r
s
a
Myode mska voluh
u
)
.
0
rica
8
17
voluha
Obitava u bujnom sloju prizemnog raa u bjelogorinim i
crnogorinim umama, na rubovima uma, u movarama,
sjeinama, grmlju, parkovima, rubovima oranica i drugdje.
Veinom se hrani vegetativnim dijelovima zeljastih biljaka,
zatim, sjemenom i korom drvenastih biljaka, sjemenom zeljastih
biljaka, dijelovima korijena i dr. Od listopada do travnja hrani se
korom drvea koju gloe mjestimino ili potpuno na stabljici i
granama. Oteuje jasen, javor, bukvu, lunjak, jelu, smreku,
bor, vrbu, topolu i dr.

.) 9
7
7
1
,
allas
P
(
s
jska
i
l
l
o
a
p
v
r
a
a
us
obin
,
a
c
i
Microt
r
har
u
luha
l
o
o
v
v
i
a
l
k
a, ma
poljs
c
i
r
a
h
volu
Preteno ivi na povienim mjestima, otvorenim podrujima,
livadama, poljima, na rubovima uma i putova, vonjacima,
vinogradima i u rasadnicima. Gnijezdi se u zemlji do dubine 20
cm gdje se hrani podzemnim dijelovima biljaka. Prenamnoenje
je svake 3-4 godine, a masovna pojava svakih 10 -11 godina.
Prenamnoenju pogoduju uzastopne tople zime s malo oborina
i vlana ljeta. Poljska voluharica je tipini biljojed. Hrani se
zelenim i sonim biljkama, klicama, korijenjem i korom raznih
vrsta biljaka. Za jakih zima gloe koru mladog drvea u visini
snjenog pokrivaa. Najvie oteuje mlae biljke poljskog
jasena, hrasta lunjaka, javora, graba, lipe, smreke, crnog bora i
dr. Ljeti ini tete na poljoprivrednim povrinama, a u jesen
migrira na umske terene, u umske kulture i rasadnike,
ponajvie na zakorovljena i neureena zemljita.

1.) 6
7
1
,
s
inne
L
(
s
i
t
gres
a
rica
s
a
u
h
t
u
o
l
r
o
Mic
av
livadn
Nastanjuje vlane terene mjeovitih uma, zakorovljene
sjeine i progale. Masovno se pojavljuje svake 3 - 4 godine.
Ne spava zimi i hrani se po danu. Najvie jede zeljasto bilje,
travu, pupove i koru pojedinih vrsta drvea. tetu ini na
jasenu, johi, vrbi, topoli, javoru, grabu, vokama, ariu,
bagremu, crvenom hrastu i dr. Mlada stabla izgriza do 10 -20
cm visine ili prstenuje.

).
8
5
7
1
eus,
n
n
i
a,
L
(
c
i
r
s
i
a
r
t
h
s
u
vol
erre
t
a
n
a
l
e
o
d
c
kor
r, vo
A rv i
a
a
t
h

u
i
l
n
o
iv
ode
v
,
r
a
voden
h
olu
veliki v

Nastanjuje vlana stanita, doline manjih rijeka i potoka, obale

bara i livade. Podzemni hodnici su joj plitki, a dublji vode u
gnijezda. Pored biljne koristi i ivotinjsku hranu (kukci, mekuci ).
U toplom dijelu godine hrani se zelenim dijelovima vodenastih i
livadnih biljaka, a u hladno podzemnim dijelovima biljaka. Velike
tete nanosi korijenju vrba, topola, brijesta, hrasta, jabuke,
javora, oraha, smreke aria i dr. Moe unititi itave mlade
kulture vrba i topola.

ys l
e
S
e
us (d
e
n
ni
a
r
m
r
e
e
t
z
b
d
u
o
)-p
us s
.
t
6
o
3
r
8
a,
c
i
1
c
i
,
M
r
s
a
p
h
u
m
ha
vol
Congc , podzemna ri
r
a
voluha ioliki voluh
m
Dolazi u vlanim stanitima poput dolina rijeka, obala, bara i
jezera, vlanim livadama i sl.
esto se hrani korijenjem , liajevima, gljivama, plodovima
kupine i zeljastim biljkama.
U umskim sastojinama ini tete oteujui korjenov sustav
biljaka.

L.,
s
u
n
i
c
quer
s
ius
i
d
r
m
a
o
i
c
l
s
L., E
i Mu
.
s
l
i
l
l
a
g
P
s
Gli
dula
n
hovi
e
t
u
i
p
n

s
.
y
Dryom ellanorius L
av
puholov

Glavne tete umskim plodovima i sjemenu

priinjava obini puh. Glavna mu je hrana
bukvica, ir, orasi, ljenjaci, kesten i razno
voe. Slino se hrane i druge vrste puhova.

ke

Eliomis quercinus krki puh

Glis glis sivi puh

Kada se puhovi prenamnoe hvataju se na

razne naine. U nas je tradicija lova puhova
u prehrambene svrhe. Brojnost populacije
reguliraju brojni prirodni neprijatelji pogotovo
u vrijeme njihova spavanja (lasica, zmije i
mnogi dr.). Izravno suzbijanje se ne provodi.

Muscardius avellanorius puh ljenikar

Dryomys nitendula gorski puh

is L.
r
a
g
l
u
sv
Sciuru verica.
vje

Hrani se sjemenom smreke, jele, bora, aria, hrasta,

ljeske i dr. Unitava eere etinjaa (ne dira eere
napadnute kukcima). Izjeda cvjetne i vrne pupove
(smreka, jela, bor). Prije svega oteuje niske cvjetne
pupove. Kada se prenamnoe mogu nanijeti velike
tete. U sluaju prenamnoenja reduciraju ih
grabeljive ptice, divlja maka i ris. Inae bi se mogle
reducirati otrovnim mekama i odstrelom. U nas se to
ne radi, ve je odravanje ravnotee preputeno
prirodnim neprijateljima.

(L.) r
e
b
i
f
Castor ar
dab

Dabar obitava uz vodotoke nizinskih uma. Nakon

unoenja dabra iz Bavarske prije 20-ak godina
prilino se razmnoio i rasprostranio. tete ini na
listaama (naroito na vrbama i topolama) koje obara.
Sa oborenih stabala gloe koru koja mu slui za
ishranu, a drvni materijal koristi za izgradnju brana.
Na odreenim lokalitetima teta moe biti velika.
Specijalne zatite protiv dabra nema. Mogue je
odravati populaciju u niem brojnom stanju, a
pojedinana, posebno vrijedna stabla mogu se zatiti
postavljanjem ianih mrea oko pridanka debla.

H
I
N
T
I
S
T
S
O
N
T
E
T
A

C
A
V
A
D
O
L
G
>> sitni glodavci tetu u umi najee ine hranei se umskim sjemenom, glodanjem kore
mladih stabalaca i korijenja
>> od sjemena najee konzumiraju hrastov ir, bukvicu, kestenovo, grabovo sjeme,
sjeme aria, bora i smreke (ne i sjeme jele zbog velike koliine tanina (Androi i dr. 1981).
U tom smislu su najznaajniji tetnici vrste Apodemus sylvaticus L. i A.flavicollis (Spai i
Glava 1988)

>> glodanje kore i korijenja mladih biljaka, kopanje dugih hodnika pod zemljom te time
podkapanjem povrina obraslih pomlatkom ili kulturama drvenastih vrsta, specifino je za
vrste poput Microtus agrestis, M. arvalis i sl. Mlae biljke potpuno pregrizu, a neto starije
prstenuju ili ih jae oglou sa strane. Najee glou koru mladih biljaka starosti 2-15god.

H
I
N
T
I
S
T
S
O
N
T
E
T
A

C
A
V
A
D
O
L
G

H
I
N
T
I
S
T
S
O
N
T
E
T
A

C
A
V
A
D
O
L
G

D
O
I
T
S
O
N
S
A
C
A
OPA
V
A
D
O
L
G
!
H
I
N
PREZ
T
O
I
S
>> sitni glodavci su izvor niza zaraznih bolesti ovjeka te domaih i divljih ivotinja
>> zoonoze: zarazne bolesti ili infekcije koje se u prirodnim uvjetima mogu prenijeti sa
ivotinja kraljenjaka na ovjeka
>> rezervoari: ivotinje (najee mioliki glodavci) koji slue uzronicima bolesti za njihovo
trajno odravanje u prirodi. Predstavljaju izvor infekcije za: druge jedinke iste vrste,
(potencijalne rezervoare) ljude i ivotinje (domaini, primaoci)
>> vektori (prenosioci): hematofagni artropodi, s krilima ili beskrilni, koji mogu prenijeti
uzronika bolesti s rezervoara na ljude i ivotinje (npr. Ixodes ricinus L. - umski krpelj)
>> prirodna arita: geografska podruja u kojima se putem svojih rezervoara trajno
odravaju uzronici zaraznih bolesti, a u tim podrujima postoje vektori (prenosioci) koji
prenose uzronika na ivotinje i ljude (primaoci) ukoliko borave na tom podruju

D
O
I
T
S
O
N
S
A
C
A
OPA
V
A
D
O
L
G
!
H
I
N
PREZ
T
O
I
S

HVBS

Lymska borelioza

leptospiroza

krpeljni meningoencefalitis

leptospiroza

trihineloza

O
A
K
I
VC
!
A
A
D
Z
O
O
L
N
G
O
O
Z
I
R
A
O
V
REZER
>> glodavci su rezervoari bolesti uzrokovanih:
BAKTERIJAMA

VIRUSIMA I RIKECIJAMA

a)

leptospiroza

a)

b)

tularemija

c)

Lymska borelioza

d)

tuberkuloza

e)

salmoneloza

f)

kuga

b)
c)

hemoragijska vruica s
bubrenim sindromom
(HVBS ili "mija
groznica")
krpeljni
meningoencefalitis (KME)
bjesnoa

PARAZITIMA
a)

kokcidioza

b)

leishmanioza

GLJIVICAMA
a)

dermatomikoze

PROTOZOAMA
a)

sarkocistoza

b)

amebijaza

I
A
Z
O
N
O
O
Z
E
J
N
E
IR
A
T
I
T

ZA
>> naini irenja zoonoza:
izravnim i neizravnim kontaktom
kohabitacijom
zrakom
hranom
vodom
zemljom
ivotinjama (kraljenjaci i artropodi)
dijaplacentarno
jatrogeno
prometom stoke
stonim proizvodima i stonim sirovinama
migracijsko stoarenje
unosom infekcija iz inozemstva
ratovima

>> mogue mjere zatite:

kontrola brojnosti glodavaca
suzbijanje glodavaca (mehanikim,
kemijskim sredstvima...)

dezinfekcija
tretiranje glodavaca u posebnim lovkama
izbjegavanje udisanja aerosola u
prostorima u kojima su primjeeni
glodavci
higijena ruku
edukacija stanovnitva
koritenje repelentnih sredstava i
adekvatne odjee prilikom odlaska u
prirodu te pregledavanje po povratku

A
K
I
M
A
DIN
I
A
A
C

A
O
V
T
A
OD
GUS
L
G
A
IJ
C
A
L
U
POP
>> gustoa populacije podrazumjeva broj ili biomasu jedinki neke vrste na jedinici povrine ili
volumena u datom vremenu (Androi, 1970.)
>> gustoa populacije sitnih glodavaca mijenja se tijekom jedne ili vie godina (Gliwicz 1980)
>> osnovne grupe imbenika koji utjeu na poveanje populacije sitnih glodavaca:
1.

brojnost i fizioloko stanje populacije

2.

uvjeti podneblja (meteoroloki uvjeti)

3.

stanite i izvori hrane

4.

prirodni neprijatelji i bolesti

visok potencijal razmnoavanja

veliina populacije

A
K
I
M
A
DIN
I
A
A
C

A
O
V
T
A
OD
GUS
L
G
A
IJ
C
A
L
U
POP

god.

A
K
I
M
A
DIN
I
A
A
C

A
O
V
T
A
OD
GUS
L
G
A
IJ
C
A
L
e
U
ulacij
POP
p
o
p
je

an
ko st

o
l
o
zi
st i fi
o
n
j
o
1. br

>>

ponaanje

fiziologija

odnos spolova

socijalni odnosi

kompeticija unutar vrste

genetika predispozicija

stupanj mortaliteta

A
K
I
M
A
DIN
I
A
A
C

A
O
V
T
A
OD
GUS
L
G
A
IJ
C
A
L
U
vjeti)
u
POP
i
k

olo

or
mete
(
a
j
l
b
odne
p
i
t
e
j
2. uv

>>

suha i topla jesen

blaga zima bez vlage

snijena klima bez naglih temp. promjena, bez stvaranja ledene kore, bez
veih koliina vlage, postupno otapanje snijega u proljee

toplo proljee (travanj, svibanj)

toplo ljeto sa umjerenom koliinom oborina (takvi uvjeti povoljni za plodonoenje

drvenastih biljaka to takoer utjee na masovnost tetnika)

A
K
I
M
A
DIN
I
A
A
C

A
O
V
T
A
OD
GUS
L
G
A
IJ
C
A
L
U
POP
e

r
vori h
z
i
i
e
nit
3. sta

>>

an

bujna prizemna vegetacija (neureeno i zakorovljeno stanite)

prisutnost zrnatih i zeljastih izvora hrane (osobito u godinama obilnog

plodonoenja drvenastih vrsta (hrast, bukva itd.)

utvrivanje visine prirodne fruktifikacije drvenastih biljaka uspjeno se koristi u

procjenjivanju mogueg porasta brojnosti populacije glodavaca u umskim
stojbinama

A
K
I
M
A
DIN
I
A
A
C

A
O
V
T
A
OD
GUS
L
G
A
IJ
C
A
L
U
POP
lesti

o
elji i b
t
a
j
i
r
p
ni ne
d
o
r
i
r
4. p

>>

brojnost predatorskih vrsta

zarazne bolesti

zdrastveno stanje glodavaca

zarazne bolesti se obino javljaju pri visokoj brojnosti

populacija i uzrok su njenom naglom opadanju

A
J
N
A
V
I
E
R
D
A
O
C
E
A
D
V
O
A
D
O
MET
L
G
I
T
S
O
N
BROJ
>>

PRIMARNE (omoguavaju utvrivanje apsolutne gustoe populacije)

a)

metoda minimalnog kvadrata

b)

"Y" metoda

c)

metoda ponovnog ulova

SEKUNDARNE (omoguava utvrivanje relativne brojnosti)

a)

metoda linearnog transekta

TERCIJARNE (omoguavaju utvrivanje prisutnosti ivotinja preko znakova njihove aktivnosti)

a)

brojenje aktivnih rupa na jedinici povrine

b)

analiza tragova

c)

prisutnost izmeta na terenu

A
J
N
A
V
I
E
R
D
A
O
C
E
A
D
V
O
A
D
O
MET
L
G
I
T
S
O
N
BROJ

metoda minimalnog kvadrata

"Y metoda"

riji
u teo

linearni transekt

JA
N
A
V
I

E
R
D
O
E
D
O
T
E
M
CA
A
V
A
D
O
L
G
I
T
ta
S
O
N
J
g kvadra
O
o
ln
a
BR
im
min
metoda
>>

Bazira se na izlovljavanju ivotinja kroz 5 dana. Klopke

(mrtvolovke, ivolovke) se postavljaju unutar iskolenoga
kvadrata na tono definirana mjesta. Kvadrat se sastoji od 16
x 16 lovnih mjesta u meusobnom razmaku od 15 m. Na
svako lovno mjesto postavljaju se dvije klopke (ukupno 512
klopki). Povrina kvadrata je 5,76 ha.Smartra se da se isti
rezultati postiu i sa manjim kvadratom koji je ee u
primjeni. To je kvadrat 8 x 8 lovnih mjesta (128 klopki) na
povrini od 1,44 ha. Za uspjenost ove metode vano je da
su uvjeti lova takvi da sve jedinke u populaciji imaju jednake
izglede da budu ulovljene, da je u to vrijeme odstupanje od
mortaliteta nesmetano, da nema migracije i emigracije
ivotinja, te da su vremenski uvjeti u vrijeme lova priblino isti.
Broj ulovljenih ivotinja ovom metodom je prvi dan najvei, a
dalje se smanjuje. Ovom metodom mogu se analizirati
razliita obiljeja populacije (natalitet, mortalitet, spolni indeks,
mikrodistribucija, stvarna struktura, zdravstveno stanje i niz
drugih).

A
J
N
A
V
I
E
R
D
A
O
C
E
A
D
V
O
A
D
O
MET
L
G
I
T
S
O
N
etoda
BROJ
m
"
"Y

Bazira se na izlovljavanju sitnih glodavaca pomou lovnih

cilidrinih posuda promjera 14 i dubine 19 cm. U obliku slova Y
iskole se 3 pravca duine 15 m pod kutom od 120. Na svakom
pravcu zakopaju se po 3 lovne posude na razmak od 5 m. Gornji
rub zakopane posude je u ravnini s tlom. Izmeu se postavljaju
mehanike prepreke 25 - 30 cm visine, 1-pregrada izmeu dvije
posude okomito na pravac. Pregrade se ukopavaju 3 - 5 cm u tlo
da se onemogui prolazak ivotinja ispod njih, a slue za
usmjeravanje ivotinje prema posudama. Lovna povrina iznosi
0,735 ha. Ulov se bazira na usmrivanju ivotinja padom u lovnu
posudu napunjenu vodom u trajanju 5 dana. Posude se napune
vodom do polovice. Tako je onemoguen bijeg ivotinja, a
osigurano utapanje. Usmrivanjem ivotinja onemogueno je
meusobno predatorstvo. Y metoda je pokazala vrlo dobre
rezultate u godinama visoke populacije ivotinja. Prednost joj je i
u tome to se ujedno moe utvrditi i brojnost drugih ivotinja
(kukci, dadevnjaci i dr.). Nedostaci su u velikom utroku
vremena za postavljanje i estom oteivanju pregrada od
divljai, vjetra, snijega i dr. (poremeti se usmjerenost ivotinja
prema posudama).

A
J
N
A
V
I
E
R
D
A
O
C
E
A
D
V
O
A
D
O
MET
L
G
I
T
S
O
N
J
sekt
n
a
O
r
t
R
ni
B
linear

- ulov 1-2
% brojno
st je
populac
ije niska
- ulov do
10% bro
jnost je
umjeren
a
- ulov 30
-60% bro
jnost je
povean
a
- ulov pre
ko 80% n
astupila
masovn
a pojava
je

Prednost ove sekundarne metode jest to se u kratkom

vremenu moe istraiti brojnost ivotinja na veem podruju.

Po odabranom pravcu (transektu) postavi se odreeni broj

klopki. Svako lovno mjesto treba oistiti od listinca ili prizemnog
raa i zabiljeiti radi kasnijeg lakeg snalaenja. Brojnost se
izraunava postotkom ulovljenih ivotinja u odnosu na ukupan
broj postavljenih klopki

Utvrivanje brojnosti sitnih glodavaca najuinkovitije je u

proljee. Poslije zimskog razdoblja, za kojeg najee dolazi
do prirodne redukcije, dobiva se uvid u kvalitetu populacije.
Poznavajui brojnost ivotinja, omjer spolova i njihove starosnu
strukturu u proljee, mogue je priblino predvidjeti dinamiku
njihove populacije do kraja godine i planirati mjere zatite.

A
J
N
A
V
I
E
R
D
A
O
C
E
A
D
V
O
A
D
O
MET
L
G
I
T
S
O
N
BROJ

ksi
u pra

E
L
O
R
T
N
O
K
I
CA
V
A
E
V
J
L
A
I
D
C
O
L
G
I
T
S
O
nja...
N
a
j
J
i
b
z
re su
BRO
i mje

>>

ciljevi kontrole brojnosti sitnih glodavaca:

utvrivanje vrste i broja glodavaca

utvrivanje kritinog broja glodavaca

prognoza poveanja gustoe populacije glodavaca

A
J
N
A
J
BI
Z
U
S
E
R
E
J
CA
M
A
V
A
GLOD ode
t
& me

>>

mjere suzbijanja glodavaca:

preventivne

represivne

umsko uzgojne metode

mehanike metode

agrotehnike

kemijske metode

tehnoloko-manipulativne

bioloke metode

sanitarno-higijenske

genetske metode

graevinsko tehnike
repelenti...
! preventivne mjere su primarnog karaktera koje je potrebno provoditi radi poveanja otporne snage
sastojine prije nego se tetnici pojave i nastanu tete. Provoenjem preventivnih mjera stvaraju se nepovoljni
uvjeti za opstanak i prehranu glodavaca, sprjeava se njihovo naseljavanje u sastojine koje se nalaze u fazi
pred obnovu, te pomladne povrine na kojima se ve razvijaju mlade biljke.

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA
P
N
A
J
I
SUZB hnike metode
e
agrot

>>

gdje osobito?

na otvorenim povrinama u sastojinama, na povrinama koje se obnavljaju sjetvom ili

sadnjom ira, sadnjom sadnica, te osobito u umskim rasadnicima

>>

vre se primjenom:

>>

dubokog oranja, prekapanja i usitnjavanja zemlje, unitavanja korova i sl.

svrha:

razbijanje i unitavanje podzemnih hodnika sitnih glodavaca, spremita hrane,

gnjezda s mladima, stvaranej nepovoljnih ivotnih uvjeti za odrasle jedinke

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA
P
N
A
J
I
SUZB ipulativne metode
-man
o
k

lo
tehno

>>

gdje osobito?
rasadnici i skladini prostori umskih objekata za skupljene sirovine, sjemena i
odgovarajuie poluproizvode i proizvode u skladitima

>>

uglavnom se misli na:

adekvatno izgraen skladini prostor, dranje sirovina ili proizvoda u odgovarajuim

vrstama ambalae smjetenim u obliku manjih cjelina na policama ili paletama koje
se ne naslanjaju na zidove, u postojanju odgovarajuih prolaza izmeu polica i
odjeljaka koji omoguavaju kontrolu nad robom te povremeno premijetanje iste, ali i
odravanje istoe cijelog skladinog prostora.

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA
P
N
A
J
I
SUZB ske metode
igijen
h
o
n
ar
sanit

>>

obuhvaaju:

redovito ienje objekata u rasadnicima i skladitima, unitavanje korova u

umskim sastojinama, provoenje umsko-higijenski mjera na pomladnim
povrinama i uspostava umskog reda.

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA
P
N
A
J
I
SUZB nike metode
o-teh
k
s
n
i
v
grae

>>

gdje osobito?
umski objekti i rasadnici gdje znaajnu ulogu imaju graevinsko-tehnike karakteristike,
vrste materijala i sam nain na koji su objekti izgraeni.

>>

obuhvaaju:

ureenje terena oko objekata i onih dijelova i elemenata u sklopu objekta kroz koje
najee dolazi do ulaska glodavaca kao to su temelji, podovi, vrata, prozori,
ventilacijski sustavi, sustavi centralnog grijanja, kanalizacijski sustavi i sl.

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA
P
N
A
J
I
SUZB
enti
repel

>>

to su?
sredstva koja primjenjena na odgovarajuoj povrini na odgovarajui nain slue odbijanju ili
rastjerivanju odreenih vrsta ivotinja. Danas nam je poznato preko 15 prirodnih i preko 60
sintetiki preparata s odbijajuim djelovanjem.

>>

naini primjene:

rasipanjem po povrini, zapraivanjem, prskanjem u obliku suspenzije na

povrinama s aktivnim rupama. Pojedini repelenti mogu se dodati ili mijeati s
razliitim materijalima koji se koriste u graevinarstvu ili proizvodnji odreenih vrsta
roba.

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA
P
N
A
J
I
SUZB
enti
repel

>>

koji su?
nekad su se koristili jelenska koe, sumpor, razliite luine, ivo vapno i sl., dok su danas
sve vie u primjeni sintetiki repelenti, npr. Capsaicin, Malation (tercijarni
butilsulfonildimetilditiokarbamat), Rotran, kriljevo ulje, Albihtol, Cimat (cinkova sol
dimetilditiokarbaminske kiseline), kalcij karbid (Detia Vole Gas) te razna esencijalna ulja
(balzamne jele, cedra, narande, limuna, lavande, panjolskog rumarina (Fresh Cab BioBasad Mouse Repellent), sperminta, peperminta (Mouse Away Mouse Repellent, Mouse
Magic Repellent), ak granule risovog i lisiijeg urina (Shake Away Mouse Repellent).

>>

uspjenost primjene:

ovisi o vrsti glodavaca, njihovom svojstvu privikavanja, zahtjeva konstantnu primjenu

na velikim povrinama iznad i ispod zemlje, kombinaciju vie vrsta razliiti
repelenata, te rjeavanje problematike kratkog trajanja veine repelenata zbog
utjecaja vremenski uvjeta.

RE
E
J
M
E
N
V
I
T
N
E
V
E
R
JA valovi
P
N
A
J
I
SUZB elektromagnetski
ni i
u
v
z
)
a
* (ultr

>>

koji su?
aparati za proizvodnju ultrazvunih i elektromagnetskih valova koriste svojstvo da pri
visokom intenzitetu uzrokuju buku takvih razmjera da stvaraju nepovoljne uvjete za ivot
glodavaca. Ultrazvuk u visokom intenzitetu moe dovesti do letalnog ishoda pa se moe
koristiti i kao metoda suzbijanje a ne samo za rastjerivanje. Proizvoai ovakvih ureaja tvrde da isti
djeluju destruktivno ili ubijaju tetne glodavce iako jo uvijek nisu znanstveno dokazane pa ih je potrebno
preispitati i pronai dovoljno jake izvore valova koji se mogu primjeniti.

>>

uspjenost primjene upitna:

1. ultrazvuk ne prolazi kroz vrste prepreke, ve se lako apsorbira na mnogim

povrinama

2. ultrazvuni valovi vrlo brzo gube energiju prolazei kroz zrak, to iziskuje uporabu
vrlo snanih izvora zvuka.

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA
R
N
A
J
I
SUZB de
meto
e
k

i
n
meha

>>

to su, gdje se koriste, zato i kako ?

mehanike metode koje se koriste u suzbijanju sitnih glodavaca koriste primjenu mehanikih
odnodno fizikih sredstava. Koriste se na ogranienom prostoru ili u objektima kod malenih
populacija, pa je primjena kao metode suzbijanja glodavaca u uvjetima prenamnoenja na
veem prostoru ograniena. Primjena ovih metoda se najee koristi za hvatanje sitnih
glodavaca na odreenim lokalitetima s ciljem ustanovljivanja vrsta, procjene njihove brojnosti
prije i nakon teretiranja nekim od kemijski sredstava, kao i u cilju parazitolokih i drugi
istraivanja. Najeu primjenu ima u uvjetima kada je primjena kemijskih preparata
zabranjena.

>>

moe ukljuivati:

nalijevanje vode u aktivne rupe; primjena zatitnih jaraka; blokiranje prostorija;

uporaba improviziranih miolovki; uporaba mehanikih i elektrinih klopki; uporaba
ljepljivih tvari

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA
R
N
A
J
I
SUZB
tode
e
m
e
k
biolo

>>

koje su ?
predatori, paraziti i patogeni organizmi

>>

predatori:

lisica (Vulpes vulpes L.), lasica (Mustela nivalis L.), kuna (Martes martes L.), tvor
(Mustela putorius L.), sove (Strigidae ssp.), jastrebovi (Accipitridae ssp.), kanjac
miar (Buteo buteo L.), vjetrua (Falconidae ssp.), vrana (Corvus corvus L.) i svraka
(Pica pica L.). Upotreba predatorskih vrsta kao jedan od biolokog i prihvatljivog oblika regulacije
brojnosti tetnih sitnih glodavaca zahtjeva kontinuirano praenje predatorski vrsta tijekom godine,
regulaciju plijena i predatora, praenje utjecaja na bioloku raznolikost te pojavu i praenje
problematike interspecijske konkurencije.

* upotreba kemosterilanata i antifertilnih materija spada, prema nekim autorima u skupinukemijskih metoda
suzbijanja vie nego u skupinu bioloki metoda.

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA i
R
N
A
J
I
SUZB - mikroorganizm
tode
e
m
e
k
biolo

>>

zato koristiti ?
primjena mikroorganizama, odnosno primjena odreenih vrsta bakterija u suzbijanju sitnih
glodavaca, lei u injenici da tetni glodavaci inficirani specifinim bakterijama oboljevaju i na
posljetku ugibaju.

>>

vrste mikroorganizama:

>>

raliiti sojevi bakterija roda Salmonella (Bacterium typhimurium, Bacterium

typhispermophilorum, Bacterium decumanicidum, Bacterium enteritidis i njezini
serotipovi, i dr.).

uspjenost primjene?

metoda se nije pokazala najuspjenijom radi razvijanja otpornosti pojedinih vrsta glodavaca na pojedine
vrste bakterija, a osim toga neki sojevi bakterija su bili zarazni i opasni za ovjeka i toplokrvne ivotinje
koje nisu bile cilj suzbijanja. Preporuka svjetske zdravstvene organizacije je da se bakterije iz roda
Salmonella ne koriste u suzbijanju tetnih sitnih glodavaca. Mnoge su zemlje ovu preporuku usvojile i
donjele zabranu upotrebe bakterija ovog roda.

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA i
R
N
A
J
I
SUZB - mikroorganizm
tode
e
m
e
k
biolo

>>

danas ?
razliite bakterije se koriste u obliku suhih zrnastih baktopreparata i granuliranih
aminokotanih baktorodenticida.

>>

uspjenost primjene ?
usprkos izvjetajima o dobrim svojstvima i praktinoj primjeni bakterodenticida u suzbijanju
tetnih glodavaca, treba biti na oprezu, jer nije iskljuena mogunost zaraze ljudi i korisnih
ivotinja koje nisu u cilju suzbijanja.

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA
R
N
A
J
I
SUZBe
etod
m
e
k
ts
gene

>>

koritenje destruktivnog gena koji ima mogunost poveanja osjetljivosti glodavaca na prirodne
bolesti
koritenje destruktivnog gena izaziva uginue 25 100 % potomaka heterozigotnih roditelja i to prije nego
postignu svoju spolnu zrelost. Ova metoda je jos poznata kao Grnbergov letalni sindrom. Metoda je pokazala
izuzetno dobre rezultate u praktinoj primjeni, ali za provedbu zahtjeva velika ulaganja financijski sredstava.

>>

putanje sterilinih jedinki na slobodu

koritenje sterilnih jedinki (ponajvie mujaka) oituje se u pojavi lane gravidnosti kod enki te odgodi interesa za
parenje, najdue do 17 dana, kod mujaka. Metodu karakterizira znatnija izraenost seksualne aktivnosti sterilnih
jedinki to dovodi do uestalijeg parenja sa enkama. Budui da se enke pare s vie muijaka, esto meu njima,
u prirodnim uvjetima ima jedinki mujaka koji su fertilni pa dolazi do oplodnje, zbog ega ova metoda i nije ba
pokazala najbolje rezultate kod primjene u prirodi. Problematika ove metode je i u tom to zahtjeva kontinuirane
izlove i vakcinaciju, teko je izvediva na velikim povrinama, neadekvatna primjena na sitnim glodavcima, potrebna
je sterilizacija vie od 90% jedinki, imunitetska reakcija glodavaca je smrt u veini sluajeva, zahtjeva niz
labaratorijskih testova prije same primjene u praksi.

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA
R
N
A
J
I
SUZB
etode
m
e
k
s
kemij

>>

"najbri i najuinkovitiji" [?]

kemijska sredstva predstavljaju najbri i najuikovitiji oblik suzbijanja sitnih glodavaca, osobito
kod pojave prenamnoenja populacije. Iako njihova primjena s biolokog gledita nije uvijek
opravdana, osobito kad se u obzir uzme ouvanje bioloke raznolikosti nekog odreenog
podruja, kao i svojstvo da se primjenom odgovarajuih trenutnih otrova dovodi u opasnost
ovjeka i ivotinje koje nisu predmet suzbijanja.

>>

primjena u obliku:
praha, granula, pasta, tekuina, i plina (fumiganta), odnodno supstanci koje oslobaaju plin.

RE
E
J
M
E
N
V
I
S
E
R
P
E
JA
R
N
A
J
I
SUZB - "BRODILON"
etode
m
e
k
s
kemij

DJELATNA TVAR: bromadiolon 0,005%

Rodenticid druge generacije antikoagulanata za suzbijanje glodavaca u polju i u urbanim prostorima. Djelatna tvar je na biljnom nosau od ljutene zobi i od
lomljenih zrna penice.
Uinkovit je protiv svih vrsta glodavaca ukljuujui i otporne vrste tzv. super mieve i super takore.
Visoko djelotvoran, uzrokuje ugibanje glodavaca nakon jednog obroka. Miu je dovoljno 0,5 g, a takoru 6-10 g.
Glodavci ugibaju postupno, slino prirodnom ugibanju u tijeku 3-10 dana nakon prvog obroka.
Radi zdravlja i higijene glodavci se moraju suzbijati.
BRODILON mamac se upotrebljava u zatvorenim i urbanim prostorima, medu kojima su skladita poljoprivrednih proizvoda, industrijski pogoni, gospodarski objekti,
i sl. za suzbijanje:
- kunog mia (Mus musculus), u koliini 20-25 g, stavljanjem u hrpice na svakih 3-5 m2 povrine;
- sivog takora (Rattus norvegicus) i crnog takora (Rattus rattus) u koliini od100-150 g stavljanjem u hrpice na razmaku 5-10 m.
Mamci se rasporede po objektu na mjesta gdje je utvrena najvea aktivnost mieva i takora, to se uoava po tragovima, izmetu, nagrizenim vreama i ambalai.
Najbolje ih je postaviti na zaklonjena mjesta te u blizini legla.
Mamci se ne smiju koristiti u prostorijama u kojima su poljoprivredni proizvodi u rasutom stanju. Ima li opasnosti od prosipanja poljoprivrednih prehrambenih
proizvoda, mamci se moraju postavljati u zatitnim kutijama. Jedna akcija traje 7 do 10 dana, a zatim se prema potrebi ponavlja do potpunog prestanka uzimanja
mamaca.
BRODILON MAMCI se upotrebljavaju i na otvorenom prostoru, na polju, za zatitu usjeva od poljskih glodavaca-poljske voluharice i vodene voluharice, stavljanjem
mamaca u nastanjene rupe u koliini od 10 g po rupi, nakon ega se svakako zatvore zemljom (nagazom). Dobro je hrpice mamaca zatititi daskama, crijepom ili ih
staviti u otvore cijevi, kroz koje se glodavci rado provlae.
BRODILON MAMCI se mogu upotrijebiti jednom ili vie puta u tijeku godine, ovisno o pojavi glodavaca.
RADNA KARENCA: Nakon primjene u polju, perad i krupne domae ivotinje ne smiju se putati u polje 21 dan, a svinje 42 dana.
OTROVNOST: BRODILON MAMAC je svrstan u III. skupinu otrovnosti.
Gorka neotrovna tvar dodana BRODILON mamcima onemoguuje njihovo konzumiranje od strane domaih ivotinja, a tako i od djece.

o Upisniku
n
d
la
k
u
s
a
id
c
ti
n
Popis rode
titu bilja,

a
z
a
z
a
v
ta
s
d
re
registriranih s
15.02.2011.g.
,
1
/1
0
2
,
e
in
v
o
n
Narodne
Redni
broj

RODENTICID

1.

BRODILON BLOK

2.

BRODILON MAMAC

3.

BRODILON PARAFINSKI BLOKOVI

4.

BRODILON PELETE

5.

BROMADIOLON PELETE

6.

GARDENTOP BLOK

7.

GARDENTOP PELETE

8.

GARDENTOP SVJEI MAMCI

9.

RATIMOR MEKI MAMAC

10.

RATIMOR PELETE

11.

RATIMOR ITNI MAMAC

12.

RODEXION KOMPLEKS

13.

RODEXION PELETE

14.

RODEXION SVJEI MAMAC

15.

SURADIOLON ZRNA

16.

TERMINATOR X MEKI BRANENI MAMAC

17.

TERMINATOR X ITNI MAMAC

(zeleno) i
ih
n
te

u
p
o
d
ri
a
Popis aktivnih tv
propisima
o
n
d
la
k
u
s
)
o
n
e
zabanjenih (crv
rvatske te FSC-a
H
ke
li
b
u
ep
R
,
e
ij
Europske un
Redni
broj

EU1

RH2

FSC3

1.

ALUMINIUM PHOSPHIDE

ALUMINIJEV FOSFID

ALUMINIJEV FOSFID

2.

BROMADIOLONE

BROMADIOLON4

BROMADIOLON

3.

CALCIUM PHOSPHIDE

KALCIJEV FOSFID*

KALCIJEV FOSFID

4.

CARBON DIOXIDE

(UGLJIKOV DIOKSID FUMIGANT)

(UGLJIKOV DIOKSID FUMIGANT)

5.

DIFENACOUM

DIFENAKUM*

DIFENAKUM

6.

MAGNESIUM PHOSPHIDE

MAGNEZIJ FOSFID*

MAGNEZIJ FOSFID

7.

WARFARIN (AKA COUMAPHENE)

VARFARIN

VARFARIN

8.

ZINC PHOSPHIDAE

CINKOV FOSFID

CINKOV FOSFID

http://ec.europa.eu/sanco_pesticides/public/index.cfm?event=activesubstance.selection
Narodne novine, broj 27/11, Popis aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH
3 FSC guidance document FSC pesticide policy guidance on implementation FSC-GUI-30-001 V2-0 EN, May 2007.
4 Narodne novine, broj 27/11 Aktivne tvari u sredstvima za zatitu bilja koje prema Odlukama Komisije 2008/934/EC od 5. prosinca 2008. godine, 2008/941/EC od 8. prosinca
2

2008. godine i 2010/455/EU od 13. kolovoza 2010. godine nisu uvrtene na Aneks I. Direktive 91/414/EEC zbog dobrovoljnog povlaenja podnositelja zahtjeva iz daljnje procedure
za ocjenu aktivne tvari na razini EU i koje drave lanice mogu zadrati na tritu do 31. prosinca 2011. godine. Navedenom Odlukom Komisije 2010/455/EU i Uredbom Komisije
(EU) br. 741/2010 od 17. kolovoza 2010. godine produen je rok valjanosti registracija ako su podnositelji zahtjeva ponovno podnijeli zahtjeve za uvrtenje aktivnih tvari na Aneks
I. Direktive 91/414/EEC na osnovi tzv. ubrzane procedure prema Uredbi Komisije (EC) br. 33/2008.
* namjenjen samo za profesionalnu uporabu sukladno Narodne novine, broj 27/11, Popis aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH

IKA
T
A
M
E
OB L
AU
R
C
P
A
V
A
DA
TN
O
U
L
N
G
E
R
H
I
T
ITN
S
D
RH
O
U
E
T
V
I
T
T
RS
ZA
?
UMA
IDIMA
C
I
T
N
RN
ALTE

>>

R
ATIVA

ODE

Sukladno popisu rodenticida iz Upisnika registriranih sredstava za zatitu bilja (Narodne

novine, 20/11, 15.02.2011.g.), trenutno je u na hrvatskom tritu prisutno 17 proizvoda od kojih
svih 17 sadre aktivnu tvar bromadiolon. S obzirom na status aktivne tvari Bromadiolon
sukladno regulama EU, RH i FSC-a odredaba, upotreba nijednog od tih sredstava tenutno ne
predstavlja opciju u zatiti uma od sitnih glodavaca. Do 01.12.2011. godine Hrvatske ume
d.o.o. - zahvaljujui derogaciji (izuzeu) dobivenom od strane FSC-a - bile su u mogunosti
koristiti rodenticid (Brodilon) u svrhu kontrole brojnosti glodavaca, no upotreba istog vie nije
dozvoljena, to dodatno naglaava potrebu za pronalaskom alternativnih metoda zatite uma,
osobito u fazi pomlaivanja, od sitnih glodavaca, osobito u godinama njiihova prenamnoenja.
Hrvatske ume d.o.o. od strane FSC-a dobilo je odobrenje za koritenjem sredstava za
suzbijanje glodavaca na bazi aktivne tvari DIFENAKUM u iduem petogodinjem razdoblju. No,
na hrvatskom tritu trenutno ne postoji rodenticid, dakle sredstvo za zatitu bilja, na bazi
difenakuma. Postoji nekoliko proizvoda na bazi deifenakuma, no oni su trenutno registrirani kao
biocidi, a ne rodenticidi; to bi znailo da je njihova primjena iskljuivo ograniena na uporabu
u urbanim sredinama u svrhu deratizacije. Poduzimaju se mjere kako bi se pronalo rjeenje
tomu problemu.

A
L
A
V
H
!
I
J
N

A
P
NA

prof.

dr. sc

.
e
arenj
g.um
n
spod
i
.
o
l
g
p
i
o
d
i lovn
celja,
u
uma
.com
V
u
t
i
o
t
gmail
rk
a
z
a
@
a
o
M
z
k
r
,
d

ja.ma
Zavo
galeti
r
vucel
bu |
a
|
e
r
r
M
g
h
.
a
Z
ip
ak
sumf
. Jos
lita u
i
veu
ltet S
u
k
a
f
rski
uma

@
aletic
marg
.
p
i
s
jo