PRAKTIKUM IZ PSIHODIJAGNOSTIKE

OBRAMBENI
MEHANIZMI

RJENIK SPECIFINIH OBRAMBENIH MEHANIZAMA ILI

PRILAGODBENIH STILOVA DSM-IV
1. acting out Osoba rjeava emocionalne konflikte ili unutarnje ili vanjske
stresore djelovanjem, a ne razmiljanjem ili osjeajima. Navedena je definicija
ira nego originalni koncept izvoenja (acting out) transfera osjeaja ili elja
tijekom psihoterapije i zamiljena je da ukljui ponaanje koje izvire iznutra i
izvan tog transfernog odnosa. Obrambeno izvoenje nije sinonim za ''loe
ponaanje'' zato to zahtijeva dokaze da je ponaanje u svezi s emocionalnim
konfliktom.
2. altruizam Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
tako da se posveti zadovoljavanju potreba drugih. Nasuprot samortvovanju koje
je ponekad karakteristino za reaktivnu formaciju, osoba prima zahvalnost
posredno ili iz reakcija drugih.

3. anticipacija Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske

stresore tako da proivljava emocionalne reakcije unaprijed, ili predvia
posljedice moguih buduih dogaaja i razmilja o realistinim, alternativnim
reakcijama ili rjeenjima.
4. autistine fantazije Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore prekomjernim sanjarenjem kao zamjenom za ljudske odnose,
djelotvornijom akcijom ili djelotvornijim rjeavanjem problema.

5. devaluacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
tako da pripisuje pretjerane negativne osobine sebi ili drugima.

6. disocijacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
sa slomom u obino integriranim funkcijama svijesti, pamenja ili percepcije sebe
ili okoline, ili senzornog ili motorikog ponaanja.

7. humor - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
naglaavajui zabavne ili ironine aspekte konflikata ili stresova.

8. idealizacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
pridajui preuveliane pozitivne kvalitete drugima.

9. intelektualizacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske

stresore prekomjernim koritenjem apstraktnog miljenja ili generalizacijama
zbog kontrole ili umanjivanjem uznemirujuih osjeaja.
10. izolacija osjeaja - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore odvajajui ideje od osjeaja koji su prvotno bili u svezi s njima. Osoba
gubi osjeaj za osjeaje koji su u svezi s odreenom idejom (npr.traumatski
dogaaj), dok je istovremeno svjesna njegovih kognitivnih elemenata (npr.opisni
detalji)
11. negiranje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
rijeima ili ponaanjem s namjerom da negira ili simbolino kompenzira
neprihvatljive misli, osjeaje i djela

PRAKTIKUM IZ PSIHODIJAGNOSTIKE

OBRAMBENI
MEHANIZMI

12. omnipotencija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore osjeajem ili glumljenjem da posjeduje posebne moi ili sposobnosti i da
je nad svima drugima superiorna

13. pasivna agresija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore izraavajui posredno i nenametljivo agresiju prema drugima. Postoji
fasada lanog suglasja koja prikriva skriveni otpor ili neprijateljstvo. Pasivna se
agresija esto pojavljuje kao odgovor na zahtjeve za neovisnim djelovanjem ili
obavljanjem ili nedostatak zahvalnosti ovisnih elja, ali moe biti prilagoeno za
osobe koje su u podreenom poloaju, a nemaju drugih naina za izraavanje
svojih stavova na otvoreniji nain.
14. poricanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
odbijajui priznati neke bolne aspekte vanjske realnosti ili subjektivnih iskustava
koja bi bila oita drugima. Izraz psihotino poricanje koristi se kada doe do jakog
oteenja kod testiranja realnosti.

15. potiskivanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore potiskivanjem uznemirujuih elja, misli ili iskustava iz svoje svijesti.
Osjeaji mogu ostati u svijesti odvojeni od odgovarajuih ideja.

16. povezivanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore tako da se obraa drugima za pomo i potporu. To ukljuuje dijeljenje
problema s drugima, ali ne podrazumijeva pokuaj da se odgovornost za problem
prebaci na nekog drugoga.
17. premjetanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore premjetajui osjeaj o neemu ili reakciju na neto s jednog objekta na
drugi (obino manje prijetei) zamjenski objekt.
18. prigovaranje uz odbijanje pomoi - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili
unutarnje ili vanjske stresore tako to prigovara ili ponavlja svoj zahtjev za
pomo koji prikriva skrivene osjeaje neprijateljstva ili prigovora prema
drugima, koje tada izraava odbijajui sugestije, savjete ili pomo drugih osoba.
Prigovori ili zahtjevi mogu ukljuivati fizike ili psiholoke simptome ili ivotne
probleme.
19. projekcija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
tako da lano pripisuje nekom svoje neprihvatljive osjeaje, impulse ili misli.

20. projicirajua identifikacija Kao i kod projekcije, osoba rjeava emocionalni

konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore tako da lano pripisuje nekom svoje
neprihvatljive osjeaje, impulse ili misli.Meutim, nasuprot jednostavnoj
projekciji, osoba u potpunosti ne skriva to je projicirano. Umjesto toga, osoba
ostaje svjesna svojih osjeaja ili impulsa, ali ih pogreno pripisuje kao
najopravdanije reakcije prema drugim osobama. Nije rijetko da osoba izazove
kod drugih te osjeaje za koje se prvotno grekom mislilo da postoje, tako da
postaje teko razjasniti tko je kome to uinio.
21. racionalizacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore skrivajui istinsku motivaciju za svoje misli, postupke ili osjeaje tako da
razrauje umirujua, ali netona objanjenja.

PRAKTIKUM IZ PSIHODIJAGNOSTIKE

OBRAMBENI
MEHANIZMI

22. ralanjivanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore time to suprotna emocionalna stanja razdvaja te svoje i tue pozitivne i
negativne kvalitete ne integrira u jedinstvenu cjelinu. Budui da se podvojeni
osjeaji ne mogu doivljavati simultano, uravnoteena miljenja i oekivanja od
sebe i drugih zato su iskljuena iz emocionalne svijesti. Slike o sebi i objektima
sklone su promjeni izmeu potpunih suprotnosti: iskljuivo puno ljubavi, snano,
vrijedno, toplo, emocionalno i dobro ili iskljuivo loe, vrijedno mrnje, bijesno,
destruktivno, odbijajue ili nevrijedno.

23. reaktivna formacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili
vanjske stresore time da zamjenjuje ponaanje, misli ili osjeaje s onim
dijametralno suprotnim od svojih neprihvatljivih misli ili osjeaja (to se obino
dogaa u svezi s njihovim potiskivanjem).
24. samopotvrivanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore izraavajui svoje osjeaje i misli neposredno, na nain koji ne slui
nekoj svrsi i nije manipulativan.
25. samopromatranje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore razmiljajui o svojim mislima, osjeajima i ponaanju te reagirajui na
odgovarajui nain.

26. sublimacija - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske
stresore kanalizirajui potencijalno neodgovarajue osjeaje ili impulse u
drutveno prihvatljivo ponaanje (npr.kontaktni sportovi za kanaliziranje
impulsa bijesa).
27. suzbijanje - Osoba rjeava emocionalni konflikt ili unutarnje ili vanjske stresore
namjerno izbjegavajui razmiljati o uznemirujuim problemima, eljama,
osjeajima ili doivljajima. svjesni napor (supresija)