Zbornikradova

Nauni skup

NaslijeeDobojaiokoline
odran27.septembra2014.godineuDoboju

JUZavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
TuzlanskogkantonaiMedlisIZDoboj

Tuzla,2014.

Zbornikradovasanaunogskupa
NaslijeeDobojaiokoline
odranog27.septembra2014.godineuDoboju

Redakcioniodbor:
Prof.dr.sc.EdinMutapi,PravnifakultetUniverzitetauTuzli,
predsjednik;
BenjaminBajrektarevi,prof.,direktorZavoda,podpredsjednik;
Prof.dr.sc.emeritusSalihKulenovi,UniverzitetuTuzli,lan;
Prof.dr.sc.IvanBalta,Osijek,Hrvatska,lan;
Prof.dr.sc.ZijadBelagi,Doboj,lan
Mr.sc.BajroDafi,MedlisislamskezajedniceDoboj,lan;
Doc.dr.sc.OmerHamzi,UniverzitetuTravniku,lan;
Mr.sc.RusmirDjedovi,Zavod,izvrnisekretar;
AdnanKalesi,prof.,Zavod,tehnikisekretar.

Izdava:
JUZavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
TuzlanskogkantonaiMedlisIZDoboj

Zaizdavaa:BenjaminBajrektarevi,direktorZavoda

Obrada:AdnanKalesi

Naslovnastrana:StararazglednicaDoboja

tampa:PLANJAXprint,Teanj032661571

Tira:850primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
908(497.6 Doboj)(063)(082)
NAUNI skup Naslijee Doboja i okoline (2014 ;
Doboj)
Zbornik radova / Nauni skup Naslijee Doboja i
okoline, odran 27. septembra 2014. u Doboju. Tuzla : Zavod za zatitu i koritenje
kulturno-historijskog i prirodnog naslijea TK,
2014. - 457 str. : ilustr. ; 25 cm
Bibliografija i biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-0955-3-5
COBISS.BH-ID 21526790

Tuzla,2014.

SADRAJ
prof.dr.sc.emeritusSalihKulenovi,UniverzitetuTuzli
Rezultati dosadanjih etnolokih i antropogeografskih istraivanja na
podrujupredratneoptineDobojinjeneokoline......................................
5

prof.dr.sc.IvanBalta,redovniprofesorutrajnomzvanju,Osijek,Hrvatska
Neki(maarski)historijskiizvoriteostacimaterijalnekulturevjerskihobiaja
pokapanja Bosne i Hercegovine sa osvrtom na Dobojski kraj za razdoblje od
kraja19.idopoetka20.vijeka...................................................................................12

prof.BenjaminBajrektarevi,direktorZavoda
Problematikaistraivanjaizatitenaslijeadobojskogpodruja................. 40

mr.sc.BajroDafi,glavniimamMedlisaIZDoboj
SadanjestanjevakufauMedlisuislamskezajedniceDoboj......................... 46

prof.dr.sc.EdinMutapi,PravnifakultetTuzla
UpravnoteritorijalnoustrojstvodobojskogkrajauSrednjemvijeku........ 73

mr.sc.NusretKujrakovi,MedlisIslamskezajedniceGradaac
ProraunvakufauDobojuza1889.i1913.godinu..............................................81

mr.sc.AlenSalihovi,FilozofskifakultetTuzla
UticajtrgovakogprometanarazvojsjeverneBosnesposebnimosvrtomna
podrujeTenjaiDobojauprvojpoloviniXIXstoljea...................................... 88

Adilef.Rudanovi,MedlisIZDoboj
Nekiodznaajnijihvjerskihlinostidobojskeuleme...........................................99

doc.dr.sc.OmerHamzi,UniverzitetuTravniku
FormiranjeiadministrativnoteritorijalnozaokruivanjesrezaDoboju
perioduod1933.do1936.godinepravnopolitikirazvoj.............................116

prof.dr.sc.Izetaboti,direktorArhivaTK
AgrarneprilikenairempodrujuDobojaneposrednonakonDrugogsvjetskog
rata(19451952.)................................................................................................
131

mr.sc.RusmirDjedovi,Zavod,
HistorijskogeografskaistraivanjaDoboja...............................................
153

MensuraMujkanovi,muzejskikustos,MuzejTeanj
ProizvodnjapekmezaookoliniTenja..................................................................... 168

Edinakovi,prof.,FilozofskifakultetTuzla
Dobojskopodrujekrozprahistorijuiantiku......................................................... 176

doc.dr.sc.SemirAhmetbegovi,PMFTuzla
UticajreljefanarazmjetajstanovnitvaDobojaiokoline............................. 198

AdnanKalesi,prof.,Zavod
SilvanaArmenuliunaemnarodnommuzikomnaslijeu....................... 210

AgoMujkanovi,prof.,Teanj
SrednjovijekovnenekropolesteakauokoliniDoboja........................................218

SenadGuti,prof.,asistentPMFTuzla
KlimatskekarakteristikeDoboja................................................................................ 235

Ibrahimef.Halilovi,MedlisIZDoboj
PetstoljeaarijskedamijeuDoboju................................................................ 247

AdisBekri,dipl.Pravnik
Organizacija vjerskog ivota muslimana na podruju grada Doboja i ire u
perioduodosmanskeupravedoDrugogsv.Rata............................................ 269

prof.dr.ZijadBelagi,Doboj
Zdravstveni sistem i obiljeje zdravstvenog stanja stanovnitva Doboja u
prolosti.............................................................................................................................. 288

Harisef.Hasii,imamuKotorskom,MIZDoboj
NianiMedlisaIslamskeZajedniceDoboj(historijskiprikaz,stanjenaterenui
kritikaanaliza)...................................................................................................
318

prof.dr.sc.DevadDrino,pravnifakultetZenicaimr.sc.BenjaminaLondrc,Filozofski
fakultetSarajevo
PodrujeDobojaurimskomperiodu......................................................................... 362
mr.sc.AlmiraBeirovi,O..Branskamalta,Tuzlaimr.sc.RusmirDjedovi,Zavod
UrbanogeografskirazvojgradaDoboja................................................................. 366

OsmanHadi,prof.
AdministrativnapripadnostikolstvopodrujaDobojIstok........................ 381

mr.sc.DadoSrkaloviieljkaStjepiSrkalovi,prof.
Odredba ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda Havdine, Kraevo i Jelah,
OpinaDobojJugDRASTICmetodom...................................................................... 395

dr.sc.SalkanUianin,FilozofskifakultetTuzla
PrivredaDobojaiokolineod1918.do1941.godine......................................... 403

Mr.scKemalNurkiGradaac
NaseljeSjeninapremadefterusakrajaosmanskevlasti...............................

424

Dr.sc.AmiraTurbiHadagi,vanr.prof.,BernesAljuki,SamraHrnjica,asistentica
Antroponimijausevdalinkamasposebnimosvrtomnaantroponimiju
dobojskihsevdalinki..................................................................................................... 441

Dr.sc.SalihKulenovi,prof.emeritus,UniverzitetuTuzli

REZULTATIDOSADANJIHETNOLOKIHI
ANTROPOGEOGRAFSKIHISTRAIVANJANAPODRUJU
PREDRATNEOPTINEDOBOJINJENEOKOLINE

U ovom radu osvrnut emo se na dosadanja etnoloka i antro

pogeografskaistraivanjanaprostorupredratneoptineDobojinjeneokoline
kojajeutompogledunedovoljnoistraena.
Dakle, na ovom prostoru nisu vrena detaljna etnoloka istraivanja ni
materijalne ni duhovne kulture naroda ovog kraja iako je ovaj prostor prije
agresijenameunarodnopriznatuRBIH19921995.godineipopovriniipo
broju njegovog stanovnitva inio znaajan postotak bosanskohercegovakog
prostora i njegovog stanovnitva. Prema popisu stanovnitva Bosne i
Hercegovine 1991. godine na prostoru optine Doboj ija povrina je iznosila
684 km2 u 73 naseljena mjesta ivilo je ukupno 102549 stanovnika. 1 Prema
nacionalnom sastavu 1991. godine na prostoru optine Doboj ivilo je 41 164
Bonjaka, 39820 Srba, 13 264 Hrvata, 2765 "Jugoslavena" i 2 536 ostalih i
nepoznato.2UgradskomnaseljuDobojpopisanojeukupno27948stanovnika,
aodtoga 11154Bonjaka,8011Srba,2 714Hrvata, 4365"Jugoslavena"i 1
254ostalih.3
Poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma od predratne teritorije optine
Doboj formirane su dvije nove opine Doboj Istok i Doboj Jug u kojima danas
ivibonjakostanovnitvo.
U nekim etnolokim radovima vezanim za prouavanje materijalne i
duhovnekulturestanovnitvaBosneiHercegovineudrugojpoloviniXXvijeka
pominju se i neka naselja dobojske opine kao i naselja iz susjednih opina.
Tako,naprimjerCvjetko.Popoviusvomenaunomradu"LonarstvouBosni
i Hercegovini" pie kako se jugozapadno od Doboja nalaze tri susjedna
lonarska sela: Ularice (bivi dobojski srez), Omanjska i Siva (bivi teanjski
srez) iji su stanovnici katolici koji se smatraju starincima i kod kojih se nije
1StanovnitvoBosneiHercegovine,Narodnosnisastavponaseljima,Dravnizavodzastatistiku

RepublikeHrvatske,Zagreb,travanj1995.,prikazXXVI.
2Isto,prikazXXVI.
3Isto,str.97.

sauvalanikakvapredajadasuseodnekuddoseliliuovekrajeve.4Unavedenim
naseljima autor je detaljno istraio lonarski zanat poev od materijala
(lonarskezemljeilokalitetagdjejekopaju),zatimosnovnogalatakojeglonari
koristeprilikomizradelonarskihproizvoda,kaoisamognainanjihoveizrade
inakrajukojesusvevrstegrnarijeizraivali.Utovrijeme,atojeperiodod
50tihdo60tihgodinaprologvijeka,lonariunavedenimnaseljimaizraivali
su lonce razliitih veliina, zatim "kavenjake" ili dezvice, "tendere" odn.
"prulje"zamlijeko,"ase","tiganje"(plieasekojesluezapeenjeikuhanje
jela), "crijepnje" ili "peke, "upove sa kapkom", "sulenare", "lonie" za
"furunu".5
Zanimljivu etnoloku grau o selu Kouhe u optini Doboj pod naslovom
"Kazivanja Jovice Sajia iz Kouha" odabrao je i priredio za tampu Milenko S.
Filipovi i istu objavio u asopisu "lanci i graa za kulturnu istoriju istone
Bosne"1959.godine.6JovicaSajiserodio1958.godinezavrijemeTrebavske
bune.IaojeuOsnovnukoluuOsjenanima,aliuistoj,kakopieunavedenom
radu, "nije mogao stei osobitu pismenost". Prema kazivanju onih koji su ga
poznavali Jovica Saji je imao veliko ivotno iskustvo, iroko interesovanje i
odlinu memoriju, a pisao je o onome to je lino doivio i vidio i to su mu
kazivali stariji i on zapamtio.7 Prema M. Filipoviu spisi Jovice Sajia nisu
jednakevrijednostialisusviodinteresa;onisadrepodatkeoprilikamautom
krajupredkrajturskevladavineizavrijemeaustrougraskeokupacije.Njihova
vrijednostseogledaiutometoseunjimaiznosispontanoiposrednokakose
useluvrilodrutvenoraslojavanje,asadreigrauonarodnimshvatanjimai
tenjamaseljakatogkraja.UspisimaseiznoseipodacioTrebavskojbuni1858.
godine, zatim kazivanja o prodaji stoke koja je iz trebavskih sela tjerana na
pijacuuKostajnicunaUni,tekazivanjaoakcijiIlijeGaraaninainjenomodjeku
u bosanskom selu.8 Posebno je interesantan spis u kome se iznosi prolost
Marka Kondia koji je od siromanog djeaka iz Kouha vremenom postao
bogatiugledanovjek.UspisusedetaljnoprezentiraporijekloMarkaKondia,
njegovo primanje na abadijski zanat u Modriu, uenje i zavretak zanata,
njegovpovratakurodnoselo,njegovuenidbuisamostalanrad.9
EtnolokaistraivanjanapodrujupredratneoptineGraanicazapoeoje
autorovogradajood1972.godine.Upoetkuod19721974.godinevrenasu
etnoloka istraivanja u selu Sokolu kod Graanice, a na osnovu prikupljene i
sistematizovane grae sa tog podruja napisan je rad pod naslovom

4Cvetko.Popovi,LonarstvouBosniiHercegovini(istorijaietnologija),GZM,Sv.XI,Sarajevo,

1956.,str.119.
5DetaljnijeolonarskomzanatukaoiovrstamagrnarijekojaseizraivalauUlaricama,

OmanjskojiSivikodDobojavidjetiunavedenomraduC.Popovia(str.119122).
6KazivanjeJoviceSajiaizKouha(odabraoiprirediozatampuMil.S.Filipovi),lanciigraaza

kulturnuistorijuistoneBosne,knj.III,Tuzla,1959.,str.113140.
7Isto,str.114.
8Isto,str.115.
9Isto,str.116121.

"EtnografskaistraivanjauseluSokolukodGraanice".10Utomraduautorpie
o porijeklu stanovnitva u Sokolu, tradicionalnom narodnom privreivanju,
narodnoj arhitekturi i nonji, a iz duhovne kulture obuhvaeni su
karakteristinijinarodniobiajiivjerovanja.Radjepropraensa14fotografija,
2crteaigeografskomskicompodruja.
Detaljnaantropogeografskaietnolokaistraivanjaautorovog radavrio
jenapodrujuGraaniceinjeneokolineskorodvijedecenijeradeikaokustos
MuzejaistoneBosneuTuzli.Ovopodrujebilojepredmetinjegovedoktorske
disertacije. S obzirom da je predratna graanika optina zahvatala vei dio
doline rijeke Spree u njenom donjem toku, zatim dijelove planine Ozren i
Trebava i da se graniila na zapadu sa optinom Doboj (danas je to podruje
optineDobojIstok)tajprostoruantropogeografskomietnolokompogleduje
netovieistraenijiuodnosunadrugedijelovepredratneoptineDoboj.
U objavljenoj doktorskoj disertaciji pod naslovom "Graanica i okolina
antropogeografske i etnoloke odlike"11 autora ovog rada u est poglavlja
obraene su antropogeografske i etnoloke odlike stanovnitva predratne
optine Graanica. U prvom poglavlju navedene knjige obraen je geografski
poloaj, geoloke i fizikogeografske karakteristike Graanice i okoline, u
drugomprivredneprilike,utreemnaseljaikue,uetvrtometnikeprilikeu
prolosti,upetomsadanjeetnikeprilikeiuestompoglavljuetnikeosobine
stanovnika.12Navedenaknjigarasvjetljavamnogobrojnakulturnoantropoloka
pitanja Graanice i njene okoline i ona je znaajan i koristan prilog naoj
bosanskohercegovakoj antropogeografiji i etnologiji odn. kulturnoj
antropologijiBosneiHercegovine.
Povrina Graanice je, prema popisu stanovnitva Bosne i Hercegovine
1991. godine, iznosila 387 km2, a na tom prostoru bilo je ukupno 28 naselja.
Prema navedenom popisu graanika optina imala je ukupno 59 134
stanovnika. Po nacionalnom sastavu najbrojniji su bili Muslimani odnosno
Bonjaci (42 599 st.), Srbi (13 558 st.), "Jugoslaveni" (1 530 st.), a
najmalobrojnijisubiliHrvati(132st.).13
Kako smo ve napomenuli da se teritorij predratne optine Graanica
neposredno vee za istoni dio predratne dobojske optine ovom prilikom
pomenut emo i iscrpan nauni rad pod naslovom "Etnike prilike u prolosti
Graanice i okoline"14 u kome njegov autor pie o etnikim prilikama na
graanikom podruju u prahistorijskom, antikom, srednjovjekovnom,
10SalihKulenovi,EtnografskaistraivanjauseluSokolukodGraanice,lanciigraazakulturnu

istorijuistoneBosne,knj.XI,Tuzla,1975.,str.87107.
11Doktorskudisertacijupodnaslovom"AntropogeografskeietnolokeodlikeGraaniceiokoline"

autorovogradajeodbranionaFilozofskomfakultetuuBeogradu16.maja.1991.godine.
12Dr.SalihKulenovi,Graanicaiokolinaantropogeografskeietnolokeodlike,Muzejistone

BosneTuzla,DDGrin,Graanica,1994.
13StanovnitvoBosneiHercegovine,Narodnosnisastavponaseljima,Dravnizavodzastatistiku

RepublikeHrvatske,Zagreb,travanj,1995.,prikaz34.
14Dr.SalihKulenovi,EtnikeprilikeuprolostiGraaniceiokoline,Etnologijasjeveroistone

Bosne,knj.2,MuzejistoneBosneTuzla,str.1533.

turskom i austrougarskom periodu. U ovom radu autor pie o etnikim

procesima i promjenama koje su se odvijale na ovim prostorima kroz irok
vremenskiokvirpoevodprahistorijedoperiodaizmeudvasvjetskarata.
S obzirom da naselja na Trebavi, na njenim zapadnim i jugozapadnim
obroncima,gravitirajupredratnojdobojskojoptini,ovdjeemonavestiijedan
rad pod naslovom "Prilozi za etnoloku monografiju Skipovca"15 u kome su
obraene osnovne antropogeografske i etnoloke karakteristike navedenog
naselja koje se nalazi sjeverno od Graanice na udaljenosti od oko 12,5 km i
kojejenastanjenoiskljuivosrpskimstanovnitvom.Uovomraduprezentiran
jegeografskipoloajSkipovca,aobraenesunjegovefizikogeografskeodlike,
ime,starostitipnaselja,porijeklodananjegstanovnitva,groblja,oraesprave
i oranje, uzgoj itarica, voarstvo, stoarstvo, vodenice i vodosnabdijevanje,
prevozna i transportna sredstva, kua i okunica, narodna nonja, svadbeni i
pogrebniobiaji,vjerovanjausnoveidrugo.Radjepropraensa16fotografija,
nekolikocrteaigeografskomkartompodruja.
U radu Ljiljane BeljkaiHadidedi pod naslovom "Prilog poznavanju
muslimanske seoske nonje u Bosni i Hercegovini" detaljno je obraena
tradicionalna enska i djevojaka nonja Bonjakinja iz okoline Doboja.16
Komparirajui opis tradicionalne enske nonje Bonjakinja iz okoline Doboja
satradicionalnomenskomnonjomBonjakinjaizokolineGraaniceuoljivo
jedajetobiogotovoistitipnonje. 17
Istraujui tradiconalno ilimarstvo u Bosni i Hercegovini Bratislava
VladiKrsti u svome radu "ilimarstvo u Bosni i Hercegovini (prilog
prouavanju starih tkalja u BIH)"18 je priloila kartu ispitivanja kunog
ilimarstva u Bosni i Hercegovini i popis sela u kojima je vrila navedena
istraivanja. Meu ucrtanim lokalitetima u kojima su vrena navedena
istraivanjasuinaseljaMatuziiiDonjiRakovacuoptiniDoboj.
SobziromdasunaseljajednogdijelaplanineOzrenainjenogpodgorjabila
u sastavu predratne graanike i dobojske optine (lijeva obala donjeg toka
rijeke Spree) ovom prilikom pomenut emo i rad Milenka S. Filipovia pod
naslovom "Ozrenjaci ili MaglajciEtnoloki prikaz"19 koji kako pie Radmila

15SalihKulenovi,PrilozizaetnolokumonografijuSkipovca,lanciigraazakulturnuistoriju

istoneBosne,knj.XV,Tuzla,1984.,str.103127.
16LjiljanaBeljkaiHadidedi,PrilogpoznavanjuseoskemuslimanskenonjeuBosnii

Hercegovini,GZM,Etnologija,43/44,Sarajevo,1989.,str.109.
17DetaljnijeoseoskojenskojnonjiBonjakinjauGraaniciiokolinividjetiu:Dr.Salih

Kulenovi,Graanicaiokolinaantropogeografskeietnolokeodlike,MuzejistoneBosne
Tuzla,DD"Grin",Graanica,1994.,str.190192.
18BratislavaVladiKrsti,ilimarstvouBosniiHercegovini(prilogprouavanjustarihtkaljau
BIH),GZM,Etnologija,XXXII,Sarajevo,1978.,str.225228.
19Dr.MilenkoS.Filipovi,OzrenjaciiliMaglajciEtnolokiprikaz,GlasnikZemaljskogmuzeja,NS,
VIIVIII,Sarajevo,1952.,str.337374.

Fabijanji "predstavlja jednu posebnu srpsku grupu, otro izdvojenu od

okolnogstanovnitva,akojisenalazenaprostoruizmeuMaglajaiTuzle".20
U radu Vesne Isabegovi pod naslovom "Tradicionalni svadbeni obiaji u
ozrenskomkraju"detaljnosuprezentiranisvadbeniobiajikodozrenskihSrba
zakojejeutvrdilakakomnogiodtihobiajaimajudvijeosnovnekomponente:
religijskuidrutvenu.21Takoer,autoricauovomradupiekakosusemnogi
svadbeni obiaji u ovom kraju tokom vremena izmijenili ili su se potpuno
izgubili.
U radu "Svadbeni obiaji muslimaskog stanovnitva Graanice i okoline"
detaljno su opisani svadbeni obiaji u graanikom kraju. U vezi s tim autor
ovog rada S. Kulenovi pie da se u enidbenim obiajima graanikog kraja
jasnouoavajutridijela:prvi,pripremnikojiseodnosinaizborbranogdruga,
prosidbu i ostale sastanke i dogovore prije svadbe, drugi, koji se odnosi na
samusvadbuitreikojiukljuujesastankeposlijesvadbe.22Takoer,nakraju,
zavravajui ovaj rad, autor naglaava da su opisani svadbeni obiaji
muslimanskogstanovnitvauGraaniciinjenojokolinitradicionalniidasuse
u ovom obliku odravali sve do poetka XX vijeka, a u znatno izmijenjenom
oblikuodravalisuseido90tihgodinaXXvijeka. 23
Vrijedan i znaajan kulturoloki projekat vezan za prolost Doboj Istoka
uradiojeOsmanHadi,penzionisaniprofesorhistorije.Njegovadugogodinja
istraivanjasuobjavljenauknjizi"PodrujeDobojIstokkrozhistoriju"ukojojsu
osim historijskih dogaanja od prahistorije pa naovamo prezentirane i
antropogeografskeikulturnoantropolokeodnosnoetnolokepojaveiprocesi
kao i njihove promjene. U vezi s tim naroito je interesantno poglavlje XIII u
kojem autor prezentirana narodno graditetljstvo, zatim poglavlje XIV u kojem
su opisani neki narodni obiaji od kojih su najupeatljiviji bili aikovanje,
prosidbamlade,enidba,doeknevjeste,veselje,"pijer",svadba,pohode,mobe,
bajrami, hatme, dove za kiu, "domakance" (sveana veera nakon zavretka
proljetnog oranja i sjetve) i dr.24, a u poglavlju XV ukratko je opisana
tradicionalnamukaienskasveanaodjeaiobua. 25
Osim knjige "Podruje Doboj Istok kroz historiju" koja je izala iz tampe
2003. godine, Osman Hadi je objavio 2004. godine jo jednu vrlo vrijednu
knjigu pod naslovom "Damije, mektebi i hadiluci sa podruja optine Doboj
20RadmilaFabijanji,Radovidr.MilenkaS.Filipoviaotuzlanskojregiji,ZbornikradovaXXXIV

KongresaSavezaudruenjafolkloristaJugoslavije(Tuzla,22.do26.9.1987.),Udruenje
folkloristaBosneiHercegovine,Tuzla,1987.,str.226.
21VesnaIsabegovi,Tradicionalnisvadbeniobiajiuozrenskomkraju,ZbornikradovaXXXIV
KongresaSUFJ,UdruenjefolkloristaBosneiHercegovine,Tuzla,1987.,str.235.
22Dr.SalihKulenovi,SvadbeniobiajimuslimanskogstanovnitvaGraaniceinjeneokoline,
FolklorBosneiHercegovine,Sveska1(ZbornikradovaPrvognaunostrunogskupa"Folklor
BosneiHercegovine",Sarajevo,1.i2.XI.1991.),UdruenjefolkloristaBosneiHercegovine,
Sarajevo,1991.,str.87.
23Isto,str.92.
24OsmanHadi,PodrujeDobojIstokkrozhistoriju,Izdava:OpinaDobojIstok,DobojIstok,
2003.,str.235.
25Isti,str.238.

Istok"26. Knjiga sadri 340 stranica, oko 70 stranica kolor fotografija i 90tak
razliitih dokumenata. Ova knjiga predstavlja doista vrijedan poduhvat
profesora Osmana Hadia koji pisanom rijeju prezentira historijski razvoj
duhovnostiivjerskogivotanaprostoruoptine Doboj Istok. Navodeiimena
mjesta optine Doboj Istok u kojima se nalaze damije i mektebi autor je
podrobno opisao ne samo njihov historijat nego i ljude koji su dali nemjerljiv
doprinos ouvanju i razvoju bonjake duhovnosti i religijske pripadnosti.
Posebno treba naglasiti injenicu da je autor precizno naveo i devastiranja
damija i drugih vjerskih objekata u tom podruju u toku rata 19921995., te
njihovuposlijeratnuobnovu.

ZAKLJUAK

Na osnovu prezentiranih injenica u ovom radu, a koje se odnose na

pregled etnolokih odnosno kulturnoantropolokih i antropogeografskih
radova koji su pisani u drugoj polovini XX i prvoj deceniji XXI vijeka kao i o
osnovnim informacijama o temama koje obrauju navedenu problematiku,
moemo zakljuiti da se podruje predratne optine Doboj u etnolokom i
antropogeografskom pogledu veoma malo istraivalo. S obzirom da su se
krajemXXipoetkomXXIvijekanaprostorupredratneoptineDoboj,kaoiu
cijelojBosniiHercegovini,desilevelikepolitikoadministrativne,demografske
i drutvenoekonomske promjene i procesi neophodno bi bilo pristupiti
sistematskom istraivanju stanovnitva i naselja ovog podruja s posebnim
osvrtom na demografske gubitke, izmjenu etnike strukture uzrokovanu
prisilnim migracijama i genocidom u toku 19921995. Takoer, u vezi s tim
trebalo bi istraiti etnoloke i kulturoloke promjene kao i stanje ouvanosti
kulturnohistorijskogiprirodnognaslijeanaovompodruju.

LITERATURAIIZVORI
1. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine, Narodnosni sastav po naseljima,
DravnizavodzastatistikuRepublikeHrvatske,Zagreb,travanj1995.
2. Cvetko. Popovi,LonarstvouBosniiHercegovini),GZM,Etnologija i
istorija,Sv.XI,Sarajevo,1956.,str.95122.
3. Kazivanje Jovice Sajia iz Kouha (odabrao i priredio za tampu Mil. S.
Filipovi),lanciigraazakulturnuistorijuistoneBosne,knj.III,Tuzla,
1959.,str.113140.
4. Salih Kulenovi, Etnografska istraivanja u selu Sokolu kod Graanice,
lanciigraazakulturnuistorijuistoneBosne,knj.XI,Tuzla,1975.,str.
87107.
5. Dr. Salih Kulenovi, Graanica i okolinaantropogeografske i etnoloke
odlike,MuzejistoneBosneTuzla,DD"Grin",Graanica,1994.

26OsmanHadi,Damije,mektebiihadilucisapodrujaoptineDobojIstok,"Planjax",Jelah,

2004.

10

6. Dr. Salih Kulenovi, Etnike prilike u prolosti Graanice i okoline,

Etnologija sjeveroistone Bosne, knj. 2, Muzej istone Bosne Tuzla, str.
1533.
7. SalihKulenovi,PrilozizaetnolokumonografijuSkipovca,lanciigraa
zakulturnuistorijuistoneBosne,knj.XV,Tuzla,1984.,str.103127.
8. Ljiljana BeljkaiHadidedi, Prilog poznavanju seoske muslimanske
nonjeuBosniiHercegovini,GZM,Etnologija,43/44,Sarajevo,1989.,str.
95148.
9. Bratislava VladiKrsti, ilimarstvo u Bosni i Hercegovini (prilog
prouavanjustarihtkaljauBIH),GZM,Etnologija,XXXII,Sarajevo,1978.,
str.225228.
10. Dr. Milenko S. Filipovi, Ozrenjaci ili MaglajciEtnoloki prikaz, Glasnik
Zemaljskogmuzeja,NS,VIIVIII,Sarajevo,1952.,str.337374.
11. Radmila Fabijanji, Radovi dr. Milenka S. Filipovia o tuzlanskoj regiji,
ZbornikradovaXXXIVKongresaSavezaudruenjafolkloristaJugoslavije
(Tuzla, 22. do 26.9.1987.), Udruenje folklorista Bosne i Hercegovine,
Tuzla,1987.,str.225228.
12. Vesna Isabegovi, Tradicionalni svadbeni obiaji u ozrenskom kraju,
Zbornik radova XXXIV Kongresa SUFJ, Udruenje folklorista Bosne i
Hercegovine,Tuzla,1987.,str.235241.
13. Dr. Salih Kulenovi, Svadbeni obiaji muslimanskog stanovnitva
Graaniceinjeneokoline,FolklorBosneiHercegovine,Sveska1(Zbornik
radova Prvog naunostrunog skupa "Folklor Bosne i Hercegovine",
Sarajevo, 1. i 2.XI.1991.), Udruenje folklorista Bosne i Hercegovine,
Sarajevo,1991.,str.8792.
14. Osman Hadi, Podruje Doboj Istok kroz historiju, Izdava: Opina
DobojIstok,DobojIstok,2003.
15. Osman Hadi, Damije, mektebi i hadiluci sa podruja optine Doboj
Istok,"Planjax",Jelah,2004.

11

Prof.dr.sc.IvanBalta,redovniprofesorutrajnomzvanju

Neki(maarski)historijskiizvoriteostacimaterijalnekulture
vjerskihobiajapokapanjaBosneiHercegovine,saosvrtom
naDobojskikrajzarazdobljeodkraja19.idopoetka20.
vijeka

Dakakodasuarhivskiizvoriprvorazredniizvori,uovomsluajumeu
ostalimimaarskiarhivskiizvorioBosniiHercegovini,tj.oDobojuinjegovom
krajuodokupacije1878.dokrajaPrvogasvjetskograta,kojihnemamnogo.No,
arhivskiizvoriseuvijekkomparirajusadrugimdostupnimizvorima,graomi
literaturomodijeluljudskeprolostimjestaiprostora,kaoDobojaiokoline.

ManjepoznatimaarskiarhivskiizvorioBosniiHercegovini, naposeo
Doboju i okolini, mogu se upotpunjavati sa materijalnom ostavtinom, o
vidljivojprolostinamezarima/grobljimapokojnikakojisuobiljeiliprolost
istoga kraja, dopunjeni arhivalijama maticama roenih, vjenanih i umrlih, a
kojima je teko manipulirati iako nije nemogue, to esto iskrivljuje sliku
bosanskohercegovakeprolosti.Dobojidobojskikrajimamaterijalneostatke
mezarskihhumakaiobiljejaraznihsakralnihprovenijencijaodmuslimanskih,
katolikih,pravoslavnih,idovskihiprotestantskih,kojiupotpunjujuhistorijske
dostupne arhivske spoznaje te historiografiju i literature te legendarnu i
mistinutradicijumjestaikraja.

Od okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine preklapali su se i

suprotstavljali interesi monih i velikih te malih naroda, a u ovom prikazu
dijelomsuzabiljeenimaarskiinteresipremadostupnojhistoriografskojgrai
i literaturi. U drugom dijelu lanka posvjedoena je multinacionalna i
multikonfesionalna provenijencija naroda i vjera Doboja i dobojskog kraja u
periodurazmea19.u20.vijek,akrozmaterijalnuostavtinumezara/groblja
raznihkonfesionalnihprovenijencija.

Maarsku (ugarsku) upravu je krajem 19. i poetkom 20. vijeka u

odnosu na Bosnu i Hercegovinu, zanimala teritorijalna integracija i ouvanje
velikodravneulogestvoreneokupacijomianeksijom,amoguedajesrpskui

12

hrvatsku politiku elitu pokretala elja za integracijom po njima odvojenih

nacionalnih teritorija, dok je bosansku ili muslimansku politiku elitu
pokretala elja za ostvarenjem svoje nacionalne samobitnosti jedinstvenog
bosanskohercegovakog prostora, u kojem bijae Doboj i okolina. Procesi
imigracije ugarskoga stanovnitva u Bosnu i Hercegovinu bili su spontani i
uzrokovanimogunourelativnopovoljnekupnjezemljitazapoljoprivrednu
proizvodnju te eksplozivnim demografskim porastom broja Maara. I iz tih je
razloga kao jedno od sredstava tadanje politike tadanjih vladajuih krugova
Kraljevine Ugarske, ista prepoznala mogunost instrumentalizacije useljenih
Maara tokom druge polovine 19. vijeka, odnosno davnanje elje dijela
maarskih politikih krugova tzv. maarske dravne misli (stvaranja
jedinstvene kraljevine od Karpata do Jadrana).1 Kako je Bosna i Hercegovina
zbog velikog broja nepismenog stanovnitva imala potrebu podizanja
obrazovne razine, otvaranje novih kola bilo iz kojih razloga i bilo ijih
ideolokih pobuda, bilo je dobrodolo i osnivanje kola na stranim jezicima.2
AustroUgarska politika niti prije, niti za vrijeme okupacije, niti za aneksije
Bosne i Hercegovine, nije bila jedinstvena, a u emu su Maari uvijek traili i
nalazili svoju ulogu i svoje interese. Vladin list A Hon nije bio zadovoljan
nametnutom ulogom Maara i Ugarske3 u okolnostima dogaanja 1878. i
posljedicama Berlinskoga kongresa, odredivi novo ustrojstvo do narednog
velikog kongresa koji e se zbiti tek poslije Prvoga svjetskog rata. Dio
maarskih politiara nije bio zadovoljan okupacijom Bosne i Hercegovine iz
vierazloga,smatrajuidaseonainizbogograniivanjairenjautjecajaRusije
istvaranjavelikejunoslavenskedravetedanjenimpripajanjemMaarinee
imativeinuusvojojpoloviciMonarhije,alikojaeiziskivatiivelikanovana
sredstva odravanja okupacije, kasnije aneksije. Druge maarske novine Pesti
Napltadasuzakljuile:...ovajratnijena,Ugarskaodbacujeovajrat;njegasu
izmislili nai neprijatelji iz Bea ...naa braa, koja su se odcijepila od nacije,
prisiljavaju nas na borbu protiv nacionalne politike, protiv Turske, u zamjenu
1

RvaikisLexikona,Budapest(reprint),str.930.i553.
Glavni kreatori takve maarske politike u Bosni i Hercegovini bijahu predsjednik Julijanskog
saveza grf Bla Szchenyi (18371918.), koronar, Sz. Istvn fia, Knban s Kzpzsiban
utazott,utlersatnyelvenmegjelenttesekretargrfKunKlebelsberg(18751932.),1910.a
kzigazgatsibrsgtagja...
MagyarOrszgosLevltr,Budapest(dalje:MOL),Miniszterelnksgi(ME),K26.1909.,XVI.,
nr.64792.(...)Ujesenprolegodineosnovalismoirokidrutvenipokret,djelomiceprekidajui
staktikamaodprije,jertadanismohtjelistvaratiproblemeveinihrvatskihunionista...Uproloj
godini,ujesen,okrenulismosecrkvi,fakultetima,upanijama,gradovimainovanimsavezima
zapomodabuduosnivaiiliredovitinailanoviAneksijomBosneiHercegovineudrugojse
dravi, u Hrvatskoj i Slavoniji, poveala vanost narodne i prometne politike... Na savez
organiziraobranuMaara,nesamonapodrujunaobrazbeispaavanjemnaroda,negopomae
zadrati tu veliku ostavtinu koju su graditelji Carstva, kraljevi Arpadovii: sveti Ladislav,
Koloman II. i Bela III. nama ostavili i koju bi bio narodni grijeh rtvovati zbog politike ili zbog
lakovjernosti...
3
Motive organiziranja i djelovanja julijanskih drutava u Bosni i Hercegovini u Budimpeti, 1.
juna1909.rekapituliraojeBlaSzchenyi.
AHon,Budapest,20.jlius1878.
2

13

za Slavene i rusko saveznitvo...,4 a tree maarske novine Munks Heti

Krnikasudodale:ZatonamsinoviibraaiduuBosnu?Zarnasjebosanski
narod dirao, ili pak povrijedio integritet nae zemlje? Na temelju
meunarodnog prava, ovaj je rat isprovociran sa nae strane.5 Stoga su
austrougarski,odnosno maarskiinteresiuBosniiHercegovinibilividljivi, a
to se moe rekonstruirati i potvrditi brojnim historiografskim izvorima
maarskiharhiva,meukojimaposebnomjestozauzimateknedavnokoritene
vladinenovinezaBosnuiHercegovinuBoszniaiHirek(Balkni Tudsit),iz
knjiniceSzchenyiKnyvtruBudimpeti.6

PokrenutzbivanjimaunutarUgarske,Maarskiizbjeglikitajnikomitet
iz Istambula, predvoen Jnosom Astalosom, procijenio je da je situacija
povoljnazapostizanjeciljevaorganizacije,usmisludadoedopromjenevlasti
u Ugarskoj. Komitet je sastavio proglas u kojem se maarski vojnici, lanovi
okupacijskihsnaga,pozivajunapobunutedaprestanusaubijanjem naroda u
BosniiHercegovini,bezobziranatokojojnacijiilikonfesijionipripadaliidase
zajednosuprotstavedotrajalojHabsburkojMonarhiji.7AHon,madaurijetkim
sluajevima, priznao je da pri realizaciji okupacije ima tekoa te isticao:
...okupacija Bosne je Monarhiji nareena zbog samoodbrane...,8 ali da je ona
vaan in u slamanju neredovnog stanja na Balkanu, za to oslabljena Turska
nijebilasposobna.NovineNemzetiHirlapsutokomtzv.istonekrizevieputa
mijenjao svoje stavove te se definitivno stavio na stranu vlade kao i drugi
listovi,naglaavajuidavladaradiuinteresunacijeizemljeidaprovoenjem
okupacijeislamanjemustanikogaritanagranicamaMonarhije,zapravotiti
dvojnumonarhiju.9
SituacijauBosniiHercegovinizavladavinezajednikihministarafinancijabila
je sloena, posebno za Burinovog vremena aneksije i moda jo sloenija za
vremena Leona Biliskog pred poetak Prvoga svjetskog rata. esto su,
posebno ugarski (maarski) politiari, optuivali austrougarsku vladu,
posebno Biliskog, porijeklom Poljaka, koji je poslije dugih godina vladavine
Maara Bni Kllay de Nagy Kll i Istvna Burina, bio zajedniki austro
ugarski ministar financija.10 Iako je Burinovog nasljednika na mjestu
4

PestiNapl,Budapest,1878.jlius31.
Munks HetiKrnika,Budapest, 1878. szeptember 8. Ki srti a csald szentlyt s bntja a
tulajdont?
6
Bosanske vijesti (Balkanski dopisnik), signatura: H19.838, Knjinica Seenji, (Budapest)
Budimpeta
7
Tibor Pl, Maarska politika javnost i srpsko pitanje na Balkanu 1860.1878., monografija,
knjiga40.,FilozofskogfakultetauNovomSadu,NoviSad,2001.,str.159.
MOL,fond:Belgyminisztrium,K149rezervltiratok,dokumenti,br.4.958./1878.
8
AHon,Budapest,1878.oktber1.
9
NemzetiHirlap,Budapest,1878.augusztus7.
10
ZajednikiaustrougarskiministrifinancijaiupraviteljiokupiraneBosneiHercegovine(Kzs
pnzgyminszter osztrkmagyar s mint illyen a megszllott Bosznia Hercegovina legfbb
adminsztrtora): Benjamn Kllay kzs pnzgyminszter 1882./31903., Istvn Burin, gr.
(Rajecz)pnzgyminszter19031912.,LeoBiliski,lovag,pnzgyminszter19121915.,Ernst
vonKrber,pnzgyminszter19151916.
5

14

zajednikog ministra financija Biliskog ugarski ministar predsjednik Istvn

Tisza optuivao da nije poznavao Bosnu zbog ega je dolo do atentata,11 a
zajedniki ministar rata Krobatin za tzv. srbofilski kurs,12 Biliski je ostao
dosljedan svojoj politikoj misli temeljenoj na konstataciji kako bi se austro
ugarske vrhovne vlasti bez obzira na iredentistike u trijalistike zahtijeve
moraleoslanjatinasvatriplemenaivjereBosneiHercegovine,akosemisle
postii povoljni rezultati. Koncepcija Biliskog bila je izbjegavati meuetnike
sukobe,tj.izgraivatimirnoodravanjedualistikogporetka,stogajeponjemu
ratbionepotrebnaopcija.Objektivneokolnostibilesunetodrugo,alikadaje
ve sve bilo jasno,13 i Biliski je bio za odluujuu borbu, tj. vojnu opciju.
ZanimljivesubileposljednjerijeikojejeBiliskiuputiosapoloajaupravitelja
Bosne i Hercegovine,14 a one su odraavale svu dramatinost Bosne i
Hercegovineuprvimdanimarata.15

ZaprouavanjehistorijskograzdobljauBosniiHercegoviniposebnood
aneksije do Prvog svjetskog rata, posebno Doboja i dobojskog kraja, vani su
maarski, ali i austrijski te bosanskohercegovaki, hrvatski i srpski arhivi i
muzeji, odnosno njihove arhivalije te knjige i lanci objavljeni u razliitim
asopisima. Moda najvanija arhivska graa za proavanje Doboja i njegovog
krajazaperiodkraja19.ipoetka20.vijeka,nalaziseuMaarskomdravnom
arhivu(MagyarOrszgosLevltr)uBudimpeti,ukojemnepostojiposebnii
jedinstveni fondovi, ve se arhivska graa uglavnom nalazi u fondovima
tadanjem Ministarstva unutranjih poslova, ministra predsjednika ili na
maarskom jeziku: Miniszterelnksgi iratok (Benne a Horvt
Szlavnorszgokra, a szlavniai magyarsgra, JulinEgyesletre s az
idegenben l magyarsgra vonatkoz fondok), pod oznakom: K26, ME te u
dopisimagrofaKunaKlebersberga,nekadanjegugarskogministraprosvjetei
vjeronauka ili na maarskom jeziku: Minisztertancsi jegyzknyvek, pod
brojem:K27.16
11

Obzor,br.194.,Zagreb,1914.
Obzor,br.200.,Zagreb,1915.
13
Obzor,br.41.,Zagreb,1915.Koerber,noviministar
14
Hrvatska,br.984.,Sarajevo,1915.BiviministarBosnepremabosanskominovnitvu.
15
Obzor,br.42.,Zagreb,1915.BudunostBosneiHercegovine
16
Danas prije podne (10. februara 1915.) oprostio se je bivi zajedniki ministar financija
Biliskiodsvojegainovnitva,temujetomzgodomodsjenipredstojnikuministarstvufinanci
jaThalczyizrekaooprosnigovor,nakojijebiviministarodgovorioslijedee:`Preuzeosamod
Njegova Velianstva zemlju, u kojoj se je ustavno vladalo. Ne kanim se time potuiti, jer cijela
moja prolost pokazuje, da sam prijatelj ustavnom uredjenju i nikada se nisam potuio na
neprilike, koje parlamentarni red postavlja vladi. injenica jest, da je zemlja bila ustavno
uredjena,ajasamimaozadau,dasaustavnimsredstvimanastavimsvojrad.Premdatamonji
stanovnicinisujoposvedozrelizaparlamentarizam,ipaksmopostiglisvetosmohtjeli,azatim
konstatirali,dasvedoonogtraginogdogodjajakojijeganuonesamonasnegoicijelisvijet
bijahusvenaeosnoveustadijuoivotvorenja,asabor,premdasuunjemusjediliinajradikalniji
elementi, ipak je radio, a zemlja je prole godine mjeseca jula bila na pragu kulturnog,
gospodarskog i politikog procvata. Tada se je dogodilanesrea. Nisam ni asa oklijevao, da na
sebepreuzmemustavnuodgovornostzasvetosejezbilouzemlji,akojusamjaupravljao.Ako
nam spoitavaju, da nismo znali to se dogadja u najniim slojevima puanstva i ako nam
12

15

Vani fondovi nalaze se u austrijskom Haus, Hofund Staatsarchiv Wien

/HHStA/ te u Austrijskom dravnom arhivu, u fondu: Zajedniko Ministarstvo
financija odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu (Gemeinsames Finanz
ministerium Abteilung fr die Angelegenheiten Bosniens und der
Herzegovina) Wien (18791918.); 1879./1918: knj. 575, kut. 2657, fasc. 938.
Vanu grau posjeduje i Nacionalna biblioteka u Budimpeti (Szchenyi
knyvtr Budapest) sa vrijednom graom: Boszniai Hirek (Balkni Tudsit),
signatura: H 19.838, u vremenu od aneksije Bosne i Hercegovine do 1916.
godine.

Od grae koja se nalazi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, znaajnija

graa nalazi se u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu u fondu: Zemaljska
vlada za Bosnu i Hercegovinu (Landesregierung fr Bosnien und die
Herzegovina)Sarajevo(18791918.);1879./1918:knj.1.248,kut.3.578.,fasc.
8.643. Tematskoimenski katalog te Sumarnoanalitiki inventar za godine
18781890.; 18911895.; 1906., 1912., 1913., zatim u fondu: Sabor Bosne i
HercegovineSarajevo(19101915.);1910./1914.:knj.2,fasc.3.,zatimgraau
Zemaljskom muzeju u Sarajevu, regionalnim ili kantonalnim arhivima, kao na
primjer u Arhivu Tuzlanskog kantona: Glasnik zakona i naredaba za BiH iz
1881., 18831922., Popis stanovnitva BiH iz 19091910., 1921., Izvjetaji o
upraviBiHiz19061908....,tegraauArhivuRepublikeSrpskeuBanjaLucite
ArhivudistriktaBrko.

tosedogaalouperioduaustrougarskeupraveBosneiHercegovine,
dakako da se sve odnosilo i na Doboj i njenu okolinu,17 nauno je ocijenio i
obrazloio Ferdo Hauptmann.18 Za tu priliku koristila se novosagraena
saobraajna infrastruktura, koja je imala svoja polazita iz nekoliko centara,
spoitavajudoivjelorazoaranje,tojedandiostanovnitvanijebiotakodinastian,kakosamto
mislioinadaose,imadesepripisatitome,dasmoimaliposla saustavnoupravljanomzemljom.
Ali kad je provalio rat i kad su sve ustavne slobode suspendirane, onda je bilo mnogo laglje
zaviriti u najnie slojeve puanstva. I tada smo imali prilike ugledati sliku, koja nas je sve
prenerazila.Jasamdoavinasvojemjestonaaotakoveuredbe,kojebihbiomodaijauveo,ali
je injenica, da ih ja ipak nisam uveo. Naao sam sabor, srbskohrvatsku crkvenu i kolsku
autonomiju,uredbe,kojesubiledobreuteoriji,alisumnogotogazasjenile,tojetekratizniona
javu. Nadam se da e se sa iznimnim stanjem, to je sada uvedeno, postii cilj da Bosna i
Hercegovinaostanudiomonarkije.Svejednoje,kakvoebitiuredjenjezemljeubudunosti,tko
ejuupravljati,zajednikiministarfinancijailitkodrugi,noobjeovezemljemoramomonarkiji
ouvati.Onotosmodoseleradiliitosmopripremali,neeseizgubiti.Kulturneigospodarske
osnove oivotvorit e se onda, kad e monarkija u obim zemljama stajati na vrstim nogama.
Monarkija imade dunost nastojati, da ove dvije zemlje stee evropskoj kulturi onim nainom,
kakotoonasnujepoamodKllayevogministarstva.IvanBalta,Julijanskaakcijakrozmaarske
koleuHrvatskojiSlavonijiteBiHkrajemXIX.ipoetkomXX.stoljea,MotritaglasiloMatice
hrvatskezaHercegovinu,br.22.,Mostar,2001.,str.7997.
17
Ivan Balta, Julijanska akcija u Bosni i Hercegovini s osvrtom i na Hrvatsku i Slavoniju,
Napredak,Zagreb,2009.,str.1449.
I. Balta, Julijanska akcija u Slavoniji s osvrtom na Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, DMZUH,
Zagreb,2006.,1326.
18
F.Hauptmann,PrivredaidrutvoBosneiHercegovineudobaaustrougarskevladavine(1878
1918),PrilozizaistorijuBosneiHercegovine,II.dio,knjigaLXXIX,Odjeljenjedrutvenihnauka,
AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine,Sarajevo,1987.,str.101102.

16

posebnoodDobojapremaSlavonijiteodDobojapremaSarajevu,TuzliiBanja
Luci. Ekstenzivna, donedavna jo naturalna privreda, oteavana je u brem
razvoju i usponu, jer je jedva omoguavala minimalnu akumulaciju kapitala.
Svaka reforma naslijeenih agrarnih odnosa naprotiv trai velika financijska
sredstvaitunastajeproblem,akojinijebionazadovoljavajuinainrijeendo
kraja austrougarske vladavine. Ostvarenje prometnog plana vee meutim
toliki dio zemaljskih sredstava da za daljnje korake ne preostaje mnogo.
KrajnjimnaporomuspijevapodiitadamodernuindustrijuokoDoboja,Varea,
Zenice, te osigurati napredak otvaranjem cijelog niza erarskih rudokopa
(ugljenokopa). Doboj je tada postajao strateka odrednica u privrednom,
saobraajnom,kakojenekobilaiuvojnompogledu,kaonaprimjerzavrijeme
okupacijeBosneiHercegovine.UrazvojuBosneiHercegovineosimzajednikih
austrougarskih ministara, veliku ulogu imali su ugarski ministripredsjednici,
posebnood1890.do1917.,akojisupridavalivelikuvanostsjevernomdijelu
Bosne i Hercegovine sa centrom u Doboju.19 Nosioci bosanskohercegovakog
industrijskog razvoja, kao potpora za agrarnu modernizaciju bili su
predstavnicidravnevlasti,ZemaljskavladaiZajednikoministarstvofinancija.

Prouavajui kulturne prilike u Bosni i Hercegovini Risto Besarovi je

zakljuio kako se ona razvijala u relativno dobrom smjeru. 20 Djelovanje
drutava predstavljalo je na odreen nain i institucionaliziranje nacionalnih
pokretauBosniiHercegoviniuspecifi
nim uvjetima, diktiranom bosanskohercegovakom stvarnou 18781918.
godine. No, prema maarskim arhivskim statistikim podacima stanovnitvo
Bosne i Hercegovine 1911. premaivalo je 1.800.000 ljudi, ali je preko 90%
stanovnitvaivjelonaselu.

A
bosnyk
npszmlatas
rszalatas
21
eredmny(obosanskomstanovnitvu...)
19
Ugarski ministri predsjednici vlade od okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine: Tisza
kormny (Klmn Tisza, 18751890), Szaprykormny (Gyula Szapry, 18901892), Wekerle
kormny (Sndor Wekerle, 18921895), Bnffykormny (Dezs Bnffy, 18951899), Szll
kormny (Klmn Szll, 18991903), Tiszakormny (Istvn Tisza, 19031905), Fejrvry
kormny (Gz Fejrvry 19051906), Wekerlekormny (Sndor Wekerle, 19061910), Khuen
Hdervykormny (Kroly KhuenHdervry, 19101912), Lukcskormny (Lszl Lukcs,
19121913),Tiszakormny(IstvnTisza,19131917).
20
Risto Besarovi, Kulturni razvitak Bosne iHercegovine 18781918, Prilozi za istoriju Bosne i
Hercegovine, II. dio, knjiga LXXIX., Odjeljenje drutvenih nauka, Akademija nauka i umjetnosti
BosneiHercegovine,Sarajevo,1987.,str.394397.
Uusporedbisaprethodnimosmanskimperiodom,uvremenskomrazdoblju18781918.godine
manifestiranajeuoljivatendencijairenjaoblika,aktivnostiiostvarenjausferiduhovnekulture,
realiziranih u procesu brze evropeizacije domaeg stanovnitva, pospjeene viestrukim
posljedicama austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine. tampa, dnevna i periodina,
steklisupravograanstvakaosuvremenosredstvojavnoginformiranja,kaoiknjievna,naunai
strunaperiodika.Udomeniumjetnikogstvaralatvazabiljeenasubrojnaznaajnaostvarenja,
naroitouliteraturi.Naunaistraivanja,vrenauBosniiHercegoviniuvienaunihdisciplina,
dalasuzapaenerezultatenaroitouokvirudjelovanjaZemaljskogmuzejauSarajevuiInstituta
zaistraivanjeBalkana
21
BoszniaiHirek(BalkniTudsit),sign.:H19.838,SzchenyiKnyvtr,Budapest,21.I.1911.

17


Neposredno prije austrougarske vladavine Bosna i Hercegovina (bez
Novopazarskog sandaka) je obuhvaala 51.027 kvadratnih kilometara sa oko
1.000.000 stanovnika, od kojih je 1851./1852. bilo oko 260.000 katolika, oko
328.000muslimana,oko400.000pravoslavnihteoko10.000ostalih.22

Popisi stanovnitva u Bosni i Hercegovini vreni su za vrijeme austro

ugarskevladavineetiriputa:1879.,1885.,1895.i1914. 23Prvijepopisizvren
1.juna1879.,tj.nakonzavretkarepatrijacijeizbjeglicakojesubileprezimileu
VojnojkrajiniteuHrvatskojiSlavoniji.Prethodnipopisistanovnitvauvrijeme
osmanskevladavinebilisuaproksimativni,jersusebrojalesamomukeglave
ili kue, koje nisu bile numerirane, a novi austrougarski popisi su nastojali
utvrditi barem brojano stanje osoba u Bosni i Hercegovini, bez detaljnih
podataka.24 Faktiki prirast stanovnitva u Bosni i Hercegovini zabiljeen je u
narednomrazdobljuipopisu1885.,aliikasnijihgodina.

Tablica:StanovnitvoBosneiHercegovine(1879.,1885.,1895.,1910.godine)

1879.godine1,158.164osoba,
1885.godine1,336.091osoba(prirast+15,36%uodnosuna1879.
godinu),
1895.godine1,568.092osoba(prirast+17,36%uodnosuna1885.
godinu),
1910.godine1,898.044osoba(prirast+21,04%uodnosuna1895.
godinu)

Iako se ini da je porast stanovnitva bio razmjerno visok, ipak se

poveavaosporijenegouokolnimzemljama.Razlogtomejeemigriranjemusli
manakrozitavperiod austrougarskevladavine sapojaanimintenzitetomu
doba borbe za vakufskomearifsku autonomiju i nakon aneksije, ali i
iseljavanjem dijela srpskog seljakog stanovnitva ne samo nakon ustanka u
Hercegovini nego i poetkom 20. vijeka kada je ekonomska emigracija (1902
1907.)bilavelika.Zvaninajestatistikaevidentiralazaperiod18951910.oko
50.280 lica, koje su se (legalno) iselile, a u periodu 18791912. iselilo se
priblino103.000licaizBosneiHercegovine,dokihjepoPejanoviu25bilooko
170.000lica.
Bosanskevijesti(Balkanskidopisnik),signatura:H19.838,KnjinicaSeenji,Budimpeta,21.I.
1911.
22
orePejanovi,StanovnitvoBosneiHercegovine,Sarajevo,1987.
Galibljivo,BosnaiHercegovinauXIXstoljeu(studijeiizvori),Teanj,2003.
23
F.Hauptmann,PrivredaidrutvoBosneiHercegovineudobaaustrougarskevladavine(1878
1918.), Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, II., (posebna izdanja, knjiga LXXIX), Odjeljenje
drutvenih nauka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1987., str. 99
213.,diostr.111118.
24
U tu je svrhu svaka kua dobila svoj kuni broj i nakon toga popisivalo se stanovnitvo po
kuama. U doba kad su povratnici stajali pred zgaritima svojih domova ili se tek privremeno
smjestili, ovakav sustav popisivanja nije pruao garanciju da e svaki stanovnik Bosne i
Hercegovinebitievidentiran.
25
.Pejanovi,StanovnitvoBiH,(posebnaizdanjaCCXXIX.),SAN,Beograd,1953.,str.43.

18


Meutimneujednaenjebioprirodniprirastkodpojedinihkonfesija
(naroda)uBosniiHercegovini,aurazdoblju18951910.godineprirodnije
prirastiznosio:
kodMuslimanauBiH13,43%,tj.0,89%godinje
kodHrvatauBiH
25,54%,tj.1,70%godinje
kodSrbauBiH
21,45%,tj.1,43%godinje

estesubilemigracijeizazvaneustancimaipreseljavanjemmuslimana
izSrbijeuBosnuiHercegovinu,aliseipaknisubitnijemijenjaliomjerivjerske
strukturestanovnitvaisocijalniodnosistvoreniprocesomitluenjadokraja
osmanske vladavine (tj. do 1878.).26 Veinu agrarnog stanovnitva (oko 60%)
inili su kmetovi (ifije) dok je slobodnih seljaka, preteno muslimana, bilo
oko 40%. Iz redova bive vojnofeudalne aristokracije, bogatijeg graanstva,
inovnitva i vojske, regrutirao se sloj zemljinih posjednika (itluksahibija),
kojisusticalikmetskaselita.

Tablica:KonfesionalnisastavstanovnitvauBosniiHercegovini18791910.
godine27

popis muslima
godin ni
e
do1901.
kao
muhame
danci

ukupno
1879. %
1885. 448.613
1895. 38,73
1910. 492.710
36,88
548.632
34,99
612.137

rimokat
olici

ukupno
%
209.391
18,08
265.788
19,89
334.142
21,31
434.061

srpskopra
voslavni
do1905.
kao
grkoprav
oslavni
ukupno
%
496.485
42,88
571.250
42,76
673.246
42,94
825.418

26

idovi

idrugi
(protest
anti...)
(...)

ukupno

ukupno
%
3.426
0,29
5.805
0,43
8.213
0,52
11.868

ukupno
%
249
0,02
538
0,04
3.859
0,24
14.560

ukupno
1.158.16
4
1.336.09
1
1.568.09
2
1.898.04
4

Iljas Hadibegovi i Mustafa Imamovi, Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske

vladavine, (u sklopu knjige: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog
svjetskograta),Sarajevo,1998.,str.223296.
MustafaImamovi,PravnipoloajiunutranjopolitikirazvitakBiHod1878.do1914.,Sarajevo,
1976.
M.Imamovi,HistorijaBonjaka,Sarajevo,1997.
27
Od1879.do1910.godinebrojjestanovnikauBosniiHercegoviniporastaood1.158.164na
1.808.044,tj.za739.880iliza63,88%(2,06%godinje).Premaprvompopisuiz1879.godine,
katolika je bilo 209.391 (18,08%), muslimana 448.613 (38,73%), pravoslavaca 496.485
(42,88%),idova3.426(0,29%),azausporedbupopisomjeiz1910.godinezabiljeeno434.061
katolika(22,87%),612.137muslimana(32,25%),825.418pravoslavaca(43,49%),11.868idova
(0,62%),teostalih14.560(0,77%).Zakonstatiratijekakoseutridesetakgodinabrojkatolika
poveaoza4,79%,pravoslavacaza0,61%,doksebrojmuslimanasmanjioza6,48%,zbogniskog
prirodnogpriratajaiiseljavanjauTursku(oko140.000).

19

32,25
22,87
43,49
0,62
0,77

Vjerska i nacionalna struktura agrarnog stanovnitva i u dobojskom

kraju bila je vrlo neujednaena, to je bitno uticalo na njihove meunarodne
nacionalnopolitike i vjerske odnose. Obzirom na to da su muslimani imali
apsolutnuveinuusvimsocijalnimkategorijamakojesuslobodnoraspolagale
zemljom,asrpskiseljaciuonimkojesubilevezanezakmetstvoislineodnose,
na toj osnovi su se posebno zaotravali odnosi izmeu srpskih kmetova i
muslimanskih zemljoposjednika, to se onda reflektiralo na ukupne odnose
izmeu pravoslavaca i muslimana.28 Kmetsko selite se svojim pravnim
statusom nije mijenjalo, jer se njegova dioba ili prodaja mogla vriti samo uz
punu suglasnost zemljoposjednika (age), a to je u znatnoj mjeri konzerviralo
kmetsko selite, koje je bilo u prosjeku vee od slobodnog seljakog posjeda.
Pritisnut obavezom davanja treine i izmirenja dravnih poreza kmet je,
ukolikojeeliozadratiselite,biovezanzaobraduzemljeimogaoseponuditi
kao najamni radnik samo u sluaju vika radne snage u domainstvu, ili u
sezonikadasezapoljavaoupoljoprivredi.29

O drutvenim odnosima Doboja i njegovog kraja mnoge odgovore za

kraj 19. i poetak 20. vijeka, mogu dati konfesionalni odnosi, a posebno
materijalnaostavtinavjerskihobredapokapanjapokojnika.
Obredipokapanjapokojnikarazliitihvjerskihkonfesija,kaoimezarja/groblja
u 19. i poetkom 20. vijeka,30 sastavni su dio materijalne kulture i prolosti
Doboja i njegovog kraja. Prouavajui historiju mezara Doboja ili bilo kojeg
mjesta dobojskog kraja, spoznaje se o historijskom razvoju grada i sela, o
kljunimdogaajima,oreligijskojinacionalnojstrukturistanovnika,onjihovoj
kulturiiobiajima,onjihovomsocijalnomstatusuinakrajuonjihovomodnosu
premamrtvimauprolosti.

Literatura o mezarima, o razliitim vjerskim obiajima pokapanja ne

samo na tlu dobojskog kraja nego openito vrlo je oskudna te se napisi o
mezarimanalazenajeeusklopumjesnihmonografijaiunekolikolanakao
historiji mezara pojedinih mjesta te u kuranskim i biblijskim zapisima te u
svjetovnimpravilnicimapokapanjarehmetlijailimejjita/pokojnika.31

Sama pomisao na mezare asociralo je na smrt, na to kako svi ljudi

jednogdanamorajuumrijetitedaemezaripostativjenoprebivalite.Stoga
ne bi trebalo pesimistiki razmiljati o grobljima jer je to jedina stvarnost i
istina koja sve ljude eka jednoga dana. Kultura i civilizacija svih konfesija
28

H.Kapidi,BosnaiHercegovinazavrijemeaustrougarskevladavine,Sarajevo,l968.
F.Hauptmann,PrivredaidrutvoBosneiHercegovineudobaaustrougarskevladavine1878.
1918.,ANUBiH,Posebnaizdanja,LXXIX,Odjeljenjedrutvenihnauka,knj.18.,Prilozizaistoriju
BosneiHercegovine,II.,Sarajevo,1987.
30
Ivan Balta, Zapisi o gradskim grobljima istone Hrvatske krajem 19. i poetkom 20. stoljea,
Maticahrvatska,Osijek,1999.
31
Na primjer: Milko Cepeli, akovaka groblja; Tomislav Vitenberg, Groblja Poeke kotline;
StjepanSran,Osjekagroblja;IvanBalta,ZapisiogradskimgrobljimaistoneHrvatskekrajem
19.ipoetkom20.stoljea;...
29

20

nalagala je da se ne smiju zaboraviti rehmetlije / pokojnici, kojima treba dati

dolinomjesto,kakojetouvijekbilokodsvihsvjetskihkulturnihnaroda.Stoga
su mezarja / groblja prava ilustracija ivih i odnos narodnih kultura prema
rehmetlijama/pokojnima.Dakakodabiseomezarima/grobljima,natpisima
na njima i raznim obredima, mogle napisati cijele knjige koje bi bile vrijedni
kulturni prilozi i slika odreenog vremena i naroda. De Visscher je napisao
kakojesmrtneminovan,alinormalanprocesokojem:
Svinarodi,ijipogrebniritualobuhvaaipokapanje
posmrtnihostatakaljudiuzemlju,okruivalisumjesta
nakojimasviostacipoivajustrahomioboavanjem.

Rije mezar / grob, groblje dolazi od rijei graba ropa, rupa, zatim
greb, grab mjesto gdje je graba koja je ogrnuta, zagrnuta, nainjen grob,
humak.Udavnavremenanesamodobojskogkraja,grobljasubilasvetamjesta
koja su tradicijom bila vezana uz hramove, damije ili crkve. U poetku su se
rehmetlije / pokojnici sahranjivali u sreditima gradova / mjesta te u
dvoritima kua, ali su vremenom groblja uglavnom iz higijenskih razloga
prenesenavannaselja.

Tako su na primjer u antici krani svoje mrtve pokapali u spilje i

podzemlja (katakombe), a u srednjem vijeku mrtve su pokapali u crkve,
hramove,damije,kuaiokonjih.tojevietekaoprocesurbanizacijetakosui
grobljaodvojenijaodnaseljaiudaljenijaodcrkava,damija,hramovailikuate
su mezari postajala mjesta za zajedniku sahranu mrtvih.32 Ve su u stara
vremena primitivni narodi ureivali groblja u blizini naselja. Najee su
mezarja/grobljabilasmjetenanaotvorenomprostoru,unutarnaseljailiizvan
njih,uzceste,blizukultnihsredita,nauzvisinamaislino.27Mezarja/groblja
suvremenompostalastalnabrigadrutvavjenomspozanajom:Fuiquodes,
erisquodsumBiosamtosi,bitetosam.,starimepitafomkojipodsjea
na prolaznost ljudskog ivota. Ono to je napisao Piere Lachaise o parikom
groblju1916.,tampanomprilikomvelikeparikeizlobemoeseodnositina
sva mezare, tako i za dobojski kraj, a napisao je o tome kako: valja ii na
groblje, ako hoe da upozna kulturno stanje i ud u ljudi kojega mjesta.33
SlinojenapisaoiMilkoCepeliuuvodusvojebroureoakovakimgrobljima,
piuikako:pridolaskunagrobljeuprvimahosjetiispraznost,alitiseudui
sveviejavljaljepotaiznamenovanjeljudskogaivota.Sveza punapletera,to
vee ive s milim njihovim pokojnicima, jedan je od najljepih momenata u
ljudskom ivotu, a svijest o toj svezi, pa po njoj i o besmrtnosti ljudske due,
32

Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968. (u

Uvodu)
27Enciklopedijaleksikografskogzavoda,Jugoslavenskileksikografskizavod,Zagreb,1968.
33
URimusejou6.vijekuprijeKristapokapalounutargrada,akasnijesegrobljaprenosevan
gradskih zidina i ureuju se ceste. Od 2. do 5. vijeka sahranjivali su krani svoje pokojnike u
katakombama,izstrahadapoganinebioskvrnulitijelamrtvih.Odsrednjegvijekasahranjujese
oko crkava i u kriptama, grobnicama ispod crkve. Mnoga su groblja u to vrijeme bila planski
izgraivanaiureena.Krajemsrednjegvijeka,zbogepidemijekugeikolere,grobljaseponovno
poinjuureivativangradova.

21

tako je stara, kao i sam ljudski rod, kako nam to svjedoe kosti i grobovi uz
najstarijetragoveljudskogabivstvovanjanazemlji.34

Do 1918. u AustroUgarskoj monarhiji su se, odnosno Bosni i

Hercegovini od okupacije i aneksije, za mezarja / groblja brinule vjerske
konfesije.Mezarisutrebalibitiograenaitrebalaimatikonfesionalnaobiljeja.
U Hrvatskoj je jo 1869. Sabor zabranio sahranjivanje pokojnika u crkvama,
kakav je obiaj postojao uglavnom za imunije graane i crkvene
dostojanstvenike, a slino bijae u Bosni i Hercegovini, uglavnom za krane i
hriane. Sahranjivalo se od tada obavezno na mezarima / grobljima, a na
kojimajemogaobitipokojiepitaf,nekaizrekanaulazuuta svetamjesta,kao
na primjer na ulazu u Centralno novogradiko groblje: Najmanje vrijedi onaj
ovjekkojinecijenisvojemrtve,aimeseeliloupozoriti sveposjetiteljeda
pripazenaistouiurednostmezara/groblja.

Mnogi napisi opominjali su na mezarima: I kad ivi dalje i doe na

groblje vie odsvakako odlino sroenih govora,obuzme meirinahorizonta,
tajuvijekneponovljividojamsatkanioduspomenanesamomjesta,veirealne
sadanjice, od alobne povorke, koja tako cjelovito aluje za pokojnicima, a
ondasaznanjadatihljudivienema,atolikosujopotrebni,nameneprenosi
poputelektrinihsilnicanesamofilmsketrakezajednikihtrenutaka,negoi
shvaanje! O tome govore misli u stihovima Branka Hribara Moja lipanjska
kotlina i nipoto i nitko ne smije umrijeti te zapis Zdenke Markovi:
Umiremojadnoikukavno,dalekojadnijeiodmalogbijeloglabuda,tosipred
smrt zapjeva najljepe to zna.35 Da je ljudski odnos prema mezaru ponekad
bio zanemarujui, brojni su arhivski zapisi.36 Stari su mezari tradicijom bili
vezana uz hramove i svete gajeve, koje su nazivali spavaonicama (gr.
koimeterion, lat. coemeterium, dormitorium). Rimski zakoni su u poetku
34

MilkoCepeli,Djakovakagroblja,Djakovo,1916.
NadaljeCepeliopisujeakovakogroblje,kojejeponjemuureenotek1750.godine,teiztog
razdoblja opisuje nekoliko epitafa na spomenicima napominjui kako se koristilo hrvatsko
nazivlje.NagrobuMarkaKliciapie,navodiCepeli:

Podkamenomovim,ohmramorovim,tilopoivaKliciaMarka,

koji31.jula1740.nasvitovidojde,a14.8.1800.uvikovinostode.

Zatimnatpisustihovimanaspomeniku10godinjemMarkovusinu:

Ovajkamenpokazuje,svakom,kojiovdiputuje,

dapokrivaonjedinku,IveKliciMarkasinka,

KogaradoAnkamajkarodi1913.Kadsetravanjsedmisgodi.

Njegatunamrtvavodi1823.Kadarujanmiesecslidi.

OvugorkuuspomenuMeesadnakamennovi

TunamajkasinusvomuNazemaljskomovomdomu.
35
TomislavVitenberg,GrobljaPoekekotline,Poega,1996.,str.102.
36
Hrvatskidravniarhiv,Zagreb,Zapisnikskuptineupanijevirovitikeod15.novembra1906.,
knjiga24.,str.13.
Premaprijedloguupanijskeskuptine1906.g.ChavrakapodtokomVI.skuptinskogzapisnika
ovogodinjeg proljetnog zasjedanja pouren je predmet o statutu o upravi groblja u upaniji
virovitikoj kod kraljevske zemaljske vlade odjela za poslove unutarnje izvjeem gospodina
velikog upana od 17. jula t.g. broj 631. mu rjeenje do danas nije stiglo. Na to skuptinar
g.Ladislav Charvath obzirom na velike neurednosti to vladaju na grobljima predlae, da se
odobrenjestatutapouri.

22

branili sahranjivanje u gradu, pa su groblja bila u poljima. Kako pogani ne bi

oskvrnuli tijela krana, krani su svoje mrtve pokapali u pilje i podzemlja
(katakombe),dakakodaseitoodnosinadobojskikrajkojije biosastavnidio
rimske provincije Dalmacije.36 Krani i hriani su uz grobove muenika i
biskupa / episkopa podizali kapelice i crkve, jer su vjerovali u njihov moni
zagovor.Vremenomsutakoidrugielilibitipokopanipokrajmezaramuenika
ibiskupapasugrobljanastalauzcrkveikapeliceiugradovimaiselima.Crkva
je kasnije doputala pokop u stolnoj crkvi samo biskupima i kanonicima,
upnicima u upnoj crkvi, redovnicima u redovnikoj, a pokroviteljima u onoj
crkvi kojoj su bili osnivaima. Ostale su pokojnike pokapali u zajednikom ili
opinskomgroblju.Posebnamjestazapokopnekrtenihinekatolikanastalasu
rano. Tako su postojala groblja za pogane, muslimane, idove, pravoslavce,
protestante i druge. U srednjem vijeku primjeri su grobni humci bogumila. U
drugojpolovici18.vijeka(airanije)grobljaseizhigijenskihrazlogaodvajaju
odurbanesredineiveihcrkava,alidovoljnoblizudaihiviposjeuju.Mezari
/ groblja su isprva bila ograena obinim jarkom ili plotom, a kasnije
zahtijevnijim ogradama. Na mezaru / grobovima su se stavljani znakovi: od
jednostavnihhumakadovelebnihgrobnica,spomenika,kapelicailimauzoleja.
Na oblikovanje groblja i odnos prema pokojnima uvelike su uticale pojedine
ustanove, osobito vjerske, zatim narodna tradicija, obiaji, materijalno
bogatstvoljudiislino.37

Vjerskiobiajipokapanjapokojnika/rehmetlijebilisurazliitinesamo
u zavisnosti od konfesije nego su se razlikovali od mjesta do mjesta u istim
konfesijama a) muslimanske, b) katolike, c) pravoslavne, d) idovske i e)
protestantske)krajem19.ipoetkom20.vijeka.
a) NekivjerskiobredisarehmetlijomkodmuslimanaDobojskogkraja
as smrti sa damije prvi je objavljivao hoda uei (opjevavajui stihove
Kurana)Sallu.38ovjekenakodmuslimanaodtrenutkasmrti(kojijeumrou
kui) postajao je rehmetlija ili mejjit (pokojnik). Ukuani (obitelj, prijatelji,
rodbina, ) okrenuli bi tijelo pokojnika tako da mu je desna strana bila
okrenutapremajugoistoku(premaMekki).Dokjetijelojobilotoplo,najblia
birodbinamejjitudlanomzatvaralaoiaustapovezivalibijelomgazom(bijela
bojauislamujesimbolikaaljenja),kaoinonepalcekojisusetakoezajedno
povezivali bijelom gazom. Ruke mejjita bi se poloilo uz tijelo a prsti ake
trebalisubitiispruene(premauenjuislama,kalifAbuBekrjerekaodamu
36
Prema prijedlogu upanijske skuptine 1906. g.Chavraka pod tokom VI. skuptinskog
zapisnika ovogodinjeg proljetnog zasjedanja pouren je predmet o statutu o upravi groblja u
upaniji virovitikoj kod kraljevske zemaljske vlade odjela za poslove unutarnje izvjeem
gospodina velikog upana od 17. jula t.g. broj 631. mu rjeenje do danas nije stiglo. Na to
skuptinarg.LadislavCharvathobziromnavelikeneurednostitovladajunagrobljimapredlae,
daseodobrenjestatutapouri.
37
StjepanSran,Osjekagroblja,Osijek,1996.,str.78.
38
Iskaz o vjerskim obredima pokapanja muslimana dao efendija imam Enes Polji, Islamska
zajednicaOsijek(Osijek),1999.

23

utrenutkusmrtiotvoreakekakobiuvidjelidanitanemoeineeponijetisa
sobomnadrugisvijet).Akojebrakbiomjeovitekonfesije,obredipokapanjabi
bili prema testamentu Vasijjetu mejjita. Pokojnik (rehmetlija ili mejjit) bi se
prekriobijelomplahtom,ugasilabisevatrausobidabudetohladnije.Mejjitbi
obaveznoprenoioukui.Akojepokojnik(mejjit)umrouikindijskovrijeme
(poslije podne od 14 do 16 sati) bivao bi okruen lanovima obitelji i
prijateljima, koji bi molili i sjedili bdjeli, a taj obred se nazivao denaza. Od
toga vremena mejjit se naziva denazom, dakle vremenom i nonim
bdijenjem. Od ranih jutarnjih sati, obavjetavao se hoda (ako ve nije bio
obavijeten),kojijedoaoukuudodenaze.Poredodraiznadglavedenaze
ponekadsestavljalaposudasabranom(zdjelica)iaavodenaprozor,kako
duadenazenebibilaednaigladna(istiobiajnijeutemeljennaerijatu,te
oni nisu bili sastavni dio obreda). Rodbina i najblii trebali su izmiriti
materijalnuobavezuvazifuilihadarinu(godinjulanarinu,nekuvrstulukna).
Ako je denaza bio (bila) siromaan (siromana), mogla mu se halaliti,
odnosnooprostitivazifa.

Slijedilo je gasulenje denaze (vjersko pranje pokojnika u kojemu se

tijelo tri puta nasapunalo i ispralo) od strane hode a uz stalnu molitvu dove
(stihovaizKurana).Uistovrijeme,najeeizakuedekamaseomeivalosa
svihstranaprostor(cca3x2metra),gdjebidvojeljudipripremalikazan,tj.
grijalivodutepripremaliposudeibrike,kojuesapomonicimadostavljati
hodi,kakobihodamogaogasulitidenazu.Hodajegasuliodenazutriputa,
aliprijetogaseobavljaotaharet(ienjeiliodstranjivanjeneistoanatijelu).
Gasulenje enskih (osoba) denaza obavljala je bula (osoba odreena ispred
damije za gasulenje enskih denaza). Ujutro se u plahti (deki) u kojoj je
boja bila nevana, iznosila denaza u dvorite (omeeni prostor) gdje bi se
obavljalogasulenjedenaze.Tijeloseobrisalorunikomizamatalouefine(tj.
opremu, tkaninu ili bijelo platno dugo cca 6 metara duple irine i cca 1,10
metarairine),kojejekrajem19.vijekabilodugoido12metara(jednodijelne
duine).Zaenedenazeefinisubilidugi7metara,au19.vijekubilisudugii
do14metara.Hodisezazamatanjedenazedodavaloplatno,kojasesastojala
odtridijelaaslagalosejedannadrugi:izar(najdonjiinajiridio,cca2metra),
lifafe (postavljeno na izaru, bio je neto krai dio) i kanis (tzv. koulja bez
dugmadi). Naizmjenino je hoda pokrivao platnom pomicajui denazu i
omotavajui tkaninu. Dok se gasulilo nad denazom, mirisima se denaza
neutralizirala, kao i upaljenim amberima i buhurima (bila je to neka vrsta
mirisakojajeliilanaugljen).

Kadasedenazaumotalauefine,hodabinamirisaotijelopokojnikai
efin sa jagom (nekom vrstom mirisne vode), te bi potom pozvao prisutne
tkoelihalaliti(vidjeti)jojednomdenazu(opratajuse prisutnimolitvom
sura fatiha elham) iz Kurana (uglavnom ne naglas). U islamu nije bilo
doputenoglasnoplakanjeilinaricanje,kojesedeavaloaliuzpomorodbinei
prijatelja takva osoba bi se diskretno stiavala. Nije bilo doputeno niti
ljubljenje denaze. itav obred halala trajao je cca 15 minuta, a potom je
hoda umotao lice denaze (podvijajui ispod glave ostatak efina). Potom se

24

denazu stavljalo na tabut (vrsta lijesa u obliku daske od tri dijela sa

izdignutimrubovimaodcca10cm)kojijenadijeluiznadglaveinienoguimao
dva mala niana (kao letve na obje strane duge cca 25 cm). Na vrhove oba
izdignutanianaseprikovalaletvicaseseprekonjezategnulocrnoplatnoglot,
a zavreci glota se privrstili na letvice (vrstama pribadaa). Denaza bi se
prenijela iz dvorita u kuu (sobu) gdje je stojala do polaska na posljednji
ispraaj. Hoda je u sobi sa denazom i 1015 ljudi iitavao u sebi dijelove
Kurana(dijeloviKurana bisepodijelinaduzove,abiloihjeukupnocca 30).
itavobredzvanjehatmatetrajaoccajedansatvremena,abiojenamijenjen
za duu umrloga. Kada bi ljudi dolazili na denazu donosili bi (darivali) i
stavljali iznad denaze odreene predmete od tkanine ili druge sline
materijale.

Napozivhode(oglasiobisetriputa)oddenazebiseukuiopratao
enski dio svijeta (jer ne bi polazili na mezar), odnosno halalili bi, a na poziv
hode da li hoe halaliti pokojniku (denazi) odgovarale bi uglavnom rijeju
hoemo! A ako neki nisu dobro poznavali pokojnika odgovarali bi upit
halalenja: Bog zna! Mukarci bi potom podigli denazu na ramena (po etiri
mukarca)imijenjalibisenaizmjeninosvakihnekolikokoraka(mijenjanjeu
noenjudenazeizvodilobiseusmjerusadesnestraneodglavedenazesatim
da onaj koji je nosio denazu, a bio je naprijed do glave denaze mijenjao bi
poloajiprelazionatragdonogudenazeidaljenoseidenazuitakoredom).
Povorkamukaracailajeizadenaze(nitkoispred!)tejenosilabaluk(drveni
znaknakojemjebiloispisanoimeiprezime)rehmetlije(ovjekkojijeispustio
duu). Baluk se esto odnosio i direktno na groblje i nikada se pokop ne bi
vrio prije podne. Povorka sa denazom dolazila bi do damije, denazu
ostavljalanadvakamenasadesnestraneispredulazaudamijuipokrivalebi
je zelenom ohomtkaninom hasurom koja se koristila do mezara, a potom
vraala u damiju. Svi bi ulazili u damiju i molili / klanjali oko 10 minuta
ikindiju (popodnevnu molitvu) zajedno sa hodom, potom izali iz damije i
formirali safove (redove, u svakom redu trebalo je biti po troje, a ako je bilo
npr.estoro,ondajeuprvomredubilotroje,udrugomdvojeautreemjedan).
Preddamijomseobavljalamolitvadenazenamaz(stojeibisemoliledovei
sureizKurana).Svakamolitvanamazaimalajeposebnosti(ovisilojeospolui
dobu pokojnika) i molilo se u nijetu (odluka srca da e se obaviti molitva za
pokojnika),totrajaloccapetminuta.Potomjehodapozivaonaoprostprema
denazi muke lanove da halale, ako je meu njima bilo dugova ili
nesporazuma,tesupotomdenazunosilidokaburailimezara(grob).Kabur
je ve prethodno bio iskopan (raka za ene u dubini do visine ramena, a za
mukarce neto plia raka do visine iznad pojasa) u ijem je dnu ostavljena
jedna manja stepenica uzdu rake. Potom bi u kabur ulazili sinovi ili najblii
roaci (po dvoje, jedan do glave a drugi do nogu) i uzimali denazu na svoje
rukeilaganojesputaliumezar.Ukosilibisenedodirujuidenazu,stavljajui
oddonjestepenicedosuprotnestranemezarajantahte(hrastovedaiceiliod
drugogdrvetakojesuprethodnoizmjerenenacca110cmibiloihjeccaosam).
Jantahtebisepolagaleukosoodglavedonogu,aiznadglaveilinaprsadenaze

25

(ponekadseahdinamauraljasteibeubolauzidporedglavedenaze)stavljao
papirsamolitvamaAhdinama.Poreddesnestraneglavedenazeponekadje
bio obiaj da se stavi grumen zemlje da bi lice denaze (bilo okrenuto prema
Meki).Kadaiziunajbliiroaciiliprijateljikojisubiliumezaru,hodabiprvi
bacio grumen zemlje rukom a potom svi odreda prisutni bi se hvatali orua
(lopate,motike,)izatrpavalimezar(oruenebiiloizrukuuruke,vesvaki
poslije obavljenog posla ostavlja orue na zemlju te ga tada drugi uzima), to
trajejecca30minuta.Formiraobisehumaknamezaruaondabisezabadaona
strani gdje je bila glava denaze baluk. Potom je slijedila zavrna molitva u
kojima bi svi unuli oko mezara na elu sa hodom koji bi zapoinjao sa
molitvom iz Kurana, u kojem su bili odlomci iz sedam sura (recitirali bi se
odlomciKurananamelodiannain,pjevajui).Kadasebisezacca15minuta
zavrilo uenje sureta sa tekbirima (refreni iz Kurana), svi vjernici bi podigli
ruke sa dlanovima okrenutim prema nebu i aminali (izgovarajui rijei amin)
tokomcijeledovekojubihodauio(ispjevavao)poluglasno.Zavretakmolitve
bio bi u potiranju rukama lice, diui ruke jedanput od kose do brade.
Kaburdije (grobari) isplaivali bi domaini iz ije je kue bila denaza.
Domain iz kue denaze darivao bi i milostinju, na primjer davao bi djeci
sitan novac a posebno nagraivao one koji su uili (pjevali) surete, kojima bi
diskretnoudepstavljaonagradu(novac),alisetonijeuzimalauvijekkao
redovnaobaveza.Svibiodlazilisagrobljaaostajaobisamhodanamezarui
zapoinjao molitvu Talkin (obred dozivanja umrlog i ispitivanje, opratanje
pokojnika), koje je uvijek izazivalo veliku znatielju kod ostalih ljudi (to su
porukeiispitivanja,kojesuodstranemelekaanelapostavljane!)Svibidoli
sahodomukuudomainaodaklejebiladenazaizajednomoliliTewhidcca
40 minuta, a u kojem bi uestvovale i ene uglavnom u drugoj prostoriji.
Molitva se nekada obavljala tri dana za redom, zatim sedmi dan, pa potom
etrdesetiitakodalje.Zaispraajdenazenijeseranijeoblailodrugoodijelo,
vesvakodnevno,neodijelosacrninom,jeruuenjuislamajealjenjeusrcu!U
kuiumrlogasenebipalilavatrainebisepripremalojelo(kuhalo),vebise
hranadonosilaizsusjedstvailirodbine,amoguahranabilabilepinjaukojojbi
bilaidomaahalva,odpiakava,erbe(slatkavoda).Poslijetawhidabilobicca
pola sata druenja ili muhameta (razgovor o vjerskim temama, koje bi
uglavnom vodio hoda). Groblje ili mezar bi posjeivali mukarci pa i ene u
pratnji mukaraca te su poslije godinu dana obino stavljali na mezar dva
nianarazliiteveliine(manjineobiljeendonoguaveidoglavedenaze,od
kojihsemukedenazestavljaobinoturbanizraennanianuodkamena).Na
veemnianustojaobinapisimenaiprezimetegodinasmrtiispisanarapskim
ilibosanicomteobinonatpis:RuhiunlillahilFatiha(onajkojidoeneka
uinimolitvu,odnosnoprouiFatihu).
b) NekivjerskiobredisapokojnikomkodkatolikaDobojskogkraja
Vjerski obiaji katolika prihvaali su in smrti normalnim jer ovozemaljski
ivot ovjeka zavrava smru, dakle Ljudima je odreeno jedanput umrijeti
(Heb9,27),jerjesmrtbilaposljedicaistonogagrijeha(Rim 6,23)initkonjoj
nije mogao umai, jer je gospodin Bog gospodar ivota i smrti. Smrt kao

26

vrednota jedino se mogla katolicima shvatiti u svijetlu Evanelja i Kristova

primjera, kada je Krist u potpunosti ispunio volju Oevu, izvojevavi pobjedu
nadavolom,sveljudeotkupioiuaousvojuslavu.39
Sveti Pavao je rekao: Ni smrt ni ivot, ni sadanjost, ni budunost nee nas
moirastavitiodljubaviBoje(Rim8,3839).Obredzapokojnikamogaojebiti
prilagoen mjestu i samome pokojniku, kao i onima koji su sudjelovali na
pogrebu. Obred pokojnika uglavnom je imao tri postaje: u kui pokojnika
(sveenik se kratko molio za pokojnika), u crkvi (odravala se sluba rijei sa
misom koja je osvjetljavala tajnu smrti) i na groblju (blagoslovio bi se grob i
pomolilo za pokojnika). Liturgijski inovi sprovoda obavljali bi se pjevanjem,
itanjem i molitvama. Po vjerovanju, smrt je bila posljednja taka
ovozemaljskog ivota, smrt je bio trenutak kada se tijelo ruilo, ali i trenutak
oekivanjanerukotvorenogdomananebesima,tj.vjeniivotkojijegutaoto
jesmrtno(usp.2.Kor5,1sl.).Smrtkraninakatolicimajepoprimaokulturni
karakter osobito u sakramentu bolesnikog pomazanja ili posljednjeg
pomazanja. Pomazanje se u katolicizmu prakticiralo vrlo rano, tako je i
sv.Marko svjedoio da su apostoli mnoge bolesnike mazali uljem i ozdravljali
ih(Mk6,13).Isv.Jakovjegovorioopomazanju:Bolujelitkomeuvama,neka
dozove crkvene starjeine! Oni neka mole nad njim maui ga uljem u ime
Gospodnje,paemolitvauinjenasavjeromspasitibolesnika. Gospodinega
podii i, ako je uinio grijehe, oprostit e mu se. (Jak 5,1415). Sakrament
posljednjeg (bolesnikog) pomazanja davao je bolesniku posebnu milost,
suobliavalo ga Kristu patniku. Isti sakrament se mogao podijeliti i starcima
koji su bili na izmaku snage ili ako je ovjek ima opaku bolest. Sakrament se
mogao podjeljivati i nekoliko puta a on se inio na poziv sveenika u kuu ili
modabolnicidasebolesnikaokrijepiotajstvimavjere.Usobibolesnikabise
pripremio prethodno stol sa bijelim stolnjakom, kriem, svijeom,
blagoslovljenom vodom i sa malo pamuka ili grudicom kruha a potom bi
sveenikpristupioobredu.Obred(bolesnikog)pomazanjasesastojaood dva
dijela: liturgije rijei (pozdrav sveenika, uvodni sveenikov nagovor,
pokajniki in, itanje Svetog pisma, sveta ispovijed i zajednika molitva) i
liturgijemazanjasvetimuljem(polaganjesveenikoverukenaglavubolesnikai
mazanje bolesnikim uljem a koje je biskup posvetio na Veliki etvrtak. Ako
nema posveenog ulja, moe isto ulje blagosloviti i sam sveenik). Prilikom
mazanjauljembolesnikapoeluirukama,izgovaralebiserijei:Ovimsvetim
pomazanjem i svojim preblagim milosrem neka te Gospodin milou duha
svetoga pomogne (Amen). Neka te osloboena od grijeha spasi i milostivo
podigne (Amen).40 Ranije se pomazanje vrilo na pet mjesta: elu, rukama,
nogama, nosu i ustima. Na kraju se zajedniki izmolio Oena te sveenik
blagosloviobolesnika,prethodnoispovijedajuibolesnikaaposlijegapriestio
i dao papinski blagoslov. Stoga se i tri sakramenta (ispovijed, bolesniko
39

TomislavVitenberg,Poekagroblja,Poega,1996.,str.1213.
Prvidioreenicesveenikbiizgovaraodokmaeuljemelo,adrugidioreeniceizgovaraobi
dokmaeruke.
40

27

pomazanje i priest) nazivaju sakramenti bolesnih. Ako se procjeni da je to

zadnjasv.priestonasedavalaiuoblikupoputdbine(hranezaputovanje).
Ukoliko bolesnik nije bio krizman, mogao je sveenik obaviti i taj in. Ako je
bolesnik bio na umoru, sveenik bi molio preporuke za umirue. Od trenutka
smrti pokojniku bi se povezao oko glave runik koji bi zadravao zatvorena
usta, povezale bi se isto tako noge a ruke prekriile na prsima oko ega se
omotalakrunicailistavljaokri.Zatimsepokojnikokupaoioblaiouodijelo
(ukruenjepokojnikaposlijetrenutkasmrtiuzavisnostivremenabivaoje56
sati), a istovremeno su crkvena zvona zvonjavom obavjetavali o smrti (za
odraslumukuosobu:triputabizazvonilavelikazvona,triputamalaitriputa
zajedno i velika i mala zvona, za odraslu ensku osobu: dva puta velika, dva
puta mala i dva puta velika i mala, za mlau muku osobu do sedam godina
ivota: tri puta mala, tri puta velika i tri puta zajedno mala i velika zvona, za
mlauenskuosobudosedamgodina:dvaputamala,dvaputavelikaidvaputa
zajedno zvona mala i velika). Ako je pokojnik umro iza zalaska sunca onda se
nije zvonilo ve se zvonilo ujutro poslije zvona pozdrava aneoskog.
Mrtvozornik je ustanovljava smrt i ne dozvoljavao 48 sati pokop pokojnika
(danasjeodreenovrijemena24sata).Naveebiseokupljaloukuiumrlogna
Verestovanjegdjesepokojniknijednogtrenutkanijenaputao,stalnomolei
molitvekrunicePokojnikjebiopostavljennaklupuilipostoljuukui,akraj
njegasupostavljeni:kri,svetavodica(uoiTrikraljaposveenuvodicuimala
je svaka kua) u kojoj je bila granica. Potom se ujutro pokojnik stavljao u
krinju ispred kue, a na njemu je bio pokrov (obino bijele ili smee boje),
kakav su prethodno istkali ukuani.41 Na poziv je sveenik (obino obuen u
bijelu roketu, crnoj toli sa biretom na glavi danas u ljubiastom , nosei sa
sobomobrednik,svetuvoduikri)dolazioukuuiispredkuenadotvorenom
krinjom (kako se bez poklopca sahranjivalo u 19. vijeku), itajui stihove iz
Starog i Novog zavjeta i Evanelja. Rodbina se pozdravljala i opratala sa
pokojnikom a etvorica mukaraca dignuli bi potom krinju nosei je prema
groblju, za to vrijeme crkveno zvono zvonilo bi najmanje desetak minuta. U
pogrebnoj povorci prvo se nosio kri iz crkve a sa strane crna zastava i
pogrebni kri (na kojem je bilo ime i prezime te godina roenja i smrti
pokojnika), potom su slijedili vijenci, mukarci, sveenik i iza njega krinja sa
pokojnikom, zatim najblia rodbina i ene. Iza ulaza u groblje se skidala
nakratko krinja i sveenik bi inio obred od 23 minute pjevajui stihove iz
Psalma (David) sve do groba, odnosno rake (dubina groba je bila 1,602,00
metra,irina80100cm,aduljina2metra.Grobjebiookrenutusmjeruistok
zapad, a glava pokojnika se polagala na zapadnu stranu). Grob se blagoslovio
svetomvodomikriemakrinjabisespustilaurakutepotomdralioprotajni
govori svjetovnjaka i sveenika te molitva sveenika. Sveenik je zavravao
molitvurijeima:sjetiseovjeedasiprahiutoesei pretvoriti,bacajui
grumenzemljeurakuaprisutnisutoistouinili.Sveenikjepozivaoucrkvu
41
Iskazovjerskimobredimapokapanjakatolikadaovl.BooVukoja,rkt.sveenikcrkvesv.Ivana
KrstiteljauCrncu,umiroviniuOrahovici

28

na Misu a poslije je kod pokojnikove kue bilo Karmine (veera u ast

pokojnika).42 U prethodnim napomenama Reda sprovoda bila su iznesena tri
nainasprovoda:
prvijepredviaotripostaje:upokojnikovojkui,ucrkviinagroblju;
drugijeimaodvijepostaje:ukapelinagrobljuikodgroba;
treijepredviaosamojednupostaju:upokojnikovojkui.

Prvi nain je bio posve jednak onomu to se ranije nalazio u Rimskom

obredniku i predviao tri postaje: u pokojnikovoj kui, u crkvi i na groblju, i
meupostajamadvaophoda.43Postajaucrkviredovitojeobuhvaapogrebnu
misu, koja je bila zabranjena samo u Svetom trodnevlju, na svetkovine, u
nedjeljedoaa,korizmeiVazma.Postajaucrkviobuhvaalaje:sluburijei,
sa euharistijskom rtvom ili bez nje, te obred to se nekada zvao odrjeenje
nad pokojnikom, a danas se zove posljednja preporuka i oprotaj. U svakoj
slubizamrtve(l.11.),bilopogrebnoj,biloopoj,velikasevanostpridavala
itanjima Boje rijei, jer je ona navjeivala vazmeno otajstvo, koja je budila
nadudaesviskupaseopetnaiuBojemkraljevstvu,uilosenjenojljubavi
prema pokojnima i u svakom pogledu poticalo na svjedoanstvo kranskoga
ivota. Da bi se izrazila bol i uinkovito okrijepila nada (l. 12.), Crkva bi u
slubama za mrtve najradije posizala za psalmima. Kranska zajednica
ispovijedala svoju vjeru i molitvama (l. 13.), kada je pobono zagovarala za
odraslepreminuleosobedapostignublaenstvouBogu,azapreminuludjecu,
kojasukrtenjempostalaBojimposincima,vjerovaladasuutoblaenstvove
stigla.Premamjesnomobiajumogloseupokojnikovojkuiodratibdijenjeili
sluba Boje rijei, pod vodstvom sveenika ili laika. Kada se tijelo polagalo u
lijes moglo se moliti po Redu sprovoda: ili Ps 129. Iz dubine, tako da se iza
svakoga pojedinog retka dodavao pripjev, npr. Vapijem k tebi, Gospodine, ili
UzdaseduamojauGospodina,iliPs22.Gospodinjepastirmoj,sapripjevom:
Sjetimese,Gospodine,ukraljevstvusvome,iliPs113,120.KadizaeIzraeliz
Egipta, sa pripjevom: U raj te primio Krist, ili koji drugi prikladni psalam sa
odgovarajuim pripjevom ili pak kratko itanje: Jer umrijeste, va je ivot
sakrivensaKristomuBogu.AkadsepojaviKrist,ivotna,tadaeteseivisa
njimepojavitiuslaviilinekodrugoitanje.
Natojeslijedilamolitva:Pomolimose.Primi,Gospodine,duuslugesvoga,koju
sisaovogasvijetapozvaoksebi:pozvaoksebi:odrijeijeokovasvihgrijeha,
obdari je pokojem blaenih i svjetlou vjenom; uskrisi je i proslavi meu
svetimaiizabranimasvojim.PoKristuGospodinenaem.Amen.

Sveenikbidolazioukuuobuenualbiiliukotiitolipogrebneboje,a
akohoeiuplatuisteboje,uputiobiseupokojnikovukuu saposlunicima
42

RedsprovodaobjavljenjeuZagrebu1983.,aodobrilagajeBiskupskakonferencijanasvom
zasjedanjuuZagrebu10.aprila1970.natemeljuodredbiEkumenskogsaboraVatikanskogII.
(navedeno: iz palae Svetoga zbora za bogotovje, na svetkovinu Uznesenja Blaene Djevice
Marije,dne15.augusta1969.,proelnikBennokard.Gut,tajnikA.Begnini).
43
Redsprovoda,Zagreb,1983.,knjiicu(iskaz)osprovodimadaovl.IvanPofukizcrkveneupei
crkvesv.NikoleuPodgorau

29

koji su nosili kri i blagoslovljenu vodu. Uz pozdrav prisutnima, sveenik bi

navodio koju biblijsku rije, kao: Vjeruj u Gospodina, i on e ti pomoi, kroi
pravomstazomiuzdajseunjega:bojgaseiunjemdoekajstaredane,ilineku
drugubiblijskurije.Poslijetogabisveenikpokropiotijelopokojnikapotom
molio,npr.izPs129.,22.,113.,120.ilinekudrugumolitvu,azatimmoliojedna
od molitvi: Pomolimo se. Prikloni, Gospodine, uho svoje naim molitvama.
Smjernomolimotvojemilosre:tisiduislugesvogazapovjediopreselitises
ovoga svijeta, uvedi je u prostranstva svjetlosti i mira: pozovi je u drutvo
svojihsvetih.PoKristuGospodinunaem.Amen.

Nakon molitve, mogla se za pokojnika izmoliti i slijedea molitva:

Pomolimose.OemilosraiBoesvakeutjehe!Pratinasvjenomljubavlju,a
sjenusmrtiobraauzoruivota.Pogledaj,molimo,svesvojeslugetojecajuu
svojoj alosti. Budi nam, Gospodine, utoite i jakost da se iz mraka ove boli i
tuge vinemo u mir i svjetlo tvoje nazonosti. Sin tvoj, na Gospodin, svojoj je
smruunitionausmrtauskrsnuemobnovionaivot.Podaj, molimo,dak
njemu tako hrlimo te se poslije trke smrtnoga ivota pridruimo svojoj brai
ondjegdjesokasvakesuzenestaje.PoKristuGospodinunaem.Amen.

Ako se pokojnik nosio u crkvu u ophodu, povorka se sloila prema

mjesnim obiajima, tako da je sprijeda stupao krionoa, a sveenik iao pred
nosilima.
Za
to
vrijeme
se
moglo
pjevati,
npr.
Ps
114.,115.,30.,120.,121.,122.,125.,131.,133.itd.Ucrkvijemoglabitimisaiposlije
pogreba.

Posljednja preporuka i oprotaj sveenika bio je kada je sveenik

pristupao kraj lijesa okrenut narodu blagoslovljenom vodom i sa tamjanom
upraviopozivnamolitvu,npr.rijeima:Kaovjerniciskupilismosedaukopamo
tijelo svog brata. Sa pouzdanjem se pomolimo Bogu, kojemu sve ivi, da tijelo
ovoga naeg brata to ga raspadljiva ukopavamo uskrisi na neraspadljivost
blaenihaduumupridruibrojusvojihsvetihivjernih.Milosrdanmubiona
sudu: od smrti otkupljen, dugova osloboen, sa Ocem izmiren i na ramenima
Dobrog pastira nek zaslui ui u pratnju vjenog Kralja te uivati nepresunu
radostidrutvosvetih.Natosetijelopokropiloiokadilo,apotomjesveenik
izmolio molitvu i ispjevao molitve u pratnji povorke prema groblju. Ako grob
nijeblagoslovljavao,jerjesveenikblagosloviopokojnikaprijenegotojetijelo
u njega bilo poloeno, rijeima: Pomolimo se. Gospodine Isuse Kriste! Ti si tri
danapoivaougrobuitakoposvetiogrobovesvihkojiutevjeruju.Otadaova
poivalitaljudskihtijelabudeinaduuuskrsnue.Podajmilostivodatvojsluga
u ovom grobu poiva snom mira do onoga dana kad ga ti, koji si Uskrsnue i
ivot,uskrisiiobasjateusjajutvogalicaunebuugledasvjetlostvjenu.Koji
ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Potom je sveenik blagoslovljenom
vodompokropioiokadiogrobipokojnikovotijelo(akotovenijeuinjenou
posljednjojpreporuci).Ukopseobavioodmahilinasvretkuobreda,adokse
tijelo polagalo u grob sveenik je mogao rei: Svidje se Bogu svemoguemu
naega brata iz ovog ivota pozvati k sebi; njegovo tijelo mi predajemo zemlji
dasevrationamoodaklejeuzeto.AliKristjeuskrsnuo,prvoroenacodmrtvih,
i on e preobraziti nae bijedno tijelo i suobliiti ga slavnome tijelu svome.

30

Preporuimo stoga brata svoga Gospodinu da ga primi u svoj mir i tijelo mu

uskrisiuposljednjidan.Nomogaojesveenikodabratiinekudruguvjerniku
molitvu, kao npr.: Pomolimo se za ovog brata Gospodinu naem Isusu Kristu,
koji ree: Ja sam uskrsnue i ivot: koji vjeruje u me ivjet e ako i umre: i
nijedankojiiviivjerujeumeneeumrijetizauvijek.

Nakontogasvibiprisutnizajednomolili,azavravalabimolitva:Pokoj
vjeni daruj mu, Gospodine. I svjetlost vjena svijetlila mu. U isto vrijeme i
poslijemoglisuprisutniidaljemolitimolitve.44

Uraznimkrajevimadobojskogkrajaiire,postojalisuirazliitivjerski
obiaji katolikog sprovoda, posebno u Bosni i sredinjem dijelu Slavonije (na
primjeropisvjerskihobiajakatolikihsprovodauakovakimSelcimabioje
vrlosliankaouokoliciDoboja).45

Tokomveerisedogovaralozasutranjidan,zasprovod.Tkoenositi
zastavu, kri, mrtvaca. Nitko nije smio odbiti pomo i ponudu jer se vjerovalo
44

Redsprovoda,(Rimskiobrednik),Kranskasadanjost,Zagreb,1983.,str.1730.
Iskaz u akovakim Selcima (Mato Ivi, Marko Brataljenovi, Terza ivkovi) u zapisima
VladimiraMatokovia(prirediovl.MatoMian,akovakiSelci)
Kad netko umre od ukuana, odmah se sazivao Uzov, to su inili blie komije. Mukarca bi
spremaomukisvit,aenuenskisvit.Akojekuaimalabolesnika,tj.osobupokojojsevidiloda
eumrijetinajprijesepozivaosveenikdajedoeispovijedatiipodijelitiBolesnikopomazanje.
Nastupanjesmrti,akojetotijekomdana,davaosenaznanjesvima zvonjavom crkvenih zvona.
Zvona su davala do znanja da je netko umro u selu. Oglaavanje zvonom samo se moglo do
zalaskasunca,aakobinetkoumronaveeriliunoizvonabizvonilatekujutro.Odmahsezatim
obavjetavao Uzov da dou spremiti mrtvaca. Mukarca bi oprali u mlakoj vodi iz drvenih
kopanja,avodubacaliiskljuivouztarabu,ograduilibostangdjesenehoda.Brisalibipokojnika
domaimprireenimotarkom.Robaukojojjebolesnikumrospaljivalabisenavatri,takoeru
bostanu.Pokojniksespremaourobukojusijezaivotaprirediozapokop,uglavnomonaroba
koja se nosila kao narodna nonja za muki svit, a to su bile gae od domaeg beza, rubina,
frosluk, kapa, arape i maramica. Za enu: rubina od debljeg domaeg platna, beza, tzv. bilka
(rubina bez ukrasa), crni glotani prega, tkanica tamnih boja, crna marama oko vrata, na glavi
crnamarama,crnearape,dokseobuanijestavljala.Akojepokojnaosobabilakrtenakumaili
kumnekome,ondasuserukesklapalenaprsimateseurukestavljaomolitvenikilisvetasliica,
krunica ili maramica, a ako osoba nije bila krtena kuma ili kum onda su se ruke ostavljale uz
tijelo.Ukrinjususestavljalidvijedosedamrubinaispodmrtvacavjerujuikakoesemrtvac
preoblaiti i tako to ljepe stii pred Boje lice. U krinju se stavljao i novac za otkupninu od
grijeha.Akobiumrlacurailimomaknjihbisespremalounajsveanijeruho,rubine,takodabi
curi stavljali na glavu i vijenac kako se nosi na vjenanje. Za curu i momka su pleli vijenac od
domaeg cvijea koji su metali na krinju. Mrtvac se nosio na drvenim nosilima, a bilo je osam
ljuditakodasusemogliizmjenjivati.Momkasunosilimomciicurualisucureilekrajkrinje
obueneubijeloiurubine.Mrtvacjeleaonakrevetudoknijedolakrinja.Udavnavremena
krinje su pravili sami ljudi iz sela koji su tome bili vjeti. Kasnije su se krinje kupovale u
gradovimailinekimselima.Krikojijetrebaobitinagrobljukaoiokvirokogrobapravilisuljudi
od hrastovine. Mrtvaca od nastupanja smrti su uvali ljudi i ene. ene su sjedile u sobi kod
mrtvacaimolilealosnukrunicu,amukarcisubiliukuhinjiilinadvorituuzrazgovoripijenje
rakije i vina. Mrtvac bi leao na pola sobe, a kod nogu je bila stolica prekrita sa pokajnikim
oltarkom. U sobi je cijelo vrijeme gorjela u svjenjaku marijanska svijea a kraj nje bila
marijanska svijea sa svetom vodom, jer svatko tko bi doao u sobu pomolio se i posvetio
mrtvaca.Dabiseizazvalatoveaalostzapokojnicima,izkomilukasusezvaleenekojkekoje
su znale naricati, kao: Ajo dado zato si nas ostavio, kako nam je kua prazna bez tebe. Mila
sestromoja,oimojesokolove,mladostimoja,cvieneubrano.
45

31

daemrtvacdoiknjemuponoiinedatimumira.Poslijeponoiostajalaje
samo najblia rodbina kako se mrtvac ne bi zapalio od svijea koje su gorile
neprestano kod nogu mrtvaca. Sutradan su se spremale karmine. Tu su
pomagalisusjedi,kuhaloseiprireivalokodprvogsusjeda.Klalesusekokoi,
peklepeenkeidobreguvare,masnice.Mrtvacaseiznosilonadvorite,kadbi
doaosveenik,ministrantiipjevajuibistavljalilijesnadvijestolice.krinjase
potom zakivala u sobi. Rodbina i sav svijet koji bi doli na sprovod stajale bi
krajkrinjeizatimbisveenikvrio obred,acureienepjevalepjesmu, kao:
Zbogom dragi roditelji, brao, sestre, prijatelji. Poslije toga krenula bi tuna
povorkanagroblje.Prvojeilazastava,akojeosobastarazastavajebilacrna,a
akojemlaabilajebordocrvena,aakojecurailimomakili dijete,zastavaje
bilabijela.Nazastavisubiladvaotarkaoddomaegplatna,slijediobikriina
njemu otarak. Ti otarci ostajali bi u crkvi. Iza zastave i kria ili bi mukarci,
djeca,cure,sveenik,krinja,rodbina,eneiostalisvijet.Rakubikopaotakoer
Uzov,kojibizakapaomrtvaca.Nagrobljuseobavljaoobredikojebipredvodio
sveenik,azatimsesputaourakumrtvacizatrpavaozemljom.Kadjebisve
bilo gotovo svi koji bi se nali oko groba izmolili bi jo jedan Oena za sve
pokojne. Na grobu se ostavljala svijea to se nosila od kue te sveta vodica.
JedanodUzovakojijestojaopriizlaskuizgrobljaipozivaobisvekojisubilina
grobljunakarmine(najelo).Pridolaskuudvoritepokojnikapralebiserukeu
drvenom malom koritu a ruke se ne bi brisale. Za vrijeme sprovoda ene bi
prozrailesobugdjejepokojnikleaoiuredile,pripravilezajeloprostoriju.Jelo
je moglo biti i u dvoritu ili kod prvog susjeda. Prije samoga jela obavezno se
molilozapokojnikakaoinasvretkujela,aondabiseljudirazilazili.Najblioj
rodbinisedavalomiloe,umotalobisemalokolaa,masnice,guvare.Takoje
zavravao ljudski ivot vjerujui u kraljevstvo Nebesko, jer je i sam Isus Krist
rekao: Idem Vam pripraviti mjesto kod Oca mojega koji je na nebesima.
Pokojnika, osim to su ga nosili na nosilima, nekada su vozili i u zaprenim
kolima. Zvonjavom se znalo kad je netko umro. Najprije se zvonilo jednim
zvonom, a poslije ako je enska osoba umrla zvonilo se sa dva zvona, tako da
odzvanjaudvalana,azamukarcasutrilana.Zadijetejezvonilomalozvono
takoer odzvanjajui u lanove. Osobe koje bi same sebi oduzele ivot
(vjeanjem, ubijanjem i sl.) za njih se nije zvonilo, a nisu bile ni sahranjene
meugrobovepokojnikekojisuumiraliprirodnomsmru.Njihsusahranjivali
u iviku, uz ogradu ili negdje pri kraju groblja. Grobove su odravali lanovi
obitelji,redovitosuihokopavalizauskrsnigod,aposebnonaSviSvete,kadaje
groblje bivalo puno svijea i cvijea. Grobovi su se dali Opivati na same Svi
SvetekaoinaDunidan.46
c) NekivjerskiobredisapokojnikomupravoslavacauDobojskomkraju

Vjerskiobredipokapanjakodpravoslavacabiojevrlosliankatolikim
obiajima.Kadasesaznalozasmrtobjavljivalosetocrkvenomzvonjavom(ako
46

Iskazepribaviovlmr.sc.MatoMian,upnikuakovakimSelcimaiakovakosrijemskoj
biskupijiuakovu,1998.

32

jeumronetkomukogrodazvonilasuzvonanaprekidetriputa,aakojeumro
netkoizenskogrodazvonilasuzvonanaprekidedvaputa).Nazvonjavususe
ljudi pozivali u kuu umrlog. Netko od rodbine ili poznanika jedanput bi
okupaopokojnikateobukaopokojnikausveanoodijelo(cipeleiodjeukoju
jevolionositiostavljalisuispodpokojnika)tegastaviliu krevetiliupostelju
(napravljenu obino od dvije stolice, klupe ili daske) te zapalili iznad glave
pokojnikasvijeu.Prijesmrtiobinosepokojnikudavalaispovijedipriestsa
hljebom i vinom a koristio se i hljeb natopljen u vinu. Okupljala se oko
pokojnika rodbina, prijatelji i poznanici te bdijela Verestovala (obred aljenja
koji se odvijala tijekom noi) saosjeajui sa domainima iz ije je kue bio
pokojnik.Spremalaseveera,kojajebilaposnasamoudaneposta.Pilosepie
(i alkoholna) te se nazdravljalo izlijevajui dio na zemlju, govorei za pokoj
due.MoliloseOena.Ladica(sandukzapokojnika)donosilaseujutroukuu
asaladicomikrstkojisestavljaoiznadglavealiinasamogpokojnika.Nakrstu
je obino bio natpis sa prezimenom i imenom te godinom roenja i smrti
pokojnika. Izjutra se radio i nadgrobni drveni krst sa odreenom
ornamentikomukojesuseukucavaliavliiispisujuiimeiprezimetegodinu
roenjaismrtipokojnika.Svetenikjedolazioukuuuzprethodnooglaavanje
zvona tri puta, koji se spremao u kui pokojnika (oblaio je svetenik
sveteniko odijelo), a jedna od ena koja je prethodno zaduena dodavala bi
sveteniku bijeli runik, svijeu i drala au crnog vina dok sveteniku ne
zatreba u obredu. Svetenik je molio Mali Pomen nad ladicom pokojnika a
poslije molitve svetenik je pokojnika polivao (kropio) vinom pravei oblik
krstaipjevajuiVjenaPamjat.TijelopokojnikapokrivalosebijelimPokrovom
(bijelaplahtakojusuenejozaivotazapokojnikaizasebevezivale)kojaje
sasvihstranaprekrivaoidonjidioladice.Prijepoklapanjaladiceodpokojnika
su se jo jednom prisutni opratali u kojem je bilo dozvoljeno ali ne i
preporueno ljubljenje pokojnika i krsta. Sveenik je nastavljao sa Opijelom
(molitva za pokojnika). Potom se ladica sa pokojnikom iznosila iz kue te
stavljala na postolje i italo Jevanelje po Jovanu, a obino poslije Jevanelja
svetenik je propovijedao. Svetenik je izgovarao rijei Primite posljednje
cjelovanje u kojem se cjelivao krst i pozivalo sve prisutne da se oproste od
pokojnikatecjelivaokrstiinioOtpustsamogOpijela.Pozivalisusebarjaktari
kojisunosiliLitije(crnibarjakkaoalostzapokojnikomisvijetlibarjakbijeli,
plavi,crveni...kojijeoznaavadaivotteedalje).Stvaralasepogrebnakolona
na ijem je elu bio krst, zvonce (malo zvonce su obino nosila djeca) i crna
litija, iza toga su bili oni koji nosili vijence, svijee i cvijee, zatim su ili
mukarciaizanjihjesvijetlibarjak(litija),izasvijetlogbarjakabiojesvetenik
i iza ladica (koju su nosili etvorica na ramenima ili je ladicu vozila koija), a
potom je slijede najblia rodbina te na kraju ene. itavo vrijeme noenja
pokojnikazvonilasuzvonanacrkviimalozvononaelupogreba,svedoulaska
u groblje. Raka je u meuvremenu bila iskopana u dubini visine ovjeka a po
dolaska svetenika ona se Okadila mirisom tamjana. Sputala se ladica sa
pokojnikomuzemljuislijedilamolitva(malipomen)pjevajui(vjenapamjat)
u kojem je svetenik prelivao vinom u obliku krsta ladicu i raku izgovarajui

33

zemlja jesi i u zemlju e otii. Svetenik je bacao grumen zemlje u raku

pokojnikakaoisvionikojisubilinasprovodu.47Sazatrpavanjemrakeobino
se nije ekalo ve se vraalo u kuu pokojnika (na veeru za pokojnika).
Sveenikukuibiosvetiosvetomvodomikropiosobugdjeje leaopokojnik
sakrstomibosiljkom.Potomsesjedalozastoloveimolilasezajednikamolitva
Oena.Sutradansusevraaliukopniciilanovirodbinepokojnikanagrobte
sedonosiloDae(hrana,rakija,vino,pogaa,)ipalilesesvijeetezapoinjalo
sa molitvom Parastos uz pla (kukanje). Zatim se objedovalo nad rakom a
pokojniku se ostavljao dio jela Koljivo (kuhano ito izmijeano sa mljevenim
orasimasadodatkomrumaigroicateposipasamljevenimeeromiribanim
orasima stavljeno u posebnu posudu), a na koljivu se napravio oblik krsta.
Ponekad se pokojnik donoso i u crkvu, pa se itav obred umjesto u kui
obavljaoucrkvi.

Navijestosmrtipozivaosepop(svetenik)kojijeitaoOpijeloukui,a
potom u kapeli i crkvi. Na dan pogreba se davalo Poduje. Posjete grobu
pokojnikautradicijijevjerovanjapravoslavacaibilajeeanegonaprimjer
kodkatolika.Poslijepogreba(sutradanujutro)bilojePojutrenje,zatimTreina
(trei dan nakon sahrane), Sedmina ili sedmica (sedmi dan nakon pogreba),
Devetina (deveti dan), zatim eteresnica (etrdeseti dan), Polugodina, zatim
Godina ili godinjica, pa onda Zadunica. Kod pravoslavaca zadunice su bile
Uskrnje, Petrovske, Velikogospojinske, Boine, Mitrovske ili Velike
zadunice.Uzvjerskeobredetrebalojeinitiiraznadobroinstvaakojesuse
inilezaduuumrlih,kakobisesauvalauspomenanaumrle.
d) NekivjerskiobredisapokojnikomkodidovauDobojskomkraju
U idovstvu nema sveenika, a rabini su bili samo duhovni voe voe
zajednice.48 Sve to je u nekim religijama obavljao sveenik, u idovstvu je
obavljao bilo koji vjerski punoljetan mukarac (u idealnom sluaju kada je
upoznatsaobredom).Vjernicibiseokupljaliusinagogama,abilojezabranjeno
unoenjeusinagogemrtvogtijelajerseononeovisnoopotovanjukojemuse
duguje dralo obredno neistim (zato se nakon dolaska na groblje bilo zbog
pokopabilozbogposjetaobaveznosusepraleruke,kojesenisuposuivaleve
se ostavljalo da se same osue). Uobiajen je bio idovski simbol tzv. Magen
David(DavidovtitDavidovazvijezda)iMenorasedmerokrakisvijenjak,no
onisenisunikadanosilinagrobljekaosimboli.Pogebnapovorkabihodalabez
simbola pred sobom, a sprovod bi trajao cca od pola do tri etvrt sata i
sprovodu bi svi nazoni ostajali do kraja, jer se vaan dio obreda dogaao
nakonzatrpavanjarakezemljom.49Postojalesunekemanjerazlikeizmeutzv.
ortodoksnih,reformiranihikonzervativnihidova.Naprimjer,teorijski,traio
se (osobito kod ortodoksnih) pojedinaan grob za svakog pokojnika gol si
47

Iskaz o vjerskim obredima pokapanja pravoslavaca dao protojerej Jovan auli, pravoslavne
parohijeMedinci,administrator(namjesnik),iskazdanumanastirusv.NikoleuOrahovici,2000.
48
JulijaKo,Alefbetidovstva(pogledukrugidovskepovijesti,religijeiobiaja),Zagreb,1999.
49
Iskaz(pismeni)idovskeopineZagreb(voditeljicaknjiniceJulijaKo)

34

izaaoizutrobemajkesvojeigoleseunjuvratiti,aliupraksisepristajaloi
napokopu grob ukojemje venetkobiopokopan(samo idov). Uidovstvu
(osim kod tzv. rekonstrukcionista, koje ak ni reformirani zapravo nisu drali
idovima)nema mjeovitihbrakova: osobasepremaidovskomobredumoe
vjenati samo sa roenim idovom/idovkom, ili sa osobom koja je slubeno
konvertiralanaidovstvo.Usluajucivilnogabraka,neidovskibranipartner
se potuje kao oaloeni i on/ona sudjeluje na sprovodu umrlog branog
druga, ali preivjeli idovski brani partner ne moe pokopati umrloga
neidovskoga partnera prema idovskom obredu. Ortodoksni obred nije
doputao polaganje idovskog partnera u idovsko groblje pored ranije
pokopanog idovskog partnera. Nikada u pravilu nije bilo i ne moe biti
zajednikogobredasasveenicimaizdrugihreligija.RazraujuipropiseTore
o tugovanju djece za roditeljima, roditelja za djecom i lanovima porodice,
rabini su tokom vremena izradili niz propisa koji su odredili nain ponaanja
oaloenoga i odnos drugih osoba prema oaloenom. Oni ujedno
omoguavajuoaloenomdauperiodualostibudeosloboensvakodnevnih
brigaiaktivnosti.Udruenjekojesebavilosvimposlovimaokopranjaisahrane
mrtvacanazivaloseHevraKadia,a uglavnomsutobiliuglednijiljudi.Rabini
sudavaliiposebnauputstvakakotrebaobilazitiiposjeivatibolesnika(Bikur
Holim),ukojemsepreporuuje:uiteraspoloenijersenjegovosrceinjegove
oiusmjerenekaonomekojiulazi.Poidovskojeticinitanijetakodragocjeno
kaoljudskiivotitrebasveuinitikakobigasesauvaloi produilo,ukojem
posebnu ulogu imaju lijenici (rofe). Zabranjena je eutanazija (grko znaenje
zalijepusmrt).Usluajutekebolestikadasuizgledizaozdravljenjebilimali,
postojaojeponekadidiokojijezadiraoumistiku,anime,pasebolesnikutada
mijenjloime,ilisenanjegovododavalojonekosimbolinoime,kaonpr.Jajim
(ivot), Jahiel (Bog oivljava), Rafael (Bog lijei), a to je bilo povezano sa
odredbama Talmuda u kojem se spominju etiri stvari koje mijenjaju
ovjekovu sudbinu: milosre, molitva, promjena imena i promjena djelovanja.
OsobanasamrtisenazivaoGosesinikadasenijeostavljalosamo,kakomuse
nebidozvolilodaseprepustismrtnimmislima.Smatralosepremavjerovanju,
daseutrenutkusmrtiodvijaborbaizmeuanelaidemonazaduuumirueg.
Kada nastupismrt,netkoodnajbliihlanovaobitelji,paljivojesklapaooii
ustapokojniku.Tijelosezatimstavljalonapod,pokrivaloplahtomablizuglave
zapalila bi se svijea (po vjerovanju stavljanje na zemlju je biblijsko
proroanstvo Prah si bio i prahom e postati, a paljenje svijee je mistino
vjerovanje da plamen svijee olakava put dui u nebo te da svijetlo dri zle
duhove na odstojanju).50 Ako je pokojnik ostao bez bez rodbine (met micva),
koja je bila duna se starati o sahrani, onda su tu obavezu preuzimali drugi.
Period od smrti do sahrane pokojnika nazivalo se aninut, a oaloen roak
nazivaoseonen.Nijesejelomeso,nisusepilaalkoholnapiaiupotpunostise
posveivalo pokojniku i poslovima oko sahrane. Zabranjeno je bilo tjeiti
50

idoviKabalistisuokotijelapalili26tankihsvijea,jerje26numerikavrijednosthebrejske
rijeiJHVH,jednogodBojihimena.

35

oaloenu osobu neposredno poslije gubitka voljene osobe, jer je u Talmudu

zapisano: Ne tjeite osobu dok njegov umrli lei ispred njega. Neposredno
poslijegubitkadrageosobe,oaloenijeustanjuokairabinisusmatralida
tadnijespremanzautjehu.Uperioduaninutapostojaojeiobiajdaseizkue
ne izbacuje voda u ijoj se kui dogodila smrt, a postojalo je nekoliko
objanjenja: idovi ne vole biti nosioci loih vijesti, voda je predstavlja
upozorenje kohanim (sveenicima), kako svi ivi moraju biti ostati udaljeni
najmanjeeststopaodkue,kakobiritualnoostaliisti.Ne bacanjemvodese
spreavao duh umrlog, koji jo neko vrijeme kruio oko tijela, da napadne
rodbinu preminulog, a voda ga je drala na udaljenosti. Uobiajeno je bilo
pokrivanje ogledala ili bi se ogledala okretala prema zidu (po vjerovanju
trebalojesprijeitipokojnikadagledasvojtunilikuogledalu,jerbigatojo
vie alostilo, a vjerovalo se da ogledalo predstavlja i tatinu, pa mu nema
mjesta u trenucima alosti). itavo vrijeme se tijelo pokojnika uvalo
(omerim), a ritualni obred pranja pokojnikovog tijela zasnivalo se na
biblijskom citatu: tako odlazi kako je doao (Koelet, gl. 5/15) (jer ovjeka
kupajukadaseroditakogakupajuikadaumre).Pranjeseobavljalouposebnoj
prostorijikueiliprostorijikapelegroblja.Rohacimi(onikojiperu)zavrijeme
pranja drali su u prostoriji upaljenu svijeu. Tijelo pokojnika se stavljalo na
kameno postolje na kojem je bila prostrta plahta, te se toplom vodom koji se
sipalonasvakidiotijelaodglavedopeteKosasepralaieljalaanoktiistili.
Poslije pranja tijelo se umotalo u nove plahte, osuilo i oblailo u posmrtno
odijelo. Dakako, pokojnika mukarca prali su mukarci, a pokojnika enu
pralesuene.Posmrtnaodjeaodbijeloglanenogplatnatahrihim(umatanje)
sesastojaoodtridosedamdijelova,aivaobisebezporuba,vorovaidepova
sa irokim avovima (prema vjerovanju, vorovi i vezice ne trebaju sputavati
pokojnika u uskrsnue a depovi nisu potrebni jer i tako se nita ne moe
ponijeti na onaj svijet). Pokojnikova odjea bila je najee bijele boje, kao
simbolistoeiopratanja,aodjeasemoglapriprematijozaivota.Rabinisu
inzistiralidaseprstinarukamaumrlogamorajuispraviti(simbolikadasenita
nenosisovogasvijeta, astisnutaakajepredstavljala nekadaiznakprkosa).
Mrtvakisanduk(aronmetim)jebioodravnihneobraenihdasakaimetalnih
eksera,anakonzatvaranjasandukaupravilusenijesmiovieotvarati.Ispraaj
pokojnikanagrobljesmatraoseizuzetnodobrimdjelom(micva),apovorkase
naputudorakezaustavljalaodtridoestputa,uzitanjeTore.51Obiajjebio
dalanovirodbineurakupokojnikaubacepotrilopatezemljeteselopatanije
prenosila iz ruke u ruku nego se stavljala na zemlju. (Ortodoksni idovi nisu
dozvoljavali stavljanje cvijea na grob). Ekshumacija je prema idovskoj
tradiciji bila zabranjena. Sahrana se obavljala 24 sata nakon smrti, a nije se
51

Poidovskomvjerovanjuestputasepovorkazaustavljalauslijed:Uprvojgodiniivotadijete
svimaze,udrugojitreojgodiniivotadijetesvidodiruju(kaoprase),vodeiraunaoistoi,u
dvadesetojmladijeuznemiren(kaokonj),dotjerujeseieznezaenom,kadaseoeni(postaje
poputmagarca)radiitrpiboreisesaivotnimnedaama,kad dobijedjecu(borisekaolavili
pasmidra)daimosigurahranu,kadostari,pogurenodteretaivota(pogurenkaomajmun)
poinjegubitiljudskooblije.

36

obavljala na abat ili Jon Kipur, kao svetim danima u kalendaru. Prilikom
sahrane zabranjena je bila posjeta drugim grobovima. Kadi je bila prastara
molitva te sluila na zavretku propovjedi, a ponekad su se koristili dijelovi
itanja Talmuda, kao i molitva za oaloene. Sutina Kadia bila je izjava
vjernosti Bogu i prihvaanje njegovog suda. Sin pokojnika recitirao bi naglas:
Jitgada vejitkada eme raba (Neka se uvelia i posveti Njegovo ime), a
najvaniji dio Kadia bio je odgovor vjernika koji je glasio: Jee eme raba
mevarahlealamulalmealmaja(NekaNjegovovelikoimebudeblagoslovljeno
navijekevjekova).Kadiserecitiraostojeitriputadnevno utijekujedanaest
mjeseci u godini alosti, na godinjicu smrti (ene uglavnom ne bi morale
ispunjavati obaveze iz Kadia zbog drugih kunih obaveza). Postojao je i
prastariobiajcijepanjaparanjaodjee(keria)uznakalosti,kojaseobavljala
stojei(zapokojnogocaimajkuodjeaseparalarukomsalijevestraneprema
srcu a za ostalu rodbinu sa desne strane, a obino se to inilo pred svima u
kapeli, na groblju, kod sanduka pokojnika i to prije sahrane). Aveluit je
zapoinjaoodtrenutkasahrane,kadajerakabilapokrivena,auTalmudususe
propisivali etiri perioda alosti.52 Spomenik pokojniku Maceva (kameni
spomenik)postavljaosenagrobnajranijeposlijeistekaive,aupravilunakon
12mjeseci(Akenazisuupravilupostavljalinadgrobnespomenikeuspravno,a
Sefardi vodoravno). Na spomeniku bi obino bili ucrtani vr ili uklesane ruke
kaosimboliblagosiljanja.NaspomenicimaAkenazastojalabihebrejskaslova
pe, tet ili pe, nun, kao prve rijei Po nikbar ili Po nikbera (ovdje je
sahranjen/a). Sefardi su za mukarce i ene stavljali slova mem, kof ili
Mecevetkavura(nadgrobnispomenik),anakojimsubiliispisaninatpisiimena
i prezimena, datum roenja i smrti, a este su bile i reenice Tije nimato
cerura bicror hahajim (neka mu dua vjeno ivi). Ponegdje su se zadrali
obiajidaseprilikomobilaskagrobaostavimalikamen,kaoznakdaihivinisu
zaboravili. idovska groblja nosili su nazive, kao: bet olam ili bet almin
(kua vjenosti), bet hajim (kua ivota), a sve prema vjerovanjima da su
ljudinaovomesvijetusamoprivremenoidaimjetrajnoboravitenadrugom
svijetu. idovska groblja su za idove bila sveta mjesta gdje se nije ulazilo
gologlav, nije se puilo, nije se jelo ni pilo. Rabini su preporuivali posjete
grobljima u Elulu mjesecu prije velikih praznika, izmeu Ro Haana i Jom
Kipura,zaTiabeavtenagodinjicusmrtipokojnika.53
52

AlfredJ.Kolatch,TheJewishMourners,BookofWhyJonathanDavidPublishers,Inc.NewYork,
1993.
UTalmudususepropisivalietiriperiodaalosti:1.Aninutperidodtrenutkasmrtidozavretka
sahrane(spremajubizaoaloeneiobrokprijateljima,aprviobrokjebioodtvrdokuhanihjaja
ikruha),2.ivaperiododsedamdanaposlijesahrane(izrazsediivajeobiajdaoaloeni
ostanuukuiisjedenapoduiliniskimklupicama,neobuveniiumekojodjei),3.eloimperiod
od30danaposlijesahrane(utomperioduoaloenimajebilozabranjenonoenjenovihodijela,
ianje i brijanje i uestvovanje na zabavama). Rabini su odvraali ljude od pretjeranog
tugovanja, kazujui: Tri dana za plakanje, sedam za tugovanje a trideset za uzdravanja od
ianja,brijanjaiveselja,4.anaperiododgodinedananakonsmrti(odlaenjenagrobljedoku
kuigoresvijee24sata,amnogiipostenagodinjicusmrtipokojnika).
53
rabinCadikDanon,Zbirkapojmovaizjudaizma,SavezjevrejskihoptinaBeograd,1988.

37

e) NekivjerskiobredisapokojnikomkodprotestanatauDobojskomkraju

Protestantske konfesije, kojih je bilo vie, imali su razliite obrede

pokapanja. Ipak, obredi pokapanja bili su vrlo slini katolikim, no
pojednostavljenisarazliitimosobitostimaiobiljejima.Natludobojskogkraja
krajem19.ipoetkom20.vijeka,djelovalesuprotestantskekonfesije,odkojih
brojnije bijahu evangelistika i kalvinska. Na primjer, evangelicima54 nije bilo
odreeno kako se mora pripremati pokojnik, ve u praksi to je mogao initi
svaki lan obitelji ili susjedstvo. Ako je mogue, pastor je dolazio u posjet
tugujuoj obitelji, razgovarao sa njima o pokojniku, te dogovorio detalje
sprovoda i itao utjehu (Boju rije), te traio u molitvi utjehu i nadu
tugujuima.Ukapeliciilikodkue,prijeodlaskanagrobljesveenikjeiaodo
lijesa i itao citate iz psalma 23 ili 90 ili neku drugu molitvu. U dvoritu kue
pokojnikaodraosekratkigovor,italisusecitatiizSvetogaPismaimolitvea
ponekadseipjevalajednareligijskapjesma.Upogrebnojpovorciprvojeiao
ovjek koji je nosio kri a zatim mukarci sa vijencima, potom muzika ako je
pozvana,sveenik,lijes(nosilisumukarciilipokojnikaguralinakolicima).Iza
lijesajeilanajbliarodbinaiostali.Meutim,redpogrebnepovorkesemogao
razlikovatiiovisiojeolokalnimmjesnimobiajima.Kadajepogrebnapovorka
stigla do mezara, odmah se pokojnik sputao u raku, te je sveenik odrao
govorimolitvu.ZnakkriaseradionadgrobomnakonrijeiZemljasevraa
zemlji,prahprahuiduhsvemoguemBogu,potomsezemljabacalatriputau
raku nakon svake reenice: Iz zemlje si uzet bio (bacanje zemlje), prah si u
prah e se vratiti (bacanje zemlje), Isus Krist e te uskrsnuti u zadnji dan
(bacanjezemlje).Nakontogainasepjevalapjesma,vrloestopjesmaTebi
oBoemoj,ispovijedalasevjerainajaviodatumivrijeme spomenmolitveu
crkvi. U veini seoskih mjesta se obino pozivalo na objed poslije obreda na
groblju, a u kojem je pastor prije objeda jo jednom nazone predvodio u
molitvi. Spomen molitva obavljala se u crkvi u unaprijed dogovoreno vrijeme
prilikom redovnog bogosluja, a nakon propovijedi i pjesme. Sa nekoliko
uvodnih rijei sveenik je nastojao utjeiti obitelj preminulog i u molitvi se
zahvaliti Bogu za pokojnika, za njegov ivot i ljubav, kojom je ljubio svoje, ali
prije za ljubav kojom je Bog ljubio njega. Nakon nekog vremena rodbina i
prijateljipokojnikaposjeivalisugrobpokojnika,kaoikoddrugihkonfesija.

54

iskazi:SeijaUimonen,EvangelikacrkvaKutinaiKaticaTajz,EvangelikacrkvaSlatina,2000.

38


Posebnajeistraivakapriabilasavojnimgrobljima,jersuuslijed
estih ratova ista groblja nastajala u gradovima, a koja bi kasnijom
urbanizacijom i promjenama dravnih sistema te promjenama zemalja i
obiaja, naalost zauvijek bila izbrisana te je danas teko rekonstruirati
gdjesuzapravoibila.KakojetoizgledalouOsijeku,takozasigurnojetobilo
iudrugimmjestima,patakoiuDoboju.55
55

DravniarhivOsijek,ZapisnikgradskogzastupstvaOsijeka,br.21.,od15.januara1918.(Ratni
grobovi)28 Dravni arhiv Osijek, Zapisnik gradskog zastupstva Osijeka, br. 21., od 15. januara 1918.
(Ratni grobovi)
U antiko, srednjovjekovno i tursko vrijeme o grobljima Osjeana sve do kraja 17. vijeka vrlo se malo zna.
Izgubljen je raniji kontinuitet osjekih groblja poslije osloboenja Osijeka od turske vlasti 1687. godine, ali je
sigurno da su neka mjesta osjekih groblja starija od 18. vijeka. Nakon 1687. godine bilo je vie osjekih groblja,
dok se nisu ustalila na brojci 12 u svim dijelovima grada Osijeka. Velik broj groblja bio je posljedicom irenja grada
i razliite vjerske pripadnosti ljudi u Osijeku. Kako je srednjovjekovni i turski Osijek u svom gradskom dijelu
jednostavno nestao, od 1687. godine poinje se stvarati nova gradska jezgra Osijeka: prvo Tvra na starome mjestu,
a zatim Gornji i Donji grad na novim mjestima. Njihovom su izgradnjom nastala i prva ili najstarija osjeka
groblja koja uglavnom postoje i danas. Ta su prva osjeka groblja bila uz same gradske crkve. Prva groblja u gradu
krajem 17. vijeku bila su uz crkve, da bi ubrzo nastala i ona van naselja koja su kasnijim irenjem grada dola u
sama gradska sredita. Tako su danas veina starih osjekih groblja okruena zgradama, a ujedno su i prepuna. Zbog
prenatrpanosti osjekih groblja Osjeani su ve 1877. godine nastojali novo groblje smjestiti van naselja i osnovati
jedno sredinje groblje uz sve to mu pripada. No vrijeme je prolazilo, a od nakane i dobre elje nije se krenulo dalje
sve do godine 1986., kada je otvoreno novo Centralno groblje van grada Osijeka na Vinkovakoj cesti. Jo 1918.
godine namjeravalo se u Osijeku ustrojiti Centralno groblje, a o emu svjedoi i Zapisnik gradskog poglavarstva:
Referent izvjeuje, da vojna uprava trai od grada Osijeka da joj se preputa besplatno trajna uporaba zemljita, na
kojima se nalaze ratni grobovi, da grad uzdrava ratne grobove; da nee bez privole c. i kr. vojne uprave ih preloiti,
dok bi ali vojna uprava bila a svako doba ovlatena preloiti ih i sama preuzeti uzdravanje istih. Konano trai c. i
kr. vojna uprava dozvolu, da se c. i kr, vojna uprava moe uknjiiti na zemljite ratnih grobova pravo slunosti. Grad
Osijek ne posjeduje centralnoga groblja, ve se nalaze u svakom predgradju po vie groblja za razne vjeroispovjesti.
Uz ovakove prilike i ako bi vojna uprava imala na svakom groblju po jedno posebno odjeljenje za ratne grobove ona
nebi poluila ono, za im ide, naime da imade sve svoje ratne grobove koncentrirane, sve na okupu radi boljeg
pregledanja i brze izvedbe potrebnih popravaka. Uputno bi daklem bilo, da vojna uprava nalaze, da se svi njezini
mrtvaci imaju obligatorno pokapati na ovdje se nalazeem, dosta prostranom vojnikom groblju, dakako izuzemi
one mrtvace, koji bi bili od njihovih porodica, imajuih svoje vlastite grobove ili grobnice, reklamirani. Potonja ova
koncesija svakako bi bila na mjestu ve radi uvstva pieteta, stono svaki za mrtva tiela svojih obiteljskih lanova
goji. Ova e porodica bez dvojbe preuzeti skrb na sebe, da svoje grobove dolino u redu dre. Grad Osijek nemoe
c. i kr. vojnoj upravi niti pokloniti niti prodati niti u vjenu uporabu prepustiti zemljita ratnih grobova, nalazeih se
na grad. grobljima, jer mora, da imade ubudue sama slobodne ruke pogledom na raspolobu svojih groblja. Radi
prevelike blizine groblja gradu smetaju ona razvoju i rairenju grada, pa grad Osijek stoji pred pitanjem naputanje
dosadanjih groblja i ustrojenja centralnoga groblja. im bi grad izveo tu svoju nakanu, da naime osnuje centralno
groblje, imala bi c. i kr. vojna uprava, ako hoe da ratni grobovi ostaju za sva vremena ouvani, o svojem trosku iste
preloiti na centralno groblje. Preloenje grobova, koje je skopano sa iskapanjem mrtvaca vezano je u oblastnu
dozvolu prema l. zakona 38. Z.o.z. od 25. oujka 1906., pa nemoe ni u tom pravcu grad Osijek udovoljiti
zahtijevu c. i kr. vojne uprave, koja trai ovlast preloenja ratnih grobova bez oblastne dozvole. Isto tako nemoe
grad Osijek dozvoliti, da c. i kr. vojna uprava uknjii pravo slunosti na zemljita ratnih grobova, nalazeih se na gr.
grobljima. Konano je ovo poglavarstvo toga mnienja, da je ovo pitanje za grad Osijek bespredmetno, poto
c. i kr. vojna uprava posjeduje u gradu Osijeku dva prostrana groblja, koja sainjavaju njeno vlasnitvo, gdje svoje
mrtvace pokapati moe, te ih ve pokapa. Gradski samoupravni odbor jednoglasno zakljuuje, da se prihvati
prijedlog konferencije.

39

BenjaminBajrektarevi,prof.,direktorZavoda,Tuzla

Problematikaistraivanjaizatitenaslijeadobojskogpodruja

Saetak

U ovom radu se govori o problematici istraivanja naslijea i dobara

naslijea dobojskog podruja u cjelini. Takoer se govori i o problematici

dosadanjezatitepojedinihdobaranaslijeanavedenogpodruja.

Zavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
Tuzlanskog kantona projektom odravanja naunog skupa pod nazivom
Naslijee Doboja i okoline daje svoj doprinos istraivanju i zatiti naslijea
dobojskogpodruja.

UokviruprojektaZavodsasuorganizatoromMedlisomIZDobojizdaje
iZbornikradovasanavedenognaunogskupa.

Kljunerijei

Nauni skup, naslijee Doboja i okoline, istraivanje i zatita

naslijea,Zbornikradova.

Naslijee ili batina, odnosno raznovrsna dobra naslijea u zadnje

vrijeme predstavljaju sve vaniji segmenat identiteta svakog pojedinca i
drutvenih zajednica u cjelini. Kako vidimo naslijee je vrlo vano pa
istraivanje i ouvanje naslijea postaje sve vie predmet brige kako
pojedinaca,takoustanovaidraveucjelini.

Naslijee i pojedina dobra naslijea postaju sve vaniji i u razvoju

turizmakaoiuplaniranjuprostoraiplaniranjuukupnograzvoja.

OznaajuistraivanjaizatitenaslijeaDoboja

Doboj i okolina zahvaljujui svom povoljnom poloaju imaju bogatu

historijuodnajstarijihvremenadodanas.Svihistorijskiperiodi,odprahistorijei
antike,prekosrednjegvijekaiosmanskogperioda,padoXXstoljeaostavilisu
brojnaiznaajnadobranaslijeanaovomprostoru.

Evidentno je da u Doboju i okolini naslijee i batina nisu do sada

adekvatnoistraeniivalorizovani.Tose,vjerovatno,uskorijevrijemenemoe
oekivatinitiodstrunonaunihustanovaDobojaiRSa.

40


PodrujeDobojajeslaboistraenosaovogaspekta.Savremenidrutveni
i ekonomski procesi su znaajno devastirali i ugrozili kulturnohistorijsko i
prirodnonaslijeeusvimsegmentima.

to se tie zatite naslijea Doboja i okoline poznato je da imaju dugu

historiju. Jo za vrijeme austrougarske uprave bilo je nastojanja da se tvrava
Doboj proglasi nekom vrstom nacionalnog spomenika. Takoer, jo 50tih
godina XX stoljea tvrava Doboj je proglaena zatienom od strane
Republikogzavodazazatitukulture.

Bilo je nastojanja i da se stara bosanska kua Mulalia otkupi i pripoji

muzejuuDoboju.BrojnadobranaslijeaDobojaiokolinesutretiranakrozrazne
prostornoplanskeiurbanistikedokumente.Meutim,sveovonijeuraenona
sistematskinain.

VanijeknjigemonografijeoDoboju

Naslijee i kulturna historija Doboja i okoline do rata nisu bili predmet

detaljnijeg tretiranja ozbiljnijih knjiga ili monografija. Iza zadnjeg rata je o
naslijeuDobojaiokolineizalonekolikoozbiljnijihmonografijakojetretirajui
ovuproblematiku.

Radi se o monografiji posveenoj Doboju od dugogodinjeg arheologa u

Regionalnom muzeju Doboj, Aleksandra Belia. Zatim, obimnoj monografiji
FahrudinaKapetanovia,RaidaMuminagiaigrupeautorapodnazivomDoboj
udvadesetomstoljeu,iz2008.godineimonografijiJosipaSenjaka,110godina
upeDoboj18962006.,izale2009.godine.

Ovdje treba spomenuti i nekoliko vrijednih monografija o Doboj Istoku,

uglavnomuautorstvuprofesoraOsmanaHadia.

RadZavodanaistraivanjuizatitinaslijea

Zavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
Tuzlanskog kantona iz Tuzle je struna javna ustanova koja se bavi:
istraivanjem, rekognosciranjem, kategorizacijom, zatitom, koritenjem,
obnovomiprezentacijomnaslijea.Ovdjesemislinasvevrste naslijea,kako
prirodnog, tako kulturnohistorijskog (materijalnog) i nematerijalnog
(duhovnog).

PrimarnaregistriranadjelatnostZavodazazatituikoritenjekulturno
historijskog i prirodnog naslijea su svi administrativni, tehniki, medijski,
propagandni,projektniiistraivakiposlovikaoisvedrugeradnjeiaktivnosti
koje se odnose na bilo koju vrstu tretmana kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijeainjihovihlokaliteta.

Osnovni cilj ouvanja naslijea Zavod ostvaruje kroz slijedee

aktivnosti:

41

zatitaiouvanjespomenika,
evidentiranjepokretnoginepokretnognaslijea,
prikupljanjedokumentacijeospomenicima,
valorizacijadobaranaslijea,
izradaseparatazatitenaslijeauoblastiprostornogiurbanistikog
planiranja,
izradaprojekata,elaborataistudija,
radovinaspomenicima,
popularizacijakulturnohistorijskogiprirodnognaslijea.

Zatita naslijea po aneksu VIII Opeg okvirnog sporazuma

zamiruBosniiHercegovini

Poslije zadnjeg rata poslovi zatite naslijea u Bosni i Hercegovini su

postavljeni na nove temelje prema jednom od aneksa Dejtonskog sporazuma.
RadiseoaneksuVIIIkojimjeregulisanazatitadobaranaslijeananivoucijele
draveBosneiHercegovine.

NaosnovunavedenogAneksaVIIIOpegokvirnogsporazumazamiru
BosniiHercegoviniPredsjednitvoBiHjenasvojoj119.sjednici,odranoj21.
decembra 2001. godine donijelo Odluku kojom je formirana Komisije za
ouvanjenacionalnihspomenikananivouBosneiHercegovine.

Komisija prima i odluuje o molbama za proglaenje neke imovine

nacionalnim spomenikom zbog njenog kulturnog, historijskog, vjerskog i
etnikog znaaja, kako je to predvieno Aneksom VIII Opeg okvirnog
sporazumazamiruBosniiHercegovini.DosadajeKomisijaproglasilaoko700
raznihdobaranaslijeanacionalnimspomenicimaBosneiHercegovine.

Nacionaslnispomenici,listapeticijaiprivremenalista

KomisijazaouvanjenacionalnihspomenikaBosneiHercegovinejedo
sada na podruju optine Doboj proglasila vrlo malo dobara nacionalnim
spomenicimaBosneiHercegovine.

Na podruju Doboja su do sada proglaeni nacionalnim spomenikom

BosneiHercegovinesamoetiridobranaslijea.Radiseoslijedeimdobrima
naslijea:
1. StarigradDobojuDoboju,graditeljskacjelina
2. KuaMulaliauDoboju,historijskagraevina
3. RimskilogoricivilnonaseljeuMakljenovcu,arheolokilokalitei
4. CrkvinauMakljenovcu,arheolokilokalit.

ArheolokilokalitetCrkvinauMakljenovcu,opinaDoboj,proglaanje
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije odranoj
od3.do5.februara2014.

42


Nacionalni spomenik ine ostaci paleolitske stanice, kasnoeneolitskog,
kasnobronzanog i mlaeeljeznog naselja, kasnoantikog refugija,
srednjovjekovnecrkve,nekropoleipokretniarheolokimaterijalsalokaliteta.

Historijska graevina kua Mulali u ulici kralja Aleksandra broj 5 u

DobojuproglaanajenacionalnimspomenikomBosneiHercegovinenasjednici
Komisijeodranoj11.marta2011.godine.

Kua Mulali u Doboju, stara mahala Trnjak ili Donja mahala,

predstavljajedanodrijetkihprimjeratradicionalnegradskekueizXIXstoljea
u Doboju. Posebnost kue Mulali je to je izvedena kao spratna kua s
prepustom, iji su i prizemlje i sprat graeni u erpiu i drvetu. Objekat ima
kontinuitet stambene funkcije od druge polovine XIX vijeka. Kua je veoma
dobroouvanprimjervernakularnogtipakuesauvanihugradovima.
Arheoloki lokalitet Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu,
optina Doboj, proglaen je na sjednici odranoj od 2. do 4. septembra 2013.
godine,nacionalnimspomenikomBosneiHercegovine.

Nacionalni spomenik ine ostaci temelja kastruma, kanabea i

ranosrednjovjekovnog slovenskog naselja, te pokretni arheoloki materijal s
lokaliteta.
Graditeljska cjelina Stari grad Doboj u Doboju je proglaen
nacionalnimspomenikomBosneiHercegovinenasjednicikomisijeodranojod
30.avgustado5.septembra2005.godine.Nacionalnispomenikinebedemii
kulestaroggradaDobojaipokretnonasljeekojesenalaziuMuzejuuDoboju.

Na listi peticija za proglaenje nacionalnim spomenikom sa podruja

Doboja se nalaze jo dva dobra naslijea, Glavni gradski park Spomenpark
narodnihherojauDobojuikuaporodiceZejniloviuDoboju.
Na 45. sjednici odranoj od 8. do 11. rujna 2009. godine Komisija je
donijela Odluku da Glavni gradski park Spomenpark narodnih heroja u
Doboju, ne zadovoljava kriterijume za proglaenje dobara nacionalnim
spomenicimaBosneiHercegovine.

Na privremenoj listi dobara naslijea koji mogu biti proglaeni

nacionalnim spomenicima nalaze se tri dobra: Crkva Silaska sv. Duha u
Boljaniu,CrkvaVaznesenjaHristovoguGrapskojSrpskojiGrobljanskakapela
igrobljeuDragalovcima.

AktivnostiZavoda

Zavodu je primarna djelatnost istraivanje i zatiti naslijea. U tom

smislu Zavod organizuje i naune skupove te sa njih izdaje i tampa zbornike
radova.NavodimodvatakvanaunaskupaiZbornikaradovasatihskupova.

Nauni skup i Zbornik radova o Banoviima. Zavod je 2010. godine u

saradnji sa opinom Banovii organizovao nauni skup pod nazivom:
Kulturnohistorijsko i prirodno naslijee opine Banovii. Nauni skup je
odran 15. aprila 2010. godine. Na skupu je prezentovano 30 naunih radova
od isto toliko istraivaa. tampan je Zbornik sa ovog naunog skupa na 250
stranicau500primjeraka.

43


Nauni skup i zbornik radova o Semberiji. Nauni skup Batina i
naslijeeSemberijeodranjeuBijeljini14.decembra2011.godine.Zavodje
ovaj nauni skup organizovao u saradnji sa Bonjakom zajednicom kulture
Preporod Bijeljina/Janja. Zbornika radova sa ovog naunog skupa pod
nazivom Semberija kroz vijekove tampan je 2012. godine na 404 stranice i
sastojiseod25radova.

NauniskupuDobojupodnazivomNaslijeeDobojaiokoline Zavod
priprema ve gotovo dvije godine. Svo vrijeme kontaktira brojne istraivae
naslijeaipotencijalnesuorganizatoreskupaizDoboja.

ZavodjezasuorganizatoranaunogskupaNaslijeeDobojaiokoline,
pronaao Medlis IZ Doboj. Izmeu Zavoda i Medlisa IZ Doboj je u januaru
2014. godine potpisan Protokol o organizaciji naunog skupa pod nazivom
NaslijeeDobojaiokoline.

Prema protokolu, koji se odnosio na zajedniku organizaciju skupa,

MedlisjeobavezanobezbjeditifinansijskasredstvaitehnikeusloveaZavod,
pruitistrunu,naunuikadrovskupomo,kaoitehnikupripremumaterijala
zaobjavljivanjeuviduZbornikaradova.

Skupjeplaniranodaseodri27.septembra2014.godineuDoboju.

Odjanuarapadojuna2014.godineZavodjenaraznenaineobavijestio
i pokuao animirati za uee na skupu stotinjak istraivaa i dvadesetak
srodnihustanovaiinstitucija.

Predvieniokvirnisadrajproblematikekojaeserazmatratinaskupu
je:
1. Kulturnohistorijskirazvojpodrujausvimsegmentima,
2. Prahistorijski i antiki arheoloki lokaliteti i gradine, srednjovjekovni
arheolokilokaliteti,nekropole,vjerskiobjektiigroblja,
3. Znaajnelinosti:naune,kulturne,umjetnike,vjerske...
4. Nematerijalnonaslijee(etnoloko,antropoloko,tradicija...),
5. Graditeljskoispomentikonaslijeei
6. Prirodnonaslijee.

Do avgusta 2014. godine za izlaganje na skupu se prijavilo tridesetak

istraivaainaunika,svesatemamaposveenihnaslijeuDobojaiokoline.

Dopoetkaseptembra2014.godinesuuZavoduprikupljeniradoviiod
straneZavodapripremljenjezatampuZbornikradovaodoko500stranica.

Zakljuak

Uokvirusvojihredovnihaktivnosinaposlovimaistraivanjaiouvanja
naslijea, Zavod za zatitu i koritenje kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijea Tuzlanskog kantona iz Tuzle, do sada je organizovao i nekoliko
naunihskupovaonaslijeu,teizdaoZbornikeradovasaistih.

Uvaavajui potrebu boljeg poznavanja i bolje zatite dobara naslijea

sapodrujaDoboja,ZavodjesaMedlisomIZDobojpriaoprojektuodravaja
naunogskupapodnazivomNaslijeeDobojaiokolineiizdavanjuZbornika
radovasanavedenog.

44


Nadamo se da smo ovim aktivnostima dali svoj doprinos istraivanju i
zatitinaslijeaDobojaiokoline,kaoicijeleBosneiHercegovine.

Izvoriiliteratura

DokumentiizArhivaZavoda,Tuzla

ProtokoloorganizacijinaunogskupaNaslijeeDobojaiokoline,Arhiv
Zavoda

Radni materijali za pripremu skupa (dopisi, afia, plakat...), Arhiv

Zavoda

ZbornikradovasanaunogskupaKulturnohistorijskonaslijeeopine
Banovii, Zavod za zatitu i koritenje kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijeaTuzlanskogkantona,TuzlaBanovii,2010.

Semberija kroz vijekove, Zbornik radova sa naunog skupa Batina i

naslijeeSemberije,BZKPreporodBijeljina/Janja,Sarajevo/Bijeljina,2012.

NaslijeeDobojaiokoline,ZbornikradovasanaunogskupaNaslijee
Doboja i okoline, Zavod za zatitu i koritenje kulturnohistorijskog i
prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona i Medlis IZ Doboj, Doboj, 2014., (u
pripremi)

45

MrBajroefDafiMiljkovacDoboj

SADANJESTANJEVAKUFAUMEDLISUISLAMSKEZAJEDNICE
DOBOJ

Saetak

Ovaj uradak obrauje stanje vakufa od 1992 do danas. To je period

agresije na dravu Bosnu i Hercegovinu a samim time i na grad Doboj ,
odnosno demate islamske zajednice koji su se nalazili, na podruju tadanje
opine Doboj . Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma koji je sadravao i
teritorijalnopreureenjedraveBosneiHercegovine,topreureenjenijednom
segmentu nije zaobilo Doboj. Tako se dana Medlis Islamske zajednice Doboj
prostirenadvaentiteta:FederacijuiRepublikuSrpsku,dvakantonaTuzlanskii
Zenikodobojskikanton,teetirilokalnezajednice,gradDoboj,opineDoboj
Istok,DobojJugiUsora.
Ovepromjenesuimaleposljedicaiuticajanastanjevakufa,imovineislamske
zajednicenapodrujuMedlisaIslamskezajednikceDoboj.

Kljunerijei

Vakuf,demat,damijakatastarskaopina,katastar,gruntovnica,potes,
posjedovnilist,

Uvod

Ovajradjenastaokaoprilog,povodommanifestacije,naunogskupa,
NaslijeeDobojaiokoline,kojiseodro27.09.2014godineuDoboju.
Daradimoovajnauniskuppotaknulanasjeneprijatnainjenica,do
koje smo doli u istaivanju prolosti Doboja, da je veoma malo napisano u
Dobojuuprolosti,asvjedocismokrozusmenutradicijuipredajedajeDoboj,
kojisenalazinapovoljnomgeografskompodruju,satririjeke,Bosna,Spreai
Usora vorite drumskog i eljeznikog saobraaja, imao burnu i dinaminu
prolost, a samim tim i razvoj na koji su uticala sva drutvena, politika
privrednaidrugadogaanja.

46

Na podruju Doboja postojale su vakufske nekretnine dva tipa,

zemljite i graevine, zgradekoje su sluile za optimalno funkcionisanje
demata, imamski stanovi gasulhane sa abdesthana, i damije. Dakle nisu
postojaliprivredniobjektiiliposlovniprostori.Oniesepopavititekuzadnje
rijemeod2013godine.

Teritorijalna podjela poslije Dejtonskog sporazuma imala je dosta

uticajanapoloajvakufa,saaspektazakonakojisuodnoeninjegovstatusitd.
Zbog toga to nisu na i sti nain normama ponuenja rjeenja i postupci u
regulisanju posjeda i vlasnitva nad nepokretnom imovinom a i razliita su
zateenastanjaukaktastarskimoperatimaisudu,odnosnogruntovnici.

Ovimradomsvakakousefokusiratidaprikaemzateenostanje1992
godine, tretman vakufa i njegovo stanje u periodu poslije 1992 godine i
promjenekojenastajuangamanomIslamskezajedniceuBosniiHercegovin
na zatiti, i donoenjem seta zakona kojim se tretira imovina: Zakona o
stvarnim pravima, Zakon o premjeru i katastru, Zakon o porezu na
nepokretnosti, Zakon o grobljima i drugi nii akti i odluke na nivou lokalnih
zajednica.

Odmahnapominjemdajepoevod1988godinedo1991godinena
podruju optine Doboj vrenoi izlaganje nekretnina na osnovu lana 79,
Zakonaopremjeruikatastrunekretnina(SllistSRBiH,broj22/84)shodno
tome jedinstvena je identifikacija parcela u katastru i gruntovnici u sledeim
katastarskim optinama:Mala Brijesnica Velika Brijesnica, Klokotnica, Stani
Rijeka,SuhoPolje,MiljkovacPlonik,evarlije,Potoani,Pridjel,iSuhoPolje

Obzirom da je najtransparentnija i najoiglednija i najee u upotrebi

evidnecija nekretnina po katastru, posjedu stanje vakufa u i izloiti po
katastarskimoptinama(k.o.).

Da bi imao bilo kakvo stanje poslije rata poetkom 1999 godine mi je

pomogao uposlenik katastra u Doboju, Nedeljko Koji, koji je popisao na
obinom papiru sve posjedovne listove po katrastarskim optinama a na
osnovukojihsmo04.03.1999godinedobiliprepise52posjedovnalistaiz29
katastartskihoptina:
k.o.Doboj,.k,.o.ajre,k.o.Plonik,k.o.Klokotnica,k.o.GrapskaGornja,k.o.Mala
Bukovica, k.o. Matuzii , k.o.Mravii k.o. Sjenina,k.o.Stani Rijeka,k.o. Svjetlia,
k.o.ivijeBukovake,k.o.Makljenovac,k.o.SuhoPolje,k.o.evarlije,k.o.Velika
Brijesnica, k.,o. Pridjel,k.o.Alibegovci, k,o. Porjeje, k.o. Mala Brijesnica,k.o.
Kotortsko, k.o.Johovac, k.o. Osjeani Gornji, k.o.Potoani, k.o Lukavica Rijeka,
k.o.Buleti,k.o.BukovacVranduk,k.o.Kostajnicaik.o.MIljkovac.

Shodno Upustvima Vakufske direkcije o ureenju i izmjenama

indikacijeposjednika,uRepublikojupravizaimovinskeigeodetskopravne
poslovePodrunajedinicaDoboj,izvrilismoizmjenuindikacijeposjednika
24. 11. 2010. Godine, tako da je na svim posjedovnim listovima u rubrici
indikacija posjednika , upisan medlis islamske zajednice Doboj, te korisnik
vakufa.. Po istom osnovu smo u opini Doboj Jug izvrili izmjenu indikacijke
posjednika19.08.2011godineauopiniDobojIstok30.10.2012godine

47

1.Vakufinapodrujupolitikelokalnezajednice,gradDoboj,
entitetRepublikaSrpska

1.1.VakufdamijeSelimije,demataSelimija

Vakuf damije Selimije se nalazi na podruju katrastarske

optineDoboj.
Vakuf damije Selimije je upisan u posjedovnim listovima,2231,
2232,2233i707.

Zbog permanentnog ugroavanja posjeda na parceli k.. br 7398/1 zvana

Hadihanumina bara, livada 2. klase povrine 2 505 m2 , k.. broj 7 399/4
zvana Bara livada 2 klase, povrine 161 m2 i k.. broj 7400/12,zvana
Bara,livada1klasepovrine147m2,(ukupnapovrinasvetriparcelr2813
m2) a na osnovu Zakljuka Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovin,
broj 0104118351/12, parcele su prodate, te za ista sredstva kupljene
parceleoznaenesak..broj7436zvanBara,njiva3klasepovrine3225
m2 ik..broj7440zvanBaralivada,povrine3997m 2 (ukupna
povrinakupljenihparcela7202m2).

Isto tako kupljen je poslovni prostor u Doboju, objekat,F na Zelenoj

pijaci,ulica Nemanjina u potkrovlju, poslovna prostorija broj 14, korisne
povrine18m2izgraenanak..broj4835/20

Dana 27.09. 2011 godine Vlada entiteta Republike Spske je donijela

Odluku o utvrivanju opteg interesa , za izgradnju saobraajnice u Doboju
kojom je obuhvaena i parcela Medlisa islamske zajednice Doboj, vakuf
damijeSelimijaoznaenesak..broj7386,zvanaHadihanuminabara,livad1
klase,povrine2678m2i2klasepovrine541m2.

Za dobivena sredstva prema Zakljuku borj 03041914.1/13, od 03

aprila2013godineRijasetaIslamskezajedniceuBosniiHercegovinikupljena
sudvaposlovnaprostorauuliciuprijska9,povrine33m 2ibroj13povrine
48 m2, zatim nekretnine oznaene sa, k.. broj 7436 Bara, njiva 3 klase,
povrine3225m2ik..broj7440Bara,livada2klase,povrine3997m2.

Na ovaj nain uveana je povrina vakufa za 4 389 m2 na lokacijski i

komunakicijskipriblinoistompoloajuiposlovniprostorpovrine99m2.
Ovimaktivnostimanazatitiioploivanjuvakufskeimovineprviputau
Doboju se u vlasnitvu pojavljuju poslovni prostori. U katastarskoj optini
Doboj , posjedovni list broj 707 upisan je nekretnina oznaena sa k.. broj 4
232,povrine218m2,sasuvlasnitvomnadistimudijeluod3/6218m2.

Uposjedovnomlistubroj2231/3upisanesunekretnineoznaenesa,
k..broj394DonjePolje,uma5klase,povrine175m2,k..broj395/1Donje
Polje,njiva3klase,povrine1069m2,njiva2klase,povine2183m2,k..broj
407/1DonjePolje,veanjiva,3klase,povrine140m2,1klase,povrina3990

48

m2,2klase,povrine 3 902m2,i4 klase,povrine 2396m2,k..broj1261

Mulalia Brdo, groblje, povrine 3 593 m2, k.. broj 2 060 Groblje Terezije,
groblje,povrine1788m2,k..broj2483/2Oraje,njiva6klase,povrina713
m2, k.. broj 8 058/1 Gradina, njiva 1 klase, povrine 7 518 m 2, i put bez
oznakepovrione374m2.
Uposjedovnomlistubroj2232,upisanesunekretnineoznaenesa,k..,
broj442Kraljevac,njiva2klase,povrine5404m2,k..broj450DonjePolje,
njiva 2 klase, povrine 1 446 m2, k.. broj 1 564 Pijeskovi, njiva5 klase,
povrine7067m2,k,..broj3149Bare,panjak1klase,povrine268m2,k..
broj3937MezarluciHumka,zgrada,povrine9m2,putbezoznake,povrine
845m2,groblje15874m2,k..broj3938MezarluciHumka,groblje,povrine
471m2,k..broj3939MezarluciHumka,grobljepovrine1862m2,k..broj
4227/2arija,njiva3klase,povrine119m2,k..broj4311DamijaSelimija,
dvoritepovrine647m2,damijaSelimijapovrine150m2,k..broj7116
Luka kod Raskog , njiva 1 klase, povrine 1 774 m2, k.. broj 7 124 Luka kod
Raskog,njiva2klase,povrine1404m2,k..broj7149VelikaLuka,njiva2
klase,povrine11599m2,k..broj7157VelikaLuka,njiva1klase,povrine3
074m2.
Uposjedovnomlistibroj2233upisanesunekretnineoznaenesa,k..,
broj 2 627 Podkamen, groblje povrine 1 045 m2, k.. broj 2 628 Podkamen,
Panjak5klase,povrine1000m2,k..broj2629Podkamen,panjak5klase,
povrine593m2,k..broj2630Podkamen,uma5klase,povrine503m2,
k.. broj 2 631 Podkamen, uma 5 klase, povrine1 428 m2, i k.. broj 2 632
Podkamen,niiva8klase,povrine6487m2,

DamijaSelimijaimavakufnapodrujuopineVukosavljeoznaenisa
k..broj67umapovrine8136m2,k..broj68,panjakpovrine23107m2,
k.. Bropj 69, uma povrine 708 m2 i k. broj 70 , uma povrine 2 813 m2,
zvanaZborite.Ukupnepovrine34764m2.
Strukturavakufaovedamijepopotesuilikulturiizgledaovako
Groblje25632m2
- Damija, 150 m2 , sagraena 1522 godine. Graditelj i vakif ove
damijejesultanSelim.Otvorena2709.1522godine
uma13587m2
Njiva,98696m2
Poslovniprostori99m2
Harem647m2
Zgrada9m2
- Put845m2.
- Imamskistan218m2.

1.2.Vakufdematadonjedamije,Trnjak

Vakuf donje damije, Trnjak je upisan u posjedovnim listovima broj

2229i2230katastarskeoptineDoboj.

U posjedovnmom listu broj 2229 upisana je imovina oznaena sa , k..

broj2338,Rajinovac,grobljepovrine3617m2,k..broj2339,Rajinovac,

49

njiva povrine 1 038 m2, k.. broj 2 340, Rajinovac rov, povrine 811 m2, k..
broj 2 341 Rajinovac, njiva povrine 3 021 m2, i k.. broj, 7 303 , Salihbaia
bara,njivapovrine4213m2.

U posjedovnom listu broj 2 230 , upisana je imovina oznaena sa : k.

broj 4 036/1 , Jasnika, panjak povrine 2 619 m2,k.. broj 4 036/2 Jasinka,
putbezoznakepovrine596m2,k..broj4654,Vrti,njivapovrine149m2,
k.. broj 4 786 Trnjak , kue izgrade , povrine 36 m2, k.. broj 4 786, Trnjak
dvoritepovrine120m2,k..broj,4787/1Trnjak,njivapovrine173m2,k..
broj4787/1Trnjak,umapovrine34m2,k..broj4822Trnjak,Donjadamija
povrine444m2,k..broj4823GradiliteDonjadamija,povrine356m2,k.,.
broj 5594, Doborovaa, panjka povrine 1 408 m2, k.. broj 7 150, Vei dio
Maleluke,njivapovrine3203m2,k..broj7158,MalidioMaleLuke,njiva,
povrine1069m2,ik.,.broj7380,Toinabara,livada,povrine4816m2.

Strukturavakufaovedamijepokulturiilipotesu1izgledaovako:
- Damija sa 444 m2 . Damija je izgraena 1756 godine sredstvima
dematlija.
Haremdamije356m2
Njiva27720m2
MezarjeRajinovac3617m2
- Put596m2,
- Imamskakuasadvoritem156m2,
- uma34m2.
- Zemljitepovrine5560m2tanijeparcelak..broj6949/1i2,sa
pravomkoritenjadamijeTrnjeidamijeMiljkovac,popola.
Ovu parcelu je uvakufio Salih kolji Tenjak u sreskom sudu 4 jula
1947 godine, Nad istom je izvrena eksproprijacija od strane Gradske
eksproprijacijone komisije aktom broj ,26/52 , 8 oktobra 1952 godine.
Obzirom da parecela nije privedena namjeni zbog koje je kespropisana u
gruntovnici u praninom postupku smo izbrisali vlasnitvo drave i vratili u
prvobitno stanje, Rjeenjem republike uprave za geodetske i imovinsko
pravneposlove,podrunajedinicaDobojbroj;20/47110/07dana27.07.2010
godine.
Parcela k.. broj 5594 povrine 1 408 m2 je takoe nakon to je
ekspropisana, za to nejmamo podaka o eksproprijaciji, a nije privedena
ekspropisanoj namjeni vraena je u vlasnitvo Rjeenjem broj.09032
637/14, dana 12 06. 2014 godine Republike uprave za geodetske i
imovinskopravneposlovePodrunajedinicaDoboj.

1.3.VakufdamijedemataOraje

VakufdamijedemataOrajejeupisanukaktastarskuoptinuDoboj
i katastarsku optinu Plonik: U katastarskoj optini Plonik imovina je

PotesLivadailipanjakogranienprirodnimgranicamailiogradom.Useoskomsmislu
pojedinenjiverastavljenenaamam.

50

upisanauposjedovnomlistubroj55,oznaenasak..broj1/1Prijedor,njiva2
klasepovrine9321m2,ik..broj1/2Prijedor,njiva2klase,povrine350m2.

U katastarskoj optini Doboj imovina je upisan u posjedovni list broj

2228/2oznaenasak..broj2359,Glavicauma,povrine1862m2,k..brop
, 2 360 Glavica njiva, povrine 582 m2, k.. broj 2361, Glavica , panjak
povrine542m2,k..broj,2362,Glavica,vonjakpovrine532m2,k..broj2
363,Glavica,panjakpovrine1063m2,k.,.brojGlavica,groblje,povrine
722m2,k.2365,Glavicalivada,povrine481m2,k..broj2367/3,Glavica
njiva74m2,k..broj2369,Glavicanjiva,povrine803m2,k..broj2370/1
Glavicauma,povrine15214m2,k.broj2370/2Glavicapanjak,povrine
513 m2, k.. broj 2 37, Glavica panjak, povrine 351 m2, k.. 2 372, Glavica
panjak,povrine802m2,k..broj2373,Glavicapanjak,povrine562m2,k..
broj2375/2,Glavicanjiva,povrine573m2,k..broj2476/1Zarifovakanjiva,
povrine 549 m2, k.. broj 2 479/1 Donji mekteb 45 m2, k.. broj 2 480 ,
Orajeuma,povrine221m2,k..2481/1Oraje,damija,povrine128m2,
Haremdamije343m1,k..broj6249/1Mekteboraje,njiva,povrine91m2
i6249/2Mekteborajenjiva2m2.

Vakuf ove damije je uveao Vakif , Hadimuji Muhamed sin Mehe iz

Doboja ,dana,15.12. 2010 godine , Ugovorom o poklonu nekretnina ,
OPU:1001/2010,kojimsevakufiparcelaoznaenasak..broj 2495/1zvana
Do, njiva 5 klase povrine 1 151 m2 i k.. broj 2 495/1 Do njiva 6 klase,
povrine1322m2k.o.Doboj.
Strukturavakufaovedamijepokulturiilipotesuizgledaovako:
- Imamska kua sa zajednikim dvoritem i haremom damije
povrine471m
- Damijapovrine93m2,izgraena1978godine
Groblje722m2
- Njiva19056m2
- uma17297m2,
Stadionmalihsportova700m2
1.4.VakufdamijedemataGrapska
VakufovedamijeukatastarskojoptiniGrapskaGornjajebioupisan
u posjedovne listove 296 i 297.U meuvremenu je vreno spajanje pa je
imovina sa posjedovnog lista broj 297 preneena na posjedovni list broj 296
katastarska optinaGrapskaGornja,nakojemsuupisane nekretnineito:k..
broj 467 Njiva povrine 2 730 m2 , k..,broj 468 Njiva dvorite 807 m2 , i
imaskakua,povrine136m2,k..broj240NjivaPajdakovaa,5klsepovrine
1153m2k..broj241NjivaPajdakovaa3i5klasepovrine12302 m2,k..
borj 444/1 Njiva , Groblje 6 klase povrine 2 495 m2, k.. broj 462, Njiva
Groblje5klasepovrine1616m2,k.774,NjivaVrbica4klase,povrine4392
m2 , k.. broj 1 115, Njiva Poljive, povrine 1 664 m2, k.. broj 1 116, Luka ,
Grobljepovrine6060m 2,k..broj1116/1Damijapovrine160m2 ,k..1
117 Vonjak Luka, 3 klase, povrine 3 508 m2, k.. broj 1978 Put bez oznake
povrine185m2ik..broj1979NjivaGroblje7klasepovrine2914m2.

51

UkatatarskojoptiniGrapskaDornja uvakufilaje vakif TursiRamiza

(roeno Husakovi ) ki saliha iz Modrie parcelu oznaenu sa k.. broj 122
zvana, polojac njiva 4 i 5 klase povrine 4 299 m2. Nad istom je izvrena
eksproprijacija, utvren opoti interes za potrebu izgradnje raskrnice na
koridoru 5 C te odcijepljeno 8 m2 Poslije cijepanja ova parcela je ukupne
povriune4291m2
UkatastarskojoptinKostajnicaimaimovinuoznaenusaK..broj70,
njivaSredelj2i3klase povrine3 344m2.Ovaparcelajeizlaganapoosnovu
novog Zakona o premjeru i katastru te je ista upisana, osim u posjed i u
vlasnitvo,MedlisaislamskezajedniceDobojvakufdamijeGrapska.
StrukturavakufadamijedemataGrapskapokulturiilipotesuizgleda
ovako:
Kua72m2
Dvorite564m2
Damijnapovrine160m2,izgraena1934g.
Putbezoznake185m2
Njivapovrine29344m2
Grobljepovrine17477m2
1.5.VakufdamijedemataSvjetlia

Vakuf damije demata Svjetlia je u katastarskoj optini Svjetlia

upisan u posjedovni list broj 73/0 i to ; k.., borj 157, uma zvana Baica 4
klasepovrine790m2,k..borj169,njivaBaica,7klase,povrine2500m 2,k.
.,broj484/1Mejtef35m2 ,njiva6klase,povrine1604m2,k..,broj528/3
njivaSelite,povrine776m2ik..broj604Grobljepovrine390m2.

StrukturavakufadamijedemataSvjetliapokulturiilipotesuizgleda
ovako:
uma790m2
Njiva4880m2
Groblje390m2
- Mejtef35m2,kojijeizgraen14.05.1913godine
- UtokujegradnjadamijeuSvjetliojkojajeprovedenanamjenina
k..broj528/3njivaSelitepovrine150m2
- Haremdamije580m2.

1.6.VakufdamijedemataPlaneMakljenovac

Vakuf damije demata Plane Makljenovac upisan je u katastarskoj

optini Makljenovac u posjedovnom listu broj 173 i to: k.. broj 194 Damija
188m2 teharem892 m2,k..broj1141grobljeMezarlukpovrine371m 2,
k.. broj 1 142, njiva Mezarluk 5 klase povrine 572 m2 , k.. bropj 1 144
grobljePrisoje,povrine211m2,k..broj1146/1grobljePrisojepovrine1
278m2,k..broj1146/2njivaPrisojegroblje6klase,povrine1274m2,k..
1 206 , uma Dolina, povrine 431 m2, k.. broj 1 207, njiva Dolina, 7 klase,

52

povrine 2 874 m2, i uma Dolina, 7 klase povrine 180 m2, i k.. 1 208 ,
panjakDolina4klase,povrine280m2.
Struktura vakufa damije demata Plane Makljenovac po kulturi ili
potesuizgledaovako.
- Damija188m2izgraena1983godine
Haremdamije892m2
Groblje1857m2
Njive5000m2
- uma611m2
Kodovogdemataimamoprimjerkakonetrebaraditi.Naimedematje
kupio neposredno do damije parcelu povrine oko 900 m 2 sklopio nekakav
interniugovrinikadanijedo sada pokuodaparceluprevedeu vlasnitvoi
posjedunatointervencijiodstraneMedlisaislamskezajedniceDoboj.
1.7.VakufdamijedemataSjenina

VakufdamijedemataSjeninajeupisanukatastarskojoptiniSjenina
u posjedovni list broj 242, koji je nasatao objedinjavanjem prethodna dva
posjedovnalista;242/3i243/1,oznaensa:
k..broj116Groblje,povrine3575m2izgrade63m2 ,k..broj513,vonjak
zvani Baa 4 klase, povrine 5 365 m2 , k.. broj 739 Njiva zvana Paluak 5
klase, povrine 7 764 m2 , k.. broj 1 627 /4 njiva zvana Poljice, 6 klase,
povrine369m2,k..broj406/1,njivazvanBaaImira6klase,povrine3
121 m2 , k.. broj 406/5, put bez oznake Baa Imira, povrine 271 m2 , k..
broj455dvoritezvanaNjivica,novadamija,povrine500m 2,k..broj455/1
kuaizgrada,povrine287
m2,injiva6klasepovrine2059m2,k..broj492/1,Staradamijaigroblje1
710m2
k.. broj 494 , baa Groblje povrine 410 m 2 ,k.. broj 1425 Trnjak Groblje,
povrine1430m2,k..broj1447groblje,povrine2665m2.

StrukrturavakufadamijeSjeninapokulturiilipotesuizgledaovako_
- Njiva2484m2
Zgrada70m2
- Dvorite797m2,
Groblje7521m2
- Staradamija82m2izgraena1930godine
- Novadamija500m2,izgraena2008godine
- Harem287m2,
1.8.VakufdamijedemataPridjel
VakufdamijedemataPridjelupisanjeukatastarskojoptiniPridjelu
popsjedovnomlistubroj202.Obziromdajeovakkatasterskaoptinaizloena
prema Zakonu o premjeru i katastru nekretnina iz 1984 godine, katastarske
estice su identine u katastarskom operatu i u gruntovnici. to bi se
dananjimargonomkazaloistesu.

53

Vakuf se sastoji od nepokretne imovine oznaene sa. k.. broj 746,

zvnanaJelifanka,njiva7klasepovrine3938m2,dvoritre,povrine,482m2
, i stambeni objekat , povrine 18 m2 , k.. 1 251, Krevina, njiva 6 klase,
povrine1099m2,k..broj1270nijiva5klae,povrine1099m2,k..broj1
283,Baa,vonjak2klase,povrine497m2,dvorite500m2,stambeniobjekat
povrine58m2k..broj1299/1Selite,nekategorisaniput,povrine413m 2
,k..broj1299/3,Selite,Groblje,povrine3753m2,k.broj1315/1Harem
damija,povrine125m2, haremdamijepovrinne ,1342m2,k..broj1636,
Polje,njiva3klase,povrine2390m 2,,k..broj1719,Topolica,njiva2klase,
povrine,2645m2k..broj2004Njivica,njiva5klase,povrine1066m2ik..
broj,2089Baica,livada4klaee,povrine1478m2.

Struktura vakufa damije demata Pridjel po kulturi ili potesu

izgledaovako.
Nekategorisaniput413m2
- Imamskistan58m2,
Dvorite1000m2
- Damija125m2izgraena,1905godine
Harem1342m2
Groblje3753m2
- Nnjiva15367m2.
-
1.9.VakufdamijedemataevarlijePotoani
Vakuf damije demata Potoani evarlije je upisan i katastarske
optineevarlijeiPotoani.Ukatastarskojoptinievarlije,vakuf,imovinaja
upisanauposjedovnilistbroj254,asastojiseodnekretninaoznaenihsa:k..
broj1246i1246/1,Majstovrovkadvorite159m2,izgradavjerskezajednice
42 m 2 , k.. 1 247 , Majstorovka, njiva 5 klase, povrine 567 m2, k.. 1 656,
Selite,njiva5klase,povrine2238m2,njiva7klase,povrine2536m2,k..
broj1720/2,Jelah,harem,povrine272m2,Zgradadamija,povrine193m
2,ipomonazgrada,abdesthana,15m2,k..broj1722,Jelah,livada3klase,
povrine2258m2,ik..broj1725/2,Jelah,haremmekteba,povrine32m 2i
mektebpovrine35m2.

UkatastarskojoptiniPotoaniimovina,vakufjeupisanauposjedovni
listbroj187asastojiseodnekretninaoznaenihsa:k..broj35Doi,vonjak
3klase,povrine1473m2,ik..broj,425,Paluak,Livada 3klase,povrine
1009m2 ,stambeniobjekatpovrine75m2. Uposjedovnomlistubroj388/2
jeupisanaimovinaoznaenasak..broj303/1,Luica,njiva6klase,povrine3
304 m 2, k.. broj 303/2 Luica, panjak 2 klase, povrine 1 242 m 2, vakif ,
AhmetoviAzizsinRede.k.,.broj.301,Luica,njiva4klasepovrine719m2,
ik..broj302,Luiica,vonjak3klase,povrine1464m 2.VakifAhmetovi
OmersinMustafe.
Struktura vakufa damije demata evarlije Potoani po potesu ili
kulturisastojiseod:
Damija193m2
Harem272m2

54

Abdesthana15m2
Gasulhana35m2,
Dvoritegasulhane32m2,
Mekteb42m2,
Imamskistan75m2,
Vonjak,1473m2,i
Njiva15340m2.

1.10.VakufdamijedemataMiljkovac
Vakuf damije demata Miljkovac upisan je u posjedovni list
katastarske optine Miljkovac i katastarske optine Stanovi. U katastarskoj
optiniMiljkovacupisanajeimovinauposjedovnilistbroj186,asastojiseod;
k..broj348/1Baa,dvorite,povrine208m2,ikuepovrine,54m2,i
pomonazgradapovrine29m2.Ova parcelasenalazisamounaojevidenciji.
IstajeprodataHasiiAlmirusakojimjepotpisankupoprodajniugovoraliga
kupacjonijeproveo.Ostalaimovinajeiuevidencijiiuvlasnitvuasatojise
od , k.. broj , 386 baa njiva 5 klase povrine 303 m2, k.. 443 , ostalo
neplodnozemljite,povrine196m2,k..broj444/1,Torinegroblje,povrine
2213m2,Torine,Staradamija,povrine56m22,Torinegasulhana,povrine
19m2,
k.broj452,Baa,njive5klase,povrine1574m2,k..broj,456/1,Baa,
njiva5klase,povrine1131m2,k.broj873,Bukovacuma4klase,povrine
360 m2, k.. broj 875/1 Bukovac , njiva 6 klase, povrine 4 303 m2, k.. broj
463/4 Torine, njiva 6 klase povrine 1 488 m2, na kojo se nalazi damija
povrine 154 m2, i imamski stan, povrine 58 m2 i k.. broj 178/2,3 Opsine
uma5klase,povrine500m2.
U kastarskoj optini stanovu u posjedovni list broj 969 upisana je
imovina oznaena sa , k.. broj 2943/2 Krevina,njiva 7 klase, povrine 996
m2.

Upopsjedovnomlistibroj2230,katastarskeoptineDobojupisanaje
parcelak..broj6949/1i2,povrine5560m2 sapravomkoritenjaTrnjak
damijeuDobojuidamijeMiljkovac,,popola.
Struktura vakufa damije deamta Miljkovac po potesu ili kulturi
izgledaovako;
Stara damija 56 m2 izgraena 1924 godine , zapaljena 1992
godine.4
- Gasulhana19m2.
- Njiva9584m2,
- uma860m2,
2

Staradamijajezapaljenaodstraneagresora16.Jula1992godine,Dnasnanjenimizgorjelim
temeljimapostavljenajeploasanatpisomopostojanjuinainuunitenja.Gaslulhanaidalje
stoji.
3
KupovinuovogvakufajefinansiralaoptinaDoboj2012godineusvrhiizgradnjeputakoji
povezujedvasusjednademataajreiMiljkovac

55

Neplodnozemljite196m2,
Groblje2213m2
Harem29m2
Novadamija154m2,izgraena2007godine
Imamskistan56m2

1.11.VakufdamijedemataSuhoPolje
VakufdamijedemataSuhoPoljeupisanjeukatastarskojoptiniSuho
Poljeuposjedovnomlistubroj115asastojiseodimovineoznaenesa,k.broj
21,Jasenik,njiva2klase,povrine 1350m2,k..broj53,Naginica,njiva2
klase,povrine4194m2,k..broj54,Naginica,njiva1klase,povrine454
m2, k.l broj 55/2, Naginica, nekategorisani put, povrine 210 m 2, k. broj
55/3Naginica,njiva2klase,povrine2941m2,k.p.broj57/2,ibak,njiva2
klase,povrine824m2,k..broj178,Kruik,njiva3klase,povrine561m2,
k.. broj 395, Brdo , njiva 7 klase, povrine 2 048 m2, k.. 590, Potkunica
dvorite,832m2,damija,povrine108m2,imamskistanpovrine56m2,k.
. broj 591/1, Potkunica, livada 1 klase, povrine 1 146 m 2, garaa,.
Povrine 17 m2, k. broj 591/2, Potkunica, njiva 3 klase, povrine 398 m 2, i
k..broj790,Tuk,njiva3klase,povrine626m2.
Struktura vakufa damije demata Suho Polje po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- Damija sa haremom 940 m2 (damija 108 m2 harem 832 m2)
izgrasena1967godine.
- Imamskistan56m2,
- Gasulhana17m2,
Nekategorisaniput210m2
- Njiva14542m2,
1.12.Vakufdamijedemataivije
Vakufdamijedemataivijejeupisanukatastarskeoptine,ivije
BukovakeiMalaBukovica.
U katastarskoj optiin ivije Bukovake upisana je imovina u
posjedovnilistbroj80,ito.K.broj317,Bunargroblje,povrine3188m2,k.
broj385Lukedamija,povrine142m2,dvorite693m2,k..broj386Luke
Njiva, 2 klase povrine 276 m2, i k.. broj 387, Luke, njiva, 2 klase, povrine
1182m2.
U katarskoj optini Mala Bukovica ,vakuf, imovina, je upisan u
posjedovnilistbroj96ioznaenasa:.k..broj239,Bara,njiva4klase,povrine
790m2,k.broj240,Bare,dvoritemekteba,povrine175m2,k..broj240/1,
mekteb,povrine55m2,ik..broj356Groblje,mezarluci,
povrine1423m2.
Struktura vakufa damije demata ivije po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- Groblje4610m2,
- Njiva2248m2,

56

Damija142m2
Dvoritedamije693m2m
MektebBukovicaMala55m2
DvoritemektebaBukovicaMala175m2.
Imamskistan64m2.

1.13.Vakufdamijedemataajre
Vakuf damije demata ajre upisan je u katastarskoj optini ajre u
posjedovni list broj 68 i oznaen sa: k.. broj 1744 mekteb 57 m2 i dvorite
mekteba58m2,teuposjedovnilistbro321,sanekretninamaoznaenimsa.
k..broj134/1.Groblje,vonjak3klase,povrine8417m2ik..broj134/2
groblje,vonjak3klase,povrine50m2.
Struktura vakufa damije demata ajre po potesu ili kulturi izgleda
ovako:
- Mekteb57m2
Dvortite58m2
Vonjak8347m2
- Damija120m2,izgraena2008godine.
1.14.VakufdamijedemataKotorsko,DornjaMahala
Vakuf damije demata Kotorsko Dornja mahala upisan je u
katastarskeoptineKotorsko,JohovaciOsjeaniGornji.
UkatastarskojoptiniKotorskouposjedovnomlistubroj561,upisana
jeimovinaoznaenasa;k..broj873,Groblje,donjedamije,povrine,793m2,
k..broj873,ZgradaDornjedamije,povrine110m2,k..broj910,Dvorite
imamskog stana, povrine 161 m2, k. broj 910, kua, imamski stan, povrine
59 m2, k., broj 911, Kuite, njiva 4 klase povrine 462 m2, k.. broj 1 037,
Groblje Musalla, panjak 4 klase povrine 2 764 m2, k.. broj 1 038, Groblje
Musalla,panjak4klase,
povrine908m2,k..broj1039grobljeMusalla,panjak4klase,povrine1
500m2,k..broj1044,grobljeMusalla,panjak4klase,povrine3200
m2,k..broj1 047,GrobljeMusalla, panjak 4klase,povrine 3 345m2,k..
broj1 280/1,MaliKamenik,panjak4klase,povrine 1 253 m2,k..broj,1
281, Mali Kamenik panjak 4 klase , povrine 244 m 2, k.. 2 1 283/5, Mali
Kamenik,putbez oznake,povrine12m 2,k..broj1284/5,VakufLuka, put
bezoznake,povrine68m2,k..broj1940,Grozna,putbezoznake,povrine
261m2,k..broj1941Grozna,njiva6klase,povrine2021m 2,k..broj2003
Groblje Musalla, povrine 17 084 m2, k.. broj 2 809 Njivica, njiva 5 klase,
povrine2206m2,k..broj2818,VelikiKamenik,panjak3klase,povrine1
493m2,k..broj2832Musalla,uma3klase,povrine1356m2,, ik..broj2
833Musalla,njiva6klase,povrine4765m2.
4

Naovojparcelijebiomektebkojijezapaljenuagresiji1992godine.Novadamijajeizgraena
naparcelik..broj134/1.

57


UkatastarskojoptiniJohovacuposjedovnomlistubroj345/upisana
jeimovinoznaenasa:k..,broj1703,Zauenica,njiva2klase,povrine2389
m2,injiva4klase,povrine816m2,ik..broj1743,Zauenica,njiva3klase,
povrine1529m2.
U posjedovni list broj 564, upisana je imovina oznaena sa k.. broj 1
173/2Topuz,njiva5klase,povrine3364m2.

UkatastarskojoptiniOsjeaniGornji,upisanajeimovinauposjedovni
listbroj513,oznaenasak..broj,1569Otoka,njiva3klase,povrine2027
m2.

StrukturavakufadamijeKotorsko,DornjaMahalapopotesuilikulturi
izgledaovako;
Njiva34106m2,
- uma1356m2.
- Groblje17877m2,
- Put341m2,
Imamskistan59m2,
- Dvorite161m2,
- Harem161m2
- Damija110m2,izgraena1572godine.
1.15.VakufdamijedemataKotorsko,GornjaMahala
VakufdamijedemataKotorskoGornjaMahalaupisanjeukatastarske
optine;Kotorsko,OsjeaniGornji,iBukovacVranduk.
Uposjedovnomlistubroj561,upisanajeimovinaoznaenasa:k..broj
23, Kuite, njiva 5 klase, povrine 1 383 m2, k.. broj 122,Urija, groblje,
povrine, 3 972 m2, k.. broj 544/1 Harem, dvorite, povrine 176 m2, i
imamskistan70m2,k..broj544/2,Harem,groblje,povrine299m2,
k.. broj, 796 Dam,ija Gornja, groblje, povrine 1 325 m2, Damija i mekteb,
povrine,206m 2,k..broj,1465,Bukovac,njiva1klase,povrine1188m2,
k..broj 1466/1,Bukovac,njiva1klase,povrine3353m 2,k..broj,1828,
Johovac,vonjak2klase,povrine11588m2,k..broj1829,Johovac,njiva4
klase,povrine3276m2injiva5klase,povrine7952m2,k..broj1871,
Johovac, njiva 5 klase, povrine 982 m2, k.. broj 2 020 Groblje Musalla,
groblje , povrine 2 678 m2, k.. broj 2 021, Groblje Musall, uma 4 klase,
povrine979m2,k..broj2022,GrobljeMusalla,njiva6klase,povrine4237
m2ik..broj2023,GrobljeMusalla,uma4klase,povrine805m2.

U katastarskoj optini, Osjeani Gornji, posjedovni list broj 513

upisana je imovina oznaena sa, k.. broj 1 519, Porobika, njiva 3 klase,
povrine7048m2.

U katastartskoj optini BukovacVranduk u posjedovni list broj252

upisanajeimovinaoznaenasa;k..broj205/1,Poloj,njiva2klase,povrine4
468m2,k..broj248,Prijedor,njiva2klase,povrine1663m 2,injiva3klase,
povrine4429m2,tek..broj1358,Bara,njiva4klase,povrine7637m2.

StrukturavakufadamijedemataKotorskoGornjaMahala,popotesu
ilikulturiizgledaovako:

58

Njiva59096m2,
uma1784m2,
Groblje8274m2,
Damijasamektebom206m2,izgraena1571godine,
Imamskistan70m2,idvorite176m2.

Zajednikaimovina,vakufdemataKotorsko,Dornjamahalai
GornjaMahala
UkatastarskojoptiniBuletiuposjedovnomlistubroj371,upisanaje
imovina koju ova dva demata koriste po pola,oznaena sa:k.. broj, 181,
Struica,njiva6klase,povrine3935m2,k..broj182,Struicapanjak4
klase, povrine 464 m2, k..broj 208/1, Struica , panjak 4 klase, povrine 5
909 m2, k.. broj , 208/2, Struica, panjak 4 klase, povrine 11 462 m2, k..
broj 209, Struica, jaruga, povrine 330 m2, k.. broj 210, Struica, panjak 3
klase,povrine1129m2,k..broj,211/1,Kanalpovrine1009m2,k..broj
211/2, Kanal, povrine 100 m2, k.. broj 212/1, Struica, panjak 4 klase,
povrine 19 668 m2, k..broj 212/2, Struica, panjak 4 klase, povrine 3 597
m2,k..broj213/1Struica,njiva5klase,povrine77469m2ik..broj213/2
Struica,njiva5klase,povrine32529m2.
Strukturazajednikogvakufanakoritenjuovadvadematapopotesu
ilikulturiizgledaovako:
- Jaruga330m2,
- Kanal1109m2,
- Njiva156180m2.
1.16.VakufdamijedemataPorjeje
Vakuf damije demata Porjeje je upisan u katastarskoj optini
Porjeje, posjedovni list broj 51, oznaen sa : k.. broj 489, Luka, grob lje,
povrine760m2,k..broj538/2,Jabuikdvorite,povrine426m2,idamija,
povrine80m2,k..broj539/2,putbezoznake,povrine246m2,ik..broj,
539/3Jabuik,njiva6klase,povrine491m2.
Struktgura vakufa demata, damije Porjeje po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- Groblje760m2,
- Dvorite426m2,
- Damija80m2,izgraena2014godine
- Putbezoznake246m2,
Njiva491m2.
1.17.VakufdamijedemataSjeninaRijeka
VakufdamijedemataSjeninaRijekaupisanjeukatastarskojoptinin
Sjenina, u posjedovnom listu broj 242 oznaen sa: k.. broj 1 527/30, Livada
zvana Dubrava,4 klase, povrine 1 567 m2, k.. broj 1 527/35 livada, zvana
Dubrava,4klase,povrine1251m2,k..broj1628/7put,povrine140m2,

59

k.. broj 1 628/8 Poljice Dvorite , povrine 804 m 2, Privredna zgrada 71 m2,
k..broj1686,Grebljeuma4klasepovrine2736m2 ,k..1691njivazvana
Meraja, 6 klase,povrine 3 532 m2,k.. broj 1 712 , panjak zvani Meraja, 4
klase,povrine565m2ik..broj,2001/2i4panjakBrezik,povrine950m2.
Struktura vakufa damije Sjenina Rijeka po potesu ili kulturi izgleda
ovako;
- Njiva7865m2,
- Put140m2,
- Damija71m2,izgraena2004godine
- Dvorite804m2,
Imamskistan64m2
Groblje2736m2

2. Vakufi na podruju politike lopkalne zajednice, opina

Usopora,ZenikodobojskikantonentitetFederacija

2.1.VakufdamijedemtaAlibegovci

Vakuf damije demata Alibegovci, upisan je u posjedovni list broj 79

katastarske optine Alibegovci oznaen sa : k. broj 506, Groblje povrine 1
033m2, k..broj523,Vonjak3klasepovrine1382 2 .k..524,Njiva5klase
povrine149m2ik,.Broj528Damija86m2idvorite338m2

Strukturavakufaovedamijepokulturiilipotesuizgledaovako:
Groblje1033m2
- Njiva,149m2,
Vonjak1531m2
- Damija86m2,
- Harem338m2,izgraena2002godinev
- Imamskistan56m2.

3.Vakufi na podruju politike lokalne zajednice , opina

DobojJug,ZenikoDobojskikanton,entitetFederacija

3.1.VakufdamijedemataMatuzii

Nekretnine, vakuf damije demata Matuzii su upisani u katastarsku

optinuMatuziiopinaDobojJugikatastarskuoptinuKraevokojapripada
opiniTeanj.

U katastarskoj optini Matuzii, vakuf, imaovina je upisana u

posjedovne listove broj 132 i 585.U posjedovnom listu broj 585 upisane su
nekretnine oznaene sa:k.. broj 1947, Gaj, njiva 6 klase, povrine 2 330 m2 i
k..broj1151,Baica,njivapovrine252m2.

Uposjedovnomlistubroj132,upisanesunekretnineoznaene sa,k..
broj, 130/1, bara, njiva 4 klase, povrine 2 600 m2, k.. broj 130 /3, bara,
pristupniput,povrine240m2,k,,broj131,Barica,njiva3klase,povrine2
046m2,k..broj,132/1,Ledinjak,njiva3klase,povrine1537 m2 k..broj

60

133/2Bara,njiva5klase,povrine1200m2,k..broj143/2Krevina,njiva5
klase,povrine2757m2,k..broj223,Bara,livada3klase,povrine1655m2,
k..broj224,Bara,livada 3klase,povrine1895m2,k..broj,228/1Bara,
livada2klase,povrine831m2,k..broj,228/11,Bara,livada2klase,povrine
1906m25,k..broj542/1.Njivaic,njiva3klase,povrine4873m 2,k..broj
542/2,Njivica,njiva3klase,popvrine113m2,k..broj542/3,Njivica,njiva,
put bez oznake, povrine 160 m2, k.. 594/2 Brezik, uma 4 klase, povrine
541m2,k..broj595/2,Brezik,njiva7 klase,povrine 956 m 2,k..broj989,
Smrekik,uma4klase,povrine1072m2,k..broj1088/1Groblje,povrine7
390m2,k..broj,1089,Groblje,vonjak2klase,povrine892m 2.k..broj1
152Harem,dvoritepovine,623m2,damijaiimaskistan,povrine212m2,
k..broj1153Harem,vonjak3klase,povrine705m2,k..1154Harem,put
bezoznake,povrine220m2,k..broj1155,Baa,vonjak2klase,povrine1
310m2,k..broj1525,MraviiMatuzii,putbezoznake,povrine125m2,k..
broj1033/3Gorblje,povrine79m2,ik.,.broj1031Peraslika,groblje736
m2.

Na podruju opine Teanj u katastarskoj optini Kraevo , posjedovni

listbroj1017 6upisanesunekretnineoznaenesak..broj153/1,Jariie,
livada3 klasse, povrine 5 203 m2, k.. broj 153/1 Jariie, livada 5 klase,
povrine5346m2,ik..broj153/2,Jariie,njiva4klase,povrine4395m2.
StrukturavakufadamijedemataMatuziipopotesuikuluriizglerda
ovako:

Njiva42712m2,

uma1613m2,

Groblje8205m2,

Putbezoznaka745m2,

Harem623m2

Imamskistan72m2,
DamijaSalihija140m2,izgraena1940godine
Kuwajtsakdamija283m2,izgraena2013godine
3.2.VakufdamijedemataMravii

VakufdamijedemataMraviiupisanjeukatastarskojoptiniMravii
posjedovnilistbroj112oznaensa;k..broj667/3Jakitovac,njiva5klase,

Ova parcela je napadnuta 1 997 godine od strane tadanjeg rukovodstva opine Doboj Jug na
naindasuizgradili110KWstanicu,trafobezpitanjavlasnika,IslmaskezajedniceuBiH.Tu
imovinusmozatiitlinanaindasmopotpisaliUgovorozamjeninekretninabroj104/01
15477/99,dana26.07.1999godine.Timugovoromdioparcele542/1,uveliiniod1700
m2,oznaenasak..broj542/2zamijenjenjezanekretnineoznaenesak..broj,223i224
ukupnepovrineod3550m2.
6
Ovajposjedovnilistdo2010godinevodiosekaoposjedMIZTeanj,tojebiopogreanupis.
NanadopisidokazivanjeizdatojeRjerenjeodstraneSlubezakatastar,urbanizami
imovinskopravneposloveTeanjkojimseimovinauovomposjedovnomlistuvraaMedlisu
IZDoboj

61

povrine1044m2,Damijabroj2,povrine224m2,Haremdamioje,povrine
76m2,k..brj923Mehtef68m2,Dvoritemehtefa
357 m2, k..broj 1 278/3, Brdo njiva 5 klase, povrine 637 m2, uma 4 klase,
povrine318m2,
k..broj1339/4Njiva,imamskakuapovrine73m 2,dvorite,povrine299
m2,k..broj1358
Baa,njiva5klase,povrine180m2,k..broj1359/1Baa,vonjak3klase,
povrine3667m2,
k.broj1359/2Baaharemdamije,povrine661m2,idamija,povrine110
m2,k..1599Mehtef,kilje,povrine30m2,k..broj1621Grobljepovrine
644m2,ik..broj1087/2,Dubrava,njiva7klase,povrine400m2,mektebu
Bukviku.
StrukturavakufadamijademataMraviipopotesuilikulturi izgleda
ovako:
- Njiva6589m2,
- Groblje464m2,
- uma280m2,
- DamijaI110m2izgraena2002godine
- DamijaII224m2,izgraena2011godine
- Mehtefkilje68m2,izgraen1965godine
- MehtefKrlievii30m2,izgraen1940godine
- MehtefBukvik120m2.Izgraen1970godine
- Haremizgrada433m2.

4. Vakuf na poderuju lokalne politike zajednice, opina

DobojIstok,Tuzlanskikanton,entitetFedracija

4.1.VakufdamijedemataFrkati

Vakuf damije demata Frkati upisna je u kaktastarskoj optini

Klokotnica i katastarskoj optini Lukavica Rijeka. U katastarskoj optini
Klokotnicanekretninesuupisaneukatastarskoknjiniizvadakbroj591i2
058.Ukatastarskoknjinomizvadkubroj591vakufjeoznaensa:k.,.broj,
834,Selie,uma3klase,povrine220m2,k..broj835,Selie,njiva6klase,
povrine 3 797 m2, k.. 1 287/6, Duja, njiva 7 klase, povrine 1 098 m2, k..
broj1287/7,Duja,njiva7klase,povrine1008m2,k..broj1287/8,Duja,
nekategorisaniput,povrine414m2,k..broj,1582/2,Njivica,vonjak3klase,
povrine4372m2,k..broj,1619,Njiva,njiva7klase,povrine1064m2,k..
broj,1637,Baa,njniva7klase,povrine41068m2,k..broj1638,Baa,
njiva3klase,povrine12m2,k..broj1640,Zgrada,imamskistan,povrine
60 m2, i dvorite, povrine 182 m2, k.. broj 1 641, Baa, njiva 4 klase,
povrine210m2,k..broj1643,Baa,njiva7klase,povrine779m2,k,..
broj1928,Gaj,uma4klase,povrine44365m2,k..broj1937/1,Njivakod
damije,damija,povrine92m2,ivonjak1klase,povrine1050m2,k..broj
4549/1 Mejtef, vonjak 4 klase , povrine 431 m2, k.. broj 4 549/2 Mejtef,
vonjak 4 klase, povrine 461 m2, k.. broj 4 549/3, Mejtef, mekteb u

62

Babiima,povrine40m2idvorite,povrine87m2,k..broj,1615/2Njivica,
vonjak 3 klase, povrine 3 039 m2, i groblje povrine 372 m2, k.. broj, 1
616/2,Njivica,uma 4 klase,povrine805 m2,k..broj,1158/1,Grabovi,
njiva5klase,povrine1530m2,njiva6klase,povrine1985m2,njiva7klase,
povrine4107m2,k..broj,1158/2,Grabovi,njiva6klase,povrine408m2,
k.. broj 4 511/2, Njiva, uma 2 klase, povrine 545 m2, i njiva 6 klase,
povrine, 36 m2, k.. broj 4 512/3, Njiva, groblje, povrine 679 m2, k.. broj
4499/2Njiva,uma2klase,povrine562m2,ik..broj4500/2Gaj,uma4
klase, povrine 203 m2. U kaktastarsko knjinom, izvadku broj 2 058
nekretnine su oznaene sa; k.. broj 4 499/2 Njiva, uma 4 klase, povrine 2
186m2,k..broj4500/2Gaj,uma4klase,povrine203m2,k..broj4511/2
Njiva,uma2klase,povrine545m2,Njiva6klase,povrine36m2,ik..broj
4512/3Njiva,groblje,povrine679m2.UkatastarskojoptiniLukavicaRijeka
nekretninesuupisaneuposjedovnilistbroj.533,oznaenesak..broj1769
Njivica,uma3klasepovrine8090m2.

Struktura vakufa damije demata Frkati po potesu ili kulturi izgleda

ovako:
- uma16028m2,
- Njiva17126m2,
- Vonjak9365m2,
- Put414m2,
- Groblje1730m2,
- Imamskistan60m2,
- Damija92m2,izgraena1934godine
- MektebBabii40m2,
- Dvorite269m2.
4.2.VakufdamijedemataStaniRijeka

VakufdamijedemataStaniRijekavodiseudvijepolitikeoptine,
Doboj i Doboj Istok7, u dva ista posjedovna lista broj, 237 K.O. Stani Rijeka,
oznaensa. k..broj,321,Baa,vonjak3klase,povrine1 185m2,k..broj
327Baa,dvoritepovrine172m2,njiva5klase,povrine182m2,stambeni
objekat, povrine 56 m2, pomona zgrada, povrine 12 m2, k.. broj 584/2
Smajlovaa, nekategorisani put, povrine 420 m2, k.. broj 585, Smajlovaa,
vonjak 3 klase, povrine 801 m2, k.. broj, 586 Smajlovaa, njiva 6 klase,
povrine12242m2,k..broj607,Baa,njiva7klase,povrine4798m2,k..
broj608,Baa,uma3klase,povrine592m2,k..broj609,Baa,vonjak4
klase, povrine 302 m2, k.. broj 631, Groblje 270 m2, stambeni objekat
povrine 49 m2, pomona zgrada, povrine 63 m2, k. . broj 632, Grobljke,
povrine 730 m2, k.. broj 726, Baa, stambeni objekat, povrine 38 m2,
dvorite,povrine126m2,k..broj795,Grobljeselite,povrine3366m2,k..
7

OvajdeamtjepodijeljenDejtonskimsporazumom1995godine.Jedandiosenalaziupodruju
gradaDoboja,entitet,RepublikaSrpska,adrugidiosenalazinapodrujuoptineDobojIstok,
Tuzlanskikanton,entitetFedracija

63

broj 841, Zabrenice, panjak 5 klase, povrine 245 m2, k.. broj 842/1,
Zabrenica,njiva6klase,povrine8360m2,iuma4klaser,povrine230m2,
k.. broj 873, Rudina, uma 5 klase, povrine 255 m2, k.. broj 874, Groblje
rudina,povrine2084m2,k..broj1423,Zasjeka,njiva6klase,povrine1257
m2,k..broj1627/16,Batva,njiva 7klase,povrine1390 m2,njiva7klase,
povrine 500 m2, uma 4 klase, povrine 953 m2 i k.. broj 1657, Baica,
groblje,povrine779m2.

Struktura vakufa damije demata Stani Rijeka, po potesu ili kulturi

izgledaovako:
- Dvorite172m2,
Imamskistan68m2
- Groblje6953m2,
- uma2030m2,
- Zgradeistan271m2,
- Vonjak2288m2,
- Njiva28974m2,
- Put420m2,
- Staradamija63m2izgraenau17stoljeu
- Novadamija140m2,izgraena2004godine
4.3.VakufdamijedemataBrijesnicaVelika

Vakuf damije demata Briejsnica Velika upisan je u katastarskoj

optiniBrijesnicaVelika,kaktastarskoknjiniuloakbroj241oznaensa:k..
broj973Adica,njiva6klase,povrine958m2,k..broj1073,Adica,vonjak4
klase,povrine342m2,k..broj11/3Adica,uma3klase,povrine362m2,
k..broj439,Bukvii,uma4klase,povrine6131m2,k..broj1057Brdo,
nekategorisani put, povrine 125 m2, k.. broj 1 059 Brdo, njiva 5 klase,
povrine1245m2,k..broj1129Gaj,vonjak2klase,povrine5114m2,k..
broj1157Gaj,njiva6klase,povrine521m2,
k..broj12121/4,Groblje,povrine4552,k..broj1221/5,Selite,vonjak2
klase,povrine1
884m2,k..broj1221/6,Selite,vonjak3klase,povrine1000m2,k..broj1
221/7,vonjka3klase,povrine1000m2,k..broj1221/11Selite,vonjak2
klase, povrine 3 345 m 2, uma 4 klase, povrine 85 m2, k.. broj 1 348,
Mujanovaa,groblje,povrine,811m2,k..broj1515,Groblje,povrine5759
m2, k.. broj 1 516 Groblje, uma 2 klase, povrine 350 m2, k.. broj 1 626/1
Baa, damija, povrine 215 m2, dvorite, povrine 500 m2, njiva 5 klase,
povrine 434 m2, k.. broj 1 626/2, Baa, imamski stan, povrine 71 m2,
pomonazgrada,povrine28m2,dvorite,povrine500m2,ik..broj2030/1
Baa,njiva5klase,povrine912m2,njiva3klase,povrina6815m2,injiva2
klase,popvrine1355m2.

Postoji jo jedna uvakufljena nekretnina, vakifa, Hadi Hasana sin

Mehmeda,izSlavonskog

64

Broda,oznaenasak..broj2098/1,Duganjiva,uma2klase,povrine1319
m2,ik..broj2098/2,Duganjiva,uma2klase,povrine1162m2,kojaese
predatiuposjedIslamskojzajednicinakonsmrtivakifa.

Struktura vakufa damije demata Brijesnica Velika, po potesu ili

kulturiizgledaovako:
- Njiva17087m2,
- Vonjak12770m2,
- uma6928m2,
- Put125m2,
- Groblje1266m2,
Damija215m2izgraena1929godine
- Imamskistanpovrine113m2,
- Dvorite1000m2.
- Pomonezgrade99m2.

4.4.VakufdematadamijePoljeuKlokotnici
Ovaj demat je formiran 06 Decembra 2 004 godine, stoga ima malo
vakufa,kojijeupisanukatastarskojoptiniKlokotnicauposjedovnilistbroj1
975i2058,oznaensa,k..broj4359Ravnica,uma4klase,povrine2186
m2,k..broj3675/4Segedinnjiva2klase,povrine559m 2,k..broj3675/6
Segedin njiva 2 klase, povrine 5 50 m2, k.. broj 3 675/ 453 m2, i 4 kolase,
povrine88m2.
K.. broj 3 675/1 Segedin, nekategorisani put povrine 702 m2,
suvlasnitvo1/2upisanjeuposjedovnilistbroj1975
Struktur vakufa damije demata Polje u Klokotnici po potesu ili
kulturiizgledaovako:
- uma2186m2,
Njiva1658m2
- Mesdid100m2izgraen1998godine.DonacijaKuwajtskevlade.
- Damija380m2,izgraena2009godine
- Put702m2,suvlasnitvo1/2
4.5.VakufdamijedemataAhimbaii
Vakif deamta damije Ahimbaii upisan je u kataystarske optine Lukavica
RijekaiKlokotnica.
UkatastarskojoptinLukavicaRijekaupisanjevakufuposjedovnilistbroj160
,oznaensak..broj1786Nivica,uma3klase,povrine5056m2.
U katastarskoj optin Klokotnica, upisan je u posjedovne listove broj
595 i 2058. U posjedovni list broj 595, upisane su nekretenine, vakuf,
oznaene sa: 50/1 Plandite, uma 4 klase, povrine 7 860 m 2, k.. broj 50/2
Plandite ,njiva 6 klase, povrine 1 460 m2, njiva 7 klase, povrine 580 m2,
vonjak 4 klase, povrine 150 m2, k.. broj 50/3 Plandite, uma 4 klase,
povrine3146m2,k..broj50/5Plandite,uma4klase,povrine115m2,
k.. broj 50/8 Plandite, uma 4 klase, povrine 611 m2, k.. broj 50/7
Plandite,nekategorisaniput,povrine671m2,k..broj51Plandite,uma4

65

klase, povrine 236 m2, k. Broj 52/1 Plandite, uma 4 klase, povrine 350
m2,k..broj52/3Plandite,uma4klase,povrine150m2,k..broj107/4
Dumae,uma2klase,povrine3 650m 2,k..broj107/6Dumae,uma2
klase,povrine2084m2,k..broj386Baa,njiva6klase,povrine1355m2,
njiva 7 klase, povrine 5 257 m2, njiva 8 klase, povrine 4179 m2, k.. broj
456BrdoMalo,vonjak4klase,povrine1528m2,k..broj457BrdoMalo,
njiva7klase,povrine1773m2,k..broj488Baa,imamskistanpovrine77
m2,dvorite,povrine341m2,k..broj489Baa,vonjak1klase,povrine
894m2,k..broj606Damija,povrine77m2,vonjak1klase,povrine1196
m2,k..broj621Baa,groblje,povrine1309m2,k..broj630Baica,panjak
4klase,povrine439m2,k..broj647Doli,njiva5klase,povrine1319m 2,
k..broj648DoliGroblje,povrine568m2,k..broj665Baa,njiva5klase,
povrine 568 m2, k.. broj 578 Groblje 382 m2, i k.. broj 3 372 Salica
panjak5klase,povrine1659m2.
U posjedovni list broj 2058 upisane su nekretnine oznaene sa; k..
broj 455/1 Baica, njiva 7 klase, povrine 4816 m2, k.. broj 726 Njivica ,
groblje,povrine553m2,k..broj727Njivica,njiva5klase,povrine1010m2.
Struktura vakufa damije demata Ahimbaii po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- uma23267m2,
- Njiva21950m2,
Vonjak3768m2
- Put671m2,
- Groblje2600m2,
- Dvorite341m2,
Imamskistan77m2
- Damija77m2,izgraena1928godine
- Pomonazgrada40m2.
4.6.VakufdamijedemataHabibovii
Vakuf damije demata Habibovii upisan je u katastarskoj optini
klokotnicauposjedovnelistovebroj;3157,2058i592,

Uposjedovnilistbroj3157upisanesunekretnineoznaenesa,k..broj
,2267/3Gaj,njiva7klase,povrine1045m2,ik..broj2267/2Gaj,njiva7
klase,povrine2706m2.
UPosjedovnomlistubroj2058upisanjevakufoznaensa,k..broj2788/1
Baa,uma4klase,povrine1572m2,k..broj2788/2,Baa,uma4klase,
povrine2000m2,ik..broj2788/3Baa,uma4klase,povrine1497m2.

U posjedovni list broj 592 upisane su nekretnine, vakuf oznaene sa:

k..broj1461Njivice,uma5klase,povrine221m2,k..broj1462Njivice,
njiva7klase,povrine3152m2,k..broj2193/2Selie,mekteb,povrine
70m2,damija,povrine99m2,njiva6klase,povrine357m2,dvorite331
m2, k.. broj 2 221 Imamski stan , povrione 190 m2, k.. broj 2 787/2
Krevinica,njiva6klase,povrine1000m2,k..broj2818,Zgrada,vonjak2
klase,povrine40m2,k..broj2850Baa,stambeniobjekat,povrine73m2,

66

njiva 5 klase, povrine 498 m2, dvorite, povrine 427 m2, k.. broj 3 405
Paluci,uma3klase,povrine392m2,ik..broj3406/1Palici,njiva6klase,
povrine3129m2.

Struktura vakufa demata, damije Habibovii po potesu ili kulturi

izgledaovako,
Njiva12077m2,
- Dvorite758m2,
- uma5682m2,
- Vonjak40m2,
- Imamskistan197m2,
- Mekteb70m2,
- Damija 99 m2, izgraena 1972 godine bez munare. Munara
izgraena1987godine.
4.7.VakufdamijedemataLukavicaRijeka

VakufdamijedeamtaLukavicarijeka,upisanjeukatastarskojoptini
LukavicaRijeka,uposjedovnelistove,broj161i790.

Uposjedovnomlistubroj161upisanesunekretnineoznaenesa;k..
broj85Skatinovac,uma4klase,povrine11090m2,k..broj86Skatinovac,
panjak 5 klase, povrine 7 086 m2, k.. broj 87 Skatinovac , vonjak 6 klase,
povrine1478m2,k..broj88Skatinovac,panjak5klase,povrine1402m 2,
k.. broj 89 Skatinovac , njiva 8 klase, povrine 4 604 m2, k.. broj 291/1
OblikaLuka,njiva4klase,povrine2775m2,k..broj292OblikaLuka,bez
klase,povrina1844m2,k..broj295/5,Bliskaa,njiva5klase,povrine817
m2, k.. broj 560 Kominovi, bez klase, povrina 890 m 2, k.. broj 1019
Balatluci,uma 5 klase, povrine 3 174 m2, k.. broj 1 020Balatluci, panjak 5
klase,povrine11210m2,ik..broj1465Becanj,uma4klase,popvrine12
864m2.

U posjedovnom listu broj 790 upisane su nekretnine oznaene sa: k..

broj490njiva,livada3klase,povrine1074m2,k.,.broj491Njiva,njiva4
klase,povrine1151m2,k..broj1708/3Kose,livada5klase,povrine1874
m2,uma4klase,povrine131m2.

StrukturavakufadematadamijeLukavicaRijekapopotesuilikulturi
izgledaovako.
- Njiva,31993m2,
- uma27259m2,
- Bezklase2734m2,
- Vonjak1478m2,
- Staradamija64m2izgraena1970godine
- Novadamija500m2,izgraena2012godine.
- Imamskistan82m2.
4.8.VakufdamijedemataHadii
Vakuf damije demata Hadii , upisan je ukatastarskoj optini Mala
Brijesnica u posjedovnom listu broj 225 i oznaen je sa: k.. broj 216 Carska

67

Baa,panjak4klase,povrine12518m2,k..broj217CarskaBaa,uma3
klase,povrine6449m2,k..broj573Dolovi,njiva5klase,povrine3456m 2,
k.. broj 700 Baa, vonjak 3 klase, povrine 2 185 m2, k.. broj 710 Baa,
vonjak 4 klase, povrine 1 519 m2, k.. broj 799/1 Njiva, njiva 5 klase,
povrine252m2,
k.. broj 1 143 /2 Brdo, stambeni objekat, povrine 72 m2, njiva 6 klase,
povrine 502 m2, dvorite, povrine 428 m2, k.. broj 1 219/1 Baica,
damijapovrine69m2,k..broj1235/1Gri,njiva6klase,povrine322m2,i
k..broj1298/1Brdo,vonjak3klase,povrine10690m 2,

Struktura vakufadematadamijeHadiipopotesuilikulturiizgleda
ovako:
- Njiva12790m2,
- uma9905m2,
Vonjak3704m2
- Damija69m2,izgraena1936godine
- Imamskistan72m2.
4.9.Vakufdamijedematakrebe

Vakuf damije demata krebe upisan je u katastarskoj optini Mala

Brijesnicauposjedovnimlistovimabroj:225,190i191.

Uposjedovnomlistubroj225upisanesunekretnineoznaenesa: k..
broj1372/1Njiva,damija108m2,dvorite293m2,k..broj1577Njiverak,
panjak 6 klase, povrine 5 988 m2, k.. broj 1578 Njiverak, njiva 7 klase,
povrine3725m2,k..broj1579Njiverak,uma4klase,povrine31680m2,
uma 5 klase, povrine 14 501 m2, k.,. broj 1580 Njiverak panjak 6 klase,
povrine7189m2,k..broj1581Njiverak,panjak6klase,povrine5027m2,
k..broj1582Njiverak,panjak5klase,povrine2742m2,k..broj1583/1
Njiveraknjiva6klase,povrine17490m2,k..broj1583/2Njiverak,vonjak
3klase,povrine1749m2,k..Broj1583/3Njiverak,njiva6klase,povrine1
150m2,ik..broj1595Groblje,njiva5klase,povrine2356m 2.

Uposjedovnomlistubroj1190upisanajenekretninaoznaena sak..
broj1143/1Brdo,njiva6klase,povrine622m2.

Posjedovnom listu broj 1 191 upisana je nekretnina oznaena sa k..

broj1143/7povrine124m2,suvlasnitvo.

Strukturavakufadamijedematakrebepopotesuilikulturiizgleda
ovako:
Njiva48836m2
uma46181m2
- Damija108m2,izgraena1999godine
Dvorite293m2
- Imamskistan75m2.

5.VakufkojijekupioMedlisislamskezajedniceDoboj

68

Medlis islamske zajednice Doboj je kupovao nekretnine, vakuf ,

zemljiteoznaenosak..broj746/4Jelifanka,njiva7klase,povrine3938m2
k. Broj 746/4 Jelifanka, dvorite, povrine 482 m2 i k.. broj 746/4 Jelifanka,
stambeniobjekat,povrine18m2,upisanaukatastarskojoptiniPridjel.
Zatim nekretnine oznaene sa k.. broj 2337 Rajinovac, njiva 5 klase,
povrine2819m2,ik..broj2333/4kuiteKrevine,njiva5klase,povrine
2554m2,upisaneukatastarskojoptinDobojupisaneuposjedovnilistbroj2
232.

Strukturakupljenogvakufapopotesuilikulturiizglerdaovako:
- Njiva9311m2,
- Dvorite482m2i
- Stanbeniobjekat18m2.

Ukupno
139883

Kanal

Jaruga

Neo.z.

Vonjak

gasul.

32953
37932
2425

47802

700
35

69

Abdest.

Mejtef

Stadion

Ku/stan
156
64
72

218

Put
845
596

Zgrade
9

564

185

Dvorite
647

Posl.pr.
99

580

356

Njiva
98696
19056
29344
480

27750

uma
13587
34
17297
790

Damija
150
444
160
150

93

Greblje
25632
3617
17477
390

722

DEMAT
Selimija
Trnjak
Grapska
Svjetlia

Oraje

4
5

BR

Izvori

1.LubenilistSocijalistikeRepublikeBiHbroj22/84
2.www.ezkrs.net
3.wwwkatastar.ba
4.ArhivaMedlisaislamskezajedniceDoboj
5.ArhivaVakufskedirekcijeSarajevo

70

760
80

491

426

2736
71

1033

804

4848

64

2003

246

Porjeje

Alibegovci

140

15

16

8582

8347

57

58

120

ajre

14

67430

70

54171

59

341

322

34106

1356

1784
59096

110

17877

Kotorsko D.

12

206

6274

Kotorsko G.

13

7987

55

64

868

2248

142

4610

ivije

11

15765

17

56

210

832

14542

108

Miljkovac

13167

196

19

56

29

9584

860

210

2213

10
Suho
Polje

17445

1473

35

15

42

75

272

15340

193

evarlije/Po
toani

22058

58

413

2342

15367

125

3753

Pridjel

8548

892

5000

611

188

1857

Plane

71

49312

75

293

26543

3704

75

12790

62632

2734

82

31993

27259

9905

48836

564

69

108

18923

40

70

197

758

12077

5682

99

Habibovii

Hadii

krebe

24

25
Lukavica
R.

26

27

22

48988

77

671

8694

3768

39703

12770

100

113

125

99

17087

6928

215

1266

40
702

21
Brijesnica
V.

1000

1658

2186

380

Klokotnica
P.

341

21915

23267

77

2600

Ahimbaii

23

41379

2288

68

420

271

172

28974

2030

203

6953

Stani R.

20

45124

9365

40

60

414

269

17126

16028

92

1730

Frkati

19

8318

218

433

6589

280

334

464

Mravii

18

54393

72

745

623

42712

1613

423

8205

Matuzii

17

72

11315

1109
1109
1081615

330

1531

330

2930

43286

71

15

617

764

1841

6053

11741

70

2484

489

56

7865

1084

161740

161740

582

7521

Sjenina

29

14447

99

755290

131497

6120

424

Sjenina R.

Suvlasnitvo

Ukupno
116657

30

31

32

9811

18

482

9311

MIZ Doboj

28

Prof.dr.sc.EdinMutapi

UPRAVNOTERITORIJALNOUSTROJSTVODOBOJSKOGKRAJAU
SREDNJEMVIJEKU

Abstarkt:

Autoruovomradudajecjelovitprikazupravnoteritorijalneorganizacije
dobojskogkrajausrednjemvijeku.
Za razliku od stavova tradicionalne historigrafije koji su irok
teritorijalni obuhvat Usore posmatrali kao integracione procese, autor istie da
suupitanjuobrnutidezintegracioniprocesikojisudovodilidoodvajanjanajprije
zemljeSoli,azatimiPodrinja.
Ipak u centru autorovog fokusa jeste grad Doboj i njegova uloga u
medijevalnojbosanskojhistoriji.

Kljunerijei:

Usora,Bosna,Doboj,grad,upa,srednjivijek

ZEMLJEUSORAISOLIPRVISPOMENUHISTORIJSKIM
IZVORIMA

Opepoznato je da u neposrenoj blizini Doboja protie rijeka Usora.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu tokom 19921995. Formirana je i
istoimenaopina.Tako,daunauciestozbunjujuedjelujeda jedanogroman
prostorsrednjovjekovnebosanskedravesenazivaovimimenom.
Takoe, moramo konstatovati da dosadanja nauka uglavnom nije
uspjela da sagleda sloenu vieslojnu strukturu organizovanja medijevalnog
bosanskog drutva. Na taj nain veliki dio naunika nije uspjevao da razbije

73

predrasudeopostojanjuvieorganizacionecjelinenegotojeupa,kaotosu
oblast i zemlja. Tako njihovi vrlo znaajni znaajni rezultati su upadali u
navedenuzamku.
Kao izuzetak, u uoavanju te sloene strukture organizacione sheme
srednjovjekovnog bosanskog drutva moramo istaknuti Pavu Anelia. 1
Meutim, duboko pod uticajem dotadanjih dominantnih naunih stavova, i
ovajvrsninauniknijeuspiodadoedopotpunihrezultata.
Nae analize i detaljna istraivanja politikih odnosa na prostoru
sjeverne Bosne u srednjem vijeku dokazuju da je Usora predstavljala jedno
dosta rasprostranjenu teritorijalnopolitiku jedinicu, u kojoj manje oblasti
SoliPodrinje(Treboti)imajuspecifianstatus.TakoisamoimeUsoraima
triupravnoteritorijalnaznaenja,odnosnosadraja:
a) Usoraupa;
b) Usoraoblastkojajepodijeljenanaupe;
c) proirenaUsorakaozemlja,odnosnovojvodstvo(udionazemlja)sa
sagorenavedenomUsorom(podb)teSoliiPodrinjemusvomsastavu.2

upaUsorainjenaupravnoteritorijalnaorganizacija

Potojetemaovogsimpozijumalokalnogkarakteramiemoseuovom
radu osvrnuti na ovu najmanju organizacionu formu Usore, odnosno
srednjovjekovnuupu.
Ova upa obuhvatala je sliv istoimene rijeke pritoke Bosne, ali i lijevu
stranu rijeke Bosne, sve do ispod Doboja. Upravo na tom podruju manja
planina Krnjin vri razgranienje ove upe od Nenavita. Zatim granica ide
rijekom Lupljanicom, do rijeke Ukrine, koja vri razgranienje na sjeveru,
odnosno na tromei Glakokobake i upe Nenavite. Sa zapadne strane
razgranienje sa Glakom (kobakom) upom inila je rijeka Ukrina, odnosno
njenasastavnicaVelikaUkrina.

PavaoAneli,OusorskimvojvodamaipolitikomstatusuUsoreusrednjemvijeku,Prilozi
institutazaistorijuuSarajevu,brojXIII,1977.;P.Aneli,PostojbinairodDivoaTihoradia,
asopi staroslavenskog instituta, Poseban otisak, br. 2526, Zagreb 1976; P. Aneli,
Ubdikacija oblasti Trebotia i teritorijalnopolitika organizacija Bosanskog podrinja u
srednjem vijeku, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Arheologija, Nova serija
XXX/XXXI(1975/76),Sarajevo,1977;
2
O svemu tome vie: Edin Mutapi, Usora i Soli uzajamni odnos i granice, Zbornik radova,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2011., 261277 (440); Uporediti: P. Aneli, O
usorskimvojvodama,32.

74

Vrbas

Vr
b as

Sav a

Gla

kr in
U

Ukrina

S a va

Modrina

Maglaj

a
Koraj

Srebrenik

Bijeljina

Visori

s na

D. Soli

G. Soli
Spreca

Sapna

Dramein
Gostilja

Kladanj

Birac

Trebotic

Dr
i na

i ca

Krivaja

a
Dri n ja

n
ca

Bosanske srednjovjekovne
zemlje:
USORA, S OLI I PODRINJE
sa njihovi m upama

Go

Bo

nj
Ti

a
re
Sp

Usora Teanj

nja

Posavlje

Nenavite

Sokol

Vr
ba

osu
t

O s
at

Karta br. 1. Bosanske srednjovjekovne zemlje: Usora, Soli i Podrinje

Ve je bilo rijei da navedeni naziv u sebi jasno uva tragove

razgranienja,3 ali u ovom sluaju razgranienja izmeu dvije usorske upe
GlaKoba i upe Usore, a ne izmeu zemlje Usore i D. Krajeva kako je to u
historiografiji,uglavnom,preuzimano.4Sajunestrane,prevojiUzlomcaiBorje
razgraniavajuovajprostorodzemljeBosne.
Napodrujuoveuperazvilosenekolikogradovautvrdameu,kojima,
svakako, dominantnu ulogu imaju Teanj i Doboj. Meutim, srednjovjekovni
tragovi kriju mogunost vrlo ranog osamostaljivanja odreenih podruja kao
feudalnihvlastelinstava.
U tom pravcu treba spomenuti, vjerovatno, dvije omanje upe, vezane
za podruje Modrine i Ukrinice, za koje se jasno kae da se nalaze u Usori
(duabusquesupis[in]VozorascilicetModrinaetChrinchaquodamHenricoac
fratribuseius,ipsorumbaniStephani)5,tepodrujekasnijegvakufa,zakogaA.
Handivrloubjedljivoargumentiradaustvaripredstavljaprostorkojijeranije
bioorganizovankaokatolikaupaKuzmadanja(sv.KuzmaniDamjan).

V.orovi,HistorijaBosne,KnjigaI.,Beograd1940.,,str.116.PozivajuisenaSkaria,onistie
da pe oukr, oukra oznaava isto tako granicu (oba pojma spojena su u nazivu Ukrajina).
Granineupezvalesusekrajikrajina.Toimeodraloseumnogimoblastimasvedodanas.
4
Vidjetipreth.napomenu.;V.Klai,PoviestBosne,Zagreb,1882.,str.21;F.ii,VojvodaHrvoje
VukiHrvatiniinjegovodoba(13501416),Zagreb,1902.,str.5;Mazali,oko,Krailancii
rasprave,GZM,Novaserija,IVV,1949.1950.,str.215242.
5
ThallczyBarabas,CodexdiplomaticuscomitumdeBlagay,MHH,DiplomatariaXXXI,Budapest,
1902.,str.7274.
3

75

Uvrijemeosmanskevladavine,ovajprostorebitiorganizovan udvije
nahije: Teanj i Usoru.6 Naa istraivanja, zasnovana na toponomastikim
tragovima i kasnijim pisanim izvorima, uglavnom pokazuju da se radi o
priblino istom geografskom prostoru. Upravo na prostoru ove upe uz tvrdi
grad Teanj svakako da Doboj sa svojim utvrenjem i podgradom predstavlja
jedno od najjznaajnijih ekonomskih, politikih, a naravno i vojnostratekih
podrujaunutaroveupe.

GRADUTVRDADOBOJ

Podruje ua Usore i Spree u Bosnu, koje uslijed toga predstavlja

izrazitu saobraajnu raskrsnicu u kojoj se sijeku putevi sjever jug i istok
zapadovogadijelaBosne,bilojeodnajstarijihvremenanaseljeno.
Nije sluajno da su na uu Usore pronaeni paleolitski nalazi, inae
vrlorijetkiuBosni.Odtadapadonaihdana,ivotnaovommjestumoeseu
kontinuitetupratiti.29Nijepotrebnoskretatipanjudajeprekoovogpodruja
jo od prethistorije prolazila znaajna putna komunikacija, kao i stari rimski
drum,kojijekoriteniusrednjemvijeku.7
Najraniji centar, jo od prethistorije do antikih vremena, a zatim i
ranog srednjovjekovnog ivota bio je na lokalitetu Crkvina u Makljenovcu,
neposrednokoddananjegDoboja,ubliziniuaUsoreuBosnu,23kmdaleko
od dananje tvrave Doboj.8 Upravo na tom podruju, na vrhu brijega, u
srednjem vijeku izgraena mala drvena crkva koja je, svakako, u narodnoj
tradicijisauvalatragovekrozsamnazivlokaliteta.9
Meutim, uspostavljanjem rimske vlasti, na ovim prostorima dolazi do
izgradnje rimskog kastruma. Rimljani su u I vijeku nove ere sagradili veliki
vojniki logor Castrum. Oblika je pravougaonika, veliine oko 160x135 m,
debljinazidovaoko1,90m,idanassudijelomouvanidooko1,50mvisine.Na
svakom ovalnom uglu ovog ogromnog pravougaonika su kule, a na polovini
svake stranice postoje otvori kapije, koje su, opet, sa obje strane zatiene
kulama.10

A. Handi, Gazi Husrevbegovi vakufi u teanjskoj nahiji u XVI stoljeu, Anali, Gazi Husrev
begovebiblioteke,KnjigaIIIII,Sarajevo,1974.,str.166167.
29 Zdravko Kajmakovi, Stari grad Doboj konzervatorski radovi 1962. Godine, Nae starine,
Godinjak Zavoda za zatitu spomenika kulture S. R. Bosne i Hercegovine, Broj IX, Sarajevo,
1964(dalje:Z.Kajmakovi,StarigradDoboj).,str.45.
7
B.Beli,StariDoboj,str.8.;PetarM.Bogunovi,Izusorskogkrajaiokoline,Sarajevo,1936.,str.
6.
8
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.45.
9
Arheolokileksikon,tom2,str.62.
10
B.Beli,StariDoboj,str.79;Arheolokileksikon,tom2, str.64;Usredinivelikogutvrenjaje
zgrada taba,a okoloitavogCastrumajeopkopanirokirovi navedenavodaizstotinjakmetara
udaljenog korita Bosne. itav kompleks je graen od kamenih blokova. U pravcu zapada, preko
irokog rova sa vodom, a u podnoju uzvienja, sagraeno je naselje Canabea. To je, valjda,

76

Meutim,uvremenuojaalogfeudalnogdrutvenogsistema,uXIIXIII
stoljeu,dolazidogradnjenoveutvrdenavrhukupasteglavice.
Iznad dananjeg Doboja u ravnici, na uima Spree i Usore u Bosnu,
srasla sa stijenama kupastog brijega i opkoljena dotrajalim zdanjima stare
arije u neposrednom podnoju, dobojska tvrava, slina ogromnom brodu,
usmjerenomnajug,sapolomljenompalubom,predstavljavizuelnonajizloeniji
spomenik kulture na glavnoj saobraajnici u Bosni onoj koja dolinom
istoimenerijekepovezujenasjeversajugom.Naime,nijedannastarigradne
moesetakodugorazgledatiutokuvonjeeljeznicomilidrumomkaotojeto
sluajkodDoboja.11
NajboljidokazdajegradDobojnastaousrednjemvijeku,itoprijejae
upotrebevatrenogoruja,jestenjegovpoloaj,kojijeimaovrijednostsamouto
vrijeme.imjevatrenoorujepoeloigratisvojuuloguuratovima,Dobojnije
imao vie vanosti kao utvrda, jer ga nadvisuje i ugroava najblii okolini
teren,npr.,kotaKrevine(324)ilitrijangulacionatakaDenkovac(325m),jer
samgradleinavisiniod214m.Jasnojedajeutakvojsituacijinjegovauloga
kao tvrave spala na neznatnu vrijednost, a bila je prije upotrebe vatrenog
oruja prvoklasna. Slian poloaj imaju u Bosni gotovo svi srednjovjekovni
gradovi.12
Doboj je u poetku bio dvorac sa dvije kule. On je tada zauzimao vrh
brijega.Jakaetverougaonakulabila mujeusjeveroistonomuglupovieda
nanjekapijskekuleietverougaonetabijedonje,adruga,istoetverougaona
dononkulabilajenasamomvrhubreuljka.13Otkopavanjemjeustanovljeno
da je donon imao kvadratinu osnovu. Zidovi su bili debeli 175 cm, a strane
spoljaiznosilesu7,20m.Onsenalazinanajistaknutijojtacikameneglavice.
Zbog toga se donon, zajedno sa kompleksom neposredno uz njega
(prostor na kome je danas tabija i ekonomska zgrada), mora smatrati najsta
rijimjezgromstarogaDoboja.Sazapadnestranedononanaeno jenadubini
od 30 cm nekoliko kamenih stepenica. Ulaz u donon nalazio se, znai, na toj
strani. Utvrda je posjedovala dvije atrnje (cisterne za vodu), jednu manju u
podrumudononaidrugu,veu,ublizinistepenica,salijevestrane.Smatrase
dajeprvastarija,adrugaseveezapolovinuXVstoljea.
Odunutranjearhiktetkturetrebajoistaijunukulukojasedatirau
osmanskiperiod,uostalom,kaoiglavnatabija.Zidovitvravesuuvienavrata
popravljani.14Ulazugradbiojenamjestugdjesedanasuzlazistepenicamaod
kapijske kule na citadelu. Njih su kasnije Turci izgradili od kamena, a
Austrijanci popravljali betonom. Prvobitno su bile od drveta i mogle su se u
nemirnavremenauklonitiizamijenitiljestvama,aovelakouzdiinabedem.
najstarijenaseljegradskogtipaunaimoblastima,jerjeistovremenoCastrumu.Najkasnijarimska
gradnjanaovommjestupotieizIV,odnosnoVstoljea.
11
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.45.
12
oko Mazali, Vinac i Doboj, GZM u Sarajevu, Nova serija, Arheologija, sveska XIII, Sarajvo,
1958.,(dalje:.Mazali,VinaciDoboj),str.237.
13
.Mazali,VinaciDoboj,str.237238.
14
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.5161.;

77

Prilazgradubiojekaoidanassistonestrane,podnu,junogbedema.
Takavgradiimaojeopsegodoko165m,sapovrinomodoko1400m2.15
Ipak,nesmijemosmetnutisumadajedobojskatvravabilanacentru
komunikacijskih pravaca. Tako, ispred njenog ulaza drum se razdvaja, pa je
stvorenoraskre,grananjeputnihpravacaodovogizdolineBosneudvanova
puta,udolinuUsoreidolinuSpree(uoblastSoli).16
Poetkom XV stoljea, tj. 1415. godine, imamo prvi pomen tvrave
Doboj.17
Naime, dubrovaki obavjetajci iz Bosne su obavijstili svoju opinu o
stanju u Bosni, odnosno kretanju osmanskih i ugarskih formacija. Upravo ta
obavjetenjaDubrovaniprosljeujukraljuSigismundu(dominoimperatori).
Ujednomtakvomobavjetenju,upuenom28.juna1415.godine,spominjuse
Iohannes de Conhara (Ivan Konjara) cum multis gentibus serenitatis
vestre appulerat in Uxora subtus castrum Dobui, qui, ut fertur, venit
versusBosnam.18
Prema tome, oni su, prema navedenim pijunskim obavjetenjaima, u
tom trenutku logorovali u gradskom podgrau (trgu) Doboja. Navedeni
podatak je znaajan jer ukazuje da se pored utvrde razvijalo i gradsko
podgrae,ukomesu,uostalom,boravilivojnicipredvoeniIvanomKonjarom.
U nauci postoji miljenje da se radi o naselju na mjestu dananje
starearijeuDoboju.19
Upravo ovaj podatak, da se ugarske snage nalaze u Doboju i skoranje
zarobljavanja znamenitih ugarskih vojskovoa Ivana Morovikog, Ivana Gare i
Pavla upora u osmansko zarobljenitvo uvjetovali su da se u historigrafiji
presudnabitkausukobuMaarasaujedinjenimbosanskoosmanskimsnagama
uljeto1415.godinesmjestikodDoboja.20
15

.Mazali,VinaciDoboj,str.238.
B.Beli,StariDoboj,Osnovniputnipravacjesasedla(prevoja)opetsilaziopanastavljaokroz
dolinu Bosne i povijanjem stizao do starih antikih fortifikacija i obala Usore kod ua. Tu je,
svakako,postojalastaraskelaisiguranprelaz.Drugijeputnipravacodraskranasedlu(prevoju)
ispred kapije tvrave iao na greben visije iznad Doboja i vodio ka dolini Usore, do mjesta
udaljenog od ua oko 3 km. Tu, u rijenom koritu, postoji pliak zvani Bogaz, gde je ak i u
vrijeme visokih vodostaja rijeku mogue pregaziti. Postojanje tih pliaka, gdje je rijeno dno
kamen cjelac, koristio je ovjek od najstarije prolosti i na brojnim velikim magistralnim
drumovima. U naim danima oni su samo pomoni prelazi u lokalnom saobraaju, to je sluaj i
kodnekadatakoznaajnogBogazanaUsori.
17
H.Kreevljakovi,Staribosanskigradovi,str.21.
18
J.GelcichL.Thallczy,DiplomatariumrelationumReipublicaeRagusanaecumregnoHungariae,
RaguzasMagyarorszgsszektterseinekoklevltra,MagyarTudomnyosAkadmia,Budapest,
1887, str. 249250; E. Fermendin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum
documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752), Zagreb, 1892 str. 101. Fermendin
ovajdokumentdonosiuskraenojverziji.
19
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.45.
20
V.orovi,HistorijaBosne,KnjigaI.,str.416;F.ii,VojvodaHrvojeVukiHrvatiniinjegovo
doba (13501416), str. 233235; P. okovi, Susret sa zagubljenom povijeu, podruje Bosanske
Gradikeurazvijenomsrednjemvijeku,Zagreb,2001.,str.84.
16

78

Meutim, jedan podatak iz 1416. godine quod dictus Frank de Gyula

contraTurcasexercituansinRegnoBosniaeinprouinciaLastacaptusesset21,
presudno je uticao da odreeni historiari navedenu bitku svrstaju u dolinu
Lave.22 Iako je vrlo teko konstatovati da se bitka odigrala kod Doboja i
navedenipodatakdajeFrankdeGyularatovaoprotivOsmanlija inprouincia
Lasta, ne ini se kao siguran pokazatelj da se ba tu odigrala glavna bitka, u
svakomsluaju,argumentisusnanijinegokadajeupitanjuDoboj.
Svakakodaposlijegorepomenutebitkedolazidojednogdefanzivnijeg
stava ugarske drave kada su u pitanju prilike u Bosni, odnosno Usori. Tako
Doboj,svedoosmanskihosvajanja,ostajeusastavusrednjovjekovnebosanske
drave.
Meutim, 1463. godine, kada su Osmanlije osvojili Bosnu vjerovatno
pod njihovu indirektnu kontrolu doao i Doboj. Takav zakljuak izvodimo
prvenstvenousljedinjenicedajeDobojjedanodestgradovatzv.Obnovljenog
bosanskog kraljevstva (14651476) pod indirektnom osmanskom
jurisdikcijom.23
Ovakav zakljuak dugujemo prije svega, podatku iz naknadnih biljeki
defteraiz14681469gdjeje10.septembra1477.godineevidentirantimarod
3.985akiknezaJovainaitimarod2.555akiStjepana,kojisupredaliDoboj.24
RezultattogajespominjanjeDobojaumirovnomugovoruiz1503.godinekao
osmanskogteritorija.25Informacijaizfebruaruistegodinegovoridajenaelu
dobojskeposadedizdarMustafaga.26
Doboj je, najvjerovatnije, na poetku pripadao Maglajskoj nahiji, ali,
uvrivanjemosmanskogsistema naovomprostoru,formirase1516.godine
Fejr,Codexdiplomaticus/X/5,str.670671.
PrvijeLavukaopopritebitkeubiciraoVj.Klai,ionsmatradaseonaodigrala10.VIII1415.
Premamiljenjuistogautora,najprijejebilookrajauUsori,tomstarombojituizmeuUgarske
Bosne; tu je bosanski vojvoda Dubravi morao ugarskohrvatskim vojvodama predati svoju
utvrdu Kova, samo da iznese ivu glavu. (Vj. Klai, Povijest Hrvata, knjiga III, str. 9091; Tim
problemomsekasnijenetoiscrpnijepozabavioS.irkovi(Dvegodinebosanskeistorije(1414
1415), Istorijski glasnik, Organ istorijskog drutva NR Srbije, broj 34, Beograd, 1953. (dalje: S.
irkovi,Dvegodine),str.2938 kojijesmatraodasebitkaodigralauprvojpolovinijula1415.
godine.Unavedenomradujesamokonstatovaodaseonaodigralajunije(str.33,nap.34),dabi
kasnijeistusmjestiotakoeudolinuLave(Istorijasrednjovjekovnebosanskedrave,str.242
243),aliudrugojpolovinijula.irkovievudatacijuiz1953.godineprihvaaiD.Lovrenovi,Na
klizitupovijesti,str.198.
23
A. Handi, Nahija Brod krajem XV i poetkom XVI vijeka, Radovi sa simpozijuma
SrednjovjekovnaBosnaievropskakultura,IzdanjamuzejagradaZenice,Zenica,1973.,str.385
386.
24
A.Handi,NahijaBrod,str.385.
25
H.abanovi.Bosanskipaaluk,Postanakiupravnapodjela,Svjetlost,Sarajevo,1982.,str.55.;
JosephVonHammer,HistorijaTurskog/Osmanskog/carstva,Zagreb,1979.,knjigaI,str.273274:
Lj.Thalloczy,Povijest,(banovine,gradaivaroi)Jajca14501572,Zagreb,1916.(prevod
Milanpl.uffllay),str.150.
26
H.Kreevljakovi,Staribosanskigradovi,Starinebr.1,Zavodzazatituspomenikakulture,Nae
starine,GodinjakzemaljskogzavodazazatituspomenikakultureiprirodnihrijetkostiNRBosne
iHercegovine,br.I,Sarajevo,1953.,str.21.
21
22

79

nahija Usora ili Teanj, koja se do 1535. godine protezala lijevom stranom
Bosne sve do Dobora, tako da se u njoj nalazio i grad Doboj. Pripadala je
BrodskomkadilukusvedodrugepolovineXVIst.,kadaje(netoposlije1566.)
osnovanTeanjskikadiluk.27
Nakraju,moesereisljedee:nahijaTeanjobuhvatalaje1604.godine
cijeliprostorporijejarijekeUsore,donjenogutokaurijekuBosnukodDoboja.
Meutim,najprijejenajednomdijelutogprostora,tj.nameuprostoruizmeu
rjeicaVelikeUsoreiMaleUsore,bilaformiranamala,iskljuivovlakanahija,
nazivana nahija Usora, koja se u turskim izvorima spominje od 1516. godine,
dokjeprostranaTeanjskanahijaformirananetokasnije.28

REZIME

Procesi dezintegracije srednjeovjekovne bosanske drave dovode do

trostrukogupravnoteritorijalnogorganizovanjaupravnoteritorijalnihcjelina
podnazivomUsora:
d) Usoraupa(upodrujuistoimenerijeke);
e) Usoraoblastkojajepodijeljenanaupe;
f) proirenaUsorakaozemlja,odnosnovojvodstvo(udionazemlja)sa
sagorenavedenomUsorom(podb)teSoliiPodrinjemusvomsastavu.
U ovom radu je obraen ovaj najnii oblik organizovanja a to je upa
UsoragdjesugradoviTeanjiDobojpredstavljalinajznaajnijeurbanecentre.
Takoer se ukazuje na prvi spomen Doboja u dokumentima, onaj iz
1415.godine.

27

H.abanovi,Bosanskipaaluk,str.150.
A.Handi,OnekimkulturnohistorijskimosobenostimaTeanjskeNahijeuXVIstoljeu,Studijeo
Bosnihistorijskipriloziizosmanskoturskogperioda,Istanbul,1994.,str.15.

28

80

mr.sc.NusretKujrakovi

ProraunvakufauDobojuza1889.i1913.godinu

Saetak

1.Uvod

Ovaj rad je fokusiran na proraun vakufa u Doboju za 1889. i 1913.

godinu. Poslovanje vakufa u ove dvije godine bilo je pozitivno i bez gubitaka.
Obraenisuproraunisljedeihvakufa:Sukijedamije,Sukijemekteba,Trnjak
damije,damijeuGornjemiDonjemKotorskom,damijeuGrapskoj,damije
u Klokotnici, mekteba u Gornjoj i Donjoj Brijesnici, damije u Brijesnici, vakuf
Medrese i damije u Stani Rijeci. Doboj u tom vremenu nije bio vakufsko
povjerenstvo, ve su njegovi navedeni vakufi i demati bili administrativno u
okviruvakufskihpovjerenstavauTenju,DerventiiGraanici.Dobojjetadabio
politikaispostavasrezaTeanj.

Kljunerijei:vakuf,proraun,Doboj,prihod,rashod,forinte

Istraivanje islamske tradicije i vjerske batine bonjakog naroda u

Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme poprima ire razmjere i privlai sve
vei broj istraivaa, to u prethodnom razdoblju nije bio sluaj. Shodno ovoj
pozitivnoj tendenciji nastao je i ovaj rad koji obrauje proraune vakufa u
Doboju za 1889. i 1913. godinu. Spomenuti prorauni vakufa metodoloki su
koncipirani tako da daju jasan pregled svih prihoda i rashoda vakufa u
forintama kao tadanjem platenom sredstvu. Treba napomenuti da je u tom
vremenuDobojbiosamopolitikaispostavasrezaTeanjidanijebiovakufsko
povjerenstvo/ odbor/medlis, to e postati u kasnijem razdoblju. Njegovi
dematisasvojimvakufimabilisuusastavutrivakufskapovjerenstvaitokako
slijedi: Sukija damija1, Trnjak damija i Sukija mekteb u okviru Vakufskog
povjerenstva u Tenju, damije u Gornjem i Donjem Kotorskom u okviru
VakufskogpovjerenstvauDerventiidamijeuGrapskoj,Klokotnici,Brijesnicii
Stani Rijeci te mektebi u Donjoj i Gornjoj Brijesnici u sastavu Vakufskog
povjerenstva u Graanici. Prvenstveni cilj ovog rada jeste prikaz poslovanja
vakufa u navedenim godinama i ne bavi se historijatom nastanka i razvoja
pojedinih vakufa niti historijatom demata, damija i mekteba. U radu su
1

RadiseodananjojSelmiji,odnosnoSukije/arijskojdamiji.

81

koriteninazivivakufakakosunavedeniuproraunu.Radobraujeukupno12
vakufa

2.Proraunvakufaza1889.godinu

2.1.VakufSukijedamije

2.2.VakufSukijemekteba

2.3.VakufTrnjakdamije

2.4.VakufdamijeGornjeKotorsko

2.5.VakufdamijeDonjeKotorsko

2.6.VakufdamijeuGrapskoj

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodkirijeza2duana,dohotkaod3
njive i murabehe 10% od glavnice u iznosu od 760 forinti. Rashodi ili
murtezika2: plae imama i mujezina i popravak vakufskih zgrada. Uprava:
mutevelije Mula Hasan Mahmadovi i Mula Hasan Mujakovi. Godinji prihod
98,godinjirashod98forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su dohotkom od 3 njive i murabehe

10%odglavniceuiznosuod380forinti.Rashodiilimurtezika:plaaimama.
Uprava:mutevelijaMulaHasanMujakovi.Godinjiprihod58,godinjirashod
58forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su dohotkom od 6 njiva i murabehe

10%odglavniceuiznosuod220forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimamai
mujezina. Uprava: mutevelije Salih Dobri i Arif ef. Dananovi. Godinji
prihod47,godinjirashod47forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od kirije za 2 duana i 1 kuu,

dohotkaod6njivai3bae,dohotkaodgrobljaiispaeimurabehe10%od
glavniceuiznosuod500forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimama,muallimai
mujezina, popravak vakufskih zgrada i damije, uenje mukabele i rasvjeta
damije. Uprava: mutevelija Salih Salihbegovi. Godinji prihod 265, godinji
rashod222,50,suviak42,50forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od kirije za 1 kuu, dohotka od 9

njiva,1bae1livade,dohotkaod2grobljai1mukate,temurabehe10%od
glavniceuiznosuod600forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimamaimuallima,
popravak vakufskih zgrada i damije, i rasvjeta damije. Uprava: mutevelija
IslamHadi.Godinjiprihod352,godinjirashod210,suviak142forinti.

Murtezika(ar.):vakufskislubenicikojiprimajuodvakufaplauilinagradu,bilounovcuiliu
naturi.Abdulahkalji,Turcizmiusrpskohrvatskomhrvatskosrpskomjeziku,Sarajevo,1985,str.
478.

82


Prihodi ovog vakufa ostvarivani su dohotkom od 1 bae i murabehe
10%odglavniceuiznosuod480forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimama,
mualima, mutevelije i mujezina. Uprava: mutevelija Reid Hurti. Godinji
prihod58,godinjirashod54,suviak4forinte.

2.7.VakufdamijeuKlokotnici

2.8.VakufdamijeuBrijesnici

2.9.VakufmektebauBrijesnici

2.10.VakufMedrese

2.11.Vrstavakufskeimovine

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza3baeimurabehe
10%odglavniceuiznosuod240forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimamai
mujezina. Uprava: mutevelija Ibrahim Mustafi. Godinji prihod 34, godinji
rashod32forinti,suviak2forinte.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza1bauimurabehe
10%odglavniceuiznosuod630forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimama,
mutevelije i mujezina. Uprava: mutevelija Mustafa Hadi. Godinji prihod 73,
godinjirashod69,suviak4forinte.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuoddohotkaza1baeimurabehe
10%odglavniceuiznosuod35forinti.Rashodiilimurtezika:plaemualima.
Uprava: mutevelija Mujaga krbo. Godinji prihod 13,50, godinji rashod 10,
suviak3,50forinte.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od kirije za 1 duan i murabehe

10% od glavnice u iznosu od 2000 forinti. Rashodi ili murtezika: plaa
muderrisaipopravakvakufskihzgrada.Uprava:mutevelijaArifef.Dananovi.
Godinjiprihod205,godinjirashod205forinti.3

Na temelju tretiranog prorauna vakufa za 1889. godinu zakljuujemo

dasevakufskaimovinauDobojukojajedonosilaprihodesastojalaod5duana,
2 kue, 27 njiva, 10 bai, 1 livade i 3 mezarja, te da je posueno novca uz
proviziju/murabehu od 10% u ukupnom iznosu od 5.845 forinti. Od vjerskih
objekatabiloje7damijai2mekteba.
Tabela1:PregledproraunavakufauDobojuza1889.godinu

r/
b
1

Nazivvakufa

Mutevelija

Prihod

Rashod

VakufSukije
damije

HasanMahmadovi
HasanMujakovi

98

98

Suviak

3
ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1889.godinu,str.441,443,545,521,523,567i571.
GaziHusrevbegovabibliotekauSarajevu.

83

2
3
4
5
6
7
8
9
10

VakufSukije
mekteba
VakufTrnjak
damije
Vakufdamije
GornjeKotorsko
Vakufdamije
DonjeKotorsko
Vakufdamije
uGrapskoj
Vakufdamije
uKlokotnici
Vakufdamije
uBrijesnici
Vakufmekteba
uBrijesnici
VakufMedrese

Ukupno:

MulaHasan
Mujakovi
SalihDobri
Arifef.Dananovi
SalihSalihbegovi

58

58

47

47

265

222,50

42,50

IslamHadi

352

210

142

ReidHurti

58

54

IbrahimMustafi

34

32

MustafaHadi

73

69

Mujagakrbo

13,50

10

3,50

Arifef.Dananovi

205

205

1203,5

1005,5

198

3.1.VakufSukijedamije

3.2.VakufTrnjakdamije

3.Proraunvakufaza1913.godinu

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupa za 4 njive, 2 groblja i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 2003 forinte. Rashodi ili murtezika:
plae imama, mujezina i mutevelije, porez, popravak ograde groblja Hunke i
Urije, rasvjeta damije i paljenje 2 iraka. Uprava: mutevelija Mehmedaga
Hadimuji.Godinjiprihod393,godinjirashod393forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupa za 5 njive, 3 groblja i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 4220 forinte. Rashodi ili murtezika:
plae imama, mujezina i mutevelije, porez, popravak ograde groblja, rasvjeta
damije i otplata zajma 2 iraka. Uprava: mutevelija hafiz Abdulah ef.
Rudanovi.Godinjiprihod1004,godinjirashod1004forinti.

3.3.VakufdamijeDonjeKotorsko

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupninaza9njivai2mezarjai
murabehe 10% od glavnice u iznosu od 1880 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae imama i mujezina i mutevelija, popravak vakufskih zgrada, rasvjeta
damije i porez. Uprava: mutevelija Muharem Odobai. Godinji prihod 838,
godinjirashod735,suviak103forinti.

84

3.4.VakufdamijeuGrapskoj

3.5.VakufdamijeuKlokotnici

3.7.VakufmektebaGornjaBrijesnica

3.8.VakufmektebaDonjaBrijesnica

3.9.VakufdamijeuStaniRijeci

3.10.Vrstavakufskeimovine

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupnina za 2 bae i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 1290 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae imama, muallima i mujezina, porez in paual. Uprava: mutevelija Mula
HusejnKarali.Godinjiprihod149,godinjirashod149.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od murabehe 10% od glavnice u

iznosu od 350 forinti. Rashodi ili murtezika: plae imama i mujezina. Uprava:
mutevelijaHusejnBanji.Godinjiprihod35,godinjirashod35.

3.6.VakufdamijeuBrijesnici

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od prodate trave i murabehe 10%

od glavnice u iznosu od 1140 forinti. Rashodi ili murtezika: plae imama,
muallima,mutevelijeimujezina,zatimvjerskesveanosti,popravakvakufskih
zgrada i porez. Uprava: mutevelija Omer Konji. Godinji prihod 136, godinji
rashod132,suviak2forinte.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza1bauimurabehe
10% od glavnice u iznosu od 330 forinti. Rashodi ili murtezika: plae
muallima, mutevelije i mujezina, rasvjeta, porez i paual. Uprava: mutevelija
MulaOmerMai.Godinjiprihod38,godinjirashod38.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupnine za 5 bai i 1 placa i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 160 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae imama, hatiba i mujezina, rasvjeta i porez. Uprava: mutevelija Mula
OsmanAlibai.Godinjiprihod116,godinjirashod116.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza1haremi2njiveii
murabehe 10% od glavnice u iznosu od 610 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae i muallima mutevelije, porez i paual. Uprava: mutevelija Mula Osman
Deli.Godinjiprihod77,godinjirashod76,suviak1forinta.4

Na temelju tretiranog prorauna vakufa za 1913. godinu zakljuujemo

dasevakufskaimovinauDobojukojajedonosilaprihodesastojalaod25njiva,
8bai,8mezarjai1placa,tedajeposuenonovcauzproviziju/murabehuod
4

ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1913.godinu,str.78, 103, 104, 107, 109, 114, 309 i

310..GaziHusrevbegovabibliotekauSarajevu.

85

10% u ukupnom iznosu od 11.983 forinte. Od vjerskih objekata bilo je 8

damija i 3 mekteba. Podaci su nepotpuni, jer nedostaju prorauni za vakuf
Sukijemekteba,damijeuGornjemKotorskomimedresanskivakuf.

Tabela2:PregledproraunavakufauDobojuza1913.Godinu

r/b

Nazivvakufa

Mutevelija

Prihod

VakufSukijedamije

393

VakufSukijemekteba

Memedaga
Hadimuji
nema

VakufTrnjakdamije

hfz.Abdulahef.
Rudanovi
nema

1004

1004

MuharemOdobai

838

735

103

MulaHusejnKarali

149

149

HusejnBanji

35

35

OmerKonji

136

132

MulaOmerMai

38

38

MulaOsman
Alibai
MulaOsmanDeli

116

116

77

76

nema

2786

2678

108

4
5
6
7
8
9
10
11
12

Vakufdamije
GornjeKotorsko
Vakufdamije
DonjeKotorsko
Vakufdamije
uGrapskoj
Vakufdamije
uKlokotnici
Vakufdamije
uBrijesnici
Vakufmekteba
GornjaBrijesnica
Vakufmekteba
DonjaBrijesnica
Vakufdamije
uStaniRijeci
VakufMedrese

Ukupno:

Rashod Suviak

393
0

3.Zakljuak

Analizom prihoda i rahoda vakufa u Doboju za 1889. i 1913. godinu

moe se zakljuiti da su svi vakufi poslovali pozitivno i bez gubitaka. U 1889.
godini 7 vakufa je ostvarilo suficit, a u 1913. godini 3 vakufa. U vremenu od
1889.do1913.godinepoveanjeprihodavakufapratilojeipoveanjerashoda
uz neznatan sufisit, to govori o stabilnom finansijskom poslovanju i dobrom
upravljanju. Vakuf je prihode ostvarivao od koristonosnih objekata (duani i
kue), zenljinih parcela i davanja novca u zajam uz proviziju/murabehu. Od
vjerskihobjekatabiloje8damijai3mekteba.Vakufskasredstvatroenasuna

86

plae imama, muallima, mujezina i mutevelija, te za popravak i odravanje

vakufskihzgradaivjerskihobjekataiplaanjeporeza.

4.Izvoriiliteratura

Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskomhrvatskosrpskom jeziku,

Sarajevo,1985.

ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1889.godinu.

ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1913.godinu.

87

mr.sc.AlenSalihovi,FilozofskifakultetUniverzitetauTuzli

UticajtrgovakogprometanarazvojsjeverneBosnesa
posebnimosvrtomnapodrujeTenjaiDoboja
uprvojpoloviniXIXstoljea

Abstract

Kljunerijei

Autor u radu obrauje uticaj trgovine na razvoj sjeverne Bosne sa

posebnimosvrtomnapodrujeDobojauvrijemeindustrijskerevolucijeuEvropi,
ekspanzije Francuza pod vostvom Napoleona Bonapartea na evropskom tlu i
njihovomdolaskunagraniceBosanskogejaleta,kontinentalneblokadeEngleskei
ustanka u Smederevskom sandaku. Sve navedeno su faktori koji su doveli do
intenzivnog trgovakog prometa u Bosanskom ejaletu to se odrazilo na razvoj
gradovakojisusenalazilinavanimputnimkomunikacijama.DobojiTeanjsu
se nalazili na dijelu puta koje je povezivao Sarajevo kao centar za stacioniranje
trgovakihkaravanaiBrodzanastavakputapremaevropskimgradovima.

Trgovina, razvoj, Doboj, Teanj, Derventa, Brod, Kostajnica, Sarajevo,

Maglaj,epe,tvrava,han,Francuzi,Englezi,Austrijanci,privreda,esnafi,obrti,
kadiluk,putopsac,konzul

Uvodnenapomene

Tokom XVIII i poetkom XIX stoljea u evropskim dravama, u prvom

reduEngleskojiFrancuskoj,uvelikojepreovladavalaindustrijskaproizvodnja.
Bilo je to vrijeme novih tehnikih pronalazaka poput leteeg unka 1733. od
strane ona Keja, parnog stroja 1764., od Dejma Watta, prve parne
lokomotive1803.,odRichardaTrevichika,prvogparobroda1807.,odRoberta
Fultonatenizdrugihpronalazakapoputzatiteodgromaisvjetiljkezarudare
tojeubrzaloproizvodnjunaroitourudarstvu,tekstilnojieljeznojindustriji.
Poveanaproizvodnjajeparalelnosasobomnalagalapronalazaknovogtrita
za plasiranje robe i sigurne pomorske i kopnene puteve izmeu zapadnih i
istonihzemalja.

Rast trgovakog prometa u Bosanskom ejaletu od prvih godina XIX

stoljea upravo je nastao kao posljedica engleskofrancuskog suparnitva u

88

trgovini, ukidanja Mletake i Dubrovake republike od strane Francuza,

francuskog zaposjedanja Dalmacije i poveane potranje kolonijalne robe
namijenjene za potrebe industrije u evropskim dravama. Proces engleskog
francuskogsuparnitva,zapoeojekrajemXVIIIakulminiraotokomprvedvije
decenije XIX stoljea. Borba za dominacijom na svjetskom tritu podstakla je
Francuze za ispitivanjem povoljnih mogunosti trgovine sa Istokom.
KontinentalnablokadaEngleskeodstraneFrancuzadodatnojeuticalanatoda
je veliki dio istonjake robe prevoen kopnenim putem umjesto dotadanjim
pomorskim. Kao posljedica toga, dolo je i do intenziviranja trgovakog
prometauBosanskomejaletu.

Uticaj trgovakog prometa na razvoj sjeverne Bosne sa

posebnimosvrtomnapodrujeTenjaiDoboja

Francuzi su jo i prije kontinentalne blokade poeli dolaziti u

Bosanski ejalet s ciljem prikupljanja informacija koje bi posluile za
kreiranje francuske uvoznoizvozne politike. Francuz Marie Descorches
(Mari Dekor) je tako u Bosanskom ejaletu primjetio da bi se moglo
dobro trgovati vunom (...) koja je lijepa i duga i ove godine, kada se
smatra skupom stoji samo 25, 26, 28 franaka.1 Prvi zvanini korak
francuskediplomacijeuBosanskomejaletu,bilojeosnivanjekonzulatau
Travniku 1793., koji je radio do 1797. godine.2 Pojava Francuza je
rezultirala i izvjesnim otporima Austrije koja je poela gubiti trgovaki
primatnaprostoruBosanskogejaleta.
Ustanak u Smederevskom sandaku poetkom XIX stoljea
dodatnojeusmjeriotrgovakekaravanekrozBosanskiejalet.Trgovaki
karavani kreui se sa Istoka prema zapadnoevropskim gradovima su
umjesto dolinom rijeke Morave preko Beograda i Zemuna, pravac
kretanja usmjerili prema Sarajevu. Od Sarajeva su se kretali u dva
pravca, jedan prema Kostajnici a drugi prema Brodu zavisno od toga u
koji evropski grad trgovci putuju. U zavisnosti od pogodnosti terena,
kiridije30surobuprevozilikombinacijomplovidberijekamaiputevima.
Put prema Brodu se prostirao dolinom rijeke Bosne i prolazio kroz
gradove epe, Maglaj, Doboj3 i Dervnentu. Ovu dionicu su ponekad
1

Izvjetaj Dekora pripremljenom francuskom ambasadoru u Istanbulu i ministru vanjskih poslova

Francuske; Midhat ami, Francuski putnici u Bosni na pragu XIX stoljea i njihovi utisci o njoj,
Sarajevo 1966., str. 55. (dalje: Midhat ami, Francuski putnici na pragu XIX stoljea).
2
Dervi Korkut, Hamdija Kreevljakovi, Travnik u prolosti, Travnik 1961., str. 121. (dalje: DerviKorkut, Travnik u prolosti).
30 Vie o kiridijama: Alen Salihovi, Trgovake prilike u Bosanskom ejaletu (1793.-1831.), Tuzla
2014., str. 76-81. (A. Salihovi, Trgovake prilike)
3
U historiografiji je do sada poznato da se Doboj prvi puta spominje 1415. godine a pretpostavlja se da
su ga Osmanlije zauzele izmeu 1489 .i 1503. godine. Doboj i njegovo podruje u poetku je

89

trgovcikoristiliikadasuilizaKostajnicu.Trgovakikaravanisuseod
SarajevadoKostajniceobinokretalikrozTravnik,BanjaLukuiPrijedor.
Osim ovih, bilo je i drugih puteva kojima su se karavani kretali kao na
primjerpremaSplituiDubrovnikualipoetkomXIXstoljeabrojtakvih
karavanajebiodalekomanjiuodnosunaonekojisuilipremaBrodui
Kostajnici.4 O tome je izvjetavao i (francuski konzul u Bosanskom
ejaletu) Pjer David ministra vanjskih poslova u Francuskoj: Kupljena
roba ulazila je u Bosnu prekoSpljeta i Broda, idanas prekoSpljeta nita
nedolazi jer je, usled ratova na moru, odnos sa Mlecima bio sasvim
prekinut,BeiTrst su postali jedini izvori za sve trgovake odnose.5 Procjenu

izvoza iz Bosanskog ejaleta poetkom XIX stoljea dao je Chaumett de Fosses

(omet de Foze) koji je zabiljeio da se u prvoj polovini XIX stoljea svake
godine izvozilo 40.000 volova, 20.000 krava, 250.000 ovaca, 15.000 svinja,
40.000 volovskih i kravljih koa, dok se ukupni izvoz kretao oko 9.500.000
pijastera ili 14.250.000 zlatnih franaka.6 Ako uzmemo u obzir podatke iz
izvjetaja austrijskog prokonzula Paulicha Oberstieultna (Paulia) na osnovu
kojegjesamood12.do27.septembra1812.godineodSarajevadoKostajnice
proao 3.301 tovar7 robe od ega 3.187 tovara pamuka, moemo konstatovati
dasuputeviusjevernojBosnibilivrloprometni.Tojedodatnouticalonaopi
razvoj Maglaja, Doboja, Tenja, Prijedora, Kostajnice, Broda i drugih manjih
mjesta.8
U ranijim periodima, utvrenja u Maglaju, Doboju i Tenju su
predstavljali vana strateka mjesta koja su imala za cilj osiguranje kako
pripadalo Teanjskoj nahiji koja se nalazila u okviru Brodskog kadiluka. Poslije 1566. godine osnovan
je Teanjski kadiluk u iji sastav su ulazili Maglaj, epe, podruje oko rijeke Usore, podruje oko
planine Ozren, Trebinje i Doboj. U poreenju sa administrativnom podjelom srednjovjekovne Bosne,
administrativno podruje pod osmanskom vlau ireg dobojskog podruja se poklapalo sa teritorijom
upe Usore. Teanjske kadije imale su svoje naibe (zamjenike) u epu i Doboju. Hamdija
Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, Nae starine - Godinjak zemaljskog spomena kulture i
prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, volume 1, Sarajevo 1953. str. 21 (dalje: Hamdija
Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi); Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini,
Izabrana djela I, Sarajevo 1991.(priredili Avdo Sueska i Enes Pelidija), str. 157. (dalje: Hamdija
Kreevljakovi, Kapetanije); Hazim abanovi, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, Nauno
Drutvo NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1982, str. 150 i 184. (dalje: Hazim abanovi, Bosanski
paaluk); Adem Hadi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo 1975., str. 22 i 40. (Dalje: Adem
Hadi, Tuzla i njena okolina).
4
Oovojputnojkomunikacijipogledati.Midhatami,FrancuskiputniciuBosniiHercegoviniu
XIXstoljeu(1836.1878.)injihoviutiscionjoj,Sarajevo1981.,str.200.(dalje:M.ami,
Francuskiputnici)
5
Pjer David ministru vanjskih poslova 30. novembar 1809. Mihailo Gavrilovi, Ispisi iz pariskih
arhiva (Graa za istoriju Prvoga srpskoga ustanka), Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskoga
naroda, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1904., str. 501.
6
Midhat ami, Ekonomski ivot Bosne i Sarajeva poetkom XIX vijeka (prema grai francuskih
putopisaca), Godinjak drutva istoriara Bosne i Hercegovine, Godina XI, Sarajevo 1961. str. 113.
7
Jedan tovar je iznosio oko 150 kilograma robe koje je moglo stati na jednog konja.
8
Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne u Napoleonovo doba, Spomenik, Knjiga LXIX, Srpska
kraljevska akademija, Beograd 1929., str. 91. (dalje: Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne).

90

podrujanakojimasusenalazilatakoiosiguranjeputnihkomunikacijazbog
blizine granice sa Austrijom. Koliko je Osmanlijama bilo znaajno odravanje
utvrenja Doboja, Tenja, Dobora i Dervente govore podaci o broju kreana i
njihovojproizvodnjinapodrujuiregdobojskogiteanjskogpodruja.Naime,
u svrhu gradnje tvrave u Derventi 1743. godine, stigao je sultanov ferman u
Bosnu i bujuruldija bosanskog namjesnika, kapetanima u Tenju, Maglaju,
DobojuiKobaudajesvakakreanaodukupno23evidentirane(uTeanjskoj
kapetaniji 12, Maglajskoj kapetaniji 6, Dobojskoj kapetaniji 3 i Kobakoj
kapetaniji 2 kreane) duna pripremiti 160 tovara krea (oko 21 tonu).9
Gradnja ili popravak utvrenja na ovom podruju je bila potrebna kako bi se
ouvale granice prema Austriji ali i kako bi se poveala sigurnost unutranjeg
prometa.No,odXIXstoljeauslijedsveveeprimjenenovihoblikaratovanja
kao i razornog dejstva oruja i njihovog dometa, stare tvrave Dobojska i
Teanjska naslijeene jo iz srednjeg vijeka su gubile na znaaju. Nasuprot
tome,naseljakojasusenalazilaudoliniutvrenjasusesvevieirila.Tomeje
upravoidoprinijelatrgovinaaosmanskevlastisuestovrilekontroluputnih
komunikacijakakobiihuinilisigurnijim.
Sultan je osmanskim vlastima u Bosni slao vie fermana u kojima
nareujedaseobratiposebnapanjapremarazbojnicimanaputevima:Vi,koji
ste veziri, i ostali navedeni, uvajte i titite podruja pod vaom vlau i koja
pripadajuvaimkadilucima,ponitedaistraujeteipronalazitegruperazbojnika
unutarvaihgranica.Hajduci,drumskirazbojniciidrugegrupekojepresijecaju
put,otimajuimovinuiusuujuseinititetu,bilogdjedasepojave,uskladusa
spomenutimnaredbamakojesuizdane,uhvatiteih,uzmiteimkonja,imovinu,a
odsjeene glave, bez oklijevanja, poaljite mom uzvienom prijestolju. Ako ih ne
uhvatite u vaim granicama i ako preu u druga podruja, ne ostavljajte ih
rekavi: "Preli su moje granice'" Usrdno ih slijedite u dogovoru sa upravnicima
sandakaipodrujanakojadou,neizostavnoihuhvatite!Posredstvomzakona
sprovedite i izvrite odgovarajue kazne, a odsjeene glave poaljite na moja
Vratasree.10NaosnovuizvjetajafrancuskogkonzulauPritiniAntonaVassa
od 6. oktobra 1812. godine saznajemo da su trokovi puta od Sarajeva prema
Kostajniciiznosili80groa.11Sdrugestrane,austrijskiprokonzulPaulinavodi
da su trokovi puta od Sarajeva prema Brodu iznosili oko 45 groa.12 To bi
drugim rijeima znailo da je put preko epa, Doboja, Maglaja i Dervente do
Broda bio jeftiniji. Meutim, ne treba izostaviti i injenicu da su Austrijanci
preferiraliputpremaBroduuodnosunaKostajnicujerseodBrodailoprema
Beu.PutpremaKostajnicisuviepreferiraliFrancuzijerseKostajnicanalazila
nagranicisaNapoleonovimIlirskimprovincijama.Ukupnovrijemeprovedeno

Bujuruldija od 25.2.1743. (sign. L13/d1), Hatida ar-Drnda (prijevod i obrada), Sidil Teanjskog
kadiluka (1740.-1752.), Sarajevo 2005., str. 50 (dalje: Hatida ar-Drnda, Sidil).
10
Fermanod19.6.1742(sign.L.18a/d1),HatidaarDrnda,Sidil,str.7071.
11
Stojan Novakovi, Francuske slubene beleke o zapadno-balkanskim zemljama iz 1806.-1813.,
Spomenik, knjiga XXXI, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1898, str. 151.
12
Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne, str. 88.

91

na putu od Doboja do Broda je prema Pauliu iznosio 21 sat. 13 Detaljan opis

puta od Sarajeva do Broda je dao austrijski konzul u Sarajevu Dimitrije
Atanskovi u povjerljivom izvjetaju poslanom ministarstvu trgovine Austrije
1851.godine:(...)(odSarajeva)prekoVisokog,Zenice,epa,DobojauBrod.Ta
cestakojaveimdijelomideprekorijekeBosne,ravnajeivoznasamosamalim
izuzecima,amoglabiseuinitivoznomzasvevrsteprevoznihsredstava,kadabi
se dovela u dobro stanje to je mogue izvesti sa malo truda i trokova pored
obiljamaterijalazataracanjeigradnjumostova.Sadaobinorobutransportuju
tovarnikonjiiputnicinakonjima.Izuzetnomoguponjojvozitiivolovskakola,ali
savelikimpotekoamaivelikimzaobilaenjem. Uljetiprevaletovarnikonjitaj
putza68,azimi1013dana.14
SobziromnakonfiguracijuterenaDobojaiokoline,moemovidjetida
su osnovne privredne grane do XIX stoljea bile ratarstvo, stoarstvo i
voarstvo. Od ratarskih proizvoda izdvajaju se penica, jeam, zob i kukuruz.
Meutim,veinomjetaproizvodnjabilaogranienajersuusunimgodinama
zbogslabogprinosa,cijeneitaricarasletojedovodilodogladistanovnitva.15
I pored slabog prinosa i pojave gladi, bilo je osoba koje su nezakonito vrile
prodaju i izvoz itarica a osmanske vlasti su to esto nastojali sprijeiti.
Bosanski namjesnik je slao niz bujuruldija kadijama i sandakbegovima da
sprijee nezakonito trgovanje itaricama i drugim prehrambenim artiklima.
Jedna od takvih bujuruldija izdata je 9. decembra 1840. godine namijenjena
muteselimimakadilukaZvornika,Tuzle,Kladnja,Graanice,Dervente,Maglajai
Tenja u kojoj je stojalo: Kao to nije suvino objanjavati, zahtjev njegovog
carskogvelianstvajepostizanjespokojnogibezbjednogivotasvihstanovnikai
sirotinjepodnjegovomupravom,atostanjezasnivasenaneprodavanjustranim
dravamaitaricekojeseproizvodeucarskimBogomtienimzemljamaPoto
je potrebno da se ovo pitanje dovede u red, vi koji ste oslovljeni u adresi akta,
znajtedajeBosanskiejaletbrdovitikrevit,asobziromnatodavladaoskudica
u itaricama, od sada na dalje, iz kadiluka koji se nalaze pod vaom upravom
nekasenitijednaokaitarica,javnoilitajno,nedajeAustrijancimaiSrbimaiu
tompitanjuodmahpristupiteposlu.16Kolikogodjeosmanskavlastnastojalana
ovaj nain smanjiti optereenje prema rajinskom stanovnitvu, utoliko ga je
dodatnim porezima i opteretila. Obino su dolazile naredbe o prikupljanju
itaricazapotrebeizdravanjavojske.Takojenaprimjerbosanskivalija1820.
godine od Teanjskog kadiluka potraivao 16.142 oke penice koje je trebalo

13

Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne, str. 88.

Dimitrije Atanaskovi ministru trgovine 16. juna 1851. Rudolf Zaplata, Privredne prilike Bosne i
Hercegovine polovinom XIX vijeka (Iz povjerljive arhive austrijskog generalnog konzula u
Sarajevu), Glasnik Zemaljskog Muzeja, XLV, Sarajevo 1933., str. 84.
15
O uticaju cijena pojedinih artikala na standard stanovnitva pogledati: A. Salihovi, Trgovake
prilike, str. 164.-168.
16
Bujuruldija od 6. decembra 1840. godine (sign. VI-8/dok. IV) upuena iz Travnika u kadiluke
sjeveroistone Bosne. Duanka Bojani Luka, Tatjana Kati, Maglajski sidili (1816.-1840.), Sarajevo
2005., str. 90-91. (Dalje: D. B. Luka, T. Kati, Maglajski sidili).
14

92

poslati u Banjaluku tvravu.17 Slini zahtjevi su esto upuivani i po drugim

mjestimaBosanskogejaletaanaroitonapograninim.

Imajui u vidu injenicu da je na irem dobojskom podruju

prevladavalo rajinsko stanovnitvo, centar Doboja se krajem XVIII i
poetkom XIX stoljea nije posebno razvijao. Kako se austrijska i
francuska vojna lica, diplomate i putopisci nisu mnogo zadravali na

teanjskomidobojskompodrujupoetkomXIXstoljeatakoimamovrlomalo
opisateanjskeidobojskenahije.Tosubiliobinousputniopisitogpodruja.Iz
izvjetaja jednog nepoznatog francuskog vojnog lica (koji se kretao od Banja
Luke za Maglaj) upuenom generalu Marmonu u Ljubljanu 15. marta 1810.
godineoTenjuiDobojusaznajemo: najzadstigne(se)doplatoasakogase
vidiplaninaVlaiiOzrenkojidominiraTenjem.Odatlesammogaozapazitida
jekrajpremaSavinizak.Trisataodeavedolazimoudubokuumuukojojlei
seoceKotariNadesnojobalirijeke(Usore)suMrkotii,selosa30turskihkua.
Brda koja se pruaju desno do Tenja nisu pogodna za artiljeriju. Zemljite je
gotovoravno.ProlaziseblizuselaRadue,tesetakodoedoTenjakojije6sati
udaljenodeave.Teanjskatvravajenavrlostrmojstijeni.Tvravajeveaod
mnogih drugih. Moe joj se neprimijeeno prii do na 150 metara. Tvrava ne
braninikakavprolaz.GradTeanjima300skoropotpunoturskihkua.OdUsore
doTenjazemljitejedobroobraeno.18Istuprocjenuod300kuauTenjudao
je i austrijski oficir i konzul (od 1808. godine) u Travniku Paul Joseph von
Mitesser,dokjeuDobojuprocijeniodaima70kua.19

17
Bujuruldija bosanskog Divana iz 1820/21. godine (sign. IV-12/dok III i IV-13/dok I). D. B. Luka,
T. Kati, Maglajski sidili, str. 88-89.
18
Hamdija Kapidi, Jedan francuski izvjetaj o Bosni iz 1810. godine, Godinjak istorijskog
drutva Bosne i Hercegovine, Godina IV, Sarajevo 1952., str. 262.
19
Hamdija Kreevljakovi, Podaci o tvravama u Derventi i Travniku iz poetka XIX stoljea, Nae
starine, IV, Sarajevo 1957., str. 211. (dalje: H. Kreevljakovi, Podaci o tvravama)

93

Skice poloaja Doboja autora Paula Josepha von MitesserapoetkomXIXstoljea

(Izvor:H. Kreevljakovi, Podaci o tvravama, str. 208-209.)

Tvrava Doboj je uz dizdara brojala oko 30 vojnika. Tridesetih godina

XIX stoljea Dobojskom kapetanijom20 je upravljao Sinan kapetan koji je
podravaoHuseinakapetanaGradaevia,dokjedizdartvravebiopristalica
osmanskihreformi.21

20

Dobojska kapetanija je osnovana poetkom XVIII stoljea a obuhvatala je mali prostor dobojske
nahije i ue okoline. Brojala je oko 170 vojnika zajedno sa zapovjednicima. Hamdija Kreevljakovi,
Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1953., str. 166. (dalje: H. Kreevljakovi, Kapetanije)
21
Sinan beg je bio posljednji dobojski kapetan. H. Kreevljakovi, Kapetanije, str. 166.

94

Crte dobojske tvrave autora Paula Josepha von MitesserapoetkomXIXstoljea

(Izvor:H. Kreevljakovi, Podaci o tvravama, str. 208.)

Kao to se iz naprijed izloenog moe vidjeti, Doboj je poetkom XIX

stoljea bio tek u povoju razvoja. Za razliku od njega, Teanj je od ranije bio
centaresnafaimjestogdjesutrgovcidolaziliinapazarnedaneprodavalisvoju
robu.TrgovacJelijenaprimjer1814.godineizepaotiaouTeanjkakobi
prodao nekoliko tovara luka jer je cijena iznosila 70 para po tovaru.22 Bio je
spreman sputati cijenu i na 60 para po tovaru, jer bi i u tom sluaju imao
dobru zaradu budui da je cijena u razliitim mjestima iznosila od 53 do 80
para.23 Ukoliko su imali raunicu vjerovatno su i trgovci sa ueg dobojskog
podrujaodlaziliuTeanjnavaare.Razlogzatosemoetraitiiuinjenicida
je Teanj imao razvijenu ariju sa dosta obrtnikih radnji kao to su: sarai
(koji su izraivali konjsku opremu i druge artikle od koe), izmedije, terzije
(krojai), kujundije, bojandije, kafedije, pekari i drugi. 24 Da je Teanj
predstavljaocentarzarazmjenuartikalanairempodrujuukljuujuiiDoboj,
zapaziojeiIvanFranjoJukiprilikomputovanja1842.godine:()Teanj(ima)
odlinu varo u Posavini, sredotoje itne trgovine, s mnogim ambarovima koji
goste ak iz gornje Bosne sa itom podmiruju.25 Pored Tenja, najblie Doboju
mjestozaplasiranjeproizvodasubiliMaglajiDerventa.SlinokaouTenjuiu
22

Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Sarajevo, Fond trgovaka kua Jeli 1797.-1854. (FTK Jeli) sign. T.K, serija IX-3-1, Pismo Jelia iz epa 1814. godine.
23
ABiH, FTK Jeli, Pismo Jelia iz epa 1814. godine.
24
Hamdija Kreevljakovi, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini, Izabrana djela II, Sarajevo 1991., str.
358-362.
25
IvanFranjoJuki,Putopisiiistorijskoetnografskiradovi,Sarajevo1953.,str.64.

95

Derventijebilapijacanakojojsutrgovciizlagalisvojurobu.Takojenaprimjer
jedandiotrgovacaizporodiceBudimliaodlaziouDerventuboraveiuovom
mjestu jedno izvjesno vrijeme. Na osnovu raspoloivih podataka, Budimlii su
dobrorazvijalisvojutrgovinunapodrujuDervente.RistoBudimlije13.jula
1841. godine pisao Jovi Budimliu u Sarajevo traei od njega da pokua
ponuditi posao sinu jednog terzije Maksimu za platu od 15 do 20 groa
mjeseno.26 U istom pismu Risto Budimli savjetuje Jovu, ukoliko Maksim ne
pristanenaponududapronaenekogdrugogradnika(momka)idagapoalje
sakiridijamaprekoTenjaiDobojazaDerventu.27Uodnosunaprvupolovinu
XIX stoljea, do intenzivnijeg razvoja Doboja dolo je u vrijeme valije erif
Osmanpae(1861.1869.)uBosni(kojijeu1864.godiniintenziviraogradnju
puteva na relaciji Sarajevo Brod)28 i nakon austrougarske okupacije Bosne i
Hercegovine kada je na ovoj relaciji i izgraena pruga. 29 Neto detaljniji opis
Dobojauodnosunaranijeputopisce,stranevojnikeidiplomatedaojeengleski
arheolog Artur Evans koji je prolazio sjevernom Bosnom 1875. godine. Artur
Evans je o Doboju zabiljeio slijedee: () ispred nas se pojavio na kupastom
brdu, lepo ustolien stari grad Doboj. U donjem delu grada pronali smo
hanPopelismoseuzbrdodabiispitalitvravuigornjideograda.Glavnaulica
bilajekaozmija,krivudavaiblatnastaza.Duobestranebilisuporeaniobini
duani sa prozorima bez stakla. U njima su bile pomeane pamune engleske
tkanine, razni noevi, makaze, flae sa evropskim etiketama, pune svakojakog
alkohola, sa zlatom ukraenom turskom odeom i mnotvom raznih bakarnih i
klasinihposluavnikairaznihposudazavodu,pooblikukaoloniizakafu.U
jednomduanuprodavalisusegrubirunimlincizamlevenjesoli.Vinarskiduan
naroito vraa oveka natrag u doba negdanje stare krme Ravno poreje,
kukuruzomprekriveno,iriseispodtvraveTvravajepodTurcimavedavno
poeladapropadaisadseveraspadajunjeneruevine.30

IzArturovogopisamoemovidjetidaseDobojosamdesetihgodinaXIX
stoljea razvio u trgovaki grad u kojem se moglo nai podjednako robe sa
zapadnog,istonogidomaegtrita.UistomopisuDobojaArturjepomenuoi
domaetrgovcekojisuznaligovoritiitalijanskiinjemakijezik.OdsredineXIX

26

Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Sarajevo, Fond trgovaka kua Budimli 1802.-1865.(FTK
Budimli), sign. T.K, serija IX-4-1, Pismo Riste Budimlia iz Dervente 13. jula 1841. godine u
Sarajevo Jovi Budimliu.
27
ABiH, FTK Budimli, Pismo Riste Budimlia iz Dervente 13. jula 1841. godine u Sarajevo Jovi
Budimliu.
28
Galib ljivo, Bosna i Hercegovina 1861.-1869., Oraje 2005., str. 157-170; Galib ljivo, Prilike u
sjevernoj Bosni ezdesetih godina XIX stoljea, Bosna i Hercegovina u XIX stoljeu (studije i lanci),
Teanj 2008., str. 153-183.
29
Ferdo Hauptman, Privreda i drutvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine (18781918), Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine II, Odjeljenje drutvenih nauka, knjiga 18, Sarajevo
1987., str. 99-211.
30
Artur Don Evans, Kroz Bosnu i Hercegovinu peke tokom pobune augusta i septembra 1875.,
Sarajevo 1965., str. 135-138.

96

stoljeanapodrujuDobojazabiljeenojeinekolikohanova. 31Tosvegovorida
su domai trgovci na podruju Doboja poeli jaati kao i to da su u Doboj
dolazili i trgovci iz drugih gradova Bosanskog vilajeta kao i stranci. Sve
navedeno imalo je za direktnu posljedicu otvaranje obrtnikih radnji i drugih
prateih objekata ime su se stvorili preduslovi za irenje urbanih dijelova
Doboja.

Zakljuak

Za period o kojem govorimo moe se konstatovati da razvoj Doboja i

njegoveokolinenijedovoljnotretiranuhistoriografiji.Raspoloivihhistorijskih
izvora za prvu polovinu XIX stoljea o Doboju takoer imamo malo. Kada se
istrauje dobojsko podruje neizostavno ga je stavljati u kontekst Teanjskog
kadiluka jer je Doboj sa okolinom ulazio u njegov sastav. Kao to se moglo
vidjeti, razliiti su faktori koji su uticali na poveanje trgovakog prometa u
Bosanskom ejaletu. Zahvaljujui poveanju trgovakog prometa dolo je i do
razvojamanjihmjestakojasusenalazilanaglavnimputnimkomunikacijama.U
tom razvoju se naroito istiu Kostajnica, Brod, Prijedor. Podruje Teanjskog
kadiluka koje se nalazilo na putnoj komunikaciji SarajevoBrod takoer se
poelo razvijati kao posljedica poveanog prometa trgovakih karavana.
Najbolji primjer za taj razvoj je upravo podruje Doboja na kojem su osnovne
privredne grane tokom XVIII i u prvoj polovini XIX stoljea bili ratarstvo,
stoarstvoivoarstvo. Dobojjetadabrojao70kuadokjeosamdesetihgodina
XIX stoljea prema zapaanjima arheologa Artura Evansa dolo do
transformacije urbane sredine u kojoj je bilo prisutno razliitih obrtnikih
radnji,u kojimasudomaiistranitrgovciplasiralisvojeartikle.UDobojuje
tadabiloprisutnoinekolikohanova.Dobojskatvravajetakoerosamdesetih
godinaXIXstoljeavebilanaputenaiufazipropadanja,dokseurbanidiosve
vieirio.

Summary

For the first half of the nineteenth century Doboj was not sufficiently
treatedinthehistoriography.Alsowehavelackhistoricalsourcesforbeginning
19thcenturyaboutDoboj.WhenresearchinghistoryofDobojinthe beginning
ofthe19thcenturyweneedtoknowthatDobojwasapartoftheTesanjkadiluk.
As it can be seen from this work, there are different factors which influenced
theincreasetradetrafficinBosniaeyelet.Smallerurbanplacesaredeveloped
as a result of increasing trade traffic. Most urban places were developed
(Kostajnica, Brod, Prijedor) on important trade communications. Tesanj
kadiluk was located on trade route from Sarajevo to Brod. Area of Tesanj
31
Hamdija Kreevljakovi, Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, Izabrana djela III, Sarajevo 1991.,
str. 346.

97

kadiluk (including Doboj) were also developed as a result of increasing trade

trafficinBosniaeyelet.InareaofDoboj,basicbranchesoftheeconomyduring
18thandthefirsthalfof19thcenturywereagriculture,cattlebreedingandfruit
growing. In Doboj in the first decade of 19th century were about 70 houses.
AccordingtoobservationsfromarcheologistArturEvans(fromhistravelogue
1875.),inthesecondhalfof19thcentury,centerofDobojexpanded.Hesawa
differenttradeshopsandothertradeobjects.Alsohesawtraderswhospeaks
differentlanguagesandsellinggoodsfromEasternandWesternmarkets.From
the second half of 19th century fortress of Doboj was abandoned but urban
partsofDobojwasconstantlyexpanded.

98

Adilef.Rudanovi,MedlisIZDoboj,ImamTrnjakdamije

Nekiodznaajnijihvjerskihlinostidobojskeuleme
Uvod

ivimouvremenukojeodnaszahtjevapunuodgovornostpremanaim
uglednimljudima,jertekojenarodukojizabravljatakvelinosti/svojuulemu.
Mnoge od njih treba pronai i izvui ih zaborava i dati im mjesto koje im je
oduvijekpripadalo.

Rije ulema je arapski izraz za poznavaoca Islama. Meu

muslimanimaoznaava priznate, autoritativne osobe u vjeri. U Bosni i
Hercegovini rije alim vezana je za imama, muallima, hatiba, vaiza, hafiza,
kadiju, ili u narodu rije alim se vezuje za rije hoda.U islamskoj tradiciji
poznatjepojamhuddetulislam(nabosanskomjezikuhoda),veesezaone
kojinaposebannainsvjedoeBoijejedinstvomonoteizamisvojuspoznajuo
Bogu ire drugima. U jednoj turskoj seriji prevedoe rije hoda sa rijeju
profesor. Znai najvea i najasnija titula u znanju koju moe jedan musliman
daima.Huddeilihodasarapskogbiznaioividokaz,bitidokazsvojevjere,
i brinuti se o zajednici u kojoj ivi. Biti jednak sa svim ostalim muslimanima,
jedinoserazlikujepotometoimavieznanja(ilibitrebaodaima)odostalihi
udatimtrenucimadaznadatiodgovorisavjet.Njegoveosobinesupobonost,
borbenost,velikodunost,skromnost...

Alim,mnoinaulema,moebitiukolikojeinsanovjekznanja,vjesnik
vjere i kulture. Alim je onaj koji posjeduje znanje iz Kurana, hadisa, akaida i
fikha, i koji se odlikuje svojstvima visoke vjere i velikog vjernika. On je
nasljednik misije Boijeg Poslanika, uvar tradicije i promotor zdravog ivota.
Alimprenosiznanjenasljednimgeneracijama,iodgajamladinaratajukojem
jebudunostvjereimorala,jezikaikulture,tesnagapojedincaizajednice.Alim
je javna linost, svaka njegova rije se vaga. On iri lijepu rije, opominje,
savjetujeiupuujenadobro,aodvraa odzla.Unajteimtrenucimaulemaje
uvijekbilazatitnikvjere.

Mi se moramo sjeati naih uitelja u vjeri i kulturi, nae uleme, naih

uzorauivotuiradu,jerdavnojereenoivieputadokazano,ukolikonarod
nema potovanja prema svojim precima i milosti prema svojim
potomcima,osuenjenapropast.

99

Vjerskiivotidobojskaulema

Obraujui ovu temu,mogu rei da je ovo prvi pokuaj, da se zabiljee

bar oni najosnovniji podaci o vjerskim linostima u Doboju. Vjerujem da e
kazatinekodaimadostapropusta,buduidajeovoprvipokuajzabiljekina
ovu temu, neminovno je da se to i dogodi. Neka ovo bude osnova za one koje
buduradiliubudunostislineteme,tedanedostatkekojihimadopunenovim
saznanjima.

Nisamnislutiodaizabraviovutemu,vieponuenuodstraneglavnog
imama Medlisa islamske zajednice Doboj, da u naii na manjak, i odsustvo
izvora, literature, biografija... Pa ak i sjeanja na te ljude su gotovo sva
izblijedilaiodstranenjihoverodbine,komijaiprijatelja.Vjerovatnoizrazloga
tojetobilovrijemekojenijebilonaklonjenovjerskimlinostima.Bilisupod
prismotrom organa vlasti, i pokuavali da se uklope u novi sistem ivljenja
kojegjeuvijekdonosilanovavlast.Djecasuseestoistidilaroditeljakojisuili
u damiju u nekadanje vrijeme, dok danas unuci s ponosom spominju svog
predka,djeda koji je bio uen, alim, imam, hafiz, mujezin, vaiz, mutevelija,
hadija,aneznajuigotovonitaonjima.Zatojelijeporeeno,samozapisano
ostaje,pamenonestaje.

Vjerskiobjektisuduasvakoggrada.Takoseivjerskiivot,aidobojska
ulemauDobojuobaveznoveeuz:
damiju Selimija, smjetenu u srcu dobojske arije, koju je podigao sultan
Selim1520.godine,unarodupoznatakaoGornjailiarijskadamija.
damijuTrnjak,smjetenuuDonjojmahali,paestonazivanuiDonjadamija,
naobronkuiznaddobojskepijace,spomenutujo1756.godine.
ensku medresu koja je bila poznata u Doboju, s vrsnim obrazovanim
uiteljima, vjerovatno se radi o enskom mektebu ibtidaiji koji se navodi u
starim spisima, mada u narodu se spominje prostor u kojem je nekad bila
enska medresa i gdje su stanovali imami, a u spisima nailazimo i na vakuf
Dobojske medrese, kao i da je ista zatvorena 1929. godine. U turskim
dokumentima jo sredinom 17. vijeka spominje se na dobojskoj ariji el
muallim(vezanoilizavjerskukoluilizasobuzavjerouitelja).
mektebiibtidaije,muslimanskevjerskeosnovnekole,stimtonailazimoina
enske i muke mektebii ibtidaije. Za razliku od mekteba pri damijama ovi
mektebisuimaliklupeitablekaoukolama.Uiteljisubilisvrenicimedresa,
gdje su izuavali islamske nauke, a zatim u Darulmualliminu (islamska
uiteljska kola) u Sarajevu, polagali su pedagogiju i metodiku, i imali su
propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. Bili su obrazovani i mladi ljudi.
1901. godine spominje se da je mektebi ibtidaiju u Doboju pohaalo 140
uenika.
Kiraethana (islamska itaonica) u kojoj su se organizovale i zabave islamske
omladine,1908.godineistotakoosnivaseorganizacijanaprednihMuslimana,
kao to je vanu ulogu igrao i Gajret (osniva Safvetbeg Baagi u Sarajevu),

100

kojijeimaosvojepovjerenikeuDobojuiradilisunastipendiranjuuenikapo
BIH,aliiBeuiZagrebu.1

Gotovo svaki od dobojskih alima smjenjivao se u svom radu, pa

nailazimo jedna te ista imena kao imami u nekoj od damija jedno vrijeme,
mujezini ili muallimi u enskoj medresi ili kao vjerouitelji u kolama i
mektebima,ilikaomutevelijevakufakojisubilicijenjeniitd.
Imajui u vidu da je arhiva MIZ Doboj (prijanjeg Odbora IZ) izgubljena i
unitenauposljednjemratu,tekojedoidopodataka,ijedinepodatkekojisu
od velikog znaaja mogu se pronai u arhivi MIZ Teanj (koja naalost nije
popisanaiarhivirana),azboginjenicedajeuturskomsistemuvlastiDobojbio
mudirluk teanjskog kajmakata (ispostava teanjskog sreza), a u organizaciji
austrougarskevlastiOpinaDobojjespadalauKotarTeanj.

NekaodimenavjerskihlinostiDoboja

JouopirnompopisuBosanskogsandakaiz1604.godine,nailazimo
na lijepo zapisane podatke o Doboju (mahala asne damije umrlog sultana
Selima) u kojoj stoji ime imama i hatiba Mustafa Hasana, i ime mujezina
Ibrahim Hasana, o broju oenjenih 81, i neoenjenih 17. Imam i hatib sa
timaromimujezinsatimarom,plaaseizdizjekadilukaBrod. 2

Godine 1846. spominje se Muhamed, dobojski imam, koji iste godine

1846/1263 h., prepisao djelo Zbirka svetih hadisa na arapkom jeziku. Isti
prepisiva prepisao je u Doboju djelo Propovijedi (vazovi), te Perzijskoturski
rijenik.SvatrirukopisanalazeseuGaziHusrevbegovojbiblioteciuSarajevu.

Godine 1898. Sulejman Vasfi b. Husein b. Omer Dobojlevi sastavio je i

napisaoTakvim.TakvimjesastavionazahtjevsvojihstudenatauDoboju,abio
jemuderis(profesor)medreseuDoboju.3

Navodimimenadobojskeulemebezobzirananjihovangamanunekoj
od damija, kola, mekteba, medrese, esto su bili mutevelije vakufa (vakuf
Donje damije, vakuf Sukije damije tj. Selimije, vakuf dobjske medrese,vakuf
dobojskih mekteba...), pa i kadija/sudija koji su imali zavren VIT (Viu
islamsku erijatsku kolu) i kao takvi bili priznati od strane austrougarske
vlasti,poevisaimenimahafiza,jersuuvijekbilicijenjeniipotovani:
Hafiz Salih ef. Mujaki, Dr.hafiz Dafer Mehmedagi, hafiz Emin Grbei,
hafizMehmedMulali,hafizFehimef.Rizvi,hafizSmailef.Isi,hafizSalih
ef. Salihbai, hafiz Mustafa ef. Medanhodi, hafiz Hasan ef. Crljenak,
hafiz Husein ef. Raidagi, hafiz Hasan ef. Bajri, hafiz Abdulah ef.
Rudanovi, hafiz Sulejman ef. Uianin, hafiz Ragib ef. Tatari, hafiz
MustafaZuhdief.ilji,Abdulahef.Hadi,Osmanef.Trepi,Mehmedef.
Imamovi,Ademef.Salkievi,Muharemef.Smaji,Hasibef.Dananovi,
1

Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, Doboj Jug,
2008. godina, str. 53-58
2
http://www.scribd.com/doc/211833029/Opsirni-Popis-Bosanskog-Sandzaka-Iz-1604-Godine-Sv-3
3
Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, Doboj
Jug,2008.godina,str.5358

101

Nedib ef. ardi, Sejfudin ef. Zahirovi, te meu ivim imamima, a koji
suostavilisvojotisakuraduimeuljudima,Edhemef.amdi,Nurijaef.
Sikiri,zatimBilalef.Hasanovi,kojijekratakvremenskiperiodradiou
Doboju, za razliku od prve dvojice, i glavni imam Medlisa islamske
zajedniceDobojmr.Bajroef.Dafi.Naravnodajespisakoveulemedaleko
vei i opirniji, i nadam se da e se nastaviti, s Boijom pomoi. Biografije
navedenih nisu redane niti hronoloki, niti po abecednom redu, niti po nekoj
vanosti,veonakoakobimoglireinasumice.

D.hafizDaferMehmedagi

Roen je u Doboju. Postoje podaci o tome da je zavrio Osman

kapetanovu medresu u Graanici, kao i drugi dobojski alimi, zbog blizine
DobojaiGraanice,dabierijatskusudakukoluzavrio1916.godine.Jedno
vrijemejeradioikaovojniimam.Kasnijejestudiraopravoi obavljaodunost
advokataisudijeuviemjestauBosniiHercegovini.4

Budui da su Mehmedagii meu starim i uglednim porodicama u

Doboju,uspiosamsaznatinetovieonjemu.Porednjegaadvokatiuporodici
su i Mehmedagi Alija (1925), i Mehmedagi Zijad (1954), danas notar u
Doboju. Dr. hafiz Dafer je roen u Doboju 1893. godine, a otac mu se zvao
Husaga Mehmedagi (1847). U Monografiji Bosanskog amca, pod naslovom
Izetbegovii, nailazimo da je punac dr. hafiza Dafera, Hasanaga Izetbegovi,
roen1890.godine,amidaprvogpredsjednikaAlijeIzetbegovia.Hasanagaje
bio oenjen Hasibom Gradaevi iz Gradaca, potomak Huseinkapetana, i
imalisusinaAhmetaikerkuRefiku,roena1907.godine.Refikahanumaese
udati za dr. hafiza Dafera Mehmedagia, koji je roen u Doboju, a radio tada
kao advokat u amcu. U istoj knjizi Monografija Bosanskog amca, opisuje se
njihovakua,kaovelikakua,Refikahanumakaobogataenapunanakita,koja
se lijeila, jer je bila nerotkinja, al joj nije bilo uspjelo. 5Vrijedno spomena je
zasigurno i sauvana ehadetnama, tj. svjedodba erijatske sudake kole u
Sarajevu od dr. hafiz Dafera, datuma 17.6.1916. godine, u kojoj se vide
izuavani predmeti:Pravni (erijatsko pravo, nasljedno, juristika tilistika,
izvoriprava,postupnik,zakonogruntu,graanskopravo,ustrojstvosudova)i
svjetski (povijest islama, arapski jezik, srpskohrvatski, svjetska povijest,
prirodne nauke, njemaki jezik i maarski jezik.) U istoj svjedodbi pored
potpisa direktora i nastavnika, stoji potpis Reisululeme na arapskom jeziku
(MehmedDemaludinef.auevi),kaoivladinogpovjerenika(Spaho).

Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447
5
MonografijaBosanskogamca,odnajstarijihvremenado1945.godine,NikaNezirovi,dipl.ecc,
amac,2011.,str:176177

102

HafizSalihef.Salihbai

HafizMustafaef.Medanhodi

HafizAbdulahef.Rudanovi

RodomizDoboja.ZavriojeOsmankapetanovumedresuuGraanici,a
potom je dugo godina radio kao imam, hatib i muallim u Doboju, a od 1941.
godine bio je dematski imam u Doboju, da bi se penzionisao 6. janura 1944.
godine.6TakoerunaroduspominjusejodvojicabraeSalihbaiakojisubili
imamiuDoboju,iveomaueniljudi.

U Zapisniku pronaenom u Arhivi Medlisa islamske zajednice Teanj,

stojimolba,dana23.marta,1910.godineukojojhafizAbdullahRudanovitrai
razrjeenjedunostizbognemogunostidabudevieimamidasenanjegovo
mjesto postavi hafiz Salih ef. Salihbai, te u ovom zapisniku vie rei kada
budempisaoohafizuAbdulahuRudanoviu.Premaevidencijiupisanihuenika
iz1907.godine(ArhivaMedlisaislamskezajedniceGraanica),akojisubilii
hafizi,graaniku medresu je meu njima i pohaao hafiz Salih Salihbai, iz
Doboja,IIIrazred.

iviojeuprvojpolovini20.stoljea.RjeenjemUlemamedlisaod28.
jula 1937. godine postavljen je za imama i hatiba Selimije damije, koju se
naziva u spisima i Sukija damija, od arapske rijei sukto znai pijaca, trg,
centar,teistotakobivapostavljenprvimmuallimomenskemektebiibtidaije
u Doboju, u narodu poznatom kao mejtef da bi se vjerovatno razlikovao od
optegmekteba.7

To dovodi do zakljuka da su hafizi i efendije bili vjerski priznate

linosti,kolovaneosobe,jersuobavljalirazneangamane,odimama,uitelja,
optinskihzastupnikadokadija.

Rijejeomompradjeduokojemnitanisamznao,osimdajebiohafiz.
Vjerovatnojedanodrazlogajeibiotajzbogegasamseodluiozaovutemu
kakobisebenatjeraonaistraivanjeosvojimprecima.

itajui knjigu Doboj u dvadesetom stoljeu Fahrudin Kapetanovi i

grupa autora, u naslovu Dobojske prilike i linosti, meu imenima opinskih
zastupnika nailazim na ime Abdulah hafiz Rudanovi, u periodu 19081912.
godine.8

Ibid, str. 446-447

Ibid, str. 446-447
8
Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora,DobojJug,
2008.godina,str.114

103


Kasnije u saznati da je taj podatak pronaen u Travnikoj arhivi, i
posjedujemkopijuBosanskogglasnika,OpaprirunaiadresnaknjigazaBosnu
iHercegovinu(BosnischerBote,Universal=Hand=undAdreszbuchfurBosnien
unddieHercegovina),zagodinu1912.i1915.,ukojemstojepodacioDobojui
gradskojvlastipisaninanjemakomjeziku,ividimodabivaizabranumandat
optinskihvijenikadvaputa.BiojeoenjenFatimomhanumomiimaojetroje
djece,dvasinaijednukerku.UkopanjeumezarjuTerezijeuDoboju.

U arhivi MIZ Teanj pronalazim znaajna dokumenta o Adilu hafizu

Rudanoviu:
dnevnik primitaka i izdataka za 1908. godinu vakufa Trnjak damije,
raunopoloiteljmutevelijaAbdulahhafizRudanovi
dnevnik primitaka i izdataka za 1908. godinu vakufa enski mekteb Trnjak
mahale,raunopoloiteljmutevelijaAbdulahhafizRudanovi
dnevnik primitaka i izdataka za 1909. godinu vakufa Trnjak damije,
mutevelijaAbdulahhafizRudanovi
zakljuniraunogospodarenjuimetkomDobojskemedresevakufauDoboju,
za1910.godinuakaomuteveljijasenalazihafizAbdulahRudanovi
zakljuni raun o gospodarenju imetkom Trnjak mekteb vakufa u Doboju, za
1910.godinuakaomuteveljijasenalazihafizAbdulahRudanovi
zakljuni raun o gospodarenju imetkom Trnjak damije vakufa u Doboju, za
1910.godinuakaomuteveljijasenalazihafizAbdulahRudanovi

Uz svaki ovaj dokument nalaze se dosta priloga o urednom zavrnom

raunu, svi su upueni na adresu Kotar Teanj, na nekima se nalazi i peat
vakufskomearifskogsaborskogodborauSarajevu.

Najznaajni dokument koji govori o njegovoj slubi isto pronaen u

arhivi Medlisa islamske zajednice Teanj je o zapisnik sastavljen u Kotarsko
vakufskomearifskompovjerenitvuuTenju,23.03.1910.godine,ukojojstoji
molbaHafizaAbdulaha Rudanovia,daveslui kaoimamu Trnjakdamijiu
Doboju 14. godina, da zbog odreenog razloga ne moe vie biti imam, da se
istogzvanjarijeiidasenanjegovomjestopostavihafizSalihSalihbaikojiga
vedekretomkaomuavinzastupa.Traeirijemuavinpronaohdauturskom
jeziku znai asistent, pomonik. U istoj molbi moli da mu se isplati zaostala
plaaiz1908i1909.godine,tedaonistoobavljaidunost mutevelijeidate
plae smije uzeti sebi.Uz taj zapisnik stoji i odgovor vakufskomearifskog
saborskogodborauSarajevu,28.juni,1910.godinedaeimenovanjeSalihef.
Salihbaia kao imama u Trnjak damiji biti na prvoj sjednici, jer to spada u
smisluautonomnogtatutaunjihovunadlenost.

HafizSulejmanef.Uianin

Bio je jedan od najestitijih imama i prema rijeima njegovih kolega

jedanodnajboljihbonjakihhafiza.RoenjeuTenju1876.godine,aumrou
Doboju1934.godine.StudiraojeuBanjaLuciiCarigradu.Prijetogamektebje
zavriourodnommjestu,predocemMulaMustafomefendijom.Nakonoeve
smrtisvojunaobrazbustiepredmuftijom,poznatimteanjskimalimomMesud

104

ef.Smailbegoviem.DokjeboraviouIstanbuluzavriojedesetkiraeta(kiaraeti
aere). Bio je imam, hatib i muallim na vie mjesta a od 1929. godine pa do
smrtivriojedunostimamaivaizaglavnedamijeuDoboju,tj.Selimije.Bioje
i muallim enskog mekteba u Doboju. Kao muallim i vjerouitelj postizao je
velike rezultate, a kao vaiz vrlo rado sluan. Bio je veliki zagovornik
organiziranja uleme kao i unapreenja vjerske nastave u mektebima, ali i
osnovnim kolama, medresama i srednjim kolama. Posebno se zalagao za
poboljnjematerijalnogpoloajaulemeuBosniiHercegovini.Zbogsvogradai
isticanja u radu bio je poput vrijedne pele radilice za islam i bonjaki
napredakusvakompogledu.BiojeaktivnilanUdruenjaIlmije.Smatraojeda
jedobraorganizacijaIlmijesvihklasajedanodnajvanijihuvjetazanapredak
islama. Prema kazivanjima uvijek se brinuo za stanje muslimana za njihovo
ekonomsko,aliikulturnouzdizanje.

PovodompreseljenjanaahiretSueljmanef.UianinaasopisHikmetje
istakaodasumuslimaniizgubiliovjekaidruga,smjelaiborbena.eliojedaiz
dua naeg stalea izbiti puzanje i pretjeranu poniznost i uliti im vie ponosa
tako da ih politiari ili oni s boljih poloaja ne izrabljuju, za svoje poglede i
ciljeve,lijepimrijeimaipraznimobeanjima.9

O Sulejman ef. Uianini najbolje govori njegova denaza, na kojoj su

prisustvovali svi muslimani Doboja, te brojnih drugih mjesta Teanj, Maglaj,
GraanicaiDerventa,kaoidostabonjakeulemeizTuzleisjeverneBosne.Tu
sespoiminjuimenaprofesoroki,erijatskisudijaBerbi,muderisSivevi,i
brojnidrugi,atuseoprostiosnjimimuderisAhmedef.MulaliizTenja.10

Naahiretje preselio18.maja1934.godine,u Dobojuadenazumuje

klanjao h. hafiz Zekerija ef. Ibriimovi. U obavljanju imamske dunosti
zamijeniogajeRedebef.Muminovi.

Ademef.Salkievi

Roen je 1890. godine u mjestu Lepenica kod Tenja. Tu je uio prve

nauke.KasnijejeuiouumedresiuGraaniciikonanouSarajevu.Prvomjesto
na kojem je slubovao bio je Tesli,zatim Oraje na Savi, Zupa, Teanjka,
Lastva,MrkonjiGrad,Doboj,Konjuhovciodakleseipenzionisao.

Unarodujeostaopoznatkaodobarimamisposobanimam.Uglasniku
Vrhovnog islamskog strarjeinstva u Federativnoj Narodnoj Republici
Jugoslavijiod1957.godine,stojidajeuivotubioveseo,u raduiodluivanju
kadkadbrz,zbogegajejednomiimaoposljedica,alikonanojeostaoispravan
iteposljedicemunisusmetaledaseuvrstiuredvaljanihimama.

100 Bonjakih imama u periodu 1912-2012. g., Ekrem Tucakovi, Abdulgafar Veli i Mirnes Kova,
ElKalem,Sarajevo,2012.g,.str.48.
10
Teanjska duhovnost otrgnuta od zaborava, Mehmed Karamovi, Teanj, 2011., II izdanje, str. 170171

105


Ademef.Salkievijemeuprvimvjerskimslubenicimakojijeosjetio
blagodat Zakona o socijalnom osiguranju svetenika, jer je odmah po
obnarodavanjutogZakonapenzionisan.

Tekooboljenjesrcaiaorteuinilojedaiznenadabudeotrgnutodsvoje
porodice: hanume, osam sinova i kerke, kao i od mnogobrojne rodbine,
komijaiprijatelja.

Preselio je na ahiret u Doboju, 02. juna, 1956. godine. Denaza mu je

obavljenauzueemnogihgraana.AutorlankaugorenavedenomGlasniku
pie kada se zadnji put vidio s njim da mu je rekao da se osjea dobro i da je
rijeiodaobierodbinu.Tadajebiozdraviveseo.Rekaojetakoe:Djecamoja
medobrosluaju.Djeca,aizetmepotpomau.Onisuteaci,radnici,slubenici,
ekonomisti, nastavnici i profesori i ja sam sretan to svaki sebi moe zaraditi
tomutreba.

Autor lanka se sjea i njegove zadnje hutbe u kojoj je tumaio ajete

Kerima...dasiti(oMuhammede)biogrub,namrgoen...,obradivitutemuda
narodu treba pristupati promiljeno i razborito, ako se eli uspjeh, jer ni
Pejgambera.s.nebiuspiouvrenjuvelikogsvogzadatkadanijebioblagilijepe
naravi.11UkopanjeuDoboju.

Muharemef.Smaji

Roen je 1881. godine u Miljanovcima kod Tenja. U Tenju je zavrio

osnovno obrazovanje, a zatim erijatsko sudaku kolu u Sarajevu (1902
1907), da bi potom upisao i Pravni fakultet u Zagrebu kojeg je zavrio 1912.
godine.

I kako to obino biva, putevi inovnika su prepleteni brojnim

mjenjanjem mjesta slubovanja i premjeatnjima, te je i Muharem ef. dijelio
takvusudbinu,poeviodsvogpripravnikog,kakobitodanasrekli,uSuduu
BanjaLuci,dabislubovaoiuDerventiiCazinu.
Neto prije proglaenja Doboja za sresko mjesto u tadanjajoj Kraljevini SHS
(Srba,HrvataiSlovenaca),krajem1922.godine,uDobojujeuspostavljenSreski
sud. Za prvog starjeinu ovog suda postavljen je Muharem ef. Smaji, tanije
krajemjula1922.godine.Natojfunkcijijeostaopunihosamgodina.

Generacije starih Dobojlija ga pamte kao revnosnog i savjesnog sudiju.

Samilost prema sirotinji,kojoj se sudilo zbog svega i svaeg, i njegova
spremnostdaimestoprogledakrozprstemujeidodijelilaepitetsirotinjska
majka.

Muharem efendija je bio pravi vjernik, znao je da je pravda u Boijim

rukama,buduidasebavioljudskimivotimaisudbinama.

Vano je istai za Doboj da je pokretao muslimanska dobrotvorna

druva i u njima predano radio,u svim mjestima gdje je slubovao, posebice
GajretuDoboju,itakobionapomoiljudimadobrevolje.
11

Glasnik Vrhovnog islamskog strajeinstva, Broj 7-9, Sarajevo, juli-septembar 1957. g, str. 383

106


Iako teko bolestan, 1934. godine se zaputio na had, kao da je
predosjeaodaeveiduegodine,(1935.),preselitinaAhiret.

KakostojiuuknjiziDoboju20.stoljeu,FahrudinKapetanoviigrupa
autora,njegovsinOsmanSmajiOsmosaporodicomidanasiviuDoboju.12

HafizFehimef.Rizvi

ivio je u prvoj polovini 20. stoljea. Imamsku dunost obavljao je u

BosanskomBrodu.

OdlukomUlemamedlisaod16.novembra1933,godinepremjetenje
nadunostimamauevarlijamaituostajedodatuma14.janura1935.godine.
U isto vrijeme preuzeo je i dunost honorarnog vjerouitelja u Dravnoj
osnovnojkoliuevarlijma.KasnijejepreuzeoimamskudunostuPridjelu,da
bisegodine1941.ponovovratioudematevarlije. 13

HafizSmailef.Isi

U knjizi Hafizi u Bosni Hercegovini posljednjih stopedeset godina

(18602010),Hfz.dr.FadilaFazlia,pronaohsamojednureenicu,dajeod26.
septembra1940.godinebioimamumuallimuOraju,srezDoboj.Buduidasu
mi komije porodica Isi, a i moj mutevelija (predsjednik dematskog odbora
Donjedamijeh.EminIsi),doohdoinformacijedajetonjihovdjed.Zamolih
njegovu unuku doktoricu h. Zekiju Pliani da mi dostavi ono to ona zna o
svomdjedu,teizmeuostalognapisa:RoenjeuTenju1882.godineodmajke
Hane i oca Alije, gdje je zavrio osnovno obrazovanje, a dalje kolovanje
nastavio u Travniku na medresi. Prvo namjetenje imao je u selu Piljuii
(Teanj), gdje je osnovao i porodicu. Tu ga je zatekao Prvi svjetski rat,
regrutacija u austrougarsku vojsku. Zarobljen je od strane vojske ruske
carevine,tetuprovodigodinuipodana(udalekojRusijinaVolgi).Popovratku
izzarobljenitvavraaseuDobojgdjeradikaoimamnaedamije(misleina
Donju damiju Trnjak), a potom po izbijanju Drugog svejtskog rata radi na
poduci djece uz svoj redovni posao imama. Dugo je bio imam na ajrama, a
onda je i penzionisan s tog mjetsa (ajre je imalo mekteb a na Oraju postoji
damija,pasezatoinajvjerovatnijenavodikaoimamnaOrajuuGlasnikuIVZ
od 1940. godine). Preselio je na Ahiret 1963. godine nesretnim sluajem (u
saobraajnom udesu). Rahmetli Smail hafiz bio je ovjek velika srca i velikog
duha.Izasebejeostavioetirisina,dvijekerkeitridesetorounuadi,odkojih
sutrojesvreniueniciMedreseuSarajevuiradekaovjerouitelji.14

12

Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, DobojJug,
2008.godina,str.746747
13
Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447
14
Po izjavi njegove unuke h. dr. Pliani Zekije

107

HafizEminGrbei

Mehmedef.Imamovi

Biojemujezinod2.maja1935.godineuTrnjakdamijiuDoboju.15

Roen je 1885. godine u Graanici, gdje je zavrio Medresu i dobio

zvanje hafiza. Sa roditeljima i braom dolazi u Doboj, 1902. godine. U
neposrednoj blizini Selimije damije na ariji otvaraju restoran, odnosno
ainicu,anaspratukahvanugdjeseiskljuivosluilasamokahva,vlasnitvo
Eminhafiza.

Godine1928.dobiojeposaouDonjojdamijiTrnjakmahaleiobavljao
je posao vjerskog slubenika do 1957. godine, te je iste preselio na Ahiret.
Tokom svog radnog vijeka bio je savjestan, disciplinovan i omiljen u svojoj
sredini.Nijekasnioninajedanvakatbiloljetibilozimi.Poprirodijebioblage
naravialikrajnjepravedanikorektan,kaoisvivjerskislubenicitogvremena.
Pored poslova vezanih za damiju, poduavao je djecu vjeronauci kojima je
ostaoulijepomsjeanju.Oeniose1905.godineuDoboju.

U Glasniku IZV od 1935. godine vidimo da je postavljen za mujezina

Donje damije Trnjak, i uvijek su dva imama radila u gradskim damijama.
Jedan koji je bio glavni,obino stariji imam, i drugi, mlai, koji je obavljao
poslove mujezina, penjao se na munaru uei ezane, i poduavao djecu u
mektebu koja su s nekdanjim tablama dolazila u damiju na vjersku pouku, i
odlaskom starijeg imama u penziju uobiajeno je preuzimao dunost prvog
imama.Ovepodatkejedalanjegovaunuka.

Imaojedvasinaietirikerke,tesadaimaokotridesetunuad.Umroje
uDoboju,1957.godineiukopanjeumezarjuRajinovackojipripadadematu
Trnjak.16 Zanimljiv je i spis koji se nalazi u Arhivi MIZ Teanj u kojem hafiz
Emin trai od eljeznice umanjenje karte za pedeset posto,za sebe i svoju
porodicu, jer mu to pravo pripada kao vjerskom slubeniku, ali dobija odbija
odbijenicu,jersusmatralidamujezininisuvjerskislubenici.

Roen je 1911. godine, a umro 1988. godine. Teko je nai danas

Dobojliju koji nije uo za ovog efendiju. Dobar imam, ije se hutbe i danas
prepriavaju. Ulagao u svoje znanje,i uenje stranih jezika. Bio je imam u
Kotorskom, a zatim dolazi u Doboj, na mjesto imama, hatiba i muallima u
damiji Trnjak. Imao je dva sina Vehida i Muhsina, i kerku Zahidu. Vehid
Imamovi je bio poznati meteorolog koji je radio u Sarajevu, a Muhsin
Imamovi je bio stomatolog. Kerka Zahida je bila u izbjeglitvu i tamo je
poginula.

15

Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447
16
Prema izjavi Mejre Grbei

108


Mehmed ef. Imamovi je ostavio veliki uticaj na sve one koji su ili u
mektebiuiliprednjim,isvigasesjeajuspunohvale.Ukopanjenamezarju
RajinovacuDobojuporedsvojehanume.

HafizRagibef.Tetari

FatimaBajraktarevi

Osmanef.Trepi

SinjeMehmedalijin,roen16.juna1909.godineuBanjojLuci.Zavrio
je tri razreda tuzlanske medrese. Radni vijek je poeo kao mujezin Ferhat
paine(Ferhadije)damijeuBanjaLuci1929.godine,zatimjeobavljaodunost
imama i hatiba u Defderdarovoj damiji u istom gradu 1933. godine.
Jedanaestog oktobra 1938. postavljen je za imama Dolnjeke damije u
Derventi,gdjejeosimimamske,hatibskeimuallimskedunostiuviedamija,
predaje kao vjerouitelj u enskoj zanatskoj koli. Jedno je vrijeme radio u
Zenici (1955), a 1. oktobra 1960. godine prelazi u Doboj. Prema jednom
izvjetajuobjavljenomuElHidaji,utokuRamazana1937.godinehafizRagibje
odravaovazovezaeneuSaferbegovojdamijiuBanjojLuci.Namolbuena,
onjeidaljeproduiosapredavanjimatokomcijelegodine,svakogpetkaposlije
dumenamazauistojdamiji.Godine1938.biojetajnikElHidajeuBanjaLuci.
Hafiz Ragib je penzionisan 20.marta 1972. godine.17 Hafiz Tetari je obavljao
dunostimamaudamijiSelimija,kaoivjerskoprosvjetnogreferenta(dunost
glavnogimama),ijednajeodcijenjenihlinostidobojskeuleme.

Sjeamjejednogpredavanjaprijenekolikogodina,muftijebanjalukog
Edhema ef. amdia, nekadanjeg imama u Donjoj damiji u Doboju,vidjevi
meudematlijama,abiojemevluduivijama,PredsjednikaIzvrnogodbora
Medlisa islamske zajednice Murveta Bajraktarevia spomenu Muftija njegovu
majku kao jednu od muallima koje su uile djecu u Doboju. Zamolih Murveta
Bajraktareviadaminapienetoonjoj.BrkaAbdulahroenje1876.godine,a
umro 1941. godine, biojemeu osnivaima male medrese uDoboju,i bioje
efendija.ImaojesinaHuseinakojijeistobioimam,roen1896.godine,aumro
1948.godine.HuseinjeimaosinaMustafu,kojijestrijeljan17.04.1945.godine
uzmnogeDobojlijemuslimanenaDenkovai.Huseinjeimaoitrikerke:Zejnu,
FatimuiBehiju.FatimajeuiladjecuudematuOraju,gdjesumnogeDobojlije
uileprednjom.KasnijeseudalazaMehmedalijuBajraktarevia.18

SinjeSuljin,roenuijamakodTenja25.03.1933.godine.Pohaaoje
Teanjskumedresu,zatimjepoloioGaziHusrevbegovu medresu uSarajevu.
17

HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),Hfz.dr.FadilFazli,
ElKalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.154155
18
PremaizjaviMurvetaBajraktarevia

109

Funkciju vjerskoprosvjetnog referenta (danas funkcija glavnog imama) je

obavljao u Bosanskom Brodu i Doboju. Imamku slubu je zapoeo obavljati u
Kotor Varoi, zatim je radio u mnogim dematima, od Zavidovia, Odaka,
Bosanskog Broda, Doboja, kao i u Tenju u dematu Teanjka, veoma kratko
(19891991). U Doboju je bio imam u dematu Selimija. Hadi Osman ef.
Trepi bijae veoma darovit u govoru, prijazan i pun ale, u razgovoru s
prijateljimaikolegama,aveomaozbiljankadasradilooozbiljnimstvarima.U
posludokrajnostiistrajan,isvelikimiskustvomismislomzapraktinost.Bioje
veomadareljiv.Paziojenared,aioddrugihtozahtijevao. 19

Hasibef.Dananovi

HafizMustafaZuhdief.ilji

Meu lanovima Gradskog vijea Doboja od 15.10.1908. godine

pronalazimo i ime Hasib ef. Dananovi. Gradonaelnik je Bego Hadimujagi
kojeg je austrijski car Franz Josef II odlikovao ordenom Viteza za uspjeno
rukovoenje gradom Dobojem, napravivi snimak (fotografiju) najvienijih
ljudi tadanjeg Doboja, izmeu kojeg su i zastupnici Opinskog vijea Doboj
19081912. godine: Mehaga Hadimujagi, Hasan beg Dautovi, Hasib ef.
Dananovi, Ahmed Mulali, Osmo Arifovi,Mahmut Turki, Filip Irgang, Ante
Goth,JureJelii,GeorgHofbauer,StefanSchmidt,uloArifovi,Abdulahhafiz
Rudanovi...20

Ovaporodicaiznjedrilajetribrata,odkojihsudvojicaIzudiniHajrudin
opredjelili se za visoke nauke i postali doktori, a trei Delaludin posvetio se
zanatu. uo sam da se Hasiba ef. Dananovia govorilio da je zavrio hifz i
naukeuKairuuEgiptu.

IstogprezimenajeihafizIbrahimef.Dananovi,roenuDoborovcima,
1914.godine.ZavriojepetrazredaGraanikemedrese.Obavljaojeimamsku,
hatibsku i muallimsku dunost na podruju Doboja, mjesto Brijesnica 1940.g
odine, a bio je imam i na podruju Petrovog Sela i Srebrenika, te biva
penzionisan1975.godine.21

SinjeNuhanov,roen1872.godineuLukavici(Graanica).Obavljaoje
imamsku,muderiskuihatibskudunostuSelimijidamijiuDoboju.Poslijehfz.
Mehmeda ef. Okia, koji je bio muderris u graanikoj medresi, tu dunost je
preuzeohafizMustafa.Odsvihmuderrisa,onjenajduepredavaouspomenutoj

19
Teanjskaduhovnostotrgnutaodzaborava,MehmedKaramovi,Teanj,2011.,IIizdanje,str.
153154
20
Dobojudvadesetomstoljeu,FahrudinKapetanoviiRaidMuminagiigrupaautora,Doboj
Jug,2008.godina,str.114
21
HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),Hfz.dr.FadilFazli,
ElKalem,Sarajevo,2011.g.IIdopunjenoizdanje,str.370

110

medresi, od 1909. do njenog zatvaranja. Preselio je na Ahiret 1951. godine.22

Njegova je velika uloga, zajedno sa svojim uenikom hafizom Ibrahimom
Mehinagiem, u prikupljanju orijentalnih rukopisa za Gazi Husrevbegovu
biblioteku,atuakcijuje1940.godinepokrenuoMehmedef.Handi.

Sejfudinef.Zahirovi

Huseinef.Mustafi

Imao sam priliku upoznati ga, u poznim godinama, ovog finog i

skromnog imama, za kojeg mogu slobodno rei da odie dobrotom. Roen
12.08.1929. godine u Dakulama kod Graanice, gdje je pohaao tamnonju
medresu, Osmankapetanovu medresu. Radio je kao imam na podruju
dananjeg Doboj Istoka (Frkati), a najdui rad mu je bio u dematu Oraje,
Doboj,gdjejedoao1974.godine.Obavljaojeiposlovesekretarautadanjem
OdboruIslamskezajedniceDoboj,kaotosejeisticaoiuraduIlmijje.Kuuje
napravionaarijiuDoboju,gdjegajeismrtzatekladana09.02.2010.godine,a
ukopanjeumjestuTrnovcikodGraanice.

Sin je Omerov, roen 1918. godine u Sjenini kod Doboja, a umro u

Tenju 1978. godine. Zavrio je Osmankapetanovu medresu u Graanici i to
petogodinju, godine 1935. Slubovao je po Doboju u vie demata: svojoj
rodnojSjenini,zatimuSvjetlii,iSuhomPolju,sveoptinaDoboj.Zatimodlaziu
Jablanicu,kodTenja,dokjeporodicusmjestiouTenjuradilakegkolovanja
djece. U Jablanici je nosilac kljunih aktivnosti, posebno u oblasti kolovanja
muke i enske djece. Meu prvim je donio televizor u Jablanicu, nakon
elektrifikacijesela,iljudiizokolnihselasudolazilidavideudoodtelevizora.
Do smrti je zamijenjivao imame u drugim dematima, kao to je due vrijeme
klanjaodumuuAvdipainojdamijiuTenju.23

Nedibef.ardi:UiteljosnonvnekoleuDoboju(1912),napisaoje
dramu Alibaba i etrdeset razbojnika koju je objavio u Biseru 1918. godine.
SvojeprieobjavljivaojeumuslimanskimnovinamaBeharuiBiseru.24

Za hafiza Hasan ef. Crljenka znamo da je bio 1942. godine lan

Kotarkog odbora udruenja ElHidaja Doboj. Jedna od cijenjenih linosti u
Doboju.25Rijetkisuonikojinisuulizaovoghafiza,zakojegsloverijeidajebio
strog.aomijetonisamimaovieinformacijaonjemu,osimdajeradiojedno
vrijemekaoimamudamijiSelimija.
22

Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.363
23
Teanjska duhovnost otrgnuta od zaborava, Mehmed Karamovi, Teanj, 2011., II izdanje, str. 105106
24
Dobojudvadesetomstoljeu,FahrudinKapetanoviiRaidMuminagiigrupaautora,Doboj
Jug,2008.godina,str.57
25
HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),Hfz.dr.FadilFazli,El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447

111


Hafiz Husein ef. Raidagi je 1955. godine bio imam na podruju
Doboja.26 ostavio velikog traga na djecu koju je poduavao. Nadam se da u
nekada akobogda, ja ili neko drugi, vie neto napisati o hafizu Raidagiu i
hafizuCrljenku,jertozasluuju.

Hafiz Salih ef. Mujaki roen u Doboju krajem 19. stoljea, upisuje
Graanikumedresu1911.godine.27

HafizMehmedMulaliiviojeuprvojpolovini20.stoljea.Zavrioje
erijatskusudakukoluuSarajevu.

HafizHasanef.BajribiojeimamimuallimuMiljkovcu,srezDoboj.28

Ibrahim ef. Mehinagi, ovjek koji je ostavio veliki uticaj u Islamskoj

zajednici.Imaojezavidnuiuspjenukarijeru,aliiuoblastipisanerijeidaoje
svoj doprinos. kolovao se i u Istanbulu.U Sarajevu je zavrio erijatsku
sudaku kolu. Bio je imenovan i za Vrhovnog erijatskog sudiju. U periodu
30.6.1960.godinedo31.12.1964.godinebiojeglavniimamuDoboju,dabise
ste pozicije i penzionisao. Bio je principijelan u radu i zahtijevao da se svi
slubeniciuIZmorajuprimatinaosnovukonkursakakotozahtijevaUstavIVZi
zakljuci ireg savjeta Reisululeme iz 1939. godine. Radi ovoga i nekoliko
drugih sluajeva otkazuje saradnju Vakufskomearifskom saboru u pismenoj
formi. Godine 1938. uao je kao jedan od etiri kandidata za lana Ulema
medlisa,aliMinistarstvopravdeuBeogradunijeprihvationjegovizborvega
jedaodrugomkandidatu.29

Dr.BilalHasanovi,biojekratkoimamDonjedamijeuDoboju(1974
1975),trenutanojevanredniprofesornaIslamskompedagokom fakultetuu
Zenici(IPF),napredmetima:Dava,ArapskiiArapskaknjievnost.Rodomjeiz
Zvornika. Objavio je niz knjiga i lanaka. Vie pogledati na stranici IPF u
Zenici.30

mr.Bajroef.Dafi

Glavni imam Medlisa islamske zajednice Doboj. Roen 09.06.1960.

godine u Doborovcima, optina Graanica. Zavrio je Gazi Husrevbegovu
medresu i Fakultet politikih nauka odsjek Socijalni rad. Slubovao je u
dematu BajvatiMIZ Zavidovii, kao i u dematima: Frkati, Ahinbaii i
MiljkovacnapodrujuMIZDoboj.

NadunostglavnogimamaMIZDOBOJpostavljenje01.09.1996.godine.

Udosadnjemradudobiojenizpriznanja,pohvalaizahvalnica,aodtoga
se izdvajaju: Srebrena plaketa grada Doboja za doprinos i razmjenu
tolerancije i suivota i pomirenja, te priznanje od strane Muftiluka zenikog
MuderrisDervief.Spahi.
26

Ibid,str.446447
Ibid,str.446447
28
Ibid,str.446447
29
Graanikiglasnikhttp://www.gracanickiglasnik.ba/wpcontent/uploads/2013/01/Pages
fromgg1914.pdf
30
http://www.ipf.unze.ba/
27

112


lanjenekolikoUpravnihodboraugraduDoboju:lanUOMNKGlavica
Doboj,lanCentrazasocijalniradDoboj.Dana23.06.2011.godinemagistriraoje
naFakultetuFORKUPNoviSadnatemuOrganizacionakulturaiponaanjeu
Islamuistekaozvanjemastermenader.31

Velikezaslugemupripadajuzaobnovuporuenihdamijanapodruju
Doboja,kaoiizgradnjinovih.

ImamiGornje(Selimije)iDonje(Trnjak)damije

Naravnodajevelikibrojimama,muallimaihatibakojisuslubovaliu
ovedvijedamije,kojesujedinedvijegradske,tobirekliarijskedamijena
podruju Medlisa islamske zajednice Doboj. Biti imam u gradu je ast i
privilegija. Svaki imam koji je slubovao je ostavio veliki trag na ljude i djecu
kojujeuio,bezobzirabiostrogiliblag,uvijekjebiouzoranidostojanstven,jer
totraidobojskasredina.Zatouspomenutimeudanasivimaonekojisudug
nizgodinaradiliuDoboju:

Muftija Edhem ef. amdi, roen je u Junuzoviima, opina

Zavidovii.ZavriojeGaziHusrevbegovumedresuuSarajevu,adiplomiraoje
naFakultetuislamskihnaukaodsjekUsuliddinuLibiji1975.godine.Nedugo
zatim, poinje raditi u Atikdamiji u Bijeljini. Iz Bijeljine, po preporuci
profesoraHusejnef.oze,prelaziuDobojgdjeobavljadunostimamauTrnjak
damiji. Godine 1978., po preporuci tadanjeg predsjednika Starjeinstva
IslamskezajedniceuBiHprof.dr.AhmedaSmajlovia,postavljenjezavjersko
prosvjetnog referenta. U Doboju je ostao do poetka agresije na BiH. Na
prijedlog reisululeme dr. Mustafe ef. Ceria postavljen je za muftiju
banjalukog 1999. godine i tu dunost obavljao do svog penzionisanja 2014.
godine.Imatrikerke.32

Nurija ef. Sikiri, rodom iz Hanbarina kod Prijedora. Zavrio je Gazi

HusrevbegovumedresuuSarajevu.UMonogafijiIslamskezajedniceuBosnii
Hercegovinistojidajeslubovaoudematima:ZgoakodKaknja,Kreevokod
Kiseljaka, Graanica kod Visokog gdje je obavljao i dunost glavnog imama
(tada vjerskoprosvjetnog referenta), zatim u Kotorskom Gornjem, te 1985.
godinedolaziugradDobojnamjestoimamaGornje,Selimijedamije,ituostaje
svedopoetkaagresijenaBiH.KratkovrijemejebiougraduHamm,Njemaka,
radio je i kao nastavnik islamske vjeronauke u osnovnoj koli u Matuziima
(Doboj Jug), da bi se vratio u Doboj, kada su se i poeli vraati prvi Bonjaci.
Preuzima dunost imama, hatiba i muallima u Donjoj damiji (Trnjak), koja je
sveanootvorena2004.godine,ituostajesvedosvogpenzionisanja,stimdaje
poslijetogaobavljaokraudunostimamanaajrama.Imasinaikerku.33

31

http:// www.medzlis-doboj.org/
www.rijaset.ba
33
Monografija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Udruenje Ilmijje, Sarajevo, 2013. g.
32

113


Sadanjiimamisu:imamSelimijadamijeIbrahimef.Halilovi,rodom
izGraanice,iimamTrnjakdamijeAdilef.Rudanovi,rodomizDoboja.

Dnevnikprimitakaiz1908.g.zaenskiZakljunirauniz1910.g.,za
mektebTrnjakdamijepronaenuvakufDobojskihmedresa
ArhiviMIZTeanj

MektebDonjedamijesimamomEdhemef.amdiemsedamdesetihgodina

114

Efendije:Imamovi,Hadiraidagi,Tatarevi

IZVORIILITERATURA:

Dobojudvadesetomstoljeu,FahrudinKapetanoviiRaidMuminagii
grupaautora,DobojJug,2008.godina
Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860
2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El Kalem, Sarajevo,2011.g., II dopunjeno
izdanje
100 Bonjakih imama u periodu 19122012. g., Ekrem Tucakovi,
AbdulgafarVeliiMirnesKova,ElKalem,Sarajevo,2012.g,
Teanjskaduhovnostotrgnutaodzaborava,MehmedKaramovi,Teanj,
2011.g,IIizdanje,
Glasnik Vrhovnog islamskog strajeinstva, Broj 79, Sarajevo, juli
septembar1957.g,
Monografija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Udruenje
Ilmijje,Sarajevo2013.godina
Monografija Bosanskog amca, od najstarijih vremena do 1945.godine,
NikaNezirovi,dipl.ecc,amac,2011

115

Dr.sc.OmerHamzi,Pravnifakultet,Kiseljak

Formiranjeiadministrativnoteritorijalnozaokruivanje
srezaDobojuperioduod1933.do1936.godinepravno
politikirazvoj
Abstrakt
Do 1929. godine i u novoj dravi zadrano je ranije unutranje
administrativnoteritorijalno ustrojstvo s tim to su okruzi preimenovani u
oblasti,akotareviusrezove.Uvoenjemestojanuarskediktature,promjenom
nazivazemlje(KraljevinaJugoslavija)injenimnovimunutranjimpreustrojem,
podjelom na 9 banovina, uslijedile su i mnoge promjene sreskih i opinskih
granica unutar novouspostavljenih banovina. U irem prostoru Graanice,
Gradaca, Tenja i Maglaja, do 1931. godine te su promjene uzrokovane
usklaivanjem administrativne granice izmeu dvije susjedne banovine
(Vrbaske i Drinske), a neto kasnije politikim prestrojavanjima ili bolje rei
politikomtrgovinomizmeustranakopolitikihinacionalnihblokova,kojie
se formirati u zemlji poslije 1931. godine. Na konkretnim primjerima
teritorijalnih prekomponovanja srezova i opina u ovom dijelu Bosne i
Hercegovine pod direktnim uticajem ili po diktatu takozvanih velikih
nacionalnihpolitika,jasnoseprepoznajuciljeviiinteresitihpolitika,kojisuse,
na neki nain i dodirivali, ali i presijecali u tom prostoru. Formiranje sreza
Doboj upravo je rezultat sueljavanja tih politika, nacionalnih u prvom redu.
Politiki ambijent i okolnosti pod kojima je dolo do utemeljenja sreza Doboj,
1933.godineinitematskiokvirovogarada.

1.

DobojsreskaispostavausastavuTeanjskogsreza

Unutranje administrativnoteritorijalno ureenje u Bosni i

Hercegovini, nakon uspostave Kraljevine SHS, 1918., ostalo je nepromijenjeno
sve do 1928. godine. Vidovdanskim ustavom, nekadanji kotari postali su
srezovi, a okruzi su imenovani kao oblasti. Za razliku od drugih dijelova
Kraljevine,organizovanjeoptinaioptinskesamoupraveuBosniiHercegovini
dugo se dralo kao otvoreno politiko pitanje. Vladajue centralistike
strukture su procjenjivale da bi na tom lokalnom nivou organizovanja
Jugoslovenskamuslinskaorganizacijaimaladominantnupolitikuulogu.Teku
drugojpolovini1927.godine,pokreesezakonodavnaprocedurazauspostavu
optinaioptinskesamoupraveuBosniiHercegovinikaojedanodpreduslova
za provoenje prvih lokalnih izbora. Optine se uspostavljaju posebnom

116

uredbom,kojaseodnosilanasvih6oblastiBosneiHercegovine.1Dobojjebio
sjeditesreskeispostavesa16naseljausastavuteritorijesrezaTeanj,kojaje
bilapodijeljenana15optinasaukupno101naseljem..2
Prema popisu iz 1921. godine, na toj prostranoj teritoriji ivjelo je
ukupno54.010stanovnika,odega24.995(ili46,2%)pravoslavne,10.758(ili
19,9%) katolike i 17.788 (ili 32,9%) muslimanske vjere, te 276 evangelista,
180 jevreja i 6 ostalih. Na uem prostoru Teanjskog kotara (bez Kotarske
ispostaveDoboj),odukupno45.312popisanihstanovnika,22.471(ili49,5%)je
biopravoslavne,9.034(ili19,9%)katolikei14.600(ili32,2%)muslimanske
vjere,te132evangelista,70jevrejai5ostalih.U16naseljaKotarskeispostave
Doboj popisano je 8.698 stanovnika, od ega je 2.524 (ili 29%) bilo
pravoslavnevjere,2.731(ili31,3%)katolike,3.188(ili36,6%)muslimanske,
zatim144evangelista,110jevrejai1ostalih.3
Dok su u gradskim i prigradskim naseljima Doboja i Tenja apsolutnu
veinuinilimuslimani,nasreskompodruju(ucjelinigledano),najbrojnijeje
bilopravoslavnostanovnitvo,alinijeiniloapsolutnuveinu.Toesekasnije
odraziti na stranakopolitiko organizovanje u ovom kraju, kao i na
administrativnepromjenedokojihedoiposlijeukidanjaUstavaiproglaenja
estojanuarskediktature,6.1.1929.godine.
Te promjene izvrene su po Zakonu o nazivu i podjeli Kraljevine na
upravna podruja, koji je donesen 3. 10. 1929. godine Drava je, umjesto
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, dobila naziv Kraljevina Jugoslavija, a
dravna teritorija podijeljena na 10 veih administrativnoteritorijalnih
jedinicabanovina.BosnaiHercegovinaprviputausvojojhistorijigubisvoju
administrativnoteritorijalnu cjelovitost i dijeli se na 4 banovine: Drinsku,
1

Naosnovulana165Finansijskogzakonaza1927/28.godinu,ministarunutranjihdela,30.9.
1927. godine, donio je Uredbu kojom je utvreno ime, obim i sjedite optina u oblastima
Sarajevskoj, Mostarskoj,Vrbaskoj,Travnikoj,TuzlanskojiBihakoj.(SlubenenovineKraljevine
Srba,HrvataiSlovenaca,god.IX1927.br.221LXI,od30.9.1927.)
2
Uredbom kojom je utvreno ime, obim i sjedite optina u oblastima Sarajevskoj, Mostarskoj,
Vrbaskoj, Travnikoj, Tuzlanskoj i Bihakoj, od 30. 9. 1927. (Slubene novine Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca, god. IX 1927. br. 221 LXI, od 30. 9. 1927.), na podruju sreza Teanj
formirane su sljedee optine: njegotina Srednja (njegotina Gornja, njegotina Aulagina,
njegotinaSrednja,njegotinaOmerbegova),Blatnica(Blatnica,Jezera,Vri,Ugodovi,Bjelbuje,
Mladikovina, Oau; Komuina (Komuina, Kamenica Katolika, Kamenica Turska, Rajeva,
Studenci);Tesli(Tesli,Pribini,Buleti,Rankovi,Ruevi,Stenjak,Vruica,arkovina);eava
(eava, Ukrinjica, Rastua, Gornja Radnja, Donja Radnja, Osivica); Miljanovci (Miljanovci,
Cerovica,Vitkovci,Bobare,Drini,Piljuii,Blaevci,Lonari,Omanjska);Jelah(Jelah,Kaloevi,
Vrela,Mrkoti,OrajePlanje,Demili,Vukovo);abljak(abljak,Lepenica,Kraevo,Matuzii,
Ljetini, Siva, Novo Selo, Medakovo); Trepe (Trepe, ije, Mravii, Kosova, Ripna, Jablanica,
Ravna, Koprivci); Teanj (Teanj grad, Radua, Karadaglije); Stanari (Stanari, Donja Ostrunja,
Gornja Ostrunja, Rakovci, Ljeb, Osredak, Dragalovci), Osinja (Osinja, Pojezna, Detlak, Drijen,
Cerani, Brestovo, Mitrovii, Crna, Tisovac, Jelanska, Cvrtkovci); Doboj (Doboj grad, Usora,
Potkamen, Plonik); Vojvoda Putnik (Putnikovo Brdo, Prisadi, Alibegovci, Ularice, Makljenovac
Katoliki, Makljenovac Turski, Miljkovac, Oraje, aire; Bukovica Rudanka (Velika Bukovica,
MalaBukovica,ifije,Stanovi,LjeskoveVode).
3
Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. januara 1921. godine, Dravna tamparija,
Sarajevo1932.,154160

117

Zetsku, Primorsku i Vrbasku. Vrbaska banovina, sa centrom u Banja Luci,

zahvatala je prostor ranije Vrbaske i Bihake oblasti, manje zapadne dijelove
Tuzlanske i sjeverne dijelove Travnike oblasti, te uski pojas na lijevoj strani
UneiokoDvoranaUni.Upoetnomperiodubilajepodijeljena na22,aneto
kasnije na 24 sreza i 8 sreskih ispostava.4 Podruje sreza Teanj, sa sreskom
ispostavomuDoboj,pripalojeVrbaskojbanovini.
Prvobitno uspostavljena administrativna granica izmeu Vrbaske i
Drinske banovine koja je skoro po sredini presijecala srezove Graanicu i
GradaacitakorazdvajalanaseljakojasudotadapripadalaTuzlanskojoblasti,
nijesemogladugoodrati.Dabitanaseljaidaljebilauteritorijalnomokviru
jedne administrativne cjeline, uslijedile su korekcije koje su se poklapale sa
nacionalnom politikom i ciljevima estojanuarskog reima da u svakoj
banovini srpski elemenat bude veinski. To e imati odreene teritorijalne
implikacije i u susjednim srezovima, Maglaju, Tenju, pa i Derventi, koje e se
okonatiuspostavomiteritorijalnimzaokruivanjemdobojskogsreza.5Krajem
1929. godine srezovi Maglaj i Gradaac (koji su ranije pripadali Tuzlanskoj
oblastiitakosvojimveimdijelovimabiliprikljueniDrinskojBanovini),gube
statussrezaikaosreskeispostaveulazeusastavsrezaGraanica,kojiseveim
dijelomsvojeteritorijenaaousastavuVrbaskebanovine. 6OptineGraanica,
Doborovci,Karanovac,LukavicaOsjeaniiStaniRijekakojesuprijeuspostave
banovina pripadale srezu Graanica u Tuzlanskoj oblasti, ostaju u sastavu
Graanikogsreza,alisadauVrbaskojbanovini.UkidanjemsrezovaGradaaci
Maglaj,GraaniciseprikljuujuoptineVranjaka,Gradaaka,Donjoskugrika,
ZelinjskaiKladarska(ranijisrezGradaac)ioptineMaglajgradiMaglajselo
(ranijisrezMaglaj),dokoptineBosanskoPetrovoSeloiOrahovicakojesuprije
uspostave banovina pripadale srezu Graanica ostaju u sastavu Tuzlanskog
sreza u Drinskoj banovini.7 Godinu dana kasnije te dvije optine vraaju se
Graanici, a u daljem postupku Graanici se prikljuuju i optine pionica i
4

SlubenilistVrbaskebanovine,br.1,godina1929.,2.
Prvobitna granica izmeu Vrbaske i Drinske banovine povuena je kroz istoni dio teritorije
graanikog sreza, izmeu opina Orahovica i Bosansko Petrovo Selo Brani s jedne i opina
Doborovci,GraanicaiKaranovacsdrugestrane.Uvezistim,preciziranojedagranicaVrbaske
banovine "od sjeveroistone granice sreza Dvor (j.z. od Kostajnice) rijekom Unom do njenog
utoka u Savu, zatim rekom Savom do granice izmeu Srezova: Derventa i Gradaac, ide ovom
granicom i prema selu Mrka Ada skree u jugoistonom pravcu kroz srez Gradaac izmeu
opina:Crkvica,Slatinska,TramonikaiSrnikasjednestraneiopinaKladarska,Gradaakai
Zelinjska s druge strane. Dosadanji srez Graanica granica sijee izmeu opina: Orahovica,
BosanskoPetrovoSeloBranisjedneiopina:Doborovci,GraanicaiKaranovacsdrugestrane,
a srez Maglaj izmeu opina Vasiljevci i Mustajbaii s jedne i opina Osojnica i Maglaj selo s
druge strane, izbijajui na rijeku Bosnu kod s. Dolac. Odatle ide jugozapadnom granicom sreza
Maglaj do tromee srezova: Teanj, Maglaj i epe " (Slubeni list Vrbaske banovine, br. 1,
godina1929.,str.2.)
6
Ovapromjenaizvrenajenaosnovulana3i16ZakonaonazivuipodeliKraljevinenaupravna
podrujailana1ZakonaoizmenamaidopunamauZakonuooptinamaod12.2.1929.godine,
na osnovu kojeg je ministar unutranjih dela, polovinom novembra 1929. godine, propisao
Uredbuopromenamapodrujasrezovaioptinausledodreenihbanovinskihgranica.
7
Narodnojedinstvo,br.139,16.11.1929.str.1
5

118

Srnice, koje su, nakon ukidanja sreza Gradaac, u prvobitnoj varijanti bile
pripojene srezu Tuzla, takoe u Drinskoj banovini.8 Tako je u tom podruju
definitivno utvrena administrativna granica izmeu Vrbaske i Drinske
banovine, koja je najveim dijelom uspostavljena du administrativne granice
srezovaTuzlaiGraanica.9

Dok su u prvoj fazi administrativnoteritorijalne promjene na granici

izmeu Vrbaske i Drinske banovine u irem prostoru Graanice, Gradaca,
Tenja i Maglaja uzrokovane usklaivanjem administrativne granice izmeu
dvijesusjednebanovine(VrbaskeiDrinske),udrugojfazione subilerezultat
politikih prestrojavanja ili bolje rei politike trgovine izmeu stranako
politikih i nacionalnih blokova, koji e se formirati u zemlji poslije 1931.
godine i uglavnom funkcionisati na nacionalnom principu. Prema popisu
stanovnitvaiz1931.godine,od23srezauVrbaskojbanovini,pravoslavniSrbi
imalisuapsolutnuilirelativnuveinuu18srezova,muslimanisubiliuveiniu
srezovima Cazin (74,7%), Graanica (57,9%) i Doboj koji e biti formiran
neto kasnije (55%),, a katolici u Derventi (50,67%) i Gradacu (relativna
veina, 36,6%). Apsolutna muslimanska veina bila je i u nekim dijelovima
(pretenogradskim)srezovaTeanj,Derventa,MaglajiGradaac.10
Tenja estojanuarskog reima bila je da na irem prostoru Tenja,
Doboja i Graanice, sa veinskim muslimanskim stanovnitvom, ojaa srpski
element,kojijeveinomdavaopodrkutimmjerama(smjenaopinskihvijea,
razneadministrativnemjere,javnemanifestacijesavelianjemMunarhijeitd.).
SdrugestranebilojeprimjetnoantireimskoraspoloenjeMuslimanaiHrvata
u spomenutim gradovima. Prikriveni ili otvoreni animoziteti s jedne i druge
strane, manifestovali kroz naglaeno ispoljavanje vjerskih i nacionalnih
(plemenskih) suprotnosti, ali i antireimskih ili proreimskih osjeanja, a u
pojedinanim sluajevima i poduzimanjem i konkretnih akcija. U tome je,
izgleda, prednjaio Teanj u kojem se budno pratila aktivnost prohrvatskog
vjeitog opozicionara Ademage Meia, ali i nekoliko istaknutijih
spahinovaca (JMO), koji su opstruirali nastojanje reima da i na ovom
podruju formira svoju politiku stranku, Jugoslovensku radikalnoseljaku
demokratiju(JRSD).
U svojim slubenim izvjetajima, polovinom 1932., sreski naelnik
Tenjaukazujenadubokuvjerskuinacionalnupodvojenostioptuujedravno
inovnitvodanijeodanoreimu.Najednojstranibilisumuslimaniikatolici(s
timtokatolicivodekoloiakosuumanjini),gotovoneprijateljskiraspoloeni
8

AlmanahKraljevineJugoslavijeza1931.,Beograd1932.,(Promeneusastavupojedinihbanovina
premaZakonuod28.8.1931.iUredbiod14.9.1931.,saizmenamaod24.10.1931.)ARSBLKBU
VBOptaupravaBanovine,AlmanahKraljevineJugoslavije,1932.,sign.III57
9
Almanah Kraljevine Jugoslavije, jubilarni svezak, 1929. 1931., Prvo izdanje. Beograd 1931.,
399
10
Perko Vojinovi, Vrbaska banovina u politikom sistemu Kraljevine Jugoslavije, Banja Luka
1997.,36,37

119

prema reimu (koji treba nititi). Drugi tabor inili su mahom Srbi
pravoslavci, u najveem broju, pravoslavni seljaci, koji, kako se izvjetavalo,
nisuispoljavalisvojeneraspoloenjepremareimu,vesubilimirni,iskrenii
patriotski raspoloeni prema dravi i dananjici. Masovno su ulazili u novu
Jugoslovensku radikalnoseljaku demokratiju (JRSD), koja e, kao prva
reimskapolitikagrupacijaposlijeuvoenjadiktature,ubrzopromijenitiimei
nastaviti djelovanje kao Jugoslovenska nacionalna stranka (JNS). Istaknuti
agitatori ove politike kampanje na irem prostoru Doboja bili su narodni
poslanikSimoKrstiinjegovzamjenikStevanNinkovi,kojisuuperiodumart
juni 1932. godine odrali osnivake konferencije i izabrali mjesne odbore
JRSD u Tesliu, Stanarma, Osinji, eavi i Doboju. Odziv graana je na tim
skupovima,kakoseizvjetavalo,biodobar.11
Meutim, tako nije bilo u samom Tenju i oko Tenja. Sve politike
akcije reima (pa i formiranje JRSD) nailazile su na opstrukciju i bojkot iz
takozvanog muslimanskohrvatskog tabora u kojem su prednjaili optinski
inovnici. Sreski naelnik je, stoga, zahtijevao hitne promjene u optinskom
inovnikomaparatuzapoetaksamouoptiniteanjskojioptiniosinjskoj.
Iza toga da se brzo, ali ipak neprimetno celokupni inovniki aparat u ovom
mestupromeniitonaroitouovdanjemsreskomsuduiporeskojupravi()
To je potrebno kako sa isto politikog, tako i sa nacionalnog gledita i
jedinstva. U obrazloenju ovih mjera, uz ostalo, navodi se i sljedee: Ovu
promenu kao neminovnu zahteva i ta okolnost da je Teanj i srez teanjski
mestonekadanjihbegovainjihovepolitike.12
Sreski odbor JRSD u Tenju napokon je konstituisan tek poetkom
1933.godine.13StoganijeudotojeTeanjkaosresko,pretenomuslimansko
mjesto, sa svega nekoliko katolikih i 6 pravoslavnih porodica, u visokoj
politicitretiralomanjeviekaovjeitoopozicioni,tipino antireimskigradu
kojem je sve konce iza scene i dalje vukao Ademaga Mei. U politikom
izvjetaju iz Doboja, od 3. 1. 1933. godine, on se svrstava meu 12 isto
antidravnihlicaikvalifikujekaozloglasnikrvoloksrpskognaroda,nesamou
Bosni...Uistom kontekstuoznaenjeistarispahinovacBeirbegonlagi,
kojisedeklariraokaoHrvatislamskevjeroispovijesti.

11

ARS KBUVBBL II11, Izvjetaji o politikoj situaciji sreskog naelstva u Graanici i Tenju
(Dopis sreskog naelnika Teanj, Kraljevskoj banskoj upravi, lino Banu od 8. 8. 1931. godine,
dokumentbr.149
12
Isto
13
Dokraja1932.godine,naprostoruVrbaskebanovineformiranoje178opinskihorganizacija
sapreko72.000organizovanihlanova.Svojupolitikuinfrastrukturunastojalajeuspostavitiu
svim krajevima zemlje. Poetkom 1933. pojaana je politika aktivnost irom zemlje pred
odravanje pripremnog kongresa stranke, koji je i odran 20. 7. 1933. godine u Beogradu. Na
prijedlog predsjednika stranke Nikole Uzunovia, JRSD je preimenovana u Jugoslovensku
nacionalnustranku.(Vrbaskenovine,br.163,26.7.1933.3)Propagiranjenovogimenastranke
zapoeto je u toku priprema za opinske izbore, koji su ve bili zakazani za 6. 8. 1933. godine.
Ministarstvo unutranjih poslova odobrilo je rad Jugoslovenske nacionalne stranke (JNS) 17. 8.
1933.godine.

120

Navodi se i slubena posjeta nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije

Ivana aria katolikoj upi Doboj, nakon koje e ubrzo uslijediti smjena
dugogodinjeg upnika Petra Ajvazovia, koji je uivao popularnost u narodu
sve tri vjere i dolazak na njegovo mjesto Dragutina Kambera, koji e kao ve
dokazani hrvatski nacionalist biti u gotovo stalnom sukobu sa reimom i
srpskim nacionalitima u Doboju. Prilikom posjete katolikoj upi u Doboju,
nadbiskup ari nije mogao, odbiti poziv svog prijatelja Ademage Meia i
mimoii Teanj (mada je to bilo izvan prvobitnog programa). Pravei mu
drutvotokomposjeteTenju,MeiionlagialilisuseNadbiskupunazlu
sudbinu zbog podinjenosti Srbima u Beogradu. Pred velikim brojem
okupljenih graana, nadbiskup ari obratio se Meiu rijeima; Dragi i
plemeniti Ademaga, doao sam kao Bonjak iz Travnika i tvoj lini i idejni
prijatelj da te pred cijelim ovim svijetom poljubim i time pokaem nae
duhovnojedinstvo,datipomognemutvojimplemenitimstremljenjima.14
ReimjestalnomotrionaAdemaguMeiakaonasvogpotencijalnog
protivnika, bez obzira to je on ve bio u godinama i to nije javno istupao.
Njegovoprohrvatskodjelovanjeizdubokesjenenajeeseukrugovimavlasti
precjenjivalo. Kako je godinama tretiran kao remetilaki faktor u Tenju i iz
Tenja, tako je i sam Teanj obiljeen kao grad opozicionara i protivnika
aktuelne vlasti. Stalne politike opstrukcije, pa i otvorene protivreimske
provokacije u Tenju, koje su se poetkom 1933. godine manifestovale i kroz
podrkutakozvanimSpahinimpunktacijama(zbogkojihjeSpahoodleaou
zatvoru 20 dana), ubrzat e donoenje odluke o ukidanju starog teanjskog i
uspostavi novih srezova Doboj i Tesli na njegovim teritorijama. To je u
muslimanskim politikim krugovima doekano kao svojevrsna politika
odmazdareima,aujavnostikaokanjavanjeneposlunihTenjaka.

sreza

2. Ukidanje Teanjskog i formiranje Dobojskog i Teslikog

Kao to je reeno, administrativnoteritorijalne promjene u podruju

izmeuGraanice,Maglaja,Tenja,DobojaiGradacaukidanjesrezaTeanji
podjelae njegove teritorije izmeu dva novoosnovana sreza, sa sjeditem u
Doboju i Tesliu (koji su ve bili i ekonomski vidno ojaali), te ponovno
vraanje dijelova teritorija i statusa sreza Maglaju i Gradacu imale su, bez
sumnje,ipolitikupozadinuipolitikeposljedice.TojeozvanienoZakonomo
obrazovanju novih srezova: Gradaakog, Maglajskog, Bosanskograhovskog,
DobojskogiTeslikoguVrbaskojbanovini,kojijeNarodnaskuptinaKraljevine
Jugoslavijeusvojila24.2.1933.godine..15

14

Josip Senjak (priredio), 110 godina upe Doboj 1896 2006., Kronologija dogaaja i dopisa 1919.
1945., Doboj 2009., 189; Husnija Kamberovi, Mehmed Spaho politika biografija, Sarajevo 2009.,
113
15
Zakon o obrazovanju novih srezova: gradaakog, maglajskog, bosansko-grahovskog, dobojskog i
teslikog u Vrbaskoj banovini, od 24. marta 1933, Slubene novine KJ, br. 85-XXVI, od 15.04.1933,

121

l.
Obrazuje se novi Srez gradaaki sa seditem sreza u Gradacu u koji
ulazepodrujadosadanjihsreskihispostavauGradacuiOdakuitooptine:
Vranjaka, Gradaaka, Donjo Skugrika, Kladarska, Modrika, Odaka, Donjo
Dubika,Novogradska,VlakoMahalskaiDugopoljska.
l.2
ObrazujesenoviSrezMaglajskisaseditemsrezauMaglaju,ukojiulaze
podruja dosadanje sreske ispostave u Maglaju i to optine: Maglaj grad,
Maglaj selo, kao i sela Osojnica, Paklenica Gornja, Paklenica Donja, Potoani,
Strijeevica, Trbuk i evarlije iz optine Osojnike sreza Graanikog i sela:
Kosova, Trepe, Ripna, Jablanica, Ravno, Kardaglije i Koprivci iz optine
teanjske,SrezaTeanjskog;
l.4
ObrazujesenoviSrezdobojskisaseditemsrezauDobojuukojiulaze
optine: Doboj, Vojvoda Putnik, Bukovica i Teanj, bez sela: Trepe, Kosova,
Ripna,Jablanica,Ravno,KoprivciiKardaglijekaoisela:Vukovo,Siva,Matuzii,
Kraevo,abljak,Ljetini,Miljanovci,OmanjskaiJelahsrezaTeanj
l.5
Obrazuje se novi Srez tesliki sa seditem sreza u Tesliu u koji ulaze
optine: Tesli, Blatnica, njegotina, eava, Stanari, Osinja i sela: Drini,
Bobare, Vitkovii, Demli Planje, Oraje Planje, Mrkoti, Kaloevi, Vrela,
Piljuii,BlaevciiLonariizoptineJelah,srezaTeanjskog;
l.6.
DosadanjiSrezteanjskiukidase.
l.7
SreskeispostaveuGradacu,MaglajuibosanskomGrahovuukidajuse,
auspostavljaseSreskaispostavauTenju.

lanom 6 tog zakona ukida se, dakle, srez Teanj, a njegove teritorije
prikljuuju novoosnovanim srezovima Doboj, Tesli i samo manjim dijelom
srezuMaglaj.BrojsrezovauVrbaskojbanovinitakosepoveaosa22na24.16
Ponovo uspostavljenom srezu Gradaac, po ovom zakonu, iz sastava
Graanikog sreza izdvaja se i vraa Sreska ispostava Gradaac, sa optinama
Vranjak (sela: Koprivna, Vranjak, Tarevac, Rijeani, Simii Babenica),
Gradaac (sa naseljima: Gradaac grad, Novalii, Kreane, Gornja Mionica,
Skugri Donji, Ledenice Katolike), Kladari, Modria (sa naseljima Modria
grad, Mrka Ada, Dobrinja, Skugri Gornji, Tolisa, Miloevac, Garevac), Odak,

str. 511-512.; Senat Kraljevine Jugoslavije usvojio Zakon na svom redovnom zasjedanju 10. 3. 1933.
godine (Aj 72 26 100)
16
Na osnovu Zakona o imenima mesta i ulica i obeleavanju kua brojevima (Slubene novine
Vrbaske banovine br. 44/30) status grada imali su: Banja Luka, Biha, Derventa, Mrkonji Grad,
Bosanski Novi, Bosanska Krupa, Graanica, Prnjavor, Bosanski Brod i Drvar. Status Varoi imala su
sljedea mjesta: Bosanska Dubica, Bosanski Petrovac, Gradaac, Prijedor, Kotor Varo, Klju, Maglaj i
Sanski Mosta, a status varoice: Glamo, Doboj, Jajce, Tesli i Teanj, sela su bila Bosanska Gradika,
Bosansko Grahovo, Dvor na Uni, Cazin i Bosanska Kostajnica. (AJ 66 1363 1583)

122

koji je do tada pripadao srezu Derventa (sa naseljima: Odak, Donja Dubica,
NoviGrad,VlakaMahala,DugoPolje).UokviruGraanikogsreza,zajednosa
optinama iz njegovog ranijeg ueg sastava (Bosansko Petrovo Selo,
Doborovci, Graanica, Karanovac, Lukavica, Osjeani i Stani Rijeka, ostaju i
daljeoptinekojesupripadalesrezuGradaac,prijenjegovogukidanja,krajem
1929.: pionica (sa naseljima: pionica Turska, pionica Srpska, pionica
Katolika, ehaje, Srebrenik Donji, Srebenik Gornji, Babunovii i Rapatnica),
Zelinja (Zelinja Srpska, Zelinja Gornja, Zelinja Donja, Jelove Selo, Meea
Gornja,MeeaDonja)iSrnice(sanaseljima:Avramovina,SrniceSrpske,Gute,
Hrgovi Donji, Hrgovi Gornji, Biberovo Polje, Srnice Turske, Lukavac Donji,
Kerep,Vukovci).
Istim zakonom, Maglaju je vraeno podruje dotadanje sreske
ispostave sa optinama Maglaj Grad i Maglaj Selo (sa naseljima: Maglaj Selo,
Moevac, Misuri, Krsno Polje, Strajite, Ulinjak, Jablanica, Brusnica, Rakovac
Donji,RakovacGornji)ioptinaOsojnica(sanaseljima:Osojnica,GornjaiDonja
Paklenica, Strijeevica, Trbuk i evarlije), koje su bile u sastava Graanikog
sreza.
OdteritorijaukinutogsrezaTeanj,Maglajusupripojenidijelovioptine
Teanj(sanaseljima:Kosova,Trepe,Ripna,Jablanica,KaradaglijeiKoprivci).
Najvie odjeka, svakako, imalo je ukidanje sreza Teanj i podjela
njegoveteritorije,novoosnovanimsrezovimaDobojiTesli,te jednimmanjim
dijelom srezu Maglaj, kojem je, kao i Gradacu, ponovo vraen status sreza.
Dobojskom srezu pripale su teritorije nekadanje sreske ispostave Doboj sa
optinama Doboj (naselja: Doboj Grad, Usora, Potkamen, Plonik), Vojvoda
Putnik (naselja: Putnikovo Brdo, Alibegovci, Ularice, Karue, Prisade, Siva,
Makljenovac Katoliki, Makljenovac Turski, Miljkovac, Oraje, aire), Bukovica
(Rudanka) sa naseljima (Velika Bukovica, Mala Bukovica, Plonik, ifije,
StanoviiLjeskoveVode)iseloRadua(iznekadanjeoptineTeanj).
Novoosnovani srez sa sjeditem u Tesliu, obuhvatao je sljedee
optine: Tesli (sa naseljima: Tesli, Pribini, Buleti, Rankovi, Ruevi,
Stenjak, Vruica, arkovina, Ukrinica), Blatnica (sa naseljima: Blatnica, Jezera,
Vri, Ugodovi, Bjelbuje, Mladikovina, Oau), njegotina (sa naseljima:
njegotinaGornja,njegotinaAulagina,njegotinaSrednja,njegotinaOmer
begova),eava(sanaseljima:Ukrinjica,eava,Rastua,GornjaRadnja,Donja
Radnja, Osivica), Stanari (sa naseljima: Stanari, Donja Ostrunja, Gornja
Ostrunja, Rakovci, Lieb, Osredak, Dragalovci), Osinja (sa naseljima: Osinja,
Pojezna, Detlak, Drijen, Cerani, Brestovo, Mitrovii, Crna, Tisovac, Jelanska,
Cvrtkovci), dijelovi optine Miljanovci (naselja: Vitkovci, Bobare, Drini,
Piljuii, Blaevci i Lonari) i dijelovi optine Jelah (sa naseljima: Kaloevi,
Vrela,Mrkoti,OrajePalnje,Demili,Vukovo).17

Za sresko mjesto, Doboj je zvanino proglaen "na prvi dan

pravoslavnog Uskrsa 1. 5. 1933. godine, to je objavljeno pucanjem iz topa sa
17

ARS BL KBUVB BL 9, III, 7 224 a , Izvjetaj Sreskog poglavarstva od 20. 6. 1933. godine

123

gradske tvrave". Srpski lokalni politiari to su veliali kao rezultat

dugogodinje borbe stanovnika iz vie srpskih sela u okolini Doboja, koji su,
kako se govorilo, jo za vrijeme turske uprave, kada je Doboj bio sjedite
ispostave(mudirluka),trailidasepripojeDobojuzatotoimnijeodgovarala
administrativna pripadnost drugim centrima. To se posebno odnosilo na
najbliaselasdesnestranerijekeBosne,zakoja susreskicentriuGraanicii
Maglaju bili dosta udaljeni. U narodu je ostalo miljenje da su se tome najvie
suprotstavljali teanjski begovi, pa je takvo stanje ostalo nepromijenjeno, ne
samotokomaustrougarskeuprave,veiunovojdravi.
U vezi sa formiranjem sreza Doboj i administrativnoteritorijalnim
promjenama izvrenim 1933. godine, te njihovoj politikoj pozadini, tadanji
dobojskiprotojerejLjubomirDuiusvomspisu"MonografijaDoboja",kojuje
pisao 1943. godine u progonstvu u Beogradu, dao je sljedee objanjenje:
"Godinama i godinama ljudi iz okoline dobojske dolazili su u Doboj da se
ukrcajuuvozradiodlaskasvomesrezuuGraanicuiMaglaj.Uloguteanjskih
begovapreuzelisusadanarodni poslaniciGraanice,MaglajaiTenja.Kadaje
ministardr.MehmedSpaho,1931.godinepreaouopoziciju,njegoviTeanjci
kanjenisuoduzimanjemsreza.18
Nakon uspostave sreskog naelstva, u Doboju se formiraju i ostale
sreskeustanove,kaotojeandarmerija,gruntovnica,sreskisuditd.Posebnom
uredbom od 21. 9. 1934. ustanovljen je i Sreski erijatski sud. Njegovim
aktiviranjem, 1. 10. 1934. godine prestaje mjesna nadlenost Sreskog
erijatskog suda u Graanici za sresko podruje Doboj.19 Osim uspostave i
jaanja kljunih sreskih ustanova i organa, vidljivi su napori reima da Doboj
to vie ojaa kao politiki centar ire regije u kojem e glavnu rije voditi
proreimske, odnosno prosrpske stranke. To se posebno manifestovalo, kao i
obino,tokomopinskihiparlamentarnihizbora.
Prvi put nakon zavoenja estojanuarske diktature opinski izbori
raspisanisuza6.8.1933.godine.Izbornakampanjapoelaje vekrajemjula
1933. godine.20 irom Bosne i Hercegovine, pa i u mnogim opinama Doboja,
Tenja, Teslia i Maglaja na ovim izborima trijumfovala je Jugoslovenska
nacionalnastranka(JNS).Nakrilimatogizbornoguspjeha,nastavljenojenjeno
daljeorganizacionouvrivanje.UtimpolitikimprocesimaDobojjesvevieu
fokusu reimskih politikih centrala u Beogradu i Banja Luci. To potvruju i
esti dolasci i posjete visokih politikih i vjerskih velikodostojnika I u drugim
mjestimaosjealasuse pojaanapolitikagibanja.Neprihvatase,naprimjer,
da sjedite rukovodstva JNS za srez Gradaac bude u Gradacu kao sreskom
sreditu, ve u Modrii, gdje je stranka imala vie pristalica. U septembru
mjesecu1934.godinepripremalesusevelikeregionalnekonferencijeStranke
18

Ljubomir Dui, protojerej, Monografija Doboj (broura, koju je autor, kao prognanik odtampao u
Beogradu 30. 3. 1943. ). Beograd, 1943. 10 i 11
19
Uredba o ustanovljenju Sreskog erijatskog suda u Doboju, od 21. septembra 1934, Slubene novine
KJ, br. 229-LVII, od 04.10.1934, str. 889.
20
Vrbaske novine, br. 165, 28. 7. 1933. 4

124

iromBiH.NaglaavajuipolitikiznaajDobojazairuregiju,centralaStranke
odluila je da regionalnu konferenciju za srezove Doboj, Derventa, Gradaac,
Graanica,MaglajiTesliodribauDoboju,7.10.1934.godine.
Nakon atentata na Kralja Aleksandra u Marselju, 9. 10. 1934. godine,
dolazi do pada vlade Nikole Uzunovia, uspostave vlade Bogoljuba Jeftia,
ministrainostranihposlova,teoivljavanjanekihvidovagraanskogpolitikog
ivota koji je "dotle kanalisan u slubene reimske stranke", a potom i
raspisivanjaparlamentarnihizbora,kojimjeVladaeljelaojaatisvojepozicije
Meutim,tiizboriodrani5.maja1935.godine(petomajski),oznaili
su novu etapu u politikom ivotu zemlje. Opozicione stranke: Seljako
demokratskakoalicija(SDK),JMO,Demokratskastranka(Davidovievokrilo)i
dio Zemljoradnike stranke formirale su blok Udruene opozicije, iji je
nosilaclistebioVladimirMaek.OsimMaekove,nastupilajereimskaJNSsa
Bogoljubom Jeftiem, predsjednikom vlade, lista "staroradikala" sa Boom
Maksimoviemilista"Zbor"DimitrijaLjotia.
Na zemaljskoj listi Udruene opozicije, sa Dobojskog sreza bila su tri
poslanika kandidata: Beirbeg onlagi (sin Zijabega iz Tenja, JMO krilo u
SDK), Lazar ukuljevi iz Doboja i Stjepan Maksimovi iz Bosanskog Petrovog
Sela.NazemaljskojlistiJNS,ijijenosilacbioBogoljubJefti,bilasutakoetri
kandidata:JovanS.Bruji(JNS),MehmedLaliiSuljoKruko.
PoslubenimstatistikamazemaljskalistaJNSBogoljubaJeftiaosvojila
je60,6%,alistaUdrueneopozicije37,4%birakogtijela.Uuslovimaukojima
suprovedenipetomajskiizbori,biojetovelikiuspjehopozicije,porazzavladu
Bogoljuba Jeftia i kraj estojanuarskog reima. to se tie Dobojskog sreza,
rezultat je bio potpuno izjednaen, dok je na podruju optine Teanj
opozicionalistagotovotrijumfovala.21

Nezadovoljan izbornim rezultatima na petomajskim izborima, knez

Pavlejeudogovorusanekolikoministara(Stojadinovi,ivkovi)izazvaokrizu
ipadvladeBogoljubaJeftia.Ciljjebiodaseotvoriprocespreustrojapolitikih
odnosaistabilizacijeopihprilikauzemlji(obnovastranakopolitikogivota
zemlje, rjeavanje takozvanog hrvatskog pitanja). Povjerenje je dao Milanu
Stojadinoviu,kojijeusvojuvladuukljuioinekolikostarihpolitiarakakobi
pokazaodaozbiljnoelismirivanjepolitikekrizeuzemlji.Poredradikala,utu
njegovuvladu,ulisuiefovidvijubivihopozicionihstranaka:MehmedSpaho
iz JMO i Anton Koroec iz Slovenske ljudske stranke (SLS). Vlada Milana
Stojadinovia startovala je 25. 6. 1935. Tako je, umjesto estojanuarske JNS,
"zavladala" koalicija dijela radikala, slovenakih klerikalaca i bosanskih
21

Od ukupno 6.278 upisanih biraa na Dobojskom srezu, na izbore je izalo i glasalo 5.133 ili
81%. Za vladinu listu Bogoljuba Jeftia glasalo je 2.561 punoljetan graanin ili 49,89%. Za
Zemaljsku listu Vlatka Maeka, glasalo je 2.559 ili 49,85%, dok su ostale dvije liste (Dimitrija
Ljotia i Boidara . Maksimovia) dobile zajedno svega 13 glasova. Na dva biraka mjesta u
Tenju,odukupnoupisana944biraa,naizborejeizaloiglasalo835ili88%.Zavladinulistu
BogoljubaJeftiaglasaloje297biraaili35,56%.ZaZemaljskulistuVlatkaMaeka,glasaloje538
ili64,43%.

125

muslimana,kojaeseubrzoorganizovatikaoposebnapolitikagrupacijapod
nazivomJugoslovenskaradikalnazajednica(JRZilijereza). 22Tojebilasloena
politika grupacija, koja e izazvati preokret i izmijeniti politiku klimu u
itavoj zemlji. Ulazak Mehmeda Spahe u Vladu i JMO u JRZ izazvalo je pravi
politiki zemljotres u Bosni i Hercegovini, a naroito meu njegovim
pristalicama.
Stranaka mrea JRZ u Vrbaskoj banovini uspostavljena je u drugoj
polovini1935.iprvojpolovini1936.godine.PolitikiprogramilanstvouJRZ
prihvatili su svi narodni poslanici iz Vrbaske banovine (izuzev jednog) kao i
svih 36 banskih vijenika. Tokom marta i aprila 1936. godine irom Vrbaske
banovine odravale su se sreske konferencije, konstituisali se sreski i mjesni
odboriStranke.23ParalelnosuspostavompolitikeinfrastruktureJRZ,uokviru
njenog muslimanskog krila uslijedila je snana politika akcija na terenu s
ciljem da se suzbije rastue nezadovoljstvo lanstva zbog ulaska JMO u JRZ i
zaustavi osipanje redova Spahinih sljedbenika i simpatizera u nekim veim
gradovimaBosneiHercegovine.
Optinski izbori raspisani za 11. 10. 1936. bili su prva prilika da nova
politika grupacija pokae svoju snagu i iskua povjerenje biraa. U okviru
politike kampanje za te izbore, poetkom avgusta 1936. godine, ministar bez
portfelja u vladi Milana Stojadinovia, efkija Behmen, posjetio je nekoliko
gradova na podruju sjeveroistone Bosne: Bijeljinu, Brko, zatim Graanicu,
Doboj (gdje ga je doekao poslaniki kandidat. Beirbeg onlagi), odakle je
produiozaTesliiTeanj.24
Zaoptinskeizbore1936.godinenapodrujuitaveVrbaskebanovine
vladalo je veliko interesovanje. Odrano je mnogo predizbornih sastanaka i
konferencija, a potvren je i veliki broj kandidatskih lista, u svakoj optini
prosjenopotri.Izlazaknaglasanjejebiodobariakojenadanizboravladalo
velikonevrijeme.JRZzabiljeilajepobjeduu102ili46,6%optinanapodruju
Vrbaske banovine. Rezultati izbora za srez Doboj: Doboj: Udruena opozicija

22

MinistarstvounutranjihposlovadalojeslubenoodobrenjezaradJRZ19.8.1935.godine.
Sreski odbor JRZ u Doboju izabran je u sljedeem sastavu: predsjednik Beir onlagi,
potpredsjednikRadovanArsenovi,blagajnikLatifMujagi,sekretarNikolaBjelobaba,odbornici:
Petko Hadi, Asim Smailbegovi, Osman ef. Begovi, Muharem Agi i Alihoda eman; Sreski
odbor u Tesliu izabran je u sljedeem sastavu: predsjednik Milan Gnjatovi, potpredsjednik
Avdo Ferizbegovi, blagajnik Nikola Predovi, sekretar rasim Dizdarevi; odbornici: Stevo
Duani, Jovica Mladi, Jovan Ostoji, Luka Mitrovi, erif Hrusti, Radovan Prodanovi, Jovan
Petkovi,PetarJokanovi,BokoLazi,MihajloTomi,JovanPeji,JovanPetkovi,ZulfoHaui,
Fazlija Sivi, aban Alekovi, Jovo Marjanovi, Aleksa uri, Savo Blagojevi, Ilija Krii, david
Zelenkovi,Boko Behelav, Stanje Kuji, Duan Jeremi, Mika Peri, Emin Fajti, Juso Zikanovi,
Sejdo Kamnei, Marko Milojevi, Boko Stojanovi, Mumin Boti, Murat Aliehaji, Jovo Lazi,
Hamdoonlagi,HasanMumiiHuskaGango.Pravda,god.X,br.7,od3.4.1936,str.5
24
U lanku se saoptava da je, na prijedlog Ministra unutranjih poslova, Ministarski savjet na
svojojsjednici,odranoj24.9.1936.godinedonioUredbuonovojadministrativnojpodjelinekih
srezova,kojomjevraanjesrezaTenjuizvaninopotvreno.(Pravda,god.X,br.26,od14.8.
1936,str.4)
23

126

168,graanska270,JRZ679;Bukovica:JRZ610,326;Teanj:JRZ897,JRZ244,
327;VojvodaPutnik:UdruenaopozicijaJNS510. 25
Tosubilislubenirezultatiizborakojimalogovoreostvarnomstanjuu
narodu po dubini. Izgleda da su se u Doboju politike, ali i meunacionalne
netrpeljivosti poslije petomajskih izbora jo vie zaotrile. Meunacionalne
napetosti i tenzije pojaane su inae, nakon to je Doboj dobio status sreskog
sredita. Ojaane su i omasovljene srpske ekstremitike orgnizacije u prvom
redu etnici, koji su poeli otvoreno uznemiravati nesrpsko stanovnitvo,
katoliko naroito, koje je sumnjieno da podrava svaku antisrpsku akciju
(ubistvo kralja u Mareselju npr.). Tako se upnik Dragutin Kamber, poetkom
1936. godine, ponovo naao na udaru dobojskih etnika, koji su mu
demonstrativnoispredupnogstana,jedneveeri,dokjenarodizlazioizcrkve,
otpjevalisvojuhimnuSpremtese,spremtese,etnici,silnaeborbadabude...
Takveislineprovokacijeprolazilesubezintervencijevlasti,tojepodiglona
nogekatolikiivaljtogkraja.Mnogisusepoeliokupljatikakobizatitilisvog
upnika,kojemsuetniciotvorenoprijetilidaegaubiti.Postojalajeopasnost
od izbijanja meunacionalnih sukoba sa vrlo tekim posljedicama. Stoga je
Kamber bio prinuen da se ponovo, ovoga puta neposredno obrati novom
ministru unutranjih dela (koji nije bio jevtievac JNS), traei od njega
konkretnu pomo u cilju saniranja stanja. Kopija pisma upuena je i
OrdinarijatuVrhbosanskenadbiskupije,19.5.1936.godine.26

3. Ponovna uspostava sreza Teanj i nova administrativna

podjela
Promjenom politike situacije, nakon ulaska Mehmeda Spahe u JRZ,
1936.godineitrijumfomJRZnaoptinskimizborima,pokrenutjenoviproces
teritorijalnog pregrupisavanja i namirivanja teritorijalnih rauna u ovom
prostoru. Proces je zapoeo ponovnim uspostavljanjem sreza Teanj, 25. 9.
1936., i trajat e sve do sredine 1939. godine. Ve u zavrnici kampanje za
opinske izbore proulo se da je Vlada odluila Tenju ponovo vratiti status
sreza, pa je zato JRZ i trijumfovala na tom podruju. Na naslovnoj strani
Sarajevska Pravda u broju 32 od 25. 9. 1936. godine, donijela je lanak pod
velikim naslovom Teanj je opet dobio srez.27 Odlukom o vraanju sreza,
veim dijelom Tenju su vraene nekadanje teritorije, ali su neki njegovi
dijelovi trajno ostali u sastavu novoosnovanih srezova Doboj i Tesli. U isto
vrijeme, dolo je do teritorijalnog namirivanja Dobojskog, na raun
GraanikogiDerventskog,aTeanjskognaraunMaglajskogsreza,uglavnom
sciljemdasepopravietnikaslikatihsrezovauskladusapolitikimciljevima

25

Pravda,god.X,br.35,od16.10.1936,str.6
Josip Senjak, nav. djelo, 221-222
27
Pravda,god.X,br.32,od25.9.1936,str.1i
26

127

reimskihstranaka.ToseposebnoodnosinaDobojskisrez,ukojemjetrebalo
smanjitidominacijumuslimanskepopulacije.
Ponovna uspostava i teritorijalna preorganizacija sreza Teanj
slubeno je zapoeta Uredbom Ministra unutranjih poslova od 25. 9. 1936.
godine.28
l.2.ObrazujesenoviSrezTeanjskisaseditemsrezauTenjuukoji
ulaze: iz Sreza Dobojskog podruje dosadanje sreske ispostave (Optina
teanjska) i sela Kraevo, Lepenica, Matuzii, Mravii i ije Optina Vojvoda
Putnik; iz Sreza Teslikog: optina Stanarska i sela Demli, Oraje Planje,
Mrkoti, Kaloevi i vrela Opine Teslike; iz Sreza maglajskog sela Ravna,
KoprivciiKaradaglije,optineMaglajselo;
l.5.IspostavaSrezadobojskoguTenjuukidase;
l.6. Novouspostavljena sreska naelstva u Sremskim Karlovcima i
Trenjuzapoeerad1.1.1937.g.,kojegdanaprestajeifunkcionsanjesreske
ispostaveuTenju.
Ovom uredbom, dakle, Tenju se iz sastava Dobojskog sreza, vraa
gradska optina Teanj i nekoliko sela nekadanje optine Vojvoda Putnik
(Kraevo,Lepenica,Matuzii,Mraviiiije),teselaMiljanovci,OmanjskaiSiva
(nekadanjaoptinaMiljanovci).OdsrezaTesliprikljuujumuseselaPiljuii,
Lonari, Bobare, Drinii i Blaevci (optina Stanari), te sela Demli, Oraje
Planje,Mrkoti,KaloeviiiVrela(izsastavaoptineTesli),aodsrezaMaglaj
selaRavna,KoprivciiKaradaglije,kojasubilausastavuoptineMaglajSelo,te
sela Trepe, Kosova, Ripna i Jablanica iz sastava optine Osojnica (srez
Maglaj).29 Teritorij Teanjskog sreza definitivno se zaokruuje vraanjem sela
Cvrtkovci, Mitrovii, Brestovo i Jelenska iz optine Osinja s podruja sreza
TesliiprikljuenjemselaTisovac(optinaOsinja)teritorijisrezaDoboj.30
Da se Dobojski srez ovom reorganizacijom i ponovnom uspostavom
Teanjskog sreza ne bi teritorijalno i strateki oslabio, poslije 1936. godine,
Doboju se prikljuuju dijelovi srezova Derventa i Graanica. U pozadini tih
reorganizacija bilo je nastojanje reima da popravi nacionalnu strukturu
stanovnitva u tim srezovima, u korist pravoslavnog elementa. Tako se s
podruja Derventskog sreza Doboju prikljuuju dvije optine: Kotorsko (sa
selima Kotorsko, Foa i Johovac) i Prnjavor (sa selima Mali i Veliki Prnjavor,
28

Uredba ministra unutranjih poslova KJ o obrazovanju novog Sreza sremskokarlovakog u

Dunavskoj banovini, o obrazovanju novog Sreza teanjskog u Vrbaskoj banovini, o prenosu
sedita Sreza dravogradskog u Dravskoj banovini i o promeni podruja nekih srezova u
Vardaskoj, Vrbaskoj, Dravskoj, Dunavskoj, Zetskoj i Savskoj banovini, od 25. septembra 1936,
SlubenenovineKJ,br.223LIII,od26.09.1936,str.833834.
29
Statistikajavneuprave,Upravnapodelasaizmenamaod1933.do6.4.1941.iod20.10.1944.
do 21. 3. 1945., Dravni statistiki ured Demokratske Federativne Jugoslavije, serija 1/151,
sveska1,Beograd,1945.,2.;UredbaMinistarstvaunutranjihposlovaKraljevineJugoslavije,III
br.33727,od25.9.1936.iUredbaIIIbr.34611od5.10.1936.:UredbaIVbr2899od8.7.1937.
30
Statistikajavneuprave,Upravnapodelasaizmenamaod1933.do6.4.1941.iod20.10.1944.
do 21. 3. 1945., Dravni statistiki ured Demokratske Federativne Jugoslavije, serija 1/151,
sveska1,Beograd,1945.,2.;UredbaMinistarstvaunutranjihposlovaKraljevineJugoslavije,III
br.21454,od6.7.1939.

128

Ovsine, Zarjeja i Kladari). Po vjerskoj strukturi,Mali Prnjavor, Foa i Johovac

su katolika, Veliki Prnjavor pravoslavno, a Kotorsko muslimansko selo. Iz
sastava graanikog sreza u toj "operaciji" Dobojskom srezu pripale su
teritorije opine Stani Rijeka sa selima Suho Polje (Srpsko i Tursko), Lipac i
Pridjel, koja su do 1933. godine pripadala maglajskom, a od te godine
graanikom srezu, zatim sela Stani Rijeka, Buleti, Kostajnica i Grapska
(Srpska i Turska), sa izmijeanim pravoslavnim i muslimanskom
stanovnitvom, osim Lipca, dominantno pravoslavnog sela i teritorije opine
Osjeani,saselimaGornjiiDonjiOsjeani,Kouhe,ivije,PoturiceiSjeninas
pretenopravoslavnimstanovnitvom.31
Iz istih politikih razloga, takoe, teritorija graanikog sreza, 1936.
godine, "skraena" je i sa sjeverne strane. Optine Zelinja, Srnice i pionica,
izdvojenesuipripojene,odnosnovraenesrezuGradaac.32

Poetkom 1937. godine novi sreski naelnik Tenja Hasib Hadi

preuzeo je poslove od dotadanjeg efa Sreske ispostave, g. orevia i ve
poeodaureduje.33VelikojepitanjekolikojeMehmedSpahouloiopolitike
energije i koliko je bilo zakulisne politike trgovine, dok se nije ponovo
formiraosrezTeanj.Modanebiniuspiodatonijebiloinageneralnojliniji
reima:slabljenjamuslimanskogijaanjasrpskogelementausamomDoboju.
U svakom sluaju, Tenjaci su ponovno vraanje sreza pripisivali u zaslugu
svomministruMehmeduSpahi.Zatoje,poetkom1937.godine, naprijedlog
gradonaelnika Reufbega onlagia, Gradsko vijee Tenja proglasilo
MehmedaSpahupoasnimgraaninomTenja.34DeputacijagraanaizTenja
kojujepredvodiog.onlagi,5.1.1937.godinezaputilaseuBeogradipredala
mudiplomupoasnoggraaninaTenja.35
Sudei po kasnijim posjetima vrhovnih vjerskih poglavara katolike i
pravoslavnecrkve,borbazaDobojupozadinisvihovihzbivanja(paivraanja
sreza Tenju, kao pobjede muslimanske politike) ostala je i dalje u strategiji
velikih politika Beograda i Zagreba. Vjerske manifestacije bile su u funkciji
nacionalne homogenizacije za predstojee dogaaje i obraune. Pravoslavci
Doboja u tom periodu, kao i katolici ispoljavali su takoe veliku aktivnost u
okviru svoje crkvene optine i nacionalnih drutava pod njenim okriljem.. Za
kratko vrijeme podigli su nekoliko znaajnih institucija: sokolski dom, novu
crkvu, spomenkosturnicu palih u Prvom svjetskom ratu. Posveenje nove
pravoslavne crkve i spomenkosturnice obavio je srpski Patrijarh Gavrilo, 18.
septembra1938.godine,uprisustvuKraljevaizaslanika,vieepiskopa,mnogih
visokihdravnihdunosnikaivelikemasenaroda.36
31

Ljubomir Dui, protojerej, Monografija Doboj (broura, koju je autor, kao prognanik
odtampaouBeogradu30.3.1943.).Beograd1943.10i11
32
Vrbaskenovine,br.1423,24.4.1938.,3
33
Jugoslavenskilist,XX/3,,5.1.1937.,4;Pravda,god.XI,br.2,od8.1.1937,str.5
34
HusnijaKamberovi,MehmedSpahopolitikabiografija,Sarajevo2009.,156.
35
TeanjskadiplomaSpahi,Jugoslavenskilist,XX/4,od6.1.1937.,2
36
JosipSenjak,nav.djelo,241

129


Vrhbosanski nadbiskup Ivan ari po drugi ili trei puta je posjetio
Doboj 20. 8. 1939. godine. Obiao je sve katolike institucije i drutva, koje je
podigao ili uspostavio upnik Dragutin Kamber (upni dom, nekoliko crkvica,
vievjerskihorgnaizacija)dabiihpotakaonaveuaktivnost,obaviojeslubu
boju, druio se sa katolicima. Pozdravljen je i doekivan ne samo kao vjerski
poglavar ve i kao jedan od velikih hrvatskih prvoboraca u velikoj borbi koju
vodiitavnarodhrvatski.37

Rezime
AdministrativnoteritorijalnepromjenenaprostoruGraanice,Dobojai
Tenja, nastale formiranjem dobojskog i ukidanjem teanjskog sreza, 1933.
godine,teponovnimvraanjemstatusasrezaTenju,25.9.1936.,kaojedanod
ustupaka Mehmedu Spahi, nakon njegovog ulaska u JRZ i Vladu Milana
Stojadinovia, uzrokovane su vrlo konkretnim politikim potrebama, u ovom
sluajusciljemdaseteritorijalnoipolitikiojaanovoformiranisrezDoboj,a
samim tim i pozicija pravoslavnog ivlja na teritoriji izmeu Tenja, Maglaja i
Graanice,nakojojjeveinskostanovnitvobilomuslimansko.
Ikazna(ukidanjesreza)inagrada(ponovnovraanjesreza)odmjerena
je na osnovu spoznaja o politikom uticaju i moi protivnika reima u Tenju.
Kadsuuvrhovimavlastiprocijenilidasuopozicionesnageisuvieojaale,da
su preuzele gradsku, pa ak i dijelove sreske uprave, donose zakon kojim
ukidajusrezTeanjinanjegovimteritorijamaproglaavajunovesrezoveDoboj
i Tesli. Kad je ta politika oslabila, a Mehmed Spaho napustio opoziciju i sa
svojom JMO uao u vladu i JRZ, zadobivi podrku i u Tenju, ovom gradu
vraaju se skoro 2/3 teritorije i status sreza kao nagrada. Time je posredno
ojaaosrpskielemenatnapreostalimdijelovimanovoformiranogsrezaDoboj
iusamomDoboju,tosepoklapalosadugoronimciljevimaipolitikomreima.

37

JosipSenjak,nav.djelo,251

130

Dr.Izetaboti,vanr.prof.,FilozofskifakultetUniverzitetauTuzli

AGRARNEPRILIKENAIREMPODRUJUDOBOJA
NEPOSREDNONAKONDRUGOGSVJETSKOGRATA
(19451952.)

Abstrakt:

Uradusudateosnovnekatakteristikeprilikanaselunairemdobojskom
podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Poseban osvrt dat je na
problematiku kolonizacije i provoenja agrarne reforme, razvoj seljakog
zadrugarstvaizadrugarstvauopekaozamiljenihprivrednihformidjelovanjau
agraru, sa zadatkom da se selo uini odrivim i bude vaan faktor ukupne
privredne obnove zemlje neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Cjelokupna
problematika prilika na selu na irem dobojskom podruju posmatrana je u
kontekstu ukupnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, te ukupnih refleksija i odraza
navedenih procesa na ukupne prilike na irem podruju Doboja u prvim
godinamanakonDrugogsvjetskograta.

Kljunerijei:

agrarne prilike, srez Doboj, agrarna reforma i kolonizacija, selo,

zadrugarstvo,seljakeradnezadruge,zemljoradnikezadruge.

Uvodnenaznake

Pitanje sela je u prolosti igralo znaajnu ulogu i na irem dobojskom

podruju i bilo je sastavnim dijelom ukupne problematike na cijelom prostoru
Bosne i Hercegovine. U vrijeme osmanske uprave prilike na selu imale su svoje
specifikume vezane za timarski sistem, kao temeljni sistem ukupne osmanske
uprave,tenetokasnijeuspostavuivijskihodnosa,kojieupotpunostikanalisati
ukupnazbivanjanabosanskohercegovakomprostoru,patakoinairempodruju
Doboja.
Agrarna problematika na podruju Bosne i Hercegovine bila je aktualna
cijelovrijemeaustrougarskeupraveipredstavljalajejednoodgoruihpitanjane
samo ekonomske, ve i nacionalne, politike i socijalne provenijencije. Zbog
sloenosti i teine ovog pitanja austrougarske vlasti su svjesno odugovlaile i

131

odlagale njegovo rjeenje, stoga u ovom periodu nije dolo do nekih znaajnijih
pomakanaplanuvidljivogzaokretauoblastiagrarnovlasnikihodnosa.Znaajan
pomak uinjen je donoenjem Gruntovnikog zakona 1884. godine, kojim su
uspostavljeni vlasniki odnosi, osim beglukih zemalja, koje su bile predmetom
slobodnog ekonomskog raspolaganja, gdje je odnos izmeu zemljoposjednika i
obraivaazemljebioureenkaoprivatnopravniodnos.Austrougarskevlastisu
pokuale stabilizirati odnose u oblasti agrara, pa tako i ukupne odnose,
donoenjem tzv. Zakona o fakultativnom otkupu kmetova 1911. godine, to nije
dalo znaajnije rezultate, prevashodno zbog politikog uticaja iz susjedne Srbije.
TakodasedoizbijanjaPrvogsvjetskogrataotkupilonetomanjeod11odstood
ukupnogbrojakmetova.
Uspostavom nove drave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, rjeavanje
agrarnog pitanja dobija na intenzitetu i postaje jedno od prioritetnih pitanja
tadanjedravnopolitikevrhuke.Kakoeserjeavatiovovanopitanje,veoma
brzo pokazao je regent Aleksandar Karaorevi, donoenjem tzv. Predhodnih
odredaba,1 ime je na jedan posve radikalan nain zapoela provedba agrarne
reforme. Zahvaljujui takvim agrarnim mjerama znaajan broj zakupaca zemlje,
kmetova, bezemljaa, seoske i gradske sirotinje dolo je nezakonito i prisilno do
zemlje i prije donoenja propisa koji su utvrivali ovu problematiku. Provedene
agrarnemjereuBosniiHercegoviniuvremenuod1918.do1941.godinebilesu
opsene,aliinepravedneibolne.Istimjezemljoposjednicimaoduzeto775.233ha
obradivogzemljita,kojesuinilitz.kmetskaselita,te400.072habeglukezemlje
koja je u gruntovnici bila evidentirana kako niim ograniena.2 U Bosni i
Hercegovini su agrarne mjere provedene najradikalnije od svih junoslovenskih
prostora, kao jedan dugorono osmiljen projekat, vlastodrakih prosrpskih
krugovauBeogradusciljempromjenestrukturevlasnitvanadzemljom,tojebio
vaannacionalniipolitikidiovelikodravnogprojektavelikosrpskepolitikeelite
oliene u dinastiji Karaorevia, kao prestolonasljednikoj dinastiji u Kraljevini
Srba,HrvataiSlovenaca.
U vremenu Drugog svjetskog rata nije dolo do znaajnijih promjena u
segmentu agrarno vlasnikih odnosa i prilika u Bosni i Hercegovini. Odreene
promjene bile su jednostavno dio opih promjena u druvenoekonomskoj
strukturizemlje.ZnaajnijepromjenenatomplanusunajavljenepotkrajDrugog
svjetskograta,donoenjemDeklaracije9.maja1945.godineodstranePrivremene
vlade Demokratske Federativne Jugoslavije, u kojoj se istie da e u najkrae
moguevrijemepristupitirjeavanjuseljakeproblematike.Tojepodrazumijevalo
snanije zaokrete i provoene ope drutvenih mjera i procesa, poput: agrarne
reforme,kolonizacije,kolektivizacijesela,razvojazadrugarstvauciljupreporodai
intenzivnijeg razvoja sela. Sve te mjere su najizravnije imale odraza na ukupna
drutvenopolitikaiprivrednazbivanjauBosniiHercegovini,patakoinairem
dobojskompodruju.
1

PrethodneodredbeobjavljenesuuslubenimnovinamaKraljevstvaSrba,HrvataiSlovenaca,27.
februara1919.godine.
2
BogdanLeki,AgrarnareformaikolonizacijauJugoslaviji19191941,Beograd2002,149.

132

Prilike na selu neposredno nakon Drugog svjetskog rata na

iremdobojskompodruju

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je imala

izuzetnozaostaluagrarnudrutvenustrukturu.Takvastrukturabilajezastupljena
i na irem podruju Doboja.3 Seosko stanovnitvo, desetkovano je u toku rata i
ivjelo je veoma teko. Na selu je preovladavao sitni zemljini posjed, koji uz
naturalnu poljoprivrednu proizvodnju, nije mogao da zadovolji osnovne ivotne
potrebeseoskogstanovnitva.Usljedtakvihprilika,veumaju1945.godinena
selu je zavladala glad. Glad se osjetila i na dobojskom podruju. Uzroci sloenih
prilikanaselusubrojni,ameunjimajesvakakobilaagrarnaprenaseljenost,koja
jebilarezultatprisilnoprovedenihagrarnihmjerauperiodu1918.1941.godina.
Prenaseljenost zemljinog posjeda nije davala mogunost razvitka znaajnije
poljoprivredne proizvodnje. Stoga je nova komunistika vlast pripremala
provoenje opsenih mjera na selu. Te mjere su podrazumijevale drutveno
politike i ekonomskosocialoke sloene procese, poput: agrarne reforme,
kolonizacijesela,kolektivizacijesela,teforsiranjezemljoradnikogzadrugarstva.
Sam nagovjetaj provoenja navedenih mjera stvarao je nezadovoljstvo kod
znaajnogbrojaseljakihkategorija,aposebnokodonihseoskihkategorijakojesu
bile svjesne da e provoenjem ovih procesa doi do ugroavanja njihovog
ekonomskosociolokog statusa, ponajvie gupljenjem postojeih zemljinih
posjeda, promjenom vlasnikih odnodsa. Pruanje otpora se manifestovalo kroz
razne forme djelovanja, koje su podrazumijevale iskazivanje netanog vlasnikog
stanja, pa i raspirivanje vjerskih i nacionalnih netrpeljivosti. Poseban otpor
provoenju mjera pruale su vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, a posebno
katolikacrkva.
Noiporedtoga,strukturenovevlastinasvimnivoimavrilesuintenzivne
pripreme za provoenje navedenih mjera, vrei popisivanje u ratu naputenih
posjeda,velikihposjedaiveleposjeda.NapodrujuBosneiHercegovineznaajan
broj posjeda Njemaca koji su proglaeni dravnim neprijateljem bio je
konfiskovanodstranenovevlasti,aznaajanbrojposjedaostaojenaputennakon
preseljenjaPoljaka,ehaiSlovakausvojematinezemlje.Jedanbrojnaputenih
posjedanalazioseinapodrujuokrugaDoboj.4
Uporedo sa ovim aktivnostima nova vlast je intenzivno radila na
oivljavanjupoljoprivredneproizvodnjenasvimzemljinimposjedima,aposebno
naonimnaputenim.Kakobisenaputeniposjedistavilipodkontrolu,Zemaljska

ire podruje Doboja podrazumijeva srez Doboj na ijem podruju je po popisu iz 1948. godine
ivjeloukupno33.504stanovnika,teDobojgradsaukupno6.929stanovnika,tojesveukupno
iznosilo40.433stanovnika
4
Arhiv Republike Srpske (dalje: A RS),Fond: Okruna agrarnakomisija (dalje:OAK BL), br.18326,
RjeenjeoobrazovanjuKomisijeopreuzimanuimanjaPoljakanapodrujuokrugaBanjalukaod
18.decembra1945.godine.

133

upravanarodnihdobarajedonijelaRjeenje5,kojimjetrailadaokruneuprave
narodnih dobara predaju sva zaplijenjena neprijateljska imanja poslovnim
rukovodstvimapriokrunimisreskimnarodnimodborima.Natajnain,Savezne
institucije su htjele staviti pod kontrolu naputene posjede kao bi iste u poetku
stavile u funkciju poljoprivredne obrade, a kasnije i u funkciju provoenja
zacrtanihprocesanapodrujuagrara.
Koliko je agrarno pitanje bilo aktuelno i vano najbolje pokazuju brojne
polemike i razliiti stavovi o sutini agrarnih zahvata dati od rukovodeih
partijskihipolitikihfunkcionera,priemujeposebnoprednjaioMoaPijade,a
to je propraeno kroz tadanju tampu.6 Kako bi se oblast agrara uredila,
neophodno je bilo donijeti adekvatno zakonodavstvo. No, tome su prethodile
aktivnostinazakonodavnopravnomureenjuproblematikevezanezanaputene
neprijateljske posjede i problematiku vezanu za dravna poljoprivredna dobra.
StogajedoneseniZakonodravnimpoljoprivrednimdobrima,7kojijeimaozacilj
da se velika poljoprivredna dobra stave pod upravu Saveznog ministarstva
poljoprivrede. Bilo je predvieno da se velika poljoprivredna dobra osnivaju u
blizini velikih industrijskih centara i velikih gradova, koja bi mogla da proizvode
velikekoliinehranezaishranugradskogstanovnitva.8
Navedenimmjeramanovakomunistikavlastjeeljelauticatinaprilikena
selu, koje je bilo optereeno brojnim problemima, koji su bili rezultat ogromnog
stradanja i rtava koje je bosanskohercegovako selo pretrpjelo u Drugom
svjetskom ratu. Stoga je nova vlast bila svjesna da na selu mora poduzeti hitne i
konkretnemjere,kojesuubrzoiuslijedile.

Kolonizacijaiagrarnareforma

Od svih propisa koji su bili predvieni za provoenje mjera u oblasti

agrara, meu dravnim i politikim vrhom najvie je dilema bilo kod donoenja
propisa za provoenje agrarne reforme i kolonizacije. Naime, u postojeim
okolnostima,ukojimajedravabilaoptereenabrojnimunutranjimproblemima,
te spoljnim pritiscima za provoenje ovih procesa bilo je neophodno stvoriti
povoljnopolitikoraspoloenjekodseljakepopulacije.Stogasutadanjepolitike
i drutvene strukture krenule u irok front politikog agitovanja ostvarujui
neposredan kontakt sa irokim seljakim masama, ubjeujui ih u ispravnost
planiranihprocesauoblastiagraraisela.
Prije donoenja propisa za provoenje agrarne reforme i kolonizacije,
predhodile su aktivnosti nove vlasti na anuliranju svih propisa iz oblasti agrara
donesenih od strane okupatorske vlasti. Po toj osnovi donesena je Odluka o
5

ArhivBosneiHercegovine(dalje:ABiH),FARIK,k372,d4499.Rjeenjejedonesenopodbrojem
13351/45,od7.Septembra1945.godine.
6
Osnovnanaelaraspodjelezemljinogfonda,objavljenoulistuBorba,20.juna1945.godine.
7
Sl.listDFJ,br56/45,od5.avgusta1945.godine
8
M.Maticka,AgrarnareformaikolonizacijauHrvatskoj19451948.,42.

134

uklanjanju i nevanosti svih pravnih propisa donesenih od strane okupatora i

njegovih pomagaa za vrijeme okupacije.9 Pored toga donesen je i set zakona,
poput: Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u
toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih
pomagaa,10Zakonaozatitinarodnihdobarainjihovomupravljanju,11Zakonao
konfiskacijiimovineiizvrenjukonfiskacije12iZakonaodravnimpoljoprivrednim
dobrima13, kao i niz drugih propisa. Navedeni propisi doneseni su na saveznom
nivou i inili su znaajnu zakonodavnopravnu osnovu za ulazak u proceduru
donoenja Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Kod donoenja ovog zakona
bilo je puno polemike i politikih neslaganja, pa je ovo pitanje bilo predmetom
rasprava najvanijih politikih i dravnih struktura. Zakon je donesen prvo na
dravnom nivou, a donijela ga je Privremena narodna skuptina DFJ 23. avgusta
1945. godine.14 Ovim zakonom su bila utvrena neka osnovna naela za
provoenje agrarne reforme i kolonizacije, te dati jasni parametri o pravima i
obavezama uesnika u kolonizaciji. Meutim, donoenjem ovog zakona nije bila
zaokruena pravna regulativa kojom se tretiralo pitanje sela i agrarna
problematika. Stoga je bilo predvieno da svaka federalna jedinica donese svoj
zakonoagrarnojreformiikolonizaciji.Zakonoagrarnojreformiikolonizaciji15u
BosniiHercegovinidonesenje5.januara1946.godineitokaoposlednjizakonu
nizu republikih zakona. Posebnost bosanskohercegovakog ZARIKa, prije svega
odnosilasenaproblematikuunutranekolonizacije,kojasaveznimzakonomnije
posebnotretirana.Ovopitanjejedirektnovezanozakonanulikvidacijubeglukih
odnosa u Bosni i Hercegovini, a pod izgovorom ukidanja svih tzv. feudalnih
odnosaiformiranjezemljinogfondaneophodnogzaprovedbuagrarnereformei
kolonizacije. U bosanskohercegovakom ZARIKu posebno je tretirana i
problematika unutranje kolonizacije u Bosni i Hercegovini, gdje je utvreno da
bezemljaiiseljacisanedovoljnozemlje,tedoseljeniciunutranjikolonistidobijaju
4080 dunuma obradive zemlje po porodici. U odnosu na Savezni zakon u
bosanskohercegovakomZARIKudatajemogunostrazvitkaagrarnoproizvodne
djelatnostinazadrunojosnovi.16Kakobiseodreenapitanjauoblastiprovoenja
agrarne reforme i kolonizacije blie uredila i time olakala i ubrzala provedba
agrarne reforme i kolonizacije pored temeljnog zakona na podruju Bosne i
Hercegovinedonesenjesetpodzakonskihakata.
Stanje na selu po pitanju provedbe agrarne reforme i kolonizacije
zahtijevalojebrzuiefikasnuprimjenuZARIKaidrugihpropisaizoblastiagrara,a
kakobisestvorilineophodniuslovizaproljetnusjetvu1946.godine,kaojedanod
9

Sl.listDFJ,br.4/45,od13februara1945.godine
Sl.listDFJ,br.36/45,od24.maja1945.godine.
11
Sl.listDFJ,br36/45,od24.maja1945.godine
12
Sl.listDFJ,br.40/45,od9juna1945.godine
13
Sl.listDFJ,br.56/45,od3avgusta1945.godine
14
Sl.listDFJ,br.64745,od28.avgusta1945.godine
15
Sl.listNRBiH,br.2/46.
16
lan33,34i35ZakonaoagrarnojreformiikolonizacijiBosneiHercegovine.
10

135

prioritetnihzadataka,nesamouoblastipoljoprivredevedrutvaucjelini.Kako
bi se provela agrarna reforma i kolonizacija obrazovani su organi i ustanove na
saveznom,republikiminiimnivoima.NasaveznomnivouporedMinistarstvaza
kolonizacijuformiranjeAgrarnisavjetukojisuulitadanjivisokipartijskiivojni
dunosnici.Ufebruaru1946.godineformiranajeiKomisijazaagrarnureformui
kolonizaciju pri Vladi FNRJ,17 koja je uglavnom preuzela ovlasti Ministarstva
kolonizacijeiAgrarnogsavjeta.GlavniorganuBosniiHercegovinizasprovoenje
agrarnereformeikolonizacijebilojeMinistarstvopoljoprivredeistoarstva,apri
istomjebiloformiranoOdjeljenjezaagrarnureformuikolonizaciju.18Odjeljenjeje
imalo zadatak da prati, kontrolie i usmjerava provoenje agrarne reforme i
kolonizacije, reagujui prema niim i viim instancama u smislu otklanjanja
postojeih nedostataka.Na niim nivoima vlasti glavni organi i tijela odreeni za
provoenjeagrarnereformeikolonizacijebilisu:okruneagrarnekomisije,sreske
agrarne komisije, mjesni narodni odbori i mjesne agrarne komisije. Poetne
aktivnostinaplanuprovoenjaagrarnereformeikolonizacijepolazilesuodMNO,
koje su imale zadatak da naprave evidencije zemljinih posjeda koje su bile
neophodne za formiranje agrarnog zemljinog fonda, te evidencije agrarnih
interesanata. Mjesne agrarne komisijedodjeljivale su zemljite iz agrarnog fonda
mjesnimagrarniminteresantima,doksusreskeagrarnekomisijeimalezadatakda
sprovedu proces eksproprijacije zemljita koje je dolazilo pod udar agrarne
reforme. Okrune agrarne komisije bile su zaduene za eksproprijaciju zemljita
banaka,preduzea,vjesrskihinstitucija,tedarjeavajualbekojeseodnosenarad
Sreskih agrarnih komisija. Na prostoru Bosne i Hercegovine bilo jeformirano
nekoliko stotina mjesnih agrarnih komisija, nekoliko desetina sreskih agrarnih
komisija, te sedam okrunih agrarnih komisija, od kojih je jedna imala sjedite u
Doboju.
Radiboljeefikasnostiuprovoenjuprocesaagrarnereformeikolonizacije
bile su ukljuene pravosudne institucije, posebno Javno tuilatvo Bosne i
Hercegovine, te organi izvrne vlasti. Kod provoenja procesa agrarne reforme i
kolonizacije bila je utvrena i odgovornost agrarnih komisija i njihovih lanova,
kojisunakonizborabilidunipolagatizakletvu,gdjesuseobavezalinapotivanje
zakonskih propisa i na moralnost u provoenju istih. U provoenju samog
postupkastrogosevodiloraunaosamojproceduri,usmisludaseistiprovodiu
skladusaodredbamaagrarnogzakonodavstva,akakobisesprijeilenepravilnosti
izloupotrebelanovakomisija.19
Proceskolonizacijejebilovanodravnopitanje,pasuaktivnostinatom
planupoeleodmahnakonokonanjaDrugogsvjetskograta.Ovajprocessustrogo
pratiliikontrolisaliorganidravneipolitikevlasti,pajepriCKKPJbilaformirana
Agrarna komisija koja je prva utvrdila kvotu za naseljavanje kolonista. Ukupna
17

Sl.listFNRJ,br.12/46.
OdjeljenjejeosnovanoOdlukomMinistarstvapoljoprivredeistoarstvaBosneiHercegovinebr.
7791/45,od4.septembra1945.godine.
19
VeraKrinikBuki,PolitikaKPJpremaagrarnomiseljakompitanjunapodrujuBosanskekrajine
19451948.,198.
18

136

kvotazanaseljavanjekolonistauVojvodiniiznosilaje35.000porodicaodegaje
na Bosnu i Herecegovinu otpadalo ukupno 9.000 kolonistikih porodica. Neto
kasnijeAgrarnisavjetjetuodlukupreinaiona45.000kolonistikihporodica,pri
emu je Bosni i Hercegovini pripala kvota od 12.000 porodica.20 Pored toga, u
Vojvodini su bila tano utvrena podruja koja e naseliti kolonisti iz Bosne i
Hecegovine,atojebioBanatutrougluZrenjenin,JaaTomiiKikinda.Samproces
kolonizacije odvijao se uz veliku politiku i medijsku propagandu, gdje su pored
lanova KP bili ukljueni i aktivisti AF, NF, USOJa, Crvenog krsta, sindikata,
mjesnih, sreskih i okrunih narodnih odbora. Mjesta koje su trebali naseliti
kolonisti obilazili su politiki rukovodioci s ciljem podizanja morala i motivacije
kodseljakepopulacijezainteresiranezakolonizaciju.21UBosniiHercegovinijeu
poetkubioizraenintereszakolonizaciju,tonajboljepotvrujeinjenicadajedo
kraja 1945. godine bilo prijavljeno 10.749 kolonistikih porodica.22 Prve grupe
kolonistaizBosneiHercegovineuVojvodinustiglesupoetkomseptembra1945.
godine23ibilisutokolonistiizokolineKupresa.Prvipreseljenikolonistinisubili
zadovoljni,jersuuVojvodinudolibeziega,onakokakoimjesugerirano,takoda
nisuimalininajneophodnijepotreptinezaorganizovanjeivotaunovojsredini.
Stoga je nakon poetnog preseljenja kolonista, interes i raspoloenje za proces
kolonizacije u oktobru 1945. godine bio razliit od mjesta do mjesta. Tako se u
okrugu Doboj za kolonizaciju prijavilo svega 4. porodice, znaajniji interes nije
iskazanniudrugimokruzima.24Naproblemekojisubilievidentniupoetnojfazi
preseljenjakolonistikihporodicaizBosneiHercegovineuVojvodinuukazivalisui
savezni organi zadueni za provedbu kolonizacije. Uglavnom se navodilo da se
nisuizvrilesveneophodnepripremezakolonizaciju,tesuuVojvodinuupuivane
nespremneporodice.Stogaseuoktobu1945.godineradiloorganiziranijenatom
planu, posebno je uoljiva daleko bolja saradnja Odjeljenja za agrarnu reformu i
kolonizacijuBosneiHercegovineiSaveznogministarstvazakolonizaciju.Takosu
do druge polovine oktobra 1945. godine, od strane ovog odjeljenja Saveznom
ministarstvu kolonizacije iz Bosne i Hercegovine bilo dostavljeno ukupno 1.568
molbi,odegajenjih30bilosapodrujaokrugaDoboj.25
Netointenzivnijakolonizacijajezapaenakrajem1945ipoetkom1946.
godine. Samo u decembru 1945. godine iz Bosne i Hercegovine u Vojvodinu je
preseljenooko3.800borakihporodicasaoko24.000lanova,najvienjihbiloje
izsrezovaokrugaBanjalukaiBiha,dokjeznatnomanjibrojbioizdrugihokruga.26
20

ArhivJugoslavije,FondKomisijazaagrarnureformuikolonizaciju,(97218).
ABiH,ARIK,k169,d737/45.IzvjetajoposjetiVladeegrtaministrapoljoprivredeistoarstvau
VladiNRBiHnaseljauBanatskomDespotovcuod13.oktobra1945.godine.
22
NikolaGaea,AgrarnareformaikolonizacijauJugoslaviji19451948.,299.
23
ABiH,ARIK,k369,d737/45.IzvjetajdelegataopreseljenjuuVojvodinuod25.septembra1945.
24
A BiH, ARIK, k369, d744/45. Molbe kolonista za preseljenje u Vojvodini, od 15. oktobra 1945.
godine.
25
ABiH,ARIK,k374,d682/45.IzvjetajoraduodjeljenjazaagrarnureformuikolonizacijuBosnei
Hercegovinezatromesjejeoktobardecembar1945.
26
A BiH, ARIK, k374, d681. Izvjetaj o radu Odjeljanja za agrarnu reformu i kolonizaciju Bosne i
Hercegovinezamjesecdecembar1945.godine.
21

137

Evidentno je bilo da je najvei broj kolonista u Vojvodinu do kraja 1945. godine

doselio iz Bosne i Heregovine, od ukupno 15.544 porodice, njih 6.443, ili oko 40
odstobilesuporodiceizBosneiHercegovine.27Evidentnojedasuunacionalnom
pogledunajveibrojkolonistabiliSrbi,oko98odsto,ameukolonistimanijebilo
Bonjaka. Stoga je ovo pitanje bilo predmetom rasprave i diskusija brojnih
partijskihidrugihsastanaka.Saveznoministarstvokolonizacijejestogainsistiralo
od Komisije za naseljavanje boraca da se odredi jedno posebno mjesto za
naseljenje Bonjaka u Vojvodinu. Komisija je 23. januara 1946. godine donijela
odlukudaseBakoNovoSeloodredikaomuslimanskokolonistikonaselje.Na
osnovudostupnihpodatakaveujanuaruseprijavilo266bonjakihporodicaza
preseljenje u Vojvodinu, od ega je njih 46 bilo sa podruja okruga Doboj.28
Meutim, prema kasnijim izvjetajima znaajan broj bonjakih porodica je
odustao od preseljenja, pa je na kraju u Bakom Novom Selu bilo preseljeno
ukupno138odpredvienih320bonjakihporodica.29
Proces kolonizacije iz Bosne i Hercegovine u Vojvodinu znaajno je
intenziviranuprvimmjesecima1946.godine,pajepremaraspoloivimpodacima
do1.marta1946.godinepreseljenoukupno8.100porodicasaoko53.600lanova,
od kojih je 462 porodice sa 2.727 lanova bilo privremeno naseljeno. U mjesecu
martusepripremaovelikikonvojkolonistaizBosneiHercegovineuVojvodiniod
ukupno1.785porodicasa10.693lana,odegajenaokrugDobojotpadalo127
porodicasaukupno703lana.30Uaprilumjesecu1946.godinevrenesupripreme
za preseljenje poslednjeg ili petog transporta kolonista iz Bosne i Hercegovine u
Vojvodinu od ukupno 1747 porodica, od ega su na okrug Doboj otpadale 153
porodice.31Uovomperiodubilajeevidentnapojavapovratkakolonistakojisubili
nezadovoljninovomsredinom.
Preseljenje iz Bosne i Hercegovine u Vojvodinu, vreno je planski u pet
etapa,ito:useptembru,oktobru,novembruidecembru1945,teuapriluimaju
1946. godine. Time je NR Bosna i Hecegovina do sredine avgusta 1946. godine
preselila 12.208 kolonistikih porodica sa 76.239 lanova, te premaila plan
preseljenja kolonista prema utvrenoj kvoti.32 Meutim, proces kolonizacije
nastavljenjeinakontogaitrajaojesvedokraja1948.godine,sanetoizraenijim
intenzitetomu1947.godinikadajezaBosnuiHercegovinubilaodobrenadodatna
kvotaod2.500kolonistikihporodica.33Takojepremaraspoloivimpodacimado
27

AJugoslavije,Komisijazaagrarnureformuikolonizaciju,(97960).
A BiH, ARIK,k375, d3975,Izvjetaj o raduOdjeljenja za agrarnu reformu i kolonizacijuBosnei
Hercegovinezamjesecjanuar1946.Godine.
29
NikolaGaea,Radoviizagrarnehistorijeidemografije,SvetozarVukosavljevi,Omuslimanimai
naseljavanjuVojvodineposlijeDrugogsvjetskograta,448.
30
A Jugoslavije f910, (97969) Dopis Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju pri FNRJ
MinistarstvusaobraajaFNRJoprevozukolonista,od20.aprila1946.godine.
31
ABiH,ARIK,k390,d12576.DostavljanjeizvjetajaOdjeljenja za agrarnu reformu ikolonizaciju
Komisiji za agrarnu reformu i kolonizaciju pri Predsjednitvu Vlade FNRJ o molbama 1.747
kolonistanaodobrenje,od7.maja1946.godine.
32
AJugoslavije,fKomisijazaagrarnureformuikolonizaciju(97960).
33
AJugoslavije,fKomisijazaagrarnureformuikolonizaciju(97960).
28

138

kraja 1948. godine iz Bosne i Hercegovine kolonizirano u Vojvodinu ukupno

13.096porodicasa78.576lanova,tojeinilo34,28odstoukupnekolonistike
populacije, od ega je sa tadanjieg podruja sreza Doboj bilo odobreno 280
porodicasa1.565lanova.34KolonistisuseuglavnomsmjestilinapodrujuBanata
usrezovimaZrenjenin,JaaTomi,Kikinda,BakaPalankaiSrpskaCrnja.Kolonisti,
borciinvalidisapodrujaokrugaDobojsmjestilisuseumjestuTovarievuusrezu
Baka Palanka35, a kasnije kolonisti sa podruja ovoga sreza smjestili su se u
srezovimaJaaTomiiVelikaKikinda.36
Drugi vaan zadatak komunistike vlasti neposredno nakon okonanja
Drugog svjetskog rata bio je provoenje procesa agrarne reforme i unutranje
kolonizacije. Za taj proces bilo je neophodno oznaiti agrarne objekte i stvoriti
neophodan zemljini fond koji je inio osnovu za provoenje agrarne reforme.
Prema zvaninim podacima Ministarstva poljoprivrede iz 1937. godine ukupan
fondistrukturazemljinihposjedabilisunepovoljni,abiloje327.889posjedasa
povrinom (bez panjaka) od 1.649.717 ha. Prosjena povrina jednog posjeda u
Bosni i Hercegovini je iznosila 4,95 ha sa umskim zemljitem, a bez umskog
zemljita neto vie od 1,5 ha.37 Glavna obiljeja agrarne reforme i unutranje
kolonizacije u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata ogledaju se u
injenici da je ista provedena s ciljem izmjene agrarnovlasnikih odnosa. Taj
proces je bio zasnovan prije svega na politikoideolokoj osnovi obaveze nove
vlastipremaseoskojpopulaciji,kojajeunajveemprocentuuzelaueeuNORu,
tebilainajveimstradalnikomuDrugomsvjetskomratu.Procesagrarnereforme
zakonodavnopravnojebiozasnovannaodredbamaZakonaoagrarnojreformi i
kolonizacijiuBosniiHercegovini,kojijeimaoodreenespecifikumeuodnosuna
savezni zakon, koji su se odnosili na slijedea pitanja: unutranja kolonizacija,
konana likvidacija beglukih odnosa, uzurpacija vakufske imovine, te stvaranje
zemljinog fonda. Konkretne aktivnosti na planu provedbe agrarne reforme i
unutranjekolonizacijeuBosniiHercegovinizapoelisuuprvimmjesecima1946.
godine.Zaovajprocesnajveiinteresiskazalojesiromanoseoskostanovnitvoi
bezemljai. Bitan preduslov provoenja ovog procesa bio je utvrivanje agrarnih
objekataistvaranjezemljinogfonda.PremaodredbamaZARIKauzemljinifond
suulazili:
obradiva zemlja, koja se putem eksproprijacije oduzimala od vlasnika i
prelazilaurukedrave;
obradivazemljadravljanaNjemakograjha,konfiskovanapremaodluci
AVNOJaod21.novembra1944.godine;

34

Dr.BranislavS.urev,PoslijeratnonaseljavanjeVojvodine,75.
ABiH,ARIK,k369,d741.PosjetamajoraMarkaMiloeviaovlatenogpredstavnikaMinistarstva
poljoprivredeistoarstvaBosneiHercegovinekodGlavnekomisijezanaseljavanjeboracainvalida
uVojvodinu.
36
AJugoslavije,fKomisijazaagrarnureformuikolonizaciju(97963).
37
N.Gaea,Agrarnareformaikolonizacija19451948.,231.
35

139

 obradiva zemlja pripadnika stranih narodnosti, kojisu se iselili i kojise

buduiselili;
obradivazemljanarodnihneprijateljaidrugihlicakojajekonfiskovana;
zemljakojudravaizdvojiizsvogvlasnitva;
zemljiniposjedikojisuutokurataostalibezsvogsopstvenika;
zemljakojusuostavilikolonistikojisupreliudrugikraj;
zemljitavjerskihinstitucijaiznadzakonomutvrenogminimuma.
Jedna od posebnosti bosanskohercegovakog zakonodavstva odnosila se
napitanjezemljenadkojomjepostjaobeglukiodnos.OdredbamaZARIKabilaje
odreena veliina zemljita koja se dodjeljuje agrarnim interesantima ukupne
povrine od 48 ha na jednu porodicu, sa mogunosti poveanja od 30 odsto za
narodne heroje i njihove porodice. Pratei proces agrarne reforme bila je
unutranjakolonizacijaradiijeefikasnostijebilaformiranaposebnakomisijaod
straneMinistarstvapoljoprivredeistoarstvaBosneiHercegovine.Namjerajebila
dasekoloniziraizvjestanbrojizbjeglicabezemljaaiseoskesirotinjeitoposebnou
odreenesrezove:Prnjavor,Srbac,BosanskaGradika,Banjaluka,Bijeljina,Brko,
Stolac,Livnoidr.
Prveagrarneraspraveorganiziranesuvepoetkommarta1946. godine,
kada su napravljene evidencije o objektima agrarne reforme i agrarnim
interesentima. Intenzitet i obim poslova na provoenju agrarne reforme i
kolonizacije bili su razliiti, kao i stanje zemljinog fonda. Predmetom agrarne
reformeuBosniiHercegovinibiojezemljinifondukupnepovrineod58.174ha,
odega je obradive zemlje bilo 53.546 ha, a neobradive 4.528 ha.Od toga je na
okrugDobojotpadalo9.364ha,odega8.175haobradivei1.189ha.Napodruju
BosneiHercegovinebilojeukupnouzemljinomfondu66.769posjedai44.076
agrarnihinteresenata,odegajenaokrugDobojotpadalo10.401zemljiniposjed
(15,27%)i7.692agrarnainteresenta(17,45%).38Formiranjezemljinogfondado
sredine 1946. godine u veini srezova u Bosni i Hercegovini je bilo zavreno, pa
takoiusrezuDoboj.Meutim,evidentnojedazemljinifondnijebilostalan,vese
zbogodreenihzakonskihproceduramijenjao.Uzemljinifond,osimzemljekoja
je izuzimana od zemljoposjednika,vjerskih ustanova, privrednih preduzea i
banaka,ulesuiznaajnekoliinezemljeoduzimaneprocesomkonfiskacije,licima
koja su proglaena dravnim neprijateljem. Pored toga znaajne povrine
zemljinogfondainilasuzemljitaPoljakakolonista(l.4.ZARIKa),kojisuiselili
iz Bosne i Hercegovine u Poljsku krajem 1945. i poetkom 1946. godine, a na
osnovu Meudravnog protokola potpisanog izmeu FNRJ i Poljske.39 Jedan broj
zemljinihposjedaPoljakanalaziosenapodrujuOkrugaDoboj.40Najznaajnijei
najveepovrinezemljeulazilesuuzemljinifondputemeksproprijacije.Procesu
38

AJugoslavije,fKomisjazaagranureformuikolonizaciju(97963).
IseljavanjePoljakaizBosneiHercegovineregulisanojeJugoslovenskopoljskimprotokolomod2.
januara1946.godine.
40
A BiH, ARIK, k394, d15553. Dopis Jugoslovenske komisije za iseljavanje Poljaka Ministarstvu
poljoprivredeistoarstvaBosneiHercegovineod22.maja1946.godine.
39

140

eksproprijacije predhodile su rasprave u mjesnim narodnim odborima, koje su

proticale sa dosta problema i iskazanog nezadovoljstva. Nezadovoljstvo je
iskazivano kako od strane dotadanjih vlasnika zemlje, tako i od strane agrarnih
interesenata, pa su veoma esto voeni albeni i revizioni postupci, a o jednom
broju predmeta odluivalo je Javno tuilatvo. Najvei broj albi bio je od strane
vlasnikazemljinihposjeda,kojisusealilinaodlukeagrarnihkomisijaupostupku
eksproprijacije.
Zemlja iz obrazovanog zemljinog fonda imala je iroku namjenu i bila je
planirana za dodjelu agrarnim interesentima, unutranjim kolonistima, za
obrazovanje dravnih poljoprivrednihdobara, mainskih poljoprivrednih stanica,
seljakihradnihzadruga,aliizabrojnedrugedravnepotrebeuoblasti:industrije,
poljoprivrede,kolstva,zdravstva,socijalnogradaidr.Podjelazemljeizzemljinog
fonda zapoela je odmah po okonanju procesa eksproprijacije. Tako je bilo i na
podruju okruga Doboj. Broj agrarnih interesenata se mijenjao, kao i povrina
zemljitaunesenauzemljinifond.Zemljinifondnaovompodrujujeiznosiooko
1.800 ha zemljita, koji je podijeljen blizu 8.000 agrarnih interesanata. Osim
agrarniminteresentima,zemljaizzemljinogfondadijeljenajeiudrugepotrebe.
Znaajne povrine zemljita dodijeljene su unutranjim kolonistima, dravnim
poljoprivrednim dobrima i drugim dravnim ustanovama, dok su simboline
povrine dodijeljene SRZa. Tako je za potrebe Republikog preduzea Tvornica
konzervi Doboj i Radnikopotroake slubenike zadruge u Doboju za razvoj
povrtlarstva iz zemljinog fonda dodijeljeno 48 dunuma zemljita.41 Ono to je
karakteristino,aodnosisenasrezDobojjestedajetojedanodtrisrezauBosnii
Hercegovini, pored Graanice i Bosanskog amca u kojima nije bilo cijepanih
katastarskihoptina.42
AgrarnareformaikolonizacijauBosniiHercegoviniunajveojmjeribile
su provedene do kraja 1948. godine. U zavrnoj fazi 1949. godine, provedbe
agrarnereformeporedSreskeagrarnekomisijenapredmetimasapodrujasreza
DobojradilajeiOkrunaagrarnakomisijaTuzla,kaodrugostepeniorgan.Onoto
ukazujuinjenicekojeseodnosenaradovekomisijejestedajeunadlenostiove
komisije bilo znaajan broj nerijeenih predmeta po pitanju agrarne reforme i
kolonizacije,adasejedanbrojpredmetaodnosionasrezDoboj.
Konani rezultati provedbe agrarne reforme ukazuju, da je shodno
zacrtanim partijskim ciljevima, a u cilju podrutvljavanja i jaanja dravnog
poljoprivrednog sektora najvee povrine zemlje dobila poljoprivredna dobra na
nivouBosneiHercegovine(44,43%),potomMinistarstvoumarstva(29,90%),te
agrarni ineresenti (17,14%), dok su znatno manje koliine izdvojene za potrebe
ostalih korisnika.43 Ovakvom podjelom zemlje nije bio zadovoljan znaajan broj
41

ABiH,ARIK,k438,d15988.LikvidacijazemljinogfondaagrarnereformeikolonizacijeuBosnii
Hercegovini,od16.septembra1947.godine.
42
ABiH,ARIK,k446,d46.DopisMinistarstvapoljoprivredeBosneiHercegovinePlanskojkomisiji
NRBosneiHercegovine,od6.oktobra1947.godine.
43
A BiH, ARIK, br. 9198. Izvjetaj ora Krstia, naelnika za agrarnu reformu i kolonizaciju, o
rezultatimaagrarnereformeuBosniiHercegovini,od28.decembra1948.godine.

141

agrarnihkorisnika,kojisupozakonuimalipravonadodjeluzemlje.Natajnain,
nije ispotovano zagovarano naelo, da se zemlja dodijeli bezemljaima i
siromanim seljacima, odnosno onima koji je obrauju. Stoga se kao najoitiji
rezultatprovedeneagrarnereformeuBosniiHercegovini,patakoinapodruju
sereza Doboj uzima promjena vlasnikih odnosa, u korist jedne nacionalne i
sociolokekategorije,anatetudruge.

RazvojzadrugarstvanairempodrujuDoboja

U cilju potiskivanja individualnih poljoprivrednih gazdinstava na selu i

podrutvljavanja poljoprivrede, nakon Drugog svjetskog rata, KPJ je inicirala
osnivanje radnih zadrunih organizacija nazvanih Seljake radne zadruge. Prve
SRZenaprostoruBosneiHercegovineosnovanesuudrugojpolovini1945.godine
napodrujusjeveroistoneBosne.SRZesuseosnivalenanaindasusiromani
seljaci i bezemljai, unoenjem sopstvene zemlje i zemlje date od strane drave,
stvorili ivotnu i radnu zajednicu seljaka, gdje im je obeavana vea socijalna
sigurnost. Ova forma zadrunog organiziranja direktno je podrana od strane
visokihpolitikihidravnihdunosnika.Noiporedtoga,u1945i1946.godininije
dolo do znaajnije ekspanzije seljakog radnog zadrugarstva. Tako je do kraja
1946.godineuBosniiHercegovinibiloosnovanoukupno21SRZa,saukupno784
domainstvai3.385lanova.44PremadostupnimpodacimanijednaSRZauovom
periodunijeosnovananairempodrujuDoboja.Poetkom1948.godineusrezu
Doboj osnovana je jedna SRZa u kojoj je bilo ukljueno 58 domainstava, sa
ukupno 2.953 dunuma unesene zemlje u zadrugu, a do kraja 1948. godine na
ovompodrujuosnovanesutriSRZe.45
Kolektivizacijaselau1947.i1948.godini,teklajeustaljenomformom,bez
jaeg interesa seljake populacije. Osnivanje SRZa vreno je po teritorijalnom
principu,gdjeseusvakomMNOosnivalaSRZa.OnotojekarakterisaloradSRZa
uovomperiodujesteloaorganizacija,slabastrunapotkovanostlanstvaSRZai
lo kvalitet zemlje unesen u SRZe. Sve to ukupno nije moglo dati znaajnije
rezultate.PrveSRZesvojuproizvodnjusubaziralenarazvojustoarstvaiuzgoju
ratarskihkultura.Upoetnojfazibiojeizraenproblemplaniranjapoljoprivredne
proizvodnje,tojedoprinijeloslabimrezultatima.OsjetljivopitanjeurazvojuSRZa
bilojepitanjeokunice,gdjezadrugarinisupotivalizakonomutvrenmaksimum
povrune okunice i dranja broja grla stoke na istoj. Tako da je sve to ukupno
uticalonaslabrazvojSRZadokraja1948.godine,asamimtimnipreobraajsela
putemkolektivizacijenijeizvren.
StogajeKPJsmatraladajenaplanukolektivizacijeselapotrebnopoduzeti
radikalnekorakekakobiseubrzaoproceskolektivizacijeisocijalistikipreobraaj
sela. Prekretnica u tom pogledu bio je Drugi plenum CK KPJ od januara mjeseca
44
45

ABiH,ARIK,k460,d8815.IzvjetajOdjeljenjazaagrarnureformuikolonizacijuza1946.godinu.
Arhiv Tuzlanskog kantona (dalje: A TK), fOblasni narodni odbor (OBNOT) d9/2. Zapisnik sa
savjetovanjaSZSiZZuOblasnomcentruTuzla,odranomod31.majado2.juna1949.godine.

142

1949.godine,gdjejeutvrenodadravatrebadapruidalekoveupodrkuSRZa
unjihovomrazvoju,ananaindaodgovarajuiorganiprisaveznim,republikimi
sreskimKP,buduspecijalnozaduenizasocijalistikipreobraajsela.Iastotako,
dogovorenojedasepriministarstvimapoljoprivrede,oblastimaisrezovimastvore
jaki zadruni centri, zadueni za neposrednu pomo i kontrolu rada SRZa, te
jaanje propagandnih aktivnosti u cilju promovisanja seljakog radnog
zadrugarstva.
Sredinom1949.godine,naplanuseljakogzadrugarstvastanjenijeznatno
popravljenouodnosuna1948.godinu.NapodrujusrezaDobojuovomperiodu
postojale suukupno etiri SRZe, dvije su imale stanice i zgrade, a dvije nisu. Pri
SRZmanijebilorasadnika,nitipriplodnestoke,apostojalojei10radionicakoje
su trebale da pomognu unapreenju poljoprivrede na ovom podruju. SRZe
raspolagalesusa:88goveda,15konja,65ovaca,26svinja.USRZmajeradilo80
domainstava, a tekle su pripreme za osnivanje etiri nove SRZe sa oko 60
domainstava, oko 40 grla krupne stoke, planirana je izgradnja jedne tale i dva
prasilita.46 U sklopu zadrune organizacije egzistirale su i prodavnice
nammijenjene za snadbijevanje lanova zadruga i drugih graana. Meutim, ono
tojebiloevidentnonaterenujestedasuprodavnicebileslabosnadbijeveneida
subilepretrpaneslubenicima,jerjeuistimradilo10do13slubenika.Svetoje
uticalonaukupnupoljoprivrednuproizvodnjukojaseunavedenomperiodunije
odvijala premu planu. To potvruje i injenica slabog otkupa bijelih itarica na
podruju ovog sreza u prvoj polovini 1949. godine, koji je ostvaren u ukupnom
odnosu od 86,6 % od planiranog.47 Takoer je i otkup drugih poljoprivrednih
proizvodabioispodplaniranog,poput:stoke,ivine,jaja,krompira,ranogpovrai
slino.48
Odmah nakon Drugog plenuma krenulo se u ive aktivnosti na planu
kolektivizacije sela. Na tome su posebno radile postojee drutvenopolitike
organizacije.UmasovnojkampanjisprovoenjeudjeloodlukaDrugogplenumaCK
KPJ,anaplanubregimasovnijegrazvojaSRZa,primarnuuloguimalisusreski
komiteti KPJ, gdje su bili postavljeni i jasno utvreni zadaci za svakog pojedinca,
lana KPJ i NFa. Tako je bilo i na podruju sreza Doboj, koji se nalazio u sklopu
Tuzlanske oblasti. U svakom selu i zaseoku formirani su inicijativni odbori za
osnivanje SRZa. Rezultati rada inicijativnih odbora i aktivista na planu ubrzane
kolektivizacijeiomasovljenjaSRZadolesuveomabrzodoizraaja.Izmjesecau
mjesecrastaojebrojulanjenihzadrugaraiosnivanesunoveSRZe.Napodruju
sreza Doboj, neto intenzivnije se odvijaju aktivnosti na planu osnivanja SRZa u
drugoj polovini 1949. godine. Tako se jedna za drugom osnivaju SRZe u

46

ATK,OBNOT,OBNOT,d9/2w.ZapisniksasavjetovanjasreskihzadrunihsavezaiZZuOblasnom
centuTuzla,odranomod31.majado1.juna1949.godine.
47
ATK,OBNOT,k,d639/3aPregledostvarenjaplanaotkupabijelihitaricasastanjem30.aprila
1949.godine.
48
ATK,OBNOT.k,d639/110.Planotkupastoke,ivine,jajaza1949.godinu.

143

Stanovima,49uJohovcu,50Sjenini,51Opsinama,52TrnjaniuMNOMajevac,53Velikoj
Bukovici,54 Kotorskom,54 Kostajnici,55 Joavi,56 Suhom Polju,57 Osjeani58 i drugim
mjestima.Premaraspoloivimpodacimadokraja1949.godinenapodrujussreza
Dobojosnivaseukupno16.SRZ,odegasupoetiriSRZebileI,IIiIIItipa.59SRZ
enapodrujusrezaDobojraspolagalesusaukupno413,70haoranice,46,30ha
vonjaka,53,08halivade,126,71haume,22,50hapanjaka,17,50hazemljekoja
se ne koristi. 60 U navedenih 16 SRZa na podruju sreza Doboj bilo je ukljueno
580 domainstava. Po nacionalnoj strukturi najvei broj zadrugara inili su Srbi
(62,06%), zatim Bonjaci (28,44%), te najmanje Hrvati (9,48%).61 Omasovljenje
SRZa u ovom periodu odvijalo se pod potpunim uticajem i kontrolom drave,
odnosnonjenihpolitikihstruktura,tonajboljepokazujesastavlanovaUOSRZa,
gdje su vie od 90 % isti bili lanovi ili kandidati za lanstvo KP.62 Kako bi se
zacrtaniplanovipolitikihkrugovaostvariliistidonosenizpravnozakonodavnih
mjera,priemusuposebnuuloguiznaajigralaUglednapravilazaSRZedonijeta
krajemaprila1949.godine.63OvaPravilasudetaljnijetretiralakolektivizacijusela
u mnogim njenim segmentima. Istima su bili predvieni vii i nii tipovi SRZa,
ukupno njih etiri, a na osnovu kvaliteta zemlje unijete u SRZu. Nova Ugledna
pravila predvidjela su nove oblike i novu strukturu zadrunih fondova. Ugledna
pravila, kao i drugi propisi, poput: Uredbe o otkupu itarica64 i Uredbe o
obaveznomotkupustokeisvinja65,donijeteodstraneSaveznevlade,stavljalesu
49

Arhiv Tuzlanskog kantona (dalje: A TK), f Oblasni narodni odbor Tuzla (dalje: OBNOT),A TK,
OBNOTk,5958/2.MolbazaosnivanjeSRZuStanovima.Uzadruguseukljuilo51domainstvo
sa155lanovaiznad16i147ispod16godina.Zadrugajeosnovana4.avgusta1949.godine.
50
A TK, OBNOT, k, d5964/1. SRZa Vladimir Nazor u Johovcu osnovana je 7. septembra 1949.
godine.
51
ATK,OBNOT,k,d5966/2.SRZaBraaBelagiuSjeniniosnovana7.septembra1949.godine.
52
ATK,OBNOT,k,d5970/15.SRZaBudunostuseluOpsinamaosnovana16.septembra1949.
Godine.Uistujeulanjeno21domainstvosa153lana.
53
A TK, OBNOT, k, d6025/15. SRZa u ovom selu osnovana 10. oktobra 1949. godine . U istu se
ulanilo18domainstava.
54
ATK,OBNOT,k,d6027/13.SRZauVelikojBukoviciosnovanaje10.oktobra1949.godineuistoj
seulaniloukupno18domainstava.
54
ATK,OBNOT,k,d6029/15.SRZauKotorskomosnovanaje10.oktobra1949.godine.Uistuse
ulanilosvega16domainstavasa86lanova.
55
ATK,OBNOT,k,d6035/15.OsnivanjeSRZeuKostajnici.Uzadruguseukljuilo18domainstava
sa101lanom.
56
ATK,OBNOT,k,d6073/1%.SRZauJoaviosnovana28.10.1949.godine.
57
ATK,OBNOT,k,d6078,OsnivanjeSRZeuSuhomPoljuod5.decembra1949.godine
58
ATK,OBNOT,k,d6083/15.SRZuOsjeanimaosnovanaje7decembra1949.godine.
59
ATK,OBNOT,k,d5856.IzvjetajopregleduSRZ,od14.oktobra1949.godine.
60
ATK,OBNOT,k,d6101/1.ZapisnikPovjerenitvazafinansijeSNODobojza1949.godinu.
61
ABiH,GZS,d20/49.RazvojSRZanaTuzlanskojoblastidokraja1949.godine.
62
ABiH,GZS,d20/49.RazvojSRZnaTuzlanskojoblastidokraja1949.godine.
63
UglednapravilaobjavljenasuuSl.listuFNRJ,br.6/49.
64
Sl.listFNRJ,br.87/49.
65
Sl.listFNRJ,br.87/49.

144

SRZeupovlatenupoziciju,tojetrebalodadoprineseomasovljenjuistihibroj
kolektivizacijisela.
OmasovljenjemSRZanaterenujedolazilodobrojnihproblema,kojisuse
najvieodnosilinalouorganizacijurada.PravilojebilodaseproizvodnjauSRZa
organiziraputemradabrigadaigrupa.Meutim,ujednombrojuSRZaosnivanje
brigada i grupa je bilo samo formalno, to je predstavljalo smetnju u razvoju
proizvodnje u SRZma. U radnim brigadama se nije ukljuivala sva radna snaga,
jedan broj zadrugara se vodio samo fiktivno, ukljuivanje maina u rad zadruga
bilo je slabo, kao i motivacija zadrugara, to nije moglo dovesti do unapreenja
poljoprivredne proizvodnje i ukupne produktivnosti rada. To svakako nije ilo u
prilog vlastima i politikim strukturama, jer je 1949. godina sa aspekta
poljoprivredneproizvodnjeizuzetnovanazavlastiKPkojajeulausukobsa
Informbiroom, nakon ega su bile prekinute veze i privredna saradnja sa
SovjetskimSavezomidrugimlanicamaInformbiroa,atimeisvakadrugapodrka.
Stogajevlastposezalazaopsenimplanovimapoljoprivredneproizvodnje,akako
biseobezbijedilaishranastanovnitva.
Na podruju sreza Doboj poduzimane su opsene mjere na planu
poljoprivredneproizvodnje,razraivanisuposebniipojedinaniplanoviidavana
zaduenjapoMNO.Takojeza1949.godinuplansjetvepoljoprivrednihkulturabio
utvrennapodrujusvihMNO,atosemoevidjetiizpriloenetabele:
MNOpenicaratarskekul.jeamovaskukuruz
V.Bukovica11,8ha8,6ha8,4ha9,2ha10ha
Bulati12,5ha9,5ha7,6ha9,5ha12ha
Johovac12,2ha8,8ha9,5ha8,9ha12ha
Kostajnica11,9ha8,5ha9,8ha8,2ha10ha
Kotorsko14,4ha9,3ha8ha9,5ha13ha
Lipa6,55ha5,2ha7,5ha9ha
Majevac11ha8,5ha11ha
Miljkovac5,3ha4ha5ha6,1ha7ha
Osjeani15,3ha9ha8,7ha9,2ha12ha66
Kako bi se izvrio plan sjetve na podruju sreza Doboj poduzimane su i
drugeaktivnosti,priemusupoljoprivrednemainskestaniceimaleposebuulogu.
Poljoprivredna mainska stanica Doboj je imala pet traktorskih brigada, koje su
pored Doboja pokrivale i srezove: Teanj, Tesli, Maglaj i Graanicu. Prva
traktorska brigada imala je etiri traktora, druga etiri, trea est, etvrta pet
traktora i peta tri traktora.67 No, i pored ukljuivanja traktorskih brigada jesenja
sjetva 1949. godine na podruju sreza Doboj nije u potpunosti izvrena. Najvie
tome doprinijela je loa organizacija, posebno u SRZma, nedostatak sjemmena i
radnesnage.
66
67

ATK,OBNOT,k,d6101/1.ZapisnikPovjerenitvazafinansijeSNODobojiz1949.godine
ATK,OBNOT,k87,d6294.Operativniplanjesenjesjetve1949.Godine,od5oktobra1949.godine

145

Prilike u podruju agrara nisu se znatnije promijenile ni u toku 1950.

godine. Naime, u ovom periodu evidentno je stagniranje u oblasti poljoprivrede.
Tako je za prvo tromeseje ostvaren plan sa svega 42%.68 Odreene potekoe
postojalesukodukljuivanjaradnesnage,gdjejeplanostvarensa93,4%.Problemi
u oblasti poljoprivrede nastavljeni su i tokom cijele 1950. godine. Posebno je
istaknut problem nedostatka stone hrane i to skoro u svim MNO, to je imalo
odrazanaopstanakstonogfonda.UnekimMNO(Majevac)bioje izraenotkup
kukuruza,aliiotkupmasti,mesa,sijenakojeseodvijalotek sa30%uodnosuna
planirano.69 Posebno je bila problematina naplata poreza od strane SRZa.
IstaknutojeloevoenjeevidencijaunekimSRZa,poputVecanj,lootkupvune,
a u skoro svim SRZma bilo se u zaostaktu u izgradnji zadrunih objekata. U
mnogimMNOpravljenesugrekekodskidanjalicakojanemajuhrane,alanovi
su SRZa. Takav primjer je bio Mustafa ulbi iz Kostajnice, koji je imao petoro
djeceienuibiojelanSRZeVecanjizKostajnice.Zbogveomatekesituacijeu
oblastipoljoprivredejedanbrojstanovnikajeodbjegaonaraduNRHrvatsku.Ovo
je posebno bilo izraeno na podruju MNO Buleti. Kako bi se stanje u oblasti
poljoprivrede na podruju sreza Doboj popravilo donijete su odreene odluke, a
izmeuostalihiodlukaoformiranjuSreskogotkupnogpreduzea.70
Sredinom 1950. godine , jedan od najvanijih zadataka SNO Doboj bila je
organizacijaetve,vridbeiotkupabijelihitarica.Evidentnojedasuseaktivnosti
naovomplanuodvijaleneorganizirano.Nekiproizvoaisuovrhliito,adagani
nakon mjesec dana nisu predali dravi. U procesu otkupa ita bilo je dosta
pekulacija, a otkup se odvijao uglavnom stihijski. Na ukupne prinose uticala je
sua,takodajeotkupbijelihitaricanapodrujusrezaDobojostvarensa81,8%.
PoMNOonsekretao:Kotorska113,4%,Kostajnica100,1%,Bulati99%,Sjenina
96,6%,VelikaBukovica90,1%,Majevac85,%,Lipac80,6%,Kouhe80,4%,Milovac
80,3%,Johovac73,4%,Osjeani50,6%.SRZeplanotkupabijelihitaricaostvarile
su sa 79,2%. Ni otkup drugih poljoprivrednih proizvoda nije se nije odvijao po
planu.Otkupstokeiznosioje55,3%,otkupsvinja60,7%,masti29,75,vune91,3%,
sijena45,4%,mlinskoguura75,1%,kukuruza47,6%,mlijeka51,4%.71
Povjerenitvo za poljoprivredu u ovom razdoblju imalo je zadatak da
organizujeetvuivridbu,tojeuzmanjenedostatkeizvreno.Povjerenitvoza
poljoprivredurazvilojeplanobaveznogdranjastokeu1950.godiniuprivatnomi
planpopunestonogfondauzadrunomsektoru.Meutim,rezultatisubiliispod
oekivanog.Najveinedostatakpovjerenitvaodnosisenazapostavljanjekapitalne
izgradnje pri SRZma, gdje je trebalo izgraditi ukupno 77 objekata, a do kraja
septembra1950.godineizgraenoje11objekataizapoetojo14,tojeukupno
iznosilo32,4%uodnosunaplanirano.OitojedaseSRZe,paniZZzadrugenisuu
68

ATK,OBNOT,k,d705/4.Pregledostvarenogplanazaprvotromeseje1950.godine.
ATK,OBNOT,k,d803/15.ZapisniksaIVredovnogzasijedanjaNOsrezaDoboj,od28.septembra
1950.
70
ATK,OBNOT,k,d803/15.
71
A TK, OBNOT, k, d 803/1432. Zapisnik sa IV redovnog zasijedanja NO sreza Doboj, od 28.
septembra1950.
69

146

dovoljnoj mjeri posvetili panju kapitalnoj izgradnji. Najbolje rezultate na tom

planu pokazale su: SRZa Stanari, SRZa Trebava i SRZa Brani, dok je
najslabije rezultate na ovom planu imala SRZa Beba Veseli u Bulatiu. Loe
razultatenaplanukapitalneizgradnjeimalesuiZZuMajevcu iJohovcu.Uovom
periodu SNO Doboj je izdvojio finansijska sredstva za izgradnju etiri zadruna
doma:uKouhama,Osjeanima,JohovcuiMajevcu.72
Povjerenitvozapoljoprivredujeradilonarazvijanjuplanajesenjesjetve
po MNOa i SRZa. Meutim, realizacija jesenje sjetve nije se odvijala po planu,
posebnouMNOOsjeaniiVelikaBukovica.Posebnoloarealizacijasjetvebilaje
kod 20 SRZa, jer u istim nije bilo strunih lica spremnih da razrade navedene
planove.SRZesuseogluileipopitanjuradnesnagezaprivredu,jerveomamali
brojSRZajeuputiozadrugarenaraduprivredu.UovomperioduzaPovjerenitvo
posebanproblempredstavljaojeotkupkukuruza,jerusedamMNOnijeotkupljeno
nizrnokukuruza,auostalimMNOotkupljenojesvega4.535kg.Odreenproblem
jepredstavljaoismjetajstoke,aliiporedtoganjihovozdravstvenostanjejebilo
zadovoljavajue.73
Posljedice slabe etve i otkupa na podruju sreza Doboj u 1950. godini
reflektovalo se neto kasnije u jesen iste godine, kada je na seli nastupila glad,
stoni fond je bio u opadanju, a stone hrane nije bilo dovoljno da se prehrani
postojei stoni fond.74 Problem otkupa i naplate poreza bio je sve evidentniji u
svimMNO,anijesenjasjetvanijeseodvijalapoplanu,75posebnouMNOOsjeani,
Sjenine, Gajevac i Velika Bukovica. 76 Ovakvom razvoju situacije u oblasti
poljoprivredenapodrujusrezaDobojdopriniojeslabradSRZa,aliiZZkojesu
bile kreditno prezaduene, posebno ZZ Kouhe i Miljkovac, kao i preduzee
Zadrugar.77 Sve je to dovelo do daljeg slabljenja zadrunog, ali i ukupnog
poljoprivrednog sektora na podruju sreza Doboj. Takav trend je nastavljen i u
narednomperiodu,gdjesubilievidentnibrojnipropustinaplanuotkupa,naplatei
otpisaporeza,tojezahtijevalosnanijuakcijuodstranepolitikeipartijskevlastii
vieaktivnostiipolitikogradanaterenu,tojekasnijeiuslijedilo.78
Odreeni propusti u oblasti poljoprivrede rezultat su i nagomilane
administracijeuSNODoboj,uPovjerenitvuzapoljoprivredu,kaoiuMNO.Stoga
su poduzimane aktivnosti na reorganizaciji SNO Doboj sa 15 na 10
povjerenitava.79 Da se radilo o ozbiljnom problemu ukazuje i injenica da se i
SavjetzazakonodavstvoiizgradnjunarodnevlastiVladeNRBosneiHercegovine
ozbiljnobavioovimposlom,pajezahtijevaoodOblasnognarodnogodboraTuzla

72

ATK,OBNOT,k,d803/1432.
ATK,ONNOT,k,d803/1432.
74
ATK,OBNOT,k,d804/2.ZapisniksasjedniceIzvrnogodboraSNODobojod4.oktobra1950.
75
ATK,OBNOT,k,d818/2.ZapisniksasjedniceIzvrnogodboraSNODobojod16.oktobra1950.
76
ATK,OBNOT,k,d835/2.ZapisniksasjedniceIzvrnogodboraSNODobojod28oktobra1950.
77
ATK,OBNOT,k,d830/2.ZapisniksasjedniceIzvrnogodboraSNODobojod24.oktobra1950.
78
ATK,OBNOT,k,d869/2.ZapisnikIzvrnogodboraSNODoboj,od11decembra1950.godine.
79
ATK,OBNOT,k,d848/2.ZapisnikIzvrnogodboraSNODobojod27.novembra1950.
73

147

dasesmanjibrojslubenikauSNODobojsa110na100.80Nakonovoguslijediloje
smanjenjebrojaslubenikauSNODoboj,aliiuGNODoboj,81teuskorosvimMNO
sapodrujaovogasreza.82
NavedenereorganizacijeuoblastiadministracijenapodrujusrezaDoboj
nisu dovele do poboljanja stanja u oblasti poljoprivrede. Iako su predstavnici
politikogipartijskogivotasvojomagitacijomnaselupokualiuinitiodreene
pomake,tonijedalorezultata.Naprotiv,stanjeupoljoprivredipostajalojesvetee.
Znaajno tome doprinijela je suna i loa godina, ali i sve slabija organizacija u
dravnomsektoru,posebno u oblastizadrugarstva. Stoga je evidentno enormno
smanjenjeotkupaitarica,aposebnostoke,kojesekretalo1950.godinenetovie
od10%odplaniranog,83atakojebiloisaotkupombijelihitarica.84
U1951.godininapodrujusrezaDobojegzistiralojeukupno20SRZa.No
njihov rad je postajao sve slabiji i neorganizovaniji. Malo koja je SRZa u ovom
vremenu bila samoodriva. Zadrugari sve vie naputaju SRZu, i sve vie su
vremenaprovodilinaokunici.Evidentanjebionemaranodnospremazadrunoj
imovini, a bile su prisutne i druge anomalije. U SRZa nije se uspjela razviti
poljoprivredna proizvodnja, stoni fond je postajao sve slabiji, voarski rasadnici
nisuuspostavljeni,takodajesveizvjesnijebilodaseSRZevienemoguodratiu
postojeojformi.TekoekonomskostanjeibrojninedostaciuSRZabilisuosnovni
razlogjaanjakolebljivostiitenjizaizlaskomizzadruga. Sveviezadrugaraje
upuivao molbe za istupanje iz SRZa. Tako je iz SRZe Osjeani molbu za
istupanjeizzadrugeuputilo8porodica,85atakvihmolbibilojeiudrugimSRZana
podruju sreza Doboj. Pojava kolebljivosti i istupanja zadrugara iz SRZa bio je
veoma ozbiljan problem o emu govori i injenica da su u vezi sa ovom
prblematikomuvienavrataodravanasavjetovanjaKPiNF.Meutim,ninakon
toga nije bilo nekih pozitivnih pomaka. Naprotiv stanje u SRZma se dalje
uslonjavalo, to pokazuje injenica da je na rad izlazilo izmeu 50 i 60 %
zadrugara.86KolikoseulagalouSRZeuovomperiodunajboljepokazujeinjenica
da kapitalnih ulaganja nije uopte bilo, knjigovodstvena aurnost je bila sasvim
slaba, tako da je na podruju sreza Doboj od 20 SRZa njih 6 vodilo aurno
knjigovodstvo.87

80

A TK, OBNOT, k, d 1.203/1. Dopis strog. pov. br. 991/50 od 4. septembra 1950. godine koji je
upuenodstraneSavjetazazakonodavstvoNRBosneiHercegovineOblasnomnarodnomodboru
Tuzla.
81
ATK,OBNOT,k,d1482/2.ZapisnikGNODobojod19.januara1951.
82
ATK,OBNOT,k,d1461/6.ReorganizacijaMNOusrezuDoboj,januar1951.
83
ATK,OBNOT,k,d1777/2.ZapisnikIzvrnogodboraSNODoboj,od2.juna1951.godine.
84
ATK,OBNOT,k,d1872/2.ZapisnikSNODobojod27.avgusta1951.godine
85
ABiH,GZS,d272/51.IzvjetajoproblemimafondovaiSRZau1951.godininapodrujusrezova:
Zvornik,Bijeljina,Brko,Tuzla,LopareiDoboj.
86
ABiH,GZS,d272/51.
87
A BiH, GZS, 314/51. Stanje knjigovodstva kod SRZa u Bosni i Hercegovini na dan 1. maj 1951.
godine.

148

U 1952. godini, dolo je do pojaanog intenziteta naputanja SRZa.

Tendencijanaputanjabilajeizraenijanegotojetopokazivaobrojpodnesenih
molbi. Na podruju sreza Doboj najvei broj zadrugara se ve povukao na
okunice. Osim toga, zemlja je bila ula u fazu Petogodinjeg plana i
industrijalizacije, pa je za zadrugare bilo znatno prihvatljivije zapoljavanje u
industrijinegouzadrugarstvu.Stogajezbogtotalneekonomskenesposobnostiza
razvojpoljoprivredneproizvodnjeu1952.godiniinteziviranprocesrasformiranja
SRZa. Uistinu, jedan manji broj SRZa je pokuao reorganizacijom odrati
poljoprivrednu proizvodnju, ali bez znaajnijeg uspjeha. Jedan broj zadruga se
reorganizovao na bazi udruivanja sa zemljoradnikim zadrugama. Meutim, ni
proces reorganizacije nije zaustavio daje slabljenje i osipanje SRZa. I dalje se
poveavao broj podnesenih molbi za iskljuenje i zadruga. Tako je na podruju
srezaDobojsredinom1952.godineu20SRZabiloukljueno918domainstava,
sa5.900lanova.Istovremenoutomperiodu325domainstavajepodnijelomolbu
zaiskljuenje,ilivieodjednetreinedomainstava.88
Masovno neraspoloenje zadrugara prema SRZa, nije rezultat smanjenja
poljoprivredne proizvodnje usljed posljedica sue i podbacivane roda itarica i
voa, ve je rije o potpunom nepovjerenju u SRZe, to je krajem 1952. godine
dovelodopotpunograsulamnogihSRZa.Udrugojpolovini1952.godine,SRZesu
ve bile nesposobne za poljoprivrednu proizvodnju koja bi obeavala bilo kakvu
ekonomskustabilnost.BrojzadrugarauSRZasesmanjivaoizdanaudan,aibroj
SRZa na podruju sreza Doboj do kraja 1952. godine je znaajno smanjen.
Preostale SRZe u 1953. godini su bile bez bilo kakve vizije razvoja, sa totalno
slabomekonomskomsnagomibezrealnihansidaseodre.USRZanastavljenje
proces ubrzanog raspadanja. Zadrugari su masovno naputali SRZe, odnosei i
unitavajuiimovinu.Takojebilonacijelomprostorutadanjedrave,paiBosnei
Hercegovine, pa i na podruju sreza Doboj. U takvim okolnostima drava je
shvatila, ali i priznala svu nemo, uvidjevi da je proces kolektivizacije sela
promaen projekat. Isti je prevashodno u poetku bio motivisan ideologijom
zasnovanomnaidejirazvojakolektivizacijepouzorunasovjetskukolektivizaciju
sela, a potom na ideji provoenja kolektivizacije po svaku cijenu, kao mjere sa
kojom je politiki i partijski vrh elio dokazati Sovjetskom Savezu i lanicama
Informbiroa da su na pravom putu razvitka socijalizma. Meutim, ideja
kolektivizacijesela,nesamodanijeuspjelaupreobraajuistog,vejedoprinijela
daljemnazadovanjuipropadanjusela.TakojebiloinapodrujusrezaDoboj.Do
kraja 1953. godine SRZe na podruju ovog sreza bile su likvidirane, dok je na
podrujuOblastiTuzlaostaodaegzistirasasvimmalibrojSRZa.89
Raspadom SRZa, ostali su brojni problemi. Nisu razrjeeni imovinski
odnosizadrugaraizadruge,ostalasukreditnazaduenjuzadrugakodbanaka,nije
rijeeno zbrinjavanje preostale zadrune imovine i slino. Drava kao pokreta i
nosioc aktivnosti kolektivizacije sela pokuala je raznim zakonskim i drugim
mjerama doprinijeti brem i bezbolnijem raspadu SRZa. Likvidacijom imovina
88
89

ABiH,GZS,42/52.StatistikipodacisaSRZeuBosniiHercegoviniposrezovimaza1952.godinu.
ABiH,GZS,d28/53.StatistikipodacioSRZauNRBiHnadan31.decembar1953.godine.

149

SRZa, dodjeljivana je zemljoradnikim zadrugama, koje su djelovale na teritoriji

likvidiranihSRZa.JedandiopoljoprivrednihmainaialataprodavalisuSeljaki
zadruni savezi, a graevinskopoljoprivredni objekti dodjeljivani su
zemljoradnikimzadrugamaiMNOzarazneprivredneidrutvenepotrebe.
Razlograspadaseljakogzadrugarstva,trebaprijesvegatraitiunerealno
postavljenim ciljevima od strane KPJ i nove komunistike vlasti, zasnovanim na
nepraktinompreuzimanjusovjetskogmodelakolektivizacije,kojijeizpraktinihi
loginihrazlogabioneostvarivnapodrujutadanjedrave,BosneiHercegovine,
pa i sreza Doboja. Umjesto preobraaja sela, selo je doivjelo jo jedan fijasko, a
seljaci su ostali jo dugo najugroenija kategorija stanovnita u siromanom
bosanskohercegovakomdrutvu.

Umjestozakljuka

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata prilike na selu u Bosni i

Hercegovinibilesuizuzetnosloene.Stogajenovakomunistikavlast,poseglaza
brojnimmjerama,akakobiublailaposljedicerataizadovoljilainteresselljakakoji
su platili najveu cijenu u ratu. Shvatajui vanost i sloenost prilika na selu,
politike i dravne strukture eljele su u agraru provesti mjere brzo i efikasno.
Poredbrojnihmjerapoduzimanihodstranepartijskeidravnevlastinajvanijesu
svako provoenje agrarne reforme i kolonizacije, te forsiranje dravne, odnosno
zadruneformedjelovanjaupoljoprivrednojproizvodnji,krozkolektivizacijusela.
Za provoenje agrarne reforme i kolonizacije doneseni su propisi na saveznom i
republikimnivoima,teformiraniposebniorganiitijela,poevodsaveznogpado
mjesnognivoa.NapodrujuDoboja,egzistiralajeOkrunakomisijazaprovoenje
agrarne reforme i kolonizacije, te sreska i komisije MNO, kao i SNO Doboj.
KolonizacijajepodrazumijevalapreseljenjesiromaneseoskepopulacijeizBosnei
HercegovineidrugihkrajevauVojvodinu.ZaBosnuiHercegovinubilajeutvrena
najveakvotakojajeukonaniciiznosila14.500porodica.Bosanskohercegovaki
naseljenikirejonuVojvodinibiojeBanat,utrokutuZrenjenin,JaaTomiiVelika
Kikinda.SeljakostanovnitvoseiseljavalosacijelogprostoraBosneiHercegovine,
a neto vie iz Bosanske krajine. Sa podruja sreza Doboj iselilo se prema
raspoloivim podacima ukupno 280 porodica, sa 1.565 lanova. Isti su naselili
podruje Zrenjanina, Bake Palanke, Velike Kikinde i Jae Tomi. U nacionalnom
pogledu,kakouBosniiHercegovinitakoisrezuDoboj,vieod98odstoiseljene
populacijeinilisuSrbi,asvega2odstoinilisuHrvvatiiBonjaci,toupuujeda
jeproceskolonizacijeporedekonomskosocijaloke,biozasnovaninanacionalno
etnikimosnovama.Tosvakakonijebilouskladusaproklamovanimnaelomo
pravu prvenstva borake populacije u procesu kolonizacije. Stoga se namee
miljenje, da je forsiranjem nacionalnoetnike, odnosno srpske komponente u
procesukolonizacijeuvremenuod1945.do1948.godinesvjesnoojaansrpski
element u Vojvodini, to se moe posmatrati dijelom sveukupnog nacionalnog
srpskogprojektaitenjedasezaposjedneplodnavojvoanskaravnica.

150

Drugi vaan proces proveden nakon Drugog svjetskog rata jeste agrarna
reforma i unutranja kolonizacija, koja je imala za cilj promjenu vlasnikih
zemljinih odnosa u Bosni i Hercegovini. Za ovaj proces putem zakonskih mjera,
oduzimanjem zemlje od dravnih neprijatelja, konfiskacijom i eksproprijacijom
begluke i zemlje vjerskih zajednica, zauzimanjem naputene zemlje stvarao se
zemljini fond iz kojeg je zemlja dodjeljivana agrarnim interesentima,
bezemljaima i siromanim seljacima. Prema dostupnim podacima ukupan
zemljini fond u Bosni i Hercegovini iznosio je oko 135.000 ha zemljita, dok je
zemljini fond na podruju sreza Doboj iznosio oko 1.800 ha, a agrarnih
interesenatajebilooko2.800.Naime,rijejeozemljitukojejepripremljenoza
promjenu vlasnika. Raspodjela zemlje je zapoela odmah po donoenju prvih
odluka o eksproprijaciji. U procesu eksproprijacije bilo je puno negodovanja i
nezadovoljstva,posebnoodstranestarihvlasnikazemlje.Meutim,vlastisuovaj
procesuodreenimsluajevimaprovodileinasilno.
ProcesagrarnereformeseuBosniiHercegoviniuglavnomjezavrendo
1948.godine.TakojebiloinapodrujusrezaDoboj.Zemljomizzemljinogfondau
BosniiHercegovinijenamireno14.382agrarnihinteresenata(saoko20%od
ukupnog zemljinog fonda). Na podruju Doboja namireno je oko 1.100 agranih
interesenatasavieod25%zemljeizagrarnogfonda).Toznaidajeistotoliko
novih vlasnika zemlje. Promjena vlasnike strukture ila je u prilog jednoj
nacionalnoetnikojskupini,Srbima,anatetudruge,Bonjaka,tosepokazaloi
najvanijim ishodom ovako provedene agrarne reforme. Povlateni korisnik
zemljinog fonda bila su dravna poljoprivredna dobra kojima je pripalo negdje
oko44,43%ukupnogzemljinogfonda.ZnaajnepovrinedobilojeiMinistrstvo
umarstva (oko 20,84%), dok su zanemarljivo male koliine dodijeljene SRZa,
privrednim organizacijama, kolama i drugim dravnim ustanovama. Odreene
povrinezemljitasuostaledokraja1948.godinenepodijeljene.
Znaajnu ulogu u oblasti agrara nakon Drugog svjetskog rata igralo je i
zadrugarstvo.Posebnodoizraajajedolakolektivizacijasela,zamiljenapouzoru
na sovjetsku kolektivizaciju. Proces seljakog radnog zadrugarstva imao je dvije
faze. Prvu, koja se odvijala do kraja 1948. godine, koja je praena od strane KP i
vlasti,aliuzodreenusuzdranostipotrebuprimjenedobrovoljnosti.Uovojfazi
razvitka SRZe se nisu omasovile, niti su razvile znaajniju poljoprivrednu
proizvodnju. Na podruju sreza Doboj osnovane su svega tri SRZe i ovaj vid
poljoprivrednog privreivanja na ovom podruju nije dao znaajnije rezultate. U
oblastiagrara,znaajnijuuloguigralisuSNO,MNO,ZZiSZS,kojisuimalizadatak
organizacije poljoprivredne proizvodnje i obezbjeenja ishrane stanovnitva.
Meutim, na planu poljoprivredne proizvodnje, navedena tijela i organi imali su
brojnepotekoe.Planovisjetveietvenisurealiziraninazadovoljavajuojrazini,
otkup poljoprivrednih proizvoda bio je ispod potrebe drutvene zajednice, to je
bio rezultat slabih prinosa, ali i odreene samovolje i zloupotreba od strane
predstavnikasreskihimjesnihnarodnihodbora.
Od poetka 1949. godine, zapoela je nova faza kolektivizacije sela,
zasnovananamasovnomosnivanjuSRZaiukljuivanjuuisteseljakepopulacije.

151

Na ovaj proces posebnog uticaja imao je Drugi plenum CK KPJ i Rezolucija

Informbiroa. U KP je preovladavalo miljenje da je neophodnost pojaane
kolektivizacije ne samo izraz konstantno loe poljoprivredne proizvodnje, ve i
odgovor na informbirofske optube. Masovna kolektivizacija je trebala da
predstavlja bitnu pretpostavku prevazilaenja ekonomske zaostalosti sela,
prelaskomkrozformuseljakogradnogzadrugarstvasasitnognakrupnizemljini
posjed.ZamisaoKPivlastibilajeporedmasovnogukljuivanjaseljakihkategorija,
ibrakapitalnaizgradnja,boljaorganizacijaradaiboljiprinosiupoljoprivredi.
Trend masovne kolektivizacije u 1949. godini zahvatio je i srez Doboj u
kojemjedokrajagodineosnovanoukupno16SRZa,ukojejebiloukljueno580
domainstva.Meutim,omasovljenjeSRZanijedaloznaajnijerezultatenaplanu
poljoprivredneproizvodnje.SlabostSRZapokazalesuseve1949.,aliinarednih
godina, gdje su prinosi bili voma niski i daleko ispod privatnog poljoprivrednog
posjeda. Negativne tendencije u oblasti SRZa , odraavale su se na cjelokupnu
poljoprivrednuproizvodnjunaprostorusrezaDoboj.Istajeuglavnomstagnirala,
planovisjetveietvebilisuispodoekivanog,kaoiotkup,tojestvaralododatne
probleme vlastima da prehrane stanovnitvo. Tome je posebno doprinijela
nerealna procjena vlasti u oblasti agrara i neobjektivno forsiranje SRZa, koje su
sveviepokazivaleslabosti.Veu1951.godininajveibrojistihsapodrujasreza
Dobojbiojeneodriv.Kodzadrugarajebilaizraenakolebljivost,tesusesvevie
odluivali na naputanje SRZa. U 1952 i 1953. godini svih 20 SRZa sa podruja
sreza Doboj bilo je likvidirano, ostavljajui iza sebe brojne probleme u oblasti
agrara.SlomilikvidacijaSRZa,teloestanjeupoljoprivredijeprijesvegarezultat
nerealnopostavljenihciljevaodstraneKPikomunistikevlasti,kojesuteileda
podsvakucijenuprovedumjerekolonizacije,agrarnereformeiisforsirajuseljako
radnozadrugarstvo,kojejeumjestouspjehadovelodanazadovanjaselaitekog
poloajaseljakanacijelomprostoruBosneiHercegovine,painapodrujuDoboja.
Posljedicepogrenopogrenovoenepolitikeuagraruuovomperioduosjeate
sedugovremenanaovomprostoru.

152

Mr.sc.RusmirDjedovi

HistorijskogeografskaistraivanjaDoboja

Saetak

Uradusegovorionekolikounaucinepoznatihhistorijskogeografskih
pitanja a vezana su za razvoj naselja Doboj. Na viestoljetni razvoj i izgled
naselja Doboj uticali su brojni historijskogeografski inioci a neke od njih
razmatramakaoposebnapitanja.

Hidrografskepromjeneirijenakoritasuumnogomeusmjeravaliizgled
Doboja.Takoeristareputnekomunikacije.Datojenetovieozaboravljenoj
mahaliZagradkaoistarojarijiuDoboju.

Doneseno je i nekoliko novih podataka o hanovima u naselju Doboj.

Familije u Doboju su u literaturi vrlo slabo istraene pa se o nekim starim
dobojskimfamilijamadonosinetopodataka.

Za ovaj rad su uglavnom upotrebljeni do sada nekoriteni izvori i

dokumentacija. Radi se o izvorima austrougarske provenijencije, kakvi su
gruntovneknjige,katastarskiplanoviitopografskekarte.

Kljunerijei:

Doboj, historijskogeografska istraivanja, arija, mahale, hanovi,

familije

HistorijskogeografskiiprirodnogeografskiiniocisuuslovilidaDoboj
imavelikiznaajodnajstarijihvremenadodanas.Oniutiui naizgledsamog
naselja Doboj. To se posebno odnosi na saobraajne i strateke inioce koji
neprestanoutiunarazvojikarakteristikenaselja.

Prirodnogeografska osnova za prostorni razvoj naselja

Doboj

Prirodnogeografska osnova a ovdje mislimo prije svega na

hidrografske prilike i njen uticaj na poplave i izmjene hidrografske mree
stalnovrlobitnoutiunaprostorniizglednaseljaDoboj.KodDobojasestiuza
bosanskeprilikeveerijekeBosnainjenepritokeSpreaiUsora.

153


Milenijumski i stoljetnji uticaji velikih poplava i njima izazvanih
hidrografskih promjena neprestano mijenjaju realnu situaciju i usmjeravaju
promjeneurazvojunaselja.Toseprijesvegamislinapromjenerijenihkorita
Bosne, Spree i Usore. Poslije poplava i promjena korita ovih velikih rijeka,
ostaju stara njihova korita, opjesci (pijeskovi), movarna zemljita, bare i
zabarenazemljita.

OkolinaDobojanaaustrougarskojtopografskojkartiR=1:200.000

InaesestarinomdnodolinerijekeBosnekodDobojanazivaju:Gornje
Polje (nizvodno od ua Usore), Srednje Polje (dananji dio Doboja koji se
naziva Usora) i Donje polje (sjeverno od Doboja). Starinom su i dva vea
kompleksa zemljita sa nazivom Bare. Jedne Bare su odmah sa june strane
starog naselja Doboj (ispod Oraja) ka Usori a druge Bare su nizvodno od
Dobojakasjeveru.

Posmatrano unazad kroz stoljea mi nemoemo sa puno preciznosti

dati hidrografsku situaciju u Doboju u pojedinim vremenskim periodima.
Moemo samo ukazati na neke mogue situacije i promjene preko indirektnih
injenica.

Poloajrimskeutvrdei prateegnaseljauznjukojisenalazejunood
Doboja na najviem dijelu polja ukazuje da je jo prije dvije hiljade godina
zasigurnotajlokalitetbiovandomaajavelikihpoplava.

154


Na prelazu 16/17 stoljee se u okviru naselja Doboj spominje posjed
mezraMala iVelikaotokasonustranuvelikerijekeBosne. Ovoukazujedaje
prije tog vremena Bosna promijenila korito i nekadanji dio naselja Doboj je
ostaosadrugestranerijeke.

Prema podacima rijeka Bosna je do prelaza 17/18 stoljee tekla

neposredno ispod tvrave Doboj. Do samog korita rijeke su silazili bedemi
tvraveionajeporeddijelanauzvienjuimalaidionarijeci.Topretpostavljai
mogunost plovidbe od Doboja do Save i dalje. Neka velika poplava je ubrzo
bitno promijenila hidrografsku situaciju i korito Bosne se odmie ka istoku.
TvravaDobojostajebezizlaskanarijekuipovlaisenavrhuzvienja.

StarokoritoBosneispodtvravenaslijeujemanjarijekaLijeanjkoja
nastajejunoodDoboja(napodrujuPrisada,MakljenovcaiMiljkovca).Nisko
zemljite ispod tvrave izmeu novog korita Bosne i Lijenja (starog korita
Bosne) je sve do najnovijih vremena esto plavljeno a od velikih poplava i po
nekolikometaravode.

I nazivi zemljita na ovom podruju koji su zabiljeeni jo krajem 19.

stoljea:Pijeskovi,Ada,Adica,Luka,govoreotome.

Analizirajui granice naselja (katastarske opine) Doboj krajem 19.

stoljea vidimo i hidrografsku situaciju iz ranijih perioda. Granica naselja ka
Pridjelu na jugu na jednom mjestu prelazi Bosnu i obuhvata zemljite, oito
unutarnekestareokukerijekeBosne.

KodsamogDobojanjegovojkatastarskojopinipripadaiveikompleks
zemljitasadrugestraneBosnekaSvjetlii.Svedojednognaputenogrijenog
koritakojisekrajem19.stoljeanazivaStaraSprea.Dalisveovoukazujedaje
timkoritomnekadateklaBosnapaseprijenekolikostoljeapovuklanazapad
a tu nastavila da tee Sprea pa i ona u 18/19 stoljeu svoje ue u Bosnu
napravilanetojunije,ostajezadetaljnijaistraivanja.

Od kraja 19. stoljea do danas vie nemamo promjena korita rijeka

nisko zemljite oko njih esto zahvataju poplave. To se posebno odnosi na
dananjicentargradaDobojakojeseizaDrugogsvjetskogratarazvionaonom
niskomzemljituizmeustaroginovogkoritarijekeBosne.

Grad Doboj ponekad zahvataju i katastrofalne poplave. Tada su

ifrastruktura i brojne zgrade pod vodom a iza nje ostaju velike posledice.
Spomenimo poplave 1906 i 1907 godine, kada je vodostaj Bosne preao 4
metra. Uz Prvi svjetski rat su takoer bile velike poplave. Tada je oteena i
eljeznikapruga.Velikapoplava1965jeuDobojuzahvatila1480stambenihi
poslovnihobjekata.Vieod300stanovanijeviebilozaupotrebu.

Poetkom 21. stoljea, u maju 2014. godine je Doboj zahvatila rijetko

katastrofalna poplava. U centru grada je dostizala i nekoliko metara. Pored
prizemlja, voda je doprla i do prvih spratova zgrada. Ostavila je velike
posljedicekojesejouvijeksaniraju.

Starinetoponimi
DugahistorijaDobojajeostavilaibrojnestarine.

155


Spomenimo arheoloke tragove prahistorijskih vremena na breulku
iznad ua Usore u Bosnu. Zatim, rimski vojni logor i civilno naselje pored
njega.RefugijiznaduaUsoretokomkasneantike.Naistommjestusutragovi
naseljavanjaizranogsrednjegvijeka.

Iz srednjeg vijeka su brojne starine u Doboju. Predpostavlja se da je u

Makljenovcu u predjelu Crkvina bila manja crkva iji je pod bio poploan
rimskim spomenicima. Oko crkve bili su grobovi u kojima je naeno neto
nalaza iz 913. stoljea. U oblinjem naselju Prisadi na uzvienju, prema
predanju starinom su se nalazile neke stare ruevine (moda grada). Ispod je
vodapoimenuGradac,odnosnozemljiteOgraenovac.Daljepredanjekae,da
jenaVisokojGlavicinekadabilavelikavaro.Kadjekugamorilaondajesvijet
pobjegaopremaDerventiiudananjiDoboj,gdjesupomaloiskrilivelikeume
igradosnovali.
OkoDobojajenanekolikomjestaranijebilosteaka.UOrajuimavoda
Jurikovac a po kazivanju lokalnog stanovnitva (muslimana) bio je tu davno
nekiJuro,bogatovjek.
U samom Doboju najznaajnija srednjovijekovna starina je tvrava
Doboj. Vjerovatno je jo od prije 12 stoljea na uzvienju bila neka manja
fortifikacija. Ojaana je tokom 12/13. stoljea a u jau tvravu pretvorena
tokom14/15.stoljea.

Na teritoriji dananjeg grada Doboj imaju brojni stari toponimi koji

ukazuju na starine. Samo toponima od osnove var, to na maarskom znai
grad,uDobojuimanatrivealokaliteta.
VaroitasuveikomplekszemljitaizmeukoritaBosneiStareSpree
ka Svjelii. Zemljite LukaVaroie je ispod starog Doboja u dananjem
njegovom centru. Varo, mahala i predio je vei prostor sjeveroistono od
srednjovjekovnoggrada.SamodaspomenemojednuparcelusanazivomVaro,
a to je oranica na k.. 892/2, povrine preko 6 dunuma koje je krajem
osmanskogperiodavlasnikHasanbegDautoviizDoboja.
JodvaoblinjavealokalitetasuVarounaseljuLipaciVarounaselju
Kostajnica. ta zapravo znae ovi toponimi i lokaliteti u razvoju grada Doboja
trebatekistraiti.
SaosnovomgraduDobojuimajudvalokaliteta.Prvijepoznatunarodu
kao Gradina ili Stari grad a odnosi se na srednjovjekovni grad i osmansku
tvravu Doboj. Drugi lokalitet je u junom dijelu grada a odnosi se na vei
kompleks zemljita pod nazivom Gradina a u vezi snjim i manji lokalitet sa
nazivomGrad.RadiseovepoznatomantikomlokalitetunaUsori.
SjevernoodDobojajepredioipotokpodnazivomKraljevac.Mogueda
je taj naziv trag nekog od domena kraljeva dinastije Kotromania, vladara
srednjovjekovnedraveBosne.
Jo da spomenemo nekoliko zemljita sa nazivom Kratelj, koji mogu
podsjeatinanekedavneepidemijekolereigrobljaodnjih.Tosudvazemljita
Kratelj u samom Doboju i zemljite Kratelj u oblinjim ifijama. U ifijama
podnazivomKrateljsunpr.:oranicaKrateljk..63/1povrine5dunuma,k..

156

63/2Krateljod5,5dunuma,k..67odpreko4dunuma,kaoik..69povrine4
dunuma.
ZemljitesanazivomKrateljstarinompostojiinadvamjestauDoboju.
Daspomenemouivijamai zemljitapodnazivomumasagrobljem
povrine2dunumanak..87ik..86/2odpreko3dunuma.Takoer,ik..43,
46i60,podnazivomKamenovi,ukupnepovrinepreko35dunuma.Zatim,k..
84/2 groblje od oko 4 dunuma koje se krajem 19. stoljea (tanije 1885.
godine)vodinaObinaMuhamedanskauivijama.

GdjesenalazilamahalaZagrad

JednaodstarihmahalauDobojukojapostojijoodosmanskihvremena
je pod nazivom Zagrad. Danas je taan poloaj ove stare dobojske mahale
gotovozaboravljen.PonekijesituirajuispodGradine,premamahaliKupusija.A
zapravo,poloajovemahalajeudokumentimapreciznoodreen.
Svi navedeni dokumenti smjetaju ovu mahalu sa sjeverne strane
tvraveuDobojuistarearijeuDoboju.Zapravo,mahalaZagradjebilasrasla
saarijomuDobojuiunjojjebiloiduana.

U mahali Zagrad za osmanske uprave stanuju stare familije. One su

potomciuglavnomnajznaajnijihli
nostiDobojaizosmanskogperioda.Takvesufamilije:Kapetanovia,Topagia,
SpahiaiDaferagia(spominjesenekiTosunbegDaferagi).

Jednekuekunibroj213uZagradmahalijevlasnikirbegirbegovi.
Ovi irbegovii su nazivani i Porobii. Godine 1913. su vlasnici Muhamedbeg
irbegovi umrlog Ibrahimbega iz Tenja i Ademaga Mei umrlog hadi
Mehmedef.sapoobaizTenja.1940.godinevlasnikjeOmerMuftiumrlog
Osmana, kao i supruga Umihane roeno Nametak. Na osnovu odluke Sreskog
suda u Doboju 1946. godine, vlasnik te kue postaje Federativna Narodna
RepublikaJugoslavija.
ViekuaumahaliZagradjeimalastarafamilijaSpahi.Jednekuena
samomdodiruZagradmahalesaVaroiprije1885.godinevlasnikjeMuharem
Spahi. Od njegovog malodobnog sina Aula 1894. godine ovu kuu kupuje
Jovan Vranjeevi paroh iz Doboja. Od njega 1902. godine naslijeuju
malodobneGospavaiMilica,keripokojnogJovanaVranjeevia.
U Zagrad mahali 1913. godine neke nekretnine ima Abdul Gani ef.
GanibegoviumrlogDervia(Dede).

arijaiponetoiznjenetrgovine

Tokom osmanskog perioda, sve od 15/16. pa do 19. stoljea, u naselju

Dobojserazvijanjegovcentralnigradskisadraj,tj.arija.arijauDobojuje
kroznavedenestoljeepredstavljalaposlovnoijavnosreditenaselja.Tususe
nalaziliglavniurbaniijavnisadrajinaseljakaoiirihprostora.
arija se razvija na mjestu srednjovjekovnog podgraa koje je imalo
poslovneijavnesadraje.estosenazivaiSukija,toupravoiznaiarija.

157


arija u Doboju od samog poetka 16. stoljea ima glavni vjerski
objekatarijskudamiju.PotojeizgraenazavrijemesultanaSelima(1512
1520. godine) naziva se i Selimija (npr. one damije koje zu izgraene za
vrijemesultanaSulejmanasenazivajuSulejmanije).Poreddamijesuarijski
mekteb (nia kola) i Medresa (via kola). Tu je i zgrada Konaka uprave
nahije (opine) Doboj, koja se krajem osmanskog perioda nalazi u kui
OsmanbegaKapetanovia.

DobojnaaustrougarskojtopografskojkartiR=1:75.000

Svakako najvaniji sadraj arije u Doboju su desetine trgovakih

radnji (duana) i zanatski radnji. Duani i zanatlije su pruale usluge
stanovnicima cijelog naselja i ire okoline. Vjerovatno u sreditu arije je
odravana i pijaca sedminim pazarnim danom petkom. U ariji je bilo i
stambenihprivatnihkuaaunekihjeuprizemljubiloiposlovnihprostora.Tu
jebioinajmanjejedanhanzasmjetajputnika.

158


Vlasnici vie desetina duana i zanatskih radnji u ariji krajem
osmanskogperiodasuvrlorazliiti.NekivakufiuDobojuposjedujuiduaneu
ariji. Preteno vlasnici su bili muslimani ali je bilo i drugih vlasnika. U
nastavkudajemosamonekaodvlasnikakuaiduanauarijinaseljaDobojsa
kraja19.stoljea.

Kuu sa duanom odmah ispred arijske damije posjeduje Mehaga

HadinumanbegoviizDoboja.Takoer,onimajokuaiduana.

Vie kua i duana u ariji 1885. godine je u posjedu Muje Hadia,

oito vjeta trgovca. Njega 1896. godine naslijeuju udova Fatima ki Mula
Beira Odobaia i sin Salih. Godine 1913. hadi Saliha Hadia naslijeuju
sinovi:Ragib,AlijaiSalihikiHataudatazaSalihaBelagia.
Takoer, jedna kua sa duanom u ariji odmah ispred damije je
vlasnitvoKabilioBeharaSalamonaizDoboja.Opet,1885.godinekuuuBunar
mahali (odmah uz ariju) i duan ispred Selimije ima Kabilio Moo. 1899.
godinesu vlasniciAbrahamM.KabiglioiBeharSalamon KabigliosinSamuila.
Godine 1885. nekoliko kua isti posjeduje u Karanfil mahali (koja se nalazila
ispodtvravekapolju).
Jednu kuu i duan u ariji zajedno posjeduju hadi Fehimbeg
Smajlbegovi i Lazar Kovaevi (i njegov sin oko) oba iz Tenja. Vie kua i
duana u ariji krajem 19. stoljea zajedno imaju oro Spasojevi i Alibeg
Kapetanovi.Izmeuostalihikuuuarijinasamomulazuutvravu.Diood
ore1900.godineotkupljujefirmaHimerZuzkerfabrikHartigetRothermann
uBrkomnovommjestua1905.godineizBea.Kuuuorimahaliiduanu
ariji ispred Selimije posjeduje sam oro Spasojevi. Vie nekretnina u
arijiposjedujeiKostaJeftanovi.

Hanovi

Prije 1878. godine, i kasnije u naselju Doboj billo je 5 hanova. Veliki

poznavalacprolostiiizgledabosanskihnaseljaHamdijaKreevljakovinavodi
da u Doboju krajem 19. stoljea postoje: Delia han, han Avde auevia u
samomDoboju,Biogradlinhan,HadiFehimbegovhaniAngelusovhan.

Deliahan
Kreevljakovi kae da je Pred Dobojem putem iz Usore stajao Delia
han, a sastojao se od dviju kua spojenih kuburom (nadkrivenim hodnikom)
kojajespajalaprostorijenaspratu.Uprizemljusubilipodrumizakonjeikola.
Han je sagraen za turske uprave. Za konak se plaalo 100 para, a putnici su
moglidobitiihranuzaseizakonje.
U literaturi se o ovom hanu, kasnije vie nita nemoe nai. Ovdje
donosimoviedosadanepoznatihpodatakaoovomhanu.
Na austrougarskom katastarskom planu dijela naselja Doboj razmjera
1:6250 iz 18821885. godine, dobro vidimo da na junom ulazu u stari Doboj
postoje dvije vee zgrade, neposredno jedna do druge. Bie da je tano da su

159

bile spojene kuburom. Inae, kubura na turskom znai hodnik illi nadkriveni
prolazkojispajakue.
U austrugarskim gruntovnim knjigama za Doboj iz 1885. godine
nalazimojopodatakaoovomhanu.Te1885.godinevlasnikobjeovezgradeje
bio Vehbibeg Omer efendi iz Doboja. Radi se o kuni kuni broj 153 na k.
625/2 u Adi i kuni broj 154 na k.. 625/1 sa kuitem i baom u Adi, sve u
vlasnitvuVehbibegaOmerefendiizDoboja.
Ovaj Omer Vehbi paa je gotovo nepoznat u dosadanjoj bosanskoj
istoriji. Godine 1861. je doao na slubu u Bosnu, za vrijeme borbi sa
crnogorcima.Poznatojedajeimao4sina.Takoer,poznatoje daseoeniou
Bosni.
Naslijeuju ga 1912. godine Latifa Muli udova Vehbipae sa 1/8 i
sinovi: Mustafa Asimbeg, Mehmed amilbeg, Hasan Tahsinbeg, Musa
azimbegumrlogOmervehbipae,svisa7/40,kaoikeriSenijaudatazaVasif
ef. Mulazima sa 7/80 (svi iz Carigrada) i Hajrija udata Selmanagi sa 7/80 iz
Srebrenice. Inae su Selmanagii krajem osmanskog perioda jedna od
najvanijihfamilijaSrebreniceiPodrinja.
Ovdje vidimo da se Omer Vehbipaa oenio u Bosni sa Latifom iz
porodice Muli. A takoer, i da se njegova ki udala u familiju Selmanagi iz
Srebrenice. Kada je Omer Vehbipaa sa porodicom odselio u Tursku, ki je
ostaladaiviuSrebrenici.
Ubrzonaslijednicihanprodaju1912.godinePetruAjvazoviurimokat.
upniku iz Doboja. Kasniji vlasnik je od 1934. godine Karlo Uhlir pok Karla iz
DobojasadauSarajevuglavnikolodvora1945.godinejekonfiskovanoukorist
DraveDemokratskeFederativneJugoslavije.
Kako vidimo Kreevljakovi ovaj han naziva Delia han. Starinom
izgledanjegadrinekoizdobojskefamilijeDeli.UDobojublizuarijeima i
Deliabrdo.Jokrajem19.stoljeauDobojuimafamilijaDeli.Onisuvezanii
zasusjedniMakljenovac.
Kuanak..13/9uTrnjakmahali,1885.godineuvlasnitvuje:Osmana,
RameiMujeDelia.Godine1899.sevodenaOmeru,malodobnimRamiiBeiri,
teUmkaDelivulgoDinidjeciRame.
U jednom dokumentu se 1925. godine spominju naslijednici umrlog
Osmana Delia: Umihana ani udova, Ibrahim, Smajl, Salih, Osman i Naza
udataMakarevi.
Delii iz Doboja posjeduju i vie parcela neposredno oko hana, zvanih
BegovaaiAda.
U oblinjem naselju Makljenovcu Turskom 1885. godine zemljite
Bukvik posjeduju Osman, Ramo i Mujo Deli iz Makljenovca , kua kuni broj
31.ZemljitaGlavicaiGrahovita(kasnijePlanje)tadaimaSalihaDeli,Ramina
supruga. Godine 1914. se spominje Ramo umrlog Omera a 1924. godine
malodobnaSidikaumrlogBeiraDelia.
Inae se Delii spominju i pod prezimenom Dini. Krajem 19. stoljea
kue na k.. 13/3 kua u Trnjak mahali u Doboju, vlasnik je neki Halil Dini.
ZatosenekiDeliinazivajuiDinii,trebaistraiti.

160

Biogradlinhan
Ovaj han prema Kreevljakoviu stajao je na mjestu dananje zgrade
Komiteta. Han je bio graen na sprat; u prizemlju je bio podrum, a kasnijre
kafana. Na spratu su bile tri sobe za putnike. Za konak se do 1878. godine
plaalo100para,akasnije2025krajcera.
U gruntovnim knjigama krajem 19. stoljea u Doboju nailazimo na
BeogradlijeBiogradlije. Tako, 1885. godine kuu preko puta Trnjak damije i
neto nie, ima Mustafa Beogradlija. Njega 1896. godine naslijeuju Hamida
udovaMustafeBiogradlijekiOmeraamdiaimalodobniHuseinsinumrlog
Mustafe sa 7/8. I 1902. godine se spominje Husein Biogradlija sin umrlog
Mustafe.
Oito je Mustafa ili neki njegov predak u Doboj doselio iz Beograda ili
Biograda,kakosetadaunaroduzvaoidobioprezimeBiogradlija.
Kreevljakovi dalje navodi Najstariji su mu poznati vlasnici bili
amdii,odkojihgajekupioilinaslijedioBiogradlija.
Krajem 19. stoljea na k.. 12/4 u Kupusija mahali ima kuu Omer
amdi. Naslijeuju ga 1899. godine Ema udova roeno Buljubai, sinovi
MustafaiMehmedamdiumrlogOmeraiHanifaudovaBiogradlijakerium
Omera.NekaHamidaBeogradlijaroenoamdi(vjerovatnoistaosoba)1885.
godinejevlasnikparceleLukaporedrijekeBosne.
KaotovidimomoguisumuvlasniciamdiiiBiogradlije.
Takoer, 1885. godine na k.. 13/33 je kua u Trnjak mahali u
vlasnitvuMustafaBeogradlija.Naslijeujuga1899.godineHamidaiHusein.
Kreevljakovi dalje o ovom hanu kae Otkupio ga je Hasanbeg
EminagiizTenjaiporuio1920.godine.
Prema gruntovnim knjigama, 1913. godine je vlasnik hana Hasanbeg
Eminagi umrlog Osmanbega iz Tenja a 1923. godine vlasnik parcele je
SalamonElazarpokojnogMordohainaizDoboja.

HadiFehimbegovhan
Kreevljakovi za ovaj han navodi slijedea njegova saznanja. Hadi
Fehimbegov han kod tvrave naspram damije Selimije. Vlasnik mu je bio
HadiFehimbegonlagiizTenja.Hanjesagraenzaturskeuprave,apropao
jeuvelikompoarutojezadesioDoboj1907.godine.Zadnjihandijaondjebio
jeHasanProzorac.Hanskasezgradasastojalaodkafane,etirisobezaputnike,
podrumaidoulice45bakalskihduana.Zakonakseplaalokaoiugornjrm
hanu.
Kolikosmouspjeliistraitiuarijijenekolikokuaiduanakrajem19.
stoljea imao Hadi Fehimbeg Smajlbegovi iz Tenja. Izmeu ostalih i jednu
zgradunaulazuutvravu.Kadaje1899.godineumroHadiFehimbeg,pored
njegove djece naslijedila ga je i udova Ajia Begzada roeno onlagi ki
Omerbegaonlagia.Ovdjetrebatraitipravogvlasnikaizosmanskogperioda
ovoghana.

161

Angelusovhan
PremaKreevljakovievimsaznanjimajebiokodelj.stanice,sagraen
je188182.godine,agradiogajenekiAngelus.TojedananjakafanaZora.U
prizemlju hana bila je kafana i birtija, a na spratu 67 soba za putnike. Izvan
zgrade bila je staja. Handije su bile Huseinbeg Belagi iz Doboja i njegovi
sinovi Hasan i Husein, zatim Ivo Pajkovi iz Banja Luke pa Husedinovi
Mustafa i Berberovi erif, oba iz Dervente. Danas je vlasnik zgrade Alilja
SalihoviizTenja.
Kako Kreevljakovi ne daje nikakve podatke o Angelusu, to sada
donosimo. Radi se o Jozefu Angelusu sin pokojnog Ignatzca, koji se u jednom
dokumentuspominje1904.godinekadaimajednukuukodstaniceuDoboju.
Takoer blizu eljeznike stanice 1888. godine jednu zgradu prave Josip i
Terezija Angelus roena Polak, njegova ena. Dio Josipa 1884. godine prelazi
na Jozefa Johna sina pokojnog Leopolda a 1911. godine prelazi na njegovu
udovuElizabetu.

Hanuifijama
Zahvaljujuiaustrougarskimgruntovnimknjigamasakraja19.stoljea
saznajemo da je starinom, jo u osmanskom perioda bio neki han u ifijama.
NalaziosenastaromputuizDobojakaKotorskom.Ovoznamojersekrajem19
stoljeaspominjezemljitesanazivomHanite. Radiseok.. 54,55,132(sve
podnazivomHanite)ukatastarskojopiniifije.Cijelogsunaseljastarinom
vlasnicibegoviizTenjairbegoviiiAhmedkadii,pavjerovatnoiovoghana

Na neku moguu staru kahvanu u Doboju ukazuju slijedei podaci. U

BunarmahaliuDoboju1885.godinekuujeimaoAlijaSoftivulgo(narodski)
Kavedija. Godine 1896. spominje mu se sin Alija Softi umrlog Alije i udova
AltakiRameBajraktarevia.BiedajeistiiAlagaSofti
vulgoKavedijakojisespominje1885.godine.

NekefamilijeuDoboju

Stare familije u Doboju sa vrlo malo istraene i poznate iz objavljene

literature.Unastavkudonosimonetoviepodatakaonekimstarimdobojskim
familijama. Mada bi se o svakoj spomenutoj a i ostalim starim familijama u
Dobojumogloistraitiinapisatipunoviepodataka.

Tanaii
PoznatojedasekrajemosmanskeupraveumahaluVarouDobojuiz
TenjadoseljavaSimoTanaierinovi.Kupujeviezemljitausredmahale
Varo na kojem je podignuta srpska kola (1883. godine) i prva pravoslavna
crkva(1884.godine).
Krajem 19. stoljea u Varoi vie objekata i zemljita posjeduje Simo
Tanai.Godine1905.naslijeujugamalodobniNenadiJevrosima,kaoiSofija
udatouriizBosanskogBroda.KasnijesespominjupodprezimenomTanasi.

162

Kuuimagazuuorimahalikrajem19.stoljeaimaiTanaiMilovan
izTenja.Godine1905.kupujejehadiMustafatetaumrloghadiMehmeda
izTenja.

PeroSvetlica
Poznato je da je krajem osmanskog perioda kod trgovaca Simia u
TenjubioPeroSvetlica,rodomizokolineBanjaluke.Godine1885.zatiemoga
u Doboju. Krajem 19. stoljea ima vie kua i zemljita u mahali Varo. Oko
1880. godine naslijeuju ga malodobna djeca: Jovo, oro i Jovanka, kao i
udovicaSavkaroenaNako.

Mehmedagii
PremaouvanompredanjufamilijaMehmedagii,kaoinekedrugestare
dobojske familije, vodi porijeklo od nekog Grome, koji se u Bunar mahalu
naselioizBudima.
Prema austrougarskim gruntovnim knjigama vidimo da krajem 19.
stoljea familija Mehmedagi u ariji u Doboju posjeduje dosta nekretnina.
Radi se kuama, duanima, duanitima i gradilitima. Takoer imaju i vie
parcelauBunariTrnjakmahali.
Veibrojnekretnina1885.godineimajutako:AtifiHuseinMehmedagi,
kaoiFatimaudatoKapetanovi.Godine1899.naslijeujuEminaudovaAtifaki
Hifzief.Omerefendia,SalihimalodobniSmajlumrlogAtifa,teDehvaudataza
HakibegaKapetanovia.
Godine1892.spominjeseNafaKapetanoviroenoMehmedagi.Kua
uBunarmahalitadaposjedujeiKadaMehmedagiroenoMahmutovi.Zatim,
kuiteuKupusmahali,PaaroenoMehmedagi,DervievivulgoKonjianin
(valjdaudatazaAvdoDervievivulgoKonjianin,oitoporijeklomizKonjica).
KuunaBrduimaHataMehmedagiroenoDananovi.
Jedne oranice pod nazivom Sehovaa (valjda ehovaa) na k.. 611
(blizu groblja Urije ka Usori, kod dananjeg gradskog parka) vlasnik 1885.
godinejeBegzadaGaniroenaMehmedagi,kasnijesuvlasnici Ganibegovii.
Godine1888.spominjeseHankaBelagi(suprugaGane)roanaMehmedagi.

Hadimujagii
Otprilike preko puta glavne ulice u ariji od imanja Mehmedagia,
starinom se nalazi imanje Hadimujagia. Oito je prezime dobila po nekom
hadi Mustafaagi koje je bio poznat kao Hadimujaga jo za osmanskog
perioda.
Godine 1885. spominju se slijedei Hadimujagii: Bego, Meho, Mali i
Ahmed.BegojekasnijepoznatkaoBegaga.Navedenenaslijeuju1916.godine:
Latif, Muhamed, Mustafa, malodobni Smajil i Emina, te Paa udata Daferbeg
BegoviuBukoviciMaloj.
Godine1904.uifijamazemljitaodirbegoviaizSarajevakasnijeiz
TarevacakupujeMehagaHadimujagiizDoboja.ImadjecuHamzu,Ibrahimai

163

malodobnu Zinetu,Zejfu.Godine 1918.spominje seMehmedagaHadimujagi

umrlogMehage.
Zatim, 1901. godine Maliaga Hadimujagi sin umrlog hadi Mujage.
Naslijeuju ga 1912. godine: udova Alema roena Aliehaji, Zumra roena
Hadimujagi udata za Mehmedaliju Terzimehia iz Maglaja, te malodobna
djeca:Ahmet,HamdunaiSevleta.

Dananovii

Krajem osmanskog perioda u najjunijem dijelu mahale Trnjak, ka

BaramaiUrijamaveeposjedeimafamilijaDananovi.
Tako1885.godinen,Arifef.Dananoviposjeduje:kuukunibroj150
nak..15/12ukojojistanujesaporodicom;duaniteaubrzoidvaduanau
arinskoj mahali; kuu kuni broj 151 na k.. 15/9. a pored nje magazu sa
dvoritemitalom;naistomkasnijejodvijekue;kuukunibroj152nak..
15/10.
Arifa ef. Dananovia naslijeuje 1890. godine Ibriima Dananovi
roenoSaraevi(Sara).Zatim,godine1890.MuloDananovisinhadiArifa
ef. Godine 1896. Hasib ef. Dananovi umrlog hadi Arifa ef. Godine 1890.
FeridaiHalimamalkerihadiArifef.Godine1904.:Ibriimaudova,Hasibef.,
Mullo(nepoznatogboravita),malodobnaHalimaiRaidMehinovisinReida
izGraanice.
Godine 1916. Hasiba ef. Dananovia naslijeuju: Abida udova roena
H. Prohi, sinovi Izudin i malodobni Hajrudin, Delaludin i Zineta, te Jahira
umrlogHasibaef.
Krajem 19. stoljea u Doboju posjeduje kuu na k.. 15/11 kuni broj
518, Ibriima Dananovi roeno Saraevi (Sara). Ista 1885. godine sa
oromSpasojeviemuarijiimakuuivieduana.
Inae Dananovia starinom ima jo u Doboju. Tako, jedne kue u
Trnjakmahali(vidamije)1885.godinevlasnikjeHasanDananovi.Godine
1895.naslijeujugaHuseinumrlogHasanaikeriroenoDananoviumrlog
Alije pravo Bajrama. Pored nje je 1885. godine i kua Medine Dedi roene
Dananovi.Imaihiususjednimnaseljima.
Dananoviisubilivlasniciizgradabarakakojesukoristiliaustrougari
odmah od 1879. godine. To su: kua na k. 248/1 kuni broj 360, parcela
zemljita na k.. 247 sa 4 barake. Zemljita je vlasnik Arif ef. Dananovi a
baraka Vojniki erar. Godine 1927. prelazi na Petra Ajvazovia, upnika.
Vremenomsunatomzemljituizgraenikatolikacrkva,upnidomihrvatski
katolikidom.

Drugefamilije

VeibrojkuaumahalamaDobojakrajem19.stoljeaimastarapoznata
familijaHadikadunia.Dasustariibrojnipokazujeipojavaduplogprezimena.
Npr. Hadikadunii Keravii ili Hadukadunii Memagii. Tako se 1885.
godine spominje Mustafa Hadikaduni vulgo (narodski) Memagi. Kasnije se

164

spominje Salih Memagi umrlog Mustafe. Iz ovog vidimo da je odavno u

osmanskomperioduuDobojuivionekiMemagaHadikaduni.

Poznatu vilu na uzvienju iznad ua rijeke Usore u Bosnu je za

austrougarskeupravionapravioEduardPorr.Kasnijesecijelouzvienjenaziva
upravoVila.EduardPorrpokojnogJohanajeinaeuDobojukrajem19.stoljea
kupio mnogo nekretnina i napravio vie objekata. Godine 1897. kupuje kuu i
parceluodfamilijeHalemiispodtvraveakrajputazaBrod.Takoer,kupuje
Eduard Porr sin pok Johana iz Doboja 1892. godine od familije Mujanovi u
mahali Kupusija 2 kue. Isto i od Osmana Hadiosmanovia. Pojavljuje se u
dokumentimaiMarijaPorrroenoFeter.
Na samom poetku 20. stoljea tri parcele zemljita na uglu puta za
Brod i ulice ka eljeznikoj stanici kupuje Alijaga Kuukali iz Brkog. Alijaga
KuukalijemodanajveitrgovactogdobauBosniiHercegovini.Od1905se
vodi na njegovom sinu Ibrahimagi. Od 1918. godine, na djeci umrlog
Ibrahimage:sinovimaefketuiAlijiikeriHajri.
Livadu Krevinu na k.. 538/1 od 5 dunuma 1899. godine je od
naslijednikaumrlogHamidaKovaevia(udovaHanifaudatezaAguBelagiaa
keriMehmedaSubaia)kupilaRimokatolikacrkvasveteKristineuDoboju.
Godine1938.sevodinaRimokatolikojupuPresv.SrcaIsusovauDoboju.
Neka prezimena stanovnika Doboja sa kraja 19. stoljea ukazuju na
mjestonjihovogporijekla.
Tako,1896.godinesespominjeMehmedGraanlijauDoboju.enamu
je Hasiba ki Mehmeda Topagia. Godine 1885. jednu kuu ima Hasiba
Graanlija roeno Topagi. Godine 1890. spominje se ulafera Graanli
(Graanlija)roenoMujkanovi(valjdakiSalihaabanaMujkanovia).Godine
1893. se spominje ulafera Graanlija vulgo Daferovi roena Mujkanovi, a
1904. godine naslijeuju je maladobni Ahmet i Hata Graanlija djeca Muje, te
1912.godineMujoGraanlijaumrlogSulejmana.
Godine1894.uDobojusespominjeHasanMirianacsinMuharema,dok
MuharemMirianac1885.godineposjedujejednukuuuorimahali.

Kmetovskaselita

Dobro je poznato u da su kroz osmanski period pa sve do iza Prvog

svjetskog rata veina posjeda u seoskim naseljima okoline Doboja, kao
kmetovskaselita,ifluciibeglucibilauvlasnitvubegovaizemljoposjednikaiz
gradova. Najvie iz Tenja i Maglaja a manje: Doboja, Graanice, Prnjavora i
Dervente.
Dajemonekanaseljagdjeposjedeimajufamilijesastrane:
U Osjeanima i Kouhama H. Uzeirbegovi iz Maglaja; u Boljaniu
irbegoviiizGraanice;uGrapskojSrpskojDautoviiizDoboja;uKostajnici
Hadiosmanbegovii,BelagiiiHodiiizDoboja;uifijamaOsjeanskim
PaiiizGraanice;
Sve do iza Prvog svjetskog rata ima kmetovskih selita i u samom
Doboju. Takvo je kmetovsko selite Koki u unjarima. Krajem osmanskog

165

perioda je u vlasnitvu familije ejvana iz Prnjavora. Krajem 19. stoljea

MehmedaejvanaizPrnjavoraa1902.godinenjegovedjece,izmeuostalogi
hafizaNurudin(Nurije)ef.ejvanaumrlogMehmeda.
Na osnovu Uredbe o unosu vlasnosti bivih kmetova na kmetovskji
selitima Zbornik zakona i naredaba od 10. septembra 1919. godine broj 58 i
Zapisnika provjerenog od Sreske ispostave u Doboju dana 20 oktobra 1921,
uknjiujesepravovlasnitvanaporodicuKokiizDoboja.Godine1932.natom
ve bivem kmetovskom selitu se kao vlasnik spominje Pero Koki pokojnog
Ilije.

Netoonaseljuifije

Kao naselje sa kmetovskim selitima u posjedu zemljoposjednika sa

stranepoznatojenaseljeifije.Isamnazivnaseljagovoriotome.Krajem19.
stoljea ifije su posjed sljedeih ljudi i familija: Mahmuda i Mehmeda ef.
ehajiaizMaglaja;HamidaAhmedkadiaizTenja,HamdibegaiMehmedbega
AjanoviaizTenja;HaimaBegoviainjegovesuprugeDjeeizBukoviceMale;
irbegovia(MuhamedbegaiAlibega)iSamariiizSarajeva.
Muhamedbegirbegovije1885.godineizSarajevaa1891.sespominje
iz Tarevaca. Naslijeuju ga 1900. godine Husein i malodobni Asim umrlog
Muhamedbega(Mehmedbega).
Inae porodina predaja u familiji irbegovi u Tarevcima zna da su
nekada bili u Sarajevu i da su imali posjede u ifijama kod Doboja i dolini
Bosne.

Zakljuak

Izvoriiliteratura

Kako vidimo iz prethodnih historijskogeografskih istraivanja Doboja,

ovo naselje ima izuzetno bogatu i dugu historiju. Takoer, obiluje
mnogobrojnimiinteresantnimhistorijskogeografskimpitanjima.

Ovimistraivanjimasmosamoukazalinanekapitanjaiproblemeakoji
se trebaju detaljnije obraditi. Prije svega analizom do sada nekoritenih
podatakaizizvoraidokumentacijeaustrougarskogperioda.

Navedeni izvori mogu biti izuzetno korisni u buduim detalnijim

istraivanjima mahala i pojedinih familija naselja Doboj, ali i drugih naselja
okoline.

Austrougarskegruntovneknjige iz1885.godine zakatastarsku opinu

Doboj.

Austrougarske gruntovne knjige iz 1885. godine za katastarske opine

ifijeiMakljenovacTurski.

Austrougarskikatastarskiplanoviiz188285.godine,razmjera1:6250i
1:3125,zakatastarskuopinuDoboj.

166


Austrougarske topografske karte razmjera: 1:200000, 1:75000 i
1.25000.

IntervjusaVasvomHalilbegoviroenoMulaliod10.1.2005.godine,
roena1922.godineuDoboju.

Glavni rezultati popisa iteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila

1895.,ZemaljskavladazaBosnuiHercegovinu.

Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, Sveske I/2 i III,

Bonjaki institut Zurich Odjel Sarajevo, Orijentlani institut u Sarajevu,
Sarajevo,2000.

VukainSirovina,ProlostinaseljagradaDoboja,Doboj,1938.

LjubomirLui,MonografijaDoboja,Doboj,1943.

ZdravkoKajmakovi,StarigradDoboj,Naestarine,IX,Sarajevo,1964.

Grupaautora,Dobojdrutvenoprivrednakartakomune,Preskliping,
1977.

Hamdija Kreevljakovi, Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini,

Izabranadjela,III,VeselinMaslea,Sarajevo,1991.

Mina Kujovi, Prilog historiji agrarnih odnosa u Graanici i njenoj

okoliniod1920.do1929.godine,graanikiglasnik,12,2001.

Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, Doboj u

dvadesetomstoljeu,Naenovinenezavisnenarodnenovine,Dobojjug,2008.

JosipSenjak,110godinaupeDoboj,18962006.,Doboj,2009.

RusmirDjedovi,irbegoviiizGraanice,Graanikiglasnik,2010.

http://www.biyografi.net

167


MensuraMujkanovi

ProizvodnjapekmezauokoliniTenja

Saetak:

U radu se govori o dugojtradiciji proizvodnje pekmeza u okolini Tenja.

Kao prirodan proizvod bez dodavanja eera ili bilo kakvog konzervansa,
predstavlja autohton bosanskohercegovaki proizvod, i kao takav dio je
nematerijalnebatineBosneiHercegovine.Uradujeobjanjenoodkojihsevrsta
voa proizvodi pekmez i koje sprave i pomagala se koriste za proizvodnju.
Objanjen je i proces proizvodnje pekmeza, koja su ljekovita svojstva pekmeza,
koje se vrste slatkih jela mogu praviti od pekmeza u okolini Tenja i kako se
pekmeznaprostorudananjeopineTeanjkoristiuturistikojponudi.

Kljunerijei:

pekmez, ira, stupa, torkulja, kazan, imira, petrovnjaa,paluka,

tvrdulja,biovaa,srika,zelenika,divljaka,kruka,repica.

Uvod

Pekmez je proizvod koji se dobija ukuhavanjem cijeenog soka od

jabuke ili kruke (ira). Ne zna se tano kada se poeo proizvoditi u okolini
Tenja,alisepretpostavljadadatiraizosmanskogperioda.Uprolomstoljeu
gotovo svaka kua na selima u teanjskom kraju proizvodila je pekmez i
pripremalagazakoritenjeuzimskomperiodu,pasuTenjakezbogtogaizvali
pekmezari.Pekmezsekodsvetrivjeroispovjestinapodrujudananjeopine
Teanjproizvodiopoistomprincipu.Danaspostojerazlikejedinoukoritenju
sprava i pomagala za proizvodnju pa muslimani, pravoslavci i katolici znaju
koristitispraveipomagalakojaimajuistunamjenu,samosurazliitogoblikai
razliitoseizrauju.Muslimanisuostalivjernitradicionalnomnainuprerade
jabukepomouspravaipomagalaoddrveta,dokkatoliciipravoslavcikoriste
spravenovijegdatumakojisuizraenioddrvetaiplastike.
OproizvodnjipekmezauokoliniTenjanijeseranijepisalouliteraturi.
Jedino se u Etnologiji teanjskog kraja1 navodi da se pekmez proizvodio u
teanjskomkraju,kaoislatkajelakojasespravljajuodpekmeza.Sobziromda
1

Grupaautora,Etnologijateanjskogkraja,GZM,E,n.s.sv.4142,Sarajevo1987.

168

proizvodnja pekmeza ima dugu tradiciju u teanjskom kraju i da predstavlja

autohton proizvod, autor se odluio da temeljito istrai i predstavi zadanu
temu.
Rad Proizvodnja pekmeza u okolini Tenja nastao je kao rezultat
terenskog istraivanja autora. Prikupljeni podaci dobijeni su od sve tri
vjeroispovjesti iz vie sela na podruju dananjih opina Teanj i Usora:
Jevadije,Karadaglije,Miljanovci,Novoselo,Omanjska,Piljuii,Radua,Sivai
abljak. Tokom istraivanja autor nije imao problema prilikom prikupljanja
podataka.Odstanovnikaiznavedenihseladobijenisusvipotrebnipodacikako
biitalactoboljerazumiotemu.
Rad se sastoji od Uvoda i sljedeih podnaslova: Vrste voa od kojih se
proizvodipekmez,Spraveipomagalazaspravljanjepekmeza,Procesproizvodnje
pekmeza, Slatka jela od pekmeza, Ljekovita svojstva pekmeza i Pekmez u
turistikojponudiTenja.NakrajuradadatjeZakljuakiLiteratura.

Vrstevoaodkojihseproizvodipekmez

Pekmez se u okolini Tenja danas proizvodi uglavnom od jabuka, a

pojedinadomainstvaproizvodepekmeziodkruaka.Jabukeodkojihseproizvodi
pekmez su slatkog ili kiselog ukusa, pa s tim u vezi proizvodi se slatki ili kiseli
pekmez.Slatkeilikiselesortejabukeodkojihseproizvodipekmezdozrijevajuu
ljetnomijesenjemperiodu.Ljetnesortejabukasuimiraipetrovnjaa,ajesenje
sortesupaluka,tvrdulja,biovaa,srika,zelenikaidivljaka.
imirajedomaaslatkasortajabukekojadozrijevaujulumjesecu.Plodje
mekan i sitan, pola crvene pola bijele boje. Ova jabuka jedne godine rodi, a
sljedee ne daje rod. Jedno prosjeno stablo imire daje 500700 kg jabuke, od
koje se dobije oko 50 kg istog pekmeza. Pekmez od imire je prepoznatljiv jer
imabojumeda.
Petrovnjaa je slatka sorta jabuke koja dozrijeva u vrijeme Petrovdana
(12.juli),pajezbogtogaiprozvanaunarodutimimenom.Pekmezodpetrovnjae
jetamnijiuodnosunapekmezodimire,imalojerijei.
Palukajevrstaslatkejabukekojadozrijevauseptembruoktobrumjesecu.
Njenplodjecrvenobijeleboje,airajerijea.Od100litarairepalukedobijese
10akkgpekmeza.
Tvrdulja je slatka jabuka koja se zasaivala najee uz ume i ivice.
Dozrijevakoncemseptembraipoetkomoktobramjeseca.
Poetkomoktobradozrijevaibiovaa,slatkasortajabuke,krupnijegploda
bjelkasteboje.Plodjemanjesoan,alisecijeenjemdobijagustaira.Od70do80
litarasokadobijase10akkgpekmeza.
Krajem septembra i poetkom oktobra dozrijevaju i kisele jabuke srika,
zelenikaidivljaka.Kodkiselihjabukairajerijetkaiobimna,apekmezkiseo.
Sve navedene vrste jabuka trebaju dui period da od zasaivanja ponu
davatiplodove(raati).Uprosjekuproedesetakgodinaodzasaivanjadastablo
jabukeponeraati.Ovejabukesustogodinje,neobrezujuse,negosuvinegrane
same otpadnu. Domainikojiimaju usvome vonjaku ili njivi jabuke od kojih e

169

pravitipekmez,kreestablojabukeuproljeesaivimkreom.Toimpomaeda
zatitestabloodparazita.

Jabukaubeharu.Teanj,april2013.Kreenjestablajabuke.Teanj,mart
2013.

Pekmez se u okolini Tenja pravi i od kruaka, a nekada se pravio i od

repice.

Spraveipomagalazaspravljanjepekmeza

UokoliniTenjapekmezseproizvodipomoustupe,torkuljeikazana.Za
ukuhavanjeirekoristesedrva.
Stupa je sprava pravougaonog oblika, izraena od drveta. Sastoji se od
manjegudubljenja(korito)iudaraakojisenaizmjeninopodieisputa,tenataj
nain sitni jabuke koje e se potom staviti u torkulju. Na kraju udaraa najee
stoji ena koja pokretima desne i lijeve noge podie i sputa udara. Ravnoteu
odravapridravanjemzaogradu,stabloiliziduzkojeseobinopostavistupa.U
desnoj ili lijevoj ruci ena dri palicu od drveta uz pomo koje gura jabuke na
mjestonakojemudaraudara.Nakontoseistupaodreenakoliinujabuke,ona
sepokupiistavljautorkulju.

170


Stupanjejabukaustupi.Teanj,septembar2011.godine.

Torkulja ili eka je sprava za cijeenje jabuka. Na prostoru dananje

opine Teanj koriste se dvije vrste torkulja, jedna je starijeg, a druga novijeg
datuma.DetaljnijeotorkuljiiliekistarijegdatumaopisanojeuraduarkaIlia,
Torkuljailieka2iraduMilenkaS.Filipovia,OzrenjaciiliMaglajci.3

TorkuljailiekazacijeenjevoTorkuljanovijegdatumazacijeenje
voa(MilenkoS.Filipovi,OzrenjaciiliMaglajci,Teanj,august2014.
GZM,n.s.sv.VII,Sarajevo1952,str.349.)
2

.Ili,TorkuljailiekaPrilogprouavanjutehnologijepreradevoa,GZM,E,n.s.sv.XXVII/XXVIII,
Sarajevo1972/1973,str.199230.
3
M.S.Filipovi,OzrenjaciiliMaglajci,GZM,n.s.sv.VII,Sarajevo1952,str.349.

171

Kazan je dublja posuda izraena od bakra u kojoj se ukuhava ira.

Polukrunogjeoblikasazaobljenimvrhovima.Saunutarnjestranejebojebakra,a
savanjskejecrnodainastaleprilikomsagorjevanjadrveta.Kazansepostavlja
nasadak(tronoac)odeljezaitimejestabilanzaukuhavanjeire.Upojedinim
selimadananjeopineTeanjzaukuhavanjepekmezakoristese iveeerpeod
porculana,irokogprenikaivisine30akcm.

Procesproizvodnjepekmeza

Kada se u stupi istupa i u torkulji iscijedi jedna tura (koliina) jabuke,

gotovairasipaseukazan.Udvoritusepotpalivatra,postavisadak,anasadak
sestavikazansairom.Kakosestupaicijedinovakoliinajabuke,takosedolijeva
i ira u ve nastavljeni kazan na sadaku, vodei rauna da se cjediljkom kupi
suvina pjena sa povrine koja se stvori, i da ira stalno kuha. Pripreme oko
stupanja,cijeenjainastavljanjakazanaponunajeeuranijimsatima(1011h
prijepodne),jerpekmezteksie(budekuhan)uprosjekuzadesetdvanaestsati,
pasekazanskidaoko20do22huvee.Prilikomukuhavanjapekmezastalnose
moravoditiraunadairakuhaidaneiskipi.Zbogtogasestalnovrinadzornad
ukuhavanjem ire i odravanjem vatre. Stariji ljudi i djeca znaju esto prilikom
ukuhavanja ire donijeti peenjke (mladi kukuruz) pa ih ispei na aru ispod
sadaka,itakveuzmalosolipojesti.Uprolomstoljeuljudinaselimasusedruili
do kasno u no prilikom ukuhavanja ire. Takoer, pomagali su jedni drugima
prilikom pripremanja pekmeza. Kada je pekmez gotov on poprimi svoju tipinu
gustou i tamnosmeu ili crnu boju. Proizvoai pekmeza obino znaju da je
pekmezgotovkadauzmusupenukaiku,uhvateodreenukoliinuukuhaneirei
povuku prema gore. Kada se ne prekida nit od ukuhane ire znai da je pekmez
gotov i moe se skinuti sa vatre. Za skidanje kazana sa gotovim pekmezom
potrebna su dva do tri ovjeka. Tako gotov pekmez ostavi se sa strane da se
prohladi.Skladitisedokjemlak,jergajetekouskladititikadajehladanzatoto
postane gust. U prolosti se pekmez najee ostavljao u zemljanim upovima, a
danasseuvaumanjemplastinomburetu,plastinojilistaklenojflai.Skladitise
najeeupodrumuinatamnommjestu.Nikadasenemijea.

172


Cijeenjejabukautorkulji.Teanj,Cijeenjejabukautorkuljinovijegdatuma.
septembar2011.godine.abljakUsora,2013.godine.

UkuhavanjeireubakrenomDolijevanjeireuerpuukojojseukuhava
kazanu.Teanj,septembar2011.pekmez.abljakUsora,2013.

173

Slatkajelaodpekmeza

UokoliniTenjapravilojesenekolikovrstaslatkihjelaodpekmeza:slatke

jagle, gibanica (slatka pita), halvapita, lulapita (lulanica) i slatki (pekmezli)

presnac.

Slatke jagle pravile su se kao i slane od prebijenih zrna kukuruza, i to

najbolje od bjelia. Prebijeni bjeli se kuhao u vodi, a potom mu se dolijevalo
mlijeko. U pojedinim kuama bjelise odmah kuhao u sastavuod pola mlijeka i
pola vode. Kada su gotove, jagle se preliju jabukovim pekmezom, ohlade i jedu
hladne.4
Gibanica kod katolika u Sivi i Omanjskoj i slatka pita kod muslimana u
ijamapravilajeseodrazvijenihkoratakotosesvakakorapomastisakajmakom,
zalijerijetkimpekmezomodjabukaiispee.
Halvapita je slatko jelo koje su pravili uglavnom muslimani u okolini
Tenja. Pravi se na nain da se razviju kore od bijelog brana, pomaste uljem ili
maslom i smjesom od jabukovog pekmeza u koje je razmueno prepreno
peninobrano.Takopremazanekoreslausejednanadrugu.
Lula pita (lulanica) pravila se na nain da se razviju i prosue kore,
namotajunaoklagijuiisjekunakomadeduinecca5cm.Komadisepotomskinus
oklagije, poloe u tepsiju, malo raspljeskaju i ispeku. Kada su peeni zaliju se
agdomilirijetkimpekmezomodjabuka.5
Slatki presnac se veinom pravio, a i danas se pravi kod muslimanskog
stanovnitva.Zapresnacjepotrebnojednojaje,malokiselogmlijeka,malosvjeeg
sira,jednakaikadomaegkajmaka,maloulja,pekmeza,kukuruznogilipeninog
brana po elji i jedan praak za pecivo. Kada se ispee premae se smjesom od
pekmezaizmjeanogsadomaimkajmakom.
Pekmezseuprolostikoristioirazmuensavodomkaoosvjeavajuepie
tokomljeta.6Muslimanigaidanaskoristezaosvjeenjeuvruimljetnimdanima,a
naroitoeeraikoristekiselipekmezbezeera.
U Tenju se od pekmeza zamijese i gurabije pekmezue, pekmezli
hurmaice, a pekmez se dodaje i prilikom ukuhavanja stambolke. Stambolka je
vrstaveomatvrdetikvekojasepripremananaindasekoraoguli,tikvaisjeena
manje komade i ukuhava u erpi uz malo vode, eera i jabukovog pekmeza po
elji.
Za vrijeme prolog rata u Bosni i Hercegovini 19921995., pekmez je bio
gotovo jedina poslastica koja se mogla kuati u ratnim prilikama na podruju
dananje opine Teanj. Tada se najee koristio pomijean sa kajmakom uz
domaihljebilipogau,aodnjegasusepravileigurabijepekmezueilihurmaice
(akojenekoimaoukuieerazaagdu).

R.Fabjani,Narodnaishranauteanjskomkraju,GZM,E,n.s.sv.41/42,Sarajevo1986/87,str.73.
Isto,str.77.
6
R.Fabjani,Narodnaishranauteanjskomkraju,str.87.
5

174

Ljekovitasvojstvapekmeza

Pekmez se u ishrani u okolini Tenja koristi i kao ljekoviti pripravak.

Vjeruje se da popravlja krvnu sliku i eljezo u krvi, pa ga koriste djeca, trudnice,
studentiisviostalikojiimajuproblemeskrvnomslikom.Utusvrhusekoristipo
jednasupenakaikadnevnonaprazaneludac,amoeseirazmutitisvodomili
pomijeatisakajmakomijestiuzdomaihljebilipogau.

PekmezuturistikojponudiTenja

Pekmez se na podruju dananje opine Teanj koristi i u turistikoj

ponudi.Pojediniproizvoaiorganskehranepakujugotovpekmezustaklenetegle
od 850 gr i manje, nalijepe deklaraciju sa osnovnim podacima, i kao turistiki
proizvodprodajuusuvenirnicamaTenjaiJelaha.Nadeklaracijisenalazepodacio
proizvoau, vrsti jabuke od koje se pekmez proizvodi, podaci o tehnologiji
proizvodnje i kratkihistorijat o proizvodnjipekmeza u okoliniTenja. Kaogotov
proizvodpekmezseizlaeinasajmovimaprivredeiliprodajeponarudbiuveim
bosanskohercegovakimgradovima:Sarajevo,BanjaLuka,TuzlaiZenica.

Zakljuak

Pekmez je domai proizvod u tenom stanju koji nastaje ukuhavanjem

cijeenog soka domaih jabuka ili kruaka, i ima dugu tradiciju proizvodnje u
teanjskomkraju.Nastaojekaoproizvodljudskogznaja,vjetineiumjea.Iakojeu
pojedinim krajevima dananje Bosne zaboravljen nain proizvodnje pekmeza, u
Tenju se i dalje proizvodi u velikim koliinama i prodaje po
bosanskohercegovakim gradovima. Kada se poetkom jeseni proe selima
dananjeopineTeanj,ubrojnimdvoritimavidjetesekazansanastavljenom
irom.Pekmezsetradicionalnoproizvodipomoustupe,torkuljeikazana.Gotov
pekmezsekoristiudomaojishranizapravljenjeslatkihjela.Poznatasuinjegova
ljekovita svojstva za popravak krvne slike. Pekmez je prirodan proizvod bez
dodavanja eera ili konzervansa, te predstavlja autohton bosanskohercegovaki
proizvod,ikaotakavdiojenematerijalnebatineBosneiHercegovine.Uskorijoj
budunostiplanirasepokrenutiinicijativadasepekmezproglasinematerijalnim
dobrom,idasekandidujenaUnescovulistunematerijalnebatine.

Literatura
-

R. Fabjani, Narodna ishrana u teanjskom kraju, GZM, E, n.s. sv. 41/42,

Sarajevo1986/87.
M.S.Filipovi,OzrenjaciiliMaglajci,GZM,n.s.sv.VII,Sarajevo1952.
Grupa autora, Etnologija teanjskog kraja, GZM, E, n.s. sv.4142, Sarajevo
1987.
. Ili, Torkulja ili eka Prilog prouavanju tehnologije prerade voa,
GZM,E,n.s.sv.XXVII/XXVIII,Sarajevo1972/1973.

175

Edinakovi,prof.

DOBOJSKOPODRUJEKROZPRAHISTORIJUIANTIKU

Saetak:

Zahvaljujui iznimno povoljnim prirodnim i geografskim uvjetima, kao i

svom geoprometnom poloaju, podruje dananjeg Doboja i njegove okoline od
najstarijih je vremena privlailo ljudske zajednice. Najstarije prisustvo ljudi na
ovome prostoru posvjedoeno je jo u srednjem i mlaem paleolitu prije vie
desetina hiljada godina. Najstarije stalno naselje se javlja u starijem neolitu (lok.
Crkvina u Makljenovcu), dok u srednjoj, odnosno mlaoj fazi neolita egzistiraju
brojna naselja vinanske kulture. U razdoblju eneolita najizrazitija pojava jeste
prisustvo nosilaca badenske kulture (lok. Vinogradine u evarlijama. Nalazi iz
ranogbronanogdobasuzasadaveomaoskudni,dokodpoetkasrednjegpasve
do konca prve faze kasnog bronanog doba dobojsko podruje ulazi u areal
rasprostiranja kulturne grupe BariceGreani. U mlaoj fazi kasnog bronanog
dobaosnovanasubrojnagradinskanaselja,alizbogslabeistraenostinijepoznato
dalijenanekomeodnjihivottrajaoiumlaemrazdobljustarijegeljeznogdoba.
U mlaem eljeznom dobu ovi su krajevi integrirani u latenski kulturno
civilizacijskikrug,tosvjedoenalazisalok.CrkvinaiHendekuMakljenovcu.Pod
rimskuvlastovikrajevisudospjeli12.11.god.st.ere,alijerimskavlastdefinitivno
izgraena tek nakon guenja Batonovog ustanka, ije pojedine epizode (predaja
Breuka na rijeci Bathinus i kasnije zarobljavanje i pogubljenje Batona Breukog)
moemo locirati i u iru okolinu Doboja. Po uvrenju rimske vlasti dolinom
Bosnejeizgraenacesta,auvrijemeFlavijevacaupoljunizvodnooduaUsorei
utvreni vojni logor (castrum), Uz njega se razvilo i civilno naselje, koje postaje
centarurbanizacijeiromanizacijeireokoline.Naseljeicastrumsuegzistiralisve
dopoetkaV.stoljea,aopokuajukasnoantikogstanovnitvaovihprostoradau
vremenu zamiranja antike civilizacije organizira svoj ivot svjedoi utvreni
refugijizVI.stoljea,nalok.CrkvinauMakljenovcu.
Kljunerijei:

Doboj, dobojsko podruje, prahistorija, antika, arheoloka nalazita,

kulturnegrupe,antika,romanizacija,urbanizacija.

PodrujedananjegDobojainjegoveueiireokolineimaizuzetnobogatu
prolost i tradiciju, iji korijeni seu sve do davnih, prahistorijskih vremena.
Tragovesvogkretanjaizadravanjanaovomeprostoruostavili sujopaleolitski
lovciisakupljai,prijeviedesetinahiljadagodina.Kasnije,odranogneolita,kada
je osnovano prvo stalno naselje u ovom kraju, pa sve do dananjih dana

176

kontinuitet ljudskog ivota i rada gotovo da nije prekidan. Tu injenicu su

uvjetovali veoma pogodni prirodnogeografski uvjeti: cjelokupan prostor se
odlikuje relativno blagim brdskobreuljkastim reljefom, sa brojnim rijenim
terasamaiirokimaluvijalnimzaravnima,teplodnimzemljitem,uzobiljeizvora
pitkevodeidostamineralnihsirovina.Odlikadobojskogpodrujajesteipovoljan
geoprometni poloaj. Rijeka Bosna je od najstarije prolosti vana prirodna
komunikacijaizmeupanonskopodunavskogprostoranasjeveru,teunutranjosti
dinarskogpodruja, odnosnojadranskog zaleai istone obale Jadranskog mora.
Doline Bosninih pritoka, Usore i Spree, koje se uljevaju upravo na dobojskom
podruju,bilisuvanitransverzalnipravciosobitodolinaSpree,kojaseprua
premaistokuipovezujeiredobojskopodrujesbosanskimPodrinjem,tj.dolinom
rijeke Drine, jo jednom vanom prirodnom prometnicom u sistemu starih
komunikacijaZapadnogBalkana.
Arheolokobogatstvodobojskogkrajapobuujezanimanjearheologavie
odjednogstoljea,asretnaokolnostutompogledubilojeosnivanjeregionalnog
muzeja u Doboju (1956. g.). U okviru rada ove ustanove vrena su i brojna
rekognosciranja, iskopavanja i manji istraivaki zahvati na irem podruju, u
emu najveu zaslugu ima dugogodinji kustosarheolog Branko Beli. Zemaljski
muzej iz Sarajeva na ovom je podruju takoer poduzeo niz vanih iskopavanja,
ukljuujui i nekoliko sistematskih. Na osnovu na taj nain utvrene arheoloke
grae, u prilici smo danas rekonstruirati najstariju prolost dananjeg dobojskog
podruja, barem u najosnovnijim crtama, te ukazati na neke od kljunih
pokazateljakulturnogihistorijskograzvitkauprahistoriji,protohistoriji,teranoji
kasnojantici.
*
*
*
Najstariji tragovi boravka ljudi na irem podruju dananjeg Doboja
potjeuizpaleolita(starijegkamenogdoba),viedesetinahiljadagodinaprijenas.
Bilo je to vrijeme geoloke epohe pleistocena (ledenog doba), u kome je klima
sjeverne Bosne nalikovala klimi dananjeg krajnjeg sjevera Europe. Na osnovu
geolokih, palinolokih i paleontolokih ispitivanja, dosta je dobro rekonstruiran
tadanji prirodni ambijent ovih krajeva: vlana tundra sa rijetkim, krljavim
drveem, grmljem i niskim raslinjem, kojom su se kretala krda ivotinja poput
divljih goveda, jelena i mamuta (Brunnacker Basler, 1967: 520; Sokli, 1979:
293308). Njih su pratile i skupine paleolitskih ljudi, lovaca i sakupljaa. Zbog
stalnog kretanja za lovnim ivotinjama, paleolitski ljudi nisu imali potrebe za
gradnjomstalnihnaselja.Ipak,nanekimosobitopogodnimmjestimanjihovesuse
grupeestozadravale,podiuikampoveiprivremenenastambe.Okupljenioko
vatri, tu su izraivali orua od tvrdih vrsta kamena, spremali hranu, obraivali
kou ubijenih ivotinja i pravili odjeu (Basler, 1984: 20). Na takvim mjestima,
hiljadamagodinakasnije,arheoloziotkrivajuoruaitragovenjihoveizrade,kojisu
ujedno i jedino svjedoanstvo prisustva paleolitskih ljudi naime, svi ostaci
organskogporijeklaukiselomsutluodavnopotpunorastvoreni.Takvasemjestau
arheolokoj znanosti oznaavaju kao paleolitske stanice. Najvea koncentracija
ovakvih lokaliteta u naoj zemlji zabiljeena je upravo na dobojskom podruju,
odnosno oko ua rijeke Usore u Bosnu, te dalje ka sjeveru i zapadu, prema

177

Odaku, Derventi i Prnjavoru. Istono od dobojske kotline paleolitski nalazi su

znatnorijei(Basler,1979:313330,1980:93101).
Istraivanja lokaliteta s tragovima boravka paleolitskih ljudi zapoela su
nakonsluajnognalazaobraenihkremenicaukamenolomunalokalitetuKamenu
Makljenovcu, u u ljeto 1949. godine(Basler, 1953i 1980). Otkrie na Kamenu je
dalo podstreka istraivanju drugih, slinih lokaliteta, kojih je u iroj okolini u
narednom periodu otkriveno na desetine. Na dobojskom podruju paleolitski
nalazi su otkriveni na lokalitetima: Crkvina, Kamen, Londa i Hendek u
Makljenovcu (Basler, 1953: 215223; 1957: 93108; 1961: 7588; 1961a: 810,
1966: 910; 1979: 313330; 1980a: 10; Brodar, 1953: 225236); Kuum u
Karuama (Basler, 1963: 7), Strana u Matuziima (ALBiH, II, 04.103), Krevina u
evarlijama (ALBiH, II, 04.71), Danilovia brdo i Grabovca brdo u Podnovlju
(Basler,1962:810,1963:524;Beli,1963:78),ukiaVisuBoincima(ALBiH,
II,04.28),PlastuBrestovu(ALBiH,II,04.95),itd.
Stariji od tih nalaza potjeu iz srednjeg paleolita i pripadaju litikoj
industriji mousterien, koja se vee za neandertalce (Homo neanderthalensis),
izumrluljudskuvrstukojajenaseljavalaledenodobnuEvropu.KameniLondau
Makljenovcu,teDaniloviaiGrabovcabrdouPodnovljusuznaajnijilokalitetisa
nalazima mousterienskih orua, datiranim u razdoblje izmeu 50.000 i 35.000
godinaprijenas(Basler,1984:16).Mlaiodnalaza,pak,veusezakulturegornjeg
paleolita, odnosno litike industrije aurignacien i gravettien, koje donose prve
populacije anatomski modernih ljudi, pripadnika vrste Homo sapiens sapiens,
naih neposrednih predaka. U vrijeme njihovih prodora neandertalci su se ve
nalazilipredizumiranjem,alisesmatradasuovedvijeljudskevrstekroznekoliko
hiljadagodinakoegzistirale.Ipak,brojneandertalacasesmanjivao,svedoknisuiu
potpunosti iezli. Anatomski moderni ljudi su dugo vremena ivjeli slino
neandertalcima,kaolovciisakupljai,tesusezadravaliinaistimmjestima.Nije,
stoga, nimalo udno to gornjepaleolitska orua nalazimo esto na istim
lokalitetimakaoionastarija,mousterienska.Takosunaprethodnospomenutim
lokalitetimaKameniLondauMakljenovcunaenaibrojnaoruaaurignaciena,a
unetomanjojmjeriimlaelitikeindustrijegornjegpaleolita,gravettiena(Basler,
1984:1718).
*
*
*
Prijenekihdesetakhiljadagodinazavrilasegeolokaepohapleistocena,a
zapoela je epoha holocena, koja traje i danas. Tada dolazi do velikih klimatskih
promjenaiglobalnogotopljavanja,toseodrazilonacjelokupanprirodniambijent
Europe,patakoiprostoradananjeBosneiHercegovine.Lednicisepovlaedaleko
na sjever i u visinska alpska podruja, podie se nivo mora, stvaraju se jezera i
bujajuvodotoci,anekadanjutundruprekrivagustiprimodijalniumskipokriva.
Ljudi su jo dugo vremena ivjeli u duhu paleolitskih tradicija, u lovako
sakupljakimzajednicama,alisuihnoviokoliidrugaijiprirodniuvjetiprimorali
na brojne inovacije, poput izrade sitnijih i preciznijih mikrolitskih orua (vraka
strijelainoiaodkremena,igliiudicaodkostiisl.).Svejeto,naposlijetku,otvorilo
vrataonimvelikimpromjenamakojeseuarheologijioznaavajupojmomneolitska
revolucija,uokvirukojihsuljudispoznalidasenekebiljkemoguiuzgajati,aneke

178

ivotinje pripitomiti. Sa pojavom prve zemljoradnje i stoarstva ljudi se poinju

vezati za ue podruje, pa se javljaju i prva prava naselja, a potom i golemi
napredakumaterijalnojkulturi,poputpojavekeramike,izradeglaanogkamenog
oruaisl.Brojljudskihpopulacijautomsevremenupoveava,teseonepostepeno
ire, kre ume i ikare, kultiviraju nove obradive povrine. U svom kretanju
prenosili su spoznaje na populacije sa kojima su dolazili u kontakt, od kojih su i
samiponetopreuzimali.
Prostor dananje Bosne i Hercegovine je bio izuzetno povoljan za ivot
neolitskih populacija. Plodno aluvijalno tlo u dolinama rijeka je prualo dobre
uvjete za zemljoradnju, dok su rijena korita nudila obilje kvalitetnog kamenog
materijalazaizraduoruaialata.Geografskipoloajovezemlje,pak,uvjetovaoje
mijeanjerazliitihkulturnihutjecajasjednestranesamediteranskogjuga,asa
druge iz panonskopodunavskog prostora, to je dovodilo i do pojave nekih
osobenih kulturnih manifestacija. Ipak, kada je sjeveroistona Bosna u pitanju,
otvorenost tog kraja prema sjeveru znaila je i prirodnu povezanost sa
Podunavljem. Upravo iz tih krajeva pristigli su i prvi neolitski naseljenici u ove
krajeve nositelji starevake kulture, nazvane tako po nalazitu Starevo u
Vojvodini(ALBiH,I,166).Zemljoradnikezajednicenositeljaovekulture,kojase
odlikovala vjetom keramikom industrijom, osnivale se brojna naselja u
ravniarskimpredjelima,uglavnomuztokoverijeka.Slojevistarevakekulturena
istraenim lokalitetima u pravilu su tanki, to govori da njezini nositelji nisu
previedugoboravilinajednomemjestu(ovi,1976:17).Baveisemotiarskim
poljodjelstvom,onisuostajalionolikokolikoimjetoplodnostzemljedoputala
kada bi iscrpili zemlju, kretali su dalje, kultivirali nove povrine i osnivali nova
naselja. To je ujedno i objanjenje za disperziju ove kulture na velikom
geografskompodruju.
U svom kretanju iz srednjeg Podunavlja prema zapadu, nositelji
starevakekulturesunajprijeosnovalibrojnanaseljauSlavoniji,apotomsuse
uputili na jug, preko Save. U sjeveroistonoj Bosni njihovo je prisustvo do danas
ustanovljenonapoznatomneolitskomnalazituuGornjojTuzli(ovi,1961:81
88i108112;Benac,1964:3033;ALBiH,II,07.21),aliseznadasuelementiove
kulture prodrli sve do srednje Bosne, odnosno poznatog nalazita Obre I kod
Kaknja(ALBiH,III,14.171).Prirodnikomunikacijskipravackojimsustarevake
populacije i utjecaj njihove kulture prodirali na bosansko tlo bila je dolina rijeke
Bosne, tako da sa velikom vjerovatnoom moemo pretpostaviti da su prolazili i
dananjimdobojskimpodrujem.NalokalitetuCrkvinauMakljenovcuustanovljen
je sloj iz vremena u kome se razvijala starevaka kultura, a koji je sadravao
rijetka sitnija kremena orua i fragmente, uz amorfne ostatke slabo peene
keramike(Basler,1961:7879).Nijebilomogueutvrditikulturnupripadnost,ali
bi se tu moglo raditi upravo o tragovima boravka skupine nosilaca starevake
kulture.
Tokomsrednjegikasnogneolita,otprilikeuvremenuodpoetkaV.pasve
do pred kraj IV. milenija stare ere, na irim se prostorima sjeveroistone Bosne
razvijaju brojna neolitska naselja koja pripadaju vinanskoj kulturi, jednoj od
najznaajnijih kulturnih pojava neolitske Europe, koja se irila golemim

179

prostranstvimaBalkanaiPodunavlja.NaprostorusjeveroistoneBosnevinanska
se kultura razvijala u neto osiromaenoj, perifernoj formi, ali uz brojne
specifinosti, na osnovu kojih arheolozi izdvajaju i posebnu regionalnu varijantu
ove kulture (Benac, 1957: 209211; 1961: 3978; 1964: 3339; 1964a: 129149;
ALBiH, I, 183). Populacije njenih nosilaca su oito bile brojne, jake i dobro
organizirane,sudeipobroju,veliiniidrugotrajnostinjihovihnaselja.Dosadasu
otkriveni lokaliteti sa brojnim vinanskim naseljima u ovom kraju, poput Gornje
Tuzle,VaroiuKoraju,GradineuGornjojSlatinikodBosanskogamca,Gradiau
MatiukodOraja,KoriaHanakodGraaniceitd.
Nauemdobojskompodruju,tragovineolitskihnaseljaizovograzdoblja
su otkriveni na prethodno spomenutim lokalitetima Crkvina u Makljenovcu
(Basler, 1961: 7980) i Danilovia Brdu u Podnovlju (ALBiH, II, 04.21), zatim na
lokalitetuVinogradineuevarlijama,StjeniceuijamaiDebeloBrdoZobieu
Ularicama(Benac,1964a:129136);,kaoidaljeudoliniUsoreMaloiVelikobrdo
u Kaloeviu (Benac, 1964a: 136; ALBiH, II, 08.148); te te Kremenjaa u
Miljanovcima (ALBiH, II, 08.83). Ta slika, meutim, moe da vara, jer na irem
podruju Doboja postoji vjerovatno jo itav niz lokaliteta s tragovima neolitskih
naseljakojisujouvijekneotkriveni.BlagekoseiirokerijeneteraseuzBosnu,
Usoru i njihove pritoke su nudile izuzetne uvjete za osnivanje naselja i
poljodjelstvo kao osnovnu privrednu granu neolitskih ljudi. Zbog toga se moe
oekivatipronalazaknovihneolitskihlokalitetanaovomepodrujuubudunosti.
Ipak, sudei po ovim do sada poznatim ini se da je dobojsko podruje, kao
krajnjazapadnagranicarasprostiranjavinanskekulture,predstavljalosvojevrsnu
periferijunaperiferiji,jersudosadapoznatanaseljamanjaisatanjimkulturnim
slojemuodnosunadrugavinanskanaseljadaljekaistoku.
*
*
*
NeolitskanaseljasjeveroistoneBosneegzistiralasudodrugepoloviceIV.
milenija stare ere, nastavljajui svoj tradicionalni ivot i u vremenu kada je, u
istonimdijelovimaBalkanskogpolutotoka(ukljuujuiiaritavinanskekulture
blie tim krajevima), ve procvalo rudarstvo i metalurgija bakra, najavljujui
dolazak novog prahistorijskog razdoblja eneolita, u kome su nain ivota,
ekonomika, duhovna kultura i socijalna struktura doivjeli temeljitu preobrazbu.
Eneolitsko je doba obiljeeno i pokretima stoarskih populacija
Protoindoeuropljana s prostora junoruskih stepa ka Podunavlju i Karpatskom
bazenu. Bilo je to i vrijeme klimatskih promjena, u prijelazu iz atlantika u
subboreal,kadajezavladaohladnijiisunijiperiod,tesuseistepskiprostoriirili
na raun uma i obradivih povrina. Protoindoeuropska pomjeranja su pogaala
neolitske zajednice koje su im se nale na putu; najvei dio njih se i sam
prilagoavaonovimuvjetima,usvojivistoarskiinomadskinainivota,tesusei
samepokretaledaljekajugu,odnosnojugozapadu.Natajsusenainjavljalinovi,
hibridni kulturni izrazi, poput badenske i lasinjske kulture, najranijih eneolitskih
manifestacija na podruju Bosne i Hercegovine, koje tu prodiru u svom ve
oformljenomoblikusapodrujasjevernoodSave.
Prva od ovih dviju kultura, koja se rasprostirala na podruju srednje
HrvatskeisjeverozapadneBosne,svojprodorpremaistokujeostvarilanegdjedo

180

dolineUkrinedvaDobojunajblialokalitetasatragovimaovekulturesuVisoko
BrdouLupljaniciiVisuseluModrankodDervente(Benac,1964a:136139,1980:
1525; Beli, 1964, 2223). Badenska kultura, sa znatno veim arealom
rasprostiranja, koji je obuhvatao znatan dio Karpatskog bazena, prodrla je u
sjeveroistonu Bosnu, a slojevi sa njezinom karakteristinom keramikom su
ustanovljeni u Dvorovima kod Bijeljine, te na lokalitetu Vinogradine kod Doboja
(Benac, 1964: 129134, 1980: 1525;). Inae, upravo u vrijeme prodora ovih
kultura,staravinanskaneolitskanaseljausjeveroistonojBosniredomprestaju
da postoje (ovi, 1976: 75). Pretpostavlja se da su u povremenim ratniko
pljakakimupadimanosilacaeneolitskihkulturasaslavonskihprostoramnogaod
njih i unitena. Preivjelo neolitsko stanovnitvo se tada povlai na istaknuta
uzvienja, sa kojih se mogao lake uoiti dolazak neprijatelja, ali i organizirati
odbrana: takav je sluaj sa lokalitetom Grad u Gornjoj Tuzli (blizu starog i
prostranognaseljaudolini),zatimbrdomStraevackodGraanice(ublizinistarog
naseljanalokalitetuKoriaHan,uravnici)itd.
Karakteristino je da su ranije spomenuta neolitska naselja u okolini
Dobojaznaajnimdijelomlociranaupravonaistaknutijimuzvienjimakeramika
otkrivena na nekima od njih pripada upravo najpoznijoj fazi vinanske kulture i
mogla bi se vezati upravo za spomenuta deavanja. Lokalitet Vinogradine u
evarlijama, i sam slinog poloaja, donekle je izuzetak nalazi s njega su ipak
netostarijiiinisedaseradiloonekojvrstiradionikogcentra,mjestunakome
seizraivalokremenoorueioruje.Badenskakeramikajetunaenaujamikoja
je naknadno ukopana u stariji kulturni sloj i kao takva predstavlja trag boravka
populacije koja nije imala neposredne veze sa starijim stanovnicima naselja,
nosiocimavinanskekulture(Benac,1964a:133134).Moesezaljuitidajeneka
grupa nosilaca badenske kulture koristila lokaciju starog neolitskog naselja i
radionikog centra moda neka skupina stoara. Badenski keramiki stil je,
naime, postepeno prodirao u unutranjost Bosne, gdje se odvijala postupna
transformacijanosilacaveodumirueneolitskebutmirskekulture,kojizasnivaju
nova naselja na uzvienjima, u ijim slojevima badenska keramika vremenom
prevladava.
Kako su stoljea proticala, iz badenske kulture se na prostoru june
Slavonije i dijela sjeverne Bosne razvila kostolaka kultura, ija su nalazita
ustanovljenanaviemjestauirojregiji.Nijednoodnjihzasadanijepronaenou
uojokoliniDoboja,alisobziromdakostolakakeramikaprodiresvedosrednje
Bosne (Benac, 1980: 17) jasno je da se taj prodor, najvjerovatnije putem
trgovakog importa, ostvarivao dolinom rijeke Bosne. Kada je kasni eneolit u
pitanju, neposredni podaci takoer nedostaju, ali bilo je to doba kada se na
podruju sjeverno od Save iz kostolake ve razvila uvena vuedolska kultura,
kojasepotomnaglorairilaogromnimprostranstvimakasjeveru,istoku,zapadui
jugu, obuhvativi najvee dijelove dananje Bosne i Hercegovine. Za mlaa je
eneolitskarazdobljakarakteristinaipojavabakarnogoruaioruja.Nalazitakvih
predmetaevidentiranisuuirojokolini,prijesvegauTenju(Truhelka,1892:80
82;Marijanovi,1977:269274)inagraanikompodruju(Truhelka,1907:61
62; ovi, 1957: 245246). Smatra se da se radilo uglavnom o importu iz

181

radionikih centara sa sjevera, pri emu je dolina Bosne i u tom smislu

predstavljalaprirodnikomunikacijskipravac.
*
*
*
U drugoj polovici III. milenija stare ere, novi migracioni priliv stepskih
populacija sa istoka pokrenuo je val promjena, prouzroivi raspad vuedolskog
kulturnog kompleksa i postupno oblikovanje novih kulturnih grupa, koje
hronoloki ve pripadaju ranom bronanom dobu. Na irem podruju sjeverne
Bosne prvih je nekoliko stoljea ranog bronanog doba skoro potpuna
nepoznanica,jersusauvanisamorijetkitragovinanekimodnalazita.Modae
budua istraivanja izmijeniti tu sliku, ali se u ovom trenutku stjee dojam da je
prostor sjeveroistone Bosne tokom ranog bronanog doba bio dosta slabo
naseljen,tedasepostojeilokalitetimodamoguvezatiuzpovremenazadravanja
stoarskih nomadskih ili polunomadskih skupina (ovi, 1976: 98; 1988: 21;
2010:279).Stanjesemijenjapotkrajranogipoetkomsrednjegbronanogdoba,
kadasenaprostorimasjeverneBosneijunihdijelovaSlavonijeoblikujekulturna
grupa BariceGreani, kao dio ireg kulturnog kompleksa srednjeg bronanog
doba. Ova je kulturna grupa izdvojena na osnovu nekropola sa specifinim
pogrebnimritusom:umrleosobesukremiraneusvojojodjeiisanakitom,azatim
su njihovi paljevinski ostaci polagani u plitku grobnu jamu, te poklapani
keramikomposudomsadnomokrenutimnagore.Ustarijojfazi(1600.1300.god.
p.n.e.),nadmjestomukopasupodizaniniskitumuli(obinobiujednombiloipo
vie desetaka grobova), dok u mlaoj fazi (1300.1200.) prevladavaju ravne
nekropole(ovi,1988a,6061).
Primjer nekropole prvog tipa jesta i ona koja je otkrivena na lokalitetu
Bare, u selu Grabovici, locirana uz obale rijeke Rudanke; tu su otkopana 64
paljevinska groba, smjetena ispod tri niska tumula. Grobovi su sadravali
paljevinske ostatke, uz rijetke priloge od bronce i stakla (ostaci nakita), a na
nekima su, iznad posuda koje su sluile kao are, naeni i tragovi ritualnog
razbijanja malih posuda (Beli, 1966b, 3335). Slina je nekropola sa tumulima
postojalainalokalitetuBreiiuseluVranjak,naTrebavi(Beli,2010:260261).
Ostale nekropole ove kulturne grupe sa podruja Doboja otkrivene su na
lokalitetima: Greda u Podnovlju (Beli 1966, 2729; 2010: 260), ukia Vis u
Boincima (ALBiH, II, 04.28) i Grdna njiva u Palenici (ALBiH, II, 04.52), kao i
veembrojudrugihmjestauirojokolini.
Mlaa faza kulturne grupe BariceGreani se podudara i sa odreenim
promjenama u materijalnoj kulturi, odnosno keramikoj i metalnoj proizvodnji i
stiluukraavanja,sakojimaonaulaziukomplekskulturepoljasaarama,izuzetne
pojaveueuropskojprahistorijikojaseodlikovalavelikimprocvatommetalurgije,
trgovineizanatstva,ireisekarpatskimbazenomodpoetkaXIII.padokrajaVIII.
stoljeastareere.Opakarakteristikakojapovezujerazliitegrupekulturepoljasa
arama jeste spaljivanje umrlih i sahranjivanje njihovog pepela u arama
(urnama), u ravnim grobovima. Tada je i u kulturnoj grupi BariceGreani
naputenopodizanjetumula,alisusepaljevinskiostaciumrlihidaljepolagalina
zemljuipoklapaliposudomsadnomokrenutimnagore,anestavljaliuaru(kaou
drugimgrupamaspomenutekulture).Tojesluajisaveinomnekropolauokolini

182

Doboja, a ini se da je u toj fazi ova grupa ostvarila i teritorijalnu ekspanziju, jer
njene ravne nekropole nalazimo i dalje prema istoku, u okolini Graanice
(eponimnonalaziteBarice),pasvedoSemberije.
KadajerijeonaseobinskimlokalitetimagrupeBariceGreani,njihovbroj
je znatno manji i odnosu na nekropole, ali se moglo ustanoviti da se uglavnom
radilo o naseljima otvorenog tipa, smjetenih u ravnini, obinona tzv. gredama i
uzdignutijem terenu u blizini vodotoka, zatienom od poplava to je, inae,
uobiajena pozicija kakvu su nosioci grupe BariceGreani birali i za svoje
nekropole. Ona su uglavnom i jednoslojna, a skromni ostaci arhitekture, kako to
konstatiraBorivojovi,pruajuosnovazapretpostavkudasuupitanjumodai
sezonska (zimska) boravita neke populacije koja se prvenstveno bavila
stoarstvom(ovi,2010:280).Usvimovimspoznajamavanojebiloiskopavanje
Branka Belia u samom Doboju, na jednoj od terasa uz rijeku Bosnu (lokalitet
evidentirankaoDobojCentar),gdjesuotkrivenitragovibronanodobnognaselja
kojesemoepovezatisaovomkulturnomgrupom(Beli,1966a:2932).
Negdje u XII. stoljeu stare ere kulturna grupa BariceGreani se
dezintegrira, pod snanim utjecajima novih kulturnih strujanja, a vjerovatno i
populacijskih prodora sa sjevera, koji su bili jedna od faza u okviru migracijskih
kretanja i komeanja na ogromnom prostoru od srednje Europe sve do istonog
Mediterana (tzv. podunavskoegejska seoba). ini se da prostor sjeveroistone
Bosnetadazaposjedajunoveskupineljudi,kojeukulturnompogledupreslojavaju
nositeljegrupeBariceGreani.Iezavajunjezinenekropole,ajavljasevelikbroj
novihnaselja,kojasumahomgradinskogtipalocirananaistaknutimuzvienjima
sastrmimpadinama,pogodnimzaodbranu,teutvrenasuhozidomipalisadama.
OstaciovakvihnaseljasuustanovljeninalokalitetimairomsjeveroistoneBosne,
akeramikapronaenananjimapokazujenekeopekarakteristikekulturepoljasa
arama, uz snano prisustvo utjecaja bosutske kulturne grupe s prostora istone
SlavonijeiSrijema,tesrednjobosanskekulturnegrupesjuga.Borivojovi(1988:
21)jujenaosnovutogasvrstaouposebnukulturnugrupu:VisPivnica.Keramika
grupeVisPivnicaotkrivenajenalokalitetuCrkvinauMakljenovcu,ujednomslabo
sauvanom sloju (Basler, 1961: 8081), a istoj skupini po svoj prilici pripadaju i
druga gradinska naselja na podruju Doboja, koja se zbog slabe istraenosti ili
oteenosti kulturnog sloja okvirno datiraju u kasno bronano ili starije eljezno
doba: Graac u Alibegovcima (ALBiH, II, 04.34), Gradina u Kouhama (ALBiH, II,
04.40),teCiganiteiPlastuBrestovu(ALBiH,II,04.12i04.95).
Karakteristika mlae faze kasnog bronanog doba na podruju
sjeveroistoneBosnejesuiostavebronanihpredmeta,kojeseuarheologijiobino
interpretirajukaoblagoskrivenounekojneposrednojopasnosti(VinskiGasparini,
1983:650),iakosenaglaavainjihovvotivniznaaj,objanjavajuiihkaoritualno
zakopavanjedragocjenostiodstranejednezajednice,odnosnojedanvidprinoenja
rtve (Teran, 1987: 7273). Nalazi ostava iz kasnog bronanog doba do sada su
evidentiraniuokoliniGraanicelokalitetiPaalii(ovi,1957:249251),teMonj
i Boljani (Jovanovi, 1958: 2335), zatim u Bokaviu kod Lukavca (ovi, 1955:
91102),uZavidoviimalokalitetMajdanRidali(ALBiH.II,08.95),Blatnicikod
od Teslia (Mandi, 1931: 1315), u Gornjim Moilima kod Bosanskog Broda

183

(ALBiH,II,04.75),kaoinauempodrujuTenja(Truhelka,1907:7275),atujei
ostava Grapska kod Doboja, pronaena ranih 1950tih godina prilikom
eksploatacijekamenaizkrenjakestranekojaseuzdieiznadmjesneeljeznike
stanice, oko 1,2 km juno od samog naselja. Na osnovu tipoloke analize
pronaenih predmeta (bronanog srpa, brijaa, dva koplja, est kelt sjekira...),
ostavajedatiranauVIII.stoljeestareere,odnosnosamikrajkasnogbronanog
doba(Benac,1954:163168;VinskiGasparini,1983:665).
U stoljeima koja su uslijedila, tokom starijeg eljeznog doba, na irim
prostorima sjeveroistone Bosne dolazi do odreene stagnacije u razvoju. U tom
razdoblju u irem je okruenju postojalo vie kulturnih arita uz gornji tok
BosneiVrbasa(srednjobosanskakultura),zatimuzdonjitokVrbasaiSane(grupa
DonjaDolinaSanskiMost),uPoekojkotlini(grupaMartijanecKaptol),istonoj
Slavoniji(Daljskagrupa),Srijemu(junopanonskahaltatskagrupa),tenaGlasincu
iuGornjemPodrinju(glasinakakultura).Prostorizmeutihkulturniharitaza
sada predstavlja nepoznanicu. Kulturna grupa VisPivnica se poetkom razdoblja
ugasila, a skoro na svim gradinskim naseljima iz pozne faze kasnog bronanog
dobaivotseprekida.Izgledadajedoloidodepopulacijecjelokupneregije,iji
uzroknijepoznat(ovi,1988a:24).
Stanjesemijenjatekumlaemeljeznomdobu,negdjeodV.stoljeastare
ere. Period mlaeg eljeznog doba na prostorima sjeverne Bosne zapoinje sa
irenjem latenske kulture, to je bio kompleksan proces kontinentalne
globalizacijeuunutranjostiEurope,kojijerezultiraokretanjemljudiidobara.iri
su panonski prostori tada postali zonom interakcije i akulturacije, u kojoj su se
mijeale razliite etnike i socijalne skupine, te oblikovali novi etniki, politiki i
socijalniidentiteti(Dino,2007:4968).Jedanodnajranijihlatenskihnalazaizire
okoline Doboja predstavljaju ravni skeletni grobovi iz Vruice kod Teslia, sa
ranolatenskim prilozima fibulama ranolatenske sheme, eljeznim kopljima i
ukrasnim iglama (Truhelka, 1901: 1415), datirani u IV. stoljee, koji svjedoe o
oblikovanjuratnikeelite.Ostalinalazisuuovomkrajuisuvieoskudnidaseneto
odreenije moe kazati. Koncentracija latenskih nalazita je neto vea u
sjevernijim krajevima, blie rijeci Savi na podruju od Bosanskog Broda, preko
Odaka i Modrie, pa sve do Brkog, a takoer i u Semberiji. Uprkos prisustvu
oruja u grobnim prilozima, prevladavala su otvorena naselja, to ukazuje na
relativnu politiku stabilnost. Ona je pogodovala razvoju trgovine i razmjene, o
kojojsvjedoeibrojninalazinovcauglavnomhelenistikihgradovaApolloniai
Dyrrhachium, kao i tzv. barbarske kopije helenistikog novca, te novca Rimske
republike.Ovakvinalazisuustanovljeniiromnavedenogpodruja(Patsch,1902:
418426),aimaih,unetomanjojmjeri,idubljepremaunutranjosti:nalaznovca
gradaAppoloniaevidentiranjekoncemXIX.stoljeai"blizusutokaUsoreiBosnu"
(Patsch,1894:167i170),auneposrednojblizini,nalokalitetuKlaine,naenasui
dvaprimjerkarimskogrepublikanskogsrebrnognovca(Paali,1960:45).Potkraj
latenskogperiodaprimjeujeseponovnonaseljavanjegradinskihlokaliteta,tose
moe povezati s pojaanim rimskim vojnim prisustvom, odnosno Oktavijanovim
ratnikim pohodom u Iliriku 35.33. godine stare ere (ovi, 2010: 284). Ulomci
latenskekeramikesunaeniinauzvienjuCrkvinauMakljenovcu(Basler,1961:

184

81), to upuuje na zakljuak da je i na tom istaknutom brijegu postojala jedna

kasnolatenska gradina, a u vezi sa ovim nalazitem stoje svakako i nalazi na
susjednomlokalitetuzvanomHendek(ALBiH,II,04.57).
Ovakvenalazeizposljednjihdesetljeamlaegeljeznogdoba moglibi
sadostaoprezapovezatisaetnikimzajednicamakojeRimljanizatiunaovim
prostorimaipokoravaju,nasamomizmakustareipoetkunoveere.Jednaodtih
zajednica su bili i Breuci (Zaninovi, 2003: 443449; akovi, 2009: 1223).
Njihovom etnikom teritoriju je vjerovatno pripadalo i ire dobojsko podruje.
OskudniantikiizvorikojispominjuovuetnikuzajednicismjetajuBreukenana
prostor Panonije, odnosno rimske provincije Donje Panonije (Pannonia Inferior),
uz donji tok rijeke Save. Strabon u svojoj Geografiji (VII, 5, 10) biljei: "Panonski
narodi su Breuci i Andizeti i Dicioni i Pirusti i Mezeji i Dezitijati, kojima je voa
Baton,aimaidrugihmanjihineznatnih...".Osobitavrijednostovogpodatkajesteu
injenici daon potjee iz razdoblja Panonskodalmatinskog ustanka (6.9. godine
nae ere), dakle u vrijeme prije nego li su Rimljani, uvrujui provincijalnu
upravu na ovim prostorima, od etnikih teritorija pokorenih naroda uspostavili
peregrinskeopine(civitatesperegrianae).Breukespominjuikasnijipisci:Plinije
Stariji(Naturalishistoria,III,25,147148)iPtolemej(II,15,2).
Izsvihovihpodataka,sadostaopreza,moglobisezakljuiti dasuBreuci
inilijednuodbrojnihetnikih,odnosnopolitikihzajednicakojesuseoblikovale
na irim podrujima dananje june Slavonije i sjeveroistone Bosne, tj. dijelu
prostora kojeg su Rimljani nazivali Panonijom; takve zajednice su se esto
transformirale,mijenjaleiiezavale,jersuietnikiidentitetiuprotohistorijskom
razdobljubilifluidne,nestalneipromjenjivesocijalnekategorije,estouzavisnosti
od ireg drutvenog konteksta i politike konstelacije. Takve su zajednice, ipak,
imale vlastite institucije i kontrolirale odreene teritorije, te se orujem
suprotstavljale onima koji su njihova podruja i nain ivota ugroavali to
potvrujeijakotporkojegBreuciinjimasrodneskupinepruiliRimljanima.
Jezgra breuke etnopolitike zajednice nalazila se negdje oko dananjeg
SlavonskogBroda(antikaMarsonia,odnosnoMarsunnia),vjerovatnoseproteui
svedodananjihVinkovaca(Cibalae),asvakakojeobuhvataloipodrujeuzSavu
nanjezinojdesnojobali,okodananjegBosanskogBrodaiOdaka,ireisedalje
na jug, dolinom Bosne, a vjerovatno i njenih dviju veih pritoka, Spree i Usore
(DomiKuni,2006:7879;akovi,2009:1315).Arheolokaslikatihpodrujaje
poprilinoujednaenaipokazujeslinostisaprostoromnasjeveru,dokjedubljeu
unutranjosti, juno od epanske kotline, ona neto drugaija (tu prevladava
srednjobosanskakulturnagrupaeljeznogdoba).StrabonubrajaBreukemeuone
narodekojinisunimalinitineznatni,aizaPlinijaStarijeg(III,25,148)onisumeu
glavnim narodima u Panoniji; to je svakako podrazumijevalo i prostranstvo
etnikogteritorija.
*
*
*
Panonski je prostor za Rimsku republiku, u vrijeme njene najvee
ekspanzije, bio od velikog stratekog i geopolitikog znaaja, kao dio kopnene
komunikacijske spone izmeu Italije i Istoka, te ishodite za dalja osvajanja.
RimskozaposjedanjePanonijejeotpoelosapohodomvojskovoeOktavijana,35.

185

godinestareere,uokvirunjegovevelikekampanjenaistonimobalamaJadranaiu
jadranskomzaleu,dokjedruguetapuosvajanja,nakontojeOktavijanproglaen
princepsomiAugustom,predstavljaoPanonskirat(BellumPannonicum),12.11.
godine stare ere, u kome je rimsku vojsku predvodio Augustov usvojeni sin i
budui nasljednik Tiberije (Domi Kuni, 2006). U tom ratu rimska je vlast
proirenanaistokusvedoDunava,tesujepriznaliiBreuci,ijijeetnikiteritorij,
zajednosaostalimosvojenimkrajevima,uaousastavrimskeprovincijeIlirik.
Panonskijerat,posvjedoanstvuantikihhistori
ara,biopraenmnogimnepravdamanadpokorenimstanovnitvom,poput
prodavanja svih zarobljenih mukaraca u ropstvo (Cass. Dio, LIV, 31). Ipak, ni te
suroverimskemjerenisupokoriledomorodakenarode.Pokazalojetoizbijanjei
irenje velikog ustanka, 6. godine n. e. (Paali, 1975; Dino, 2010: 137155).
UstanakjeplanuonegdjeudananjojsrednjojBosni,meuDezitijatima,azatimse
proirionaBreuke,kaoidrugedomorodakezajednice(Cass.Dio,LV,29,12).Na
eluustanikasustajaladvojicavojskovoakojisunosiliistoime:Baton;jedanod
njihjebioDezitijat,adrugiBreuk,zbogegajeiustanakprozvanBatonovimratom
(Bellum Batonianum). Izbijanje ustanka je Rimljane zateklo nespremne, poto je
glavnina vojnih snaga iz Ilirika upuena daleko na sjever, u rat protiv Germana.
Ipak,iporedpoetnihuspjeha,ustanicinisuuspjelizauzetiglavnarimskauporita
u provinciji, a povratak glavnine vojske s Dunava i dovoenje pojaanja
preokrenuli su inicijativu u rimsku korist (Vell. Pat., II, CX). Borbe i okrji su se
sljedeedvijegodinevodiliuglavnomusavskodravskommeurjeju,priemusu
tikrajevipretrpjelivelikapustoenjaistradanja,atomesu se,drugeratnezime,
pridruili glad i boletine (Vell. Pat., CXIII, 2; Cass. Dio, LV, 30, 5; 32, 4; 33, 1).
PrekretnicuratainilajesporazumnapredajaBatonaBreukog, uljeto8.godine
(Vell. Pat., CXIV, 4; Cass. Dio, LV, 34, 4), to je Rimljanima omoguilo da teite
operacija prenesu u unutranjost dananje Bosne. Godinu dana poslije pala su i
posljednjaustanikauporita.
Kakvajebilasudbinairegdobojskogkrajauovimdogaanjima,tekoje
rei, jer nikakvi arheoloki tragovi do danas nisu ustanovljeni. Jaanjem rimskog
pritiska u savskodravskom meurijeju, koncem 7. godine n. e., glavnina
ustanikih snaga se najvjerovatnije povukla na prostor juno od Save, manje
izloen pustoenjima, prirodno zatieniji i blie dezitijatskim i drugim
saveznicima iz unutranjosti dananje Bosne. Negdje na tom podruju, u ljeto 8.
godine,desilaseipredajaBatonaBreukog,naobalamarijekepoimenuBathinus,
za koju je pouzdano ustanovljeno da je identina dananjoj Bosni. Ovu predaju
opisuje historiar Velej Paterkul, koji je kao oficir rimske vojske uestvovao u
guenju ustanka (CXIV, 4). Neto kasnije, Baton Breuki je obilazio uporita i
utvrenja na svom podruju, uzimajui taoce od potinjenih zajednica kao zalog
vjernosti;ujednojtakvojprilici,BatonDezitijatskigajeizzasjedenapao,aovajse
skloniounekoutvrenje,gdjesugaDezitijatiopkolili.Stanovniciutvrdesunakon
kraeg vremena izruili Batona Breukog njegovom bivem suborcu, a ovaj ga je
izveopredvojskukojamujezbogizdajeizvikalasmrtnuosudu(Cass.Dio,LV,34,
5). Gdje se, pak, ova epizoda odigrala takoer ne znamo, ali spomenuto bi
utvrenje moglo biti jedna od do sada otkrivenih gradina iz kasne faze mlaeg

186

eljeznogdoba,svakakonegdjenaprostorubliegorovitojbosanskojunutranjosti
negoliSavi(Mesihovi,2009).Moese,stoga,pomiljatinajednuodgradinapoput
CrkvineuMakljenovcu.
*
*
*
Ubrzo nakon definitivne pacifikacije ustanikih podruja rimske su vlasti
pristupileizgradnjicestovnihkomunikacija,teosnivanjuvojnihlogora,utvrenjai
stanica,radiosiguranjaredaimira.Meurimskimcestamanapodrujudananje
Bosne i Hercegovine su one koje je izmeu 14. i 20. godine n. e. sagradio P.
Cornelius Dolabella, namjesnik provincije Dalmacije; o ovim cestama znamo na
osnovu natpisa sauvanih na etiri kamene ploe koje su bile uzidane u zvonik
splitskekatedrale,adanassenalazeuArheolokommuzejuuSplitu.Najednojod
njih spominje se i cesta koja od Salone, provincijskog sredita, vodi do mjesta
oznaenogkao"adBathinumflumenquoddividitB(r)e......ibus",uduljiniod158
rimskih milja, tj. 236 km (CIL III, 03198b = 10156b). S obzirom da se u nauci
openitosmatradajeovacestazavravalaudoliniBosne,ponekimainapodruju
Dobojaonjojtrebanetovierei.
NatpisukomesecestaodSalonedomjestanarijeciBathinusspominjeje,
naalost,zbogoteenjatekoitljiv,itoupravonamjestimagdjestojeimena.U
imenurijekeseitajutekprvatrislova,tenazireetvrto(Bojanovski,1974:195),
alikakoseznazaspomenrijekeBathinuskodVelejaPaterkula(II,CXIV,4),sigurno
je isti toponim stajao u Dolabellinom natpisu. to se tie etnikih zajednica, u
prvomsluajusevjerovatnoradilooBreucima,dokjeodimenadrugeitakostao
samo padeni sufiks ibus. Gza Alfldy je predloio restituciju Oseriatibus,
uzimajuiuobzirdasuOserijatibilisusjediBreuka;oteenidionatpisabiutom
sluaju glasio: "...Ad Ba[thinum flu]men quod dividit B(r)e[ucos Oseriati]bus...".
Iakojetounauciirokoprihvaeno,Oserijatiipaktekomogudoiuobzir.Ovoj
etnikojzajedniciijejezgroje,smatrase,bilouuvenomprahistorijskomnaselju
uDonjojDolininaSavi,kodBosanskeGradikenemoemonikakopripisatitako
velikteritorij,smjetajuinjegoveistonegranicenarijekuBosne.Tobinadilazilo
akiteritorijpunopoznatijihBreuka.StrabonuopenespominjeOserijateusvom
opisu etnikih prilika u Panoniji (VII, 5, 3), dok ih Plinije Stariji navodi tek kao
jednu od manjih etnikih skupina, nakon to je kao glavne panonske narode
izdvojio Serete, Serapile, Jaze, Andizete, Kolapijane i Breuke. Naprotiv, smatramo
dajeuDolabellinomnatpisuzapravostajaloimeDezitijata,etnikezajednicekoja
jetakoergraniilasBreucima;korijenetnonimaDaesitiat*upotpunostiodgovara
mjestuunatpisu,brojemiirinomslova.Objeoveetnijesubileipokretaiustanka
od6.9.godine.Iznatpisasenerazumijejeligranicuizmeuovedvijeetnijeinila
rijeka ili je graninu taku predstavljalo mjesto na rijeci u kojem se zavravala
cesta;vjerovatnijomseiniovadrugamogunost,jeruprahistorijirijekesurijetko
bilegranice,kaokasnijimvremenima.
Gdje se nalazilo samo mjesto Ad Bathinum flumen, teko je ustanoviti.
Jedanodprijedloga,kakorekosmo,jesteidananjiDoboj(Bojanovski,1988:155).
Utomsluaju,Dobojbipredstavljaovanugeografskutaku,kaomjestonakome
se zavravala spomenuta cesta, zatim kao granino mjesto izmeu Breuka i
Dezitijata, konano kao mjesto na samoj granici Dalmacije i Panonije, dviju

187

provincija osnovanih nakon guenja Batonovog ustanka, podjelom do tada

jedinstvene provincije Ilirik. Granica Dalmacije i Panonije nije precizno
ustanovljena, ali je na ovom potezu svakako slijedila granicu etnikih teritorija
Breuka i Dezitijata, koje su nakon pokoravanja organizirane kao peregrinske
civitates (domorodake opine), pri emu je prva pripala Panoniji, a druga
Dalmaciji.Ipak,tanulokacijumjestaAdBathinumflumenbimogliodreditisamo
ukolikoznamotanutrasucesteodSalonedotogmjesta,kojajeiznosila236km,a
onanamzasadanijepoznata.NajvjerovatnijiseiniprijedlogIveBojanovskog,koji
izvodiprve122miljeodSalone,prekoDuvna,KupresaidolineVrbasadoudolinu
Lave,odaklejecestadaljevodilapremaZeniciidaljenasjever.No,tajzadnjidio
trase je ostao potpuno nepoznat, pa tako i mjesto na kome se cesta zavravala.
Bojanovskijeupoetkupomiljaonaepe,NemiluiBegovHan(1974:199201),
ali se kasnije opredijelio za podruje Doboja, gdje su ustanovljeni dosta brojni
ostaci iz rimskog doba (1988: 155). U tom sluaju, meutim, duljina ceste bi
uveliko prelazila iskazanu milijaciju. Ukoliko bi se zavretak ove ceste po svaku
cijenutraiouDoboju,bilobipotrebnorevidiratikompletnutrasuodSalonedou
dolinu Lave, traei neki krai pravac, to s obzirom na dosta uvjerljive
argumente koje je Bojanovski izloio u prilog svoje teze predstavlja poprilian
problem.ZbogtogabisezavretakDolabelinecesteSalonaAdBathinumflumen
moda ipak trebao traiti negdje na rijeci Bosni dosta junije od Doboja, po svoj
prilicinegdjenaprostoruokoepa;ukolikojenjenatrasaodZenicadoepanske
kotlineslijedilajedanpoznatistariputkojisezadraosvedoosmanskogdoba,a
koji je vodio grebenom Ravanplanine ta lokacija bi se potpuno uklopila u
spomenutu milijaciju. Tu je ujedno i prirodna granica ravniarskobrdske
sjeveroistone i planinskokotlinske srednje Bosne, koju naglaavaju i strmi
sjeverni obronci Vlaia i Ravanplanine; vjerovatno je ova prirodna granica u
protohistorijirazdvajalapodrujaBreukaiDezitijata,kasnijeiprovincijeDalmaciju
iPanoniju,aznamodajekasnije,usrednjemvijeku,istimpravcemteklagranica
izmeuzemaljaBosneiUsore.
U svakom sluaju, pitanje gdje se nalazilo mjesto Ad Bathinum flumen
treba ostaviti otvorenim, ali spomenuta je cesta svakako imala i svoj produetak
dalje ka sjeveru, teritorijem provincije Panonije, slijedei tok rijeke Bosne i
prolazeipodrujemdananjegDoboja(Paali,1960:46).Nasjeverujesvakako
izlazilanarijekuSavu,kaoznaajanplovniput,odnosnonaizuzetnovanucestu
koja je povezivala dva najvanija panonska centra Sisciju i Sirmij (Bojanovski,
1984:145265).VjerujesedajejednasporednacestavodilaodpodrujaDoboja
dolinom Spree sve do Podrinja, kroz koje je prolazila cesta od Sirmija do
rudarskog podruja Argentarije (dananja Srebrenica), odakle je dalje vodila ka
SarajevskompoljuisrednjojBosni(Bojanovski,1981:125197).
Izgradnja cestovne mree je Rimljanima omoguavala brzo prebacivanje
vojskeizjednogkrajaprovincijeudrugi,odnosnobrziefikasanodgovorusluaju
novihneredaipobunakakvih,izgleda,vienijebilo.Indigeneetnikezajednice
poput Breuka i Dezitijata su nakon definitivne pacifikacije su bile prisiljene
obavezati se na pokornost Rimu, to je podrazumijevalo plaanje poreza i vojnu
slubuuauksilijarnimjedinicamarimskevojske,azauzvratimjezajamenstatus

188

peregrina, tj. lina sloboda bez prava rimskog graanstva. Ove su zajednice u
upravnom pogledu organizirane u domorodake opine (civitates peregrinae).
TakvajednaopinasupostaliiBreuci(civitasBreucorum).Izgledadajeovacivitas
posebno bila zahvaena novaenjem u augzilijare: od Breuka je formirano ak
osampjeakihkohorti,abiloihjeiudrugimjedinicama.Sveonesurasporeene
podalekimprovincijamairomCarstva,navojnuslubukojajetrajalapopunih25
godina.Onikojisuprovelipolovicutadanjegprosjenogivotnogvijekauvojsci,
upoznavi kozmopolitski svijet Rimskog carstva, u kulturnom pogledu i naina
ivotabivedobrimdijelombiliromanizirani.OdvremenacaraVespazijana(69.
83. god. n.e.), kao nagradu za vojnu slubu su stjecali i rimsko graanstvo, uz
zemljineposjede.Mnogiodnjihsuostajaliivjetiukrajevimagdjesusluili,isto
onako kao to su se stranciveterani nastanjivali u njihovoj domovini, dok su se
drugi vraali u rodni kraj, nastanjujui se u gradskim naseljima i organizirajui
ivot slijedei ope norme antike urbane kulture. Zajedno sa lokalnom
domorodakom aristokracijom, koja od vremena Flavijevaca takoer poinje
dobivatirimskograanstvo(paipravoupravljanjavlastitimzajednicama),onisu
davalisnaanimpulsakulturaciji,odnosnoromanizacijidomaegstanovnitva.
KadajesjeveroistonaBosnaupitanju,inisedajeovajkrajkroznekoliko
stoljea antike ostao slabo romaniziran i urbaniziran. Neto vei stupanj
urbanizacije postigli su krajevi blie rijeci Savi, kao i podruje Semberije. Dublje
prema unutranjosti, znaajnije antiko naselje se nalazilo jedino na mjestu
dananjeg Doboja, odnosno Makljenovca. Bilo je to naselje sagraeno uz vojni
logor,ijisetemeljiidanasnalazenalokalitetuGradina,upolju,nekih700metara
od starog domorodakog gradinskog naselja na Crkvini. Ovaj je utvreni logor
(castrum) zahvaao prostor od 160 m duljine i 134 m irine, opasan zidom, sa
zaobljenim uglovima, zatienim trapezoidnim kulama. Ulazi su takoer bili
zatieni kulama, a u sjevernom dijelu ograenog prostora nalazila se i kamena
zgradaprincipija,saslubenimprostorijamaisvetitem;uznju,unutarkastruma
supostojaleidrvenebarakezasmjetajvojnika(remonik,1984:2430,3537).
Na osnovu obimne arheoloke grae, prikupljene tokom viegodinjih
iskopavanja, moe se zakljuiti da je logor u Doboju podignut u posljednjim
desetljeimaI.vijeka,dakleuvrijemeFlavijevca.Bilojetorazdobljekadasurimske
legije napustile provinciju Dalmaciju, ukljuujui i june dijelove Panonije,
pomjerajui se ka graninim krajevima, dok je osiguranje spomenutih podruja
preputeno pomonim (auksilijarnim) jedinicama, tj. alama i kohortama. Uloga
ovakvih logora bila je ouvanje ope sigurnosti, suzbijanje odmetnitva i
razbojnitva, osiguranje cesta, rudokopa i gradskih naselja, te intervencije u
sporovima izmeu pojedinih etnikih zajednica, odnosno domorodakih opina i
rodova (Imamovi, 1990: 39 i 47). Mogue da je castrum u Doboju imao ulogu
osiguranjacestedolinomBosne,to bi znailodaje ona tokom I.i II.stoljea jo
uvijekimalaodreenuvanost,iakojekasnije,izgleda,izgubilanaznaaju,jernije
ulaukasnijeitinerareikartografskeizvore.
Nijepouzdanoustanovljenokojesujedinicebilestacioniraneulogoruna
podruju Doboja. Do sada je pronaeno tek nekoliko fragmentarno sauvanih
natpisa,ukojimasespominjuinekejedinice.Jedannepotpunnatpis,skrajaI.ili

189

poetkaII.stoljea,spominjetribunaiprefekta1.flavijevskehispanskekohorte
Cohors I Flavia Hispanorum (CIL III, 12759b = 14619b; Patsch, 1897: 533534).
Moguedajespomenutajedinicatadabilastacionirananadobojskompodruju,ali
to za sada ostaje samo pretpostavka, jer bi ovaj natpis bio i jedina potvrda
prisustvaovejedinicenatludananjeBosneiHercegovine(Imamovi,1990:50).U
jednom drugom, kasnijem natpisu, koji potjeeiz vremena cara Septimija Severa
(CILIII,12758=14618b),spominjesejedna"cohorsmiliaria".Imamovidridase
modaradiupravooranijespomenutojCohorsIFlaviaHispanorum(1990:5051i
54), koja je s obzirom da se na njezinu elu nalazio tribun bila miliaria, tj.
jedinica sastavljena od 1000 vojnika, a slino je pomiljao i Paali (1960: 45).
Alfldy, pak, pretpostavlja da se radilo o Cohors I. miliaria Delmatarum, koja je
poetkomIII.stoljeabilarasporeenadusjevernegraniceprovincijeDalmacije
(1962: 269), a tu mogunost prihvaa i Wilkes (1960: 473). Sauvan je i jedan
nadgrobni spomenik, kojeg je za ivota sebi i svojoj supruzi podigao Gaj Julije
Maksimus, veteran I. belgijske kohorte Cohors I. Belgarum (CIL III, 08376b =
12750), Za ovu jedinicu imamo jo devet epigrafskih potvrda, ali sve potjeu s
podrujaLjubukog,gdjese,udananjemseluHumcu,takoernalaziorimskivojni
logor. Spomenuti Gaj Julije Maksimus se vjerovatno se poslije otpusta iz vojne
slube doselio na podruje dananjeg Doboja i nastanio u gradskom naselju
(canabae)kojeserazvilouzovdanjilogoriakoImamoviostavljamogunostda
se u Doboju moda moglo nalaziti i neko istureno odjeljenje spomenute kohorte
(1990:4950).
Naselje nastalo uz logor (canabae) se protezalo sa zapadne strane
castruma,naravnometerenu.Nijeupotpunostiispitano,amnogitemeljisu,zbog
intenzivne obrade zemlje u novijem vremenu, potpuno uniteni. Ipak, na veoj
povrinisukonstatiraniostacigraevinskogmaterijala,keramikeidrugipokretni
nalazi,anedalekoodlogorairuevinetermi(kupatila),graenihvjerovatnouisti
vrijeme kad i sam castrum (remonik, 1984: 3034 i 3738). Inae, intenzivnija
graditeljska djelatnost u logoru i naselju uz njega je zabiljeena poetkom III.
stoljea,uvrijemeSevera,tojeinaedobaprocvatauprovincijiPanoniji.Svjedoe
to i neki natpisi, prije svega graevinski natpis posveen caru Septimiju Severa,
datiranu194.ili195.godinuistionajukomesespominjecohorsmiliaria(CILIII,
12758=14618b),kaoinatpisposveencariciJulijiDomni(CILIII,12757).Uvezis
ovim naseljem su i pronaeni fragmenti dva kultna spomenika rtvenika
posveenogJupiteru(CILIII,12756;Imamovi,1977:366),teulomkavotivneare,
zakojuBojanovskipretpostavljadajebilaposveenaboginjiNemesi(Bojanovski,
1972:45).
U vezi s naseljem je svakako i ostava novca pronaena u blizini, sa
primjercimakovanimod156.do228.godine.NumizmatiarGojkoKraljevi,kojije
ostavuobradio,pretpostavljadajeupitanjuskrivenavojnikauteevina:naime,
car Aleksandar Sever je, prema navodima Herodijana (VII, 4), pri odlasku u svoj
pohodprotivPerzijepoveoidiovojnihposadaizilirikihprovincija.Utompohodu
jestradalodostavojske,meukojimajemogaobitiivlasnikspomenutogskrivenog
novca (Kraljevi, 1973: 297301). No, ostave iz vremena Severa nisu rijetke ni u
drugimkrajevimaCarstva,auzrokjebilokvarenjeiobezvrijeivanjenovca,ime

190

su carevi iz ove dinastije nastojali ublaiti finansijsku krizu. Zbog toga je stariji
novacpretvaranublagoizakopavanuzemlju.
Naselje koje se razvilo uz vojni logor u Doboju predstavljalo je sredite
urbanizacije, odnosno romanizacije ireg podruja, a ta dva procesa su, zapravo,
bila usko povezana. Romanizacija se, na jednoj strani, moe tumaiti kao proces
prihvaanja tekovina antike kulture i civilizacije, a ujedno i oblikovanja novih
identiteta, odnosno izrastanja rimskog provincijalnog stanovnitva iz
konglomerata domorodakih elemenata i doseljenih stranaca. Na drugoj strani,
pak, romanizacija je predstavljala proces irenja rimskog graanstva (civiteta),
odnosnorimskihsamoupravnihopinainjihovihteritorijamunicipijaikolonija,
naraunperegrinskihcivitates.Zasadanamnijepoznatstatusnaseljanapodruju
Doboja,alijeovajprocesopenitookonannapoetkuIII.stoljea,poslijepoznatog
ukazacaraKarakaleiz212.godine,kojimsusvislobodnistanovniciCarstvastekli
statusrimskihgraana.
Municipiji, kao samoupravne opine organizirane po uzoru na Rim,
obuhvatalisuidostairokokolniteritorij,nakomesuporedcentralnoggradskog
sreditapostojalaibrojnamanjanaselja,odnosnoseoskeopineizaseoci(pagii
vici), kao i poljoprivredna imanja sa vilama rustikama. Tragovi takvih naselja su
ustanovljeni i u okolini Doboja, prije svega u dolini Usore. U selu abljak, na
lokalitetu Crkvina, otkriveni su ostaci nekoliko rimskih zgrada, od kojih je bolje
istraenajednastambenazgrada,teobjektkupalita.Premapokretnimnalazima,
naselje je datirano u III. i IV. stoljee, a dri se da se radilo o poljoprivrednom
imanju (remonik, 1970, 99108). Jo jedno rimsko naselje otkriveno je u
dananjimMiljanovcima,nalokalitetuKuerine,gdjeseopaajubrojnifragmenti
opeke, krenog maltera i keramike, kao i temelj zida (ALBiH, II, 08.85). Tragovi
antikog naselja, nedovoljno istraeni, utvreni su i na lokalitetu Graac u
Alibegovcima(ALBiH,II,04.34).Uzmodajoponekoovakonaselje,tepokojuvilu
rustiku, u iroj okolini su vjerovatno dominirala domorodaka naselja otvorenog
tipa, graena od drveta i zemlje materijala koji ne ostavlja skoro nikakve
arheoloketragove.
Ovakav nain ivota trajao je i tokom znaajnog dijela kasne antike,
zapravosvedokoncaIV.stoljeavremenaukomeseRimskocarstvosuoavalos
ozbiljnom krizom i sve jaim pritiskom barbarskih naroda koji su nasrtali na
njegovegranice.PokazujetoiprimjercastrumauDoboju,kaonajboljeistraenog
lokaliteta. Tokom kasne antike, uz zgradu logorskog principija dograen je
kompleksradionikihprostorija;nalazinovcadatirajusvedorazdobljavladavine
caraValensa(364.378.),iakonekiulomcikeramikedoputajupretpostavkudaje
castrum bio nastanjen i poetkom V. stoljea (remonik, 1984: 70). Ipak,
vjerovatnojevrlobrzobionaputen.Utovrijeme,zbogopekrize,uruiosesistem
odbrane na dunavskom limesu, a skupine Gota, Alana, Vandala i Huna su ubrzo
preplavilerimskiteritorij.ZapadniGotisuukretanjuodjugaBalkanapremaItaliji
prelazili i graninim podrujem Dalmacije i Panonije, odnosno sjeveroistone
Bosne, gdje su moda i proveli zimu 402./403. godine (Graanin, 2006: 8788).
RimskicastrumnamjestudananjegDobojaprestajedapostojibanekakoutom
vremenu,pajemoguedajeopustoenupravoodZapadnihGota.

191

Naredna je desetljea na irim prostorima june Panonije obiljeila

dominacijaHunaidrugihbarbarskihnaroda.Stanjesedoneklestabilizirauprvim
desetljeima VI. vijeka, tokom vladavine Istonih Gota, a zatim i u vrijeme
istonorimskog, odnosno ranobizantskog cara Justinijana, koji je uspio povratiti
rimsku vlast u ilirikim provincijama. No, cjelokupno to vrijeme je obiljeeno
zamiranjem urbanog ivota i gradske privrede, te procesima kastrizacije i
ruralizacije (Dino, 2010a: 7880). Drutvo se razbija u manje seoske,
poljoprivrednezajednice,anapogodnimseuzvienjima(veomaestolokalitetima
starih,prahistorijskihgradina)gradeutvrenja,vojnikasteliirefugiji,ukojeseu
sluaju opasnosti sklanjalo lokalno stanovnitvo, ve prorijeeno odseljavanjima
dubljeuunutranjostilikajadranskojobali.Jedantakavutvrenirefugijjenastaoi
nauzvienjuCrkvina,iznaduaUsoreuBosnu,nepunkilometarodnaputenog
castruma.Zatvaraojedostairokprostornepravilnogoblika,duine220,airine
90m,solidnograenimzidovima,debelim2,20miizvedenimukarakteristinoj
tehnici "riblje kosti" (opus spicatum). Zgrade su bile pokrivene tegulom, a pri
gradnjisuiskoriteniispomeniciizranijegvremena(Basler,1961:83;1972:56i
61).
RefugijnaMakljenovcujeposvojprilicisagraenuvrijemeJustinijana,te
jesluiostanovnicimanaseljaupodnoju,upolju,blizuvenaputenogcastruma.
Ipak,istonorimskavlastuovimkrajevimazadralaseteknekolikodesetljea.Ve
koncem VI. stoljea zabiljeeni su novi barbarski prodori na
bosanskohercegovake prostore, ovaj put od strane Avara, barbarskog naroda s
euroazijskih stepa koji je stvorio snanu politiku organizaciju, podvlastivi itav
niz razliitih etnikih zajednica, te sve jae ugroavao istonorimsku, odnosno
bizantskuvlast.Meunjimasu,uvrijeenojeunaojtradicionalnojznanosti,bilii
Slaveni, skupina srodnih naroda koja e nakon sloma antikog svijeta na
prostorima zapadnog Balkana zaposjesti opustjelu zemlju, asilimilirajui
malobrojno preivjelo iliroromansko stanovnitvo, ime nai krajevi ulaze u
mranarazdobljaranogsrednjegvijeka.
Ipak,novijastajalitahistoriografskeznanostiuvelikomijenjajuirevidiraju
ovakve ustaljene interpretacijske modele, ukazujui da je sam pojam Slavena,
zapravo, bizantski identitetski konstrukt i produkt stereotipnog gledanja na
heterogenu mjeavinu razliitih populacija, odnosno etnikih i drutvenih
zajednica unutar Avarskog kaganata, koje su dijelile zajedniki kulturni habitus,
ukljuujui i slavenski jezik kao sredstvo meusobne komunikacije. Oni su
Bizantincima, od kojih redom i potjeu sauvani izvori, na taj nain djelovali kao
jedna jedinstvena skupina, koju su oznaili imenom Slavena, razdvajui je od
avarske ratnike elite koja je upravljala tom velikom politikom organizacijom
(opirnije: Curta, 2007 i 2010; Dino, 2009 i 2010a i tu navedena literatura).
irenjemavarskevlastinaistonorimskapodruja,ukljuujui idananjuBosnui
Hercegovinu,romanskostanovnitvoovihkrajevaunovimokolnostimapostepeno
naputa provincijalni latinski, te prihvata slavenski jezik, kao sredstvo
komunikacije i socijalizacije, postajui na taj nain i sami "Slavenima". To je
potaknuto i naseljavanjem avarskihslavenskih skupina, u poetku vjerovatno
pripadnika elite, kasnije i "kolonista", kojima su bili privlani prvenstveno

192

sjevernobosanskikrajevi,svojim prirodnimodlikamanaliknapanonskeprostore
sa kojih su pristizali. Ta doseljavanja, meutim, nisu bila ni toliko masovna niti
intenzivna, a pogotovu se ne moe govoriti o nekom potpunom zaposijedanju
opustjelezemlje.
U tom svjetlu treba sagledati i tzv. "ranoslavenske", tanije
ranosrednjovjekovne nalaze sa ueg podruja Doboja naseobinske tragove sa
lokacijenekadanjegrimskogcastrumauMaklenovcu,tegrobnenalazesamjesta
ranijegrefugijanaoblinjojCrkvini.Ulazakuranisrednjivijekje,tako,inaovome
podruju predstavljao svojevrstan nastavak, a ne prekid kontinuiteta ljudskog
ivotairada.

IZVORIILITERATURA

a.
Kratice
ANUBiH
AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine
AP

Arheolokipregled,Beograd
CBI

CentarzabalkanolokaispitivanjaANUBiH,Sarajevo
IG

lanciigraazakulturnuistorijuistoneBosne,Tuzla
GZM
GlasnikZemaljskogmuzeja,Sarajevo
GZMn.s.A
GlasnikZemaljskogmuzeja,novaserija,Arheologija
PJZ

Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo: ANU BiH CBI,

19791987.
VAMZ
VjesnikArheolokogmuzejaZagreb
A)
Izdanjaliterarnihizvora
CassiusDio:Dio'sRomanHistory,vol.VI.VII.,TheLoebClassicalLibrary,Harvard
UniversityPress,1955.
PlinijeStariji, Naturalis historia: Pliny, Natural History, vol. II, Libri IIIVII, LCL,
HarvardUniversityPress,1961.
Ptolemej,ClaudiiPtolemaeiGeographia,ed.KarlMller,AlfredoFirminDidot,Paris
1883.
Strabon, The Geography of Strabo, The Loeb Classical Library,
HarvardUniversityPress,1969.
Velleius Paterculus: Velleius Paterculus compendium of Roman history and Res
gestaediviAugusti,TheLoebClassicalLibrary,HarvardUniversityPress,1961.
B)
Epigrafskiizvori
CILIII,08376b=12750,Crkvina,Makljenovac
D(is)M(anibus)/C(aius)IuliusMaxi/musveter(anus)/coh(ortis)IBelg(arum)/
v(ivus)f(ecit)/sib(i)ed(!)Avil(liae)/Amabilico/niugisu(a)e
CILIII,12756,Crkvina,Makljenovac
[I(ovi)]O(ptimo)M(aximo)/[...]P(?)[...]/[.....
CILIII,12757,Crkvina,Makljenovac
.......](?)/[...]Seve[r...]/[...con]iugi[...]/[...]MO[...]/[.......
CILIII,12758=14618b
[Imp(erator) Caes(ar) L(ucius) Septimius] / [Severus Pius Pe]rti[nax] /
[Aug(ustus) Arab(cius) Adiab(enicus) p]ont(ifex) [max(imus)] / [trib(unicae)

193

potestat]isIII[?imp(erator)V...]/[co(n)s(ul)IIproco(n)]s(ul)[...]/[.......//.......]/
[...cura?]nteM(arco)I(?)I(?)[...]/[...]ntecoh(or)[...]/miliar[ia...]
CILIII,12759b=14619b,Crkvina,Makljenovac
...]/[...]m[u]s(?)tr[i]b(unus)(?)/[c]oh(ortis)eius[d]em/[p]raef(ectus)coh(ortis)
IFl(aviae)/[Hi]spano[r]um
CIL03,12760,,Crkvina,Makljenovac
.......]/I(?)[...]/CV(?)[...]/H[...]/eiu[s?...]/[.......](?)
C)
Literatura
Alfldy,Gza1962:DieAuxiliartruppenderProvinzDalmatien,ActaArchaeologica
AcademiaeScientiarumHungaricae,14,259296.
Basler,uro1953:PaleolitskinalaznaUsori.GZM,n.s.A,VIII,215223.
Basler, uro 1957: Paleolitski nalaz na Crkvini u Makljenovcu, GZM n. s. XII, 93
108.
Basler,uro1961:ArheolokonalaziteCrkvinauMakljenovcukodDoboja.IG,
IV,1960,7588.
Basler,uro1961a:LondaMakljenovacDoboj,paleolitskastanica.AP,3,1961,
810.
Basler, uro 1962: Severna Bosna Sondana rekognosciranja paleolitskih
nalazita.AP,4,810
Basler,uro1963:PaleolitskanalazitausjevernojBosni.GZM,n.s.,A,XVIII,1963,
324.
Basler,uro1966:LondaMakljenovacDoboj,paleolitskastanica.AP,8,1966,
910.
Basler, uro 1971: Arhitektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo:VeselinMaslea.
Basler,uro1979:NalazitapaleolitskogimezolitskogdobauBosniiHercegovini.
PJZIpaleolitimezolit,ANUBiH,CBI,1979,313330.
Basler,uro1980:NekiproblemipaleolitikausjevernojBosni.IG,XIII,93101.
Basler,uro1980a: Pojava gigantolitau paleolitikusjeverne Bosne. GZM n.s. A.,
XXXIV,713.
Basler, uro 1984: Paleolitsko doba. U: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od
najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast. Sarajevo: Veselin
Maslea,1623.
Beli, Branko 1963: Danilovia Brdo i Grabovca Brdo, Podnovlje, Doboj
paleolitskanalazita.AP,5,3536.
Beli,Branko1964:Vis,Modran,Derventavieslojnopraistorijskonaselje.AP,6,
1964,2223.
Beli,Branko1966:GredauPodnovljukodDobojanekropolabronzanogdoba.
AP,8,2729.
Beli,Branko1966a:Doboj,centarnaseljebronzanogdoba.AP,8,2932.
Beli,Branko1966b:Grabovica,Dobojnekropolabronzanogdoba.AP,8,3335.
Beli,Branko2010:Ostalanalazitanairempodru
juDoboja,GZMn.s.A,vol.52,259261.
Benac,Alojz1954:NoviprehistorijskinalaziizBosneiHercegovine.GZM,n.s.A.,IX,
1954,163171.

194

Benac,Alojz1957:Nekenoveprethistoriskekultureusjeveroisto
nojBosni,IG,I,1957,209211.
Benac,Alojz1961:Neolitskiteloviusjeveroisto
nojBosniinekiproblemibosanskogneolita,GMZn.s.A.,XVXVI,19601961,3978.
Benac, Alojz 1964: Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom
Balkanu,Sarajevo:VeselinMaslea,1964.
Benac,Alojz1964a:Prilozizaprou
avanjeneolitausjevernojBosni,GZMn.s.A.,XIX,1964,129149.
Benac,Alojz1979:Prelaznazona,PJZIIINeolit,ANUBiH,CBI,1979,363471.
Benac,Alojz1980:EneolitskodobauBosniiHercegovininekanovarazmatranja.
GZM,n.s.A.,XXXIV,1979,(1980),1526.
Bojanovski,Ivo1972:Severianabosnensia,IG,IX,3751.
Bojanovski,Ivo1974:DolabelinsistemcestaurimskojprovincijiDalmaciji,ANU
BiH,Djela,XLVII,CBI,2,1974.
Bojanovski,Ivo1981:Priloziza topografijurimskihipredrimskihkomunikacijai
naseljaurimskojprovincijiDalmaciji(III):Prilogprou
avanjuanti
kihnaseljaikomunikacijauisto
nojBosni,GodinjakCBI,XIX,17,125197.
Bojanovski,Ivo1984:Priloziza topografijurimskihipredrimskihkomunikacijai
naseljaurimskojprovincijiDalmaciji(IV):RimskacestaSisciaSirmium(Tab.Peut)
injenatopografija,GodinjakCBI,XXII,20,145265.
Bojanovski,Ivo1988:BosnaiHercegovinauanti
kodoba,ANUBiH,Djela,LXVI,CBI,6,Sarajevo1988.
Bojanovski,Ivo1988a:Saobraaj.B)Dobarimskevladavine.ALBiH,I,151160.
Brodar,Sreko1953:Kodkritju kamenihindustrijobUsori.GZMn.s.VIII,1953,
225236.
Brunnacker, Karl Basler, uro 1967: Poloaj sjeverobosanskog paleolitika u
prirodnomambijentuwrmskogdobaJugoslavije.IG,VII,520.
Buzov,Marija2005:TheRomanizationandUrbanizationoftheRomanProvinceof
Pannonia in Light of the Autochtonous and Immigrant Populations, u: Illyrica
Antiqua Ob honorem Duje RendiMioevi, Zagreb: Odsjek za arheologiju
FilozofskogfakultetaSveuilitauZagrebu,ArheolokimuzejZagreb,2005.,125
143.
Curta,Florin2007:TheMakingoftheSlavs.HistoryandArchaeologyoftheLower
DanubeRegion,c.500700.CambridgeUniversityPress.
Curta, Florin 2010: Etnicitet u ranosrednjovjekovnoj arheologiji: primjer
ranoslavenskih nalaza u jadranskoj regiji.Starohrvatska prosvjeta, Vol. III,No.37,
1750.
ovi,Borivoj1955:PreistorijskidepoizLukavca.GZM,n.s.A.,X,1955,91102.
ovi, Borivoj 1957: Nekoliko manjih preistoriskih nalaza iz BiH, GZM n.s. A, XII,
1957,241255;
ovi,Borivoj1961:RezultatisondiranjanapraistorijskomnaseljuuGornjojTuzli,
GZMn.s.,A,XVXVI,(19601961),1961,79139.
ovi,Borivoj1976:OdButmiradoIlira,Sarajevo:VeselinMaslea,1976.

195

ovi,Borivoj1988:Bronzanodoba,ALBiH,tomI,2124.
ovi,Borivoj1988a:eljeznodoba,ALBiH,I,2426.
ovi, Borivoj 2010: Bronzano doba sjeverne Bosne u svjetlu novih istraivanja,
GZMn.s.A,vol.52,2010,277286.
remonik, Irma 1970: Istraivanja u Muiima i abljaku i prvi nalaz najstarijih
slavenskihnaseljakodnas.GZM,n.s.A.,XXV,1970,45117.
remonik,Irma1984:RimskicastrumkodDoboja,GZM,n.s.A.,XXXIX,1984.,23
84.
Domi Kuni, Alka 2006: Bellum Panonicum (12.11. pr. Kr.): Posljednja faza
osvajanjajunePanonije.VAMZ,Vol.39,No.1,2006,59164.
Dino, Danijel 2007: The Celts in Illyricum whoever they may be: the
hybridizationandconstructionofidentitiesinSoutheasternEuropeinthefourth
andthirdcenturiesBC,Op.Ar.,31,2007,4968.
Dino, Danijel 2009: Novi pristupi izuavanju ranog hrvatskog identiteta. Radovi
Zavodazahrvatskupovijest,vol.41,3354.
Dino, Danijel 2010: Illyricum in Roman Politics 229 BCAD 68, Cambridge
UniversityPress,2010.
Dino,Danijel2010a:BecomingSlav,BecomingCroat.IdentityTransformationsin
PostRomanandEarlyMedievalDalmatia.LeidenBoston:Brill.
Graanin,Hrvoje2006:GotiijunaPanonija,ScriniaSlavonica,6,2006.,83126.
Imamovi, Enver 1977: Antiki kultni i votivni spomenici na podruju Bosne i
Hercegovine,Sarajevo:VeselinMaslea.
Imamovi, Enver 1990: Tragovi rimskih vojnih jedinica na podruju dananje
BosneiHercegovine.Prilozi,InstitutzaistorijuSarajevo,XXIV,25/26,3763.
Jovanovi, Radmila 1958: Dve praistoriske ostave iz severoistone Bosne. IG, II,
1958,2335.
Kaljanac, Adnan akovi, Edin 2009: BariceGreani: kulturna grupa kasnog
bronanogdobauSlavonijiisjevernojBosni.Graanikiglasnik,27,2009.,7890.
Kraljevi,Gojko1973:SkupninalazrimskihcarskihdenariusauUsorikodDoboja.
GZM,n.s.A.,GZM,n.s.A.,XVII/XVIII,297301.
Kraljevi, Gojko 1984: Rimski novci iz castruma kod Doboja. GZM, n.s. A, XXXIX,
1984,8587.
Marijanovi, Brunislav 1977: Bakarna sjekira iz Tenja. GZM, n.s. A., XXXXXXI,
19751976(1977),269276.
Mesihovi, Salmedin 2009: Baton Breuki predaja i kazna. Prilozi antikoj
historijisjeveroistoneBosne.Graanikiglasnik,XIII,28,2009,1223.
Paali,Esad1960:AntikanaseljaikomunikacijeuBosniiHercegovini.Sarajevo:
Zemaljskimuzej.
Patsch,Carl1895:Grkinovcibosanskohercegovakogzemaljskogmuzeja.GZM,
VI/1,1894,167187.
Patsch,Carl1895:Epigrafskinahogjajiizgodine1895.CrikvenicakodDoboja.GZM,
VII/4,573574.
Patsch,Carl1897:Malirimskinahogjajiiposmatranja.GZM,IX/4,1897,511537;
Patsch,Carl1902:Nahogjajinovaca.GZM,XIV/3,1902,391438.

196

Radimsk,Vaclav1891:RimskautvrdanaCrkvenicikodDoboja.GZM,III/3,1891,
252262;
Radimsk,Vaclav1892:Daljipredmeti,naenikodrimskeutvrdenaCrkvenicikod
Doboja.GZM,IV/2,1892,190192;
Sokli, Ivan 1979: Prirodni okviri. PJZ I paleolit i mezolit, ANU BiH, CBI, 1979,
293308.
akovi, Edin 2009: Breuci najstariji imenom poznati stanovnici sjeveroistone
Bosne.Graanikiglasnik,XIII,28,2009,1223.
Teran, Biba 1987: Obredi in verovanje, Bronasta doba na Slovenskem, katalog
izlobe,Ljubljana,6578.
Truhelka, iro 1892: Dvije starine iz bakrenog doba i sjekire od mjedi, naeni u
Bosni.GZM,IV/1,1892,8083.
Truhelka,iro1907:PrehistorijskinalaziuBosniiHercegovini.GZM,XIX/1,5775.
VinskiGasparini,Ksenija:1983:Ostavespodrujakulturepoljasaarama.PJZ,IV,
1983,647667.
Wilkes,JohnJ.1969:Dalmatia.London:RoutledgeandKeganPaul.

197

doc.dr.sc.SemirAhmetbegovi,
Odsjekzageografiju,Prirodnomatematikifakultet,Univerzitetu
Tuzli

UTICAJRELJEFANARAZMJETAJSTANOVNITVADOBOJAI
OKOLINE

SAETAK

Neravnomjeran prostorni razmjetaj stanovnitva Doboja i okoline

uslovljen je nizom prirodnogeografskih i drutvenogeografskih faktora.
Istraivanja, prezentirana u radu, pokazuju u kojoj mjeri je reljef odluujui
faktoruneravnomjernomprostornomrazmjetajustanovnitvaovogakrajate
utvruju razlike u naseljenosti izmeu reljefnih cjelina i unutar njih.
Istraivanja su pokazala koje reljefne strukture i oblike karakterie
depopulacijateutvrdilapodrujakojasvojimreljefomomoguavajuokupljanje
stanovnitva,odnosnorastbrojastanovnikairazvojnaselja.

Dokazan je uticaj prirodne osnove, prvenstveno reljefa, na migracije

stanovnitvaizjednihudruge,reljefnopovoljnije,prostore.Analizomkretanja
broja stanovnika nekih dolinskih naselja i naselja smjetenih na pobru
potvrenje direktniuticajreljefa na razmjetajstanovnitva Dobojaiokoline.
Takoer,istraenajepojavanaseljavanjaterenakojisuperiodinoplavljeni,a
ukazano je i na probleme karakteristine za padine, prvenstveno pojavu
klizita.

Kljunerijei:reljef,stanovnitvo,naselje,depopulacija,Doboj.

ABSTRACT

Uneven areal distribution of Doboj population and its area is

conditioned by a number of physical and social geographic factors. Research,
presentedinthispaper,showstowhichdegreethereliefisa determinational
factor in uneven areal distribution of population in this area, and determines
the differences in population density between and in relief units. Research
revealedwhichreliefstructuresandshapesarecharacterizedbydepopulation.
Research also determined areas which by its relief allow concentration of
population,growthofpopulationanddevelopmentoftheirsettlements.

It determined the influence of natural basis, primarily relief, on

population migration from one to another advantageous relief area. The
analysis of population growth of certain valley and foothill settlements shows

198

direct influence of relief on population distribution of Doboj and its

surroundings.
Furthermore, the phenomena of periodically flooded terrains, has been
researchedanditindicatedonproblemscharacteristicforsloped,primarilythe
occurrenceoflandslides.

Keywords:relief,population,settlement,depopulation,Doboj

UVOD

Podruje Doboja i okoline, smjeteno u sjevernom dijelu Bosne i

Hercegovine, u dolini rijeke Bosne, na kontaktu Dinarida i Panonske nizije,
oduvijek je bilo, a i danas predstavlja prostor u kojem se sijeku neki od
najvanijih saobraajnih pravaca ovog dijela Balkana i Europe. Ovakav
geografski poloaj, prvenstveno saobraajnogeografski, uinio je prostor
povoljnimzanaseljavanje,aliizarazvojdrugihgranaprivreivanja.

Problemistraivanjauovomradujeanalizauticajareljefa,kaojedneod
najvanijih prirodnih komponenata, na stanovnitvo i prostornu distribuciju
naselja okoline Doboja. Predmet istraivanja je utvrivanje reljefnih cjelina i
reljefnih oblika koje karakterie depopulacija, kao i izdvajanje podruja koja
svojim reljefom omoguavaju okupljanje stanovnitva, odnosno ine prostor
pogodan za stanovanje te rast i prostorni razvoj naselja. Cilj istraivanja je
dokazatipovezanostprirodneosnove,prvenstvenoreljefa,sadrugimfaktorima
koji su uticali na migracije stanovnitva i naseljavanje podruja Doboja i
okoline.

U istraivanjima se polo od pretpostavke da je prostorni razmjetaj

stanovnitva Doboja i okoline bitno uvjetovan prirodnim faktorima, od kojih
odluujuu ulogu ima reljef. Za potrebe istraivanja postavljene su i dvije
podhipoteze, odnosno pretpostavilo se da je izraen trend iseljavanja
stanovnitvasapobraukotlineizaravni,iakoseistimoenegativnoodraziti
na ukupan privredni razvoj kraja te da se, esto neplanski, slobodan prostor
smatraipogodnimzanaseljavanje.

Za potrebe istraivanja u ovom radu su koritene: analiza sadraja,

statistika metoda, komparativna i kauzalna metoda. Takoer, koritena je i
kartografska metoda koja je posluila za prikupljanje podataka, ali i grafiku
interpretacijurezultatadobivenihistraivanjemprostora.

OSNOVNEODLIKERELJEFNESTRUKTUREINASELJENOSTI
DOBOJAIOKOLINE

ReljefDobojaiokoline

Podruje Doboja i okoline pripada regiji Sjeverna Bosna, odnosno zoni

Unutranjih Dinarida, koje je reljefno predstavljeno nizijama, kotlinama,
pobrem i niskim planinama. Na podruju Doboja i okoline smjenjuju se

199

razliiti reljefni oblici. Generalno, nadmorska visina postepeno opada prema

sjeveru, odnosno prema savskom tektonskom rovu. Morfostrukturno ovo
podrujekarakteriupobrainiagorskauzvienjaKrnjina,OzrenaiTrebave,
razdvojenameugorskimtektonskimdepresijama(rovovima)ijesualuvijalne
ravni ispresijecane meandrirajuim rijenim koritima Bosne, Usore, Spree i
njihovihpritoka.

Ozren je niska horstovska planina, smjetena izmeu tokova Bosne i

Spree, dinarskog pravca pruanja, koju karakteriu, stepenasto poredane
zaravni, manje ili vie razorene fluviodenudacijskim procesima. Najvii vrh
OzrenajeVelikaOstravica(918m),netoniisuKraljica(883m)iGostilj(773
m). Trebava je gorsko uzvienje sa najviim vrhovima Vis (692 m), Palin vis
(665) i Duga njiva (620 m). Nalazi se na kontaktu dvije izrazito razliite
geografske cjeline, Dinarida na jugu i Panonske nizije na sjeveru. U
petrografskojosnovi,kojuinevrstestijeneprekrivene fliom(glina,pijesak,
laporac), izgraene su brojne zaravni, izrazito disecirane fluviodenudacijskim
procesom, to je rezultiralo poveanom vertikalnom ralanjenou reljefa, pa
kao takav predstavlja podruje izvorinih elenki i korita brojnih potoka i
manjihrijenihtokova.

Krnjin je izdvojena morfostruktura, odnosno to je predgorsko pobre,

smjeteno zapadno od Doboja, dominantno dinarskog pravca pruanja,
disecirano brojnim povremenim tokovima, potocima i manjim rijenim
tokovima, koje se stupnjevito sputa u dolinu rijeke Bosne. Generalno, to je
podruje kojeg karakterie blago zatalasani brdski reljef, gdje su, najee
zaobljenivrhovi,rijetkoiznad300mnadmorem.

Navedena pobra, predgorske i gorske terene karakteriu blago

nagnute, ponegdje i jako strme strane, na kojima su, u rastresitom stijenskom
materijalu, nastali oblici izgraeni padinskim procesima spiranja, bujienja,
jaruanja i klienja terena. U padinskom podnoju akumulacijom materijala
nastalogpadinskimspiranjem,bujienjemtefluvijalnomerozijom,izgraenesu
akumulativne reljefne forme u obliku lepeza, odnosno plavine. Klizita su
brojna i esta su pojava na padinama Trebave. U posljednje vrijeme, uslijed
destruktivnih antropogenih uticaja, poveana je mogunost destabilizacije
terenainaostatkunavedenogprostora.

Neotektonskimtonjenjemterenanastalesumeugorskezavaleikotline
u kojima su akumulirani debeli slojevi neogenih i kvartarnih sedimenata.
PredstavljajudolinskaproirenjadonjihdijelovatokovaBosne,Usore,Spreei
njihovihpritoka,obiljeenafluvijalnim,erozijskimiakumulacijskimprocesima
i oblicima. U donjem dijelu toka pa sve do uu Usora je izgradila iroku
naplavnu ravnicu. Nizvodno od Teanjke, predisponirano tektonikom, rijeka
svojim usijecanjem napada lijevu obalu, pri emu je na suprotnoj strani
izgradilaaluvijalnuravanterijeneterasekojesuvandomaajavisokihvoda.
Nizvodno od ua Usore rijeka Bosna je, uslovljeno neotektonskim tonjenjem,
izgradila dolinsko proirenje, u kome je smjeten grad Doboj. Zavalu
karakteriefluvijalnamorfoskulptura,predstavljenairokomaluvijalnomravni
i rijenim terasama. U ovom dijelu toka rijeka Bosna, u Doboju, kao desnu

200

pritoku,krozDobojskuklisuru(MaarskaVrata)primaSpreu.Tokomtercijara
Spreanska depresija je bila pod jezerom. Oticanjem jezera stvorene su
stepenastoporedanezaravni.
injenicajedasufluvijalneteraseuslivuSpreeiBosneslineipovezane.Tri
fluvijalne terase Spree se poklapaju sa tri najnie u dolini Donje Bosne, to
svjedoidaimajukontinuiranousijecanjeidajeslivkojiserazvionajezerskoj
ravniSprekogjezerauvuenuslivBosne(Djedovi,R.2013).

U donjem toku od Doboja do ua, Bosna protie nestabilnim koritom

kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi vie rukavaca, ada i meandara. Prostrane
terase ljunkovitopjeskovitoglinovitog sastava pruaju se iznad niskih
aluvijalnih ravni. Aluvijalna ravan se ponegdje suava na svega nekoliko
metara, dok na drugim dijelovima toka moe biti iroka vie stotina metara,
esto plavljena visokim vodama. Navedene zaravni, posebno rijene terase
imajunajveiznaajunavedenompodruju,jersutonajpovoljnijireljefnioblici
za naseljavanje, ali i izgradnju ostale infrastrukture, poljoprivrednu
proizvodnjuitd.

StanovnitvoinaseljaDobojaiokoline

Provedena arheoloka istraivanja, dokazuju kontinuitet naseljavanja i

ljudskog ivljenja na podruju Doboja i okoline, naroito oko ua Usore i
SpreeuBosnu,joodprahistorije.Kasnijepokrenutinavelikuseobudolisu
SlaveninaBalkanskipoluotokinenaviklinaivotuplaninamasenaseljavajuuz
rijeku Savu i u dolinama njenih pritoka pa tako i u dolinu rijeke Bosne.
Izbjegavali su za njih neugodna planinska podruja, koja su u tom vremenu
naseljavaliIliri.KadsuOsmanlijeosvajaliBalkanskipoluotoknjihovprodorje
takoerbiousmjerenkasjeveruzbogtogatosujuniplaninskipredjeliBosne
bili slabo prohodni za vojsku. Oigledno je iz navedenog da je reljef mogao
presudno da utie na neke historijske tokove te tako na posredan nain
uslovljava sudbinu drave, naroda, stanovnitva i naselja. Reljef kojeg
karakterie ravno zemljite ima prednost jer je na njemu lake graditi naselja
nego na strmom i visokom terenu. Ipak u prolosti su, za potrebe odbrane,
katkad nepovoljniji i strmi tereni bili vaniji. Na takvom prostoru je u 13.
stoljeu izgraena Dobojska tvrava, oko koje se kasnije razvio grad Doboj.
VeinaseoskihnaseljaDobojaiokolinenastalajeudaljojprolosti,pasuglavni
tipoviiosnovnirasporednaseljanaslijeeni.Nekaseoskanaseljapotiujoiz
srednjegvijeka.

Uslovljeno geografskim poloajem i reljefnim karakteristikama

podruje Doboja i okoline, jo od najranijih perioda naseljavanja i seobnih
valova,predstavljakomunikacijskuvezuizmeuPanonskenizije iMediterana.
Rijenim dolinama Bosne, Spree i Usore razvio se, prvo drumski, kasnije i
eljezniki saobraaj, ime su se stvorili uslovi za jai demografski, urbani i
ukupni privredni razvoj podruja. Dolinom Bosne danas prolazi glavna
drumska saobraajnica u Bosni i Hercegovini, a Doboj predstavlja i najvaniji
eljeznikivor.

201


orePaunkovi,istraujuidolinuSpreeuprvojpoloviniXXstoljea
(1934.i1941.),ukazujenauticajfizikogeografskihkarakteristikanaraspored
naselja ovoga kraja. Paunkovi istie da je najvei broj, tada novonastalih
naselja,biovezanzasaobraajnicekojesuproledugranicaaluvijalnihravnii
pobra. Ovaj autor izdvaja i drugu skupinu naselja smjetenih na terasama i
stranama rijenih dolina, a govori i o veoma malim naseljima, sa po nekoliko
kua,smjetenimnaviim,bezvodnimimanjeplodnimterenima.

Nakon Drugog svjetskog rata, naroito tokom sedamdesetih godina,

poinje jo jaa koncentracija stanovnitva oko saobraajnica i taj trend je i
danasjakoizraen.Takosunastalabrojnanaseljatzv.mjeovitogtipa,aDoboj
postaje vaan regionalni centar u Bosni i Hercegovini. U socijalistikom
periodu, a taj trend se nastavio i do danas, dolazi do nastajanja novih naselja
mjeovitogtipa.

Rije je o urbanizaciji sela, bilo da se dio djelatnog stanovnitva

zapoljava u gradu, ili u selo prodiru nepoljoprivredne djelatnosti (proces je
izraenijiunaseljimaokogradovailiuzprometnice).Takvaselapostupnogube
tradicionalnaobiljeja,mijenjaseizgled(kuesu"gradskog"tipa)tedrutvene
ifunkcionalneznaajkeseoskihnaselja(Nejami,I.2007).

Mrea seoskih naselja postaje kasnije sve gua, ali su sela do perioda
socijalistikogpreobraajauglavnomouvalasvojstaritipifizionomiju,jerjei
tradicionalna seoska privreda kroz itavo to vrijeme zadrala svoje osnovne
znaajkekojesuopredjeljivaletipirasporednaselja.Ranijaseoskaprivredase
zasnivala na polunomadskom i ekstenzivnom stoarstvu u planinskim
podrujima, na ratarstvu, uzgoju goveda i svinja te na seoskom zanatstvu u
brdskim i ravniarskim krajevima. Na takvoj prirodnoj i privrednoj osnovi
nastala su dva osnovna tipa seoskih naselja: ratrkana (disperzna) naselja sa
pojedinanim meusobno udaljenim kuama ili malim razbacanim, esto
srodnikim, grupama kua na krevinama u planinskim krajevima te seoska
naselja sa grupisanim kuama u ravnicama, po upama i po panonskom
rubnompobru(EnciklopedijaJugoslavije,1983).

VeibrojnaseljaDobojaiokolinepripadazbijenomtipu.Ovajtipnaselja
ine grupa poluzbijenih i potpuno zbijenih naselja. Potpuno zbijena naselja su
uglavnom spontano nastala i brojna su. Karakteristika im je da su sve kue
skoncentrisaneokonekogsakralnogobjektailiprirodnogreperatakodaimaju
jasno definisan graevinski rejon. Kuita su zbog velike zbijenosti mala, a
poljoprivredne povrine se nalaze na periferiji. Grupa poluzbijenih naselja je
najbrojnija. Ovu grupu ine planska i drumska naselja. Drumska naselja su
danasnajveaipredstavljajunajbrojnijitippoluzbijenihnaselja.

Kuesusaokunicama,ugustimnizovima,postavljeneuzputevetako
da meuprostor slui za obavljanje poljoprivredne proizvodnje. Drumska sela
nemaju pravilne ulice, ve se iste granaju u najrazliitije forme, proteu u
nedogled, sa povremenim prekidima. Zbog toga je vrlo teko utvrditi granice
pojedinihnaselja(Mujagi,N.2005).

U ratnom periodu (19921995.), dolo je do velikih pomjeranja,

odnosno prisilnih migracija stanovnitva. Stanovnitvo se poelo okupljati u

202

novimsredinama,spontanosuseirilainastajalanovanaselja.Tojeestobila
gradnjabezodobrenja.

Uticajreljefanarazmjetajstanovnitva

Neravnomjeran prostorni razmjetaj stanovnitva Doboja i okoline

uslovljen je nizom fizikogeografskih i drutvenogeografskih faktora, odnosno
deavanjimanaovomprostoru.Razmjetajstanovnitvaigustoanaseljenosti
ukazujenasnanupovezanostsaprirodnom osnovom,prvenstvenoreljefom.
Mlae tektonske depresije, navedene u tekstu, karakterie dosta ravan reljef,
vrlopogodanzanaseljavanje.GradskanaseljaovogdijelaBosneiHercegovinei
naseljamjeovitogtipauglavnomsuserazvilauovakvimreljefnimoblicima,na
niskim i irokim rijenim terasama, u kotlinskim proirenjima kojima otiu
rijeni tokovi i prolaze vane saobraajnice. Na predgorskim stepenicama, te
padinama pobra oblikovanim padinskim i fluviodenudacijskim procesima
razvila su se brojna seoska naselja najee zbijenog tipa, poluzbijene, neka i
potpunozbijenegrupe.Ovanaseljaimajukarakteristinugranastuformukoja
prati konfiguraciju terena (reljef). Najvea koncentracija kua je uz tokove i
lokalnesaobraajnice,alizarazlikuoddrumskihnaseljaimeuprostorizmeu
saobraajnica je popunjen kuitima tako da je stvorena disperzivna forma
naseljasanaglaenimkoncentracijamauzonisaobraajnica.Iovioblicibiljee
porast broja stanovnika u analiziranom periodu. Podruja sa nadmorskom
visinomviomod300m(TrebavaiOzren)biljeepadbrojastanovnikailisuto
potpunonenaseljeniprostori.

Naselja rasprostranjena po ovim brdskim i planinskim podrujima su

ruralna (sela), uglavnom razbijenog tipa. To su sela nastala jo u tursko doba
uglavnom nastanjena stanovnitvom koje se bavilo stoarstvom, jer su ova
brdska i planinska podruja bogata panjacima (Simonovi R. . i Ribar, M.
1993). Uticaj reljefa na razmjetaj stanovnitva Doboja i okoline potvruju i
podacidobivenipopisomstanovnitva,domainstavainaselja.1

Tabela1.KretanjebrojastanovnikanaseljaoptineDoboj,pohipsometrijskim
nivoima,uperiodu19611991.godina
Godinapopisastanovnitva,domainstavaistanova
Hipsometrijski
Broj
1961.
1971.
1981.
1991.
pojas(m)
naselja
%
%
%
%

121140
3055 3,9 3462 3,9 3488 3,5
3202
3,1
3
141160
24693 31,2 29038 32,6 34551 34,7 38056 37,1
9
161180
8510 10,7 8981 10,1 9500 9,5 10384 10,1
8
181200
6140 7,7 6344 7,1 6632 6,7
7105
6,9
9
201220
17250 21,8 18478 20,8 19424 19,5 18279 17,8
21
221240
8820 11,1 10208 11,5 11659 11,7 11291 11,0
8
241260
5329 6,7 5755 6,5 6481 6,5
6239
6,1
7
261280
1375 1,7 1963 2,2 2428 2,4
2729
2,7
2
281ivie
4056 5,1 4756 5,3 5385 5,4
5264
5,1
6
1

Analizajeuraenananaindasenadmorskavisinanaseljaodredilapremacentrunaselja.

203

Ukupno:
79228 88985

99548

102549

Izvorpodataka:NavedenoupoglavljuLiteraturaiizvori,red.br.1016

73

Podaci o kretanju broja stanovnika optine Doboj2 dokazuju da nie

hipsometrijskenivoekarakterieporastbrojastanovnitva,kaoiprocentualno
ueeuukupnomstanovnitvunavedenogpodruja(Tabela1).Najveiporast
brojastanovnikazabiljeenjeuhipsometrijskompojasu141160mukojemje
smjeten grad Doboj (Slika 1). Reljefno su to dolinska proirenja, irokih
aluvijalnihravniirijenihterasa.ZapodrujeDobojaiokolinekarakteristino
je da stanovnitvo naputa seoska naselja smjetena na pobru i planinskim
prostorima i nastanjuje se u naseljima nastalim, najee uz saobraajnice, po
dnu rijenih dolina. Takoer, stanovnitvo naputa dijelove naselja na viim
hipsometrijskim nivoima i gradi kue u niim, zaravnjenim prostorima.
Saobraajnice su, uglavnom graene na granici aluvijalnih ravni i rijenih
terasa. U ranijem periodu najvea koncentracija stanovnitva bila je vezana
iskljuivozarijeneterase.Danasjeizrazitozastupljenapojavairenjanaseljas
objestranesaobraajnica,imesusenaseljaspustilaualuvijalneravnikojesu
periodino plavljene. Poplave danas predstavljaju jedan od najveih problema
stanovnitvu Doboja i okoline. Dijelovi grada Doboja su u novije vrijeme
graeni na aluvijalnoj ravni rijeke Bosne pa su periodino plavljeni. Takoer,
dolinska proirenja su pokrivena kvalitetnim ziratnim zemljitem koje se
kontinuiranounitavapretvaranjemugraevinsko.

Slika1.TopografskiprofilgradDoboj

Izvor:AdriaTOPO2.10

Veina naselja dolinskih proirenja okoline Doboja su do 1991. godine

biljeila rast ukupnog broja stanovnika. U posljednja dva desetljea,
uzrokovano ratnim deavanjima i ekonomskom krizom, Bosna i Hercegovina
kontinuirano gubi stanovnitvo. Vei broj naselja u Bosni i Hercegovini danas
ima manji broj stanovnika u odnosu na predratni period. Ipak, neka naselja
okoline Doboja biljee porast ukupnog broja stanovnika. To su naselja
smjetena na rijenim terasama uz glavne saobraajnice. Primjer su naselja u
dolini Spree, Klokotnica i Brijesnica Velika. Tako je u Klokotnici, u reljefnim
uslovima koji se smatraju povoljnim za naseljavanje (rijene terase), ukupan
broj stanovnika porastao za 21% u odnosu na popis stanovnitva iz 1991.
godine.Porastbrojastanovnikabiljeeinekanaselja,smjetenauztokBosnei

Analizajeuraenauokviruadministrativnegraniceiz1991.godine.

204

Usore,atosu,nizvodnoodDobojauzrijekuBosnu,BukovicaVelikatenaselja
smjetenanaterasamadonjegtokaUsore,naroitonaseljeJelah(Tabela2).

Tabela2.KretanjebrojastanovnikaDobojainekihokolnih,
dolinskihnaselja,uperiodu19612013.godina
Godinapopisastanovnitva,domainstavaistanova
Naselje
1961.
1971.
1981.
1991.
2013.
Doboj
13415
18264
23558
27498
26987
BukovicaV.
1217
1267
1460
1481
2827
GrapskaG.
1685
1958
2211
2297
1668
OsjeaniG.
1567
1389
1274
1259
1238
Kotorsko
2637
2677
3101
3295
2298
Kouhe
1933
1697
1605
1471
1104
BrijesnicaV.
1130
1445
1649
1771
2028
Klokotnica
2572
3138
3605
3989
5144
Matuzii
880
1197
1540
1783
2808
Alibegovci
991
1200
1344
1440
1212
Jelah
877
1005
1689
1642
3179
Izvorpodataka:NavedenoupoglavljuLiteraturaiizvori,red.br.1016

Podaci o kretanju ukupnog broja stanovnika naselja smjetenih na

pobru pokazuju demografsku stagnaciju i depopulaciju. Ipak neka naselja
junih obronaka Trebave biljee znaajan porast broja stanovnika. Najvei
porast broja stanovnika na pobru zabiljeen je u naseljima Brijesnica Mala i
Stani Rijeka. U ovim naseljima je, za analizirani period (19612013.), skoro
udvostruen broj stanovnika (Tabela 3). Treba istai da se i ova naselja ire
premaniimizaravnjenimprostorima.

Tabela3.Kretanjebrojastanovnikanekihnaselja,smjetenihnapobru
okolineDoboja,uperiodu19612013.godina
Godinapopisastanovnitva,domainstavaistanova
Naselje
1961.
1971.
1981.
1991.
2013.
BrijesnicaM.
978
1265
1396
1530
1857
Buleti
860
820
874
787
625
ajre
368
400
382
456
312
Plonik
293
283
304
304
287
Prisade
360
401
411
414
26
RadnjaDonja
578
673
710
572
402
Sjenina
1772
2017
2486
1950
1301
StaniR.(RSiFBiH)
964
1374
1634
1823
1828
Svjetlia
411
589
794
906
639
Izvorpodataka:NavedenoupoglavljuLiteraturaiizvori,red.br.1016

Pored reljefnih oblika i nadmorske visine, reljef znaajno utie na

stanovnitvoinaseljanagibomterenateekspozicijompadina.Nagibterenaima
izuzetno veliki znaaj u razmjetaju naselja, a preko njih i stanovnitva. On
odreuje vrstu i nain izgradnje stambenih i privrednih objekata u naseljima,
kaoisaobraajnicakoje ihpovezuju. Vei nagibpojaavauticajekspozicijena

205

topoklimatskeimikroklimatskeuslovenapadinama.Takoer,odnagibazavisi
da li e preovladavati erozivni ili akumulacioni proces na odreenom terenu,
tako da u kombinaciji sa ekspozicijom ima direktan uticaj na vrstu i nain
koritenja prostora. Tereni sa manjim nagibom koji su iroko zastupljeni na
podruju Doboja i okoline imaju brojne komparativne prednosti u odnosu na
terene sa izraenim nagibom. Najbolje uslove za graenje naselja, odnosno
okupljanje stanovnitva, imaju prostori sa nagibom padina 13. To su ustvari
niske rijene terase, u kotlinskim proirenjima, kojima otiu navedeni rijeni
tokovi.Uslovizaizgradnjunaseljadjeliminosupovoljninapadinamado12.
Nijerijedaksluajizgradnjeseoskihnaseljailidijelovanaseljainapadinamado
20,paivie(Slika2).

Predgorske stepenice i padine pobra podruja sjeverne Bosne

oblikovane su padinskim i fluviodenudacijskim procesima na razliitim
vrstama klastinih "mekih" sedimenata jezerskog, marinskog (gline, pijesci,
laporiimanjivapnenci),fluvijalnog(pijesci,ljunci),padinskogieolskog(lesi
lesuslinisedimenti)podrijetlatercijarneikvartarnestarostiteeocenskom
fliu.Klizitasenajeejavljajunaglinamaneogenestarosti,fliu,reliktnim
pedolokim horizontima, i to u sluaju mlaeg izdizanja i jae egzogeno
morfolokeralanjenostiterena(Bognar,A.1996).

Slika2.NaseljaDobojaiokoline

206

Brojna su klizita, posebno na padinama Trebave, koja se aktiviraju u

humidnijimdijelovimagodine,zbogznatnogueaglinovitihslojevausastavu
padina. Klienje tla svakako je izrazit destrukcijski proces, ija pojava esto
nanosikatastrofalneposljedicenaseljimaiinfrastrukturi.Uzfluvijalnueroziju,
akumulaciju, spiranja i uruavanja, klienja tla su veoma zastupljena u
morfogenezi padina predgorskih stepenica i pobra, izgraenih od
tercijarnihikvartarnihsedimentnihstijenatepadinaizgraenihodflia.

Udostaralanjenomreljefu,kakavimaokolinaDoboja,uvjetizaprijem
suneveinsolacijesurazliiti.Iztograzloga uticajekspozicije natopoklimuje
veliki,asamimtiminaostalefizikogeografskeelemente,tosvezajednoima
odraza na iskoritenost prostora. Analizirajui podruje okoline Doboja
moemo zakljuiti da na najveem dijelu ovog prostora ekspozicija padina ne
utie na razmjetaj stanovnitva i naselja. Posebno je to uoljivo na prostoru
Krnjinagdjesunaseljaprostornoravnomjernorasporeena.Ipak,posmatrajui
razmjetaj naselja na topografskim kartama, primijetili smo da su naselja
osojnih ekspozicija uglavnom rasporeena na padinama sjeveroistone i
sjeverozapadneekspozicije,jeroneimajupovoljnijutopoklimuimikroklimuu
odnosunasjeverne.Ponegdjejevidljivaiveakoncentracijanaseljanaistono
eksponiranim padinama nego na zapadnim. Ova pojava se ne moe objasniti
uticajeminsolacije,potoseistonepadinesmatrajuosojnim.Jedina"klimatska
povoljnost" istonih padina u odnosu na zapadne, jeste u tome to one na
ovakvim podrujima predstavljaju zavjetrinu. U Donjoj Sprei vei je broj
stanovnika i vea su naselja na dolinskoj strani koja je dominantno juno,
tanijejugozapadno,eksponirana.

ZAKLJUAK

Geografski poloaj i reljef, jo od najstarijih vremena, ine podruje

Doboja i okoline povoljnim za naseljavanje. Dolina rijeke Bosne predstavlja
vaankomunikacijskipravackojipovezujePanonskunizijuisredinjuEvropu
sa Mediteranom. Velikim seobama i drugim migracionim kretanjima, ovim
pravcem, brojni narodi dolaze na podruje Doboja i okoline te nastanjuju
prostore koje karakteriu pobra i nia gorska uzvienja, razdvojena
meugorskimtektonskimdepresijama.

Danassupodrujupobrainiskihplaninapotpunonenaseljeniprostori
ili su na njima smjetena mala seoska naselja sa po nekoliko kua. Naselja
rasprostranjena po ovim brdskim i planinskim podrujima, uglavnom su
razbijenog tipa i karakterie ih ruralni egzodus. Mlae tektonske depresije,
predstavljene irokim i zaravnjenim dolinama, su vrlo pogodane za
naseljavanje. U njima su se razvila najvea naselja, uglavnom smjetena na
niskim i irokim rijenim terasama. Najvei prostorni i demografski rast i
razvojnaselja,zadnjihdecenija,desiosenarijenimterasamaudoliniSpree.
Na predgorskim stepenicama te padinama pobra, oblikovanim padinskim i
fluviodenudacijskimprocesima,smjetenasubrojnaseoskanaselja,kojadanas
uglavnomgubestanovnitvo.

207


U ratnom periodu (19921995.), dolo je do velikih pomjeranja,
odnosno prisilnih migracija stanovnitva. Stanovnitvo se poelo okupljati u
novimsredinama,najeenazaravnimarijenihdolina,spontanosuseirilai
nastajala nova naselja. I danas je izraen trend iseljavanja stanovnitva sa
pobraukotlineizaravni,pase,estoneplanski,zauzimajuslobodniprostori
kojiimajuplodnotlo.Neplanskomgradnjomnaseljaseireinaaluvijalneravni
koje su periodino plavljene. Kue se grade i uz rijena korita pritoka pa su
estougroenabujicama.Nijerijedaksluajizgradnjenaseljailidijelovanaselja
na nestabilnim padinama destabiliziranim destruktivnim antropogenim
djelovanjem.

LITERATURAIIZVORI

1. Bognar,A.(1996):TipoviklizitauRepubliciHrvatskojiRepubliciBosni
i Hercegovini Geomorfoloki i geoekoloki aspekti, Acta Geographica
Croatica,Vol.31,Zagreb,str.2739;
2. Dini, J. (2007): ovek i reljef, Srpsko geografsko drutvo, Forma B,
Beograd;
3. Enciklopedija Jugoslavije, Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina,
JugoslavenskiLeksikografskizavod,Zagreb,1983;
4. Djedovi,R.(2013):FizikogeografskekarakteristikeoptineGraanica,
Graanikiglasnik,asopiszakulturnuhistoriju,broj34/17,el.verzija;
5. Geoloka karta Bosne i Hercegovine 1:300000, Graevinski fakultet
Sarajevo,Institutzageologiju,Sarajevo,2002;
6. Lepirica, A. (2009): Reljef geomorfolokih makroregija Bosne i
Hercegovine,Zbornikradova,Prirodnomatematikifakultet,Univerzitet
uTuzli,SvezakGeografija,GodinaVI,Broj6,Tuzla,str.752;
7. Lepirica, A. (2013): Geomorfologija Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Publishing,Sarajevo;
8. Mujagi,N.(2005):SistematizacijamreenaseljausjeveroistonojBosni
saposebnimosvrtomna ureenjeseoskihteritorijainaselja,doktorska
disertacija,ArhitektonskifakultetuBeogradu;
9. Nejami,I.(2007):Osnoviopegeografije,EDUCA,Zagreb;
10. Paunkovi,.(1934i1935):Sprea,GlasnikGeografskogdrutva,Sveske
XXiXXI,Beograd;
11. Paunkovi, . (1941): Antropogeografija doline Spree, Posebna izdanja
Geografskogdrutva,SveskaXXIV,Beograd;
12. Popisstanovnitva1961.,knj.VII.SZS,Beograd1965.godina;
13. Popisstanovnitvaistanova1971.StanovnitvoDjelatnost,rezultatipo
naseljimaioptinama,knj.X,SZS,Beograd,1974;
14. Popis stanovnitva, domainstava i stanova 1981. Domainstva po
naseljenimmjestima,Statistikibiltenbr.112.,RZS,Sarajevo,1983;
15. Popisstanovnitva,domainstava,stanovaipoljoprivrednihgazdinstava
1991., Prvi rezultati za stanovnitvo, domainstva, stanove i

208

16.
17.

18.
19.
20.

poljoprivredna gazdinstva po optinama i naseljenim mjestima,

Statistikibiltenbr.220.,RZS,Sarajevo,1991;
Popisstanovnitva,domainstavaistanovauBosniiHercegovini2013.,
Preliminarni rezultati, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
Sarajevo,novembar2103,br.1;
Popis stanovnitva, domainstava/kuanstava i stanova u Bosni i
Hercegovini 2013.godine, Preliminarni rezultati po opinama i
naseljenim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federalni zavod
zastatistiku,Sarajevo,decembar2013.Statistikibilten195;
Popis stanovnitva, domainstava/kuanstava i stanova u Bosni i
Hercegovini 2013.godine, na teritoriji Republike Srpske, Preliminarni
rezultati,Republikizavodzastatistiku,BanjaLuka,2013.godina;
Simonovi,R..iRibar,M.(1993):Ureenjeseoskihteritorijainaselja,
IBI,KOSMOS,Beograd;
Topografskakarta1:200000,BiH,J.P.GeodetskizavodBiH,Sarajevo.

209

AdnanKalesi,prof.historije

SilvanaArmenuliunaemnarodnommuzikomnaslijeu

Uvod

Zilha Bajraktarevi (18. maj 1939. 10. oktobar 1976.), poznata kao
Silvana Armenuli. Bila je jugoslavenska pjevaica, tekstopisac i glumica te
jedna od najistaknutijih interpretatorki komercijalne folk muzike i
tradicionalnesevdalinke.NjusuestozvaliKraljicasevdalinke.ivotjojjebio
prekinut kada je poginula u saobraajnoj nesrei u dobi od 37 godina, ali je
ostala dobro poznata u regiji po svom jedinstvenom stilu pjevanja i glasa.
Silvanina pjesma ta e mi ivot, koju je napisao njen prijatelj, tekstopisac i
pjeva Toma Zdravkovi jedna je od najprodavanijih singlica s podruja bive
Jugoslavije.Njenedvijesestretakoersubileprofesionalnepjevaice:Mirsada
MirjanaBajraktareviiDinaBajraktarevi.

ivot

19391955Raniivot,porodicaizanimanjezamuziku
ZilhaBajraktareviroenajeuDoboju.Bilajetreeoddesetorodjeceu
porodici.NjenamajkajeHajrija(1916.2008.),aotacMehmedBajraktarevi
(1913. 1965.), lokalni slastiar. Zilha je kao dijete ubrzo nakon Drugog
svjetskogratapreivjelaborbusdifterijom(bolestgornjihdinihputeva).
ZilhajeimalabratapoimenuHajrudin,kojijeumro1940.nakontoga
je napao pas. Nakon smrti njenog brata, otac je pronaao utjehu u alkoholu i
samoi, zanemarujui porodicu i svoj posao. Nakon smrti njezinog oca
slastiarna je zatvorena, a porodica je jako teko ivjela. Neki od njenih
najranijih sjeanja su odsutnosti oca i Drugi svjetski rat kada se sa majkom
Hajrijom, braom i sestrama skrivali u podrumu od ustaa. Imena brae i
sestara su: Hajrudin, Muhamed, Izudin, Abudin, Ismet , Mirsada (Mirjana),
Hajrudina(Dina),Abidaievka.
Zilha je poela pjevati u ranoj dobi. Kasnije je esto govorila da je glas
naslijedila od oca boema. Kao dijete, ona je pjevala s njim dok mu je sjedila u
krilu. Kada se odluila za karijeru profesionalne pjevaice, njen otac je bio
protiv.Jednogdana,nakontojedoaokuipijan,odmahnuojerukomirekao:
Idi!Akostvarnoelibitipjevaica,idi.1947.godineupisalajeosnovnukolu,
gdjeuisviratimandolinu,zatojebilanadarenanaroditelje.Nakontoga,ona
je sve vie i vie svirala mandolinu i pjevali, ali su joj ocjene u koli bile sve
slabije i slabije. Do trenutka kad je dola do osmog razreda, kolu je skroz

210

zapostavila, a napravila je pjevako ime na lokalnoj razini kao istaknuta

kafanska pjevaica. Sa esnaset godina, 1955. otila je kod tetke u Sarajevo i
poeladapjevapotamonjimkafanama.

19591968Brakiveze
Silvana je upoznala svog supruga, tenisera Radmila Armenuli 1959.
kadajepjevalauGrandCasinuuBeogradu.Vjenalisusedvijegodinekasnije,
26. oktobra 1961. Njihova kerka Gordana roena je 13. januara 1964. Nakon
sedamgodinabraka,SilvanujeRadmilonavodnovaraosanjemonprijateljicom,
pjevaicom Lepom Luki. Tabloidi su pisali da su se Silvana i Lepa fiziki
obraunale na aerodromu. Nakon toga ona je snimila pjesmu pod nazivom
Sedam godina ljubavi. Vjerovalo se da su se Silvana i Radmilo razveli, ali je
mnogogodinakasnije,Radmilootkriodasuseodvojili,alidasuzakonskiostali
u braku do njene smrti. Silvana je bila bonjakinja, a njen suprug Radmilo
srbin. ivili su u mjeovitom braku. Radmilova majka Gordana (roen 1914.)
protivila se njihovom braku kao i Silvanin otac Mehmed koji s njom ak nije
razgovarao.Silvaninijebilodoputenodadolaziuporodinukuusvedosmrti
njenogoca1965.godine,kadasevratilauDobojnanjegovudenazu.
Nakon to se raspao njen brak, mnogi mukarci su se takmiili za njenu
naklonost,ukljuujuiipolitiareStanetaDolancaiBrankaPeia.

Karijera

Poetci
Negdje1953.godine,pjevanjemladeZilheudobojskojkafaniuojeAca
Stepi. Silvana se preselila u Sarajevo 1955. sa esnaest godina. ivjela je s
tetomipjevalaulokalnimkafanama.JednenoiSilvana,tadajopodnazivom
ZilhaupoznalajeharmonikaaIsmetaAlajbegovia.Oduevljennjenimglasom
htiojedaonanastupasanjegovimorkestrom,nokakojebilamaloljetnatraio
je dozvolu od roditelja. Oni su dali pristanak i Alajbegovi joj je obeao da e
imatihranu,smjetajiplatuod20.000dinaramjeseno.TakojeSilvanaulau
profesionalnisvijetshowbiza.
Na kraju se preselila u Beograd, glavni grad Jugoslavije, kako bi
unaprijedila svoju pjevaku karijeru. Tamo je usvojila umjetniko ime Silvana
po talijanskoj glumici Silvane Mangano. Kad je bila mlada djevojka, njeni
prijateljisujeualizvatiSilvananakongledanjafilma,jerjeliilanaglumicu.
Silvana joj je bila psiholoka odbrana od stvarnog svijeta, mogunost da se
moepretvoritiuSilvaneMangano,ijifilmBitterRicenikadnijezaboravila.
Jednehladnenoiuproljee1958.,uLeskovcu,Silvanajehodajuikroz
park,vraajuiseuhotelnakonnastupaubatirestoranaHisar,vidjelamladia
kojijespavaonaklupi.BiojetoTomaZdravkovi.Onamujeprila,probudila
ga,sjelaipoelasnjimrazgovorati.Pitalagaje:Odaklesi?taturadi?.Onjoj
jerekaodajesasela,tedajedoaougradupotrazizaposlom.Nijemogaonai
posao,anijeimaoniodegadaplatikartuzapovratakkui.Silvanajeodluila
damupomogne.Povelagajeuhotel,dalamumalohraneikrevetzaspavanje.

211

Slijedeeg jutra, kada je mijenjala plahte pronala je njegovu biljenicu s

tekstovimapjesama.Tadajevidjelanjegovtalentzapisanjeipjevanje.Molilaje
direktora hotela da pomogne Tomi da nae posao. Toma je poela pjevati s
njom,akasnijejepotpisaougovorsaizdavakomkuom,poeosnimatiiiina
samostalneturneje.NjihdvojesupostalilegendebiveJugoslavije.
Ponovo nakon est godina, 1959. u hotelu Bristol u Beogradu gdje je
nastupala sa orkestrom Jovice Marinovia i pjevaem Cunetom Gojkoviem
susree Acu Stepia. Nakon toga poela je pjevati sa Acom u Grand Casinu u
Beogradu,gdjejeupoznalasvogbuduegmuaRadmila.

19651969Prvisnimciitelevizija

Dok je bila u Beogradu, Silvana esto pjeva u boemskoj etvrti

Skadarlija. Za to vrijeme je dobila nekoliko ponuda za snimanje iz vie
jugoslavenskih izdavakih kua. Prva pjesma koju je snimila bila je bosanska
sevdalinka Nad izvorom vrba se nadvila ali ona nije slubeno objavljena sve
do 1968. u sklopu albuma Otio si bez pozdrava, tri godine nakon to joj je
objavljen prvi album. Nakon snimanja jedne ploe za produkciju Diskos iz
Aleksandrovca, pozvana je od strane produkcije PGP RTB da snima u tada
popularnom duet formatu. Silvana je 1960tih snimala duete sa vie pjevaa:
Petrom Tanasijeviem, Krunom Jankoviem, Aleksandarom Trandafiloviem,
SlavkomPeroviemi Draganom ivkoviem.Silvanasevremenomumornaod
pjevanjadueta(15akalbumasapreko50pjesama)iprieljkivalajedasnimi
soloalbum.Prilikazasnimanjekaosolistijedolaizzagrebakeizdavakekue
Jugotona.
Njena karijera je doivjela nagli uspon, a ona je postala jedna od
najveih komercijalnih folk zvijezda u Jugoslaviji. To je dovelo do brojnih i
dobroplaenihpjevakihangamanaucijelojzemlji.

19691976taemiivotiLovnajelene
U 1969, ona i pjeva Toma Zdravkovi pjevali su u istoj ekipi, a
Zdravkovijenapisaonjennajveihittaemiivotbeztebedragi.
Toma Zdravkovi je jednom rekao: Trali smo i jedno i drugo po
mnogimgradovimaJugoslavije,a1969.pevalismouistombendu.Biosamve
dobropoznatitraentekstopisac.Silvanajebilapotpunopotonulaiudepresiji
celovremeihtelajedajojnapiempesmu.Alita?Svemojepesmeinspirisane
su enama, zamiljao sam i ljubav ... ivot. Nisam imao inspiraciju sve dok
jednog dana nisam otiao s prijateljima da pijem. Pio sam tri dana ravno, a
etvrti dan sam se probudio u hotelu, siao u salon, naruio kafu i onako
mamurannapisaotaemiivot.Jasamjeeliosnimitiustudijuiiskoristiti
za nadolazei festival. Kada je Silvana ula pesmu htela je za sebe. A to sam
mogao uiniti? Bila je to njena pesma, inspirisana njenim ivotom i njenim
problemima.Daosamjojpjesmuitojebiobingo.Voleobidajenikadanisam
napisao.Umrlajesedamgodinakasnije,kaotoipesmakae. Boljebibiloda
nikadnijesnimilatupesmu.Boljebibilodanikadanijepostalapoznata.Daje
takoonabimodajouvekbilaiva.

212

 Pjesma je postala jedan od najveih narodnih hitova ikad napisanih u

Jugoslaviji i transformisala je Tomu Zdravkovia i Silvanu Armenuli u
superzvijezde.NaalostSilvaninivottraginosezavrionakonsedamgodina.
Za novogodinji program beogradske televizije, za doek Nove 1972.
godine, reditelj Dejan Karaklaji predloio je Silvani da obue kupai kostim i
skoi u bazen kao Hollywoodska glumica Esther Williams. Ona je u poetku
odbijala da to uradi jer joj se nije svialo kako joj tijelo izgleda u kupaem
kostimu,alijebilaprisiljenatouraditikadsusponzoriplatili13milionadinara.
Pojavilaseuprogramu,alineukupaemkostimiodbilajedaplivaubazenu.
To je izazvalo ogorenje meu njenim fanovima. Takoer zbog odbijanja
zapovijedizabranjenajebilanasvimjugoslavenskimtelevizijama.
Tokom1970ihsvedonjenesmrti1976.,snimilaje11singlica,2dutea,
saArsenomDediemiPredragomCunetomGojvoviemi5albumasveukupno
sapreko70pjesama.Imalajeviehitova:Ranemoje,Ciganine,svirajsviraj,
Srce gori, jer te voli, Grli me, ljubi me, Ja nemam prava nikoga da volim,
Sreomoja,Kio,kiotihopadaj,ivotteeidrugi.
Silvana je snimila i 18 sevdalinki koje nisu objavljene ni na jednom od
njenihalbuma.
Okuala se i kao glumica. 1972. je glumila u filmu Lov na jelene s
Borisom Dvornikom, Ivom Serdarom i Mihom Balohom. Film je napisao i
reiraoFadilHadi.GlumilajeiukratkomfilmuSaniteks, teuTVserijama:
Lubav na seoski nain, Milorade, kam bek, Kamiondije, Graani sela
LugaiKoncertzakomije.
Kada je postala popularnija u Jugoslaviji, ona je esto nastupala za
jugoslavenskogpredsjednikaJosipaBrozaTitainjegovusupruguJovankuBroz.
Bila je prijateljica s mnogim komunistikim politiarima, ukljuujui Branka
Mikulia, Hamdiju Pozderac i Demala Bijedia. Tokom radijskog intervjua u
Sarajevu1973.onajeizjaviladajojjeomiljenipjevaSafetIsovi.

Nesretnikraj

Prijesmrti
UnekolikozadnjihgodinasvogaivotaSilvanapostajesveopsjednutija
svojom sudbinom, te je zbog toga mnogo nauila o astrologiji i telepatiji.
Posjeivalajeisamozvaneproroke.Poetkomavgusta1976.,samodvamjeseca
prijesvojesmrti,onajebilanaturnejiuBugarskojiodluilajedasesusrestnes
poznatom proroicom Baba Vangom. Sastanak je bio neugodan. Vanga koja je
bila slijepa samo je sjedila i gledala kroz prozor iza Silvaninih lea. Nije nita
govorila.NakondugovremenaVangajekonanoprogovorila:Nitanemora
platiti.Neelimrazgovaratistobom.Idisadaivratisezatrimjeseca...Kadase
SilvanaokrenulaikrenuopremavratimaVangajerekla:ekajzapravo,nee
biti u mogunosti da doe. Idi, idi. Ako mogne vrati se za tri mjeseca, uini
to... Silvani je to bilo kao potvrda da e umrijeti. Napustila je Vangin dom u
suzama.

213

 Prijesmrtiprijateljimajeestogovoriladajezabrinutizasvojusudbinu.
Uoktobru1971.uestvovalajeusaobraajnojnesreiukojojjeskoroizgubila
ivot, a koja je neodoljivo podsjeala na tragediju koja e joj se dogoditi pet
godina kasnije. Tri mjeseca nakon nesree rekla je: Ja sam veliki pesimist,
bojim se za budunost i to e mi se dogoditi. Bojim se da bi za mene kraj
mogaobitivesutra...
SilvanainjenamlaasestraMirsadaBajraktarevibilesunaotvorenju
restorana pod nazivom Lenjin Bar 9. oktobra 1976., dan prije svoje smrti.
Unutranjost restorana liila je na pilju, bilo je iljaka u obliku stalaktita koji
visesastropa.Silvanajeprilikomjednogustajanjasastoliceudarilaglavomu
jedaniljaktojojjeizazvaloogromneglavoboljetogislijedeegdana.

Smrtipogreb
U nedjelju, 10. oktobra 1976., oko 21:15, Silvana je poginula u
saobraajnoj nesrei kod sela Kolari u opini Smederevo, Srbija, zajedno sa
svojom 25 godinjom trudnom sestrom Mirsadom i violinistom Radio
BeogradaRadetomJaareviem.VozilisuseuautomobiluFordGranadakuiu
BeogradnakonkoncertauAleksandrovcu.
PripolaskucrnogorskipjevaLjubomirurovijepitaomoelisnjima
nazaduBeograd.Kadajeurovistavljaosvojetorbeuauto,RadeJaarevije
pitaoSilvanuinjenusestrudaliionmoesanjimazaBeograd,govoreidase
trebao vratiti sa ostalim pjevaima koji su ranije zavrili nastup ali da su oni
ostalidagledajutelevizijskiprenosutakmicepanijaJugoslavija.urovi,koji
je bio zaboravio na utakmicu, traio je od sestara da krenu po zavretku
utakmice. Sestre su odbile jer su obje bili umorne, a Silvana je imala i jaku
glavobolju jo od predhodne noi. urovi je odluio ostati kako bi gledao
fudbalirekaodaesevratitiuBeogradusaBokijemMiloeviemunjegovom
Volvu nakon utakmice. Silvana je vozila. U putu je Jaarevi sjeo za volan.
Navodnoje vozio 130km/h,preaousuprotnutrakuidirektnosesudariosa
kamionommarkeFAPkojimjeupravljao52godinjiRastkoGruji.Silvanaje
sjedila na suvozaevom, a njena mlaa sestra na zadnjem sjeditu i obje su u
trenutkunesreespavale.
U poetku je bilo javljeno samo za smrt Jaarevia jer su televizijske
staniceodbilespomenutiSilvanuzbogincidentatokomprenosanovogodinjeg
programa uivo iz 1972., kada je dobila zabranu pojavnjivanja u medijima.
Taan uzrok nesree nije poznat, ali se vjeruje da je udes bio povezan sa
problemomnakonicama.FordjeposlaoobavijestsvimvlasnicimaGradadeda
vozilo ima opasne nedostatke na modelima koji su proizvedeni izmeu
septembra 1975. i juna 1976. Vlasnici su bili upozoreni da vrate automobile.
Nije poznato da li je Silvana bila svjesna opoziva i sama odluila ne vratiti
automobililitonesvjesnonijeuinila.
Izmeu 30.000 i 50.000 ljudi prisustvovalo je njihovom sprovodu,
ukljuujuiipjevaicuLepuLukiiHaimKuukHokija(kojijeisampoginuou
gotovoidentinojsaobraajnojnesrei26.novembra2002.)

214

 19762014

PjevaicaLepaLukijerekladajeionasnjimatrebalaiitajdan,alije
prespavalaprviputukarijeriinijeotilanakoncert.Lepavjerujedajeotilas
njima da bi i ona izgubila ivot u sudaru sa sestrama. Prole godine Lepa je
otkrilaujednomintervjuudanijevozila automobilodsmrtisestara,iz straha
daedijelitinjihovusudbinu.
TokomposljednjegrataSilvanamajkaHajrijaisestraDinaizbjeglesuiz
svojekueuDobojuuDansku.SilvaninamajkaHajrija(tadasasvojihgotovo88
godina), 2004. podnijela je tubu protiv svog biveg zeta i Silvaninog bivim
muem Radmila Armenulia, jer koristi sa svojom drugom enom estosobni
stankojipripadaporodiciBajraktarevi.OnajerekladajeSilvanakupilastan
nakon to se razvela sa Radmilom i da je planirala u njemu ivjeti sa svojom
kerkomGordanomalijeubrzonakontogaizgubilaivot.Radmilojeizjaviou
novinamadajeonjobiopravnooenjenSilvanomsvedonjenesmrtiitvrdio
jedasestanaodrekaoukoristnjihovekerkeGordane.NakonSilvaninesmrti
Radmilojedobiostarateljstvonadtadadvanaestogodinjomdjevojicom,akao
njenzakonskizastupnikivlasnitvanadstanom.
SilvaninamajkaHajrijaivjelajedosvoje90tegodine.Umrlajeu2008.
Petgodinanakonsmrtinjihovemajke,Silvaninanajstarijasestraevkaumrlaje
30. septembra 2013. u Trebinju, u dobi od 79 godina, ostavljajui Dinu kao
posljednjuivuuodenskedjeceBajraktarevi.
U 2013. u intervjuu , Silvanin bivi suprug Radmilo naveo je da i dalje
posjeujenjengrobiuvijekostavljasvjeecvijee.TakoerjerekaodaSilvanin
prijateljPredragivkoviTozovacestoposjeujenjengrob.

Naslijee

LepaBrenajedvaputasnimilaistavilanasvojalbumSilvaninepjesme.
1995. je snimila ta e mi ivot za svoj album Kazna Boija, a 2013. je
Ciganineti tosvira.IakoseSilvanaiBrenanikadanisuupoznao(Brenaje
karijeru zapoela nekoliko godina nakon Silvana smrti), imale su zajednikog
poznanika,njihovogmenaderaMilovanaIliMinimaksa.
Poslije Silvanine smrti napravljene su tri kompilacije sa njenim
pjesmama: Sauvali smo od zaborava sa 12 pjesama 1983., Silvana sa 10
pjesama1990/1996iThebestofSilvanaArmenulisa18pjesama2008/2010
Na 35. godinjicu Silvanine smrti, 10. oktobra 2011. u emisiji Exploziv
naPrvojTVsuemitovaniintervjuisanekimodSilvaninihprijateljaisanjenom
kerkomGordanom.Uraenajeirekonstrukcijasaobraajnenesree.
Srbijanski pisac Dragan Markovi objavio biografiju o njenom ivotu
podnazivomKnjigaoSilvani9.decembra2011.
Poznati sarajevski novinar i urednik Ekrem Mili, napisao je u povodu
36. godinjice smrti Silvane Armenuli izuzetno dirljiv, zanimljiv i linim
peatom obojen tekst o ovoj legendarnoj pjevaici, ija je tragina smrt
svojedobno potresla itavu tadanju Jugoslaviju. Mili je iznio i neke, iroj

215

javnostimanjevienepoznatepodatkeosudbiniitajnamakoje supratileovu
velikupjevaicu.

Zakljuak

Iako iako e se za nekoliko dana navriti 38 godina od kako je Silvana

Armenulitraginoizgubilaivot,njenepjesmesujakoiveisluanekakood
stranestarijepopulacijekojapamtiSilvanutakoiodstranemlaihnarataja.

Silvanajebilazaivotaiostaladodanadananjeglegenda.Onajebila
zvijezdaupravomsmisluterijei,odkvalitetnogglasa,specifineinterpretacije
i postignutog uspjeha, preko raznih opsesija, intriga, specifinog i jako
provokativnogoblaenjazatadanjeprilike,dotogakakojeskonalaivot,kao
imnogivelikanidomaeisvjetskescene.Ovomprilikompomenuusamoneke:
MerlinMonroe,JamesDean,ToeProeskiiLjubiaStojanoviLuis.

Izvoriiliteratura

1. Prava imena poznatih linosti www.poznati.info objavljeno 8. avgusta

2010.
2. Silvana je sve pretvarala u zlato www.expressmag.ba objavljeno 28. maja
2013.
3. Sve o Silvani Armenuli: Legenda ije pesme nikada nee umreti
www.telegraf.rsobjavljeno29.maja2013.
4.KnjigaonajveojzvezdiSFRJwww.vestionline.rsobjavljena27.novembra
2011.
5.GodinjicasmrtiSilvane Armenuliwww.novosti.rsobjavljeno9.oktobra
2011.
6.LjudikojevolimSilvanaArmenuliwww.gracija.baobjavljeno16.aprila
2010.
7.SilvanaArmenuliBiografijawww.soundpower.niceforum.comobjavljeno
19.oktobra2012.
8.SjecanjenaMirjanuBajraktarevic1diowww.youtube.com2006.
9. Silvana Armenuli (19391976) Biografija www.dobojcaffe.com
objavljeno19.oktobra2012.
10.KnjigaoSilvaniArmenuliwww.mondo.rsobjavljeno9.decembra2011.
11.Lepa Luki:Cecai Brenasu mojekopije!www.kuririnfo.rsobjavljeno5.
juna2011.
12.BrenaiCecasumojekopijewww.svetplus.rsobjavljeno5.juna2011.
13. Top 10 estradnih ljubavnih trouglova! www.svet.rs objavljeno 6. marta
2012.
14. Tajne koje je Silvana Armenuli odnijela u grob www.doznajemo.com
objavljeno12.oktobra2012.
15. Silvana ( Zilha Bajraktarevic )...Gost na Radio Sarajevu1973 (reemisija na
BH1 2000) www.youtube.com snimljeno 1973., objavljeno 19. oktobra
2012.

216

16.Silvanajesvepretvaralauzlatowww.folkoteka.comobjavljeno12.aprila
2012.
17.Nemojtedamezaboravitewww.pressonline.rsobjavljeno21.maja2010.
18. Silvana (Zilha Bajraktarevic) ... Moj ljubimac je bio ostao Safet Isovi
www.youtube.comobjavljeno19.oktobra2012.
19. Sve o Silvani Armenuli: Misterije oko smrti slavne pevaice
www.telegraf.rsobjavljeno30.maja2013.
20.SilvanaArmenuli35godinaodsmrtiwww.youtube.comobjavljeno10.
oktobra2011.
21. Lepa Luki: Ne vozim da ne bih doivela Silvaninu sudbinu www.blic.rs
objavljeno22.januara2013
22. Plaim se da bih doivela Silvaninu sudbinu! www.alo.rs objavljeno 2.
februara2013.
23. Lepa Brena objavila novi album! Posluajte sve pesme! www.alo.rs
objavljeno23.decembra2013.
24. Silvana Armenuli Legenda ivi 35 godina od smrti! www.youtube.com
objavljeno10.oktobra2011.
25.KnjigaoSilvaniArmenuliwww.novosti.rsobjavljeno9.decembra2011.

217

AgoMujkanovi,prof.

SrednjovjekovnenekropolesteakauokoliniDoboja
Saetak:

Svjedociovjekovogivljenjanaovompodrujuusrednjemvijekususkoro
iskljuivo ostaci materijalne kulture, jer oskudni pisani izvori ne daju o tome
gotovo nikakve podatke. Najizrazitiji primjer materijalnih spomenika
srednjovjekovneBosnesusteci.Uradusedajupodaciostecimasapodrujakoje
jeprijerata19921995.obuhvatalaoptinaDoboj,adanassutopodrujaoptina:
Doboj Istok, Doboj Jug, dio optine Usora i Doboj . Srednjovjekovno nasljee
dobojskogkraja,nekropolesteaka,utvrenja,naseljaidrugimaterijalniostacisu
gotovoneistraeni.Ovonasljeejesamodjeliminoevidentirano,aonjimapostoje
samo fragmentarni podaci u naunoj i strunoj literaturi. Nije bilo pokuaja
naunog vrednovanja nasljea niti njegovog uvrtavanja u historijski kontekst
dobojskog kraja, kao ni turistikog vrednovanja ovog nasljea i njegovog
prezentovanjairojjavnosti.Steciudobojskomkrajusuizloenipropadanju,asve
eeinesavjesnompostupanju,paakinamjernomunitavanju.
Cilj rada je prezentovanje steaka kao dijela srednovjekovnog naslijea
dobojskog kraja. Izrada rada sastojala se od terenskih obilazaka (istraivanja),
analize pisanih historijskih izvora i strune literature, ime se dobila ukupna
evidencija o broju i stanju steaka u okolini Doboja. Na osnovu stanja, znaaja i
ugroenosti srednjovjekovnih nekropola steaka i date su i kratke smjernice za
njihovu zatitu. U ovome radu nisu opisane nekropole sa stecima koje i danas
postoje u okolini Doboja, ve i nekropole koje su ranije postojale i koje su u
meuvremenuunitene,kaoinekilokalitetinakojimajevjerovatnobilosteaka.
Podaci o stecima u okolini Doboja svakako nisu konani, mogue je da na jo
nekim lokalitetima koji nisu spomenuti u ovome radu ima steaka ili ih je ranije
bilo.
Rezultati istraivanja pokazuju da se u dobojskom kraju nalazi 26
srednjovjekovna lokaliteta sa stecima. Veina tih lokaliteta evidentirano je u
arheolokojliteraturi,alidetaljnijipodacionjimakaoifotografijesteakanisubile
dostupneirojitalakojjavnosti.Sobziromnato,uovomradupokuatuiznijeti
nekolikodosadanepoznatihpodatakaosrednjovijekovnimnekropolamanaovom
podruju.
Prikupljeni materijal koji iznosim u ovome lanku elei time da dam ne
samo jednu optu informaciju o srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima
ovogakrajanegodoizvjesnemjereidasauvampodatkeotimspomenicimakoji

218

naglo nestaju (osim rijetkih sluajeva veina nekropola svedena je na par

razbijenih spomenika koji proivljavaju svoje zadnje dane). Veina spomenika
nalazisenaobraenimpovrinamaituimgotovonemaspasa.
Steke kao autohtono srednjovjekovno nasljee bosanskog podneblja,
potrebnojezatititipravnoitehniki,atakoerjeneophodnopodiijavnusvijesto
njihovomznaaju.Takoer,neohodnojenastavitisaistraivanjemtognaslijea,te
pojaati mjere atite od lokalnog, preko entitetskog do dravnog nivoa, ali i
prezentovati naljee iroj javnosti kao turistiku ponudu. Veinu nekopola na
ovom prostoru evidentirali su nekadanji kustos Zaviajnog muzeja u Doboju
Branko Beli i efik Belagi. Terenskim obilaskom smo ustanovili da spomenuti
steci jo uvijek postoje. Ovom prilikom donosimo njihov detaljniji opis,
kartografski prikaz lokaliteta, te nekoliko fotografija iz kojih se vidi njihovo
dananje stanje. Steci su ugroeni irenjem naselja i zahtijevaju hitne mjere
zatite.

Kljunerijei:

Srednjovjekovni, antropomorfni steci, stele, sanduk, sljemenjak, kupa,

Grko,Dinovsko,ifutsko,Kuno,Maarskogreblje,Kamen,Kamenje,Katunite,
Klupe,Oblikamen,Alibegovci,Brestovo,Cerovica,Doboj,DonjaOstrunja,Donja
Radnja,Dragalovci,Johovac,Podnovlje,PrnjavorMali,Pridjel,Ritei,StaniRijeka,
Ularice,zatita.

Sl.1.Topografskipreglednekropolasteakaisrednjovjekovnihutvrenjau
okoliniDoboja

219

Alibegovci

Ovo selo se prije rata nalazilo u sastavu optine Doboj, od ijeg je centra

udaljenookoosamkilometarazranelinijenajugozapadnustranu.Uosmanskom
perioduovonaseljejeulazilousastavGaziHusrevbegovogvakufa.1Danasseovo
selo nalazi u sastavu novoformirane optine Usora. Prvobitni naziv sela bio je
Barice, da bi nakon pogibije svadbene povorke izvijesnog Alibega dobilo naziv
Alibegovci. U ovom naselju evidentirano su tri lokaliteta sa ukupno 26 steaka.
Pored puta koji vodi od Alibegovaca ka Teanjci, nedaleko od muslimanskog
mezaristananalazisenekropolaod
jedanaeststeaka.2OvanekropolajepoznatapodnazivomBaainalaziseispred
kue pokojnog Ante Paukovia.3 Na ovom lokalitetu evidentirane su: etiri ploe,
est sanduka (sakofaga) i jedan sljemenjak.4 Svi steci su jako dobro obraeni i
ouvani. Danas se ova nekropola nalazi neposredno ispred porodine kue
Paukovia. Pohvalna je injenica kako se ova porodica odnosi prema njima. Ova
porodicanijepomijeralasteketokomizgradnjesvojeporodinekuetosemoei
vidjeti ako uporedimo Sl. 1. iz 2014. godine i Sl. 2. iz 1960. godine. Na prostoru
izmeuUlarikogpotokaiUsorenalazisesrednjovjekovnanekropolapodnazivom
Kosica. Ova nekropola broji petnaest steaka od ega su dva sljemenjaka, est
sanduka, dvije ploe i pet amorfnih kamenova.5 Na jednoj od ploa nevjeto je
ugravirankrst.

Svi steci na ovoj nekropoli su slabo obraeni ali su dobro ouvani.

Pohvalna je injenica kako se porodica Spalina odnosi prema njima te im steci
sluekaoukrasiunjihovomdvoritu.Ovaporodicanijepomijeralasteketokom
izgradnjesvojeporodinekuetosemoeividjetiakouporedimoSl.2.iz2014.
godineiSl.3.iz1960.godine.

Sjeverno od nekropole Baa, na udaljenosti od nekih tristo metara na

uzvisini,nalazesedvaosamljenastekauoblikusanduka.Stecisudobroobraeni
i ouvani. Ovaj lokalitet u narodu je poznat kao aika, a isti naziv koristi i
Belagi. Ove nekropole se nalaze na trasi koridora V/c. Obzirom na navedeno
definisane su posebne mjere zatite arheolokih nalazita. Kako ovi lokaliteti
zahtjevaju poseban tretman, u toku izrade glavnog projekta biti e izvreno
sondano i zatitno istraivanja prema posebnim programima arheolokih

AmirBrka,AhmedAliiHistoriografskilanci,Teanj2001.,str.24.
AkouporedimopodatkeoovojnekropolikojenavodiBrankoBeliuArheolokomleksikonuBiHsa
podacimakojenavodiefikBelagiuSteci,Katalokotopografskipregled,doiemodozakljuka
dasepodacipopitanjubrojaioblikasteakanepodudaraju.OitojedaseBelagikoristiosamo
podacimakojejeprikupilaSkuptinaoptineDoboj,doksupodacikojenavodiBrankoBelinastali
kaorezultatnjegovogterenskogobilaskanekropolanapodrujuovognaselja.
3
ArheolokileksikonBiH,tomII,Sarajevo1988.,str.62.
4
efikBelagi,Steci,Katalokotopografskipregled,Sarajevo1971.,str.134.
5
ArheolokileksikonBiH,str.66.
2

220

iskopavanja.Usmislunavedenihinjenicazatitamoguihlokalitetasprovodilabi
seutrifazekojebipremarazvojukonkretnesituacijeslijedilejednadrugu.6

Sl.2.NekropolaKosica

Sl.3.NekropolaKosica1960.godine

Brestovo

SeloBrestovonalaziseuzrjeicuLaanicuUseluBrestovonalokalitetu
kojiseunarodunazivaKamenjeiliGrkogrebljesauvanajemanjanekropicaod
tristeka.OvoselojeodDobojaudaljeno26kmzranelinijenazapadnustranu.Za
vrijemeosmanskevladavineovonaseljesenalazilousastavuvakufaGaziHusrev
bega.7Svatristekasuuoblikusanduka.Ovanekropolajesmjetenauzlokalno
pravoslavno groblje. Steci su izuzetno dobre obrade, ali su danas djelimino
oteeniiutonuliuzemlju.Nastecimanemanikakvihukrasa.8Ovisteciprema
miljenjuBelagiapotiuizkasnogsrednjegvijeka.
Uovomselutakoerjepronaenoisrednjovjekovnoutvrenjeiz14.ili15
stoljea, koje se naunoj literaturi naziva Grad, mada se u tradiciji lokalnog
stanovnitvasauvalodaseovajgradzvaoKova.9Ovoutvrenjejesmjetenona
strmojniskojstijeniiznaddesneobalerijekeUkrine.Utvrenjeimaoblikpotkovice
i jako je dobro ouvano, a dimenzije su: 23 metra duine i 13 metara irine.
Debljina vanskih zidova iznosi oko 2 m, a vidljivi su ostaci okruglog tornja i
etvrtastog prigratka. Vidljiv je i opkop oko utvrenja, a u neposrednoj blizini
utvrenja su izvori vode i kamenolom iz koga je najvjerovatnije uziman
graevinskimaterijal.

AutocestauKoridoruVcPripremaplanskeiprostornedokumentacije,Lotbr.1.,Studijauticajana
okolinu,knjiga1,Sarajevo2007.,str.28.
7
AmirBrka,nav.dj.,str.24.
8
efikBelagi,nav.dj.,str.133.
9
uroBasler.,Topgrafskagraa,A)Ivanjskopolje(BosanskiBrod),B)GornjitokUkrine(Kulai
Kremna),GlasnikZemaljskogmuzeja,Sarajevo1952.,str.424.

221

Sl.4.LokalitetKamenjeuBrestovu

Brijesnica

Uovomselujevjerovatnobilovielokalitetasastecima,jerseBrijesnica
spominje u prvim osmanskim popisima, to znai da je to naselje postojalo i u
vrijemebosanskesamostalnosti.Upolju,ublizinimagistralnogputaDobojTuzla,
nalazisejedansteakkojijedjeliminorazbijen.Njivanakojojsteakstojizovese
Nikolovaa,aodmahdonjenjivazvanaKraljevine.10UpoljuizmeuVelikeiMale
brijesnice, u blizini potoka, krajem XIX stoljea su se zapaale ruevine neke
graevine(navodnouoblikukria),aporedtihruevinabilojegrobljesavelikim
tesanimkamenovima,kojisupotrimetradugi,airokimetaripo,kakotokae
nekadanjiboljanikiparohMitarPopovi.Ontakoeristiedasutigrobovi,bez
sumnjesteci,utonuliuzemljuizaorani,takodaonnijeopazionatpise.11

Cerovica

U selu Cerovica koje je od centra Doboja udaljeno17 km zrane linije na

jugozapadnustranu.NalokalitetukojejemeumjetanimapoznatokaoKamenje,
nedaleko od kue Dakia naa poznata arheologinja Nada Mileti evidentirala je
nekropoluodetiristekauoblikusanduka.Ovistecisudatiraniukasnisrednji
vijek.
Drugi lokalitet u ovom naselju nalazi se iznad kue pokojnog Jove
Vasiljevia,nabreuljkuzaravnjeneglavice,amjetaniganazivajuOblikamen.Na
ovommjestu,nalaziseoteenisljemenjaknaetirivode.Steakjedatiranukasni
srednjivijek.Premapriamamjetanaizovogselanekadasusenaovommjestu
nalazilajotristekaalisudanasuniteni.

10

Edinakovi,SteciuokolniniGraanice,GraanikiglasnikVI/12,Graanica2001.,str.1112.
MitarPopovi,Nekolikostarinaugraanikomkotaru,Bosanskohercegovakiistonik,10/1896.,
1/2,Sarajevo1896.,str.3639.

11

222

Cvrtkovci

CvrtkovcisenalezeusjeverozapadnomdijeluoptineDoboj.Ovoselojeu
osmanskom periodu pripadalo Gazi Husrev begovom vakufu, te i dan danas
lokalnostanovnitvoprostorKrnjinanazivaVakuf.12NalokalitetuKamenje,kojise
nalazinasamojgranicipremaseluRakovcievidentiranisuostacisrednjovjekovne
nekropole (Sl. 5.). Prema podacima Milenka S. Filipovia u ovom selu nalaze se
stecikojelokalnostanovnitnonazivamramorje.ZamramorjeuCvrtkovcimase
priadasuganosilevile,pasugapustilekadajenailanekavoda,aonepoletjele
da je zaustave. Takoer postoji i druga pria da su ove steke donosili divovi
(dinovi).
O ovom lokalitetu imamo veoma malo podataka, inae sam lokalitet je
slabo ouvan. Od nekadanje velike nekropole steaka ostali su samo vei
fragmentioteenihsteaka.

Sl.5.KamenjeuCvrtkovcima

DonjaOstrunja

U naselju Donja Ostrunja, koje je od Doboja udaljeno oko 19 km zrane

linije na jugozapadnu stranu. Na blagom uzvienju iznad doline potoka Vranjak
nalaze se dva steka nepravilnog oblika. Nekropola je ranije bila brojnija. Ispred
kuekojapripadaNovakuProdanoviu.Premapriamalokalnogstanovnitva,par
metaralijevoodovadvastekanalazilosenekadaveegrobljesastecima.Ovakva
vrstakamenaodkojegsuizraeniovistecinepostojiubliojokoliniOstrunje.
Ovakvokamenje(steci)premapriamalokalnogstanovnitvapostojinaZobinom
Kamenu, Cvijanovia Brdu, kod Blagojevia te u Gornjoj Ostrunji na Velikom
Krnjinu.Spomenicisuvrloslabeobrade,aidostasuoteeni.

12

MilenkoS.Filipovi,PrilozietnolokompoznavanjuseveroistoneBosne,GraaANUBiHXVI,
Odjeljenjedrutvenihnauka,knj.12,Sarajevo1969.,str.55.

223

Sl.6.SteciizDonjeOstrunjeporedkueProdanovia

DonjaRadnja

UseluDonjaRadnja,nalokalitetuKamenjenaVijencukojinalazeseostaci
nekadavelikenekropolesteaka.Samlokalitetjesmjetennaizduenomgrebenu
brda. Meutim, danas je na ovom lokalitetu ostao samo jedan veliki sljemenjak i
fragmenti od jo jednog razbijenog steka. Ovu nekropolu je evidentirao kustos
ZaviajnogmuzejauDobojugospodinBrankoBelitokom1960.godine,tejetom
prilikomiuslikaoovajsteak.
U srednjem vijeku ovo naselje je zajedno sa Gornjom Radnjom, koja se
danas nalazi na podruju optine Tesli pripadalo vlastelinstvu Radivoja
Kotromania.13 On je bio lan bosanske kraljevske loze Kotromania i jedan od
najveihusorskihvojvoda,aimaojesjediteudananjemgraduTenju.

Sl.7.SljemenjakizDonjeRadnje1960.godina

13

PavoAneli,OusorskimvojvodamaipolitikomstatusuUsoreusrednjemvijeku,Prilozi,Institut
uaistoriju,god.XIII,br.13.,Sarajevo1977.,str.21.

224

Dragalovci

Dragalovcisu naseljeno mjesto u sastavu opine Doboj. Kroz ovo naselje

prolaziregionalniputR474PrnjavorJelahiprugaBanjaLukaDoboj.Krozselo
protieirijekaUkrinakojaDragalovcerazdvajaodKulaa.Tokomproteklogratau
BosniiHercegoviniselojetekostradalominiranajecrkvateveinakuadokje
stanovnitvoizbjegloususjednuHrvatskuiSlovenijuveinomuLjubljanu.
U ovom naselju koje je od Doboja udaljeno 25 km zrane linije na
sjeverozapadnustranu,sauvanjeusamljenisteakuoblikusanduka.Ovajsteak
smjeten je na blagom uzvienju iznad rijeke Ukrine, a sam lokalitet naziva se
Kamen.Steakjesrednjeobraenibezukrasa.14Datitranjeukasnisrednjivijek.
Mjesno stanovnitvo kamene ploe ili blokove, to jest nadgrobne spomenike je
unitavalo,anazivalisuihnajeemramorima,kaonekoobiljeije.Uovomselu,
ovihsteakavienigdjenema.
Doboj
U samom gradskom sreditu Doboja evidentirane su dvije
srednjovijekovne nekropole. Prva nekropola, smjetena je na sedlu ispod
srednjovjekovne tvrave, gdje danas stoji damija Selimija (Sl.7), naeni su i
kamenitemeljimanjegraevine.naovomlokalitetupronaenasutrigrobaispod
kamenih ploa. Ovi grobovi su datirani u kasni srednji vijek. Nekropolu je
evidentiraokustosZaviajnogmuzejauDobojuBrankoBeli.
Druganekropolanalazisenajeziastomizbrekukrnjinskogmasiva,koji
sesputaudolinurijekeBosne,poredpotokaJurukovac,nalaziseviefragmenata
od razbijenih steaka na kojima se razaznaju obraene strane. Ovaj lokalitet u
narodujepoznatkaoKunoiliifutskogreblje.Pridnujeziastoguzvienja,nalazi
se desetak manjih ploa od krenjaka i pjeara kamena sa tragovima nemarne
obrade.Nanekesunevjetourezaninekiornamentiuoblikukrsta.Tokom2013.
godineotkrivenisuiostacidvanadgorbnaspomenikaudvorituRasimaKrukia
u istoimenom naselju Jurukovac. Vrlo vjerovatno da se ovo jevrejsko groblje
formiralo uz nekadanju srednjovjekovnu nekropolu steaka. Prema prianju
gospodinaRasimaKrukia,naovajlokalitetdolazilisuuvienavrata:nepoeljni
gosti u elji da iskopaju neke vrijednosti, a koje je on potom udaljio iz svog
dvorita.15

14
15

efikBelagi,nav.dj.,str.133.
DarioAtias,IstorijskitragovidobojskihJevreja,Jevrejskiglasnik,Sarajevo2013,str.10.

225

Sl.8.JevrejskogrobljeuJurukovcSl.9.DamijaSelimija

Johovac

Johovac je selo na juguBosanske Posavineu bliziniDoboja, na

putuDerventaDoboj.Imejedobiopobogatimumamajohovogdrveta,kojesejo
uvijekmoenaiudolinamarijekakojegaokruuju.Samomjestoseprostirena
niskim i pitomim obroncima planine Krnjin, koja se blago i razgranato sputa u
prostranudolinurijekeBosne,omeenurijeicamaFoomiLipicom.Ovajkrajse
odlikuje prirodnim ljepotama i blagom klimom, pogodnom za bavljenje
poljoprivredom,voarstvomistoarstvom.

NamalojzaravnipremadolinirijekeBosnenalazilose5ili6spomenikau
obliku uspravnih ploa (stela). Spomenici su u novije doba izmjeteni na rub
uzvienja,apremaprianjumjetananekadaihjebilovie.

Druga nekropola Torovi nalazi se na prostranom uzvienju iznad rijeke

BosneinjenepritokeFoe.Naovomlokalitetunalazesedvijeskupinegrobovana
meusobnom rastojanju oko 50 m. Evidentirano je oko 20 spomenika, veinom
stelaaliimaiveihploa,odkojihsunekeutonuleuzemlju.17Takoer,postojei
dvaizdvojenapoloajazakojeBelitvrdidaseradioveimhumkama.

Klokotnica

Duje su iroka visoravan izmeu sela Klokotnice i Lukavice. Pored

asfaltnog puta, odmah kod skretanja za prognaniko naselje, nalazi se osamljen
steak(Sl.10.).Steakjeprilinomasivan,uoblikusteleivisokje105cm,adebljina
55cm.Steakjeunovijevrijemeoboren,asvojimirimstranamabiojepostavljen
upravcuistokzapad.Izraenjeodnetokvalitetnijegkamena.Nanjemusene
uoavaju ukrasi i natpisi. Na ovaj je steak, inae, mislio M.S. Filipovi, kada
spominjekakouseluStaniRijeci,namestuDijama,stojinekistarinadgrobnik18

17

ArheolokileksikonBiH,str.68.
MilenkoS.Filipovi,PrilozipoznavanjuseveroistoneBosne,ANUBiH,Djela,KnjigaXVI,Sarajevo
1969.,str.86.
18

226

Na postojanje jo dva, do sada nepoznata steka u Lukavici, uputila su detaljnija

istraivanjaRusmiraDjedoviaiEdinaakovia.
Prvi steak se nalazi stotinjak metara juno od spomenutog steka na
Dujama,sadesnestraneasfaltnogputaKlokotnicaLukavica.(Sl.11.)Tojetakoer
jedanmasivnisteakstela,kojijenekadastojaouspravno, adanasjeoboreni
prelomljen. Drugi steak koji se nalazio na lokalitetu Greblje, sa istone strane
mahale Delii.19 Naalost ovaj steak je prema prianju mjetana uniten prije
tridesetakgodine.

Sl.10.SteakuoblikustelezaseokDujeSl.11.Prevrnutastela

Mravii

Selo je udaljeno od Doboja nekih osam kilometara zrane linije na

jugozapadnu stranu, uz magistralni put M 17. Prije rata se nalazilo u sastavu
optineDoboj,adanassenalaziusastavunovoformiraneoptineDobojjug.Ova
nekropola nalazi uz lokalno katoliko groblje, nedaleko od srednjovjekovne
Gradine. Na ovoj nekropoli koja se nalazi na 230 metara nadmorske visine
evidentirano je 11 steaka u obliku sarkofaga (sanduka). Steci su veoma slabo
obraeni.Stecisudatiraniukasnisrednjivijek.Danasjeodnekadanjihjedanest
sauvano samo tri steka i neto sitnijih fragmenata od jo dva steka. Steci su
pomjereni i uniteni sa svojih prvobitnih poloaja prilikom izgradnje parking
prostoraispredgroblja.

Sama nekropola nalazi se u neposrednoj blizini srednjovjekovnog

utvrenjaGradina.Zidoviovogutvrenjasauvanisuutemeljima.Tragovitemelja
nasjevernojijunojstranikaodaukazujunalunopovijenezidove.Razmakivica
uruenog kamena izmeu njih je preko 15 metara. Tragovi temelja postoje i na
sjeveroistonoj i zapadnoj strani, a razmak izmeu njih je 8 metara.20 Zidovi su
izgraeniodlomljenogkamenakojijepovezankreom.21

19

RusmirDjedovi,IzetDeli,NoovootkrivenisteciuokoliniGraanice,Graanikiglasnik,broj21.,
Graanica2006.,str.51.
20
ArheolokileksikonBiH,str.6465.
21
StrategijarazvojaopineDobojjug20112020.,str.34.

227

Sl.12.SteciporedgrobljauMraviimaSl.13.Srednjovjekovnagradinau
Mraviima

Osjeani

U naselju Osjeani koje je od Doboja udaljeno 16 kilometara na sjevernu

stranu, nalazi se lokalitet Humka. Ovaj lokalitet nalazi se u polju na jednom
uzvienju (humki) sa desne strane rijeke Bosne. Nekropola je razorena
djelovanjem prirodnog i ljudskog faktora. Rijeka Bosna je mijenjanjem korita,
veimdijelomrazorilaovajlokalitet,aurazorenimgrobovima pronaenjenakit
odsrebraibronze,zakojijeutvrenodadatiraizkasnogsrednjegvijeka.
Tokom 1937. godine zabiljeeno je da se na ovom lokalitetu nalazio jo jedan
oteeni steak.22 Danas se na ovom lokaliteu nalaze samo manji fragmenti od
dvijeploe.Veidiomaterijalaodovihsteakaiskoritenjezaizgradnjuzadrunih
zgradauOsjeanima.
DruganekropolaKunogrebljenalazilasenapadinamaplanineTrebave,a
bilajeudaljenaokokilometarodrijekeBosne,nalazilasenazaravnjenomplatou.
Premapodacimanaovomlokalitetunalazilasenekropolaodetiristekauobliku
sanduka. Ovi steci su u meuvremenu porazbijani i uniteni. Lokalitet je
evidentiraoBrankoBeli
NedalekoodovenekropoleususjednommjestuKouhamanalazeseostaci
srednjovjekovnog utvrenja, prema miljenju nekih historiara radi se o
srednjovjekovnom gradu brodaru. Ovo selo a vrlo izvijesno i okolna sela prema
Doboju a samim tim i Osjeani pripadala su poetkom XV stoljea Ivaniu
Dragiiu, bratiu Hrvoja Vukia Hrvatinia, koji je vladao gradom Doborom.
Naime,bosanskikraljStjepanTomajeKouhesaokolinom1446.godinepotvrdio
kao posjed njegovih sinova: Pavla, Marka i Georgija (ura).23 Prema miljenju
nakihhistoriarabauKouhamasenalaziosrednjovjekovnigradBrodar.

22

MilenkoS.Filipovi,nav.dj.,str.86.
RusmirDjedovi,SrednjovjekovnefeudalnefamilijeizokolineGraanice,Graanikiglasnik,broj2,
novembar1996.,12.
23

228

Osredak

U naselju Osredak koje je od Doboja udaljeno 25 km zrane linije na

zapadnu stranu, nalazi se srednjovjekovna nekropola pod nazivo Grko greblje.
oko Mazali smatra da je selo Osredak ustvari nekadannja srednjovjekovna
varoSridauupiGla.VaroSridalealajenetodalje,uzmaluUkrinu,okojedan
kilometarudaljenaodsrednjovjekovnoggradaGlaa,gdjedanaspoinjuprvekue
selaOsredak.UimenutogselaradijeOsridak,sauvanonamje imevaroiSride,
kojajepropalauistovrijemekadigradGla,adonjenogzgaritapodiglisukasniji
starinci ili noviji naseljenici ili novi naseljenici naselje s deminutivnim starim
imenomilioznakomdajenovonaseljepodignutooSriditj.doSride,vjerovatnoi
odpreostalogmaterijalapropalevaroi,anaroitograda.24
Naovombreuljkuevidentiranajeskupinaodjedanaeststeaka,odega
pet sanduka i est amorfnih kamenova. Pri iskopu jednog groba na lokalnom
seoskomgrobljunaenjespomenikodpjearauoblikuzaobljenekupenaijojje
povrini urezan natpis s kraja 13. ili poetka 14. vijeka.25 Ovaj steak je tokom
1962. godine prenesen u Zaviajni muzej u Doboju. U samom selu, na seoskom
grobljupronaenjesteaknepravilnogkupastogoblika.Spomenikjeglaanalije
oteen. Ima urezan natpis koji spominje dijaka kneza Hrvatina. Naime radi se o
dijakuknezaHrvatinaStjepania.HrvatinjeroenudrugojpoloviniXIIIstoljeaa
umro je prije 1315. godine. Dakle, iako ne posjedujemo taanu godinu kada je
pokopanovajdijak,moesepretpostavitidavjerovatnopotiesizdrugepolovine
XIIIiliprvepolovineXIVstoljea.

Sl.14.IsjeakkarteupeGlaSl.15.Steak(sferolit)dijakaknezaHrvatina

24

okoMazali,Krailanciirasprave,Glasnikzemaljskogmuzeja,Novaserija19491950.,SveskaIV
V,Sarajevo1950.,str.229.
25
MarkoVego,HistorijaBrotnjaodnajstarijihvremenado1878.godine,itluk1981.,str.61.

229

PalenicaDonja

U naselju Donja Palenica, koje je od Doboja udaljeno 18

kilometara na sjeveroistonu stranu. Ovo selo smjeteno je u
unutranjosti planine Trebave uz stari put koji spaja Doboj sa
Gradacom.SadesnestraneovecestenamjestugdjeseMrkonjimpotok
uljeva u Paleku rijeku nalazi se srednjovjekovna nekropola steaka.
Prema podacima koji se navode u Arheolokom leksikonu BiH: na
zaravnjenom platou iznad ua Mrkonjinog potoka u Paleku rijeku,
naeno je 8 steaka od kojih su tri poloene ploe i pet sanduka. Svi
spomenicisujakooteeni.Tokommojeterenskeposjeteovomlolalitetu
uspio sam locirati ostatke steaka koje navodi Beli, na desnoj strani
Mrkonjinogpotokauzputpremazaseokuakari.Osimdijelovasanduka
iploakojenavodiBeli,evidentiraosamiostatkesljemenjaka.Osimna
platou uzvodno uz Mrkonjin potok, nalaze se ostaci jednog sanduka i
sljemenjaka.
Meutim, lokalni stanovnici Maarskim grobljem nazivaju lokalitet
podno lokalnog pravoslavnog groblja u Donjoj Palenici. Ovaj lokalitet se
nalazi iznad kue Jovana Jovanovia sa obje strane puta koji vodi prema
zaseoku Stevanovii. Takoer i na ovom mjestu postoje srednjovjekovni
grobovi u vidu stela, sanduka i grobova oivienih veim kamenjem
poredanim u ovalni oblik. Na ovom lalitetu sam evidentirao vie desetina
grobova. Nekropola je djelimino oteena izgradnjom puteva i irenjem
lokalnog pravoslavnog groblja. Prema prianju stanovnika tokom izgradnje i
proirivanja puta nailazilo se na ljudske kosti, a stanovnici tvrde das u one
pripadale Maarima koje je sa ovih krajeva otjerala teka zima. Na lijevoj
strani puta na dva mjesta uoljivi su tragovi kamenih tumula.

a)

b)

c)

Sl.14.SteciizPaleniceDonje(aploa,bsljemenjak,cstela)

Podnovlje

Podnovlje se nalazi na raskrsnici puteva izmeuDoboja, Mod

rieiDerventeupodnojuplanineVuijak.PodnovljejeujednoicentarVuijakai

230

smjeteno je u neposrednoj blizini rijekeBosne. Kroz Podnovlje protie i

rijeicaGlogovica, na ijoj su desnoj obali pronaeni temelji srednjovjekovne
graevina(crkve).
Takoer prilikom oranja pronaeni su fragmenti kamena sa krenim malterom i
grobovisakamenimploama.UsrednjemvijekuterminomPodnovi iliPodnovlje
oznaavanojepodgrae(lat.suburbium).
Nekropola Greblje na Lipi nalazi se u selu Podnovlje. Smjetena je na
prostranoj glavici. Na ovoj nekropoli evidentirano je dvadesetak manjih stela i
desetak veih ploa, veinom oteenih i utonulih u zemlju. Ovi nadgrobni
spomenicipotiuizkasnogsrednjegvijeka.UArheolokomleksikonuzavedenaje
podrednimbrojem04.53.NekropolujeevidentiraonekadanjikustorZaviajnog
muzeja u Doboju Branko Beli. U ovom naselju nalaze se i jedini slani izvori na
ovompodrujukojisuslabospominjaniuliteraturi.26

Potoani

Mramorje ili Kuno goroblje pripada dananjoj katastarskoj cjelini sela

Potoani.NalazisenasamojivicijednenieteraseiznaddolinerijekeBosne.Pored
groblja je jo oko 1880. godine prokopana trasa uske eljeznike pruge Doboj
Maglaj,zatimjetatrasaproirena1947.godinezaprugunormalnogkolosijeka.Jo
kod prvog razaranja je uniten veliki broj grobova, vie veih i mnotvo manjih,
spomenika od kamena krenjaka je razbijeno i zauvjiek nestalo. Zanimljivo je
skrenutipanjudajejedanjedinimramorodkrenjakakamenadanasdospiooko
30rnetaradaljeodgrobljaudolinu,gdjeseidanasnalazi.Mjetaniisadavjeruju
kakojespomeniktuomrkoisutradanzateen.lmaoblikkuesakrovom,duine
skorodvametra,irineivisineokojedanmetar.Malojepobokovimaoteen,aza
njegovo uvanje u zadnje vrijeme treba zahvaliti vlasniku njive aji Osmi iz
Potoana.
Ovaj steak lokalno stanovnitvo je nazivalo Mramor.27 Vrijeme nastanka
ovog lijepog spomenika je XIVXVstoljee, pa je to zavrno doba koritenja
nekropole Mramorje. Poetak sahranjivanja na ovom groblju moe biti mnogo
stariji,jersediogrobljanalaziopodnekolikonasutihhumki.Iakojeovajprostor
danas potpuno izmijenje i nasipanjem pored trase pruge, izgleda da su dijelovi
nekih humki na periferiji groblja ouvani. Sahrane pod ovim humkama su
najvjerovatnijemnogostarijeodsahranapodkamenimspomenicima,

ak iz vremena prije IX i X stoljea. Jo treba rei da naziv Kuno

groblje dolazi navierovatnije otuda to, su priliikom velikih pomora od
kugesahranjivaliiumrleodkuge.
Jednostarogrobljenedalekood lokacijeStrabanekadajeimalo
petest veih mramorova. Kako postoji na ovom prostoru i toponlm
26

uroBasler,NajstarijipodacioslanimizvorimauBosniiHercegovini,Nakr,biltenspeleolokog
drutvaBosanskohercegovakikr,broj1011.Sarajevo1981.,str.207.
27
ArheolokileksikonBosneiHercegovine,tomII,Sarajevo1988.,str.64.

231

Dvorine,moguejedasuijednoidrugotragnekesitnijevlastelekojojje
pripadaoovajprostor,kojajeuseluivjelaudvoru,aijejegrobljebilo
podvelikimspomenicima.

Sl.15.SteakizPotoana

Pridjel

U osmanskom period ovo naselje je ulazilo u sastav Teanjskog kadiluka

tosevidiiuSsidiluTeanjskogkadiluka(17401752.).Pridjelseuosmanskim
dokumentimaspominjeikaoPiriDol.28Ovonaseljesenaimespominjedvaputai
to 8. decembra 1743. i 1744. godine. Prvi spis je ustvari predstavka sultanu
teanjskogkadije,naLonaraizPridjelakojijeranioKaraduizDoboja,tejedva
puta dbio da se odazove na suenje.U drugom zapisu spominju se kola koja su
sakupljana za Banja Luku te se spominje Lonar sin Mahmudov iz Pridjela kao
osobakojajeuzeladvojakola.
UseluPridjel,nalolalitetukojiseunarodunazivaoKatuniteiliSvatovsko
greblje do 1947. godine nalazila se nekropola steaka. Prema podacima kustosa
BrankaBelianaovojnekropolinalazilosevieod10steaka uoblikusanduka,
kojisuunitenitokomizgradnjeeljeznikeprugeistanice.

Prisade

U osmanskom period ovo naselje se nalazilo djelimino u sastravu Gazi

Husrevbegovogvakufa,taniodiopodrujakojesenazivaRazbijenjak.29Junood
sela, uz cestu Doboj Stanovi, na lokalitetu koje se naziva Glavica ili Mramorje30
postojalajemanjasrednjovjekovnanekropolasteaka.Naalost ovenekropolaje
unitenatokom80tihgodinaprologstoljea.PremapodacimaSkuptineoptine

28

HatidaarDrnda,SidilTeanjskogkadiluka,Orijentalniinstitut,Sarajevo2005.,str.6.
AmirBrka,nav.dj.,str.24.
30
ArheolokileksikonBosneiHercegovine,tomII,Sarajevo1988.,str.67.
29

232

Doboj postojao je jo jedan sauvani steak u obliku sanduka.31 Meutim, tokom

mogterenskogobilaskalokalnostanovnitvonijebiloupoznatosainjenicomdau
Prisadamapostojisteak.
Ritei
Ova nekropola nalazi se u selu Ritei. Na uzvisini iznad ua rjeice
Velianke u Bosnu. Na ovom lokalitetu evidentirano je 5 spomenika i to: jedan
sanduk, dvije stele i dva amorfna kamena. Ovu nekropolu evidentirao je Branko
Beli.
Najpoznatijimeunjimajesteobeliskkojisenalaziujednomumarku,a
ovajobelisklokalnostanovnitvnonazivaTarakovspomenik.Premajednojlegendi
ovajspomenikpripadaprvomnaseljenikuuseloRiteiirodonaelnikuporodice
Stojinovi koja se poslije prezivala Tubakovi da bi ponovo vratili prezime u
Stojinovi. Na ovom obelisku vidljivi su tragovi isklesanog krsta. Druga manje
vjerovatnalegendagovoridaovajspomenikpripadaturskombeguTarakukojise
od Dervente doselio meu svoje kmetove i tu preao na pravoslavlje. Po ovoj
linostiiglavniiglavnipotokuselunosiTarakovpotok.
U ovom naselju na izduenom grebenu iznad doline rijeke Bosne
pronaeni su ostaci kasno srednjovjekovne tvrave, koju narod naziva Gradina.
Ovoutvrenjeimaoblikizduenogpravougaonikasazaobljenimkraimstranama.
Ucentralnomdijeluutvrenjapostojaojeiriprostorzatienzidom.32

Sl.16.StecisalokalitetaGlavice(Mramorja)

Tekuica

SeloTekuicasespominjeuprvimosmanskimpopisima,toznaidaje
tonaseljepostojaloiuvrijemebosanskesamostalnosti.Ovanekropolanalazila
se na blagom uzvienju iznad potoka Duboki, sjeverozapadnim obroncima
planine Ozren. Na lokalitetu Dinovsko greblje evidentirano je 8 kamenih
spomenika amorfnog oblika. Nekropola je datirana u kasni srednji vijek.
Lokalno stanovnitvo je ove srednjovjekovne spomenike nazivao mramor,
mramorje,mramorovi.33Onotojeostaloodovenekropolejesumaglovita
sjeanja starijih stanovnika sela, te legenda da su na ovom mjestu sahranjeni
31

efikBelagi,nav.dj.,str.134.
ArheolokileksikonBiH,str.65.
33
MilenkoS.Filipovi,Ozrenjaciilimaglajci,Etnolokiprikaz,GZM,n.s.,sv.VII,Sarajevo1952.,str.341.
32

233

dinovi koji su tu prije bili nastanjeni.34 Naalost prolog stoljea ova

nekropolajeunitena,takodauovomselusteakavienigdjenema.

Ularice

Selo koje je od centra Doboja udaljeno oko 7 km zrane linije na

jugozapadnustranu.Premalegendiovoselojedobileimepoularukojijespaosa
konjaGaziHusrevbega.Naime,onjepremalegendidobioodsultanatolikivakuf
koliko je mogao prejahati za jedan dan.35 Na jeziastom izrataju pobra Krnjina
premadolinirijekeUsorenalazisedvadesetspomenika,nalokalitetuZabrdo.Od
togasutrisljemenjaka,devetsandukaiosamploa.36
Njiva u kojoj se nalazi ovaj lokalitet pripada porodici Brkovi a
sedamdesetih godina bila je u vlasnitvu Luke Brkovia.U jednom od grobova
naenjeeljeznima.nekropolajedetiranaukasnisrednivijek.37Orjentacijaovih
staakajesjeverozapadjugoistok.

Drugi lokalitet na kojem su evidentirani steci naziva se Rajkovaa, a

smjetenje sa lijeve strane putaprema Omanjskoj, na imanju koje pripadaTomi
Rajkovaa.Naovomlokalitetuevidentiranasu23stekaodegadvijeploe,deset
sandukaijedanaestsljemenjaka.38Svistecisubezukrasaiorjentisanisuupravcu
sjeverozapadjugoistok.

Sl.17.NekropolaRajkovaa

34

VjerovatnojeterminDinovskogrobljenastaonakonsrednjegvijeka,usljedzaboravakomesu
ustvaripripadaliovigrobovi.Oitojedasuljudiobjanjenjepronalazililegendamaodinovimai
kranskobiblijskomuenjugdjesenavodidasuzemljomhodilidinovi.
35

MilenkoS.Filipovi,nav.dj.,str.57.
Belaginavodiistibrojsteaka,aliihjedrugaijekalsifikovaokaoosamploai12sanduka.
37
ArheolokileksikonBiH,str.69.
38
efikBelagi,nav.dj.,str.134.
36

234

SenadGuti,profesorgeografije,Odsjekzageografiju,Prirodno
matematikifakultet,UniverzitetuTuzli

KLIMATSKEKARAKTERISTIKEDOBOJA

Saetak

U radu su analizirane vrijednosti klimatskih elemenata i pojava na

osnovukontinuiranog,tridesetogodinjeg,nizaosmatranjaimjerenjauperiodu
od 1961. do 1990. godine na meteorolokoj stanici "Doboj". Analizirane su:
temperatura zraka i temperaturni reim, relativna vlanost zraka, oblanost,
maglovitost,insolacija,pluviometrijskireimivjetrovitost.

Kljune rijei: Meteoroloka stanica "Doboj", klima, temperatura,

relativnavlanost,oblanost,magla,insolacija,pluviometrijskireim,vjetar.

Abstract

Inthispaper,climateelementsandphenomenathatwerederivedfrom
continual,thirtyyearlongseriesofobservationsandmeasurementsinperiod
between 1961 and 1990, were analyzed at the weather station "Doboj".
Analysis was conducted of the following: air temperature and temperature
regime,relativehumidityof air,cloudiness,fogginess,insolation,pluviometric
regimeandwindiness.

Key words: Weather station "Doboj", climate, temperature,

relativehumidity,cloudiness,fog,insolation,pluviometricregime,wind.

1.UVOD

Geografski poloaj, reljefne karakteristike, hidrografija i vegetacija,

pored zonalnih i azonalnih geografskih faktora imaju bitnog uticaja na klimu
Doboja.

DobojsenalaziusjevernomdijeluBosneiHercegovine,udolinirijeke
Bosne.Urbanazonaovognaseljarazvilaseukotlinskomproirenjukojimotie
rijeka Bosna. Satelitska naselja koja neposredno gravitiraju Doboju izgraena
suupadinamasusjednihpobraKrnjina,OzrenaiTrebave.

U geomorfolokom pogledu, ovo gradsko naselje nalazi se na kontaktu

dvije makrogeomorfoloke regije: "Gore, pobra, zavale i kotline Sjeverne

235

Bosne"i"Bosanskosredogorje".(LepiricaA.2009)Dakle,kontaktnigeografski
poloaj Doboja, izmeu Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog
sistema na jugu, uveliko je utjecao na klimatska obiljeja ovog podruja.
Mikroklima dobojske kotline je odreena geografskim poloajem okolnih
uzvienjaniskihpobrasagorskommorfostrukturomOzrenaterijenihdolina
Bosne i Spree. Takoer, bitnog uticaja na vrijeme i klimu Doboja sa
regionalnog aspekta imaju velika barometarska akcijska sredita, posebno
azorskaanticiklona,islandskaciklonaisibirskaanticiklona.

Osnovnipredmetistraivanjauovomradusuklimatskekarakteristike
Doboja,analiziranenaosnovurezultatamjerenjaMeteorolokestanice"Doboj"
(=4444' sjeverne geografske irine, =1806' istone geografske duine), u
tridesetogodinjem periodu. Primarni zadatak bio je analiza klimatskih
elemenataipojava,uciljudeterminisanjeklimedatogprostora.Prilikomizrade
ovogradakoritenesuanalitika,sintezna,statistikaiterenskametoda,kaoi
metodegeneralizacije,specijalizacijeiklasifikacije.

2. ANALIZA GLAVNIH KLIMATSKIH ELEMENATA I

POJAVA
Temperatura zraka

Za prikaz toplotnog stanja nekog prostora kao najreprezentativniji

pokazateljuzimasesrednjamjesenaigodinjatemperaturazraka.Buduida
svi klimatski elementi, pa tako i temperatura, pokazuju vie ili manje izrazite
varijacije, srednje mjesene i srednje godinje temperature izraunavaju se iz
viegodinjih nizova, a prema meunarodnoj konvenciji po mogunosti iz 30
godinjegrazdoblja.(egota,T.,Filipi,A.1993)

Na osnovu podataka prezentiranim u tabeli 1. vidi se da prosjena

godinja temperatura zraka u Doboju, u analiziranom tridesetogodinjem
periodu,iznosi10,6C.
Tabela1.SrednjamjesenatemperaturazrakauDobojuuperiodu19611990.
Mj
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII Go
ese
I
d.
c
C

2,1 6,3 11, 15, 18, 20, 19, 16, 11, 5,9 1,2 10,
0,7
1
6
7
3
7
0
1
6
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

Januarjenajhladnijiijedinimjesecsanegativnomtemperaturom,ajuli
najtoplijimjesec.Osimjula,najtoplijimjesecisuavgust(19,7C)ijuni(18,7C).
Godinja amplituda temperature zraka u Doboju iznosi 21,0C to ukazuje na
naglaenukontinentalnostmjesta.Dakle,ovdjesuizraenegodinjeamplitude
temperaturezraka.

Za praktine potrebe, posebno za razvoj poljoprivrede, znaajna je i

raspodjela termikog reima po godinjim dobima. Ljeto (juniavgust) je
najtoplijegodinjedobasasrednjomtemperaturomod19,5C.Godinjiprosjek
jeseni(septembarnovembar)iproljea(martmaj)jejednakiiznosi11,0C,to

236

je za 0,4C vie u odnosu na prosjenu godinju temperaturu zraka. Zima

(decembarfebruar) je najhladnije godinje doba sa srednjom temperaturom
zraka0,8C,uanaliziranomperiodu.

Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je neto bri nego prijelaz od

zime ka ljetu, jer je smanjenje temperaturnih vrijednosti od septembra do
novembra10,1C,doknjihovopoveanjeodmartadomajaiznosi9,3C.

Stepen kontinentalnosti odreenog mjesta se analizira na osnovu

termikog koeficijenta (K). Doboj se, u analiziranom periodu, odlikuje
umjerenomkontinentalnoujerjeK=0%.1

Srednje vrijednosti mjesenih i godinjih temperatura pokazuju optu

slikutermikogreima,dokrealnostanjemoemoboljesagledatiprekoanalize
srednjihiapsolutnihminimalnihimaksimalnihtemperaturazraka.(tabela2.)
Tabela2.Apsolutnemaksimalneiminimalnetesrednjemaksimalneiminimalne
temperaturezrakauDobojuuperiodu19611990.
Mj
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII Go
ese
I
d.
c
Tma 19, 22, 29, 30, 36, 39, 40, 39, 35, 30, 25, 23, 40,
6
5
0
0
0
5
0
5
0
6
8
5
0
xC

Tmi

1,6 6,7 5,3

32, 19, 18, 12, 0,3

0,2 5,4 15, 20, 32,
nC
2
6
2
4
4
8
2
m 3,1 6,8 12, 17, 22, 24, 27, 26, 23, 17, 10, 4,8 16,
1
3
0
9
0
9
4
7
8
4
ax
C
mi

1,1 5,3 9,6 13, 14, 13, 11, 6,6 2,1

5,8
4,0 1,9
1
3
9
0
2,1
nC
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

Najvia apsolutna maksimalna temperatura u Doboju, zabiljeena u

mjesecu julu, iznosila je 40,0C. Najvie dnevne temperature evidentirane u
zimskimmjesecimaiznosilesu23,5Cudecembru,19,6Cujanuarui22,5Cu
februaru.Apsolutniminimumjezabiljeenujanuaruiiznosioje32,2C.Usvim
mjesecima, sem tri ljetna (juni, juli i avgust), su zabiljeene apsolutne
minimalnetemperatureispod0C.Toznaidaseprvimrazevimogujavitijou
septembru, a pozni u maju. U ovim uslovima vegetacioni period je znatno
skraen, a opasnost od smrzavanja biljnih kultura poveana. Iako su pojave
godinjih ekstremnih temperatura zraka rijetke, apsolutno kolebanje
temperaturezrakauDoboju,uanaliziranomperiodu,iznosiloje72,2C.

KernerovkoeficijentkontinentalnostglasiK=(TxTIv)*100/A,gdjejeTxprosjenatemperatura
vazduhauoktobru,TIVprosjenatemperaturavazduhauaprilu,Aprosjenagodinjaamplituda
temperature vazduha. Na osnovu vrijednosti K izvrena je sljedea klasifikacija: K15%
maritimnakontinentalnost,1015%prelaznalitoralnakontinentalnost,510%blaga(planinska)
kontinentalnost,05%umjerenakontinentalnost,0(10)%pojaanakontinentalnost,K(10)%
jakakontinentalnost.

237


NajviesrednjemjesenetemperaturezrakauDobojuzabiljeenesuu
julu (27,0C). Srednja maksimalna godinja temperatura ovdje je iznosila
16,4C. Najnie srednje mjesene maksimalne temperature su zabiljeene u
januaru (3,1C) i decembru (4,8C). Prosjena amplituda srednjeg
temperaturnogmaksimumaiznosi23,9C.

Prosjena srednja minimalna temperatura zraka je 5,8C. Najnia

prosjena srednja minimalna temperatura je zabiljeena u januaru (4,0C),
decembru(2,1C)ifebruaru(1,9C).Najviesrednjeminimalnetemperature
zraka, u analiziranom periodu, su evidentirane u julu (14,3C) i avgustu
(13,9C).ProsjenaamplitudasrednjeminimalnetemperaturezrakauDoboju
iznosi18,3C.

Za upoznavanje specifinih klimatskih prilika odreene teritorije,

neophodno je poznavanje broja mraznih, ledenih, ljetnih i tropskih dana2
(tabela3.).
Tabela3.Srednjibrojmraznih,ledenih,ljetnihitropskihdanauDobojuuperiodu
19611990.
Mj
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII Go
ese
I
d.
c
Tmi 24 17, 10, 1,6 0,0
0,0 1,7
9
19, 83
5
1
3
3
3
n0
C
Tma 8,8 3,1 0,8

0,4 5,3 18
x0
C
Tma

0,3 2,8 9,4 16, 22, 21, 12

3

87
2
1
1
2
x
5C
Tma

1,1 3,8 8,3 8,2 2,7 0,1

24
3
x
0C
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

Za rjeavanje raznih praktinih problema, naroito u poljoprivredi,

vano je poznavanje pojavljivanja prvog i posljednjeg mraza. Ukupan srednji
godinji broj dana sa mrazom (Tmin0C) u Doboju iznosi 83, to uz ostale
klimatskepojave(snijeg,oblanost),moenepovoljnodadjelujenaovjekove
aktivnosti, biljni i ivotinjski svijet. Najvie mraznih dana se javlja u zimskim
mjesecima, prosjeno 20,2 dana. Mrazni dani se nerijetko pojavljuju u aprilu,
maju,septembruioktobru,auperiodujuniavgustpotpunoizostaju.

Mraznidanjeonajukomejeminimalnatemperatura(utoku24sata)bilaniaod0,0Cmakari
ujednommomentu.Kaoledenidannazivasezimskidanukomejemaksimalnatemperaturabila
niaod0,0C.Daniukojimajemaksimalnatemperaturavazduhabilaravnailiviaod25,0C
nazivajuseljetnimdanima.Daniukojimajemaksimalnatemperaturabilaravnailiviaod30,0C
nazivajusetropskimdanima.(Milosavljevic,M.1990)

238


Iz prezentiranih podataka u tabeli 3. moe se vidjeti da su ledeni dani
(Tmax0C) rijetki i godinje ih je svega 18. Najvie ih je u januaru (8,8) i
decembru(5,3),dokseuperioduapriloktobarnepojavljuju.

Potpuno suprotnih temperaturnih vrijednosti su ljetni i tropski dani.

Premapodacimatridesetogodinjihmjerenja,Dobojimaprosjenogodinje87
ljetnjihdana(Tmax25C),sanajveomestinomujulu(22,1),avgustu(21,2)i
junu (16,1). U martu ljetnih dana je sasvim malo (0,3), a potpuno izostaju u
zimskimmjesecima.
Broj tropskih dana (Tmax30C) u Doboju iznosi 24 dana godinje. Gotovo je
ujednaen broj srednjih tropskih dana u julu (8,3) i avgustu (8,2), dok ih je u
martu(1,1)ioktobru(0,1).Uhladnijemperiodugodineodnovembradoaprila
tropskidaniizostaju.Dakle,tropskihdanajemanjeuodnosunaljetnedaneza
3,6puta.

Relativnavlanost

Relativnavlanostpredstavljastepenzasienostizrakavodenom
paromistojiuobrnutoproporcionalnomodnosusnjom.
Vrijednosti relativne vlanosti vazduha u Doboju prezentirane su u
tabeli4.
Tabela4.SrednjamjesenarelativnavlanostzrakauDobojuuperiodu1961
1990.
Mj
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII Go
ese
I
d.
c
% 87 83
78 74 76
77
75
78
82
85
86
88 81
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

Analizirajui vrijednosti relativne vlanosti vazduha u Doboju moe se

zakljuiti da zimski mjeseci (novembar, decembar, januar i februar) imaju
najvee vrijednosti koja u prosjeku iznosi 86%. Najmanju relativnu vlanost
zrakaimamjesecapril(74%)ijuli(75%).Poveanarelativnavlanostzrakau
Doboju, koja u analiziranom periodu iznosi 81%, moe se objasniti njegovim
kotlinskim poloajem na koji su znaajno utjecali mikroklimatski i lokalni
hidrografskihuslovi.Dakle,kontinentalnigeografskipoloajDobojaukotlinisa
slabijimzranimstrujanjemirazvijenomhidrografskommreomutjecaojena
godinjihodrelativnevlanostikojapripadakontinentalnomtipu3

Kontinentalnitipgodinjeraspodjelerelativnevlanostiobiljeavamaksimumzimi,aminimum
ljeti.

239

Oblanost

Oblanost je veoma vaan klimatski element jer od nje zavisi dnevna

amplitudatemperature.Onatitizemljuodsunevazraenja,asadrugestrane
iodjakogizraivanjazemljinepovrine.(Milosavljevi,M.1990).
Oblanost se vizuelno odreuje slobodnim okom, a izraava se u desetinama
cijelog vidljivog neba ili u procentima kada se cijeli nebeski svod uzme kao
100%.(Milosavljevic,M.1988)

Srednja vrijednost oblanosti iznad Doboja, te broj vedrih i oblanih

danazaperiod19611990.prikazanjeutabeli5.
Tabela5.SrednjamjesenaoblanostibrojvedrihioblanihdanauDobojuu
periodu19611990.
Mj
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII Go
ese
I
d./
c

% 73 70
64 60 57
52
42
43
51
59
70
76 60
O
2
3
4
4
5
6
9
10
6
4
3
2
58
2
O 16 13
12 10
8
7
5
5
7
9
15
18 12
8
5
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd

Najmanja oblanost je u julu (42%) i avgustu (43%), a najvea u

novembru (70%), decembru (76%), januaru (73%) i februaru (70%). U ovom
podrujunajoblanijegodinjedobajezimasa73%oblanosti, anajvedrijeje
ljeto sa 46% oblanosti. Proljee i jesen imaju isti procenat oblanosti i iznosi
60%.
Nii procenat oblanosti u septembru (51%) i oktobru (59%) je povoljan u
smisluproduavanjavegetacionogperiodapoljoprivrednihkultura.

Naosnovuprezentiranihpodatakamoesezakljuitidasegodinjitok
srednje mjesene oblanosti poklapa sa srednjim mjesenim temperaturama,
odnosnodanajhladnijimjeseciimajuinajveuvrijednostoblanosti.Takoer,
posmatrano podruje ima statiki ili inverzijski hod oblanosti jer je njezin
maksimum u onom dijelu godine u kojem pada najmanja koliina padavina, i
suprotno, najvea je koliina padavina u vedrijem dijelu godine. Zimska
oblanost je preteno stratiformna ili slojevita i nastaje drugaijim procesima
nego ljetne padavine koje su preteno u vidu pljuskova iz kumuliformnih
oblaka. U zimskim mjesecima este su temperaturne inverzije koje mogu
znaajno utjecati (u godinjem prosjeku) na stepen oblanosti. (egota, T.,
Filipi,A.1993)

Bolji uvid oblanosti Doboja moemo stei analizirajui broj vedrih i

oblanihdana.4

Vedridanisuoniukojimajesrednjadnevnaoblanostod0do1,9desetine.Oblanidanisuoni
ukojimajesrednjadnevnaoblanostod2do8desetina.(egota,T.,Filipi,A.1993)

240


NajvievedrihdanauDobojuuperiodu19611990.bilojeavgustu(10
dana)ijulu(9dana).Brojvedrihdanaopadaodljetnihdozimskihmjeseci,to
jeposljedicapoveaneoblanostiisrednjemjesenerelativnevlanostizraka.
Najvieoblanihdanajeuzimskimmjesecima:decembar(18dana),januar(16
dana)ifebruar(13dana).Oddecembrabrojoblanihdanaopada,anajmanjije
u julu i avgustu (5 dana). U Doboju se prosjeno godinje javlja 125 oblanih
dana.

Magla

Kondenzovanavodenaparauprizemnimslojevimatroposferenazivase
magla. Magla je, po meunarodnom sporazumu, prizemna zamuenost
atmosfere pri kojoj se okolni predmeti i objekti mogu vidjeti samo na
udaljenostiod1km.(Milosavljevic,M.1988)

U narednoj tabeli je prezentirana prosjena maglovitost u Doboju u

periodu19611990.godina.
Tabela6.SrednjamjesenamaglovitostuDobojuuperiodu19611990.
Mj
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII

ese
I
c
Da
8
6
5
3
3
3
4
9
14
15
9
8
87
ni
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

ProsjenagodinjaestinamagleuDobojuiznosi87dana.Svimjeseciu
analiziranom periodu imaju odreeni broj dana sa maglom. Najveu
maglovitost imaju jesenji mjeseci: oktobar (15 dana) i septembar (14 dana).
Najmanju mjesenu estinu magli imaju april, maj i juni sa prosjekom od 3
dana.

Ovakav godinji raspored maglovitosti u Doboju moe se objasniti

geografskim poloajem naselja u kotlini, slabom provjetrenosti, te poveanom
koliinomaeropolutanatauhladnijemperiodugodine.

Insolacija

Trajanje sunevog sjaja (insolacija) zavisi od nekoliko faktora:

geografska irina, nadmorska visina, konfiguracija terena, stepen oblanosti i
godinje doba. U tabeli 7. je prezentiran srednji broj sunanih sati u Doboju u
periodu19611990.godina.

Mj
ese
c
Sat
i

Tabela7.SrednjibrojsunanihsatiuDobojuuperiodu19611990.
I
II
III IV
V
VI
VII VII
IX
X
XI
XII

I
51

70

11
14
17
18
22
21
16
12
70
8
7
0
3
4
1
9
5
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

241

45

15
83


Prosjena godinja insolacija u Doboju iznosi 1583 sunanih sati
godinje,samaksimumomujuluod224satailiprosjeno7,2satidnevno.Na
tri ljetna mjeseca (juni, juli i avgust) otpada oko 40% ukupne godinje
insolacione sume. Najmanje sunanih sati u posmatranom periodu je
zabiljeenoudecembru45satiiliprosjeno1,4satidnevnoijanuaru51satili
prosjeno1,6satidnevno.

U Doboju se prosjeno moe oekivati preko 4 sata sunevog sjaja po

danu.

Pluviometrijskireim

Padavinepredstavljajujedanodnajpromjenjivijihelemenatauvremenu
iprostorukojiznaajnoutienaoptestanjeklimeispitivanogpodruja.

Doboj se nalazi u zoni kontinentalnog pluviometrijskog reima sa

maksimumom padavina u prijelaznom periodu kasnog proljea i poetkom
ljeta5.(tabela8.)

5
Faktor kontinentalnosti se izraunava pomou izraza Q=(Plj/Pgod)*100, gdje je Pljkoliina
padavinautoplomdijelugodine(IVX),Pgodgodinjakoliinapadavina.Crtakontinentalnostise
utvruje na izoprocenti od 50%, odnosno stanice koje imaju vrijednost veu od 50% imaju
kontinentalni pluviometrijski reim, a one s manje od 50% maritimni pluviometrijski reim. U
analiziranomperioduDobojimafaktorkontinentalnostiod55,1%.

242

Tabela8.Srednjemjesene,maksimalnednevnekoliinepadavinaibrojdanasa
dnevnomkoliinompadavina1mmuDobojuuperiodu19611990.
Mj
ese
c
R(
m
m)
Rm
ax
R
1m
m

II

III

IV

VI

VII

VII
I

IX

XI

XII

Go
d.

67

60

64

74

86

10
2

84

76

67

57

76

74

88
7

38

45

48

45

65

48

90

51

56

38

40

40

90

10

10

11

11

10

11
0

Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd

Kao to se vidi iz tabele 5. najvie padavina ima juni (102 mm), a

najmanje oktobar (57 mm), februar (60 mm) i mart (64 mm). Maksimum
padavina u junu je posljedica ciklonske aktivnosti i estih grmljavinskih
pljuskova. Podruje Doboja prosjeno godinje dobija 887 mm padavina.
Koliina padavina raste od februara do juna, dok od juna do oktobra opada.
Mjeseniprosjekpadavinaiznosi74mm,agodinjekolebanjevisinepadavina
45mmili5,07%.6

Ukupanbrojdanasapadavinamaje110.Umjesecimajunu,kadapadne
i najvie kie, i maju ima u prosjeku 11 padavinskih dana. Znatne koliine
padavinaseizluujuuvidugrmljavinskihpljuskovaizkumuloformnihoblakau
kratkomvremenskomperiodu.
6

Godinje kolebanje padavina se izraunava po formuli R=(R xRn)Rg*100, gdje je Rxkoliina

padavinaunajvlanijemmjesecu,RnkoliinapadavinaunajsuhljemmjesecuiRggodinjasuma
padavina.

243


Na osnovu parametra Langovog kinog faktora (LKf) izraunali smo
kolinik godinje sume padavina i srednje godinje temperature zraka. Na
osnovu toga izvrena je klasifikacija bioklimatskih oblasti i njihovih
karakteristika.UDoboju,vrijednostLKfiznosi88,7toupuujedaovopodruje
imaodlikekojesukarakteristinezaniskeumesaobiljejimaegzoreizma,tj.
humidneklimezaijeuslovenavodnjavanjenijeneophodno.7

Za bioloka (fitocenoloka) i pedoloka istraivanja znaajan je

Graaninov kini faktor (GKF). (egota, T. 1985) Izraunava se kao kolinik
srednje godinje koliine padavina i srednje godinje temperature zraka za
svaki mjesec posebno.8 Prema GKF januar je jedini mjesec koji je aridan, juli,
avgust i septembar su semiaridni, april, maj, juni i oktobar su semihumidni,
martinovembarhumidni,afebruaridecembarperihumidni.

SnijegjeredovnainormalnapojavauDoboju,anajduesezadravau
januaruifebruaru.Maksimalnavisinasnijenogpokrivaaovdjejeufebruarui
iznosi72cm.Uprosjeku22danaimavisinusnijenogpokrivaaveuod10cm,
a5danaveuod30cm.Snijegimapozitivanagroklimatskiuinak(titiusjeve
odhladnoe),aliistvaravelikepotekoeusaobraaju.

Vjetar

Vjetar je kao klimatski element toliko vaan da se esto smatra kao

faktor koji odreuje klimu. Dejstvo vjetra odraava se prvenstveno na
temperaturu i vlanost vazduha. Ovaj klimatski element bitno utie na
oblanost,padavineisuu.Uovompodrujupravacibrzinavjetrazavisi
od rasporeda ciklona i anticiklona u raznim mjesecima, ali i od reljefne
konfiguracije terena. U tabeli 9. prezentirani su podaci o estinama i
brzinamapojedinihpravacavjetrauDoboju.

Tabela9.estineibrzinepojedinihpravacavjetrauDoboju
Prava
N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
c
%
12,6
6,2
2,7
11,9
10
4,4
3,5
4,2
m/s
2,7
2,5
1,6
2,6
2,6
2,1
2,1
2,3
Izvor:Meteorolokigodinjaci,SHMZ,Beograd.

C
44,2

LKF=20 pustinje, 2040 polupustinje, 4060 stepe, 60100 klima niskih uma, 100160 klima
visokihuma.
8
GKFm<3,3=aridan, 3,35,0 semiaridan, 5,06,6 semihumidan, 6,613,3 humidan, >13,3
perihumidan.

244


NajeivjetroviuDobojusuizpravcakojijenajotvorenijizavazduna
strujanjatj.sjevera(12,6%)ijugoistoka(11,9%).Zapravavo,tojedolinarijeke
Bosne. Najvea srednja brzina vjetra je je izmjerena kod vjetrova koji puu sa
sjevera(2,7m/s),jugoistokaijuga(2,6m/s).

Najmanje su zastupljeni vjetrovi iz pravca istoka (2,7%) i zapada

(3,5%). Ovi vjetrovi imaju i najmanju brzinu na ovom podruju. Zastupljenost
tiina(calma)uDobojuje44,2%.

3.ZAKLJUAK

Na klimu Doboja, pored njegovog kotlinskog poloaja, sezonskih

akcijskih centara kao to su sibirski i azorski anticiklon, islandski i enovski
ciklon, veliki uticaj ima njegov kontaktni geografski poloaj na granici izmeu
prostrane Panonske zavale i planinskog dinarskog zalea. Klima Doboja je
umjerenokontinentalna sa jasno izraena etiri godinja doba. Prema
Kppenovoj klasifikaciji klimata, analizirano podruje pripada Cfb klimatu
umjerenotoplivlaniklimatsatoplimljetom.
Na osnovu prezentiranih podataka o vrijednostima klimatskih elemenata i
pojava, moe se zakljuiti da postojee klimatske karakteristike ine ovo
podrujepogodnimzaivotovjekainjegoveaktivnosti.

4.LITERATURAIIZVORI

1.Duki,D.:Klimatologija,Geografskifakultet,Beograd,1998.

2. Lepirica, A.: Reljef geomorfolokih makroregija Bosne i Hercegovine,

Zbornik radova Prirodnomatematikog fakulteta, Svezak Geografija,
GodinaVI,Broj6,Tuzla,2009.,str.752.
3.Milosavljevi,M.:Klimatologija,NaunaKnjiga,Beograd,1990.
4.Milosavljevi,M.:Meteorologija,NaunaKnjiga,Beograd,1988.

5. Smaji, S., Ahmetbegovi, S.: Klima u slivu rijeke Spree i njene

specifinosti,ZbornikradovaPrirodnomatematikogfakulteta,Svezak
Geografija,GodinaIVV,Broj45,Tuzla,2008.,str.187200.
245

6. Smaji S.: Klimatske karakteristike Tuzle, Zbornik radova Prirodno

matematikogfakulteta,SvezakGeografija,GodinaII,Broj2,Tuzla,2005.,str.
7182.
7. Spahi, M.: Opa klimatologija, Geografsko drutvo Federacije Bosne i
Hercegovine,Sarajevo,2002.
8. Sulji,A.:ReimpadavinanapodrujuTuzle,Zbornikradova,Godina2.broj2,
Filozofskifakultet,Tuzla,2000.
9. egota,T.,Filipi,A.:Klimatologija,kolskaknjiga,Zagreb,1993.
10. egota, T.: Neke grafike i numerike klimatoloke metode istraivanja za
studentepostdiplomskogstudijageografije,GeografskiodjelPMFa,Sveuiliteu
Zagrebu,Zagreb,1985.
11. Temimovi,E.,Orei,D.:GodinjihodpadalinauporijejuSane,Geoadria,
vol.14,br.1,Zadar,2008.
12. Meteorolokigodinjaci(19611990),SHMZ,Beograd.

246

Ibrahimef.Halilovi

Petstoljeaarijskedamije1uDoboju
arijskedamijekaojezgronastankakasaba
DolaskomOsmanlijauBosnuiHercegovinutokomXViXVIstoljeanaa
zemlja ulazi u okvire sasvim novog dravnodrutvenog ureenja i dolazi do
velikih promjena na politikom, vjerskom, kulturnom i drutvenom planu.
Osnova nove kulture bili su gradovi
orijentalnoislamskogtipa(kasabe),koji
suplanskiismiljenopodizaniuCarstvu
(timeiuBiH),nanovimlokacijamailisu
se urbano nadovezivali na zateene
varoi.Osmanskadravajebilaizuzetno
zainteresovana za osnivanje i razvoj
gradova koji su predstavljali centre
organavlastiikulturnogivota.Sveto
je bilo vezano za funkcionisanje uprave
je smjetano u njima, kao i svi
proizvodnizanatizapotrebevojske.
Osnivanje kasaba je zapoinjalo
obino izgradnjom damija (carskih
damija) koje su bile dravne. Da bi
jednonaseljedobilonazivkasababiloje
potrebnoispunjavanjeodreenihuvjeta:
a) stalno nastanjeno muslimansko stanovnitvo (muslimanski demat),
najmanje jedna vea mahala; b) najmanje jedna damija u kojoj se obavljalo
svih pet namaza, dumanamaz i bajram namazi; c) trg, tj. postojanje arije i
odravanje sedminog pazarnog dana. Podizanjem damije obino je bio
ispunjenitreiuvjet;uzdamijunajeesuistovremenobilipodizanivakufski
duaniiustanovljavanpazarnidan.2

Rijedamijajearapskogporijeklainastalajeodkorijenademe'a,toznai:sastaviti,spojiti,
skupiti, (po)staviti zajedno itd. Od istog korijena je nastala i rije demat (ar. dema'atun), u
znaenju: skup, zajednica, grupa, okupljenost. Damije su, dakle, mjesta gdje se muslimani
okupljajuradiobavljanjazajednikognamaza,edukacijeidrugihvjerskihmanifestacija.
2
Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI stoljeu, Prilozi za
orijentalnufilologijuXXV(1975),str.134.

247

Prve damije su obino podizane iz dravnih sredstava po direktnim

nareenjimavladajuegsultana.3Nisuimalesvojevakufe(zavjetanadobra)iz
kojih bi se izdravale. Slubenici tih damija bili su dravni slubenici
(timarlije)4ilisudobivalidnevniceunovcuizodreenihdravnihsredstavaiiz
dravnih prihoda plaani su izdaci oko damijskog osvjetljenja, prostirke i
popravkezgrade.
Damijesuinilejezgrookokojegabiseveomabrzoformiraledvijetri
ulice s nizovima duana, prostran trg (arija u kojoj se obavljala veina
privrednih aktivnosti), zatim pratei objekti (mektebiosnovne kole, negdje i
medresevie kole), esma, karavansaraj, a u haremu (dvoritu damije) ili
njegovojblizinibiseformiralomezarje.
arijajeimalaulogusrcaiduegrada.

arija,srceiduaDoboja

Dobojskaarijaiarijskadamija
NapodrujedananjegDobojaOsmanlijesudoleuljetu1476.godine.5
3

Tako je od sedamdesetih godina XV stoljea do sedamdesetih godina XVI stoljea, tj. za

vladavina Mehmeda II, Bajezida II, Selima I i Sulejmana II, bilo u Bosni podignuto 25 carskih
damija kojima su bili odreeni temelji slijedeih kasaba: Sarajevo i Zvornik prije 1481. god.,
Foa, Rogatica, Viegrad, Srebrenica, Travnik, Prusac, Prozor i Nevesinje prije 1512. god.,
Kneina, Doboj, Stolac prije 1520. god., Jajce, Banja Luka, Donja Tuzla, Bijeljina, Gradika,
Kamengrad, Obarci, Glamo, Dobrun, Blagaj kod Mostara i Jezero kod Jajca prije 1566. godine.
(Dr. Adem Handi, Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i drutvenih funkcija u osmanskom
carstvu,ANALIGaziHusrevbegovebiblioteke,knjigaIXX,Sarajevo,1983,str.115.)
4
Timarnik je uivaoc prihoda sa posjeda koji su mu dodijeljeni kao nadoknada za njegovu
vojnic ku,odnosnodravnuslubutekaoodreenavrstanadzornogdravnogslubenikanad
funkcioniranjemproizvodnjeiprikupljanjemprihoda.
5
Udefteruiz1468/9.godinepremanaknadnounesenojdatiranojbiljecidodijeljenisutimari
dvojici bivih uvara Doboja i to: timar kneza Jovania, koji je predao Doboj, od 3 985 aki,
dodijeljendumadaI882.godine(10.IX1477)itimarStjepanakojijepredaoDoboj,od2555
aki,saistimdatumom.Tipodaciotimarimabivihdobojskihposadakojisuimpodijeljeni1477.
godinezbogpredajegradaDobojajasnogovorekakosu,naime,Turciuljetu1476.godinezbog
sporazumijevanja Matije Vojsalia sa Maarima likvidarili bosansko kraljevstvo, osvojivi
njegovih est gradova, u koje je, oito, spadao i Doboj ija se posada predala bez borbe, to se

248

Stari dobojski grad (tvravu) Turci su popravljali i dodatno utvrivali 1490.

godine,aumirovnomugovoruizmeuTurskeiUgarskeod20.8.1503.godine,
Doboj ostaje u osmanskim rukama. Sve nam to govori da je Doboj, u tom
periodu,stalnobiouosmanskojvlasti.6
SvakakodajeosmanskaimperijaunovoosvojenedravepaiuBosnui
Hercegovinu donosila svoju kulturu ivljenja kao i vlastita arhitektonska
rjeenja.Takojesjeverozapadnoodstarogutvrenoggrada,pedesetakmetara
odulazautvravu(unarodupoznatakaoGradina)podignutaprvadobojska
damija, carska damija oko koje se razvila stara arija. Sagraena je za
vladavinesultanaSelimaI(15121520)7pokojemjeidobilaimeSelimija.
U osmanskom popisnom defteru Bosanskog sandaka iz 1604. godine
se navodi da kasaba Doboj ima jednu mahalu Mahalu asne damije umrlog
sultana Selima8 s hatibom (govornik koji dri hutbu u damiji petkom i
bajramima),imamom(vjerskislubenik),muezzinom(damijskislubenikkoji
poziva na namaz) i kajjimom (vakufski slubenik koji se brine o odravanju
istoe, opreme i osvjetljenja u damiji. U tom popisu se navodi da je u
spomenutoj mahali bilo 81 oenjenih i 17 muderreda (neoenjenih)
mukaraca.Imam,hatibimuezzinsubiliuivaocitimaraakajjimu,zajednosa
trokovimaosvjetljenjaiprostirke,seplaaloizprihodakadilukaBrodkojemje
pripadalakasabaDoboj.9
Damijajekrozvijekovevieputabilaspaljivanairuena.Prvudamiju
su 16. oktobra 1697. godine spalili austrijski vojnici pod komandom princa
EugenadeSavoie(Savojskog),pripohoduodBrodadoSarajeva.Tomprilikom
posadaDobojamusepredalabezborbeaprincje,dozvolivistanovnitvudase
skloni,spaliodobojskukasabu.
Drugi put, avgusta 1718. godine (u ramazanu 1130.), opet na kratko,
austrijsketrupesuzauzeleizapalilegradDoboj,paidamiju.10

spomenutapredajaDobojaunaemizvorunebimoglaodnositinanekidrugidatumnegobana
godinu1476.Dr.AdemHandzi,TuzlainjenaokolinauXVIvijeku,Svjetlost,Sarajevo,1975.,str.
39.
6
Ibid,str.40.
7
SultanSelimI(Yavuz,Hrabri)jeroen10.oktobra1470.godine.NjegovotacjebioBajazidIIa
majkaGulbaharSultan.On,anenjegovsininasljednikSulejmanI(ElKanuni,Velianstveni)je
najuspjeniji osmanlijski sultan svih vremena. U svojih kratkih 8 godina vlasti (15121520) on
osvajateritorijdananjeSirije,Izraela,EgiptaidijeloveIraka.NakontojeosvojioEgipat,1517.
godine,proglasiosehalifom.TeritorijalnogledanoSelimIHrabriostavljasvomsinuSulejmanuI
22. septembra 1520. godine Carstvo uveano za gotovo 50 posto. Kada je umro nosio je titulu:
KraljDvijeZemlje(kontinentiEvropaiAzija),KhaganDvaMora(SredozemnoiIndijskiokean),
VoaDvijeArmije(evropskaisafavidska),iSlugadvijesvetekrinje(MekaiMedina).Pokopanje
u jednom turbetu u Istanbulu. Njegov sin Sulejman I dao je tamo kasnije izgraditi poznatu
Sulejmandamiju.Internet:http://bs.wikipedia.org/wiki/Selim_I
8
Okodamijesunastajaleprvemahale,stambenidiograda,kojesudobivalenazivetihdamija.
9
Opirnipopisbosanskogsandakaiz1604.godine,sv.III,obradila:AminaKupusovi,Bonjaki
institutZurichodjelSarajevo,OrijentalniinstitutuSarajevu,Sarajevo,2000.,str.371372.
10
SalihSidkiHadihuseinoviMuvekkit,PovijestBosne,ElKalem,Sarajevo,1999.,str.466.

249

arijska damija Selimija se u mnogim slubenim dokumentima

poetkom dvadesetog stoljea pa do Drugog svjetskog rata spominje kao
Sukija11negdjeiSelmijaaponekadkaoGlavnadamijauDoboju.
U dokumentu Vakufskomearifsko saborskog odbora upuenom
VakufskomearifskodematskommedlisuuDoboju,9.2.1910.godine,traise
izvjetaj, obraun i to dokumentirani, od Odbora za gradnju enske mektebi
ibtidaijeiSukijadamije uDoboju.Odborza gradnjugornjihzgradajeprimio
novanudonacijuodVakufskomearifskosaborskogodbora:25.8.1905.godine
600kruna,4.7.1906.godine1500Ki4.9.1906.godine500K. 12Izspomenutog
dokumenta se da zakljuiti da je damija Selimija ili Sukija tih godina
obnovljena, a vjerovatno i nanovo sagraena od tvrdog materijala jer je nad
njenimulazombionatpisuprozinaarapskomjeziku:
DamijepripadajuAllahu,paseosimNjeganikomedrugomnemolite.
Ova asna Selimija damija podignuta je (obnovljena) u hidr. 1325, odnosno
1906.godinipon.eri.13
Trebanapomenutidasusveprethodnedamijebilegraeneutehnici
bondrukaiepera.

11

Rije Sukija je arapskog porijekla i nastala je od rijei suk, to znai: trna (trina) cijena;
TeufikMufti,Arapskobosanskirjenik,IIIizdanje,ElKalem,Sarajevo,1997.
U iroj upotrebi ova rije oznaava trnicu (pijacu). U ovom kontekstu ona oznaava ariju,
odnosnoarijskudamiju.Ovajizrazilinazivsekoristioizaostalearijskedamijeuokolini,
npr. Ferhatbegova (Sukija) damija u Tenju; Dokument Vakufske direkcije u Sarajevu, broj
141/39,Sarajevo,8.9.1939;ArhivaMIZaTeanj.
12
DokumentVakufskomearifskosaborskogodboraupuenomVakufskomearifskodematskom
medlisuuDoboju,broj3983/910,9.2.1910;ArhivaMIZaTeanj.
13
MehmedMujezinovi,IslamskaepigrafikaBosneiHercegovine,knjigaIIistonaicentralna
Bosna,Sarajevo,1977.,str.234.

250

I ova damija e izgorjeti, biti oteena, u velikom poaru 11. avgusta

1907.godineukomejeizgorjelookopedesetkua,duanaidrugihzgrada.U
Bosanskomglasnikuizgodine1908,strana258,pie:
,,Doboj je 11. avgusta 1907. bio ugroen velikim poarom. Vatra je na
neobjanjivnainizbilaujednomduanu.Uprkostometojeugaenjupoara
uestvovaonarod,Gradskoieljeznikovatrogasnodrutvo,zbogvelikihsuai
oskudicavodeizgorjelojeokopedesetkua.''14
Gusto naseljena arija pruala je stravinu sliku u vrelom
avgustovskom danu. Plamen je gutao sve pred sobom; kue, duane, mahom
graene od drveta. Vatrogasci, zajedno sa narodom, su pokuavali obuzdati
vatrenustihiju,alipoarjeuzeosvojdanak.Ipak,danijebilooveintervencije,
katastrofabibiladalekovea.15

Staraarijaprijepoara1907.godine

Nakakvomnivoujebilasvijestovjeriivjerskimpropisimatadanjeg
stanovnitvagovorenamdvadokumentaiz1910.godine.UprvomHamzabeg
Kapetanovi iz Tenja podnosi prijavu Kotarsko vakufskomearifskom
povjerenstvu u Tenju: 23. ovog mjeseca u petak, bio sam u Doboju te sam u
kafani erifovoj kod kolodvora zatekao gdje S. G.16 sin Mehin iz Doboja pije
kahvu i pui duhan u pola bijeloga dana iako je ramazan (post) za sve
muslimane. Poto mislim da ova stvar spada vakufskom povjerenstvu, to sam
evodoaoprijavitiovustvar,temolimdaseprotivovesablaznipoduzmununi
koraci.Saistomesamzatekaojodvojicukojisutakoenepostili,aliimimena
neznam,toesigurnosamS.kazati.Akotrebazaovustvarzakletva,pripravan
14

KasimDerakovi,Istorijadobojskogvatrogastvau:FahrudinKapetanoviiRaidMuminagi
igrupaautora,Dobojudvadesetomstoljeu,DobojJug,2008.,str.157.
15
Ibid,str.157.
16
Udokumentusenavodipunoimeiprezime.

251

samjepoloiti.Uistojestvarisigurnoierifpotvrditi.17
Istog dana Kotarsko vakufskomearifsko povjerenstvo u Tenju alje
KotarskojispostaviuDobojuZamolnicuukojojtraidaseprekriteljpozovei
da se ustanovi ko su mu bili drugovi u nepostenju taj dan i da sve trojicu
kazniti blagoizvoli, pozivajui se na autonomni tatut za islamsku vjersko
prosvjetnuupravu.18
Lijepjeprimjerljubavipremavjeriisvojojzajednicidematu,ocaisina,
Hrustemage i Ahmetage Mulalia. Hrustemaga je ostavio vasijet (oporuku) da
se nakon njegove smrti uvakufi 600 kruna i to da se murabeha 19 od 100 K
daje imamu a od drugih stotinu kruna muezzinu Selmije damije. Onda
murabeha od 200 K da se troi za popravak bunara Grominca i napokon
murabehaod200Kdasedajezauenjehatme.20

Oberearija(Platz)mitderneuenDamija
Gornjaarijasanovomdamijom

Sinmu,AhmetagaMulalije23.3.1910.uputiomolbuVakufskojdirekciji
uSarajevu:Imambaicuzvanu,,BrdouDobojupovrine1dunum345metara
17

Zapisnik sastavljen kod Kotarsko vakufskomearifskog povjerenstva u Tenju, 24.9.1910;

ArhivaMIZaTeanj.
18
Zamolnica kotarsko vakufskomearifskog povjerenstva u Tenju Kotarskoj ispostavi u
Doboju,broj361/910,24.9.1910;ArhivaMIZaTeanj.
19
Murabeha je danas najznaajniji i najrasprostranjeniji instrument islamskog bankarstva.
Banka za svog klijenta kupuje njemu potrebnu opremu, robu, materijal jer on zbog nedostatka
sredstavanijeustanjudatosamuini.Klijentprethodnodajetanuspecifikacijutamutrebai
ugovorno se obavezuje da e isto kupiti i preuzeti od banke nakon to ona to nabavi pod
najpovoljnijimuslovima.Bankaeklijentupredmetugovoraprodatipoveojcijeniodnabavne
jer ona mora zaraunati i proviziju. Provizija ili profit banke iz ove poslovne transakcije je
unaprijed poznat ili bolje reeno, usaglaen od obje strane. Interes klijenta se ogleda u
mogunosti da ono to nabavi na taj nain otplati u ratama i naknadno; Internet:
http://www.mm.co.ba/index.php/bs/sehara/zanimljivitekstovi/132islamskobankarstvo
20
Vakufskomearifsko saborski odbor u Sarajevu, broj 5096/10., 26.4.1911; Arhiva MIZa
Teanj.

252

kvadratnih,tebihelioistuuvakufitiSelimijadamijiuDobojusatimuvjetom
da bi se u ovu bau samo moja familija kopala, a prihod od iste da uiva
Selimijadamija.21
U jesen 1933. godine, uz pomo dobrovoljnih priloga dematlija,
obavljenesunekepopravkeSelimijedamije:okreenaje,nastalepukotinena
zidovimasuzatvoreneicrijepjeizmijenjennakrovugdjejeprokinjavalo.22
Vesljedeegodine,prilikomslubenogputovanjatehnikogreferenta
i njegovog boravka u Doboju pregledani su vakufski objekti i konstatovano je
da su obje damije, Trnjak i Selmija, uredno popravljene i da po svemu
dostojnoreprezentujuBoijekue,imesemoguponositidobojskimuslimani.
Ovaj uspjeh postignut je dobrim upravljanjem vakufskim imetkom mutevelije
Ganieff.Ganibegovia,komejepovjerenaupravadobojskihvakufa,azaijese
dobroistinskiisvesrdnobrineinastojidaubudueuinitosemoeuiniti.23
Istegodine,1.novembra1934.,DematskimedlisuDobojuraspisao
je natjeaj za popunu mjesta imama, hatiba u damiji Selimiji i muallima u
enskoj mektebi ibtidaiji upranjenog smru rahmetli Hafiza Sulejmanef.
Uianina. Konkurs je objavljen i u novinama Islamskom Svijetu i
Jugoslovenskoj Poti u Sarajevu u kome se pozivaju svi zainteresovani da
poalju molbu sa potrebnim dokumentima i rodnim listom najdalje do 15.
novembra1934.godine.Dematobezbjeujestan,jedankomadzemljeoranice
imjesenuplatu10001500dinarapremakvalifikacijama.24
Zanimljivo je kako o tom periodu tridesetih godina (1937/38.) o
Doboju pie poznati dobojski upnik Petar Ajvazovi: Doboj broji 4000
stanovnika.Odtogpolovicajemuslimana.Muslimanskielementmiran,radini
poten i vrlo religiozan. Imaju dvije lijepe damije, u gornjoj i donjoj ariji.
Udaromagrarnereformemnogisuostalibezzemljeibeznovca.Trgovinaiobrt
je pao. eerana na Usori ve 4 godine ne radi te su vrlo osiromaili. Katolika
ima1200.Svisudoseljeniciilidravnislubenici.Starosjediocanemanijednog.
Pravoslavnih ima sada 800, a prije 33 godine nije ih bilo ni 200. Mnogi su se
doselili,naposekaoinovnici,osobitoeljezniari.25
arijska damija u Doboju je u narodu bila poznata i kao Gornja damija.
Naalost i ova damija, decenijama uvana, odravana, preivjela dva svjetska
rata, sruena je za vrijeme Agresije na BiH. Odmah, 3. maja 1992. godine, u
poslijepodnevnimsatima,iztenkaJNAgaanajegranatamaimunarajedobro
oteena.Nakondvadana,5.maja1992.godine,dolisuipostavilieksplozivte
do temelja dobojsku ljepoticu sruili. Zatim su kamionima odvezli sav
21

ZapisniksastavljenkodKotarskovakufskomearifskogpovjerenstvauTenju,23.3.1910;
ArhivaMIZaTeanj.
22
IzvjetajmutevelijeGanibegoviaSreskomvakufskomearifskompovjerenstvuuTenju,
17.2.1934;ArhivaMIZaTeanj.
23
PrepisVakufskedirekcijeuSarajevu,broj2549/34.,19.4.1934.;ArhivaMIZaTeanj.
24
DokumentdematskogmedlisauDoboju,1.11.1934;ArhivaMIZaTeanj.
25
JosipSenjak,110godinaupeDoboj(18962006),RimokatolikaupaPresvetogSrcaIsusova
Doboj,Doboj,2009.,str.269.

253

porueni materijal i poravnali prostor gdje je bila damija Selimija. Na tom

prostorusuvriliarheolokaiskopavanjasnamjeromdapronaubilokakve
dokaze o postojanju crkve prije gradnje prvobitne damije. Nikakvih dokaza,
naravno,nijebilo.
Damija Selimija je do 1992. godine bila centralna damija tadanjeg
OdboraislamskezajedniceDoboj.Dematlijeseiztogperiodanaroitosjeaju
sveanostiispraajahadijaispredovedamije,nesamodobojskihveihadija
izsusjednihgradova.

Ispraajnahadd25.2.1934.godine.Nahaddsuilih.AhmedagaMehmedagi,
h.AhmetagaAvdiih.Smaileff.Beirovi.

Nakon zavretka rata, povratkom Bonjaka u Doboj, na temeljima

poruene, sagraena je nova damija po uzoru na predratnu. Mjetani ovoga
podrujasasvojimsredstvimaprilozima,tenesebinimradomuestovalisuu
njenojizgradnji.
Sveano otvorenje novosagraene damije Selimije, uz prisustvo velikog
brojagraanaizcijeleBosneiHercegovine,biloje9.oktobra2004.godine.

SveanootvorenjenovosagraenedamijeSelimije,uzprisustvovelikog
brojagraanaizcijeleBosneiHercegovine,biloje9.oktobra2004.godine.

254

Selimija;starainovadamija

U haremu damije 2007. godine podignut je nian, spomenobiljeje,

ehidima demata Selimija. Na njemu su uklesana imena 92 ehida ovoga
demataubijena19921995.godine.

uvariduhovnostiudobojskojariji
Neki od imama, mujezina, mutevelija26 i lanova dematskog odbora
dobojske arijske damije o kojima je autor imao dostupne podatke shodno
dostupnojpisanojarhiviiusmenojpredajisu:
Mustafa sin Hasanov je prvi poznati imam i hatib damije Selimije u
Doboju.Onsespominjeupopisnomdefteruiz1604.godineakaonagraduza
svojradimaojetimar.
Ibrahim sin Hasanov je prvi poznati mujezin ove damije. I on se
spominjeuistomdefteruikaonagraduzaradimaojetimar.27
Muhamed, imam dobojski, prepisivao je 1263. h./1846. godine djelo
Zbirka hadisa na arapskom jeziku. Isti prepisiva prepisao je u Doboju djelo
Hutbe (vazovi) , te Perzijskoturski rjenik. Sva tri rukopisa nalaze se u Gazi
HusrevbegovojbiblioteciuSarajevu.28
Dervief. Tahir kolovao se u Istanbulu. Govorio je i pisao arapski,
turskiiperzijskijezik.PoslijekolovanjaipovratkauBosnu,iporedponudeiz

26

Predsjednik dematskog odbora

Opirni popis bosanskog sandaka iz 1604. godine, sv. III, obradila: Amina Kupusovi, Bonjaki
institut Zurich odjel Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2000., str. 371-372.
28
Adem Ali, Isjeci iz hronologije dogaaja Doboja i Usore u: Fahrudin Kapetanovi i Raid
Muminagi i grupa autora, Doboj u dvadesetom stoljeu, Doboj-Jug, 2008., str. 56.
27

255

Sarajeva da predaje na Gazi Husrevbegovoj medresi, vratio se u Doboj i bio

imamudamijiSelimijinadobojskojariji.29
HakibegKapetanoviseuslubenimdokumentima,od1908.godinepa
nadalje,spominjekao mutevelijaovedamije. Imenovanje lanom Vakufsko
mearifskogpovjerenstvauTenju25.novembra1909. 30
H. hafiz Mustafaef. ilji sin je
Nuhanov, roen 1872. godine u Lukavici
(Graanica). kolovao se u Istanbulu i zavrio
je
KiraetVuduh,
pred
najpoznatijim
uenjacima tog doba. Za imama damije
Selimije postavljen je 1909. godine. Poetkom
sljedee godine preuzima mjesto muderrisa
Osmankapetanove medrese u Graanici i tu
ostaje do njenog zatvaranja 1946. Muderris
Mustafa ef. Zuhdi (tako se nekada potpisivao)
je osposobio veliki broj softi za imamsku
dunost i odigrao znaajnu ulogu u
prosvjeivanju mladei. Preselio je na Ahiret
1951.godineuGraanicigdjejeiukopan.
Mulaef. Bajri za imama arijske
damijejeprivremenopostavljen1910.godine
nakon odlaska h. hfz. Mustafeef. iljia. Prije
togajeradiokaodrugimuallimmukemektebi
ibtidaije u Doboju. U aprilu 1910. podnosi
ostavkuUpravimukogmektebaiprelaziutek
otvorenienskimektebiibtidaijakaonjenprvi
muallim. Otvaranjem ovog mekteba prestao je
postojatiTrnjakiSukija(Selimija)mekteb.31
Muharem Dautefendi se spominje kao
mujezinuZakljunimraunimaogospodarenju
imetkomvakufaSukijadamijeuDoboju1910.
godine.32
Muhamed Hadimujagi se spominje
kaomutevelijavakufaSukijadamijeuDoboju
1915.godine.33
Abdulgani Ganibegovi (danas ga se
dematlijesjeajukaoGanefendije)sinjeDerviov,roen1870.godine.Kao
29

Internet:http://www.cyberbulevar.com/kolumne/onako,usput/letu-bombe-letu-avione/20110330/
Prepis Vakufsko-mearifskog povjerenstva u Tenju, br. 89/910., 22.2.1910; Arhiva MIZ-a Teanj.
31
DokumentKotarskogvakufskomearifskogpovjerenstvauTenju,br.161,20.4.1910;Arhiva
MIZaTeanj.
32
ZakljuniraunogospodarenjuimetkomSukijedamijevakufauDobojuzagodinu1910.,
broj211/911,6.6.1911;ArhivaMIZaTeanj.
33
VakufskomearifskisaborskiodboruSarajevu,broj7116/16.,19.12.1916;ArhivaMIZa
Doboj.
30

256

mutevelija (u poetku Selimije a kasnije Ujedinjenih vakufa u Doboju34) u

slubenimdokumentimasespominjeod1928.godine.Tudunostjevriodugi
niz godina. Za svoj rad dobio je priznanje od Upravnog odbora Vakufsko
mearifskog vijea 16.2.1934. godine radi urednog odravanja vakufskih
zgrada.35PreseliojenaAhiret1943.godine.UkopanjenamezarjuBrdo(danas
mezarjeMulaliabrdo)uDoboju.
Ago Dautefendi se kao mujezin Sukija
damije u Doboju, u slubenim dokumentima,
spominje od 1928. godine pa do polovine
tridesetih godina.36 Starije dematlije arijske
damijegaseidanasradosjeanju.

H.Mustafaef.KenoviseuZakljunom
mutevelijskomraunu1929.godinenavodikao
imamSukijadamijeuDoboju.Tegodine,natoj
dunosti, je bio devet mjeseci; od januara do
septembra.37
Mehinagaef. Omerbegovi, na dunosti
imama Sukije (Selimije) damije bio je nakon
imama h. Mustafeef. Kenovia, u septembru,
oktobruinovembru1929.godine.38
Hafiz Sulejmanef. Uianin (sin Mula
Mustafaef.) roen je 1876. godine u Tenju.
MektebjezavriourodnomgraduamedresupohaaouBanjojLuci.Kasnijeje
otiao u Istanbul na vie nauke. Tu je zavrio deset kira'eta (kira'eti aere).
Slubovao je kao imam i hatib, te muallim u vie mijesta, a u Doboju je
slubovaood1.11.1929.godinepadosmrti.Jednovrijemejebiovjerouitelju
VakufskommukomsirotituuSarajevu.Kaomuallimivjerouiteljpostizaoje
veliki uspjeh. Isticao se i kao vaiz i uope govornik. Bio je veliki zagovornik
organiziranja vjerskih slubenika, kao i unapreenja vjerske nastave mekteba
(osnovnihkola)imedresa(srednjihkola).Posebnosezalagaozapoboljanja
materijalnog poloaja vjerskih slubenika u Bosni i Hercegovini. Na Ahiret je

preseliouDoboju18.5.1934.godine.39
Hafiz Sulejmanef. Salihbai iz Doboja, roen je 1890. godine. Bio je
dugogodinjivjerskislubenikuDoboju,jedanmeunajpotovanijimljudimau
34

VakufSelimijedamije,Trnjakdamije,mukeienskemektebiibtidaijeiMedreseuDoboju.
PrepisVakufskedirekcijeuSarajevu,broj2549/34.,19.4.1934.;ArhivaMIZaTeanj.
36
Zakljunimutevelijskiraunogospodarenjusimetkom:1.SamostalnihvakufaTrnjak
damije;2.SukijeSelmijearinskedamije;3.enskeibtidaije;uDoboju,srezTeanj,zagodinu
1928.,ArhivaMIZaTeanj.
37
Zakljunimutevelijskiraun1929.,Teanj,22.5.1931;ArhivaMIZaTeanj.
38
Ibid,ArhivaMIZaTeanj.

39
Hfz.dr.FadilFazli,HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),
ElKalem,Sarajevo,2011.,str.454455;MehmedKaramovi,Teanjskaduhovnostotrgnutaod
zaborava,Teanj,2011.,str.170171.

35

257

tom gradu. Prelaskom Mulaef. Bajria iz mukog u enski mektebi ibtidaiju u

Doboju,krajemaprila 1910.godine,hafizSulejmanef.jepostavljen zadrugog
muallima muke mektebi ibtidaije.40 Nakon smrti hafiza Uianina 1934.
godine, vrio je privremenu dunost imama damije Selimije nekoliko
mjeseci.41 Njegovo potovanje u Doboju je zaslueno i razumljivo jer je vrei
predano44godinemuallimskudunostizveoiodgojiobrojnenarataje.Koliko
jebioodanvjeriiZajednicigovoriinjenicadaje,ikadjepenzionisan,obavljao
mujezinskudunostu arijskojdamijiSelimiji,asvetouimeAllahad..,bez
ikakve ovosvjetske nadoknade. Njegov skroman i uredan ivot, njegova
ozbiljnost i pedantnost u svakom poslu
zasluila je potovanje od dematlija. Bio je
dostojanstven ovjek, izbjegavao je besposlen
razgovor i nadmudrivanje uobraenjaka. Umro
jepredmubarekmjesecRamazan1967.godine.
Mnogobrojnim prisustvom na denazi
dematlijesumuodalizasluenupoast.Svedo
kabura noen je s ruke na ruku. Ispred
Udruenja ilmije i Odbora IVZ kao i njegovih
dematlija oprostio se predsjednik Odbora
UdruenjailmijehafizRagibef.Tetari.31
RedepefMuminhodijeprivremeno
vrio dunost imama i vaiza Selimije damije i
muallima enskog mekteba u Doboju.42 Na toj
dunosti je bio nekoliko mjeseci. U Zavrnom
raunu o gospodarenju imetkom Ujedinjenih
vakufauDobojuzagodinu1934/35.Redepef.
sespominjekaoimamSelimijeod1.12.1934.do31.3.1935.godine.43Autorje
vjeronaunog udbenika Talimulislam (Poduavanje islamu), djela koje je
doivjelo vie izdanja. U svom uvodu prvog izdanja potpisao se kao Redep
MuminAjni.Radiojekaovjeruiteljivjerskoprosvjetnireferent.
HafizHasanef.CrljenakporijeklomjeizKotorVaroi.Odsvihpoznatih
imama damije Selimije, najdue je obavljao tu dunost i to u jednom tekom
periodu. Na tu dunost je doao prije Drugog svjetskog rata i ostao do kraja

40

DokumentUpravemukemektebiibtidaijeuDobojuKotarskovakufskomearifskom
povjerenstvuuTenju,Doboj,24.4.1910.;ArhivaMIZaTeanj.
41
BudetUjedinjenihvakufauDobojuza1934/1935.godinu,12.6.1934;ArhivaMIZaTeanj;
DokumentDematskogmedlisauDobojuVakufskojdirekcijiuSarajevu,broj19/934,1.11.1934;
ArhivaMIZaTeanj.
31HadihafizRagibTetari,MerhumSulejmanef.Salihbai,GlasnikVISauSFRJ,Sarajevo,
majjuni,1969.,br.56,str.283.
42
DokumentVakufskedirekcijeuSarajevuSreskomvakufskomearifskompovjerenstvuuTenju
putemMuftijstvauBanjaLuci,broj2888/35,10.3.1935.;ArhivaMIZaTeanj.
43
ZavrniraunogospodarenjuimetkomUjedinjenihvakufauDoboju,srezDoboj,zagodinu
1934/35.,Teanj,18.6.1935.;ArhivaMIZaTeanj.

258

pedesetihgodinekadajepenzionisan.BiojelanKotarskogodboraUdruenja
ELHidajauDoboju1942.godine.44UkopanjenamezarjuHumkauDoboju.
Nazifef Isanovi, za imama damije Selimije je doao, po sjeanju
dematlija,prijeh.hfz.Ragibef.Tetariaituostaonekolikogodina.Imamsku
dunostjeobavljaoiudematimaBosanskiBrodiKolibeGornje.
H.hafizRagibef.Tetari(odocaMehmedalijeimajkeZinete)roenje
16.6.1909.godineuBanjaLuci.Zavriojetrirazredatuzlanskemedrese.Radio
je kao mujezin Ferhadije u Banjoj Luci 1929., kao imam u istom gradu te
Derventi,predajekaovjerouiteljuenskojzanatskojkoli,zatimuZenici,a1.
oktobra 1960. prelazi u Doboj. Hadi hafiz Tetari je imao organizacijske
sposobnosti,biojedobarvaiz.Izrazgovorasadematlijamadasezakljuitida
je hadi hafiz Ragib ostavio duboki trag i sjeanje na svoj rad u arijskoj
damiji Selimiji. Kakve je organizacijske sposobnosti imao potvruje i ovaj
lanakizGlasnikaVISa;18.oktobra 1968.godineuDoboju udamijiSelimiji
obiljeenjeLejleiMiradiDanvakifa.ObiljeavanjejeorganizovaoOdborIVZ
i Udruenje ilmije. Posjeta je bila vrlo velika. Sveanost je otvorio prigodnim
predavanjemimamHfz.Ragibef.Tetari.Ovasveanostprobudilajedobojske
dematlijedaviealjudjecuuteajvjerskeobuke,kaoizaveeinteresovanje
zavjerskepublikacije.TakoseodmahibrojpretplatnikanaGlasnikpopeood
450 na 500. Sve nas to osobito raduje i vrijednim pokretaima svesrdno
zahvaljujemoinauspjehuestitamo.45Penzionisanje20.marta1972.godine.
PreseliojenaAhiret2.1.1983.godine,iukopanjenamezarjuHumka.46

H.Fahirulbi,sinAbdulahov,roenje
3.9.1912. godine u selu Velika kod Dervente.
RadiojeuGP.RadnikteuO.Sutjeskagdje
je stekao penziju 1971. godine. U Doboju ivi
od 1949. godine na ariji. Bio je oenjen
Melahanumom i otac estero djece. lan
DematskogodborademataSelimijabiojeu
periodu 19601970. godine. Hadd je obavio
1976. godine. Kao najstariji dematlija
h. ulbi Fahir postavlja kamen temeljac za
izgradnjuporuenedamijeSelimije.NaAhiret
jepreseliou95ojgodiniivota,2007.Ukopan
jenamezarjuHumkauDoboju.
Asim Hasuki (od oca Saliha i majke
Eme) roen je 1905. godine u Doboju. Bio je
lan Dematskog odbora u periodu 1970
1979. godine. Na Ahiret je preselio 1. aprila
44
Hfz.dr.FadilFazli,HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),
ElKalem,Sarajevo,2011.,str.447.
45
Manifestacijevjerskogivota,GlasnikVISauSFRJ,Sarajevo,januarfebruar,1969.,br.12,
str.52.
46
Hfz.dr.FadilFazli,HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),
ElKalem,Sarajevo,2011.,str.154155;

259

1985.godine.UkopanjenamezarjuHumkauDoboju.

Osmanef Trepi (sin Suljin) roen je u ijama (Teanj) 25.03.1933.

godine.PohaaojeTeanjskuazatimGaziHusrevbegovumedresuuSarajevu.
47
VjerskoprosvjetnireferentbiojeuBosanskomBroduiDoboju.

Fotografisano26.1.1977.godine(mevludr.MiniTurkiKomi).
Sdesnanalijevo:Osmanef.Trepi,Husejnef.Hadiraidagi,Mehmedef.
Imamovi,Edhemef.amdi,hafizRagibef.TetariiJakubHadiraidagi.

Imamsku slubu obavljao je u vie demata u Bosni i Hercegovini. U

Doboju, u damiji Selimiji je slubovao nekoliko godina sredinom
sedamdesetih.HadiOsmanef.jebioveomadarovitgovornikiisticaoseu
radu sa djecom. Njegov uspjeh u mektebskoj nastavi zabiljeen je u Glasniku
VISa 1973. godine; Selimija damija u Doboju rijetko je kada bila posjeena
kao 17. juna uveer. Te veeri odrana je sveanost povodom zavretka
ovogodinje vjerske nastave u dematu pomenute damije. Najvei broj
prisutnih bili su pozvani od polaznika vjerske nastave, u namjeri, da svojim
roditeljima, roacima, komijama i prijateljima pokau ta su sve nauili pred
svojimmuallimom,Trepih.Osmanef....
Zatimseistiedaje,posvomdolaskuuDoboj,Osmanef.teiteradausmjerio
na vjersku obuku i da je njegovom inicijativom rijeeno pitanje uionice u
damiji. Na zavrnom ispitu je bilo 50 polaznika; 20 mukih i 30 enskih. Na
tomispituOdborislamskezajednicepodijeliojenagradenajboljimuenicima.
Nagrade je podijelio predsjednik Odbora IZ, koji je estitao nagraenim
uenicima,pohvalioradimamaizahvaliosesvimpolaznicimavjerskenastave
kao i ostalim prisutnim. Na kraju je zaelio da se ovakve sveanosti ee

47

MehmedKaramovi,Teanjskaduhovnostotrgnutaodzaborava,Teanj,2011.,str.153154.

260

prireujunesamouDobojuveinairempodrujuOdboraislamskezajednice
Doboj.48

Osmanef.Trepisasvojimpolaznicimamektebskenastave

H. Husejnef. Hadiraidagi je roen 12. januara 1885. godine u

Adapazaru u Turskoj, gdje su mu roditelji (otac Ibrahim iz Zvornika i majka
Umihana iz Velike Brijesnice kod Graanice), poslije okupacije Bosne i
Hercegovinegodine1878.,biliiselili.VjerskoobrazovanjejestekaouIstanbulu,
gdje je zavrio medresu. Godine 1914. doao je u Bosnu da posjeti rodbinu.
Kako je uskoro izbio Prvi svjetski rat, a on bio bez potrebnih dokumenata,
odvedenjeulogoruSlavonskiBrododaklejeposlije3mjesecapobjegaoikrio
se sve do 1917. godine. Radio je kao imam i mualim u Velikoj Brijesnici i u
Grapskoj kod Doboja, gdje ostaje do odlaska u mirovinu 1954.godine. U
Grapskoj je ivio do 1970. godine, kada se preselio sa sinovima u Doboj i tu
ostao do smrti 23. februara 1978. godine. U Doboju je bio redovan i aktivan
dematlijadamijeSelimije.Uvremenu1925.pado1938.devetputajeiaona
hadd (osam puta kao bedel). Denazu, u svojstvu imama, klanjao mu je
osobnoreisululemaHadiNaimef.Hadiabdi.49
Abdulahef.Hodi,izSrebrenika,biojeimamdamijeSelimijekrajem
sedamdesetihgodina.ZavriojestudijenaPravnomfakultetuipreaodaradiu
dravnojslubi.

48

AdilTopagi,Premaenooekivanje,GlasnikVISa,Sarajevo,septembaroktobar,1973.,
br.910,str.446447.
49
M.,HadiHuseinef.Hadiraidagi,GlasnikVISauSFRJ,Sarajevo,juliavgust,1983.,br.4,
str.622623.

261

Hadi Ibrahimef. Hasi (od oca

HusejnaimajkeAie)roenje1921.godineu
Donjoj Orahovici (optina Graanica). Zavrio
je Gazi Husrevbegovu medresu 1947. godine
u Sarajevu. Bio je oenjen sa Sevletom
hanumom, kerkom Saliha Nurkanovia iz
Seonesakojomjeimaoetverodjece(kojima
je mahom dao visoku naobrazbu). Jo kao
uenik je postao pripadnikom organizacije
Mladi muslimani, to mu je donijelo mnoge
potekoe tokom njegovog ivota. Ibrahimef.
1949. godine biva uhapen sa jo nekoliko
prijatelja, te nakon formalnog suenja biva
osuen na 16 godina zatvora. Kaznu je
izdravao u Tuzlanskom zatvoru (pet
mjeseci),zatimjepremjetenuZenikizatvor.
SjeanjaIbrahimef.natajperiodsubilatekaiotomejeneradogovorio.Vrili
suraznepritiskenanjihtraeisaradnjuipijuniranjezakojesunudiliodlazak
kui.Bilojeiubistava,takojeubijenuenikGaziHusrevbegovemedreseOmer
Kovaitonaprvidanbajrama.Kasnijejeh.Ibrahimef.imaodvapomilovanjai
odleao je osam i po godina. Treba napomenuti da je tada u zatvoru bila elita
Bonjaka, te da su oni boravak u zatvoru
iskoristili tako to su zatvor pretvorili u
svojevrstan univerzitet, gdje su itali,
raspravljali, ibadet inili, ak su uili i strane
jezike. Sve se to kasnije dalo primjetiti kroz
njihov rad i primjenu nauenog. Iz zatvora
izlazi 29. novembra 1957. godine. Imamsku
slubu je vrio u Kurumliji damiji u Maglaju,
Huskiima kod Lukavca, Bijeloj damiji u
Graanici, te u Selimiji damiji u Doboju. U
arijskojdamijiuDoboju,nadunostiimama
bio je od 1979. do 1986. godine. Ibrahimef.
Hasi je ivio teak i iskuenjima protkan
ivot, potporu u svom ivotu imao je u svojoj
porodici i nekolicini prijatelja. Na drugi bolji
svijet,22.10.1991.godine,preselilajenjegova
hanuma. Taj gubitak osobe koja je uvijek bila uz njega jako je pogodio h.
Ibrahimef. Pred dumu namaz, 21.7. 1995. godine na Ahiret je preselio h.
Ibrahimef.Hasi.Kolikojebiopotovanicijenjenvidjeloseipovelikombroju
ljudi koji su i pored ratnih opasnosti doli na denazu. Taj dan pred njegovu
duusuprouenedvijehatme,jednaodkolegaajednaodnjegoveporodice.Po

262

elji rahmetlije denazu, ispred Bijele damije u Graanici klanjao je hadi

Amiref.Kari,auDonjojOrahovicihadiMuhibijaef.Nurki.50
Nurijaef. Sikiri, iz Hambarina
(Prijedor), bio je imam Selimija damije od
1986. do 1992. godine. Nakon povratka
Bonjaka u Doboj, slubovao je kao imam u
Trnjak damiji (Donjoj damiji u Doboju)
odaklejeotiaoupenziju.

Muhibija Salihbai (od oca Omera i

majkeMejre)roenje1922.godineuDoboju.
Radio je u Bosanci Doboj do 1982. godine,
kada odlazi u penziju. Bio je oenjen Hasiba
hanumom s kojom je imao etvero djece.
Muhibija je dugi niz godina bio lan
Dematskog odbora demata Selimija, a bio
je, takoe, predsjednik Odbora islamske
zajedniceDobojuperioduod1982.do1985.
godine. Dematlije se sjeaju da je bio tih,
povuen i veoma blag ovjek. Uvijek je izlazio u susret i pomagao kad god je
bilo potrebno. Bio je redovan dematlija u arijskoj damiji. Na Ahiret je
preselio 10.10.1985. godine. Potovanje prema
tom ovjeku je iskazano i mnogobrojnom
posjetomdematlijanadenazi.Natojdenazi
su bila prisutna i 34 efendije, to nije bio est
sluaj. Denazunamaz, kao imam, klanjao je
Husejnef. Muji, muftija tuzlanskog regiona.
UkopanjenamezarjuHumka
Fadil Mulali (od oca Mule i majke
BegzadeBelagi)roenje31.10.1909.godine.
Zavrio je bravarski zanat, kolu za
mainovou poetkom tridesetih godina, i
radiojenaeljeznici.Biojeuvienavratalan
Dematskogodbora.Ostalilanoviodborakoji
suzajednosanjimradilibilisu;HilmoMulali,
Rifat Hadimujagi, Fadil Mujagi, Senija
Porobi i Ismeta Memievi. Fadil je preselio
naAhiret17.oktobra1997.godineuGraanicigdjejeiukopan.
Teufik auevi (sin Smaila i Pae) roen je 1928. godine u Kulen
Vakufu.UDobojsedoselio1932.godine.Radiojenaeljeznicikaomainovoa.
Bio je lan Dematskog odbora damije Selimije 12 godina (19801992.).

50

T.NurikiiA.Kari,Merhumh.Ibrahimef.Hasi,Hikmet,listzavjerskoteolokaikulturno
historijskapitanja,Tuzla,periodVIII,br.9(93),rebiulahir1416.(septembar1995.).

263

Obavljaojedunostblagajnika.NaAhiretjepreselio1995.godine.Ukopanjena
mezarjuHumkauDoboju.
Sejfudinef. Zahirovi (sin Ahmetef.)
roen je 12.8. 1929. godine u Trnovcima
(optina Graanica). Zavrio je Osman
kapetanovumedresuuGraanici.Biojeoenjen
Fatomhanumom,skojomjeimaotroje
djece. Imamsku dunost je obavljao u;
Kolibama,
Frkatima,
Oraju
(Doboju),
ekaniima i Maleiima, gdje odlazi u penziju.
Kao penzioner dolazi u Doboj gdje je imao
porodinu kuu. Bio je redovan dematlija u
damiji Selimiji. Iako je bio u penziji, inio je
hizmet damiji, i obavljao mujezinsku dunost,
a sve to u ime Allaha d. . bez ikakve
nadoknade. Bio je smiren, dobroduan, blage
naraviigledaodasvakom,akomoe,pomogne.
Na Ahiret je preselio 9.2.2010. godine. Denazunamaz, ispred arijske
damije,kaoimam,klanjaojebanjalukimuftijaEdhemef.amdi.Velikibroj
dematlija ispratio je Sejfudinef. do mjesta ukopa. Ukopan je na mezarju
GornjanjivauTrnovcima,njegovomrodnommjestu.
H. Nusret Didi (sin Smaila) roen je
12.1.1928. godine u Doboju. Bio je dugi niz
godinalanDematskogodbora,ipredsjednik
spomenutogodboradamijeSelimijeuperiodu
20052009. godine. Dunost hadda je obavio
2007.godine.Biojeizuzetnodobroduan,tihei
blage naravi, vjerovao je da se svi problemi
mogurijeitirazgovoromtojeestoidokazao.
Bio je redovan dematlija na svim namazima.
Mnogi su ga voljeli pa su ga od milja zvali
Dido.NaAhiretjepreselio3.11.2010.godine.
UkopanjenamezarjuHumkauDoboju.
Ibrahimef. Halilovi, iz Graanice,
zavrio je Gazi Husrevbegovu medresu i
diplomirao na Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu.ImamSelimijadamijeuDobojujeod
15.marta2004.godine.

Neznanimezar

SjeverozapadnooddamijeSelimije,pedesetakmetara,nalaziseNeznani
mezar koga i danas kao i nekada posjeuju pripadnici svih religija. Nikada se
nije saznalo ko je u njemu sahranjen a okrenut je onako kako nalau vjerski
propisi kod muslimana. Starije dematlije priaju da je mezar davno nastao,

264

kada je arija poela da se formira. Ljudi su jedno jutro ili u damiju na

sabahnamaz i na sredini puta vidjeli mezar. Kopali su s namjerom da tijelo
prebaceumezarjealinitanisunali.Sakupilisuonuzemljuiiskopalikaburu
mezarju. Sljedee jutro mezar je ponovo bio na putu a u mezarju ni traga
kaburu kojeg su oni iskopali. Bezuspjeno su nekoliko puta pokuavali mezar
izmjestiti sa puta u mezarje. Na kraju su shvatili da je u pitanju neto
nadprirodno i odluili su da ga vie ne diraju. Neznani mezar je postao neka
vrstasvetogmjesta.Muslimanisu,prolazeiporednjega,obaveznouiliFatihu
akadasuuDobojpoelidolazitipripadnicidrugihvjera,nanjemususepalilei
svijeeiostavljaonovac.

Neki misle da je tu sahranjen Sinankapetan, posljednji dobojski

kapetan.OnjebiovjerandrugHuseinkapetanaGradaevia(ZmajodBosne)i
snjimjeprebjegaouSlavoniju.Vratioseuseptembru1832.godineistupiou
dervikireduzeviimeSinandedo.UmrojeuDoboju1853.godineisahranjen
uturbetukojejeizgorjelouvelikompoaruarije1907.

Zakljuak

Osmanskaimperijajeunovoosvojenedrave,paiuBosnuiHercegovinu,
donosila svoju kulturu ivljenja kao i vlastita arhitektonska rjeenja. Osnova
nove kulture bile su kasabe u koje je smjetano sve to je bilo vezano za
funkcionisanjeupravekaoisviproizvodnizanatizapotrebevojske.
Osnivanje kasaba je zapoinjalo obino izgradnjom damija (carskih
damija) iz dravnih sredstava po direktnim nareenjima vladajueg sultana
okokojebiseformiralaarijaukojojseobavljalaveinaprivrednihaktivnosti.
Na podruje dananjeg Doboja Osmanlije su dole u ljetu 1476. godine.
arijsku damiju su podigli po nareenju sultana Selima I (15121520) po
komejeidobilaimeSelimija,kasnijepoznatakaoSukija(arijskadamija)au
narodupoznatakaoGornjadamijauDoboju.
Damija je kroz vijekove vie puta bila spaljivana i ruena ali njene
dematlijebijenanovopodizale,uvijeknaistommjestu.Posljednjiputsruena
jezavrijemeAgresijenaBiHpoetkommaja1992.godine.PovratkomBonjaka
u Doboj, na temeljima poruene, sagraena je nova damija po uzoru na
predratnu.
DamijaSelimijajeoduvijekbilacentarvjerskog,kulturnog,prosvjetnog
iodgojnogivotaarije.
Nekiodnjenihimamasu:MustafasinHasanov(prvipoznatiimamihatib
damijeSelimije),Muhamed(prepisaonekolikodjela),Dervief.Tahir,h.hafiz
Mustafaef. ilji, Mulaef. Bajri, h. Mustafaef. Kenovi, Mehinagaef.
Omerbegovi,hafizSulejmanef.Uianin,hafizSulejmanef.Salihbai,Redep
ef. Muminhodi, hafiz Hasanef. Crljenak, Nazifef Isanovi, h. hafiz Ragibef.
Tetari, Osmanef Trepi, Abdulahef. Hodi, hadi Ibrahimef. Hasi, Nurija
ef.SikiriiIbrahimef.Halilovi.
Neki od poznatih mujezina ove damije koji su preselili na Ahiret su:
Ibrahim sin Hasanov (prvi poznati mujezin ove damije), Muharem

265

Dautefendi, Ago Dautefendi, hafiz Sulejmanef. Salihbai i Sejfudinef.

Zahirovi.
Predsjednici Dematskog odbora i njegovi lanovi o kojima je autor
imao dostupne podatke su: Hakibeg Kapetanovi, Muhamed Hadimujagi,
AbdulganiGanibegovi,h.Fahirulbi,AsimHasuki,MuhibijaSalihbai(bio
jeipredsjednikOdboraIVZDoboj),FadilMulali,Teufikaueviih.Nusret
Didi.
U blizini damije se nalazi neznani mezar koga i danas posjeuju
pripadnicisvihreligija.

Izvoriiliteratura
Knjige:

- Dr. hfz. Fazli, Fadil, Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih sto

pedesetgodina(18602010),ElKalem,Sarajevo,2011.
- Hadihuseinovi, Salih Sidki, Muvekkit, Povijest Bosne, ElKalem,
Sarajevo,1999.
- Dr. Handi, Adem, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost,
Sarajevo,1975.
- Karamovi, Mehmed, Teanjska duhovnost otrgnuta od zaborava,
Teanj,2011.
- Mufti,Teufik,Arapskobosanskirjenik,IIIizdanje,ElKalem,Sarajevo,
1997.
- Mujezinovi, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga
IIistonaicentralnaBosna,Sarajevo,1977.
- Opirni popis bosanskog sandaka iz 1604. godine, sv. III, obradila:
AminaKupusovi,BonjakiinstitutZurichodjelSarajevo,Orijentalni
institutuSarajevu,Sarajevo,2000.
- Senjak,Josip,110godinaupeDoboj(18962006),Rimokatolikaupa
PresvetogSrcaIsusovaDoboj,Doboj,2009.

lanci:
f) Ali, Adem, Isjeci iz hronologije dogaaja Doboja i Usore u:
Kapetanovi, Fahrudin i Muminagi, Raid i grupa autora, Doboj u
dvadesetomstoljeu,DobojJug,2008.
g) Derakovi, Kasim, Istorija dobojskog vatrogastva u: Kapetanovi,
Fahrudin i Muminagi, Raid i grupa autora, Doboj u dvadesetom
stoljeu,DobojJug,2008.
h) Dr.Handi,Adem,Vakufkaonosilacodreenihdravnihidrutvenih
funkcija u osmanskom carstvu, ANALI Gazi Husrevbegove biblioteke,
knjigaIXX,Sarajevo,1983.
i) Handi, Adem, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI
stoljeu,PrilozizaorijentalnufilologijuXXV,Sarajevo,1975.

266

j) M.,Hadi Husein ef. Hadiraidagi, Glasnik VISa u SFRJ, br. 4,

Sarajevo,juliavgust,1983.
k) Manifestacije vjerskog ivota, Glasnik VISa u SFRJ, br. 12, Sarajevo,
januarfebruar,1969.
l) Nuriki, T. i Kari, A., Merhum h. Ibrahim ef. Hasi, Hikmet, list za
vjerskoteoloka i kulturnohistorijska pitanja, Tuzla, period VIII,
br.9(93),rebiulahir1416.(septembar1995.)
m) Dr.Petrievi,Ivan,Dobaturskevladavineu:grupaautora,Kotorsko,
MjesnazajednicaKotorsko,Doboj,1982.
n) Hadi hafiz Tetari, Ragib, Merhum Sulejmanef. Salihbai, Glasnik
VISauSFRJ,br.56,Sarajevo,majjuni,1969.
o) Topagi, Adil, Premaeno oekivanje, Glasnik VISa, br. 910,
Sarajevo,septembaroktobar,1973.

Internet:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Selim_I
http://www.cyberbulevar.com/kolumne/onako,usput/letubombeletu
avione/20110330/
http://www.mm.co.ba/index.php/bs/sehara/zanimljivitekstovi/132
islamskobankarstvo

Neobjavljeniizvori:
BudetUjedinjenihvakufauDobojuza1934/1935.godinu,12.6.1934;
ArhivaMIZaTeanj;
Dokument Vakufskomearifsko saborskog odbora upuenom Vakufsko
mearifsko dematskom medlisu u Doboju, broj 3983/910, 9.2.1910;
ArhivaMIZaTeanj.
Dokument Kotarsko vakufskomearifskog povjerenstva u Tenju,
br.161,20.4.1910;ArhivaMIZaTeanj.
Dokument Uprave muke mektebi ibtidaije u Doboju Kotarsko
vakufskomearifskompovjerenstvuuTenju,Doboj,24.4.1910.;Arhiva
MIZaTeanj.
Dokument Dematskog medlisa u Doboju Vakufskoj direkciji u
Sarajevu,broj19/934,1.11.1934;ArhivaMIZaTeanj.
DokumentVakufskedirekcijeuSarajevuSreskomvakufsko
mearifskompovjerenstvuuTenjuputemMuftijstvauBanjaLuci,broj
2888/35,10.3.1935.;ArhivaMIZaTeanj.
Dokument Vakufske direkcije u Sarajevu, broj 141/39, Sarajevo,
8.9.1939;ArhivaMIZaTeanj.
Izvjetaj mutevelije Ganibegovia Sreskom vakufskomearifskom
povjerenstvuuTenju,17.2.1934;ArhivaMIZaTeanj.
Prepis Vakufskomearifskog povjerenstva u Tenju, br. 89/910.,
22.2.1910;ArhivaMIZaTeanj.

267

Prepis Vakufske direkcije u Sarajevu, broj 2549/34., 19.4.1934.;

ArhivaMIZaTeanj.
Vakufskomearifsko saborski odbor u Sarajevu, broj 5096/10.,
26.4.1911;ArhivaMIZaTeanj.
Vakufsko mearifski saborski odbor u Sarajevu, broj 7116/16.,
19.12.1916;ArhivaMIZaTeanj.
Zakljuni raun o gospodarenju imetkom Sukije damije vakufa u
Dobojuzagodinu1910.,broj211/911,6.6.1911;ArhivaMIZaTeanj.
Zakljuni mutevelijski raun o gospodarenju s imetkom : 1.
SamostalnihvakufaTrnjakdamije;2.SukijeSelmijearinskedamije;
3.enskeibtidaije;uDoboju,srezTeanj,zagodinu1928.,ArhivaMIZ
aTeanj.
Zakljuni mutevelijski raun 1929., Teanj, 22.5.1931; Arhiva MIZa
Teanj.
Zamolnica kotarsko vakufskomearifskog povjerenstva u Tenju
Kotarskoj ispostavi u Doboju, broj 361/910, 24.9.1910; Arhiva MIZa
Teanj.
Zapisnik sastavljen kod Kotarsko vakufskomearifskog povjerenstva u
Tenju,23.3.1910;ArhivaMIZaTeanj.
Zapisnik sastavljen kod Kotarsko vakufskomearifskog povjerenstva u
Tenju,24.9.1910;ArhivaMIZaTeanj.
Zavrni raun o gospodarenju imetkom Ujedinjenih vakufa u Doboju,
srez Doboj, za godinu 1934/35., Teanj, 18.6.1935.; Arhiva MIZa
Teanj.

268

AdisBekri,dipl.pravnik

ORGANIZACIJAVJERSKOGIVOTAMUSLIMANANAPODRUJU
GRADADOBOJAIIREUPERIODUODOSMANSKEUPRAVEDO
IISV.RATA

I.Uvod

Orgnizacija vjerskog ivota muslimana uope u Bosni i Hercegovini

moe se sagledavati okvirno kroz dva razliita historijska konteksta; period
osmanske vladavine, od 1463.godine kada je Bosna ula u sastav Osmanske
imeprijeiperiodnakonosmanskeupraveod1878.godinekadajeBiHpredata
na upuravu AustroUgarskoj. U periodu osmanske vladavine pitanje same
organizacijevjerskogivotanijebilopredmetposebnogpravnogreimanitije
postojalaposebnaustanovakojabisebavilavjerskimivotommuslimana1,pa
samimtimniorganizacijavjerskogivotauBosninijeimalaspecifinuformui
organizaciju. Razlog tome lei u injenici to je islam u Osmanskom carstvu
imao status dravne religije gdje je sultan bio nosilac ne samo svjetovne ve i
duhovne vlasti2 koju je ovaj kroz poseban slubeniki aparat dodijeljivao
muftijama, erijatskim sudijama i imamima. Vjerske poslove sultana, odnosno
halifevriojeistanbulskimuftijakojijeimaotituluejhulislama.

Tek nakon dolaska AustroUgarske i njene okupacije Bosne i

Hercegovineaktualiziratesepitanjeorganizacijevjerskogivotamuslimanai
zapoetemukotrpanperiodborbeBonjakazavjerskoprosvjetnuautonomiju
ukontekstunovonastalihokolnosti.UzimajuiuobzirinjenicudasuBonjaci
kroz cijeli period turske vladavine imali zajamenu slobodu vjeroispovijesti a
kao muslimaniimalipovlatenpoloajistatustojeondarazumljivareakacija
Bonjakainjihovoportunizamspramokupatorskevlasti,posebnoakoseuzme
u obzir injenica da se u tom periodu deavaju razliiti sluajevi ataka na
islamskuzajednicuodstranevlasti.Tiatacipredstavljalisupovredukonvencije
potpisane u Carigradu 21.aprila 1879.godine kojom se garantiraju vjerske
slobode za sve religijske zajednice koje su zastupljene u Bosni, pa tako i
muslimanima gdje je posebno naglaeno da e se titi ast, dostojanstvo i
imovina muslimana. Kao reakcija na mnoge sluajeve povreda dostojantsva
1

http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=50:formiranjeirazvoj
islamskezajednice&catid=263:onama&Itemid=223
2
NakonosvojenjaEgiptaidijelovaArabijezajednosaMekomiMedinom1518.god.odstrane
SelimaI,osmanskisultanisupreuzeliitituluhalife,odnosnovrhovnogvjerskogpoglavara.

269

Bonjaka organiziran je pokret za vjersko prosvjetnu autonomiju na elu sa

mostarskimmuftijomAliFehmief.Dabiem.Vostvopokretauputite1900.
godineMemorandumAustroUgarskojvladi,kaonekuvrstuproglasaiprotesta,
u kojem se u detalje obrazlae nepovoljan poloaj Bonjaka i njihovo
negodovanje na vjersko prosvjetnu organizaciju3. Rezultat te desetogodinje
borbe bit e donoenje tatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i
vakufskomearifskihposlovauBiHkojegjesvojomproklamacijomod15.aprila
1909.godineozakoniosamcarFranjoJospi.Odovogperiodazapoinjeposebno
formalno pravno ureenje Islamske zajednice, bitno drugaije u odnosu na
ureenje koje je preovladavalo u osmanskom sistemu uprave, a koje e se
nastaviti kanonizirati kroz sve budue oblike vlasti u kojima e egzistirati
IslamskazajednicakaojednaodtemeljnihinstitucijaBonjakognaroda4.

U tom smislu je i organizacije vjerskog ivota muslimana na podruju

Doboja i ire pratila sudbinu organizacije vjerskog ivota koju su nametali
razliitisistemivlasti.
MolimUzvienogiPlemenitogGospodaradaovajraduinikorisnimidabude
mojskromnidoprinosovomvrloznaajnomprojektukojinosinazivNaslijee
Dobojaiokoline.

II.Organizacijavjerkogivotauosmanskomperiodu
TurskoosvajanjegradaDobojaipojavaIslama

Osmansko carstvo je u periodu od osvajanja Bosne 1463.godine bilo u

konstantnom jaanju i irenju a i sama politika osmanskih sultana bila je
utemeljena na ekspanziji osmanske imperije prema unutranjosti Evrope.
Uslijed tih teritorijalnih pretenzija, Turci e postepeno osvajati pojedine
gradove prema unutranjem i sjeverozapadnom dijelu Bosne. Ostatak
bosanskog kraljevstva postepeno je uzmicalo pred osmanskom invazijom i
prijetila mu je sudbina konanog raspadanja i nestajanja. Kada je, uslijed tih
invazija,osvojeniDobojnepostojijedinstvenstavmeuhistoriarima.Prema
H.Kreevljakoviu, Turci su grad Doboj zauzeli 22.februara 1503.godine5 dok
A.Handi,pak,pretpostavljadasuTurcizauzeligradoveMaglaj,DobojiTeanj
1476.godinekojisuipredstavljalisreditepomenutogkraljevstvabosanskog6,
3

Bonjakimemorandum,Biblioteka:Nepoznatidokument,priredio:Salkoampara,Ajsela.
Memorandumjesistemskipotiskivanizjavnostipajeuslijedtogagotovoostaoizvan
publikacijesvedoposlijerata1995.godinekadagajeponovopriredioiobjavioSalkoampara.
Umemorandumusenalazimnotvoinformacijaosvimoblicimaskrnavljenjavjerskih
objekata,unitenjaizloupotrebevakufakaoisvimoblicimapovredavjerskoginacionalnog
dostojanstvaBonjaka.
4
OprocesuformalnopravnogureenjaislamskezajedniceuBiHvievidjetiuknjizi;M.Salki,
UstaviIslamskezajednice,Elkalem,2001.
5
H.Kreevljakovi,KapetanijeuBiH,izabranadjela,Sarajevo;str157158
6
HandiA.,GaziHusrevbegovivakufiuTeanjskojnahijiuXVIst.,AnaliGHB,IIIII,1974,str.161
174.

270

odnosnodasunetomposlijetogaMaariuspijeliponovozauzetiTeanj,pase
zbog toga u mirivnom ugovoru zakljuenog 1503.godine izmeu Turske i
Ugarske navodi da su pod turskom vlau samo Maglaj i Doboj, dok je Teanj
vjerovatnoostaojokratkovrijemepodkontrolomUgara.Upopisnomdefteru
iz 1468/69 navodi se da su 1477.godine popisani timarski posjedi dovjice
timara izvjesnog kneza Jovaina i Stjepana. Obojica su navedene timare dobili
kao nagradu zbog toga to su tvravu Doboj predali bez borbe7. Ovo je bili
tipinostratekorjeenjeosmanskogsistemavlastigdjesusejednommirnomi
mudrom politikom pridobijale kranske spahije, zadravajui pri tome ve
zateenostanjeiustanove8.
DalijeislamdoaonapodrujegradaDobojaiprijenjegovog preuzimanjaod
strane Turaka teko bi se moglo potvrditi obzirom da iz tog perioda nemamo
dostupnihpodataka.Meutimonotojerelevantnoiizvjesno,atopotvrujei
Opirni popsi bosanskog sandaka iz 1604.goidne, jeste da je ve krajem XV i
poetkom XVI st u gradu Doboju postojala relativno vrsta zajednica
muslimana. To je bio razlog da se za vrijeme sultana Selima I (15121520)
izgradi damija Selimija oko koje e se formirati i mahala koju e naseljavati
dominantno muslimansko stanovnitvo. Od tog perioda pa sve do danas u
Dobojuebitiprisutnainstitucinalnoorganizovanazajednicamuslimana.

OrganizacijavjerskogivotamuslimanauDoboju

Prvirelevantanizvorkojinampruanetovieinformacijuoetnikoji
konfesionalnoj strukturi stanovnitva u Doboju, kao i o organizaciji vjerskog
ivotamuslimanajeopirnipopisbosanskogsandakaiz1604.godine.Iaokoje
isti provoen prije svega iz fiskalnih razloga kako bi se popisali poreski
obveznici, ovaj defter ipak sadri dragocijene informacije na temelju kojih se
moe vriti i analiza drutvene strukture stanovnitva po naseljima. Ovaj
popsini defter obradio je A. Handi na temelju kojeg e, isti autor, kasnije
uraditiipodrobnuanalizudrutvenestrukturestanovnitvauBiHuradupod
naslovom:OdrutvenojstrukturistanovnitvauBosnipoetkomXVIIst.Prema
navedenomdefteruusamomgraduDobojubiloje83muslimanskekuesajo
16odraslihneoenjenihkojisupredstavljalipotencijalnemuslimaskekue9.S
drugestranetosetierajinskogstanovnitvauDobojujebiloukupno49kua
od ega 20 muslimaskih i 29 nemuslimaskih10.. Ovi podaci nam ukazuju na
injenicudajeusamojkasabiDobojpoetkomXVIIst.vepostojalaetablirana
zajednica muslimana sa tendencijom irenja emu e svakako dodatno
doprinijeti i proces naputanja seoskih i naseljavanje gradskih podrujua od
strane muslimana. Dodatni motiv naseljavanje podruja koja su proglaena
7
8
9

SumarnipopissandakaBosna1468/6,priredioA.Alii,Islamskikulturnicentar,Mostar,2008.

H.abanovi, Bosanski paaluk, Svjetlost, Sarajevo, 1959., str.18

HandiA.,OdrutvenojstruktruistanovnitvauBosnipoetkomXVIIstoljea,POF3233,198283,
str.129146.

10

Isto,

271

kasabombiojetajtojemuslimaskostanovnitvobivaloosloboenoplaanja
rajisnkog poreza. Ovaj proces poveanja muslimaskog stanovnitva u Doboju
dovest e do promjene statusa grada u administrativnom smislu, odnosno
dovest e do formiranja kasabe sa orijentalnomuslimanskom fizionomijom.
KasabaDobojimalajejednumahaluitomahaluasnedamijeumrlogsultana
Selimakakosenavodiudefteru.

Kasaba je openito imala vrlo bitnu strateku ulogu unutar osmanske

adminstrativne politike. U kasabi se razvijao i odravao osebujan kulturni,
vjerski, ekonomski pa i vojni ivot stanovnitva. Pogranine nahije kao to je
Teanj i kasabe unutar istih kao to je kasaba Doboj imale su i vojni strateki
znaaj.MeutimupravozbogpograninogpoloajakasabeDobojiTeanjsuse,
kakoistieA.Handispororazvijale11.Otomekakojeizgledalaarijaukasabi
Doboj iz ranog osmanskog perioda nemamo nikakvog opisa. Tek jedan kratki
opisarijeuDobojusakraja19st.daojeArturEvansuknjiziKrozBosnuu
vrijemepobune1875ukojojseizmeuostalognavodi:Duobjestranebilisu
poreani obini duani sa prozorima bez stakala. U njima su bile pomeane
pamune engleske tkanine, razni noevi, makaze i flae sa evropskim etiketima,
pune svakojakog alkohola, sa zlatom ukraenom turskom odeom i mnotvom
raznihbakarnihiklasinihposluavnikairaznihposudazavodu,pooblikukao
loniizakafu.Ujednomduanuprodavalisusegrubirunimlincizamlevenje
soli12

UskladusaadministrativnimsistemomOsmanskogcarstva,dabijedno
naseljesteklostatuskasabe moralisusekumulativnoispuniti slijedeiuslovi:
postojanje demata, odnosno stalno nastanjenog muslimanskog stanovnitva
na jednom lokalitetu, zatim postojanje jedne damije u kojoj e se izvravati
vjerski obredi a posebno sedmini obredduma i postojanje trga odnosno
postojanje arije sa organiziranom pazarnom trgovinom13. Ako analiziramo
poziciju Doboja u kontekstu navedenih uslova onda moemo zakljuiti da je
Doboj ispunjavao sve naveden uslove i da je zbog toga predstavljao jednu od
dvijekasabeusklopunahijeTeanj.

Centralna graevina unutar kasabe bila je carska damija Selimija

izgraenazavrijemevladavinesultanaSelimaI(15121520)ipredstavljalaje
sredinjuuloguuorganizacijivjerskogivotamuslimanauDoboju.Damijaje
sagraena u neposrednoj blizini tvrave oko koje su se onda nizale zanatske
radnjeidrugiprateiobjektikojisuinilijezgroarijeunutarkojeseodvijala
trgovinakojajepredstvljalailukucavicugradskogstanovnitva.

Izopirnogpopisabosanskogsandakaiz1604.godinesaznajemodaje
vjerskuslubuudamijiSelimijiuvrijemekadajevrenpopisobavljaoizvjesni
MustafasinHasana,dokjemujezinbioIbrahimsinHasana.Nijejasnodalise
11

A.Handi, Gazi Husrev begov vakuf u Teanjskoj nahiji u XVI st, Anali GHB II-III, 1974,
str.161-174.
12
A.Evans; Kroz Bosnu u vrijeme pobune 1875.,Veselin Masela, Srajevo, 1965.
13
A.Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI st.,POF, XXV, 1975,
str.133-169.

272

radi o dvojici brae, ili je po srijedi neto drugo. Obzirom da su obojica vrili
slubu u sklopu carske damije kao vjerski slubenici obojica su uivali
timarskeposjedekaoiplatuizdravnekaseodnosnoizdizjekadilukaBrod14.
Odravanjedamijekaotosuosvjetljenjeiprostirke,takoersufinansiraneiz
dravnebagajne15.Onotojeinteresantnotakoer,jestedasemeurajomkoja
ivi u Doboju, a koja pripada Tenju, spominje i izvjesni Hasandede koji u
posjedu dri zemin Husejnov sina Ramadanovog koji taj zemin sada uiva
njegova ki Emina hatun i da se isti tretira kao ift. Vrlo je znakovito
spominjanje dodatka dede uz ime gore pomenutog Hasana. Ovaj dodatak
moe oznaavati i ejhovsku titulu koju nalazimo kao zvanje u mevlevijskom,
halvetijskomibektaijskomtarikatuzaistaknutijedervie.AkojeHasandede
bioistaknutiejhnekogodtarikatskogredaondanamtoukazujenainjenicu
da je u Doboju u to vrijeme vrlo vjerovatno postojala razvijena dervika
tradicija. Zanimljivo je i to da je jedan od kapetana dobojske kapetanije s
poetka 19 st. po imenu Sinankapetan bio priklonjen nekom od dervikih
redova16. Na njegovom turbetu , kako navodi Kreevljakovi, ne pie da je bio
kapetan ve stoji Sinandede to aludira na njegovu derviku ulogu. Ovo nam
potvrujeinjenicudajeuDobojuegzistiraonekidervikihredovailivienjih
samoseneznaukojemintenzitetuiukojojformi.

OsimdamijeSelimijauDobojueuvrijemeosmanskeuprave,tanije
1756.godine, biti izgraena jo jedna damija danas poznata kao Trnjak
damija ili donja damija, a uz damiju formirana je i Trnjak mahala. Dodue
podatci o ovoj damiji su oskudni, pa se tako ne zna na koji nain je damija
izgraena i ko je zapravo graditelj iste. Ako uzmemo da je godina izgradnje
damije tana i pouzdana onda moemo potvrditi tezu da se, uprkos
nepovoljnim okolnostima koje su generalno negativno uticale na demografiju
bonjakepopulacije,brojmuslimanauDobojupoveavaoidajepotrebazajo
jednomdamijombilaevidentna.

Organizacijavjerskogivotauosmanskomperiodubilajeupotpunjena
uvoenjem osnovnog vjerskog obrazovanja kroz insituciju mekteba. Djeca u
periodu od sedme godine ivota bila su obavezna prisustvovati mektebskoj
nastavi, odnosno kako navodi M.Hadijahi:Mektebskom nastavom bilo je
obuhvaeno gotovo svo gradsko stanovnitvo mukog i enskog spola, u onim
selima,nastavljaHadijahi,gdjenijepostojaomektebilisenalaziodaleko,obuku
iz vjeronauke obavljali su sezonski uitelji, zvani sejjar muallimi17. Isti autor
navodidajepremasluebnimpodacima 1870.godinebilo850 mekteba uBiH
ida je bilo 39.472 aka18. Osim mekteba postojale su i medrese u kojima se
stjecala via vjerska naobrazba. Vrlo izvjesno je da je mektesko obrazovanje
14

Opirni popis bosanskog sandaka iz 1604.god., sv. III, Sarajevo, 2003, priredila
A.Kupusovi
15
Isto,
16
H.Kreevljakovi, Izabrana djela/ Kapetanije u BiH, Veselin Maslea, 1991, str. 157.
17
M.Hadijahi, M. Tralji, N. ukri, Islam i muslimani, Sarajevo, 1977, str 69
18
Ibid, str.69

273

postojalousklopudamijeSelimije,akasnijeiusklopudamijeTrnjakdokse
za postojanje medrese u ovom periodu u Doboju ne moe potvrditi jer ne
postoje relevantni dokazi. Osim toga osnivanje takvih kola iziskivalo je
postojanje vakufa iz kojeg bi se finansiralo funkcioniranje medrese o emu,
takoer,nemamodokaza.

to se tie ireg podruja Doboja, odnosno naselja izvan kasabe a koja

danaspredstavljajusastavnidioMedlisaIZDoboj,udefterusenavodenekaod
tihnaseljakojaidanasegzistirajuidjelujuuorganizacijskom smisluusklopu
Medlisa IZ Doboj. Tako se navodi selo Mravii19 u kojemu se po popisu
nalazilo ukupno 45 muslimanskih kua od ega 19 neoenjenih potencijalnih
domainstava,doksenemuslimaninespominjutobimogloznaitidaihuto
vrijeme nije bilo u ovom selu. U selu Makljenovac20 ukupno se navodi 16
muslimanskih domainstava dok se i ovdje nemuslimani ne spominju.
SpomenutemojoidananjeseloMatuziikojese,utovrijeme,navodikao
dio zemina u selu Kraevo i imalo je ukupno 5 muslimana sa zeminom. Selo
Gornje Ularice u kojem danas nema muslimana pa u organizacijskom smislu
nijenipovezanosaMedlisomIZDoboj,premapopisuiz1604.godinebiloje17
muslimanskih domainstava i 3 potencijalna domaistva. U selu Ostrunja
Dolnja i Gornja21, koje takoer nije u organizacijskom smislu povezano sa
MedlisomIZDobojjernijeformiranokaodemat,bilojeukupno13oenjenih
muslimanadokjenemuslimanskihkuabilo42.UMahaliBrestova22,odnosno
dio sela esnica bilo je 31 nemuslimaska kua bez navoenja podataka o
postojanju muslimaskih domainstava. U selu esnica, odnosno danas
Pojezovna23 bilo je ukupno 62 nemuslmanske kue, dok muslimanskih
domainstava nema. U Mahali Vrinjak24, dio sela Omanjska navodi se da je
postojalo 7 nemuslimasnkih domainstava. Ovi podaci potvruju tezu da je
muslimanskostanovnitvokakosmonaprijedkazalinaputaloseoskanaseljai
nastanjivaloseupodrujukasabeiliuneposrednojbliziniokokasabe.

Naalost drugih podataka iz ovog perioda nismo pronali ali je

vjerovatnodabisepotpunijaijasnijaslikaprilikavjerskogivotanapodruju
kasabeDobojamogladobitiizdrugihpopisnihdefterakojinam nisudostupni
zaanalizu.

Vjerovatnobiseviepodatakaoovojtemialiidrugimmoglo pronaiu
slijedeim defterima po godinama: 1485, 1489, 1516, 1530, 1542 i 1570 kao i
defterimakojisuobuhvataliperiodposlijeopirnogpopisabosanskogsandaka
iz1604.godine.Oekivatijedaeunarednomperiodunekiodovihdefterabiti
obraeni od strane naih uvaenih osmanista ime bismo imali mogunost da

19

Danas istoimeni demat sjeverozapadno od Doboja,

Danas istomeni demat sjeverozapadno od Doboja, poznato jo kao i Plane.
21
Zapadno od Doboja
22
Prema A.Handiu radi se o dananjem selu Sjeverozapadno od Doboja
23
Prema A.Handiu radi se o dananjem selu Pojezna, sjeverozapadno od Doboja
24
Prema A.Handiu danas Vranjak, dio sela Cerovica, jugozapadno od Doboja
20

274

doemo do objektivnijih analiza i studija, to bi svakako doprinjelo dodatnom

rasvjetljavanjuukupnihprilikazavrijemeosmanskevlastiuBosni.

III. Organizacija vjerskog ivota muslimana u Doboju nakon

osmanskeuprave

Kako bismo potpunije razumijeli organizaciju vjerskog ivota na

podrujugradaDobojanakonosmanskogperiodavladavine,unastavkuemose
ukratkoupoznatisasadrajempravnihakatakojisubilinasnazidoIIsv.ratai
koji su ureivali organizaciju vjerskog ivota muslimana, a to su: tatut za
autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko mearifskih poslova u BiH,
zatimUstaviz1930.godineiUstaviz1936.godine.

tatut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko

mearifskihposlaovauBosniiHercegovini

Kako smo u uvodnom dijelu naveli organizacija vjerskog ivota u

vrijeme nakon dolaska austrougarske bitno se drugaije razlikuje od
organizacije u osmanskom periodu i kako istie prof. E.Durmievi u
postosmanskomperiodudoiedopotpuneinstitucionalizacijeislamauBiH.Ova
institucionalizacija podrazumijevala je ustrojstvo Islamske zajednice kao
posebne sui generis organizacije, sa odreenim stepenom autokefalnosti
odnosno slobodnog ureenja vlastitih institucija. U praktinom smislu, ovo je
znailo donoenje posebnih pravnih propisa kojima se ureuje ovo pitanje. U
zavisnostiodsistemavlastiunutarkojegjedjelovalaIslamskazajednicabitei
donoenirazliitiustaviipravnipropisikojisutretiraliunutranjuorganizaciju
shodnoideolokimosnovamadatogsistema.TakojeAustroUgarskamonarhija
ozakonila poseban tatut kojim se reguliu osnovna temeljna pitanja vjersko
prosvjetnogustrojstvaIslamskezajedniceuBiH.

Ovo je prvi akt ove prirode koji institucionalno ureuje organizaciju

vjerskogivotamuslimana.Samustavbiojeizuzetnodobrokoncipiranisreen
iodgovaraojeduhuerijataiujednopredstavljatemeljniosnovsvimbuduim
ustavimakojiebitidoneseni.tosetieorganizacionogustrojstva,tatutomje
bilo predeviena podjela poslova na vakufsko mearifske25 i vjerske poslove.
Organivakufskomearifskeupravesu:
1.dematskeskuptine,
2.dematskimedlisi,
3.kotarskapovjerenstva,
4.Sabori
5.Saborskiodbor.
25

Vakufsko mearifski poslovi obuhvataju dva segmenta djelovanja IZ a to su: upravljanje

vakufima koji ine sastavni dio imovine IZ, kao i mearifske ili prosvjetne poslove koji se
tiu organizacije obrazovnog sistema unutar IZ.

275

Vjerskiorganisu:
1.Ulemamedlis
2.Reisululemai
3.Muftije

Osim navedenog tatut vrlo detaljno razrauje pitanje vakufsko

mearifskog kolstva gdje se predvia dva nivoa obrazovanja kroz mektebe i
medrese. Mektebi su osnovne poetne vjerske kole i ono je bilo obavezno,
odnosno nije se moglo bez posebnog razloga izbjegavati. Mektebsko
obrazovanjeimaloseprovoditiposavremenimmetodama(mektebi ibtidaije).
U svrhu osposobljavanja strunog kadra koji e raditi u mektebima bit e
formirandarulmuallimin.Medresesubilekoleviegrangakojesuosnivane
saciljemobraovanjadovoljnogbrojavjerskihslubenika(hoda,imama)kojibi
zadovoljavaopotrebenaterenu.

UstavIZiz1930.godine

Nakon1918.godinekadajeBosnaulausastavKraljevineSHS,Bonjaci
e se ponovno nai u veoma tekom nacionalnom, vjerskom, kulturnom i
ekonomskom poloaju. U novonastalim okolnostima nai e se i Islamska
zajednica. Ovaj period uzima se kao period najloije organizacije Islamske
zajednice26.Kraljevinaetako31.januara1930.godinedonijetiposebanZakon
oIslamskojvjerskojzajednici.

Ubrzo nakon usvajanja pomenutog zakona doneen je i novi ustav

Islamske zajednice u skladu sa procedurom koju je propisao Zakon. Ustav je
idaljeprividnopodravosamostalnostalijebilooitodaseIslamskazajednica
nala pod indirektnim uticajem vlasti jer je u samom Ustavu a i Zakonu bila
prediveena potrebna saglasnost nadlenog ministarstva ili samog Kralja u
odreenim procedurama. Prema ustavu Kraljevina je imala vrhovnog nadzora
nad upravljanjem imovinom Islamske zajednice iz ega se takoer moe
zakljuitidajeautonomnostbilasamodeklerativnogkarektera.

to se tie organizacione strukture ona je gotovo identina onoj

prethodnojiobuhvatalajeslijedeeorgane:
1.dematskimedlis;
2.sreskovakufskomearifskopovjerenstvo;
3.vakufskomearifskovijeeusarajevuiSkolju;
4.muftijstva;
5.ulemamedlisuSrajevuiSkopljui
6. vrhovno vjersko starjeinstvo u Beogradu na ijem elu se nalazi Reisul
ulema.

U ovom sluaju nas zanima ustavna pozicija dematskog medlisa i

vakufskomearifskogpovjerenstva.

Dematski medlis je osnovni organ u cjelokupnoj strukturi Islamske

zajedniceiinilisugajedaniliviesusjednihdemataukoijmaimanajmanje
26

M.Salki; Ustavi Islamske zajednice, El- kalem, 2001, str.83

276

300 muslimanskih domainstava. Demat je funkcionirao preko dematskog

zbora koji su sainjavali svi oni koji su navrili 21 godinu ivota. Dematski
zborjeimaoulogudaizaberedematskimedlis.Naeludematskogmedlisa
nalazio se imam matiar i imao je najmanje 5 lanova i taj broj se poveavao
shodno broju muslimana dotinog demata. Prema ustavu dematski medlis
odluivao je o bitnim segmentima vjerskog i vakufsko mearifskog ivota u
dematu. Tako je dematski medlis izmeu ostalog upuivao prijedloge
vakufsko mearifskom povjerenstvu, izvravao odluke viih organa Islamske
zajednice,brinuoseoukupnojvakufskojimovininasvompodruju,brinuopse
opotrebnimsredstvimazaizdravanjedamijaimektebaidr.

Sresko vakufskomearifsko povjerenstvo je organ vjersko prosvjetne i

vakufskomearifskeupraveusrezu.Sjediteovogorganaupraviluobuhvatalo
je mjesto i teritorij sreske upravne vlasti. Broj lanova povjerenstva bio je od
petdosedamshodnotomekolikomuslimanaivinapodrujudotinogsreza.
Osnovna razlika u odnonu na koncept rada Povjerenstva kako je bilo
predvieno tatutom jeste u tome to je ovim Ustavom predvieno da lan
Povjernetsva i njegov predsjednik bude jedan od erijatskih sudija kojeg
odredi ministar pravde uz prethodno miljenje Ulema medlisa i upravnog
odbora Vakufksomearifskog vijea. Ovakvo ustavno ureenje predstavlja
naruavanjeprincipedemokratkogiautonomnogdjelovanjaIslamskezajednice
jer je postojala mogunost indirektnog uticaja od strane dravne vlasti na rad
samogPovjerenstva.

Nadlenosti povjerenstva bile su izmeu ostalog; nadziranje rada

dematskih medlisa, voenje evidencije o cjelokupnoj vakufskoj imovini na
podruju sreza, davanje saglasnosti za osniovanje graenje damija i drugih
potrebnihobjekata,pitanjazamjenekupovineioptereanjevakufskeimovine,
izvavanjeodlukaviihorganakaoidrugihposlova.

UstavIZiz1936.godine

Ustaviz1936.godinebiojenetopovoljnijizaIslamskuzajednicujerje
izvrena revizija zakonskih propisa o poloaju IZ. Ustav je doneen 25.marta
1936.godineaodstraneKraljapotpisanje24.oktobra1936.godine.

Noviustavjezadraogotovoidentinuorganizacionustrukturustimda
je umjesto vakufsko mearifskog vijea uspostavljen vakufsko mearifski sabor
kojijeimaogotovoidentinenadlenostisamojebilarazlikauizboruuovadva
organa.

Organiponovomustavusu:
dematskimedlis
sreskovakufskomearifskopovjerenstvo,
ulemamedlisuSarajevuiSkoplju,
vakufskomearifski sabor u Sarajevu i Skoplju, zajedno sa svojim
organima,saborskimodboromivakufskomdirekcijom,
reisululemauSarajevusasvojimUimiirimsavjetom.

277


Odredbe koje se odnose na dematski medlis i sresko vakufsko
mearifsko povjerenstvo su gotovo identine onim iz prethodnog ustava, a
osnovna razlika je u tome to sada lan i predsjednik po poloaju vakufskog
mearifskogpovjerenstvanemorabitinekioderijatksihsudija.Ustavjeinae
doneen u neto povoljnijim uslovima za muslimane u trenutku kada su se
deavala velika unutar politika i nacionalna previranja koja su zahvatila
KraljevinuJugoslaviju.

Znaajandoprinosupoboljanjuukupnihprilikazamuslimanedaojei
samM.Spaho.JedanoduslovazanjegovulazakukoalicijusaStojadinoviemi
Korocem bio je da se izvri ustavna reorganizacija Islamske zajednice uz
donoenje novog ustava27. Ovaj ustav ostat e na snazi do zavretka II sv.rata
kada je doneen novi Ustav iz 1947.godine kojim e zapoeti mrani period
organizacije vjerskog ivota, jer je Komunistaika partija promovirala i
podravala ateizaciju jugoslovenskog drutva uslijed ega su vjerske
organizacije,pasamimtimiIslamskazajednica,upotpunostimarginaliziranei
destruirane.

Osvrtnaarhivskudokumentaciju

U nastavku emo se osvrnuti na arhivksu dokumentaciju koja tretira

organizacijuvjerskogivotamuslimanauDobojuuperioduodAustroUgrarske
upravedoDrugogsvjetskograta.

Obzirom da je Doboj nekada bio u sastavu kotara i sreza Teanj,

djelujui kao slavna kotarska/sreska ispostava, vrlo znaajne izvore za ovu
temu pronali smo u arhivu Medlisa IZe Teanj. Ovom prilikom srdano se
zahvaljujemouposlenicimaMedlisaIZTeanjkojisunamustupiliovuvrijednu
arhivskugraukojusmopaljivoelektronskiobradiliiarhivirali.

Smatramo da je ovaj nain sagledavanja pozicije Doboja od osobitog

znaaja,posebnoakoseuzmeuobzirinenicadajearhivskagraaMedlisaIZ
Doboj u prethodnoj agresiji na BiH u potpunosti unitena i devastirana.
Arhivska okumentacija nije kataloki sreena i zavedena pa emo svaki
dokumentkojibudemoanaliziralipredstavitideskriptivno.

Vakufsko mearifski dematski medlis Doboj i Vakufsko

mearifskopovjerenstvouTenju

Iz jednog dokumenta, djelovodni broj 17, koji datira iz 1912.godine

vidimodajepostojaovakufskomearifskidematskimedlisDoboj.Dokument
jeupuenvakufskomsaborskomodboruuSarajevu.Izsadrajaaktasaznajemo
dajeprilikomproraunaSukijedamije(Selimija)za1913godinu,mutevelija
vakufa propustio u isti uvrstiti potrebitu svotu za podenje damije zbog ega

27

Ibid, str.119-126

278

pomenuti dematski medlis Doboj smjerno moli visoki saborski odbor28 da

proraun ove damije blagoizvoli naknadno odobriti 500 Kr.za podenje i
nasipanje ispod poda. Na poleini dopisa navodi se da je prepis akta upuen
KotarskomvakufskomearifskompovjerenstvuuTenju,izegasedapotvrditi
da je dematski medlis Doboj bio u stastavu navedenog Povjerenstva. Akt je
potpisan od strane predsjednika dematskog medlisa Doboj izvjesnog
Hadimujagia.

Iz dopisa broj 826/10 od 19.februara 1910.godine a koji je Vakufsko

mearifskisaborskiodboruputioKotarskomvakufskomearifskompovjerenstvu
uTenju,saznajemodajedatasaglasnostdalanPovjerenstva uTenjubude
HakibegKapetanoviizDoboja.

Dopisombroj:233/910od04.juna1910.godineKotarskopovjerenstvo
u Tenju obratilo se Vakufsko mearifskom saborskom odboru sa prijedlogom
dasenatemeljuparagrafa21 autonomnogtatutaoduzme asnogzvanjakao
predsjednikudematskogmedlisaBegiHadimujagiuizDobojapotoistisvoju
dunost nikako ne vri. U istom dopisu Povjerenstvo predlae da se za
predsjednika postavi Ahmetaga Mulali koji jei bez tog zvanja ovom
povjerenstvudostapomoiureavanjuuredskiposlovapruio.
Prema dopisu koji je upuen Kotarskom vakufskomearifskom

povjerenstvu u Tenju 23.decembra 1912.godine, od strane dematskog

medlisa Doboj saznajemo da je odrana sjednica dematskog medlisa 18
novembra 1912.godine na kojoj su bili prisutni izvjesni Meho Makar muhtar i
Salih Hadikaduni, obojica iz Turskog Makljenovca, koji su tom prilikom
podnijelislijedeumolbu:
Mi smo poetkom 1912.godine htjeli napraviti mekteb u svom selu ali se nismo
mogli sporazumiti za mjesto te smo napravili mjesto jednog dva. Iz dopisa
nadalje saznajemo da su gore pomenuti zatraili uvakufljenje i potporu iz
Centralnevakufskeblagajnekakobifinansiralihodeuobamekteba.Centralna
vakufska blagajna ih je nakon toga uputila da se obrate Kotarskom vakusko
mearifskom povjerenstvu, odnosno Predsjednik istog je zatraio od
Dematskogmedlisadaseizjasniponavedenojmolbiizahtjevu.Nakontoje
sasluao obojicu aktivno legitimiranih u ovoj stvari, dematski medlis Doboj
zakljuuje da preporui slavnom naslovu mekteb za gragju dozvolom glaseom
naAlijuMeia.Razlogzaovakvuodluku,kakosenavodiudopisu,jestetoje
predloenimektebnapravljenprije.Zemljitejepoklonjeno.Zgradajemasivnijai
crijepom pokrivena, doim drugi je daskom pokriven. Hoda je sposobniji. Na
kraju akta zakljuuje se: Dodue kod drugog mekteba je vie kua ali ni ovom
mektebu predloenom nije daleko. Akt potpisuje predsjednik dematskog
medlisaDobojvlastorunoM.Hadimujagi.

28

Saborski odbor bio je upravni i izvrni organ Sabora. Obavljao je irok krug poslova kao
to su: nadziranje rada kotarskih povjerenstava, ubiranje vakufsko mearifskih prihoda,
postavljanje advokata za voenje parnica pojedinih vakufa, izrada nacrta novih propisa za
vakufsko mearifsku upravu i provoenje zakljuaka Sabora kao i mnoge druge poslove.

279


Vidimo da je dematski medlis Doboj obuhvatao i dananji demat
MakljenovacPlane, a osim njega obuhvatao je i dananji: Miljkovac, aire,
Oraje,SelimijuiTrnjak.tosetiedananjihdemataMravieiMatuzie,isti
su se nalazili u sastavu dematskog medlisa Lepenica to se moe vidjeti iz
zapsinikasasjedniceKotarskogpovjerenstvauTenjuod7.6.1910,godine.

OdgojnoobrazovneustanoveuDoboju

Na temelju dopisa br.6 iz 1910.godine koji je upuen Kotarskom

vakufsko mearifskom povjerenstvu u Tenju od strane Vakufsko mearifskog
dematskog medlisa Doboj, moe se zakljuiti da je na sjednici od 20.03.
1910.godine dematski medlis odluio otvoriti ensku mektebi ibtidaiju. U
dopisusenadaljeobrazlaenakojinainbisefinansiraoradovogmekteba,pa
se navodi da e mjesena plaa muallima koji e za ovu godinu jedini
poduavatiiznositi30Kr.anamirivateseoddohodakavakufaSelimijeiTrnjak
mekteba.tosetieprogramaradamektebanavedenojeudopisudaljedaese
u mektebu poduavati po nastavnom planu ustanovljenom za muke mektebi
ibtidaijedokseneustanovinastavniplaniprogramzaenskemektebiibtidaije.
ZamuallimievvabademtskimedlispredlaeMullaef.Bajria.

Ovaj dopis proslijedilo je Kotarsko povjerenstvo u Tenju na daljnje

razmatranjeVakufskomearifskomsaborskomodboruuSarajevukojejeodbilo
ovajprijedlogsaslijedeimobrazloenjem:Topovjerenstvonijetakogpredloga
stavilokadjepredloiloproraun,pasenijemogaotajmektebnizakljuitidase
otvori.Osim togaiskkazaniprihodvakufamektebaSukijeiTrnjakanije musaid
dapokrijenunetrokove.Zatonekaseotvorenjeovogamektebazaovugodinu
odgodi.Megjutimnekasenastojinamaknutipokriekojetrebazatajmekteb,a
onda neka se u proraunu za dojduu godinu 1911.uvrsti i ovamo na odobrenje
predloi.

Izdopisasaznajemodajeveranijeosnovanamukamektebiibtidaijai
da uporedo postoje i Selimija i Trnjak mektebi kao zasebni oblici vjerskog
obrazovanja.Dajeveranijepostojalamukamektebiibtidaijamoesevidjetii
iz dopisa broj: 23/1910, upuen od strane Kotarskog vakufsko mearifksog
povjerenstva u Teanju. Navedenim dopisom se od Uprave mektebi ibtidaije
trai da im prije spremi iskaz o upisu uenika poetkom kolske 1909
1910.godine.

Iz sadraja molbe koja je upuena Vakufsko mearifskom saborskom

odboru u Sarajevu saznajemo da je prvi muallim muke mektebi ibtidaije bio
Omeref.Huski.

Prema tatutu, mektebi su poetne islamske vjerske kole. Obuka se u

mektebima mora urediti po sistemu novog vremena, te su zbog toga osnivane
mektebi ibtidaije koje su imale prilagoen koncept vjerskog i svjetovnog
obrazovanja.

Iz dopisa, broj: 2/1914 od 08.januara 1914.godine, koji je od strane

Vakufsko mearifskog dematskog medlisa iz Doboja upuen slavnom
KotarskomvakufskomearifskompovjerenstvuuTenju,vidisedajepostojaoi

280

vakufenskogmektebauDoboju.Udopisusenavodidajemutevelijavakufa
SukijedamijeiujedinjenihvakufaenskogmektebauDobojupodnioostavkui
dapredlaedasezamutevelijupomenutihvakufapostaviizvjesniIbrahimaga
Hadimujagi,trgovacizDoboja.Udopisusenadaljemolislavninaslovdaseu
dekretu za novog muteveliju napie da je mutevelija: Sukije (Selimije) damije i
istoimenogmekteba,medrese,Trnjakmektebaienskogmektebajersviovivakufi
imaduugruntovnicinapisani.

tosetiepominjanjamedreseuDobojunismouspijeliutvrditiokojem
obliku medrese se radi niti gdje je bilo sjedite iste. Vjerovatno se radi o
medresiniegrangailisepodmedresommislinavepostojeimukimektebi
ibtidaijetojenajvjerovatnije.Kadasuupitanjumektebividimodajepostojala
podjelamektebanamukeienske,oemupostojeisvjedoanstvajouvijek
ivihljudiuDobojukojisupohaalimektebeutovrijeme29

Jojedandopisod23.augusta1922.godineupuenKotarskomvakufsko
mearifskom povjerenstvu u Tenju od strane Vakufsko mearifskog saborskog
odbora u Sarajevu, potvruje da su postojali: Trnjak enski mekteb u Doboju,
medresaiSukijamekteb.

U aktu iz 1934 godine upuen sreskom vakufskom mearifskom

povjerenstvu u Tenju upuen od strane hafiza Emina Grbeia, muallim
enskogmektebauDoboju,navodisedaeseodratiispitenskogmektebau
arijskojdamiji25.maja1934godine.

Prema jednom dopisu broj: 3559/34 od 18.novembra 1934.godine

vidimodajeuDobojuosimmektebaskogobrazovanjapostojalaivjeronaukau
osnovnoj koli u Doboju. Navedenim dopisom Ulema medlis u Sarajevu trai
od Sreskog vakufsko mearifskog povjerenstva u Tenju da dostavi izvjetaj o
prinadlenostimaizmeuostalihizaMehinagiMehmedaef.,kaovjerouitelja
osnovnekoleuDoboju.

IslamskosirotiteuDoboju

Dokument od 8.januara 1914.godine zaveden pod djelovodnim brojem

1. do kojeg smo doli, a koji je upuen Kotarskom vakufsko mearifskom
povjerenstvu u Tenju od strane Vakufsko mearifskog dematskog medlisa
Doboj, ukazuje na injenicu da je u Doboju u to vrijeme postojalo islamsko
sirotite. Dopisom se umoljava slavni naslov da se dematski medlis izvjesti
moe li Islamsko sirotite primiti dvoje djece iz Doboja i kada bi ih primilo.

29

Gosp.Asif Didi iz Doboja u razgovoru mi je potvrdio da je pohaao muki mektebibtidaiju. Pomenuti mekteb prema rijeima Asifa nalazio se nedaleko od arijske damije
Selimijja ulicom pored Gradine, jo je dodao da mu je pamenje od prole (2013) godine
poelo blijediti te da je vie informacija znao ranije. to se tie mjesta gdje bio smjeten
enski mekteb gosp.Asif nije mi znao odgovoriti. Inae, gosp.Asif roen je 1927.godine,
fakultetski je kolovan, obavljao je i funkciju direktora u jednoj dobojskoj firmi od prije
rata. Bio je i prosvjetni radnik odakle je i penzionisan. Za vrijeme rata (1992-1995) bio
je u Doboju.

281

NadaljesenavodiprimjeujesedaihuDobojuimadedeseterozasirotita.Akt
je potpisan od pomenutog predsjednika Hadimujagia. Akt je upuen na
daljnje uredovanje vakufsko mearifskom saborskom odboru u Sarajevu. Iz
potpisaprepisasaznajemodajepredsjedniktadanjegkotarskogpovjerenstva
uTenjubioizvjesniSmailbegovi.

Vidimo da je dematski medlis izmeu ostalog imao ulogu da vodi

sirotiteadajenadzornadradomimalovakufskomearifskopovjerenstvo.Ono
tojesimptomatinojestevelikbrojsiroadiutovrijeme.Pretpostavitijedasu
razlogtakvomstanjubileopeprilikekojesuvladalepredpoetakIsv.rataida
suvjerovatnouslijedueaipogibijeuratnimdejstvimakojasuuslijedilaau
kojima su uestvovali i ljudi iz Doboja, ostajao velik broj udovica i djece bez
roditeljskog staranja. Islamska zajednica vodila je brigu o jetimskoj populaciji
nalazei to utemeljenim na kur'anskom principu da se siroe ne ucvili i ne
prepustibeznau.

IslamskakiraethanaitaonicauDoboju

Zanimljivo je da je u Doboju postojala i islamska kiraethana odnsono

itaonica. Prema peatu koji se nalazi na jednom dokumentu od 19.januara
1931.godine moe se zakljuiti da je itaonica osnovana 1905.godine. Peat je
okruglogoblikauijojunutrnjostisenalazipolumjesecidvojezinimslovima
(bosanskim i arapskim) ispisan je tekst islamska itaonica u Doboju. Dopis je
zaveden pod djelovodnim broj 4..,i upuen je sreskom vakufskomearifskom
povjerenstvu u Tenju u kojem se ovo povjerenstvo obavjetava da e se
28.januara 1931.godine u 8 sati odrati izvanredna skuptina radi likvidacije
drutva. Nadalje saznajemo da je prema pravilima drutva predvieno da
imetak pripada vakufu mukog i enskog mekteba u Doboju u sluaju
likvidacije. Na kraju se trai od povjerenstva da poalje svog opunomoenog
delegatanaskuptinukojiepreuzetidrutvenuimovinukaoidrutvenupasivu.
U potpisu akta navodi se predsjednik drutva izvjesni H.I.Dananovi. Iz
izvjetajaolikvidacijikojejeupuenoodstraneIslamskekiraethanesaznajemo
dajeiatonicaimalavlastituzgraduidrutveiinventarkaoipasivuuiznosuod
3.102dinara.Uodgovorunapodneseniizvjetajpredsjedniksreskogvakufsko
mearifskog povjerenstva u Tenju opunomouje Abdulganija Ganibegovia,
vakufskogmutevelijuuDoboju,dapreuzmenavedenuimovinuukoristvakufa
mukogienskogmektebauDoboju.

Iz navedenog moemo zakljuiti da je u skladu sa novim ustavom IZ

ukinutnazivkotarskopovjerenstvoidasesadanazivasreskotojeodgovaralo
novom upravnom ureenju nove drave Krlajevine Jugoslavije. Vidimo da je
dematski medlis Doboj idalje u sastavu vakufskomearifskog povjernstva u
Teanju.

282

ReorganizacijaUlemamedlisa

U dopisu broj 64/13 od 16.augusta 1933.godine upuenom od strane

Ulemamedlisa u Sarajevu, a kojim se vri reorganizacija postojeeg Ulema
medlisa, stoji da su za srez Teanj odregjeni slijedei demati Sreskog
vakufskomearifskog povjerenstva u Tenju: 1. Doboj, 2) Lepenica, 3)
Miljanovci,4)Tesli,5)Teanji6)Trepe.

Naovajnainformiranisuiimamatikojisuodgovaraligorenavedenoj
podjeli. Iz ovog dopisa moe se zakljuiti da je Sresko vakufskomearifsko
povjernstvo u Tenju bilo u sastavu Muftijstva banjalukog. Od vakufsko
mearifskog povjerenstva se trai da izmeu podreenih matiara predloi
najvrijednije i najsposobnije za dematske imame. Pri predlaganju navodi se
daljeimajteuvidusvefunkcije,kojeedotinikaodematskiimamimatidavri:
vogjene matica i kancelarije dematskog medlisa, vjeronauku u podrunim
osnovnimkolama,aukolikoovihnemaudovoljnojmjerizanjegovouposlenje,
onda u podrunim mektebima, vaz, hitabet, imamet i drugo s ovim u vezi.
OdgovornaovajdopisupuenjeMuftijstvubanjalukomaukojemsepredlae
da se svi dosadanji imami matiari ostave i dalje na matiarskoj dunosti.
Gornjipredlogobrazlaesetime,tosusadanjiimamimatiaridobrouvedeniu
matiarski posaoi da savjesno i marljivo obavljaju poslove damijskih imama,
hatiba i vaiza i da im se mogu povjeriti poslovi predsjednitva dematskim
zboromidematskimmedlisom.Moesezakljuitidasutadanjiimamivrilii
ulogumatiaraodnsonovodilisumatineknjige.Premadopisuiz1934godine
a koji nosi naslov statistiki podaci za 1933.godinu iz potpisa akta moe se
vidjetidajefunkcijuimamamatiarautovrijemevriohafizSalihSalihbai.

Ukidanje sreza teanjskog i formiranje srezova dobojskog i

teslikog

Iz akta Naelstva sreza Teanjskog pod brojem 11258/33 od 23.aprila

1933.godineupuenomimamatuuTenjumoesezakljuitidase uskladusa
Zakonom o formiranju novih srezova u Vrbaskoj banovini ukida srez Teanj a
da se istovremeno formiraju srezovi Doboj i Tesli. U zakljuku ovog akta
navodise:svipravoslasvniirimokatolikisveteniciiimamatiiostalekonfesije
kaoidruganadletvaizvetavajuseoprednjemznanjaradiidaljnegpostupkapo
Zakonu.

U jednom drugom dopisu broj: 19/934 upuen Vakufskoj direkciji od

stranedematskogmedlisaDobojnavodiseizmeuostalog Ujednosemoliza
rijeenjeoobrazovanjuSreskogvakufskomearifskogpovjerenstvauDoboju.Akt
potpisujepredsjednikdematskogmedlisaSalihbaiH.Salih.

Izaktabroj20.746/40od25.novembra1940.godineupuenodstrane
Vakkufske direkcije svim sreskim vakufsko mearifskim povjerenstvima i
imamatimanapodrujuVakufskedirekcijeuSarajevusaznajemodajeizvrena
teritorijalna reorganizacija imamata na podruju srezova dobosjkog,

283

maglajaskog i graanikog. Prema navedenom zakljuku sjedite imamata

demata u StjepanPolju sreza graanikog prenosi se u selo Klokotnica
(izmeu mosta i kole) sreza dobojskog i da mu se pripoje sela: Klokotnica,
Velika Brijesnica, Mala Brijesnica (koja su sela pripadala imamatu u Stjepan
Polju)StaniRijekakojajepripadalaimamatuLukavicisrezagraanikogiSuho
Polje koje je pripadalo imamatu demata u evarlijama sreza Maglajskog. Na
kraju zakljuka se navodi: da se selo Svjetlia odvoji od imamata demata u
LukavicisrezagraanikogipripojiimamatudematauDoboju.

Iz ovog zakljuka se vidi da su svi demati koji danas pripadaju

MedlisuIZDoboj:VelikaBrijesnica,MalaBrijsenica,Klokotnica,StaniRijeka,
Lukavica i Svjetlia do 1940.godine pripadali srezu graanikom. Lukavica
RijekajebilosjediteimamatadematauijemsastavujebioidematSvejtlia
koji se pripaja imamatu demata u Doboju. Dananji demat evarlije koji se
nalaziusastavuMedlisaIZDobojbiojesjediteimamademataipripadaoje
srezumaglajskom.

Vidimo da se ovim legislativnim rjeenjim postepeno uspostavljaju

kontureigranicedananjegMedlisaIZDoboj.

Da je postojao i funkcionisao Srez dobojski vidi se i iz dopisa Ulema

medlisa iz Sarajeva, broj: 12/35 od 02.maja 1935.godine a kojim se daje
odobrenjehfz.EminuGrbeiudamoevritifunkcijumuezinaTrnjakdamije.
U dopisu stoj: Gospodinu Grbeiu hafiz Eminu, r.H.akira u Doboju srez
dobojski.

Upravaujedinjenihvakufadobojskih

Iz dopisa, broj: 416/33 od 04.januara 1933.godine koji je Vakufska

direkcijauSarajevuuputilasreskomv.m.pov.uTenjumoesezakljuitidaje
mutevelijaujedinjenihvakufadobojskihAbdulganijaGanibegoviuputiomolbu
Vakufskoj direkciji da se u proraunu Ujedinjenih vakufa Dobojskih odobri
20.000 dinara. Ta sredstva su trebala biti utroena na restauraciju damije
Selimijaimektebiibtidaije.RjeavajuiponavedenojmolbiVakufskadirekcija
uputilajePovjerenstvudopis,gorenavedenibroj,ukojemseodPovjerenstav
traistavdalijeopravdanamolbamutevelijeidalijepovjerenstvozatodase
utusvrhuodobri20.000dinara.Udopisusedaljetraidasepredloiprecizan
trokovnikkakobiseznalotaesepopravljati.

OdpomenutogmutevelijeGanibegoviazatraenjeizvjetajkakobise
vidjelo ta je uraeno na popravci damije Selimije, pa je isti uputio odgovor
PovjerenstvuuTenjupoetkom1934.godineukojemsenavodijeobaviovrlo
male popravke u Selimije Damije i to toliko to sam je okreit dao i razne
pukotine, koliko se je dalo, zamazao. U krovu gdje je prokisivalo, crijep se
izmjenio, doim su ostali nuni popravci izostali zato, to u tu svrhu Vakufska
DirekcijauSarajevunijenitaugotovunovcudoznaila.Udopisusedaljenavodi
da je mutevelija Ganibegovi pokuao putem dobrovoljnih priloga prikupiti
potrebita sredstva ali time nije sam mogao nita postii veli Ganibegovi jer
ekonomskostanjenaihdematlijavrlojeslabo,aosobitoudananjedobakada

284

nejmaskoronitkonikakvezarade. MutevelijaGanibegovinas takoeru ovom

svom dopisu informie da ne samo Selimija, ve i Trnjak Damija trebaju
popravke pa molim p.n.( pomenuti naslov)da to Vakufskoj direkciji do znanja
staviidabisezatrailapomounovcu...

Prema dopisu od 21 septembra 1935.odine upuenog Vakufskoj

direkciji u Sarajevu preko povjernstva u Tenju, od strane Abdulganija
Ganibegovia, mutevelije ujedinjenih vakufa u Doboju saznajemo da je isti
podnio ostavku na navedenu funkciju. Kao razlog navodi da je za sve vrijeme
vrenja dunosti mutevelije vakufa primjetio da smeta mnogim graanima a
osimtogaipuninaslov(hoereiiVakufskadirekcijaiPovjerenstvo)bitrebalo
da pohvale njegov rad a umjesto toga svake godine primam neke lekcije i
kilometrine dopise na koje moram davati razjanjenja i to obino ti svi dopisi
odnose se najvie za neka potraivanja koja apsolutno ne postoje navodi
Ganibegovi. Kao odgovor na ovu ostavku upuen je dopis Povjerensvu u
TenjuodstraneVakufskedirekcijebroj:10877/35od22.oktobra1935.godine
u kojem se istie da je Upravni odbor vakufskomearifskog vijea u Sarajevu
rjeavajui po zahtjevu A.Ganibegovia zakljuio da ne primi ostavku
Abdulganije Ganibegovia kao mutevelije vakufa u Doboju...te se poziva to
povjerenstvo da u ime Upravnog odbora izrazi priznanje g. Ganibegoviu na
njegovomdosadanjemraduokovakufskihposlova.

Iz ovog sluaja saznajemo da je postojala Uprava ujedinjenih vakufa u

Doboju na elu sa mutevelijom koji je bio odgovran Povjerenstvu, dok
dematskimedlisnijeimaonikakvihnadlenostinadUpravomvakufa.

U jednom dopisa koji je Vakufska direkcija uputila sreskom vakufsko

mearifskom povjerenstvu u Tenju,, broj:76/34 od 20.02.1934.godine, navodi
sedajedelegacijaVakufskedirekcijeboravilauslubenojposjetiuDobojuida
su tom prilikom pregledani vakufski objekti u Doboju i konstatovano je da su
obe damije Trnjak i Selimija uredno popravljene i da po svemu dostojno
reprezentujuboijekue,imesemoguponositidobojskimuslimani.Udopisuse
nadaljenavodi:ovajuspjehpostignutjedobrimupravljanjemvakufskimimetkom
mutevelijeGanief.Ganibegoviakomejepovjerenaupravadobojskihvakufa..

Ostalakorespondencija

U vremenskom rasponu od perioda AustroUgarske uprave pa sve do

DrugogsvjetskogratasapodrujadematskogmedlisaDobojupuenjevelik
brojmolbikojimasetraerazliitividovipomoi.Ovemolbeukazujunasocio
ekonosmipoloajamuslimanakaoivjerskihslubenikaiztogperioda

Dopisombroj:291od16.08.1910.godineKotarskovakufskomearifsko
povjerenstvouTeanjupredlaeVakufskommearifskomsaborskom odboruu
SarajevumolbuOmeref.Huskiadamusepomogneizobziratojesiromaan
sa bolesnom obitelji i nekoliko djeice. Na ovu molbu upuen je odgovor
Kotarskom vakufskom mearifskom povjerenstvu u Tenju, broj:6644 od
1910.godinekojimjeodobrenajednokratnapotporaod40KOmeref.Huskiu.

285


Zanimljiv je dopis koji je uputio hfz. Emin Grbei, mujezin Trnjak
damije iz Doboja u kojem on moli legitimacije za vonju uz 50% popusta na
Dr.eljeznicamakakozasebe,takoizasvojuobitelj.DopisjeupuenMuftiskom
ureduuBanjaLuciputemSreskogvakufskomearifskogpovjerenstvauTeanju.
Legitimacija se trai za pomenutog hafiza Grbeia kao i za njegove lanove
porodice poimenino: suprugu Alemu, sinove Fadila i Muhameda te za kerku
Taibu.

Na spomenute legitimacije, kako navodi u molbi hafiz Grbei, imadem

zakonsko pravo kao dugogodinji aktivni vjerski slubenik budui se nalazim u
vjerskojslubiI.V.Z.odgodine1928.,adekretzatuslubuodUlemaMedlisau
Sarajevubr.12/35dobiosam2maja1935.godine.

U odgovoru na ovu molbu koji je upuen iz Ureda muftije banjalukog

stojislijedee:
Povraa se predmetna molba molioca s izvjeem da eljeznika Direkcija u
Zagrebu ne smatra mujezine vjerskim slubenicima, koji imaju pravo na
povlasticu.

Iz dopisa broj: 8560/39 od 15.maja 1939.godine a koji je upuen

Centralnoj vakufskomearifskoj blagajni vidimo da je saborski odbor donio
zakljuak da se uplauje novana pomo u iznosu od 150.dinara Hamki
Uianin, udovi rahm.hafiza Sulejmana Uianina iz Teanja koji je obavljao
imamskuslubuuDoboju.

Umjestozakljuka

U ovom radu pokuali smo na temelju dostupnih podataka sagledati

organizacijuvjerskogivotamuslimananapodrujugradaDoboja.Obziromda
suizvorizaobradupomenutenaslovnetemeoskudni,tojeinapordasedoe
do to vie podataka bio mukotrpan proces. Istraujui izvore i literaturu
postepeno smo dolazili do raritetnih ali vrlo dragocijenih injenica koje su
bacile malo vie svijetla na jedan segment ivota dobojskih muslimana koji
ranijenijebioobraivanitematiziran.
Analizirajui gore sve navedene injenice i podatke moe se zakljuiti da, od
gradnje dmije Selimije za vrijeme vladavine sultana Selima I (15121520) pa
sve do danas, postoji viestoljetna tradicija institucionalnog organiziranja
muslimananapodrujugradaDoboja.

Ne moe se rei da je Doboj u vjerskom smislu igrao neku znaajnu

ulogu kako u osmanskom tako ni u postosmanskom periodu, ali je
kontinuiranost djelovanja i rada vjerskih institucija u gradu Doboju dokaz
ustrajnostidobojskihmuslimanadaodrevjerusvojihpredaka.

Na kraju molim Uzvienog i Plemenitog Gospodara da ovaj rad uini

korisnim i da bude moj skromni doprinos ovom vrlo znaajnom projektu koji
nosinazivNaslijeeDobojaiokoline.

286

Izvoriiliteratura:
1. Opirni popis bosanskog sandaka iz 1604..godine, sv.III, Sarajevo,
2003,obradilaA.Kupusovi
2. Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/1469, priredio A. Alii,
Islamskikulturnicentar,Mostar,2008,
3. Bonjaki memorandum, Biblioteka: Nepoznat dokument, priredio:
Salkoampara,Ajsela
4. M.Salki,UstaviIslamskezajednice,elkalem,Sarajevo,2001.
5. H. Kreevljakovi, Kapetanije u BiH, Izabrana djela, Veselin Maslea,
Sarajevo,1991.
6. A. Handi., Gazi Husrevbegovi vakufi u Teanjskoj nahiji u XVI st.,
AnaliGHB
7. H. abanovi, Bosanski paaluk, Svjetlost, Sarajevo, 1959.
8. A.Handi,OdrutvenojstrukturistanovnitvauBosnipoetkomXVII
stoljea,POF,3233,198283.
9. A. Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVIst., POF,
1975.
10. A.Evans,KrozBosnuuvrijemepobune1875,VeselinMaslea,Sarajevo,
1965.
11. M. Hadijahi, M. Tralji, N. ukri, Islam i muslimani u Bosni i
Hercegovini,Sarajevo,1977.

287

Prof.drZijadBelagi

ZDRAVSTVENISISTEMIOBILJEJEZDRAVSTVENOGSTANJA
STANOVNITVADOBOJAUPROLOSTI
UVOD:Zdravstvenisistemuprolosti

Zdravstvenisistemjesloensistemudrutvukojiukljuujevelikibroj
podsistema koji uestvuje u kreiranju operatvnog zdravstvenog sistema, ali i
bitno utie na zdravstveno stanje stanovnitva kao krajnji ishod cilja svkog
zdravstvenogsistema.
Teko je govoriti i u dananjim uslovima da su podsistemi u zdravstvu u
koherentnoj vezi, odnosno da se dopunjuju i uestvuju u postizanju glavnog
cilja, a to je boljitak u smislu zdravstvenog stanja stanovnitva, ali da su imali
znaajauizgradnjicjelokupnogzdravstvenogsistema,tosenemoeosporiti.

Moe se rei da se zdravstveni sistem izgraivao vie empirijski,

odnosno na bazi vlastitih iskustava, a daleko manje na bazi dostignutih
rezultata u struci i nauci u svijetu, sve zbog ogranianih mogunosti
informisanjaikomunikacija.

Predhodni period, odnosno 20 vijek u smislu organizacije i provedbe

zdravstvenog sistema moemo podijeliti na: poetni individualistiki pristup
zdravstvenojzatiti,slijediiskustvenosistematiziranjesistemazdravstva,dalje
seperiodnastavljapodrutvljavanjembrigezazdravlje,tenakrajuizgradnjom
sistemazdravstvabaziranognazakonskiiorganizacionoharmoninomsistemu
u kome uestvuje vie podsistema, kao to je drava, kolstvo, zdravstvena
tehnologija,farmaceutskaindustrija,ekologijaiostalipodsistemi.
Dugjebioputuvoenja,adaptacije,provoenja,oslobaanjajednogoddrugog
pristupadosistemakojijeupraksi,alikojitakoeimadostanedostataka,tako
da ostaje potraga za sistemom koji bi trebao da bude efektivan, efikasan,
ekonomskiprihvatljiviuinkovitikojitrebadapoluirezultatekojiseoekuju.

Uovomradu,apremaraspoloivimpodacima,bierijeiopomenutim
periodimasaslobodnimkomentarima,obziromdaautorraspolaesabogatim
iskustvom izuavanja zdravstvenih sistema, koristei saznanja za utvrivanje
dobrih ili loih rjeenja, bilo da se radi o zdravstvenom sistemu ili
zdravstvenomstanju,tojepredmetovograda.

Zdravstveni sistem je dio teme koji se bazira uglavnom na organizaciji

zdravstvenezatite,njenoprovoenjeinjenuefikasnost,adiotemeseodnosi
naprikazzdravstvenogstanjastanovnitvasakoritenjemmogunostidaseta
dvapojmameusobnokonfrontirajuitraenjihovameuovisnost.Timeese
postiidaradimanesamoistorijski,negoistrunipristupobjanjenjimastanja

288

ivremenakojisebudeopisivao.Tosvakaoimasvojenovedimenzijepristupa
ovim temama, to moe da doprinese izgradnji metodolokog pristupa za
pisanje ovakvih radova na temu istorijskostrunog pristupa uz koritenje
raspoloivih podataka. Autoru je svakako zadovoljstvo da pie o zdravstvu u
svomgraduukomejeponikao,kolovaose,radioistekaonajvieakademsko
zvanjeupravoiztematikejavnogzdravstva,emupripadaitemaovograda.

Periodi u 20 vijeku koji su obiljeili razvoj sistema zdravstva i

zdravstvenostanjestanovnitva.

Individualistikipristupzdravstvenojzatiti(nestruni
narodni)

Ovajperiodjebiovezanzamalibrojkvalifikovanogmedicinskogkadra,
naroito doktora medicine, to je obiljeilo upravo individualan angaman
pojedinih zdravstvenih radnika u pruanju zdravstvene zatite. Sistem
zdravstvene zatite nije postojao, mogunosti pruanja zdravstvene zatite su
bile potpuno ograniene, udaljenost stanovnitva od zdravstvene ustanove je
bilavelika,amjerepreventivnogdjelovanjasuseprovodilesamousluajevima
epidemija i drugih masovnih poremeaja zdravstvenog stanja. Ovaj period
moemo locirati u vrijeme od prvog svjetskog rata do 25 godine prolog
stoljea, uzimajui u obzir i period od poetka 20 stoljea do prvog svjetskog
rata kada se taj period svodio na rad nadriljekara, berbera, profesionalnih
aborteza,seoskihprimaljababicaiponekihniestrunihzdravstvenihkadrova
kojisusvojeiskustvopoprimiliuvojsci,nateajevimailisluajnomboravkuu
drugoj zemlji gdje su mogli doi u dodir sa zdravstvenom strukom. U
vremeplovu organizovanja zdravstvednih ustanova na Regionu Doboj, a po
ljetopisu samostana Plehan pom pisanju Petrievi Huski jedino je 1903.
formirana apoteka Doboj. U ovom periodu na drugim optinama Dobojske
regijesuvebileformiranenekezdravstveneustanove,toemoprikazatina
drugommjestuovograda.Uovomperiodunemamodokazeoimenimakojibi
biliznaajnizapodrujeDoboja,aliostajeupranjenopodrujeivrijemeukoje
se moe smjestiti sve ono to bude novo saznanje za to se trai pomo i
saradnjasvihonihkojiuovommoguparticipirati.

Iskustvenosistematiziranjezdravstvenogsistema

Ovaj period emo smjestiti od 20 godine prolog vijeka do 1937.

goodine kada je u Doboju formirana prva zdravstvena ustanova a to je
ZdravstvenastanicaDobojiZavodzazdravstvenuzatituDobojkojisuustvarili
obavljali i funkciju Doma zdravlja Doboj. Period smo nazvali iskustveno
sistematiziranjezdravstvenogsistemaizrazlogatosusevekoristilaiskustva
drugim podruja u formiranju zdravstvenih ustanova, tako da se moglo
razmiljati o uspostavi nekog sistema zdravstva, a sistem zdravstva poiva na
organizacijizdravstvenihustanova,njenojdistibuciji,kadrovima,sadrajurada,

289

programskom djelovanju i finansiranju. Naime, na bliem i daljem podruju

Doboja,dolojevedoformiranjazdravstvenihustanova,veigradoviuStaroj
Jugoslaviji su ve imali medicinske fakultete, pojedinci sa ovog podruja su se
kolovali i u inostranstvu tako da su postojali uslovi za instalisanje
zdravstvenih ustanova sa doktorima i drugim zdravstvenim kadrovima. Kada
kaemo iskustveno sistematiziranje zdravstvenog sistema, podrazumijevamo
da su se koristila iskustva drugih podruja koji su ve formirali neki sistem,
tako da se na bazi ve postojeeg sistema mogla graditi neka perspektiva
zdravstvenog sistema na podruju Doboja. I za ovo podruje istorije ostaju
otvorena pitanja imena, dogaaja i sadraja rada koji je podrazumijevao neki
sistem zdravstvene zatite toga vremena, te se pozivaju svi oni koji mogu
pomoi da se ovaj period upotpuni istorijskim faktima, ime bi se obogatio
istorijatinasljeeDobojauprolosti.

Podrutvljavanjebrigezazdravlje

U periodu od 1937. godine imamo podatke o formiranju zdravstvenih

ustanova u Doboju i brige drutva za zdravlje stanovnitva, naroito za
zdravstvene probleme koji su u tom periodu bili vodei i koji su optereivali
veinu stanovnitva. Formiranjem Doma zdravlja u Doboju 1937 godine,
zapoinjuorganizovanioblicizdravstvenezatitestanovnitvakojiesetadaa
idaljeostvaritikrozinstitucionalneformeisadarajekojipripadajuZavoduza
zdravstvenuzatituDoboj.Domzdravljajesvojimsadrajimaostvarioposlovei
zadatkekojisemogukvalifikovatikaoorganizovaneformezdravstvenezatite
uooblikuprotivepidemijskezatite,higijeneiodreenimnagovjetajimasocio
medicinske brige za zdravlje stanovnitva, to svakako daje obiljeje
podrutvljene brige za zdravlje. U to vrijeme imamo i zakonsku regulativu
organizacije i sadraja rada Zavoda za zdravstvenu zatitu to je regulisano
Uredbom o organizaciji i djelokrugu rada higijenskih zavoda, Doma narodnog
zdravljaizdravstvenihstanica (SBr.8179od1aprila1930.godine,Sl.Novine
2XXXVI od 24. Aprila 1930 godine. Dom zdravlja u Doboju pripadao je
HigijenskomzavooduBanjaLukaodkogajedobivaoodreenaupustvazarad
kao i odluke o finansiranju. U okviru saradnje Doma zdravlja sa Higijenskim
zavodom ogledali su se i neki nagovjetaji rjeavanja socijalnih i medicinski
problema koji imaju soociomedicinski znaaj. U vezi s tim posjedujem akt
kojim se 1940. godine zapoinj rad djeijeg oporavilita na Ozrenu i sline
akcije.OvajperiodjdostaznaajanupogledurazvojazdravstvanaDobojskom
podruju,jersumnogeakcije,izvjetajiidokumentacijasauvaniimogusenai
u arhivima Banja Luke i Doboja, to prestavlja solidnu grau za suptilnija
istraivanja onih koji se bave istoriografijom, posebno onih koji se bave
istraivanjemzdravstvenihsistemaizdravstvenogstanjastanovnitva.

290

Poeljanharmoninizdravstvenisistemsapodsistemima

Sistem zdravstva ine veliki broj njegovih podsistema (mikrosistema)

kao njegovi sastavni dijelovi, a to su: stanovnitvo, zdravstveni kadar,
zdravstvene ustanove, zdravstveno obrazovanje, zdravstvena ekologija,
naunoistraivaki rad, farmaceutska i sanitarna proizvodnja i snabdijevanje,
zdravstvenaekonomikaidrugipodsistemi.

Postizanje harmonizacije zdravstvenih podsistema i ukljuivanje

pojedinih podsistema u sistem zdravstva moemo smjestiti u period poslije
drugogsvjetskogratasaperiodima.
Prvi period razvoja od 1946.1960. godine to se strateki gleda kao period
kumulativnestrategije,gdjejeteitezdravstvapredstavljenosaprimarnom
zdravstvenomzatitomuzvelikoangaovanjestanovnitvaidrutvopolitikih
zajednicaurjeavanjutadanjihzdravstvenihproblema.

Drugi period razvoja od 1961.1971. godine kao period strategije

spontaniteta i autarhinog razvoja, karakterie decentralizaciju, deetizaciju i
samoupravljanjeuzdravstvu.

Trei razvojni period od 1971.1990. godine sa strategijom neuspjelog

planskog i kontroliranog razvoja i neuspjelog usklaivanja zdravstvenih
potreba.

etvrti period 1990.1995. je period novog drutveno politikog

ureenja, zakonska regulativa u zdravstvu sa lijeenjem posljedica agresije i
stvaranjem uslova u pogledu vrlo naraslih zdravstvenih potreba, a vrlo
skuenihfinancijskihmogunostiuvremenunovepatologijeinovihsocijalnih
problemauzroikovanihratom.

Peti period 1996.2000. godine funkcionalno razjedinjenog i zakonski

razdvojenog sistema zdravstva izmeu RS i FBiH. Period propalih projekata,
traenja rjeenja i velikog uea i uticaja politike na zdravstvo uz troenje
kredita i propalih investicija i snanog uticaja farmaceutskog lobija na
cjalokupan sistem zdravstva uz neadekvatnu zdravstvenu potronju bez
stvarnihefekata(1:3039).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

ApotekaDerventa
BolnicaDerventa
ApotekaTeanj
ZdravstvenastanicaTeanj
ApotekaBos.Brod
OptinskiambulatorijBos.Brod
ApotekaDoboj
ApotekaMaglaj
BanjaVruicaTeslilijeilite
ZdravstvenastanicaMaglaj
ZdravstvenastanicaOdak

291

1885.
1885.
1889.
1894.
1900.
1900.
1903.
1921.
1925.
1930.
1930.

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.

ZdravstvenastanicaTesli
ZdravstvenastanicaTeanj
ZavodzazdravstvenuzatituDoboj
ZdravstvenastanicaDoboj
Zavodzalijeenjehroni.du.bol.JakeModria
BolnicaDoboj
DomzdravljaTesli
DomzdravljaBos.Brod
DomzdravljaDoboj
DomzdravljaTeanj
DomzdravljaModria(dotadazdrav.stanica)

1930.
1930.
1937.
1937.
1946.
1952.
1952.
1954.
1954.
1954.
1937.

VREMEPLOVORGANIZOVANJAZDRAVSTVENIH
ORGANIZACIJANAREGIJIDOBOJ:
Prvipoznatidokumentiizzdravstvenekulturenanaempodruju(ljetopis
samostanaPlehanPetrievi,Huski)(2:13).

EPIDEMIJAKOLEREUDOBOJU(XIXvijek)

Trebazabiljeitidaje1893izbilaepidemijakolereuDobojukojajeuto
vrijeme harala Evropom kao do tada nepoznata boolest i koja je opisana od
Ludviga Kube, ekog melografa, slika i putopisca koji opisuje obu bolest i
napore zdravstvene slube da se suprostave istoj. Kuba opisuje proces
dezinfekcijeosobakarbolomkojijeponjergovomiskazubiovrloteak,odnsno
samaproceduranijebilabaprijatna.Nemapodatakaobrojuoboljelihiumrlih,
ali je kontrola ljudi u saobraaju bila vrlo velika, a poznato je da su neki
stavljani i u karantin. Moe se rei da je ova bolest prva vea epidemija
registrovana u Doboju i da je nala kako se vidi mjesta i u zvaninim
dokumentima koji se uvaju u ljetopisu franjevakog samostrana u Kraljevoj
Sutjesci(4:1722).

ZDRAVSTVO DOBOJA I OKOLINE U XX VIJEKU

Prvi ljekari i zdravstveni radnici

1900. godine dolazi u Doboj iz Graza prvi ljekar, doktor Simon Levi i
otvara se Gradski ambulatorij u zgradi tadanje dobojske optine. Neto
kasnijeuDobojstieidoktorKrutinakoji1919.godineumireodtifusa,takoda
jesvedo1923.godinedoktorLevijediniljakaruDoboju.Naslijediogajedoktor
Petar Gutea koji je uskoro premjeten u Zavidovie, a zatim doktor Pero
MartinikojijeuDobojuiumroodtifusa1929.godineisahranjenudobojskom
groblju Bare. U Barama je, takoe, 1933. godine sahranjen i doktor Richard

292

Skutecky, zajedno sa suprugom Ilonom. Na dobro ouvanom spomeniku u

jevrejskomdijelugrobljaBarepiedajeonbiosreskinadljekar(3:148)

Zdravstvena sluba i zdravstvena

zatita u dobojskom regionu dui niz godina
nakonuspostavljanjanovedrave,Kraljevine
Jugoslavije, ostali su bez bitnih promjena u
odnosu na stanje krajem Prvog svjetskog
rata.Krajem1929.godinezasreskogljekara
uDobojupostavljenjedr.IzudinDananovi,
roeni Dobojlija, koji jedotad slubovao kao
ljekar u Maglaju. Doktor Dananovi je
godinamabiojediniljekaruDoboju,svedok
nije doao privatni ljekar dr. Stojanovi. Uz
njega su kao prvi bolniari Agan oki i
Ahmet ehi. Porodica Dananovi je dala
dva doktora medicine. Pored Izudina
medicinunaBekomuniverzitetujezavrioi
mlaibratHajrudin,kojijecijeliradnivijekproveouVisokom(3:148),kasnijei
DrHajrudinDananovi,spec.stomatolog.
U meuvremenu Kraljevina Jugoslavija je putem zakona i prateih
uredbi postavila savremene osnove za osnivanje dravnih zdravstvenih
institucija, utvrdila njihove nadlenosti i zadatke, kao i nain finansiranja.
PremaZakonuobanskojupravi,banovinajevrilahigijenskuslubunasvojoj
teritorijiprekohigijenskogzavodakojipostojiusjeditubanskeuprave.

Unutar higijenskih zavoda kao organizacioni oblik djelatnosti na

odreenojteritorijiosnivanisudomovinarodnogzdravlja.Njihovsadrajrada
usutinijebioistikaosadrajradahigijenskogzavoda,samoumanjemobimu.
Domovinarodnogzdravljasubili,ustvari,isturenejedinicehigijenskogzavoda.
Higijenski zavodi su odobravali programe djelatnosti domova narodnog
zdravlja,kontrolisalinjihovradifinansirali

DOMNARODNOGZDRAVLJAUDOBOJU

Otvaranje Doma narodnog zdravlja u Doboju je bio veliki korak u

unapreenju dobojskog zdravstva. U okviru Higijenskog zavoda Vrbaske
banovine iz Banje Luke jo 1931. godine poela je izgradnja ovog Doma, uz
pomo Rokfelerove fondacije. Dom je otvoren 1. novembra 1937. godine i
svojim djelovanjem trebao je da pokriva srezove Derventa, Doboj, Graanica,
Gradaac,Maglaj,TeanjiTesli.

Ekonomske prilike, opta kultura, nepismenost i neprosvijeenost

stanovnitva bile su pogodno tlo za bolesti i epidemije. Stoga je osnovni
zadatakovogDomabilaborbaprotivzaraznihbolesti.Poredosnovneustanove
u Doboju, Dom je imao i zdravstvene stanice u Maglaju, Odaku i Tenju, te
kolskepoliklinikeuBrodu,DerventiiTesliu.Ali,tajobimposlovapokrivaloje
svega 14 zdravstvenih radnika sa svega dva ljekara, oba u Doboju. Uz dr.

293

Dananovia drugi ljekar je bio Tadija Porn koji je postavljen za prvog

upravnika Doma narodnog zdravlja i ostao u Doboju i na toj dunosti sve do
smrti.DomjeuskorootvorioprvojavnokupatilouDoboju,kupatilouOsnovnoj
koliuevarlije,saniraobunareveikaptiraovrelauOsjeanimaiPotoanima,a
uTrbukujenapravljeniprviseoskivodovod.

Pored Opte ambulante u kojoj se siromano stanovnitvo besplatno

pregledalo i kolske poliklinike Dom je imao antirabinu stanicu (lijeenje
bjesnila preneenog od ivotinja), stanicu za suzbijanje venerinih bolesti i
endemskog(uroenog)sifilisa,veomarasprostranjenog,atimesebaviodoktor
Evgenije Oomanjski. Zatim se otvara Savjetovalite za majke i trudnice i
Bakteriolokoodjeljenje.

Ujednomoddetaljnihizvjetajaoivotnimihigijenskimprilikamakoji
jedoktorPornuputioHigijenskomzavoduuBanjaLucizornoprikazujekue
izgraene od glinenih erpia sa zemljanim podom, bunarevima koji su
neposredno uz nunike, zdjelama iz kojih svi kusaju ili se slue rukama jer
domainstva nemaju ak ni dovoljno kaika, vakama, svrabu i neuhranjenoj
djecikojaneznajunizagae...Iutakvimprilikamaonjebionarodnidoktori
stizao svakom bolesniku pjeke, a u rijetkim prilikama nali bi mu i konja
(3:148150).

Rodoljubljeihumanizam

U Drugom svjetskom ratu (1939.1941.) u

Doboju je krajem 1941. godine otvorena
Domobranska
bolnica
(zgrada
dananje
Psihijatrije)ukojojjemoraodaradiidoktorPorn.
Zora Ostoji iz Kostajnice je svojevremeno za Glas
komuna iznijela svoja sjeanja kako je doktor
Pornilegalnolijeioranjenepartizanepodlanim
domobranskimimenimaiispravama.1944.godine
on je pralazio preko rijeke Bosne i lijeio ranjene
partizane,isposlovaoimlaneetnikelegitimacije
iprebacivaouDobojibolnicu.

Nasahranidr.Porna1955.godineuTuzli
pojavioseijedanvisokioficirJNAodajuiduno

potovanjedoktoruzaspaeniivot.

Itadanjiljekariuovojkvislinkojbolnici,ustrogojkonspirativnostisu
pomagaliljudimapabilionipartizani,ustae,etnici,domobrani.Tosubilidr.
Anton Gara, jevrej po porijeklu i zagrebaki hirurg koji je uspio da se nekako
dokopa Doboja, dr. Eref izmi, dr. Branko Poljugan, medicinski tehniar
FranjoLjupa,asistentdr.Porna,bolniarFerizAjanovi(3:150).

294


Uokvirudomovanarodnogzdravljapostojalesuzdravstvenestanicena
teritoriji njihove odgovornosti. Zdravstvene stanice su bile isturene
organizacione jedinice doma narodnog zdravlja i obavljale su svoju djelatnost
premaplanukojibiodobriodomzdravlja.

Dakle, higijenski zavodi, domovi narodnog zdravlja i zdravstvene

staniceinilesujedinstvensistemorganizacijezaplaniranjedjelatnosti,podjelu
rada i finansiranje njihove djelatnosti, sve u funkciji drave Kraljevine
Jugoslavije.

Vrbaska banovina je 1932. godine osnovala Higijenski zavod u Banjoj

Luci, a ubrzo je zapoela i izgradnja domova narodnog zdravlja na teritoriji
banovine.

Prvog novembra 1937. godine Vrbaska banovina je (uz uee

Rokfelerove fondacije, i u okviru Higijenskog zavoda u Banjoj Luci) otvorila
DomnarodnogzdravljauDoboju(sadanjiZavodzazatituzdravljauDoboju).
NovosnovaniDomnarodnogzdravljauDobojuimaojeusvomsastavukolsku
polikliniku, optu ambulantu, stanicu za venerine bolesti i antirabinu
ambulantu. U okviru ove ustanove bila je i laboratorija za pregled zaraznog
materijala,kaoijavnokupatilo.

PrviupravnikDomanarodnogzdravljauDobojubiojedr.TadijaPorn,
kojijerukovodioovomustanovomsvedosvojesmrti1955.godine.Udomuje
radioidr.EvgenijeOmanjski,kojisebaviouglavnomsuzbijanjemendemskog
sifilisanaovompodruju.

Dom narodnog zdravlja u Doboju imao je svoje isturene jedinice na

teritoriji srezova, te male zdravstvene stanice u Tenju, Maglaju, Odaku i
kolskupoliklinikuuTesliu,DerventiiBrodu(4:2225).

ORGANIZACIJA,USLUGEIZDRAVSTVENOSTANJE
STANOVNITVADOBOJAPOIZVJETAJUDOMAZDRAVLJAZA1938.
GODINU

UizvjetajuDomazdravljaDobojza1938.godinu,poredostalogsekae
daDomzdravljaima:
o Vlastitaodjeljenja
p) kolskupolikliniku
q) Stanicuzasuzbijanjevenerinihbolesti
r) Opuambulantuzasiromanostanovnitvo
s) Antirabinustanicu
o Podreeneustanove
ZdravstvenustanicuuMaglaju
ZdravstvenustanicuuOdaku
ZdravstvenustanicuuTenju
kolskupoliklinikuuBosanskomBrodu
kolskupoliklinikuuDerventi
kolskupoliklinikuuTesliu

295

 U
poslovi:

odjeljenjima Doma zdravlja Doboj 1938. godine obavljeni su ovi

kolskapoliklinika
Sistematskiikontrolnipregledi1143
Ambulantnipregledi2969
Savjetovanja,kolskeikuneposjete556
Stanicazasuzbijanjevenerinihbolesti
Pregledanokrvi1741
Injekcije:salvarzan,2665
preparatabizmuta2756
ukupno5421

Opaambulantazasiromanostanovnitvo
Pregledibolesnika7407
Savjetovanjaiposjete283

Antirabinastanica
Cijepljenoosoba71

Laboratorij

Raznipregledi329

Svihpregledaiintervencija19920

Bolesnici pregledani u optoj ambulanti najee su bolovali od

unutranjihbolesti,hirurkihoboljenja,ostalihbolesti,konihbolestiitd.

Meu kolskom djecom najvie su bile rairene kone bolesti, svrab,

hirurkaiunutranjaoboljenja,bolestiuha,grlainosa,crijevniparaziti,akutne
infekcijeitd.

Takoesuvreniisistematskipreglediuenikaibiloihje1143,anjima
suovegodinebiliobuhvaeniuenicisvihkolaDoboja,MiljkovcaiKostajnice.

Najea oboljenja registrovana prilikom sistematskih pregleda su:

tronost zuba (68,8%), poveanje vratne lijezde (40%), anemija (28,9%),
struma(26,9%),krajnici(13,9%).

IzizvjetajaDomazdravljaDobojza1939.godinuporedostalogsekae:
Dom narodnog zdravlja je u ovoj godini svoju djelatnost proirio sa jo tri
odjeljenja.Takopored4odjeljenjakojasuoformljenaprole,1938.godine,sada
radejo3odjeljenja,ito:
Bakteriolokoodjeljenje
Stalnahigijenskaizloba
Savjetovalitezamajkeitrudneene

Pored ovih odjeljenja ranije su postojale podrune ustanove ija je

djelatnostostalauglavnomista.

U domu i ovim ustanovama radi sljedee osoblje: 2 ljekara, 6 sestara

pomonica,1inovnik,1zdravstvenipomoniki6sluitelja,ukupno16.

U zdravstvenim stanicama ljekarsku slubu vrili su i sreski sanitetski

referenti dotinih mjesta. kolske poliklinike van sjedita Doma imaju svoje

296

sestrepomoniceuDerventiiTesliudokjepoliklinikauBosanskomBrodubez
sestre,aslubuljekaraobavljalisuoptinskiljekariovihmjesta.Najveatekoa
u higijenskoj slubi uopte je u tometo nema dovoljnog broja lijenika. S
obziromnabrojstanovnika(oko300000)najednogljekaradolazi12000itelja.

Godinji prirast je u svim srezovima velik, unato velikoj smrtnosti

odojadiimaledjece.

Zdravstveno stanje: ekonomska bijeda, loe stambene prilike, hrava

ishrana, neprosvijeenost i kulturna zaostalost, smanjenje otporne snage,
pogodujuirenjubolestiizaraza.
S druge strane, dobar zrak, primitivan i ne ba naporan rad, skroman nain
ivotapovoljnodjelujenazdravlje.

Kad ne bi bilo endemskog sifilisa i malarije u ravnicama, zdravstveno

stanjebiipakbilovrlopovoljno.

Uokviruambulantnogradanajviejeregistrovanounutranjihoboljenja
(bolesti probavnih organa, crijevni paraziti). Takoe su brojna reumatina i
bubrena oboljenja te hirurka oboljenja, guavost, malokrvnost, avitaminozna
oboljenjaitd.

Domjestalnoodravaoneposrednikontaktsakolama,alizapovremene
pregledeuenikauseoskimkolamanijebilomogunosti.

Pregledano je 2871 uenik po prvi put, a ukupno je bilo 4945 pregleda.

Meu uenicima najbrojnija su kona oboljenja, hirurka te unutranja
oboljenja,estisuicrijevniparazitiianemija.
Sistematskih pregleda je bilo 1287, a kontrolnih 467. Pri ovim pregledima
otkrivenojenajviekarijesa,guavosti,malokrvnostiitd.

NaoporavakuDjeijeoporavitenaOzrenuposlatoje39djeceizDoboja
iokoline(2:69).

AMBULANTNAZATITA
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

IMEIPREZIME

Zvanje

DrTadijaPorn
DrEvgenijeOmajanski
MilanBeronja
ZoraHerakovi
MirjanaAzanjac
EmaKosma
LjubicaJovanovi
StjepanMiloti
BajrudinHadi
IbroMui
StanojkaCvijovi

12.

MilkaGlumac

Upravnik
Zdrav.pristav
Athiv.inovnik
Sestra
Sestra
Sestra
Sestrapriprav.
Sluiteljvratar
Sluiteljvratar
Dnevniar
Sestra
in.
prip.
Sestra

297

Grupa

Godinestaa

IV/2
VIII
IX
VIII
IX
IX
IX
II
II

IX

18
6
8
12
6
6
2
2
2
2
3

IX

13.

LjupaFranjo

Zdrav.
pomonik

Uporedno sa razvojem bolnice razvijano je i ambulantnopolikliniko

zdravstvo. Za radnike eljeznice i lanove njihovih porodica 1953. godine je
osnovan Dom zdravlja eljezniara sa sjeditem u Doboju i ambulantnim
kapacitetima u prizemlju stare eljeznike stanice. Dom je imao i zdravstvene
stanice u zavidoviima, Kreki i Brkom, mjestima gdje je ivio i slubovao vei
brojeljeznikihradnikaislubenika.PrvieljeznikiljekariuDobojubilisu
doktor Jusuf Koo, doktor Hasan Lukaevi, a zatim doktor Ahmet emerli. U
zubnojambulantiradilisudentistiIsmetahoviiZinetaRaji.Rudnikkrenjka
u Grapskoj je 1956. godine osnovao preduzetnu ambulantu, a Trudbenik je
osnovao svoju ambulantu 1957. godine. U ovoj ambulanti je ordinirao doktor
eljko tegner, asistirala mu je supruga Zdenka, a kasnije i poznati fudbaler
Sloge,medicinskibratArifSeli.UzubnojambulantijeradiodentistaEugeneta.
Zdravstvena stanica u Stanarima za mjetane i rudare stanarskog rudnika je
osnovana1958.godine(3:152).

SPISAK GODINJEG ODMORA SLUBENIKA DOMA NARODNOG

ZDRAVLJA U DOBOJU I PODREENIH STANICA (uvid u neka imena
zdravstvenihradnika)

Izvor:(2:11)

PRIKAZRADAHIGIJENSKOGZAVODA

Prema odredbama Zakona o banskoj upravi ban vri higijensku slubu

prekohigijenskogzavoda,kojipostojiusjeditusvakeKraljevskebanskeuprave
zanjezinopodruje.
Direktor higijenskog zavoda je struni organ za sva pitanja higijene pri
Kraljevskimbanskimupravama.

Udjelokrughigijenskogzavodaspadaju:sviposloviodreenizanjegovu
strununadlenostpoZakonuosuzbijanjuzaraznihbolesti,Zakonuopomoiza
asanacijusela,Zakonuokontrolilijekovabiolokogporijekla,kaoiostaliposlovi
podrugimZakonima,uredbamaipravilnicimaizdanihnaosnovuovihzakona.

Naposeudjelokrughigijenskihzavodaspadajuposlovi:
Line,socijalneigenerativnehigijene,
Prouavanjaipouavanjanaroda,
Asanacija,
Ispitivanjaisuzbijanjazaraznihbolesti,
Organizacije,osnivanjainadzorasvihhigijenskihustanovana podruju
bosanskeuprave.

Higijenskizavodidijelesenaodjeljenja:
1) Bakteriolokoepidemioloko,
2) Hemijsko,

298

3) Sanitetskotehniko,
4) Socijalnomedicinsko.

Kod higijenskih zavoda u Skoplju i TrogiruSplitu postoji i odjeljenje za

malariju,akodhigijenskogzavodauZagrebuibolnikoodjeljenje.

Ministar socijalne politike i narodnog zdravlja moe u saglasnosti sa

predsjednikom Ministarskog savjeta na prijedlog bana ustanovljavati nova
odjeljenja.
1) Bakteriolokoepidemioloko odjeljnje: pouava, ispituje i suzbija
zaraznebolestiidajepotrebnastrunauputstvaljekarimanaslubikod
vlasti opte uprave, vri dijagnostika ispitivanja, ispituje, prouava i
suzbija parazitske bolesti, izrauje, razailje i daje uputstva o upotrebi
lijekovabiolokogporijekla,ukolikojetohigijenskizavodovlaen.
2) Hemijsko odjeljenje: vrihemijske analize,nadzornadnamirnicamaza
ivotpremaZakonuonadzorunadnamirnicamazaivot,ispituje:vode,
droge, lijekove, vri medicinskohemijsko ispitivanje kao i tehnike
analize.
3) Sanitetskotehniko odjeljenje: prouava pitanja asanacija, izrauje
planovekua,higijenskihureaja,prouavasanitetskotehnikapitanjai
podnosipotrebneprijedloge.
4) Socijalnomedicinsko odjeljenje: prouava i pouava narod, skuplja i
obrauje vitalnostatistike i biometrijske podatke, obrauje podatke o
raduhigijenskihustanovanapodrujubanskeuprave.
5) Radi praktinog izvoenja djelokruga higijenskih zavoda u njihovom
sjeditupostojeiunjihovsastavulazeoveustanove:
a) Zavodzazdravstvenuzatitumajkiidjece,
b) kolskapoliklinika,
c) Dispanzerzatuberkulozu,
d) Ambulantazakoneivenerinebolesti,
e) Muzejzahigijenusapokretnimhigijenskimizlobama.

Zavodzazatitumateraidjeceimaodsjeke:
1) Savjetovalitezatrudneene,
2) Djeiji dispanzer sa savjetovalitem za matere i odojad i malu djecu,
poliklinikomzadjecuimlijenomkuhinjomzaodojad,
3) Kolonijuzaodojadimaludjecu,
4) Domzamatereiodojad,
5) Odsjek za popularizaciju djeije higijene i higijene ene s putujuom
uiteljicomipokretnomizlobomzaputujueteajeve.

Usluajupotrebe,anaprijedlogdirektorahigijenskogzavodabanmoe
odabratiosnivanjeidrugihustanovausastavuhigijenskogzavoda,kaoodsjekau
pojedinimustanovama.

DjelokrugovihustanovapropisaeMinistarsocijalnepolitikeinarodnog
zdravljapravilnikom.

Dom zdravlja u Doboju pripadao je Higijenskom zavodu Banja Luka od

kogajedobivaoodreenouputstvozaradkaoiodlukeofinansiranju.Uokviru
saradnjeDomazdravljasaHigijenskimzavodomogledalisuseinekinagovjetaji

299

rjeavanjasocijalnihimedicinskihproblemakojiimajusociomedicinskiznaaj
(2:89).

NAZIVIZAVODA:

Sanitarnoepidemiolokastanica(domzdravlja)1937.1955.g.

Higijenskizavod

1955.1961.g.

Zavodzazdravstvenuzatitu
1961.1975.g.

Zavodzajavnozdravstvo

1975.1980.g.

Zavodzazdravstvenuzatitu
1980.1989.g.

Rukovodioci Zavoda su bili istaknuti strunjaci iz podruja preventivne

medicine kao to su dr Tomislav Veljanovi, dr Reuf Huski, dr Mihail
Konstatinov i dr Zijad Belagi koji je sadraj rada Zavoda podigao na nivo
zakonskihsadrajakojisuosiguravalistanovnitvusigurnostdijelazdravstvene
zatitekojijepripadaouloziZavoda.

PODREENOST:

HigijenskizavodBanjaLuka

1937.1942.g.

HigijenskizavodSarajevo

1943.1961.g.

Samostalnazdravstvenaustanova

1961.

Kao samostalna zdravstvena ustanova u okviru RMC Doboj, a kasnije i

samostalna RO Zavod u Doboju je bio i nastavna baza za struna usavravanja
zdravstvenih radnika, uenika i studenata poto je u posljednjih 6 godina prije
agresijeimaoizdravstveneradnikasanastavniminaunimzvanjima,odkojihje
prof. dr Zijad Belagi bio zaetnik i nosilac ovakvog statusa Zavoda (2:18,29).

ZDRAVSTVENOSTANJEIZDRAVSTVENEPRILIKEUDOBOJU
NEPOSREDNOPRIJEIISVJETSKOGRATA

Zdravstveno stanje i zdravstvene prilike kao i organizacija zdravstvene

zatite u Doboju, najbolje se razaznaju iz godinjeg izvjetaja o radu Doma
narodnogzdravljau1940.godini.

Teritoriju Doma sainjava pet srezova na istonom dijelu vrbaske

banovine i to: Dobojski, Graaniki, Tesliki, Teanjski i Maglajski, koji ukupno
broje150000stanovnika.

Tloovogpodrujaveimdijelomjebrdovito(breuljkasto)sauzvisinama
do najvie 900 metara nad morem. Doline se nalaze uz rijeke Bosnu, Teanjku,
UsoruiSpreu,kojesuuske,teravnotloiznosijedva10%ukupneteritorije.

Stanovnitvo se bavi preteno zemljoradnjom. Stoarstvo je slabije.

Voarstvo, iako se voe ne kultivie racionalno nego bez ikakvog plana, ipak
donosinaroduvelikekoristi,potojepodnebljepogodnozarazvojvoarstva,pa
se voe u znatnoj koliini i izvozi. Tako je Doboj poslije Brkog drugi izvozni
centar voa u Bosni. Najvie se gaji ljiva, a onda jabuka i kruka. Ba u srezu

300

Dobojskomgajisejednaposebnavrstaranihljiva,kojeprvedolazenatrite,te
jedobropoznataivangranicanaedravepodimenomDobojnauke.

Industrije u ovom kraju nema osim one za preradu drva i destilaciju u

Tesliu. Ipak se drvo izvozi u veim koliinama, ali vie nepreraeno i kao
pragovi. Zanatstvo je malo, a kuna industrija nije razvijena te jedva podmiruje
potrebe seoskih domainstava. Trgovina je prilino razvijena jer je Doboj
prirodnicentariraskrsnicasaobraajnihlinija,teeseizgradnjomprojektovane
prugeValjevo BanjaLukautompravcumnogouznapredovati.

Narodovogkrajajeslaboprosvjeenizaputen.

Procenat nepismenosti, osobito u udaljenim brdskim krajevima je vrlo

velik.Biepotrebnouloitimnogotrudainaporaodstranejavnihinilacadokse
narod ovog kraja pomogne i podigne, trpie mnogo naa nacionalna privreda i
izgubiemnogo,aovajkrajeusvomsiromatvuineznanjumnogostradati.

Sve ovo stoji na putu naoj borbi protiv irenja bolesti, te polje naeg
radainizamanim,aprenosigainadrugapodrujagdjejepotrebnasaradnjai
drugihustanovajavnihfaktora.
Ispredsvegaovogisprijeilasejekaonajveazaprekapopravljanjuhigijenskih
prilika,upreventnojmedicini,radikojejeiustanovljenovajDom.

O brizi za podmladak ili bolje rei nebrizi imalo bi se od svega najvie

kazati.Natalitetjevrlovelik,tojeoptepoznatakarakteristikaSlavena.Azatoje
mortalitetovakovelik?Tomuimamnogouzroka,odkojihjesiromatvoispred
svih. Na se seljak ne veseli mnogo djeci, jer ona poveavaju siromatvo i jo
vieoteavajuionakoteakivot.Uzzdravstvenoprosvjeivanjemoraedaide
uporedoakoneiisprednjegapodizanjematerijalnihiekonomskihprilikasela.
PosebnovanopoglavljeradaDomovanarodnogzdravlja,ajovieZdravstvenih
stanica, jest pouka o njezi odojadi i male djece te savjeti majkama i trudnim
enama. Radi nehigijenskih prilika, a jo vie radi neukosti i neobavjetenosti
maldih majki, odojad i sitna djeca loom njegom i slabom ishranom mnogo
stradaju.

OvajDomnarodnogzdravljaimasljedeaodjeljenja:
1. kolskupolikliniku
2. Stanicuzasuzbijanjevenerinihbolesti
3. Optuambulantuzasiromanostanovnitvo
4. Antirabinustanicu
5. Bakteriolokoihemijskoodjeljenje
6. Stalnuhigijenskuizlobu
7. Savjetovalitezamajkeitrudneene

Podreeneustanovesumu:
1. ZdravstvenastanicauMaglaju
2. ZdravstvenastanicauTenju
3. kolskapoliklinikauTesliu(stanicazazdravstvenuzatituuenika).

Upogledustatistikihpodatakaostanovnitvuraspolaesesazvaninim
podacimaobjavljenimprije10godina,alisepouzdanoznadajeuodnosunate
podatkepriratajporastaobarzajednutreinu.

301


Podaci se odnose na Vrbasku banovinu u ijem sastavu je bilo podruje
Doboja i okolnih optina. Prema raspoloivim podacima iz 1934. godine
pokazateljiostanovnitvuVrbaskebanovine,kojasubilavjerovatnoslinaina
Dobojskompodrujubilasusljedea:
Natalitet40%o
Optimortalitet18,16%o
Prirodniprirataj21%o
Smrtnostdojenadi14,71%o

Tipodacijasnoilustrujudiozdravstvenesituacijetogavremena.

Upogledunajeeregistrovanihoboljenjatokoristimotabelarniprikaz
ustanovljenih oboljenja kod kolske djece prilikom sistematskih i kontrolnih
pregleda.

Bolest:
%uea
Malokrvnost
29,0
Oboljenjekrajnika
18,5
Uveanevratnelijezde
74,0
Bolestoijuislabvid
2,8
Kvarnizubi
67,0
Konaoboljenja
2,8
Svrab
5,5
Uljivost
3,3
Raznaplunaoboljenja
29,5
Bolestisrca
0,5
Ishrana:

Vrlodobra
6,0
Srednja
62,5
Loa
31,5
Razvijenost:

Vrlodobra
11,5
Dobra
62,0
Loa
26,5
istoa:

Vrlodobra
15,0
Dobra
80,5
Slaba
4,5

Optezdravstvenostanje:

Sve to je naprijed spomenuto dalo je jasnu sliku zdravstvenog stanja

naroda, koja ni u jednom pravcu ne moe da zadovolji. Ekonomska bijeda, loe
stambene prilike, neistoa, hrava ishrana, neprosvjeenost i kulturna
zaostalost smanjuju otpornu snagu i pogoduje irenju bolesti i zaraza. S druge
stranedobarplaninskivazduh,primitivaninebanaporanrad,skromaniprost
nain ivota povoljno djeluju na zdravlje. Kad ne bi bilo endemskog sifilisa u

302

nekimkrajevimaimalarijeuravnicama,zdravstvenostanjebiipakbilopovoljno
(2:1517).

POSLIJERATNIPERIOD
RAZVOJZDRAVSTVAOD1945.DO1952.GODINE

Naroddobojskogregiona,istokaoiu
cijeloj zemlji, doekao je osloboenje 1945.
godineizmuen,siromaanijadan.Privredai
vanprivredabilesuunitene.Ratjebiosurov
u svim segmentima: u politici, privredi,
drutvenimdjelatnostima.

S promjenom drutvenopolitikog
sistema i stvaranje nove Jugoslavije narodna
vlast,uzmasovnupodrkunaroda,stvaralaje
klimuvelikogpokretazaobnovuzemlje.Polet
i entizujazam masovno su zahvatili cijelu
zemlju.Utompogledunapodrujudobojskog
regiona sa otvaranjem gradnje omladinske
prugeamacSarajevo1947.godinei

omladinske pruge DobojBanja Luka 1950. godine, stvorena je dodatna klima

radaistvaranjausvimoblastimaivota.Svakako,izatitaiunapreenjezdravlja
narodadobilisunoveanse.Zapotrebuomladinskihradnihbrigadaosnovanesu
zdravstvene ambulante s odgovarajuim skadrovima i opremom, a potom je
osnovanaiOmladinskabolnicauDoboju.Uokviruomladinskihambulanti,kaoi
u bolnici, mnogi graani Doboja i ire okoline koristili su usluge zdravstvene
zatite,lijeiliseiosposobljavalisezarad.

Sanitarnoepidemioloka stanica u Doboju, Gradska ambulanta, Sreska

ambulanta i narodna apoteka bile su okosnica zdravstva u Doboju. Ranije
zdravstvene stanice i apoteke u dobojskom regionu (u Tesliu, Tenju, Maglaju,
Odaku,Modrii,Derventi,Broduidr.),kojesupostojaleprijeDrugogsvjetskog
rata,postalesuosnovarazvojazdravstvaposlijeosloboenja. Meutim,kadrova
nijebilodovoljno,uDobojujeradilosamo13zdravstvenihradnika:dvaljekara
(drIzudinDananoviidrTadijaPorn,aod1947.godineidrJosipRap),jedan
apotekar, dva srednja medicinska radnika, jedan zubar, jedan zubni tehniar i
estbolniara.

Meutim, iako malobrojni, sa oskudnom medicinskotehnikom

opremom i oskudnim medicinskohemijskim sredstvima, zdravstveni radnici,
potpomognuti mjesnim, gradskim i sreskim vlastima, krenuli su u prve
poslijeratnesanitarnohigijenskeipreventivneakcije.

Izvedene su sanacije naseljenih mjesta, vodenih objekata, kola,

ugostiteljskih objekata, eljeznikih stanica i dr. Sprovodile su se masovne

303

vakcinacije stanovnitva i tako zapoeta borba protiv uge i valjivosti. Odziv

narodabiojeiznadsvihoekivanja.
Meutim, lijeenje oboljenih, takozvana kurativna zdravstvena zatita,
zadavalajemnogoproblema.Ljekarskikadarjebiomalobrojan,anedostajalaje
savremenaoprema.Bolesnicisutekodolazilidoljekara.Posebanproblemsu
bile bolnike usluge. Uputiti bolesnika u Tuzlu, Banja Luku ili Zenicu bio je i
daljeogromanproblemizaljekaraizabolesnika.Pravonazdravstvenuzatitu
graani su mogli po prvi put da zahtijevaju zvanino. Meutim, bez dovoljno
sredstava prevoziti bolesnike makadamskim praljavim drumovima nije bilo
lakonijednostavno.
Rijeju, otvaranjem Omladinske bolnice stvorene su bolje mogunosti za
zdravstvenu zatitu ne samo za omladinubrigadire ve i za graane, koji su
veomaestokoristilizdravstveneuslugeuomladinskimambulantama.Meutim,
koritenjebolnicaostaojeidaljenerjeivproblemzagraane(4:2930).

ORGANIZACIJAZDRAVSTVAIZDRAVSTVENOSTANJE
STANOVNITVA

Sanitarnoepidemioloka stanica u Doboju preuzela je epidemioloku

slubuodSanitarnoepidemiolokestaniceuTuzli01.11.1947.godine.

Srezovi koji spadaju pod Sanitarnoepidemioloku stanicu Doboj bili su:

Zavidovii, Maglaj, Tesli, Teanj, Graanica, Derventa, Bosanski Brod, Bosanski
amac,Odak,ModriaiDoboj.
Ratovi relativno kratko traju, a njihove posljediceruevine, bijeda i neimatina
strano dugo. Poslije ratova dolaze epidemije i ljudi i dalje pate. Tako je bilo i u
DobojunakonzavretkaDrugogsvjetskogrataiosloboenja.

Stoga je kao prva zdravstvena ustanovaformirana Sanitarno

epidemioloka stanica, a zatim Sreska i Gradska ambulanta. I sve to, uz
danonoanrad,trebalisudaostvare,iostvarilisusvega13zdravstvenihradnika:
dva doktora Dananovi i Porn, jedan zubar, jedan apotekar, tri medicinska
tehniara i est bolniara. Ovoj malobrojnoj ekipi se 1947. godine pridruuje i
doktorJosipRap.etamala,aliodabrana(3:150).

HigijenskoepidemiolokaizdravstvenasituacijaDobojskog
podruja

Iz izvjetaja koji Sanitarnoepidemioloka stanica u Doboju 23.01.1948.

godinedostavljaMinistarstvunarodnogzdravljaSarajevoizmeuostalogsekae:
Cijela teritorija nalazi se dijelom na breuljkastom, a dijelom na ravnom tlu u
slivu rijeke Bosne, Ukrine, Spree, Usore i u posavini Save. Kako pomenute
rijeke osim Spree i Usore u proljee jako nabujaju i izliju iz svojih korita to u
svomdonjemtokupreplavljujuveliketeritorijeiostavljajumnogebarutinekoje
su onda preko ljeta opasna legla malarije. Radi toga nizinski dijelovi srezova
Doboj,Odak,Modria,Derventa,Brodiamacstradajuodmalarije.

304


Stanovnitvo se veinom bavi zemljoradnjom. Stoarstvo je slabije, a
voarstvo je bolje iako se ne kultivie racionalno ipak donosi narodu velike
koristijerjepodnebljepogodnotevoeobilatoraaiznatnoseizvozi.

Narod je neprosvjeen i zaputen, procenat nepismenih velik. U zadnje

vrijeme opaa se jako opadanje nepismenosti jer se u svakom veem selu
organizuju analfabetski teajevi. Sa opadanjem nepismenosti podignue se
narodnaveikulturniivot,atimeesepodiiinjegovivotnistandard.
Selauovomkrajusurijetkogdjezbijenogtipanegosujakorastreenatakodase
planinska sela proteu na kilometre. Muslimani ive ipak neto vie u
skupinama.Kuesegradenaprimitivannainiodloegmaterijala,veinomod
eperaoblijepljenogilovaomiodnepeenegline.Uzadnjevrijemeipaksevidi
napredak jer se kue grade od kamena i cigle, a pokrivaju crijepom. Kue se
sastojeodognjitaijednedodvijesobe.Krajboljegradnjekuaipaknegledaju
dagradenuniketeiliganemajunikakoilisupotpunonehigijenski.Istojetakoi
sa ubritima koja su potpuno otvorena kao i nunici te pogoduju irenju
epidemija. Od sela mnogo ne odskau ni gradovi. Rijetko koji grad ima
kanalizacijuivodovodilidobrupitkuvodu.Kadasevididaujednojkuiodsobei
ognjita ivi porodica od pet i vie lanova to je onda teko govoriti o higijeni,
izolacijibolesnika,odezinfekcijiiostalimmjeramaispreavanjuzaraza.

Linahigijenajevrloslaba.Svrabljivostiuljivostjevelikaaliipakmanja
nakonizvreneakcijeu1947.godini.

Naem selu kao i svom narodu morae se posvetiti velika panja da se

narodkulturnopodigne.Nazdravstvenompoljuministarstvonarodnogzdravlja
daje vrlo mnogo tako da e se stanje ubrzo popraviti. Jedino je potekoa
pomanjkanjezdravstvenogosobljaaliseituinevelikinaporidabudedovoljan
brojistog.

RadnopodrujeSESDobojvrlojeprostranoiobuhvata11srezovasaoko
320000stanovnika.
Godinjiprirastusvimsrezovimajevelikunatodostavelikojsmrtnostiodojadi
i male djece. Ekonomskim podizanjem popravie se i higijenske prilike te e i
prirastbitivei.

Ovaj kraj obdaren je prirodnim blagom kao i ostali dijelovi Bosne. Uz

racionalnuprivreduirazumnogospodarstvoproduktivnosteseudvostruiti,uz
togradnjomprugeamacSarajevoiTuzlaBanjaLukateelektrifikacijomzemlje
podii e se itavo podruje u kulturnom i ekonomskom pogledu, a time e se
podiiihigijenskeprilike.

Podrujestaniceobilujevodom.Ubrdskimkrajevimaimadovoljnoizvora,
a u ravnici bunarova. Izvori su slabo kaptirani, neisti, a da o bunarevima i ne
govorimo, jer su slabo graeni, neozidani i otvoreni te rijetko koji odgovara
propisima.

Ekonomskostanjenarodajedostaslabo,teakiposjedisumaliteese
moratidjelovatidaseudrueuzadrugedabiboljemogliiskoristitisvuzemljui
racionalnojeobraditi.

Ishrana naroda je dosta slaba ne toliko to je ne bi bilo ve radi slabog

pripravljanja. Dosta slabo ekonomsko stanje, slabe higijenske prilike, slaba

305

ishrana, neprosvjeenost i kulturna zaostalost smanjuju otpornu snagu i

pogodujuirenjubolestiizaraza.Sdrugestranedobarzrakdjelujepovoljnona
zdravljepotosenanarodveinomnalazivani.

Sanitarnoepidemioloka stanica u Doboju imala je do 30.10.1947.

serobakteriolokoodjeljenje,antirabinoodjeljenje.

Od01.11.preuzelajeiepidemiolokuslubunasadanjempodrujuod
TuzlanskeSanitarnoepidemiolokestanice.

Osobljestanicesainjavaju:1ljekar,1medicinskitehniar,1medicinska
sestra, 1 pomoni laborant i 3 pomona slubenika, i to za sljedee radove: 1
istaicaizapranjestaklarijeulaboratoriji,jedankuriripomonidezinfektorpo
potrebiijedansluitelj.

Zaovajperioddobrojeevidentiratizavrnukonferencijuljekarauakciju
za suzbijanje pjegavog tifusa i rekurensa u Dobojskom okrugu koja je odrana
06.12.1946.godineuDoboju.

Uzapisnikusatekonferencijepominjuseimenasreskihepidemiologai
sreskihljekara.
Bosanskibrod:dr.FranOmerza,dr.SulejmanLjutovi.
Graanica: pomoni epidemiolog Vujkovi koji je radio pod strunim
nadzorom pomonika okrunog epidemiologa Franje Ljupa, i Se.
Predragakovi,sreskiljekar.
Derventa:dr.JakobBoloban,dr.Zvonimirukelj.
Doboj:dr.IvankaPinteridr.IzudinDananovi.
epe:dr.ReginaAtijas.
Zavidovii:dr.ZijahGavrankapetanovi,dr.Suzanaani.
Maglaj:dr.ValentinMoroipom.epidemiologIvicaVrbanovi.
Modria:dr.Glumacidr.DragicaCucali.
Odak:dr.SlavaSkebeidr.VelimirGojni.
Tesli:dr.DragutinSaboidr.AleksandarLjutov.
Teanj:dr.IsoRamoviidr.AleksandarLjalov.

Iz zapisnika sa iste konferencije vidi se da su masovne organizacije

gotovo u svim srezovima podbacile u pogledu pruanja one pomoi koja se od
njihoekivalauvezisuzbijanjatifusairekurensauDobojskomokrugu.Ipakbilo
jeizuzetakakaonpr.AFuBos.Brodu,ZavidoviimaidjeliminouDerventikoje
supomagaleakcijuupropagandi,pranjurubljaiakcijamaprotivuljivosti.

AkcijujepomagaoiNarodnifrontiomladina.

U vremenu trajanja akcije gotovo svi uitelji u okrugu bili su veoma

aktivni i pomagali u punoj mjeri u pregledu na valjivost kolske djece i obuci
pomonihepidemiologaihigijeniara.

U poetku akcije narod je pokazivao izvjestan otpor i nepovjerenje

prema zapraivanju sa DDTjem. Kasnije kada je narod uvidio punu pomo od
zapraivanja te se rado odazivao istom i saznanjem o efektima koje je
zapraivanje donosilo bila je potranja za DDTjem za unitavanje gamadi u
kuama.

306


ZaovepotrebekorienjeilaboratorijuveziprimjeneSEROreakcijena
pjegavitifusirekurens.
Poslijeratna zakonska regulativa je veinom vezana za zatitu stanovnitva od
zaraznebolesti,takodatek1961.godineimamorepublikizakonozdravstvenoj
zatitiiorganizacijizdravstveneslube.
Zakonskaregulativavezanazazatitustanovnitvaodzaraznebolestiregulisala
je prijavljivanje zarazne bolesti, postupak za spreavanje i suzbijanje zarazne
bolesti, odluke o vakcinisanju, ime se regulisao i dio sadraja rada zavoda u
protivepidemijskom smislu, u smislu sanitarnohigijenskih normi i u pogledu
aktivnostisociomedicinskogznaaja.

Zakonom iz 1961. Godine opirno je regulisana organizacija zavoda za

zdravstvenuzatituijismisaonijenaputennidodananjihdana.Timzakonom
jereenodazavodzazdravstvenuzatitu:
Prouava zdravstveno stanje stanovnitva i higijenske prilike svog
podrujaipredlae,odnosnopreduzimamjerezanjihovounapreenje;
Prouava uzroke i pojave irenja zaraznih bolesti i drugih masovnih
oboljenja,predlaeipopotrebiorganizujeipreduzimamjerezanjihovo
spreavanjeisuzbijanje;
Sprovodi i stara se o sprovoenju optih higijenskih i drugih mjera za
zdravstvenuzatituuoblastikomunalne,industrijske,kolskeimentalne
higijene,kaoihigijeneiishrane;
Prouavauticajfizike,bioloke,socijalneimentalnesredinenazdravljei
bolesti graana i predlae, odnosno preduzima mjere za otklanjanje ili
ublaavanje tetnog uticaja na zdravlje, a naroito s obzirom na pitanja
radneokoline,snabdjevanjavodomzapieistanovanje;
Prikuplja,obraujeiprouavapodatkeozaraznimidrugimbolestima,o
obolijevanju i smrtnosti stanovnitva i predlae, odnosno preduzima
odgovarajuemjerezdravstvenezatite;
Prouavametoderadanazdravstvenomprosvjeivanjunaroitoupravcu
potsticavanja graana da aktivno uestvuju u rjeavanju problema
zdravstvenezatite,organizujutajradiunjemuuestvuju;
Vrilaboratorijskepregledasapodrujasvojedjelatnosti;
Vriistraivakiradsapodrujapreventivnezdravstvenezatite;
Organizuje i uestvuje u radu na strunom usavravanju zdravstvenog
osoblja;
Prikuplja, obrauje i prouava podatke iz zdravstvene statistike,
evidencijeiizvjetaja,dostavljapropisaneizvjetajeodreenimorganima
iustanovama;
Pruastrunupomozdravstvenimustanovamasasvogpodruja;
Izvodi i organizuje, u saradnji sa drugim zdravstvenim ustanovama, na
svompodrujuraznesanitarneakcije,asanacijuterenaisl.;
Vriidrugezadatkekojimubuduodreenidrugimpropisimailikojemu
odredinadleniorgannarodnogodbora.

307


Zavod za zdravstvenu zatitu najmanje ima: organizacione jedinice za
higijenske poslove sa hemijskih laboratorijem, za protivepidemijske poslove sa
bakteriolokimiparazitolokimlaboratorijemizdravstvenustatistiku.

U zavodu mogu biti i druge organizacione jedinice (za poslove djeije

zatite,tuberkuloze,trahoma,raka,zdravstvenogprosvjeivanjaidruge).

Istimzakonomustanovljenisuizdravstvenicentrikojisuvriliodreene
poslove organizovanja, strunog nadzora kao i vrenje, odreenih strunih
poslova u sprovoenju zdravstvene zatite na podruju odgovarajue
teritorijalnejedinice.

Zdravstvenicentarjezakonskiimaosljedeeingerencije:
prati i prouava zdravstveno stanje i higijenske prilike na podruju na
komedjeluje;
prati i prouava organizaciju i rad zdravstvenih ustanova, stara se o
unapreenjunjihovogradaiorganizujepruanjestrunepomoi;
prikuplja i obrauje odreene podatke o strunom radu zdravstvenih
ustanova;
izrauje i podnosi prijedlog orijentacionog orograma razvitka mree
zdravstvenih ustanova za podruje odreene politikoteritorijalne
jedinice;
izrauje i podnosi prijedlog programa mjera zdravstvene zatite za
podrujeodreenepolitikoteritorijalnejedinice;
usklauje,saglasnopropisima,struniradzdravstvenihustanovauvezis
pitanjimaodopteginteresazazdravstvenuslubu;
organizuje i vri struni nadzor nad radom zdravstvenih ustanova u
smisluodredabaovogZakona;
sarauje sa zdravstvenim ustanovama na svom podruju i ukazuje im
pomouradu;
saziva strune sastanke i savjetovanja o pojedinim pitanjima iz oblasti
zdravstvene zatite i organizuje seminare i kurseve za usavravanje
zdravstvenihradnika;
podnosinarodnomodboru,odnosnoIzvrnomvijeuNRBiHizvjetajeo
zdravstvenom stanju, higijenskim prilikama, organizaciji i radu
zdravstvenihustanovakaoidrugeizvjetaje.

Sadraji koji su navedeni kod Zdravstvenog centra i njihova realizacija

koja je ostvarivana kroz savjet zdravstvenog centra znaajno su doprinijeli
razvoju zdravstvene zatite i ukupnom zdravstvenom stanju stanovnitva.
Njihovim radom postignuti su odreeni efekti u spreavanju stihijskog
ponaanjauorganizacijizdravstvenezatite,uizgradnjizdravstvenihkapaciteta
i u pravilnoj orijentaciji u pogledu kolovanja zdravstvenih kadrova i poetnog
programskogrjeavanjazdravstvenezatite.

RadzdravstvenogcentraumnogomejeopredjeljivaoifunkcijuZavodaza
zdravstvenuzatitujerjeZavoduzazdravstvenuzatitukaozdravstvenojradnoj
organizacijibilapovjerenaulogaizvriocaodlukaZdravstvenogcentra.

Sadraji Zdravstvenog centra su se kasnije zgodno ukomponovali u

tekueiobaveznesadrajeradaZavodazazdravstvenuzatitu(2:2125).

308

OSNIVANJEOPTEBOLNICEDOBOJ

Uz postojanje Sanitarnoepidemioloke stanice, te Sreske i optinske

ambulante,poetkom1950.godineosnovanjeATDAntituberkuloznidispanzer
koji je 1956. godine prerastao u Sreski ATD. Tuberkuloza je tada bila veoma
prisutna.

Briga za zdravstveno stanje na dobojskoj optini je manifestovana

odlukom GNO (Gradskog narodnog odbora) iz marta 1952. godine o otvaranju
Opte(dravne)bolniceDoboj.DoosnivanjaovebolniceuBiHjebilosamo19
bolnica. Mogunost je traena u koritenju dotadanjih objekata Omladinske
bolnice, improvizovano podignute za lijeenje brigadira tadanjih radnih akcija
na izgradnji pruga. I objekti ove bolnice su predani tadanjem GNO. U tome je
podrkupruioiTodorVujasinovi,tadaministarsaobraajau VladiFNRJ.I09.
marta 1952. godine otvorena je Opta bolnica Doboj sa 90 bolesnikih kreveta.
Kao pomo Hirurka klinika iz Sarajeva je uputila hirurga doktora Midhata
Prcia koji je ve 12. marta izvrio i prvu hirurku operaciju u tek otvorenoj
bolnici. Na krau obuku u bolnice Sarajevo i Banja Luka upueno je nekoliko
bolniara, a primljeni su i radnici sa predhodno steenim iskustvom u
predhodnojOmladinskojbolnici.

Za prvog upravnika Bolnice imenovan je dr. Jozef Elzenhajmer koji je

istovremenobioiefHirurkogodjeljenja.

Graani Doboja i dobojske optine su sa oduevljenjem doekali

formiranje ove bolnice. Ona je postala i regionalna jer su u njoj lijeeni i
bolesniciizokolnihsrezova.Nanjenih90bolesnikihposteljaestosulealaipo
dvabolesnika...

U junu 1953. godine NOS (Narodni odbor sreza Doboj) je bolnicu

proglasio svojom ustanovom i uz pomo Republike i iz sopstvenih sredstava u
novembru,povodom29.novembraDanarepublike,otvorenjenovipaviljonsa
105krevetaiotvorenonovoPoroajnoodjeljenje,aInternoje proirenoza55
kreveta. U stalnom rastu i prema potrebama stanovnitva u barakama
izgraenim za lijeenje brigadira na izgradnji pruge DobojBanja Luka u toku
1955.godineuzadaptacijeotvorenojeDjeijeodjeljenjesa35krevetaiGrudno
sa30kreveta(3:150151).

U prvoj godini rada u njoj je lijeeno 3566 bolesnioka, izvreno 538

razliitihhirurkihzahvata,auporodilitujeobavaljerno 283 poroaja.Na90
postelja lealo je u prosjeku 120 bolesnika. Poslije dr.Jozefa Alzenhajmera,
direktor bolnice je bio Dr Mirko Kopad, poslije njega Dr Mirko Kalmar koji su
kao hirurzi obavljala i hirurke i porodiljske operacije. Bolnica je ve tada
stipendirala kadrove za svoje potrebe, meu njima su bili Tomislav Veljanovi,
AhmetemerliiRudiNegoveti,anaspecijalizacijuizpedijattrijejeupuenDr
RadonjaokiiDrZlatkoSvitlanovi.Izmeu195.i1958.godinebrojkrevetase
poveao na 170. Sve vei broj ljekara je obogaivao kadrovsku snagu bolnice,
pridoli si Dr Reep Iljazovi, Dr Milan Vajdi, Dr Sreko Bolesnikov, Dr Paa
Karabegovi, Dr eljko tenger, Dr Fatima Isak. Razvoj Dobojske bolnice je bio
evidentanotvaranjemnovihodjeljenja,proirenjemkapacitetabolnikogfonda,

309

nabavkom savremene opreme i kolovanjem i prijemom zdravstvenih kadrova

svihprofila.Do1992.godinebolnicauDobojujebilarespektabilnazdravstvena
ustanovauBosniiHercegovinikojajemoglaupotpunostizadovoljitiskorosve
potrebe stanovnitva za bolnikom zdravstvenom zatitom, zbog ega su
Dobojlijebilenatovrloponosnejersuimalisigurnostutompogledu(4:3138).

DALJIRASTIRAZVOJOPTEBOLNICE

U stalnom rastu ve 1958. godine Bolnica ima 5 odjeljenja: Hirurko,

Interno, Ginekoloko, Zarazno i Djeije. Zgrade, ureaji, aparati i kreveti su
beskorisnibezljekaraimedicinskihradnika.StogaseuBolnicivodikadrovska
politika po kojoj je sve vie ljekara opte prakse, specijalista i srednjeg
medicinskogkadra,takodaBolnicasredinom1969.godineima21ljekara,a238
bolesnikih postelja je omoguilo proirenje Internog odjeljanja, osnivanje
posebnogGrudnogodjeljenja,teosnivanjekabinetazatransfuziju,Laboratorijai
Apoteke.

U Bolnicu na rad je 1960. godine doao i bio dobro doekan dotadanji

upravnikATDprim.dr.IvanPetrievi,imejepoeorazvojGrudnogodjeljanja.

Urologijajepokrenutajo1963.godine,napoetkuusklopuHirurgije,a
prvispecijalistajebiodr.eljkoFormanekurolog,kojijedoaoizTuzle.

Dolaskom dr. Petra arinia 1970.

godine osnovano je posebno Uroloko
odjeljenje sa 42 kreveta i operativnim
traktom. Zatim su pristizali i mladi
specijalizanti:GojkoelakiZlatkoAvdi.

Ono odjeljenje je vodila dr. Ljiljana

MiciVajdi, inae stalno zaposlena u
tadanjemDomuzdravlja.Dolaskomprim.dr.
PereSredanovia1964.godinepoinjerazvoj
i ovog odjeljenja, koje je krenulo sa 20
kreveta.

Prof.drIvanPetrievi,
PrvidoktormedicinskihnaukauDoboju

TekarijeOtorinolaringologija,kojainaeznailijeenjegornjihnaihstrojeva
uha,grlainosa,udobojskojBolnicijepoeladolaskomprim.dr.VelizaraCinotija
izTuzle1970.godine.NaspecijalizacijusastipendijomupuenjeivkoKruni
ia, a zatim su doli i novi spezijalizanti: dr. Obrad filipovi, Asim Halilovi,
GoranTovilovi,MuharemDeliloviiMajaMiura.

Dolaskom, 1967. godine dr. Muharema arkia otvara se

Neuropsihijatrijauadaptiranojzgradi nekadanje osnovnekole.Dr.arkiuse
1972.godinepridruujeiprim.dr.MilivojeKurepin,takoespecijalista
neuropsihijatrije.

310

Ovakav rast i osnivanje novih odjeljenja zahtijeva sve vie prostora za

smjetaj bolesnika, za ambulante i operacione sale, kao i za pomone slube.
StogaseuBolnicistalnonetogradi,adaptiraiproiruje.Takoje1963.godine
otvorena nova zgrada za Zarazno odjeljenje sa 37 kreveta, aotvoren je i drugi
bolniki paviljon u koji su smjeteni Grudno, Interno, Stanica za transfuziju,
LaboratorijiRentgen.Sadabrojkrevetaiznosi350.Ve1971.godineotvarasei
novi paviljon koji prua mogunosti za bolji smjetaj Ginekolokog, Onog
odjeljenjaiOdjeljenjazauho,grloinos.

Saizgradnjompaviljonaiostalihobjekataosavremenjivanajeioprema,
uvoene nove metode lijeenja, broj zaposlenih takoe raste. Tako 1975.
godine u Bolnici radi 960 radnika, od toga 98 lijenika, 8 stomatologa, 12
farmaceuta,te430srednjegmedicinskogkadra(3:152153).

INTEGRISANOZDRAVSTVODOBOJAVRIJEMENAJVEEG
USPONA

Procesintegracijaipovezivanjauveecjelinedesilesuseiuzdravstvu.
Integracijom1967.godineosnovanjeRegionalnimedicinskicentar23august
koji je objedinio Optu bolnicu Doboj, Dom zdravlja Doboj, Apoteku Doboj i
ZavodzazdravstvenuzatituDobojkojisupostalisastavnidijelovikaoOsnovne
organizacije udruenog rada. Prvi direktor RMC 23 august bio je dr Tomislav
Veljanovi, zatim dr Nurudin Mulaomerovi do integracije u SOUR RMC 23
august 1972. Godine, a prvi direktor ove integrisane organizacije je bio dr
RajkoJaramaz.OvuorganizacijususainjavaliRMC23augustDobojsasvojim
OOURima: Domovi zdravlja Bosanski Brod, Derventa, Maglaj, Modria, Odak,
Teanj, Tesli, Opta bolnica Derventa, Specijalna bolnica za kardiovaskularne
bolestiBanjaVruicaTesli,ZavodJakeiZavodzazdravstvenuzatituDoboj.

Ovaj period do 1992. godine je vrijeme najveeg uspona i napredka

zdravstva Dobojske regije. To je vrijeme kadrovske ekspanzije, proirenja
kapaciteta naroito bolnikih, uvoenja novih tehnologija i pribliavanja
zdravstvene zatite stanovnitvu. Poslije 1992. godine zbog poznatih dogaaja
ovako organizovan sistem zdravstva se potpuno uruio, a to je najtraginije
sistem je u cjelini podijeljen na entitete i kantone to je poskupilo sistem, a
umanjilouinkovitosttosesvevieosjeanarezultatimazdravstvenogsistema,
a rezultat je najoitiji u zdravstvenom stanju stanovnitva koje se stalno
pogorava(3:154).

SPISAKDOKTORADOBOJAKOJISUSTEKLINAJVIE
AKADEMSKOZVANJEPROFESORAUNIVERZITETA:

Prof.DrIvanPetrieviProf.DrSakibkapur
Prof.DrZijadBelagi Prof.DrMuharemZildi
Prof.DrZehraRasovacDizdarevi Prof.DrDukoVasi

311

Prof.DrefikHasuki Prof.DrNikolaGavri
Prof.DrokoObuinaProf.DrGalibFesta
Prof.DrMladenkoVasiljeviProf.Dr.BegzadaHasuki
(Spisaknijekonaan,bienastavljenupispremasaznanjuidokazima.)

UMJESTOZAKLJUKA

Uovomradususumiraniradoviidokumentikojisumahomobjavljeniu
knjigamakojesunavedeneuliteraturisapozivomnadijelovekojisuprepisani
ilidijelomkomentarisani.Pokuajjebiodaseupravoiztihliteraturnihjedinica
uspostavinekiredoslijeddogaanjakojibidobiozaokruenucjelinuzasveone
kojiovutemumogukoristitizasvojeradove,pozivajuisenaistorijatzdravstva
Doboja.

Uuvodnomdijeluautorjepokuaodativienjezdravstvenogsistemau
prolostiipredloitiodreenedefinicijesistemazaodreenevremenskeperiode,
toseininovimioriginalnimdoprinosomautora.

Neki dijelovi su prepisani u originalnom tekstu, tako da se izrazi

poistovjeuju sa izrazima toga vremena i nisu bili predmet lektorisanja i
prilagoavanjasavremenompravopisu.

Spiskoviimenakojisudatisuotvorenizasvakudopunuilirevizijuinisu
konani,postojipotrebazanjihovokompletiranje,tesepozivajusvikojimoguu
tomepomoi.

Na kraju, svaki pokuaj da se ova materija ozvanii u nekom zborniku

ili knjizi je vrijedna panje, a svaki pokuaj njene dopune je vrijedan truda.
LITERATURA:

1. Smajki, A. Socijalna medicina sa organizcijom zdravstva. Svjetlost

SrajajevoiEdicijaZdravljezasve,kolanarodnogzdravljaMedicinskog
fakultetaUniverzitretauSarajevu.Sarajevo,1997.

2. Belagi, Z. Regionalni zavod za zdravstvenu zatitu od 1937. do 1987.

godine.RegionalnizavodzazdravstvenuzatituDoboj,Doboj1990.
3. Kapetanovi, F. Muminagi, R. Doboj u dvadesetom stoljeu, Nae
novime,nezavisnenarodnenovine,DobojJug,DobojJug,2008.
4. Gnjato,V. Pet decenija opte bolnice Sveti Apostol LukaDoboj, Opta
bolnicaSvetiApostolLukaDoboj,Doboj2004.
5. Hukovi,S.Studijipraksamedicine(Curaterminis),Institut zanauno
istraivaki rad i razvoj klinikog centra Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo,1997.
6. Vodizanovojavnozdravstvo,EPOS,Sarajevo,2011.

312

PRILOG:
SPISAKDOKTORAKOJISUSLUBOVALIUDOBOJU

(spisak doktora ija se imena pominju u tekstu rada, navedeni

redoslijedompojavljivanja)

SimonLevi

dr.Krutina

PetarGutea

PeroMertini

RichardSkutecky

IzudinDananovi

HajrudinDananovi

TadijaPorn

EvgenijeOomanjski

AntonGara

Erefizmi

BrankoPuljagan

JosipRap

JusufKoo

Ahmet emerli

eljkotenger

IvankaPinter

HasanLukaevi

ReufHuski

TomislavVeljanovi

JozefElzenhajmer

MirkoKopad

Radonjaoki

RudiNegoveti

ZlatkoSvitlanovi

MirkoKalmar

RedepIljazovi

MilanVajdi

SrekoBolesnikov

PaaKarabegovi

FatimaIsak

IvanPetrievi

eljkoFormanek

Petararini

Gojkoelak

ZlatkoAvdi

PeroSredanovi

VelizarCinoti

ivkoKruni

ObradFilipovi

AsimHalilovi

Muhamedarki

MilivojKurepin

GoranTovilovi

MuharemDelilovi

MajaMiura

ZijadBelagi

HajrudinDananovi

Spisak doktora koji su slubovali u Doboju, koji se ne pojavljuju u

tekstu. Spisak nije konaan, nastavlja se upis po vlastitom sjeanju ali i
sjeanju drugih i zvanine dokumentacije meu kojoj je najkompletnija
dokumentacija iz knjige Pedeset godina opte bolnice u Doboju, to
slijedi:

BorivojePavlovi

ZehraRasovacDizdarevi

AzraHotiHadikaduni

LjiljanaLali

DikaKadri

SlavkoKerezovi

AmiraKasumagiSmailbegovi
DanielGolac

MuhidinAliehaji

MuhamedTurali

VladislavVukovi

Radoslavorevi

MiloradJovanovi

BrankoRui

313


JozefBarkulin

MiroslavKare

MiroslavMaarac

IgorKos

SmailProhi

Ivanutalo

IsmetArnautali

AleksandarVelimirovi

OlgaVeljanovi

Evgenijeukin

MiodragJovanovi

KsenijaNikoli

RadislavPetri
PavaoSlavi

Ljiljanaorevi

DraginjaJovanovi

BrankaMaksimovi

SlavkoMaksimovi

DragomirMilini

ivkaPeri

RadoslavBoci

RadoslavBukvi

DanijelGolac

KostaDimitrijevi

TomislavZovko

MustafaJaarevi

LjiljanaMici

MarkoRui

DragoslavSokolovski

RadmilaTomi

ZlatanuriBogoljubJankovi
Brankoori

NedeljkoBili

Svetislavivkovi

ZoranJanjuevi

IvoLuguti

NurudinMulaomerovi

VladimirOdovi

MladenPavlovi

Muhamedlanjak

MuhamedMuhamedagi

LjiljanaNikoli
MarkoRadonji

AleksandarRenglar

SlobodanCvitanovi

RasimBajraktarevi

StevanBoro

VjekoslavVela

MarinaVienti

EsadZuki

MilovanPilipovi

DragoslavSreji

DragoljubStanojlovi

MaaFormanek

MuhamedHadi

Mijoai

Vasilijeelvarica

Sakibkapur

EmilBobinac

AleksandarZikovi

AnteMani

DragoslavMijalkovi

PetarTodi

DaniloAleksi

KonstatinaKonstatinov

MihailKonstatinov

MilovanMiljanovi

ReufMulabeirovi

PetarOluji

MilenkoSuboti

BrankoDabovi

OlgaDabovi

LazarIvandeki

MilovanJuki

AleksandarNikoli

NatalijaStoisavljevi

Petarosi

MiodragBojkovi

LjiljanaLali

SavoRadosavljevi

LjiljanRehak

RajkoRisti

Danijelimunovi

GordanaDelevi

BranislavaJovanovi

DuanJovanovi

ZoranKovaevi

HajrudinMehmedovi
ZvonimirMikin

314

Vlatkoili

EkremAjanovi
AjaBijedi

MuharemZildi
SlavkoKerezovi

IbrahimOsmi
NikolaZeljaji

BoanaJankovi
IvanKnajtner

MilanSpasojevi
RadoslavkaSpasojevi
Slobodankaandrk
BrankaGolubii

DavudDizdarevi
ZoranDoboarevi
RadmilaJovanovi
edomirLeki

FranjoMatijevi
BedislavMitrovi

VeraMitrovi
StjepanParlov

MiloradRelji
RefikHadi

RistoCvijeti
GordanaVukovi

EvaKneevi
NijazSofti

FikretHuski
LjubomirCurki

DuanVlaisavljevi
MaricaVrdoljak

NikolaManev
RadmilaizmoviPavlovi
Slavkooki
FranjoBasta

SlobodankaDoboarevi
IbrahimPujagi

SlavkoPui
ReikHuski

MiroslavBlagojevi
VladimirBoinovi

FjodorIvasovi
okoObuina

TatjanaPopovi
CvijetaStanii

Sekulaipovac
MarinBrauntajn

MladenkoVasiljevi
BranislavaVukoti

SvetlanaGostovi
NedimDuisi

idaDuisi
VladimirEmedi

MirkoJuki
NadaMerkovi

PeroMarkovi
SlavicaMarui

SlobodanNogo
VesnaStankovi

Berislavabri
MustafaAganovi

RadmilaAganovi
MensurMulali

MiroslavRadoji
SlavkoCvijeti SimoAntoni
SeadBegovi

VesnaBili
RejhanaMui

MilenskoRakovi
JadrankaSkenderija

MidhatHadikaduni
RadmilaAvdalovi

DibaVerenikovi
DukoVasi

EdnanDrljevi
Muratogi

PavicaMijanovi
MiladaTrampi

MirsadRami
Ljubourevi

MiroljubBogdanovi
NagibBrakovi

ZoraDrobac
Biljanaurkovi

Irenaianovi
AlmiraKiki

IrenaKljuevi
NafaBrki

NedeljkaVidovi

315

NikolaGavri

MomiloJovovi

DanijelaLeki

GoranTovilovi

LelaKiki

RudiSavio

MiroslavaVasi

EmiraMani

MilkaAndri

JanjaVrbi

SlobodanKalaba

DukoPanzalovi

MijoGrgi

AidaJupi

FeridMadak

MarinaRaki

Tonkicaiak

Vahdetaoki

JozoKaramati

EnisaMuji

NevenkaGosti

MladenMarkovi

RajkicaBambulovi
BojanaDabovi

Simunaakula

Slobodankaivkovi
NenadMarkovi

AzraSivevi

DijanaBevanda

MarkoRai

SuadaHajrulahovi
GoranMatkovi

DarkoLuki

MirjanaRadoji

SlaanaTodi

SrekoJugovi

JelenaNjegomirovi
FerhatHadibrahimovi
DragoljubStojanovi
MarkoAni

RadivojeKatani

RuicaPetkovi

MilojkoStojanovi

OliveraBabi

BrankaLazi

BrankicaGospi

DuankaKovaevi

DenanaMulaomerovi

NaaGluac

VesnaNuni

Almaatovi

NadaKrnji

VesnaProdi

AnadiBegi

HasanDrnda

SlavicaKopanja

GordanaStevanovi

GiljermoIskviedroPinedo

PredragLazi

SlavkoNedi

IndiraHasi

SabinaDeli
MiroslavJovi
ZlatanMarkovi
AnelaVelimirovi

SanjaDamjanovi

SanjaAliahovi

JovicaBrki

MirelaDidi
Miloradivkovi

ZoranZubak

OsmanMuratovi

MirzaHusi

VladanJanjuevi

MarinaTomani

Siniaurii

GordanaSredanovi

MilanPetrovi
eljkoSimi

ZoranBlagojevi
BranoKatani

MilovanSavi

GordanaJerini

RauaKuzmanovi

SavaElez

MladenkoLazi

VjekoslavSorak

BranoTrifunovi

Brankoivkovi

SvjetlanaOstoji

316


RadmilaBogdanovi

StaaGojkovi

DukaIli

VericaJovi

VasoLutovac

LarisaVasiljevi

ZoranMitrovi

AleksandarPani

LjubicaPeri

MladenPeanac

RadaStjepanovi

IlijaKuzmanovi

JovankaPeri

AnkicaPopovi

SlavicaRemeti

VesnaTovilovi

IgorNovi

NadaVasi

AleksandraDrobnjak

DaliborNedi

AleksandarSuboti

TatjanaSuboti

IbrahimMrehi

KemalLukaevi
MladenZadro

SmailBelagi

Husoaka

Emirabri

RadaKrajina

AleksandarBereta

TotaMatija

HajrudinVodeniarevi

MirsadVodeniarevi
DamirDevdetbegovi

FeridKonji

PetarTodi

(Spisak najveim dijelom prepisan iz knjige Pet decenija Opte bolnice

Sveti Apostol LukaDoboj, autora Voje Gnjate u izdanju Opte bolnice Doboj,
2004)

Nisunavedenidoktoristomatologije,postojipotrebaubudue.

317

HarisHasii,prof.islamsketeologije

NianiMedlisaIslamskeZajedniceDoboj
(Historijskiprikaz,stanjenaterenuikritikaanaliza)

Uvod

Motivzanastanakovogradamoesenaiuinjenicidasunianipostali
predmet eksperimentiranja porodica umrlog ali i klesara, udaljujui se od
ortodoksne tradicije koja tretira pitanja oko niana. Tako, danas na
nadkaburskim obiljejima, moemo vidjeti skulpture, slike, ak i prikaze
profesija, zanimanja ili afiniteta umrlog. Takav odnos prema nadkaburskim
obiljejimaje,sastajalitaerijatskogprava,neprihvatljiv.

Nian, kako se promatra u erijatskom pravu, a to emo podrobnije

vidjetiutreemdijeluovograda,jesteznakivomegdjejeumrli.Ste,poetne,
pozicije niana kao znaka, do dananjeg doba, nian je proao nekoliko faza.
Ovaj rad e, kroz historijski tok, pokuati, na podruju Medlisa Islamske
ZajedniceDoboj1,utvrditikadajenianizaaoizsfereerijatskogprava.

efik Belagi je napravio sjajnu analizu ranih niana/steaka u svom

djelu Niani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini. Mehmed Mujezinovi je
napisaosvojeivotnodjeloIslamskaepigrafikaBosneiHercegovine,noosim
obraivanja natpisa na nianima, Mujezinovi ne pravi nikakvih analiza, niti
biljei sve niane.2 Osim par autora3 koji uzgred pominju ovu tematiku, nema
nikakvihanalizaniana17og.,18og.i19og.stoljea.

Metodologija, koritena u radu, se nametnula sama od sebe. Najstariji,

najljepi i erijatu najblii niani su na sebi imali arapske natpise i bilo ih je
mogue datirati. No veina niana, na podruju MIZ Doboj, nemaju na sebi
nikakvihukrasanitinatpisa.Tojeuskladusarezonovanjemetiripravnekole
u islamu, po kojima je bilo kakvo pisanje po nianima mekruh/pokueno4.
Nianibeznatpisa,subiljeeniukolikobisvojomformomodgovaralinianima
nakojimapostojenatpisiikojisemogudatirati.

Radsesastojiizetiridijela:
- prvidiojehistorijski,kojipratirazvojnianakodOsmanlijaiuBosnii
Hercegovini;

UtekstuispodMIZDoboj
Vidjeti podnaslov 2. 4. ovog rada
3
Npr: Alija Nametak, Hamza Vejsil, Meho auevi, Mustafa Sui, Ekrem Saki
4
Vidjeti podnaslov 3. 2. ovog rada
2

318

drugi dio prati niane na podruju MIZ Doboj, gdje su zabiljeeni i

pobrojanisvistariniani;
- trei dio objanjava nadkaburska obiljeja u erijatskom pravu, u
komparacijisanianimaiztrifazerazvojainianimaMIZDoboj;
- etvrtidiojezakljuakuvidukritikeanalizeforminiana,generikihi
posebnih natpisa na nianima i budunosti niana, sa stajalita
erijatskogprava.
Rad ima i apendix gdje su tabelarno navedeni svi niani na podruju
MIZDoboj,datiranipostarosti,tebrojnedatiranihnianaitopodematimai
mezarjima.

1. Nianidefinicija,podjeleihistorijskiprikaz
1.1.Niani,definicijaipodjele

Uspravnostojeim, kamenim, nadkaburskim obiljejem muslimana u

Bosni i Hercegovini nazivamo nianom. Naziv niana je preuzet iz turskog i
perzijskogjezika,uzto,imainekadrugaznaenja(meta,made,ordenidar)5.
NazivkojisekoristiouHercegovinizanadkaburskoobiljejejebaluk6,stimda
jedanasuobiajenobalucimanazivatidrvene,privremeneniane.Izglavnik7je
treinazivzanadkaburskaobiljejauBosniiHercegovini.
Najprostija podjela niana jeste na stele i stubove 8. Niani se mogu
podijeliti i na muke i enske9. Postoje i djeiji, ali djeiji su umanjene verzije
mukihienskihniana.U19om.stoljeusejavljaisimbiozastelesastupom,
pa imamo stele sa turbanima, iako nije rije o klasinim stelama, ve o
stanjenimstubovima.
Stele(slika br.1)suueploekoje zavravajukaokrovnadvijevode.
Stelesu,kodnas,jednavrstaenskihniana,zarazlikuodnianasturbanima
koji su muki niani. Veina dananjih nadkaburskih obiljeja su ploe koje
doneklelienastele.
Stubovimogubitiobelisci,odnosnoetverostraneuspravneprizmekoje
seugornjemdijelupretvarajuupiramiduizavravajupoluloptom(slikabr.2).
ehidski niani, koji su se pojavili nakon rata 1992.1995. imaju ovaj oblik.
Takoer,stubovimogubitiinianisturbanom(slikabr.3).

Belagi, efik; Niani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini; Akademija nauka Bosne i
Hercegovine,Djela,knj.LIII,Odjeljenjedrutvenihnauka,knj.30,Sarajevo1978.,str:11.
6
Nametak, Alija; Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini; Dravna
tamparija;Sarajevo1939.,str:30
7
Hamza,Vejsel;Nianihistorijskeparalele;Alem,GodVI,br.133,Septembar2004.
8
Belagi,1978,1113
9
auevi,Meho;UmjetnostbalukaNadgrobnispomenicinianinapodrujuBosanskeKrajine
Zajednitvosteakainiana;Mostasopiszaobrazovanje,naukuikulturu;Mostar,2006;str:
7275

319

Obinopodvanianaobiljeavajukabur,uzglavniinoni.Imasluajeva
da se kabur obiljeava samo uzglavnim nianom, takvi su krajiki niani10. U
pravilu, na kaburima muslimana nije bilo nikakvih drugih obiljeja osim dva
niana,stimdapostojeizuzeci11.Okviriiliogradekojispajajuuzglavniinoni
nian nisu bili zastupljeni, osim pojedinim imunijim ljudima, koji su nastojali
da iskau svoj ili porodini socijalni status drugaijim obiljeavanjem svoga
kabura.12

1. 2.Porijekloniana
Arapi,prvinosiociislama,nisupoznavalinadkaburskaobiljejauformi
namapoznatogniana.Iakobisesvakaoznakakaburamoglanazvatinianom,
to nisu bili nama poznati niani. U podnaslovu 3. 1. ovog rada je precizirano
kakosusvojekaburoveobiljeavaliprvimuslimani,aovdjenaszanimajusamo
nianikojesmonaveliupredhodnompodnaslovu.
NianesuunaekrajevedonijeliOsmanlije13.Osmanlijesusvojeniane
preuzeliodSelduka14.Selducisusvojanadkaburskaobiljejanajeeklesali
uoblikustela,pretenomanjihdimenzijakojesuseugornjemdijeluzavravale
ravno,nadvijevodeilinaluk,alitakoeriuoblikustubovasaturbanima.
ObliksteleSelducisumogliuzetisaraznihstrana,sobziromdasetaj
oblik nairoko koristio, ali prvenstveno od naroda Kavkaza, Armenaca i
Gruzijaca,kojisuumjetnostnadgrobnihspomenika,u10om.i11om.stoljeu,
naroito razvili. Armenski hakari (slika br. 4) su po svojim oblicima, a i po
ukrasimanajbliiseldukimstelama.
Nian s turbanom je u svojoj osnovi originalni selduki tip
nadkaburskog obiljeja, koji se kasnije u osmanskom periodu dalje razvio.
Niani,kojesuOsmanlijedonijeliuBosnu,uprvomredususkopskiiliuupski
niani koji su naruivani u 15om. i 16om. stoljeu za uglednije linosti.
Skopski niani su bili mali etvrtasti stubovi s turbanima i sa malo
geometrijskihdekoracijaiupoetkubeznatpisa.Kasnijesejavljajucarigradski
ilistambolskiniani,kojisu,takoer,klesaniuSkoplju,alisusejaviliranijeu
Istanbulu. Stambolski niani su bili vei, od kvalitetnijeg kamena, bogato
ukraeni floralnim stilizacijama. Neki su i danas sauvani, poput vezirskih u
Travniku. Kasnije se, po uzoru na te skopske niane, u Bosni poinju klesati
domainiani.

10

Sui, Mustafa; Na odnos prema nadkaburskim obiljejima; Takvim za 2011., ElKalem,

Sarajevo,2011,str:178
11
Vidjeti:OdlikeobiljejanadmezaromFerhatbega,sinaIskenderova,vakifakasabeTeanj,u
Godinjak,Centarzabalkanolokaispitivanja,knjiga40,AkademijanaukaBosneiHercegovine,
Sarajevo2011.
12
Sui,179
13
Belagi,1978,14
14
Isto,14

320

Slikabr1Stela

Slikabr.2NianMahmuda
Brankovia

http://www.kons.gov.ba/html/sl
ike/1343693253.jpg

http://rogatica
bih.blogspot.com/2012/01/rogatica
najstarijinisaniubih.html

Slikabr.3Niansturbanom Kotorsko,kodspomenikapoginulim

borcimaNOBa

321

Slikabr.4Armenskihakarihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ha%C4%8Dkar

1. 3.FazerazvojanianauBosniiHercegovini

Uzevi u obzir rad efika Belagia, zatim literaturu o nianima

kasnijegaperioda15isituacijusanianimanapodrujuMIZDoboj,razvojniana
semoepratitiutrietape,perioda,odnosnoutrifaze.
Prvafazarazvojanianamoesepratitiu15om.i16om.stoljeu.Ovu
fazu karakterizira meuuticaj niana sa stekom. Mnogi motivi sa steaka se
mogu nai na nianima, ali i obrnuto.16 Glavni osnovni oblici steaka su leei
oblici ploa, sanduk i sljemenjak. Od ukupno 66.478 steaka, koliko je
evidentirano, 95,5% otpada na leae oblike. Ako od uspravnih odbijemo
krstae,ondaostaliuspravnistuboviistelezauzimajusvega3,9%ukupnog
brojasteaka.TakvistecisenalazeuglavnomuistonimkrajevimaBosneipo
vremenu nastankaspadajuukrajperiodasteaka.Teritorij,vrijemenastanka,
teoblikstelaistubovarazlozisutosemoeiznijetipretpostavkadasutisteci
nastali pod uticajem muslimanskih niana17. Niani ovog perioda se znatno
razlikuju, po svojim formama i oznakama, od isto osmanlijsko islamskih
nianatogadobaudrugimregionima.
Drugafazarazvojanianapoinjesa17im.stoljeem,pasvedopoetka
druge polovice 19og. stoljea. Ono to karakterizira ovu fazu jeste da su, u
pravilu, niani malih dimenzija. Ima izuzetaka od ovog pravila, jer je najvei
poznati nian u Bosni nastao krajem druge faze. To je nian Omerage Baia
15

Literaturaizbiljeakaovograda.
Steakjeuobiajeninazivzakameninadgrobnispomenikizsrednjegvijekanairempodruju
BosneiHercegovine,sjeverozapadnimdijelovimaCrneGore,zapadnimdijelovimaSrbijeijunim
dijelovimaHrvatske,uglavnomuDalmaciji.NapodrujuDobojapostoji11nekropolasastecimai
to u : Brestovo, Dragalovci, Donja Ostrunja, Osredak, Cerovica, Donja Radnja, Prisade, Stani
Rijeka, Ularice, Alibegovci i Mravii. Belagi, efik; Steci, kataloko topografski pregled;
VeselinMaslea,Sarajevo,1971.,str:133135
17
Belagi,1978,14
16

322

kodBaiaMostanaputuizmeuGlamoaiLivnaiz1798.godine(slikabr.5).
NianOmerageBaiajevisok4,7m,atolikijeiopsegturbana.18
Trea faza jeste faza dekadencije, poinje sa drugom polovicom 19og.
stoljeaitrajedodrugepolovice20og.stoljea.Uovojtreojfazipokuavase
nianom interpretirati zanimanje ili stale, a koje se izvodilo raznim oblicima
turbana.Uovojfazinianisuveinegoudrugojfazi.Ovafazajenajbogatijapo
broju sauvanih spomenika, zatim po brojnosti i raznovrsnosti epitafa na
njima19.

Slikabr.5NianOmerageBaia
http://bosnjaci.wordpress.com/2014/06/10/najvecipoznatinisanubosni/

Ono to se da primjetili jeste da druga i trea faza nemaju strikto

odreenu vremensku granicu. Postoji veliki broj niana iz druge faze a koji se
javljajuakiu20stoljeu,takoerinianikojibisemogliokarakteriziratikao
nianitreefazejavljajuseiprije19og.stoljea.
S obzirom da je prva faza razvoja niana odlino dokumentovana i
izanalizirana, u sljedeim podnaslovima mogu se pratiti niani 15og. i 16og.
stoljea,odnosnoonidijelovikojisubitnizarad.tosetiedrugedvijefaze,na
njihemoseosvrnutiukritikomosvrtuuzadnjemdijelurada.

1. 3.1.Niani15og.i16og.stoljea

Kaotojeupredhodnompoglavljunavedeno,nianiovogperiodasuu
interakciji sa stecima. Ta interakcija je najvidljivija po predstavama na
nianima.Uanalizamaniana,usvojojstudijiNianiXViXVIvijekauBosnii
18

Nametak, Alija; Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini; Dravna
tamparija;Sarajevo1939.,str:31
19
Saki, Ekrem; Babin mezar na lokalitetu Babina Luka Kalesija; Kikai, 2013, str: 9.
http://www.nkp.ba/wpcontent/uploads/2013/10/Rad.docx

323

Hercegovini, efik Belagi je podijelio niane 15og. i 16og. stoljea na:

nianesafiguralnimpredstavama,nianesanefiguralnimpredstavama,niane
sanatpisima,ikranskeniane.20

1. 3.1.1.Nianisafiguralnimpredstavama

Na lokalitetima grada Sarajeva, opina Trnovo, Kalinovik, Sokolac,

Rogatica, Foa, Olovo, Nevesinje, Prozor i Glamo postoji 29 niana na ijim
stranicamasuisklesana43raznovrsnafiguralnamotiva.U24sluajajavljajuse
ivotinjskepredstave:pticekonja,jelena,srne,psa,zmije,lavaivepra.Ljudske
figuresejavljajuu19sluajeva.Tosu2samostalneijednauscenilova,zatim2
predstaveljudskeglavei14predstavaruke.Svenabrojanepredstavemoguse
naiinastecima.21
Motivi psa, ptice i jelena su obino koriteni pri prikazu lova, to
ukazuje da nian pripada lovcu. Konj je Osmanskoj carevini bio jako cijenjana
ivotinja, a na nianu ukazuje da je nian pripadao nekome ko se druio sa
konjima ili bio akindija, vojni jurini konjanik. Vepar, najvjerovatnije ukazuje
na to da nian pripada nemuslimanu. Predstava lava najvie podsjea na
predstaveteivotinjekaoosnovneoznakegrbovauglednihfeudalnihporodica.
Zmijaukazujenainjenicudasuvlasnicinianaililijeilinarodistokuodujeda
zmijailisusamiumrliodzmijskogujeda.22
Ljudske predstave su evidentirane 19 puta, bilo kao kompletne figure,
prikaziglaveilipredstaveruku.23
Kompletna figura je prikazana tri puta: na nianu u Turovima kod
Trnova prikazan mukarac sa haljetkom utegnutim u pasu i sa elenkom na
kapi; na nianu u Govedoviima kod Trnova jaha na konju u sceni lova
progoni jelena; te na nianu u atroviima kod Rogatice predstava ene sa
maramomiuhaljiniilikouljidokoljenabezjasneoznakerukuinogu(slikabr.
6). Predstave kompletnih ljudskih figura su este na stecima. To su veinom
scenelova,borbeiliprikazipojedinanihfigurasaorujemitd.
Prikazeglaveimamonadvaniana:nanianuuBijenjojkodNevesinja,
tenanianuuiiimakodTrnova(slikabr.7).Prikaziglaveililicanisuesti
nastecima,alisuglaveilicaestmotivnakrstaama.KrstaeuBosniiSrbiji
suestoisklesaneuviduljudskihglava.24
Predstave ruke su najbrojnije, javljaju se na 14 niana (slika br. 8).
Ruka u vidu otvorenog dlana, predstavljena do lakta ili ramena, je dosta est
motivnastecima.Uzrukuseobinojavljaipolumjesec,rozetaaikrst.Rukana
stecimapredstavljapozdrav.25

20

Belagi,1978,2577
Isto,36
22
Isto,3650
23
Isto,5056
24
Isto,55
25
Isto,55
21

324

Slikabr.6Nianuatroviima
http://rogaticabih.blogspot.com/2012/01/ovajstariturskinisannalaziseu.html

1. 3.1.2.Nianisanefiguralnimpredstavama

Na nianima s lokaliteta iz predhodnog podnaslova, te na lokalitetima

Breze i Rudog, javljaju se sljedei nefiguralni motivi: rozeta (zvijezda), krug
(disk),polujabuka,polumjesec,luksastrijelom,omaga(kijaa,topuz),sablja,
ma, koplje, tit, sjekirica (balta), krst, nakovanj, spirala, grozd, i raznovrsne
vrpceifrizovi.26
Najei nefiguralni motivi su krugovi, rozete i polumjeseci. Postoje
miljenja,kaotojeSeidaMustafeTraljia27,dasutokvrge28,kojeponarodnom
vjerovanju predstavljaju rane koje su junaci zadobili u ratu. S druge strane
mogle bi biti i zvijezde, koje su zajedno sa polumjesecom est motiv na
nianima.Polumjesecizvijezdesuestmotivi nastecima, gdjesuuglavnom
oznake grbova. Takoer, zvijezda i polumjesec su est motiv i na starijim
krstaama. Moe se zakljuiti da su motivi na nianima rezultat uticaja
klesarsketradicijesteakaidasuprvenstvenobosanskogkaraktera.29
Sljedeiunizu,gorenabrojanihmotiva,predstavljajurekvizitelova,rata
iturnira.Tosudobropoznatimotiviizrepertoarasteaka.30
Krstjeestapojavanastecima,pojavljujese,alirijetko,inanianima.
Tosukranskiniani.31
26

Isto,57
Tralji, Seid Mustafa, historiar, roen u Sarajevu , 10.04.1915., umro u Zadaru 22.09.1983.
Prouavaojepomonehistorijskeznanosti(VodeniznakoviXIII.iXIV.vijeka,koautorV.Moin,I
II, 1957) i orijentalistiku, povijest Bosne i Dalmacije za osmanske vlasti, osobito prilike na
mletakoosmanskoj granici te trgovake i tranzitne veze Bosne i dalmatinskih gradova (Vrane,
Zadra,Nina,Drnia,Obrovca).http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62002
28
Belagi,1978,59
29
Isto,60
30
Isto,60
27

325

1. 3.1.3.Nianisanatpisima

efik Belagi navodi 7 niana koje posjeduju natpise na nianima na

bosanici. Na slici br. 2 ve smo pokazali jedan takav nian. Rije je o nianu
Mahmuta Brankovia, nian koji je uzet kao osnova za izradu modernih
ehidskih niana. Poto na podruju MIZ Doboja nemamo niana ove vrste, a
takoernikranskihniana,neemoseviezadravatinaovojtemi.

Slikabr.7NianuiiimaSlikabr.8NiankodAlipainedamije
kodTrnovaBelagi,1978,sl33Belagi,1978,sl9uSarajevu

31

Isto,61,7880

326

2. NianinapodrujuMIZDoboj

NapodruijuMIZDoboj,nalismo722staraniana,kojisenalazena44
mezarjau21dematu.
Naveli smo sve stare niane na kojima postoji natpis na arapskom
jeziku. Niani sa natpisima na arapskom jeziku su u pravilu najstariji, a po
formama to su niani sa turbanima i stele. Nema niti jedan arapski natpis na
nianima sa fesom. Niani sa fesovima, na podruju MIZ Doboj, su mlai i
javljajusenakonIIsvjetskograta.Najstarijinian,napodrujuMIZDoboj,jeiz
1006.hidretskegodine(1597.)32,analaziseuKotorskom.Natomnianusu,
naarapskomjeziku,isklesanadvaehadeta33igodinasmrti.Najmlainianisa
arapskimnatpisom,napodrujuMIZDoboj,sudvanianaiz1368.hidretske
godine(1948.),analazeseuKlokotnici,uharemudamijedemataHabibovii;
teuPridjelu,namezarjuijaka.
Biljeilismoinianenakojima ne postojenikakvinatpisi,alisvojom
formom odgovaraju nianima sa natpisima. Nije rije o nianima koji su
oteeni,madaimaitakvih.Ogromnaveinanianabeznatpisaciljanonemaju
natpisa. Na podruju MIZ Doboj imamo 235 niana sa natpisima i 487 niana
beznatpisa.Nianabeznatpisaimavienegonianasanatpisima,zatopostoje
dvarazloga:
- Prvirazlogjestedajerijeonekojpoznatojosobipanijebilopotrebeza
pisanjem bilo kakvih imena ili natpisa. Ovaj razlog je najfrekventniji u
literaturikojasebavinianima;
- drugirazlogjeerijatskanorma,odnosnostavetiripravnekole34koje
subranilebilokakvopisanjeponianima,otomeireupodnaslovu3.2.
ovogarada;
Takoer, ne bi trebalo iskljuiti i finansijski razlog. Klesanje imena na
nianu,isamnian,suvjerovatnobiliskupljinegokupovinanianabeznatpisa.
Finansijskirazlogjenajvjerovatnijeodgovoranizzamnogekaburebezniana.
Naime, na starim mezarjima mogu se vidjeti ili nai mnogi kaburi bez niana.
32

Metodakalkulacijehidretskihgodinaugregorijanskejeonlinemetoda:
http://www.islamicity.com/PrayerTimes/hijriconverter1aPartner.htm,postojeidrugemetodeu
vidumnogihAPKaplikacija.
33
ehadetjeuslovzapristupuislam.Dabinekobiomuslimanpotrebnojedasrcemvjerujei
jezikomposvjedoiuAllahovojednouiMuhammedovos.a.v.s.poslanstvo.Dabinekaosobabila
smatranamuslimanomodstranedrugihljudi,potrebnojedaizgovoriehadetuprisustvu
najmanje2svjedokamuslimana.Dvaehadetaglase:Ahaduanlilhaillallhwaahaduanna
Muhammadan'abduhwarasluh,SvjedoimdanemadrugogbogasemAllahaisvjedoimdaje
Muhameds.a.v.s.NjegovrobiNjegovposlanik.Transkripcijaarapskihpojmovakojinisu
udomaeni,akojiesejavitiuradujepremaDMGsistemu,aprema:TeufikMufti,Arapsko
bosanskirjenikIII,ElKalem,Sarajevo1997.,str:XIV
34
Pravnekoleilimezhebisukolemiljenjailikolefikha/jurispudencijeunutarehlisunetskog
poimanjaislama.Uprolostijebiloviemezheba,danassupreivilaetiri:hanefijski,malikijski,
afijskiihanbelijski.

327

Bilodasetovidiporupamakojeupuujudasetunalazestarikaburi,ili,toje
ee, pri kopanju novog kabura nalazi se stari. Na postojanje kabura bez
niana mogao je uticati i stav hanefijske pravne kole po kojoj je bilo kakvo
oznaavanje kabura mekruh/pokueno (vie o tome u podnaslovu 3. 1.). U
razgovoru sa starijima35, doli sam do zakljuka da je u naoj skoranjoj
prolosti samo 10 20% kabura bilo oznaeno nianima. Tih 10 20% su u
pravilubiliimunijeosobe.
NapodrujuMIZDobojimamo12niananakojimasuisklesanesablje,
odnosnoehidskihniana(slikabr.9).ehidskinianisenalazeu:
- Grapska2niana,haremdamije;
- Frkati4niana,haremdamije;
- Habibovii1nian,mezarjeGaj.
- Hadii1nian,mezarjeKahrimani;
- Matuzii2niana,Centralnogreblje;
- Mravii1nian,mezarjeJakitovac;
- StaniRijeka1nian,staromezarje.
Postojijojedanniankojibisemogaonazvatiehidskim,alitajnian
nemauklesanusablju,vekrug,rozetu,polujabukuilipolumjesec,ovisnokako
koji autor opisuje kvrge po nianima. Taj nian emo posebno obraditi u
podnaslovu2.7.DematSelimija.
Poredstelakao,uBosni,enskihniana,postojijojednavrstaenskih
niana. enski nian koji ima etvrtasti stup, vrat i kapu kakve su ene u
prolimstoljeimanosileuOsmanskomcarstvu.Kapajeslinafesuuobrnutoj
formi(podnaslov2.3.,slikabr.13)36.NapodrujuMIZDobojpostoji37enskih
nianauovojformi.Tienskinianisenalazeudematima:
- Ahinbaii/Polje1nian,mezarjeMujkii;
- Brijesnicavelika1nian,haremstaredamije;
- Doboj1nian,mezarjeHumka;
- Grapska1nian,haremdamije;1nian,Starogroblje;
- Habibovii2niana,mezarjeGaj;
- KotorskoGornje1nian,haremdamije;
- LukavicaRijeka1nian,haremstaredamije
- Matuzii4niana,Centralnogreblje;
- evarlije23niana,haremdamije;1nian,mezarjeVakuf.

35
36

HarisBei,SalihHalilovi,RedoZeevi,MustafaMehulji,RamoBekriitd.
Sui,176

328

Slikabr.9ehidskinianiDematFrkati,haremdamije

Stelenismobrojalijersuprilinoeste,stimdasunianisaturbanima
(mukiniani)dalekoeinegostele(enskiniani).
Mehmed Mujezinovi je, kada je biljeio niane na podruju Doboja,
registriraosamodvaniana,obauKotorskom.Tonijebilorazlogomnedostatka
starih ili zanimljivih niana, ve su Mujezinovia zanimali natpisi ili tarihi na
nianima, to i jeste bila tema njegove Islamske epigrafike. Razlog zbog kojeg
smo naveli sve niane, na podruju MIZ Doboj, jeste skoro svakodnevni
nestanak starih niana. Mnogi niani koje je Mujezinovi naveo u svojoj
epigrafici,danaspostojesamoutojknjizi.
Velikibrojnianaje:
- unitenuzadnjemuratu,ilisusmetaliuizgradnjiparkovailidomova
kulture;
- relociran zbog izgradnje puteva, prodaje ili oduzimanja vakufskog
zemljita;
- ukopanuzemljujersusmetali,nejee,koscima;
- izvaenizzemlje(slikabr.10)iznepoznatihrazlogainabacaninegdje
na neku gomilu starih niana, ili ako se zna iji je nian, porodica je
zamijenilastarenianesamodernijimnianimaiogradamaokokabura.
- Oteen bilo fizikim radom oko niana, ili pokuajem spaavanja
niana time to e se ubetonirati u zemlju ili ubetonirati u naknadnu
ograduokokabura.
Usljedeimpodnaslovimapredstavitiemobitnenianepodematimai
mezarjimanakojimasenalaze.Takoer,pomenulismoisveinteresantneprie
izatihniana,ukolikopostoje.Ovdjeneemonavoditisvedemateisveniane,
jer bi zauzelo previe prostora. Apendix ovoga rada je tabela svih niana,
datiranihpostarosti,tebrojnedatiranihnianaitopodematimaimezarjima.

329

Slikabr.10Poupaniioteenistariniani

DematFrkati,haremdamije

2.1.DematBrijesnicaVelika

DematBrijesnicaVelikaimatrimezarja.Dvasurelativnonovija,tako
da nema starih niana. Na mezarju na lokaciji nekadanje stare damije nali
smo29starihniana.Datiranihje5,anedatiranih25.
UBrijesniciVelikojsenalazimaliniansaosmostranimstupom,(slika
br.11).Uzeviuobzirdasusvistarinianisturbanima,napodrujuMIZDoboj,
etverostrani,ovajniansaosmostranimstupomjejedinitakavnian.Tajnian
je ujedno i najstariji nian u Brijesnici Velikoj. Osim 1287. hidretske godine
(1870.),nitadrugonepienatomnianu.NajmlainianudematuBrijesnica
Velikajeiz1335.hidretskegodine(1916.).

2.2.DematFrkati

Demat Frkatijejedanodetiridematau Klokotnici.Namezarju oko

damijenalismo71starinian.Ogromnaveinatihnianajenedatiranih,njih
63, dok je 8 datiranih. Najstariji nian je iz 1272. hidretske godine (1855.), a
najmlaiiz1358.hidretskegodine(1939.).

330

Slikabr.11nianiz1287hidretskegodine(1870.)

BrijesnicaVelika,mezarjenalokacijistaredamije

U dematu Frkati smo pronali interesantan i jedinstven nian kakvog

nema na podruju MIZ Doboj. Rije je o malome nianu, poput onog iz druge
faze razvoja niana, ali godinom pripada treoj fazi. Ono to je interesantno i
jedinstveno na ovome nianu jeste natpis pisan sa dvije strane niana. Iako je
rijeonianukojivremenompripadatreojfazirazvojaniana,nijesepribjeglo
veemnianunakojemimamjestazaveenatpise,zadralaseformanianaiz
drugefazerazvojaniana(slikabr.12).Natpis,osimgenerikogteksta govori
danianpripadanekomZaimusinu Abdu...,idajeiz 1294.hidretskegodine
(1877.).

2.3.DematGrapska

DematGrapskaimadvamezarjanakojimasmopronalistareniane:
haremdamijeiStarogroblje.Natadvamezarjapronalismo42staraniana,
odkojihje16datirano,a26nedatirano.Najstarijinianjeiz1263.hidretske
godine(1846.),anajmlaiiz1339.hidretskegodine(1920.).
Dva najstarija niana u Grapskoj nalaze se u Starom groblju. Ta dva
najstarijanianasuujednoijedinadvaniananaStaromgroblju.Obanianasu
ubetoniranauzemlju.Razlogbetoniranjaje,kakonamjedanstanovnikGrapske
objasni, da se niani zatite od nesavjesnih stanovnika Grapske. Naime, Staro
groblje je nekada bilo puno niana. Ti niani su smetali koscima, pa su vadili
niane iz zemlji i zakapali ih iza dananjeg Doma Zdravlja u Grapskoj. Staro
groblje, o emu svedoe ova dva niana, je starije od dananjeg mezarja u
Grapskoj.

331

Slikabr.12nianiz1294hidretskegodine(1877.)
DamatFrkati,haremdamije

Najstariji nian u Grapskoj je znaajan i po tome to je jedan od etiri

specifina enska niana koje smo pronali na MIZ Doboj. Ta etiri od 37
enskihnianasuunikatnapoobradi,ukrasimaikamenuodkogasuisklesani
(slika br. 13). Natpis na enskom nianu u Grapskoj je grekom upisan u
mukom rodu tako da glasi: Al mar mu wal mafru, al mu tu il
ra matillhi,atrebalobiglasiti:Almar matuwalmafratu,almu tatuil
ra matillhi.Ovenatpiseemodetaljnijeobrazloitiupodnaslovu4.1.2.ovog
rada.
to se tie ostala tri unikatna enska niana, jedan se nalazi u
evarlijama,ipripadanekojHatidikeriabanovojiz1277.hidretskegodine
(1860.). Drugi se nalazi u Matuziima, ali je isuvie oteen, da bi se mogao
proitati.TreisenalaziuLukaviciRijeci,alijeprevieukopanuzemljudabise
mogaoproitati.

2.4.DematKotorskoDonje

U dematu Kotorsko Donje, pronali smo 80 starih niana na dva

mezarja:haremdamijeiMusaleVelike.Od80starihniana,41jedatirana39
nedatiran. Najstariji nian u dematu Kotorsko Donje je iz 1186. hidretske
godine(1772.),anajmlaijeiz1345.hidretskegodine(1926.)

332

Slikabr.13enskinianiz1263.hidretskegodine(1846.)

Grapska,StaroGrobljeizaDomaZdravlja

Jedan od dva niana koje je Mujezinovi registrirao na podruju MIZ

DobojjesteudematuKotorskoDonje.Tajniansenalazikoddamijskihvrata
damijeudamatuKotorskoDonje.Ovajnianjeestipostarostinapodruju
MIZ Doboj, a Mujezinovi je ragistrirao ovaj nian, vjerujemo, zbog natpisa ili
tarihakojisenalazinakaburu.Mujezinovijenaveonatpisu svojojIslamskoj
epigrafici,anatpisglasi:

Smrtnuausvakeispitismrtnuodjeuobui.HasansinMahmudov.
Zanjegovuduu(proui)fatihu.Godina1190.(1776.)37
OriginalannatpisnanianuHasanusinuMahmudovomnismopronali.
Nianje,kakosevidinaslicibr.14,ugraenuogradu,takodasesaunutranje
strane ne moe nita proitati. S vanjske strane se nalazi moderna mermerna
ploa na kojoj stoji gore navedeni natpis na bosanskom jeziku. Za ogradu oko
niana smo pitali najstarije stanovnike i utvrdili da je ta ograda naknadno
uraena,vjerovatnonakontojeMujezinoviregistriraonianinatpissciljem
uvanjaniana.
NianHasanasinaMahmudovajebitanizdvarazloga:
- ovojejedininiansaunikatnimnatpisomnapodrujuMIZDoboj38;
- ovojenajstarijinian,napodrujuMIZDoboj,nakojemsetraiuenje
Fatiheumrlome39.
37

Mujezinovi Mehmed; Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine; knjiga II istona i centralna

Bosna,VeselinMaslea,Sarajevo,1977.,str:235
38
Rijejeodervikojfloskuliuoriginalnomznaenjuterijei,postojijoslinihnatpisana
nianimairomBosne.OstalinianinapodrujuMIZDobojimajugenerikenatpise,stimdase
natpisirazlikujupoperiodunastanka.Otimnatpisimaireupodnaslovu4.1.2.ovogarada.
39
Interesantanpodatak,sobziromdaje,unaemumiljenju,veliinanatpisabilaparcijalno
odgovornazaveliinunianaukasnijimperiodima.tosetieniananakojimsetraiuenje

333

Slikabr.14nianHasanasinaMahmudovaiz1190.h.(1776.)

DematKotorskoDonje,haremdamije

DematKotorskoDonjeimajo,zanarad,triinteresantaniana.Tatri
nianasuizistogvremenskogperiodakaoinianHasanasinaMahmudovog,s
timdatatrinianaMujezinovinijezabiljeio.Nasvatriniananapisanasupo
dvaehadeta,godinaibezimena.
Na istom mezarju, u haremu damije demata Kotorsko Donje, pet
metara udaljen od niana Hasanu sinu Mahmudovom, nalazi se mali nian iz
1194.hidretskegodine(1780.),etirigodinemlaiodHasanovogniana(slika
br.15).40

Fatihe,najstariji,namapoznat,jenianizharemaarijskedamijeuStocuiz1071.hidretske
godine(1660.);Mujezinovi,III/367
40
Na ovom nianu se golim okom moe proitati godina, na drugim nianima smo, u itanju
godina,viekoristiliprsteigrafikoprecrtavanjereljefa,negooi.

334

Slikabr.15nianiz1194h.(1780.)DematKotorskoDonje,haremdamije

Na mezarju Musale Velike nali smo dva mala niana starija od niana
HasanusinuMahmudovom.
Prvinian(slikabr.16)jeiz1186.hidretskegodine(1772.).Godinase
na slici slabo vidi. Nian je lociran 200 metara krenuvi sa stranje kapije
mezarjaravnoputem,takodaglavnakapijaostajeslijevestrane.
Druginian(slikabr.17)jeiz1187.hidretskegodine(1773.).takoer,
godina je na slici slabo vidljiva. Ovaj nian je udaljen 20 metara od gore
pomenutognianaiz1186hidretskegodine(1772.)

Slikabr.16nianiz1186.h.(1772.)DematKotorskoDonje,mezarjeMusale
Velike

335

Slikabr.17nianiz1187.h.(1773.)DematKotorskoDonje,mezarjeMusale
Velike

2.5.DematKotorskoGornje

StarenianeudematuKotorskoGornje,nalismonaetirilokaliteta:
kod spomenika poginulim borcima NOBa, harem damije, mezarje Lipe i
mezarjeMusaleMale.Nataetirilokaliteta,nalismo38starihniana,odkojih
je11jedatirano,a27nedatirano.Najstarijinianjeiz01.dumadelula1006.
hidretske godine (09. decembar 1597. godine), a najmlai je iz 1357.
hidretske godine (1938.). Relativno mali broj starih niana u dematu
Kotorsko Gornje moe se objasniti injenicom da je najstarije mezarje u
Kotorskomporueno1975.godinesciljemizgradnjeDomaKulture.41

Navanjskomdijeluporuenogmezarja,udematuKotorskoGornje,su,
od ruenja, sauvana dva niana. Jedan od ta dva niana je identian nianu
Hasana sina Mahmudova iz demata Kotorsko Donje, osim to se razlikuju u
nonom nianu. Drugi od ta dva sauvana niana jeste drugi nian kojeg je
MujezinovinaveousvojojIslamskojepigrafici42.
NadrugomnianukojegjezabiljeioMujezinovi(slikabr.18)piudva
ehadeta:
NemabogasemAllaha,MuhamedjeAllahovposlanik;
tedatumsmrti:

41

UzakljukuoutvrivanjuopteginteresazaizgradnjuDomakultureuseluKotorskobr.06/2
47352/75,objavljenomuSlubenomGlasnikuoptineDoboj1975.godinebr.11nastranici369
se navodi u lanu 1: Utvruje se da je od opteg interesa izgradnja Doma kulture u naselju
Kotorsko na parceli oznaenoj topografskom oznakom 545/1 zv. Harem vonjak u povrini od
1139m2,,upisaneuz.k.ul.br.563k.o.Kotorsko,zemljinoknjinoistvarnovlasnitvoislamske
vjerske zajednice (gornja damija Kotorsko). U lanu 2 se navodi: U skladu sa odredbama
predhodnetakemoesepristupitieksproprijacijioznaenihnekretnina.
42
Mujezinovi,II/235

336

01. dumadelula 1006. hidretske godine, a to je 09. decembar 1597.

godine.
InteresantnojedaovajniannemanatpisakakavimanianHasanasina
MahmudovogizdemataKotorskoDonje.Starostje,vjerovatno,razlogzatoje
Mujezinovizabiljeioovajnian.Mogueje,sdrugestrane,daMujezinovinije
sobomistraivaomezarja,veje,Mujezinovia,nekonaveonaovadvanianau
Kotorskom. Nadalje, zato je nian iz 1006. hidretske godine (1597.)
zabiljeen,apostojijostarihniana,uKotorskom,evarlijama,Matuziima,na
kojimapiudvaehadetaakojisu,kodMujezinovia,ostalinezabiljeeni?
Nianiz1006.hidretskegodine(1597.)jenajstarijiniannesamona
podruju MIZ Doboj, ve u itavom kraju. Niani u Gradacu, Graanici,
Derventi, Modrii i Tuzli su mlaeg datuma. Od ovog niana je stariji jedino
nianuTenjunakaburuFerhadasinaIskenderova,akojisenalaziuzdamiju
u centru Tenja.43 Na Ferhadovom nianu datum smrti je 29. redeba 975.
hidretskegodine,odnosno28.januara1568.44

Slikabr.18Nianiz1006.h.(1597.)45
Kotorsko,kodspomenikapoginulimborcimaNOBa

43

Petrievi, Ivan; Doba turske vladavine; monografija Kotorsko, Mjesna zajednica Kotorsko,
Doboj1982,str:76
44
MirzaHasanemansmatradasedodanassauvanakonstrukcijanadmezaromFerhadbegau
Tenju ne moe smatrati izvornom konstrukcijom, tavie ni konstrukcija koju je zabiljeio
Mehmed Mujezinovi 1958. godine, takoer nije originalna. ire vidjeti: Odlike obiljeja nad
mezarom Ferhatbega, sina Iskenderova, vakifa kasabe Teanj, u Godinjak, Centar za
balkanolokaispitivanja,knjiga40,AkademijanaukaBosneiHercegovine,Sarajevo2011.str:255
275
45
Desna,crnobijelaslikajeiz:Petrievi,75

337

Nianiz1006.hidretskegodine(1597.)je,kakosevidinaslici,lokalno
stanovnitvo, bez strune spreme nevjeto restauriralo. Nian je lociran kod
spomenika poginulim borcima NOBa. Parcela gdje se nalazi spomenik
poginulim borcima NOBa je vakufska. Takoer parcele sa obe strane ove
parcele su vakufske. Na jednoj parceli je vakufska kua, a druga parcela je
nacionaliziranauperiodusocijalizma.Natoj,nacionaliziranoj,parcelijenekada
bilomezarje,kojese1975.godine,sravnalozapotrebeizgradnjeDomakulture
koji nije nikada izgraen. S obzirom na taj veliki vakuf u samome centru
Kotorskog, zatim postojanje mezarja, i tog starog niana iz 1006. hidretske
godine (1597.), moe se konstatirati da je na mjestu dananje vakufske kue
nekada bila damija. To je, najvjerovatnije, bila prva, centralna i najstarija
damijauKotorskom.46

2.6.DematMatuzii

U Matuziima smo nali 79 starih niana. Stari niani se nalaze na dva

mezarja: Centralno Greblje i Zaimovii. Od 79 niana 37 je datirano, a 42
nedatirano.Najstarijinianjeiz1206.hidretskegodine(1791.),anajmlaije
iz1365.hidretskegodine(1945.).
Nianiz1206.hidretskegodine(1791.),jeoteen,pretpostavljamood
koenja,jernamjestugdjestojigodinanedostajedrugabrojka(slikabr.19).Na
nianu su vidljive jedinica, nula i estica. Po razmaku izmeu brojki zakljuili
smo da se radi o dvojci, jer je arapska trojka ira od dvojke pa ne bi stala u
predvieniprostor,ajedinicainulabibilepreuske.Takoer,susjedninianje
izbliskogperioda,odnosnoiz1224.hidretskegodine(1809.).Akosmodobro
proitali nian, onda je ovaj nian osmi na listi najstarijih niana na podruju
MIZDoboj.Obaovanianasenalazena50metarakrenuviodvelikekapijes
desnestraneputa.
U Matuziima postoji predaja da je u tom mjestu konaio Omer paa
Latassasvojomordijompasumuumrladvavojnikakojisupokopaninanjivi
zvanojRadoi.Oovomesvjedoedvakaburanapomenutomlokalitetukojasu
do danas ouvana i obiljeena.47 Ova dva kabura nemaju nikakvih obiljeja u
forminiana,vesuograenisamodabiseukazalonamjestokaburova(slika
br. 20). Ova dva kabura i opaska o kaburovima bez niana (poglavlje 2. ovog
rada), najbolje ukazuju na injenicu da postavljanje niana umrlima u 19om.
stoljeunijebiloestoibitno.

2.7.DematSelimija

Demat Selimija je jedan od dva demata u Doboju. Doboj, danas, ima

relativno mali broj starih niana, s obzirom da damija Selimija egzistira ve
500 godina. Razlog malome broju niane jeste isti razlog kao i u dematu
Kotorsko Gornje, ruenje i ravnanje mezarja. Na podruju dananje zgrade

46
47

Petrievi,75
http://medzlisdoboj.org/bs/?page_id=20

338

opine i parka u centru Doboja je sve do 1952. godine bilo muslimansko

mezarje.48

Na tri lokacije u dematu Selimija smo nali stare niane: mezarje

Humka,mezarjeunjariitridvoritaokodamijeSelimija.Naovetrilokacije
postoji26niana,odkojihje9datirano,a17nedatirano.

Odrata19921995uharemudamijeSelimijanemanikakvihniana.Za
vrijeme rata 19921995, damija Selimija je sruena, te su u haremu vrena
arheoloka iskapanja s ciljem pronalaska neke crkve. Koliko nam je poznato
crkvanijepronaena.

U dvoritima oko dananjeg harema postoji 6 niana u tri dvorita, 3

datirana i tri nedatirana. Vrlo je vjerovatno da su ta dvorita nekada bila
sastavnidioharamadamijeSelimijeidasetajvelikiharemvezaozamezarje
Humka. Tome moe svedoiti i neznani mezar koji se nalazi na pola puta
izmeu dananjeg harema damije Selimija i mezarja Humka. U Doboju,
nepostoji tradicija ukopavanja u privatne posjede. Da je ta tradicija postojala,
bilo bi vie niana po dvoritima, a ne samo ova tri dvorita blizu harema
damije Selimija. Nadalje, nepostojanje pisanih tragova u katastru, o tom
velikomharemuuDoboju,nemorabitinikakavargument.

Slikabr.19nianiz1206h.(1791.)
Matuzii,CentralnoGreblje

48

InformacijadobivenaodmjesnogimamaIbrahimaHalilovi

339

Slikabr.20KaburovidvavojnikaOmerpaeLatasabezniana
Matuzii,njivaRadoi

Naime, u Kotorskom postoji parcela od nekih 20 duluma koja se zove

Musala. Na toj parceli se, u prolosti, klanjala duma i bajram namazi. Musala
granii sa dananjim mezarjima Musale Male i Velike. Postoje i materijalni
dokazidajetunekadabiladamija,notimaterijalnidokazinisunikadaispitani.
UprkossvemutomeMusalanijenikadabilaupisanakaovakuf,doksumezarja
koja granie sa Musalom upisana. Da li je u pitanju previd ili nemar nismo
sigurni.

U dvoritu Vasve Mehmedagi sa nalaze dva niana. Jedan je iz 1286.

hidretske godine (1869.), i taj nian je neoteen i u uspravnom poloaju.
PrekoovogkaburapoloenjenianiskopanizharemadamijeSelimija2002.
godine.Ovajnianjeviestrukointeresantan(slikabr.21). Rije je o slabo
obraenojstelinakojojpostojinatpis,alinamaneitljiv.Jedinotosmomogli
proitatijesteuvrhunianaisklesana1153.hidretskagodina(1740.).Natpis
na nianu je isklesan u negativu, to je rijetkost. U naim istraivanjim, nali
smo jo dvije stele koje su natpise imale isklesane u negativu. Obe te stele se
nalaze u Kotorskom na mezarju Lipe, obje su iz bliske prolosti i prilino su
amaterskiuraene.Natpisnastelineliinagenerikenatpisekojisejavljajuu
tom periodu. Bilo bi interesantno ovu stelu i natpis na njoj pokazati
strunjacimaiztogpolja.Iporedarheolokihispitivanjazavrijemerata1992
1995,kadasuuklonjenisviniani,ovastelajeostalauharemu.Razlogsemoe
traitiuinjenicidaovastelavieliinakamennegonanian.Dvasumogua
razlogazatoovastelaimarudimentarnuformu:
- prva pretpostavka je, poto je nian enski, da je ovaj nian, svojoj
majci,eniilikerci,postaviosiromahkojinijeimaosredstavazaprave
niane;

340

drugirazlogsemoetraitiumiljenjukojejebraniloklesanjeiobradu
kamenazanian(vieotomeupodnaslovu3.1.)

NamezarjuHumkasenalazijojedaninteresantannian(slikabr.22).
Nian bi mogao biti iz 16og. stoljea, ali to ne moemo argumentirati. Nian
izgledadostaoronuloinasebiimaisklesankrugilipolumjesec.Upodnaslovu1.
3. 1. 2. objasnili smo ta krugovi i polumjeseci predstavljaju na nianima.
Vjerovatnojerijeoehidskomnianu.

Slika br. 21 nian iz 1153 h.

(1740.)

Slikabr.22niansakrugomili
polumjesecom

Doboj,dvoriteVasveMehmedagi

DematSelimija,mezarjeHumka

2.8.DematevarlijePotoani

UdematuevarlijePotoani,starenianesmopronalinalokacijama
haremadamije,VakufaiGrebljeuumi.Natetrilokacijenalazise123starih
niana, od kojih je 39 datirano, a 84 nedatirano. Najstariji nian je iz 1187.
hidretskegodine(1773.),anajmlaijeiz1348.hidretskegodine(1929.).

NamezarjuVakufsmopronalinianiz1187.hidretskegodine(1773.)
nakojemporedgodinepiusamodvaehadeta(slikabr.23).Nianjenagnuti
iz zemlje viri vie nego bi trebao. U dematu Kotorsko Donje, takoer, postoji
nianiz1187.hidretskegodine(podnaslov2.4.,slikabr.18),takodaovadva
nianadijeleetvrtomjestopostarostinapodrujuMIZDoboj.Ovadvaniana
iz1187.hidretskegodinedostaliejedandrugome.Moguejedasudjelaistog
klesara.
Uevarlijamasmopronali24enskiniansakapamauformiobrnutog
fesa. (slika br. 24) enskih niana je u evarlijama daleko vie nego u svim
dematima MIZ Doboj zajedno. Na slici 24 se moe vidjeti kakvi su ti niani.
Iakojeniansaslike24izKotorskog,svienskiniani,napodrujuMIZDoboj,
su identini. Raeni od istog kamena, bez natpisa, podjednako oronuli.

341

Neraunajuietriunikatnaenskaniana,okojimajebilorijeiupoglavlju2.i
podnaslovu2.3.,sviostalienskinianinapodrujuMIZDoboj,moguejeda
sudjeloistogklesara.Naenskimnianimanemanatpisainemogusedatirati,
ali nian sa slike 24 se nalazi na mezarju koje je prilino novijeg datuma.
Najstarji nian u haremu Gornje Damije u Kotorskom je iz 1335. hidretske
godine (1916.). Moe se pretpostaviti da su enski niani na podruju MIZ
Dobojstarioko100godina.

Slikabr.23nianiz1187.h.
(1773.)

Slikabr.24enskinian
DematKotorskoGornje,haremdamije

DematevarlijePotoani,mezarje
Vakuf

342


Ovime bi zavrili kratki pregled situacije sa nianima na podruju MIZ
Doboj. Sljedee poglavlje nam nudi islamski, erijatski stav o nianima i
drugimanadkaburskimobiljejima.

3.Nadkaburskaobiljejauerijatskompravu

erijat je vjerski zakon islama, koji je utemeljen na Boijoj objavi i

izvedenizetiriglavnaizvora:
- Kur'anAllahovaobjavacijelomovjeanstvu;
- SunetpredajeMuhammedas.a.v.s.ipredajeonjegovomivotu;
- `Imkoncenzuszajedniceoodreenimproblemimaipitanjima;
ijsrjeavanjenovonastalihproblemaanalognimzakljuivanjem,po
uzorunaprvatriizvora.
erijat ne ureuje samo obrednu dimenziju islama, ve ureuje sve
aspekte ljudskog ivota ukljuujui politiku, ekonomiju, bankarstvo, trgovinu,
ugovore,socijalnapitanjaitd.Nepostojinitijedanaspektljudskogivotaada
erijatnemanormu.
Niane i ostala nadkaburska i kaburska obiljeja i sastavne dijelove u
ovom poglavlju promatrat emo kroz tri teme. Te tri teme su nam bitne u
odreivanjutajetoislamskokodniana,idaliikadajenianizaaoizokvira
kojesupropisalenormeerijatskogprava.Tetritemesu:
- visinaiformakaburainadkaburskogobiljeja;
- natpisinanianima;
- islamskistavosmrti,kaburimaimezarjima.

3.1.Visinaiformakaburainadkaburskihobiljeja

U prva dva, osnovna izvora islama, visina niana nije uope tretirana.
Meutim, tretirano je pitanje dozvoljenosti postavljanja niana na kabur, te
visinezemljenakaburu.Idtihadom49sedoloidovisineniana.
etiri pravne kole su se razile u vezi postavljanja niana na kabur.
Miljenjasemogusaetiutristava:
- mekruh/pokuenostavhanefijskepravnekole,
- dozvoljenostavmalikijske,stavunutarhanefijskeijedanoddvastava
hanbelijskepravnekole
- mustehab/preporueno stav afijske i drugi stav hanbelijske pravne
kole.
Kako je na nae prostore, sa Osmanlijama, doao islam sa pravnim
rezonovanjem hanefijske kole, oito je da se u vezi niana nije slijedila

49

Idtihadjeulaganjetrudauizvoenjapravila(ahkama)i pitanja(me`sela) kojimaserjeavaju

problemi,kojiuKuranuihadisunisurijeeni,povezujuiih sastvarimakojesujasnoidetaljno
objanjene. Uloenim trudom se dolazi do nekategorikog miljenja, dokaza u pogledu erijatskog
propisa.

343

hanefijskapravnakola50.Sdrugestrane,moesepretpostaviti,dajeovajstav
hanefijskepravnekoleuticaonakaburebeznianakojisemoguvidjetiinai
postarimmezrjima,poredfinansijskograzlogakojegasmonaveliupoglavlju2.
Stav o preporuenosti postavljanja niana se temelji na hadisu
Muhameda s.a.v.s. kojeg biljee Ab Dwd i Ibn Me, da je prilikom
ukopavanjaOsmanaIbnM'anar.a.Muhameds.a.v.s.,narediodaseOsmanov
kabur oznai sa kamenom koji e se staviti iznad njegove glave pri emu je i
Muhameds.a.v.s.uestvovao,azatimjerekao:
"Da oznaim sa njim (kamenom) kabur moga brata i da ukopavam kod
njegaonekojiumruizmojeporodice".51
Stanje na terenu kod nas, ali i u svijetu, pokazuje da se u vezi niana
prakticirao ovaj trei stav. Hadis o obiljeavanju kabura Osmana ibn M'ana
r.a.jedovoljanargumentopohvaljenostipostavljanjanadkaburskogobiljeja,i
poovomehadisusepostupalokrozhistorijuislama.Meutim,ovdjebitrebalo
ukazati na postojanje miljenja koja brane klesanje nadkaburskih obiljeja.
Umjestoklesanjakamena,trebasekoristiuprirodipronaenikamenilidrvoili
netodrugo,kaotosepostupilouhadisuoOsmanuibnM'anar.a.,islino
situacijisarudimentarnomstelomdemataSelimija,izpodnaslova2.7.Ovdje
treba napomenutidasmopomezarjimanalijo niana uformineobraenog
kamena, ali niti jedan nema natpisa. Ne moe se znati da li su ti niani
postavljeni prije 100 godina ili juer. Generalno govorei nianom se moe
nazvati i neobraeni kamen kao nadkabursko obiljeje, ali nian, danas, jeste
obraenikamen.SmisaokamenakojisepominjeuOsmanovomhadisujeda
kae ivome gdje je mrtvi. Obraeni kamen e daleko bolje pokazati ivome
gdjejemrtvi,negoneobraenikamen.Jedanodrazlogazatojerudimentarna
stelaizdemataSelimijaostalaitavajestezatotojebilazamijenjenazaobini
kamen. S druge strane, u izvorima islama ne postoji jasna i nedvosmislena
zabrana klesanja, odnosno obrade kamena u svrhu nadkaburskog obiljeja. S
obzirom da je klesanje i obrada kamena pitanje/problem kojim se bavi
fikh/jurispudencija,ane`aqid/credo,ovojedovoljandokaz.
erijat je visinu zemlje na kaburu odredio prema hadisu kojeg je
zabiljeioimamMuslim:
OdAb ayyaAlAsadijaseprenosidamuje`AlibnAb librekao:
dateuputimnanetonatojemeneBoijiposlaniks.a.v.s.,uputio:

`Neostavljaj nijednogkipaadaganeuniti,niti podignutogkabura a

daganeporavna`.52

Visinakabura,odnosnozemljenakonzatrpavanjaumrlogajeuerijatu
strogoogranienaitavisinaiznosijedanpedaljilimalovie.53Dananjinain
50

Abu anfajesmatraopokuenimgradnjunakaburuida
se kabur oznai nekim znakom, Al asni, `Alauddn; Badaiu assani; 1/320. Takoer, vidjeti:
Kurdi,efik;Islamskibonton;Islamskapedagokaakademija,Zenica2003.,str:335
51
Ibn Mae, 1/498 hadis br. 1561, ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim ahabi, AlBusiri i
Albni,adobrim`Ir iiIbn aar.
52
Muslim hadis br. 969, Tirmi , hadis br. 1049, Ab Dwd hadis br. 3218; Muslimova zbirka
hadisa,saetak,ElKalem,Sarajevo2004,str:220

344

ukopavanja umrlog ostavlja po mezarjima mala brda. Evidentno je da ovu

erijatsku normu u praksi vie ne slijedimo. Ta mala brda koja imamo po
mezarjima poslije ukopa, pored toga to su erijatski neprihvatljiva, nisu ni
estetski prihvatljiva, a ni praktina kod odravanja mezarja. Visina zemlje na
kaburujedirektnouvjetovanapokopnimdaskama.Upotrebapokopnihdasaka
je relativno nova pojava kod nas, i nepoznata je arapskom svijetu. Nain
ukopavanjakojisekoristioikodnasuprolosti,akoristiseidanasuarapskom
svijetujestepomoulahda.Lahdjeudubljenjeudesnojstrani kaburaukojise
umetne umrli. Ranije se umrli u lahdu ograivao erpiem, a danas moe i
obinom ciglom ili bilo kojim drugim materijalom. Kabur se zatrpavao
bacanjem zemlje u kabur koji bi ostajao prazan nakon to se umrli poloio u
lahd. Lahd je nareen muslimanima u jednom poduem hadisu: Imam Ahmed
prenosidajeerribnAbdullahrekao:

MismojedanputizalisaPoslanikom,s.a.v.s.,naput,pakadasmobili
vanMedineugledasmojednogkonjanikakakoidepremanama.Poslanik,s.a.v.s.,
tadaree:"Kaodaovajkonjanikvastrai."ovjekjedoaodonasinazvaoselam,
a mi mu uzvratili, pa ga je Poslanik, s.a.v.s., upitao: "Odakle dolazi?" "Od svoje
porodice, djece i svoga plemena" odgovori on. Poslanik, s.a.v.s., ree: "Kamo
ide?" "Idem do Poslanika, s.a.v.s." ree on. "Ve si stigao do njega" ree
Poslanik, s.a.v.s. On tada ree: "O Allahov Poslanie, poui me imanu!" Poslanik,
s.a.v.s., ree: "Da posvjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da je
MuhammedAllahovposlanik,daobavljanamaz,dajezekat,postiramazanida
had obavi." On tada ree: "Svjedoim." ovjek je nakon toga krenuo, ali je
prednjanoganjegovedeveupalauruputakora,tejeposrnuoipao.ovjekjepao
sa deve, pao na svoju glavu i na mjestu mrtav ostao. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
povikao je: "Dovedite mi tog ovjeka!" Do njega su skoili Ammar ibn Jasir i
HuzafeibnElJeman,pagapodigoeusjedeipoloaj,azatimrekoe:"OAllahov
Poslanie, ve je preselio!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., tada se okrenu od njih, a
nakonnekogvremenareeim:"Zarnisteprimijetilikakoseokreemodovjeka?
Jasamvidiodvamelekakakomuuustatrpajudenetskeplodove,pasamsaznao
dajepreseliogladan!"ZatimjePoslanik,s.a.v.s.,rekao:"Ovajjeovjekjedanod
onih za koje je Allah, d.., rekao: oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s
mnogobotvom ne mijeaju"(Kur`an, 6:82), a zatim je rekao: "Ponesite svoga
brata!" Pa smo ga ponijeli do mjesta u kome je bilo vode, zatim ga ogasulili,
umotali u efine i odnijeli do kabura. Allahov Poslanik, s.a.v.s., priao je na ivicu
kaburairekao:"Lijeponapravitezadubljenjenadesnojstrani(lahd),anemojte
samokopati,jerje'lahd'na,a(obino)kopanjeobiajdrugih."54

Jojedanhadis,izMuslimovezbirkehadisa,govoriolahdu:
53

."Visinaiznadkaburabitiejedanpedalj,ili
malo vie..." Al asni, 1/320; Takoer vidjeti: ozo, Husein;Izabrana djela, Fetve I, ElKalem,
Sarajavo 2006.; i: Kurdi, 336. Navedeno miljenje je iz hanefijske pravne kole, ali sve etiri
pravne kole se slau da je zabranjeno podizanje zemlje iznad kabura vie od jednoga pedlja ili
malovie.
54
Ibn Kesir; Tefsir, skraeno izdanje; skratio i izabrao najvjerodostojnije hadise Muhammed
NesiberRifa`i,2.izd,VisokisaudijskikomitetzapomoBiH,Sarajevo2002.,str:422.

345

OdAmiraibn a`daseprenosidaje a`dibnWa r.a.kazaodokje

nasmrtibiobolestan:
`iskopajte mi mezar i zazidajte me ciglom (erpiem), onako kako je to
uinjenosaBoijimposlanikoma.s.`55

Visina zemlje na kaburu je ograniena, i kako se moe vidjeti iz

predhodnadvahadisanainukopavanjaslahdomjeobiajmuslimana.56

Visinazemljenakaburuilahdmogudirektnouticatiinavisinuniana,
odnosnoograniavanjeveliineniana.Iakouizvorimaerijataveliinaniana
nije specifizirana, veliina je, kako se to moe vidjeti na terenu, odreena
idtihadom. Kod veliine nadkaburskog obiljeja vodilo se rauna o openitoj
skromnostikojomsemorajuvoditimuslimani57.Zatim,vodiloseraunaovisini
zemljenakaburu.Uzeviuobzirovedvijeograniavajueokolnostidolazimoi
do praktinog koncenzusa muslimana kada je u pitanju veliina niana. Taj
koncenzusjetakovidljivnanianimadrugefazerazvoja,odnosnonianima17
og.i18og.stoljea.Naime,vesmogovorilioosmanskoislamskimnianima
upodnaslovu1.3.Nianidrugefazerazvojabilisumali,skromniijednostavni.
Imalismopriliku,zapotrebenaega rada,izvaditijedannianizzemlje(slika
br.25).

55

Muslimovazbirkahadisa,219
Iakojeukopavanjepomouukopnihdasakadoneklepraktinijeodlahda,lahdseipakdostadugo
prakticirao u naim krajevima. Priali smo sa starijima (Mejra Uzunovi) o ukopavanju pomoi
lahda,iotomekadasudaskezamijenilelahd.Sjeajusedaseukopavalopomoulahda,alinisuznali
rei u kome se periodu odustalo od lahda. Naa procjena je da se to dogodilo u zadnjih 80 100
godina. No ovaj stav je subjektivan, jer ne mora vaiti isti ovaj sluaj u svakome mjestu i u isto
vrijeme.
57
Skromnost nam nije tema, no neto o skromnosti smo pomenuli u podnaslovu 3. 3., a ovdje
samopojedanprimjeropotrebizaskromnouizKur`anaiMuhamedovogs.a.v.s.hadisa:
ivotnaovomesvijetujeslianbiljuzemaljskomnakojeMispustimosnebakiuskojim
seonaizmijea,kojimseondahraneljudiistoka.PakadseZemljaukrasisvojimruhomi
okitiikadstanovnicinjezinipomisledasuonitogagospodari,doezapovijedNaa,nouili
danju,iMitopokosimo,kaodaprijeniegnijenibilo.Eto,takoMipotankoizlaemodokaze
narodukojihoedarazmisli.(Kur`an,10:24)
OdAbuSa`daal u rijar.a.prenosisedajeMuhameds.a.v.srekao:
Na Sudnjem danu bit e doveden dehenemlija koji je najraskonije ivio na dunjaluku, pa e se
stavitiuvatru,iondaemuserei:`SineAdemov,dalisiikadadoiviokakvodobro,jesiliuivao?`On
e odgovoriti: `Ne, tako mi Allaha, Gospodaru.` Zatim e se dovesti denetlija koji je imao najvea
iskuenjanadunjaluku,paebitiuvedenudenet,iondaemuserei:`SineAdemov,dalisiikada
osjetio kakvu tekou, jesi li ikada doivio kakvo iskuenje?` On e odgovoriti: `Ne, tako mi Allaha.
Nikadanisamdoivionikakvoiskuenjenitisamikadaosjetiokakvupotekou.`(Muslim,hadisbr.
2807; vidjeti: Selim b. `Id ElHilali; Radosti pogleda, Komentar RijaduSalihina, Orijent, Sarajevo
2010.,str:503)
56

346

Slikabr.25Malinedatiraniniansturbanom

Kotorsko,mezarjeMusaleMale

Niannaslicibr.25jevisok50cm,adiokojijeiznadzemljeje20cm.
Nanianunemanikakvihnatpisanitiukrasa.Naravno,postojeiveinianiod
ovoga a koji zadovoljavaju kriterije gore pomenutih ograniavajuih okolnosti
kojesudoveledoveliinenianau17om.i18om.stoljeu.
Svojom veliinom, crteima i natpisima, niani 15og. i 16og. stoljea,
ne slijede erijatske norme. Niani 15og. i 16og. stoljea su spoj osmansko
islamskog niana i bosanskog steka, s tim da je na tim nianima steak
prisutnijinegonian.Nebipunopogrijeilikadabitenianenazvalistecima
15og. i 16og. stoljea. Narod koji je pravio ove niane je narod koji je tek
prihvatio islam, tako da su jo prisutni predislamski obiaji. U literaturi o
nianima se pominje da su niane 15og. i 16og. stoljea istisnuli mali
osmansko islamski niani 17og. stoljea, no niko ne navodi razlog kako i
zato? Iz linog iskustva znamo da se erijatske norme u praksu ne provode
pukim sluajem, ve je neko morao uloiti dosta truda i rada na dokidanju
dotadanjihpraksiuvezinadkaburskihobiljeja,teuvesti,erijatuprihvatljive
niane.Nianiod19og.stoljeapadodanas,poraslisuuodnosunaniane17
og. i 18og. stoljea za duplo pa i vie, te su bogati ukrasima i natpisima, bilo
generikimiliposebnim.Sovogaspekatagledano,iakoriskiramodasesnama
nesloebrojnihistoriari,kulturniradniciiumjetnici,nianitreefazerazvoja
suizaliizsferenormierijatskogpravakojeodreujuveliinuniana.

3. 2.Natpisinanianima

U erijatskom pravu prevalentna su dva miljenja o natpisima na

nianima.

347

Prvistavjestavveineuenjaka,odnosnostavsveetiripravnekole.
Tajstavjedajemekruh/pokuenopisatipoonomeimesmooznailikabur.58
Ovaj stav se dokazuje tradicijom prvih generacija muslimana, kao i hadisom
Muhamedas.a.v.s.kojegbiljeiimamMuslimodbira,r.a.kojikae:
"ZabraniojeVjerovjesnik,sallallahualejhivesellem,daseizgraujena
kaburovima,dasepienanjimaidasegaze".
OvajhadisimaidodatakkodimamaNesija,Tirm ija,AbDwdai
kima,adodatakglasi:
dasepienanjima.59
U hadisu se navodi zabrana pisanja bilo ega na onome to postavimo
na kabur kako bi ga oznaili, u to ulazi i nian. Ova zabrana se odnosi i na
pisanjeimena.NapodrujuMIZDobojvelikaveinastarihniana,njih487od
ukupno722niana,potujuovuerijatskunormu.
Drugistavdozvoljavapisanjeakoimapotrebezatime.Uprkosdozvoli,
pisanje bez opravdanog razloga treba izbjegavati. Inzistiranje da se izbjegava
klesanje bilo ajeta, pjesama, ukrasa itd. moe se traiti u muslimanskom
pogledunasmrt(ireotomeupodnaslovu3.3.).Stavodozvoljenostipisanja
osnovnih informacija o umrlome je stav nestale zahirijske pravne kole60, te
stav modernih uenjaka. Ovaj stav se opravdava praktinim razlozima, i
predstavljaizuzetakodpravila.Naime,navelikimmezarjimanebibilomogue
ustanovitiijijekojikaburbezimenananianima.Nianjeznakivomegdjeje
mrtvi, ali i, kako je to objanjeno u hadisu o Osmanu ibn M'anu, znak ko je
umrli da bi se porodica mogla ukopavati kraj njega. Danas, na velikim
mezarjima,bezimena,niangubismisaokojimujeMuhameds.a.v.s.uhadisu
odredio. Takoer, na nianu, se tolerira pisanje godine jer postoji potreba za
timinformacijama.Informacijeogodinamananianima,zanarad,bilesujako
korisne.
Niani 15og. i 16og. stoljea bogati su ne samo natpisima, ve i
uklesanim slikama, ukrasima, ak i zanimanjima i afinitetima umrloga. Kao
takvi ovi niani izlaze iz sfere erijatskih normi koje govore o pisanjima na
nianima. Olakotna okolnost jeste ista koju smo pomenuli u prolome
podnaslovu, naime nemogunost imanentnog iskorjenjivanja svih
predislamskih obiaja. Niani druge faze, 17og. i 18og. stoljea su najblii
erijatskimnormamaopisanjunanianima.Na8najstarijihniananapodruju
MIZ Doboj, 6 niana nema natpisa osim dva ehadeta i godine. Dok 2 niana
imaju natpise, jedan je nian Hasanu sin Mahmudovom iz demata Kotorsko
Donje,adrugajerudimentarnastelaizdemataSelimija,stimdastelunismo
58

...

" ..i
smatramopokuenimkoritenjeglineigipsaidaseporednjeganapravimjestozaklanjanjeilida
sekaburoznaiinanjemunetonapie",azatimkae:"ItojemiljenjeAb anfe."Muhamed
ibnHasanAaybni;KitbalA r,2/190;takoervidjeti:Kurdi,335336
59
Tirm i hadis br. 1052., Ab Dwd hadis br. 3226. Ovaj dodatak ocijenili su vjerodostojnim
Tirm i, kimiAlbni.
60
"Kada bi se uklesalo njegovo ime na kamenu, za nas to nije pokueno"; Ibn azm; Kitab al
Mu allabilA ar,5/133

348

uspjeliproitati.tosetiedvaehadetananajstarijimnianima,napodruju
MIZ Doboj, oni se mogu obrazloiti u svjetlu Belagievog otkria kranskih
niana. Ukoliko je bilo sluajeva da su i nemuslimani koristili niane, ehadeti
sujedininainrazlikovanjamuslimanskogodnemuslimanskogniana17og.i
18.og. stoljea. Niani koji se javljaju od 19og. stoljea, u vezi natpisa na
nadkaburskimobiljejima,izlazeizsfereerijatskihnormi.Ovinianisubogati
kakogenerikimtakoiposebnimnatpisima(ireotomeipoglavlju4.1.2.).

3.3.Islamskistavosmrti,kaburimaimezarjima

Uzreica k`o tursko groblje ne mora znaiti ono to kransko javno

mnijenje implicira, odnosno da su muslimani nemarni prema ureivanju i
odravanju svojih mezarja. Pomenuta uzreica pokuava muslimanima
inputirati kranski svjetopogled u vezi mezarja, brige za mezarja, kabura i
obiljeavanja kabura. Kransko javno mnijenje je nainilo greku predrasude
aperceptivne materije, gledajui na to iskljuivo iz svoje perspektive.
Kranske zajednice muslimanski odnos prema svojim mezarjima vide kao
njihovu nemarnost i nebrigu. Naime, kranska civilizacija, kao sastavni dio
svogvjerovanja,imaizraenposebankultniodnospremasmrti,premasvojim
umrlima i njihovom posmrtnom boravitu. Zbog toga svaki kranin ima
obavezu da redovno posjeuje groblje i pritom mjesta ukopa svojih najbliih
redovno ureuje. Kranin koji u nedjelju ne odlazi na groblje smatra se
nemarnim jer zanemaruje jednu od svojih osnovnih vjerskih obaveza.
Kranske zajednice vrjednuju muslimane i sve ono to je muslimansko
iskljuivo s takvog stajalita. Pripadnici ovih zajednica nikada nisu analitiki
prilazili pitanju da li muslimani uope imaju potrebu da se prema umiranju i
umrlimaodnosenanainnakojitooniodnjihoekuju.Muslimanskipogledna
ivot i smrt je drukiji od onoga koji imaju nemuslimani. Muslimani na svoju
smrtgledajukaonadiosvogivota,kojisasmruprelaziudrugufazu,pasei
obiljeavanjemjestaukopauislamskojtradicijirazliitotretira.61

Muslimanimajezabranjenouzkabur:

- klanje kurbana62 Enes r.a. prenosi hadis u kojem se navodi da je

Muhameds.a.v.srekao:Nemaklanja(uz,kabur)uislamu.
- graenje na kaburima63 Svaka vrsta gradnje na kaburima strogo je
zabranjena. Ranije je spomenuta zabrana gradnje nadkaburskih
obiljeja (podnaslov 3. 2.). Iz birove r.a predaje u kojoj Muhamed
s.a.v.sjasnozabranjujedasenakaburimagradi,razumijese,kakoistie
hafizAl'Ir i,dasetoodnosinasvakuvrstugraevine,bilodaseradi
onadgrobnomspomeniku,turbetu,damiji,medresiilineemslinom.
Doputenojesamoblagoizdizanjenadzemljom,kakobiseoznailoda
se radi o kaburu, kako se to mjesto ne bi gazilo, dok je svaka druga
61

Sui,171172
Kurdi,334
63
Isto,336
62

349

gradnja u koliziji sa sunnetom Muhameda s.a.v.s. Kod nas su Mehmed

Handi i Husein ozo radili na ukidanju graevina na kaburima,
posebno turbeta, ali od perioda 1944. i 1982. kada su Handi i ozo
umrlinitanijenapravljenoutomesmislu.64
- sjedenjenakaburima65Ab ureyrar.aprenosiodMuhamedas.a.v.s:
Da neko od vas sjedne na eravicu, pa mu ona spali odjeu i dopre do
koe,boljejenegodasjednenamezar!
- klanjanje na kaburima66 Ab Marsad alanawi r.a prenosi hadis u
komesekae:Nemojtesjeditinakaburimanitiklanjatipremanjima!.
- putovanje radi obilaska kabura67 kako smatra najvei dio islamskih
uenjaka, strogo je zabranjeno, pa makar se radilo i o samom kaburu
Muhammeda, s.a.v.s. Oni taj stav temelje na autentinom hadisu
Muhameda s.a.v.s koji od njega prenose Ab urayra i Ab Sa'd al
u ri r.a: Putovanje se organizira iskljuivo radi tri damije: Masidul
rama,Masidul`A aaiovemojedamije.
- paljenjesvijeailisvjetiljkinakaburima68Ibn'Abbsr.aprenosihadis
u kojem se kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo je ene koje esto
posjeuju kabure, one koji na kaburima grade damije i one koji pale
svjetiljkenakaburima!
Pomenuta zabrana putovanja radi obilaska kabura ne obuhvata
neregularnuposjetumezarjimaradiuenjadovaumrlimaiprisjeanjanasmrt.
Bitno je da obilasci mezarja ne uzmu oblik hodoaa i da se obavljaju u isto
vrijeme.69Zadefiniranjeposjetekaburimabitnasutrihadisa:
- Od Ab Burayda r.a. se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov poslanik
s.a.v.s.:`Zabraniosamvamposjetumezarima,aliihsadaposjeujte.`70U
hadisu se naznauje pohvaljenost posjete mezarjima, jer je dozvola

64

"Alejhiselamjezabraniodasegrobkreiicementara.Zabraniojedasenagrobovimapie,zidaju
turbeta.Uzvienierijatzabranjujeobavljanjenamazaugrobljuiliuopenagrobu,premagrobui
ublizinigroba.Alejhiselamjeprokleoonekojinadgrobovimazidajudamijeizgradezamolitve."
Handi,Mehmed;Islamsketeme,Ogledalo,Sarajevo,1999.,str:358
Husein ozo u svojim fetvama citira autora Fikhu Sunneta: Turbeta su se pretvorila u idole.
Muslimaniseobraajuturbetimaistoonakokaotosusemurici(mnogoboci)upredislamsko
paganskodobaobraalikumirima.tojejogoreniko,niulema,niemir,nivezir,nivladarnedie
u ime Boga i u ime islama svoj glas da bi osudio ovo opasno zlo i ovu otvorenu idolatriju. Ovi
oboavateljigrobovaidutakodalekodaviedredosvogejhaievlijenegolidosamogaBoga.Nije
rijedaksluajdaseovakviusporovimakadaimsezatraizakletvaBogomjednostavnozaklinju,ali
akoimsezatraizakletvaejhomiliodreenimevlijom,odbijajutakvuzakletvuipriznajuistinu.:
ozo,Husein;Izabranadjela,FetveI,ElKalem,Sarajavo2006.
65
Kurdi,336
66
Isto,337
67
Isto,338
68
Isto,339
69
MehmedHandikomentirajuihadisMuhamedas.a.v.s.:Nemojtemojkaburuzetizabajram!,
naglaavaipojanjava:"Padagauskupinamauodreenovrijemeposjeujete!"Handi,351
70
Muslimhadisbr.977;vidjeti:`IdElHilali,604

350

dola nakon zabrane. Takoer hadis implicira dozvoljenost a ne

obligatnostposjete.
- Imam Muslim biljei da je Muhamed s.a.v.s. poduio Aiu r.a. dovu
stanovnicimamezarja:Nekajemirnastanovnikeovihstanita,vjernike
i muslimane. Neka se Allah smiluje preanjim i potonjim od nas, i mi
emose,akoBogda,vamapridruiti.71(Assalmu`alahlidijariminel
mu`minne wal muslimne wa yar amullhul mustakdimne minn wal
muste` irne,wainninAllhubikumlal ikn)
- Prenosi se od Ab urayra r.a.: Posjetio je Boiji poslanik kabur svoje
majke i zaplakao. Rasplakali su se i drugi koji su bili sa njim, zatim je
Poslanik rekao: `Traio sam od Allaha doputenje da molim za oprost
svojojmajcipaminijedopustio!Traiosamdamidopustidaposjeujem
njen kabur pa mi je dopustio! Posjeujte kabure, jer oni podsjeaju na
smrt.`72 Iz hadisa je evidentno da bi trebali posjeivati mezarja radi
podsjeanja na smrt ak i kada ne uimo dove za umrle. Skromnost
niana je po ovom principu nasuna. Skromnost najbolje podsjea na
smrt,a mezarjanakojimasenalazekaburiuijaobiljejaje uloeno i
do10.000KMtekodaeispunititakvufunkciju.
Nianbitrebaoreflektiratiovenormeipravila,svakidrugaijipristup
izvodenianizvansfereerijatskihnormi.
Razlozi koji stoje iza ovih stavova i bojaljivog pristupa
pitanjima/problemima oko niana i spomenika jeste uvanje muslimana od
irka/mnogobotva. Naime, Kur`an govori o prvom irku koji se desio narodu
Nuhaa.s.,atajirksepojavioupravoprekoobiljeavanjakaburaiuzviavanja
umrlihdobrihljudi.Naime,jednageneracijajeizgradilaspomenike,drugaimse
divila, a trea ih je poela oboavati.73 Postoje i oni koje se protive ovim,
stavovima,nazivajuiihrigoroznim,tenegirajumogunostdamoderniovjek
moe potpasti pod uticaj irka. No, u sluaju kada se odustane od norme vrlo
brzo se doe do onoga to je norma branila. Takav sluaj se najbolje vidi na
turbetima.74Turbetasudokazdamoderniovjeknijeimunnairk.
71

`IdElHilali,603.EvidentnojeizhadisadaseumrlimaneuiFatiha.Odkudaikadatanojekod
nas postao obiaj uiti Fatihu nije nam poznato. Uenje Fatihe se argumentira olakavanjem
Bonjacima,sobziromdaimarapskinijematernjijezik.Ali,takoerjeevidentnodatonijeuvijeku
pitanjuolakavanje,veiuljenjivanjeBonjaka.FatihanemoezamijenitisvePoslanikoves.a.v.s.
dove, takav sluaj je i sa dovom poslije ezana i dovom za stanovnike kabura. Miljenjem da se
umrlimapoklanjajusevapiodproueneFatihe,ulazisenaterenspekulativneteologije,atojejako
klizavteren.
72
Muslimovazbirkahadisa,222
73
irevidjetikomentaroWaddu,Suw`u,Ja u,Ja`quiNasrauu:IbnKesir,1433
74
Turbe je mauzolej, obino bogatijeg, poznatijeg ovjeka. Natkriveno, ponekad ograeno i sa
nekomgraevinompored,esmom,damijomilinekimdrugimobiljejem.UBosniiHercegovini
nakon osmanlijskih vremena, ostala su mnoga turbeta, kao obiljeje na neije djelo i postojanje.
Mnoga turbeta u Bosni i Hercegovini osim historijskog imaju i religiozno znaenje. iroko je
prihvaenodajeprvipoznatimauzolejuislamuizgraenu Samari,nekadanjemglavnomgradu
AbasidauIraku.NosinazivKubbaalSulaybijaiizgraenjeu imeabasijskoghalifealMuntezira
kojijeumro248.hidretskegodine(862.).Prenosisedajenjegovamajkakrankatrailaidobila

351

Ovime bi zavrili erijatsku valorizaciju niana. Sljedee poglavlje je

zakljuak u vidu kritike analize formi i natpisa niana krenuvi od 19og.
stoljeapadomodernogdoba.

4.Kritikaanalizaformiinatpisananianima

Kritikaanalizauovomepoglavljujenainjenaizuglaerijatskogprava
i nema veze sa stoljetnim uticajima i tradicijom koji su oblikovali niane kao
specifian arhitektonskoumjetniki izraaj muslimanskog ivlja na naim
prostorimaod15og.stoljeanaovamo.
Na samome poetku treba utvrditi da niani 15og i 16og. stoljea,
barem oni niani koje je efik Belagi tretirao u svome radu, predstavljaju
samo kariku izmeu steka i osmanskoislamskog niana. Takoer je bitno
napomenuti da iako postoji generalna podjela niana po vremenskim
periodima, ta podjela je samo uslovna. Istina je da je u svim fazama razvoja
nianavladaloarenilo.Naime,akiuranomperiodumogusenaimaliniani
koji ne lie na niane 15og. i 16og. stoljea. Takav je i najstariji nian na
podrujuMIZDobojuKotorskom.Uupskinianiinjihovebosanskekopijesu
iz istog perioda ali, barem u literaturi, nemaju naziv niana 15og. i 16og.
stoljea, ve se tretiraju kao osmansko islamski niani. Nadalje, ve smo
pokazalidajeperiod17og.i18og.stoljeaprvenstvenoperiodmalihniana,
aliupodnaslovu1.3.smopokazalidaituimaizuzetaka.Period19ogstoljea
pa do modernoga doba je period ponovnog rasta niana. Mali niani, u ovom
periodu, nisu nestali, samo nisu vie veinski zastupljeni. Gledano i iz
historijskeiizperspektiveerijatskogprava,modernodobajesklononajveem
kvarenjuniana.

4.1.Nianod19og.do21ogstoljea

Za niane 17og. i 18.og. stoljea smo utvrdili dasu najblii onome to

propisujunormeerijatskogprava.Tosumalinianisamaloilinimalonatpisai
bez ukrasa bilo kakve vrste. Sama obrada kamena nije sporna. Obradom
kamena se oznaavalo da li je umrli musliman ili nemusliman75, da li je
mukaraciliena.

U literaturi se navodi da je navei broj sauvanih niana iz tree faze

razvoja niana, odnosno niani koje se kleu od 19og. stoljea. Ova teza je
dozvoludaizgradigrobnicuzasvogasina.Kakogod,jodostavremenajetrebalodaseovainovacija
rairi i prihvati kao trend. to se tie prakse povezivanja grobnice osobe sa damijom koju je
izgradila, ope je prihvaeno da je ona poela 479. hidretske godine (1086.) sa Badrom al
Damalijem, fatimijskim vojskovoom ija se grobnica sa damijom nalazi na planini Mukatam
povrhKaira.Spahi,Omer;Smrt,grobljaipogrebnaarhitektura
http://www.minber.ba/index.php/islamsketeme/aktuelno/20406smrtgrobljaipogrebna
arhitektura
75
Poredpokapanjauzajednikamezarja,kojasuukazivalaokojimnianimajerije,postojei
porodinamezarja.TakavjesluajsanianomRadivojaOpraiauOpraiimakodRogatice.ire
vidjetiBelagi,1978,75

352

problematina.Tanoje dajenajveibrojsauvanihnianaiz periodakrajem

prvepolovice19og.stoljeapado20ogstoljea,novelikibrojnianapripada
ovojfazisamogodinom,neiformomnatosmoukazaliupodnaslovu2.2.Iako
postojigeneralnapodjelanianapovremenskimperiodima,tapodjelajesamo
uslovna.Istinajedajeusvimfazamarazvojanianavladaloarenilo.

Niani od 19og. stoljea se mijenjaju u odnosu na niane druge faze

razvoja.Terazlikemoemopromatratiudvijeteme:
- rastnianauodnosunanianedrugefazerazvoja;
- generikiiposebninatpisinanianima.

4. 1.1.Rastniana19og.stoljea
Trifaktorabimoglabitiodgovornazarastnianadrugepolovice19og.
stoljeapadomodernogdoba.
- Jedan od tih faktora je poveanje natpisa na nianima. Na veim
nianima ima vie fizikog prostora za generike i posebne natpise.
Generikiiposebninatpisinanianimsutemapodnaslovaispod.
- Drugifaktorbisemogaonazvatisnobizmom.76Onotojebioizuzetak
krozitvuhistorijuislamskeBosne,od19og.stoljeapadomodernog
dobapostajepravilo.
- Treifaktorjegradnjaturbetabogatijimipoznatijimosobama.
Vesmoupodnaslovu1.1.govorilidanakaburimamuslimananijebilo
nikakvihdrugihobiljeja osimdvaniana,estosamojedan.NapodrujuMIZ
Doboj,od8najstarijihniana,samojedanimainoniniantojenianHasanu
sinu Mahmudovom iz damata Kotorsko Donje.77 Ostali, najstariji niani, su
samo uzglavni. Okviri ili ograde koji spajaju uzglavni i noni nian nisu bili
zastupljeni, osim pojedinim imunijim ljudima, koji su nastojali da iskau svoj
iliporodinisocijalnistatusdrugaijimobiljeavanjemsvoga kabura,odnosno
snobizam.Ograivanjejebiloizuzetakkojiudananjemdobuprelaziupravilo.

76

Sui,179
Ovdje se ve moe iskazati sumnja u autentinost konstrukcije na kaburu Hasana sina
Mahmudova.Hasanovkaburje,najvjerovatnijeraenuetapama,takodasecijelakonstrukcijane
moe smatrati iz 1190. hidretske godine (1776.) Tome u prilog govori natpis na nianu koji je
danasnevidljiv,zatimnoniniankojijeubitistelakojasenijeugraivalautomperiodu,teograda
oko kabura. Hasan je vjerovatno ivio u tom periodu, ali su uzglavni nian, zatim noni nian te
ogradadograivaniukasnijemperiodu.
77

353

Slika26nianiz1286.h.(1869.)
Doboj,dvoriteVasveMehmedagi

Pojedinci iz islamske intelektualne elite a i drugi brane ograivanje

kaburova poradi branjenja i pokazivanja nacionalnog i vjerskog identiteta.
Njihovargumentukazujenatakvekaburekaojedinepokazateljemuslimanskih
naselja u ratu 19921995., a takoer i kao sretstvo u razlikovanju od drugih
naroda i religija i pokuaj izbjegavanja asimilacije s drugima. No pitanje je
kolikojetajargumentdobar?
erijatski argumenti koji brane bilo kakvo graenje na kaburu
ukljuujui ograivanje kabura i turbeta, mogu se pronai u ve navedenom
hadisu(podnaslov3.2.)odbira,r.a.kojikae:
"Zabranio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da se izgrauje na
kaburovima,dasepienanjimaidasegaze".
ZatimuvenavedenimcitatimaAl asnijaiAaybnija(biljeka51i
59):
Abu anfa je smatrao pokuenim gradnju na kaburu i da se kabur
oznainekimznakom.
" ...i smatramo pokuenim koritenje gline i gipsa i da se pored njega
napravimjestozaklanjanjeilidasekaburoznaiinanjemunetonapie...
TakoeriucitatimaHandiaioze(biljeka65):
"Alejhiselamjezabraniodasegrobkreiicementara.Zabraniojedase
na grobovima pie, zidaju turbeta. Uzvieni erijat zabranjuje obavljanje
namazaugrobljuiliuopenagrobu,premagrobuiublizinigroba.Alejhiselam
jeprokleoonekojinadgrobovimazidajudamijeizgradezamolitve."
Turbetasusepretvorilauidole.Muslimaniseobraajuturbetimaisto
onako kao to su se murici (mnogoboci) u predislamsko pagansko doba
obraalikumirima.tojejogoreniko,niulema,niemir,nivezir,nivladarne
die u ime Boga i u ime islama svoj glas da bi osudio ovo opasno zlo i ovu
otvorenuidolatriju...

354

Ograivanje kabura je bio izuzetak, a taj izuzetak je danas postao

pravilo.Istosemoeprimjenitiinanian,avesmoukazalinapretjerivanjeu
klesanjunianaupodnaslovu1.3.,slikabr5.Odustajanjeodnormierijatskog
pravairast nianau 19om.stoljeu,dovelojedopostepenog uvoenja kiai
neukusakojisedeavanadananjemnadkaburskomobiljeju.Odustajanjeod
normidovodidoonogaradiegasunormeinastale.Primjerturbetaevidentno
podupire ovu tvrdnju. U nastavku donosimo par slika tog stanja ali bez
navoenjaizvora.

Slika27Slika28

Danas, u dobu velikih spomenika, ograivanja, mermera, slika,

skulptura,snobizma,kiaineukusaitd.,najboljinainrazlikovanjaoddrugihje
povratak erijatu i malim nianima. Danas bi mali niani najbolje govorili da
smomuslimani,Bonjaciidrugaiji.

Slika29

4. 1.2.Generikiiposebninatpisinanianima

Na podruju MIZ Doboj, na najstarijim nianima iz 16og. i 18og.

stoljea, nema natpisa osim dva ehadeta. Postoje dva izuzetka, a to su nian
Hasanu sinu Mahmudovom i rudimentarna stela. Na podruju BiH, generiki i
posebni natpisi na nianima se javljaju i u ranijem periodu nego je to 19.
stoljee.Noovdjesemoepostavitipitanje:kolikoesto?Naime,svionikojisu
se bavili nianima, tragali su za to robusnijim i grandioznijim nianima na

355

kojima su isklesani najljepi natpisi ili tarihi. Malo kome su bili interesantni
malinianikojipotujuerijatskenorme.Tatezajetakovidljivauinjenicida
je Mujezinovi na podruju MIZ Doboj zabiljeio 2 niana, a mi smo pronali
722. Osim Mujezinovia niko drugi nije ni biljeio niane, osim na lokalnom
nivou.
Uprolompodnaslovujeiznijetatezadasugenerikiiposebninatpisi
direktnoodgovornizarastniana.NapodrujuMIZDoboj,namalimnianima
iz16ogi18og.stoljeamalisuinatpisi.NianizdemataFrkatijejednimali
nian sa generikim natpisom niana 19og. stoljea, s tim dataj natpis fiziki
nije mogao stati na jednu stranu niana, pa pribjeglo se pisanju i na drugoj
strani niana (podnaslov 2. 2, slika br. 12). Niani 19og. stoljea imaju vee
natpise,timeinianipostajuvei.
tosetieposebnihnatpisananianima,napodrujuMIZDobojpostoji
samojedantakavposebannatpis,atojenanianuHasanusinuMahmudovom
izdemataKotorskoDonje.Tajnianjeopisanupodnaslovu2.4.,slikabr.13.
Neemo ulaziti u opisivanje posebnih natpisa na nivou BiH, jer to nije tema
ovograda.
Generiki natpisi na nianima, na podruju MIZ Doboj su rijetko
profesionalnouraeni.Namanajljepinatpissenalazinanianusaslike26iz
dvorita Vasve Mehmedagi u Doboju. Generiki natpisi na nianima, sa
uzgrednimvarijacijama,mogusepodijelitina5tema:
- PrvatemajepodsjeanjenaAllahad..;
- Drugatemajeiliupuivanjedoveilioslovljavanjeumrlog;
- Treatemajenavoenjeimenaiimenaoca,ananianimanakon1878.
godineiprezimena;
- etvrtatemajetraenjeuenjaFatihe;
- Petatemajenavoenjagodinasmrtiiliklesanjaniana.
Prva tema se nalazi u vrhu niana, a najee se sastoji od sintagme:
Huwal ayyul,Bq,Onjeivi,Vjeni.Nanekimnianimaimaidodatak:Alla
lyamt,Onajkojineumire,ilisenapoetkudodarijeAllahu.Ovesintagme
se mogu nai u Kur`anu. erijatske norme koje se protive pisanju ajeta ili
Allahovogimenananianima,uzimajuuobzirdanianimogupastinazemlju.
Upravoseovodeavalosastarimnianima,anatosmoukazali upoglavlju2.,
slikabr.10.

Drugu temu, Mustafa Sui definira kao dovu za umrlog, no na nekim

nianima se javlja dova a na nekim konstatacija. Sinatagma: Al mar mu wal
mafrulahjenajeauovojdrugojtemi.Suijeovusintagmupreveokao:
ovdje se nalazi preminuli, neka mu bude oproteno, dok Mujezinovi kao:
pokojniiumrli.Potojesintagamanaarapskomjezikuupasivu,toznaidaje
umrlome ve podaren Allahov rahmat/milost i ufrn/oprost, time je ova
sintagama konstatacija. U naem jeziku, za umrloga, se udomaila, umjesto
mejjit, rije merhum, no merhum znai onaj kome je ve podarena Allahova
milost, to izlazi iz okvira ljudskog znanja. S druge strane, na nianima smo
nailaziliinasljedeusintagmu:Almuhtuilra matillhi,odnosnopotrebnik
za Allahovom milou, time bi ova sintagma, zaista, bila dova. Ima niana sa

356

kombinacijom obje ove sintagme, poput niana sa starog mezarja demata

StaniRijeka.Mujezinovievprijevod,sobziromdaposlijeovesintagmeslijedi
imeumrloga,jebliiistini.

Treuipetutemusmoveobradiliupodnaslovima3.2.,dokseetvrta
temaobinoprestavljakaoRuhiunelFatiha,NekajezanjegovuduuFatiha,
ilisamoElFatiha.Ovetemesmosedotakliupodnaslovu3.3.ibiljecibr.72.

4. 2.Budunostniana

Na prvoj stranici projekta Spomen obiljeja bosanskog ehida i

poginulog borca kojega smo zatraili i dobili kao dopis br. 188/2014 od
OrganizacijeporodicaehidaipoginulihboracaFederacijeBosneiHercegovine
stoji reenica: ...javila se hitna potreba obiljeavanja ... mezara i grobova ... S
obziromdasepozvani,ArmijaBosneiHercegovineiIslamskaZajednicaBosnei
Hercegovine nisu odmah angaovali na iznalaenju oblika obiljeavanja
mezarjaehidaipoginulihboraca...ehidskaorganizacijajeformiralakomisiju
koja se bavila iznalaenjem oblika niana ehidima i poginulim borcima rata
19921995.ehidskinianisuuzeliobliknianaMahmudaBrankovia(slikabr.
2). No, znaajnije od izgleda niana jeste to je ehidska organizacija uspjela
brendiratiehidskinian.Linosmobilisvjedokom,kadasuseborcimaHVOa,
koji nisu imali prava na ehidske niane, naruivali ehidski, iako su imali
sredstava i za vee i ljepe niane. Kod brendiranja nije dovoljano imati
zakonskuregulativu.
Kakojerijeovakufima,IslamskaZajednicaimapravo,aliiobavezuda
uvederednasvojamezarjaireduveziniana.Niankadasepostavitojeobraz
zajednice,neviepojedincakojigajepostavio.UIslamskojZajednici,naniim
nivoima, postoje razliiti pravilnici o tome kako bi mezarja i niani trebali
izgledati, tako i kod nas u MIZ Doboju imamo pravilnik br. 228/2010. Taj
pravilniktekodabiproaoerijatskuvalorizaciju,aliitakavseneprimjenjuje.
estose,usiromanijimdematima,preprekeupostavljanjuspomenobiljeja
stanih islamu uklanjaju izdanim financijskim donacijama. Rjeenje kia i
neukusa ne moe biti samo u zakonskoj regulativi, moramo imati brend.
Takoer, taj posao, kao to smo mogli vidjeti od naih predaka u 16om.
stoljeu, nije posao koji se moe zavriti preko noi, to je generacijski posao.
Zatim,nijedovoljenoprebacititajposaonaimama,glavnogimamailimuftiju,
kompletna zajednica mora biti ukljuena, inae e jedni imati jedna rjeenja a
drugidruga,tonijebrendiranje.
Ukoliko bi se taj posao, od Islamske Zajednice, pokrenuo, oblik niana
nijebitan.Nemoratobitiniansturbanom,jerdanasnikonenositurbane.Ali
kakav god oblik da se izabere, morao bi proi erijatsku valorizaciju. Ukoliko
budemotrailiporederijatskihnormiitradicijuBonjaka,utradicijiBonjaka
imamo, kao to smo vidjeli na nianima 15og, i 16og. stoljea, sve ono to
imamonanianimaidanas:slike,zanimanja,afiniteteitd.
S obzirom da je kod muslimana zabranjeno kremiranje, krajnje je
vrijeme da se s tim poslom pone, inae ve za 50tak godina neemo moi

357

prepoznati naa mezarja, te e Bosna biti prekrivena mezarjima, jer se veina

ograuje.

Apendix

TabelastarihniananapodrujuMIZDoboj.
Mezarje
Datirani
Demat
Ahinbaii Hodii
/Polje
Debelo
Brdo
Mujkii

Alibegovci

Beii

Koralika
Njiva
Brdo
Brijesnica Lokacija
Velika
stare
damije
Frkati
Harem
damije
Grapska

Harem
damije

Staro
Groblje
Habibivii Harem
damije
Gaj

Hadii

1335.h.(1916.)
1273.h.,(1856.);1313.h.,(1895.),
1314.h.,(1896.);1315.h.,(1897.),
1324.h.,(1906.);1329.h.,(1911.),
1334.h.,(1915.);1349.h.,(1930.),
1354.h.,(1935.);1357.h.,(1938.)
1223.h.,(1808.);1280.h.,(1863.),
1302.h.,(1884.);1318.h.,(1900.),
1328.h.,(1910.);1331.h.,(1912.),
1346.h.,(1927.)

Nedati
rani
13
8

Uku
pno
37

12

1
1

1287.h.(1870.);1314.h.(1897.), 24
1322.h.(1904.);1334.h.(1915.),
1335.h.(1916.)
1272.h.(1855.),1294.h.(1877.),
63
1345.h.(1926.),1350.h.(1931.),
1351.h.(1932.),1351.h.(1932.)
1354.h.(1935.),1358.h.(1939.)
1280.h.,(1863.);1280.h.,(1863.) 26
1289.h.,(1872.);1311.h.,(1893.)
1320.h.,(1902.);1320.h.,(1902.)
1320.h.,(1902.);1321.h.,(1903.)
1321.h.,(1903.);1322.h.,(1904.)
1333.h.,(1941.);1337.h.,(1918.)
1338.h.,(1919.);1339.h.,(1920.)
1263.h.,(1846.);1265.h.,(1848.)

29

1368.h.,(1948.)

36

1295.h.,(1878.);1324.h.,(1906.)
1325.h.,(1907.);1326.h.,(1908.)
1347.h.,(1928.);1357.h.,(1938.)
1358.h.,(1939.)
Kahrimani
Hadii

358

71

42

25

10
1

18

Kotorsko
Donje

Maleia
Harem
damije
Musale
Velike

Kotorsko
Gornje

Lukavica
Rijeka
Matuzii

1320.h.,(1902.)
1190.h.,(1776.);1194.h.,(1780.)
1207.h.,(1792);1218.h.,(1803.)
1276.h.,(1859.);1281.h.,(1864.)
1300.h.,(1882.);1300.h.,(1882.)
1186.h.,(1772.);1187.h.,(1773.)
1193.h.,(1779.);1250.h.,(1834.)
1271.h.,(1854.);1273.h.,(1856.)
1276.h.,(1859.);1282.h.,(1865.)
1300.h.,(1882.);1307.h.,(1889.)
1310.h.,(1892.);1311.h.,(1893.)
1312.h.,(1894.);1318.h.,(1900.)
1321.h.,(1903.);1322.h.,(1904.)
1323.h.,(1905.);1324.h.,(1906.)
1324.h.,(1906.);1326.h.,(1908.)
1327.h.,(1909.);1328.h.,(1910.)
1328.h.,(1910.);1331.h.,(1913.)
1337.h.,(1918.);1337.h.,(1918.)
1337.h.,(1918.);1337.h.,(1918.)
1337.h.,(1918.);1338.h.,(1919.)
1339.h.,(1920.);1341.h.,(1922.)
1345.h.,(1926.)
01.05.1006.h.,(09.12.1597.)

Kod
spomenika
NOBa
Harem
1335.h.,(1916.);1346.h.(1927.)
damije
Lipe
1304.h.,(1886.);1312,h.,(1894.)
1337.h.,(1918.);1357.h.,(1938.)
Musale
1287.h.,(1870.);1345.h.,(1926)
Male
1353.h.,(1934.);1357.h.,(1938.)
1311.h.,(1893.);
Harem
1322.h.,(1904.);
stare
1346.h.,(1927.);
damije
1346.h.,(1927.)
Centralno 1206.h.,(1791.);1224.h.,(1809.)
Greblje
1224.h.,(1809.);1227.h.,(1812.)
1253.h.,(1837.);1269.h.,(1852.)
1277.h.,(1860.);1278.h.,(1861.)
1280.h.,(1863.);1287.h.,(1870.)
1290.h.,(1873.);1290.h.,(1873.)
1291.h.,(1874.);1295.h.,(1878.)
1298.h.,(1880.);1298.h.,(1880.)
1300.h.,(1882.);1301.h.,(1883.)
1305.h.,(1887.);1308.h.,(1890.)

359

6
7

80

32

38

13
3
10
14

18

42

79

Zaimovii
Miljkovac
Mravii

Pridjel
Gornji

obre
Tukia
Brdo
Njiva
Selima
kilje
Jakitovac
ijaka
Baica

Selimija
/Trnjak

Mezarje
uz
ijaku
Dvorita
Humka
unjari

Sjenina

Sjenina
Brdo

Doljni
Stani
Rijeka
Suho
Polje
evarlije
Potoani

Staro
mezarje
Vakuf
Brdo
Harem
damije

1309.h.,(1891.);1313.h.,(1895.)
1320.h.,(1902.);1327.h.,(1909.)
1360.h.,(1941.);1365.h.,(1945.)
1269.h.,(1852.);1288.h.,(1871.)
1319.h.,(1901.);1320.h.,(1902.)
1339.h.,(1920.);
1340.h.,(1921.)
1304.h.,(1886.);1304.h.,(1886.)
1315.h.,(1897.);1321.h.,(1903.)
1300.h.,(1882.);1303.h.,(1885.)
1305.h.,(1887.);1305.h.,(1887.)
1306.h.,(1888.)

1307.h.,(1889.);1311.h.,(1893.)
1334.h.,(1915.);1334.h.,(1915.)
1367.h.,(1947.);1368.h.,(1948.)
1301.h.,(1883.);1302.h.,(1884.)
1322.h.,(1904.);1324.h.,(1906.)
1328.h.,(1910.);1338.h.,(1919.)
1339.h.,(1920.);1339.h.,(1920.)
1345.h.,(1926.)
1365.h.,(1945.)

10

1
22

2
1
2

24

1153.h.,(1740.);1281.h.,(1864.)
1286.h.,(1869.)
1282.h.,(1865.);1291.h.,(1874.)
1295.h.,(1879.)
1332.h.,(1913.);1336.h.,(1917.)
1345.h.,(1956.)
1230.h.,(1814.);
1263.h.,(1846.);
1263.h.,(1846.);
1263.h.,(1846.);
1268.h.,(1851.);
1321.h.,(1903.);
1337.h.,(1918.)
1340.h.,(1921.)

1294.h.,(1877.)

10

11

1325.h.,(1907.);1364.h.,(1944.)

1227.h.,(1812.);1253.h.,(1837.)
1262.h.,(1845.);1267.h.,(1850.)
1267.h.,(1850.);1274.h.,(1857.)

10
4
56

16

360

26

11
3
13

23

123

Vakuf

krebe

21

Greblje
uumi
Njiverak

Gri
Ukupno:
44

1274.h.,(1857.);1277.h.,(1860.)
1279.h.,(1862.);1280.h.,(1863.)
1282.h.,(1865.);1282.h.,(1865.)
1287.h.,(1870.);1294.h.,(1877.)
1294.h.,(1877.);1304.h.,(1887.)
1304.h.,(1887.);1305.h.,(1887.)
1305.h.,(1887.);1306.h.,(1888.)
1306.h.,(1888.);1306.h.,(1888.)
1307.h.,(1889.);1312.h.,(1894.)
1320.h.,(1902.);1324.h.,(1906.)
1329.h.,(1911.);1340.h.,(1921.)
1340.h.,(1921.);1342.h.,(1923.)
1342.h.,(1923.);1348.h.,(1929.)
1187.h.,(1773.);1278.h.,(1861.)
1278.h.,(1861.);1288.h.,(1871.)
1281.h.,(1864.);1284.h.,(1867.)
1325.h.,(1907.)
1305.h.,(1887.);1329.h., (1911.)
1329.h.,(1911.);1329.h.,(1911.)
1331.h.,(1912.);1355.h.,(1936.)
1361.h.,(1942.)

235

361

17
11
5

14

2
487

722


Prof.dr.DevadDrinoiass.BenjaminaLondrc,Pravnifakultet
UniverzitetauZenici
Trebaposmatratiprolostibezbrojnepromjenekraljevskevlasti,
TakoebitimoguepredvidjetiIbuduestvari...
MarkoAurelije,Samomsebi,sedmaknjiga,49.

PODRUJEDOBOJAURIMSKOMPERIODU
Rimskocarstvojeapsolutnonajveacivilizacijastarogvijeka,prostiralo
se2000miljauirinui3000miljauduinu,odAtlanskogoceanadoEufratai
Tigrisa, i za cara Klaudija imalo oko 120 miliona stanovnika, a ove balkanske
krajevepokoravalojegotovopunadvaipovijeka,od229.godinep.n.e.ivojne
akcijeprotivArdijejaca,padoslomaBatonovogustanka(69.godinenoveere).
Timejeprijedvijehiljadegodinepoelarimskavlastuovimkrajevima,svedo
padaZapadnogRimskogCarstva476.godine,kratkotrajnaostrogotskaprevlast
u prvoj polovici VI stoljea je period prosperiteta (tzv. gotska renesansa),
gotskapustoenjauvodsuupovlaenjeRimljanaizPanonijeizmeu395401.
godine,padomSirmiuma441.godinedolazeHunikoje,nakonAtilinesmrti453.
godinezamjenjujuIstoniGoti.

Od pisanih izvora za period rimske vlasti najvaniji su epigrafski

spomenici iz ire okolice Doboja, ali i djela rimskih historiografa, knjievnika,
potom itinerari, kartografski prirunici i popisi dravnih stanica i potanskih
linija. Vaan izvor predstavlja arheoloka karta Rimskog carstva Tabula
Imperii Romani (TIR) u izdanju Meunarodne unije akademija, za ova naa
podrujaTIRL34(izdanjeBudimpeta1968.)iTIRK34Sofia(Ljubljana1976.),
te latinski natpisi u djelu CIL Corpus Inscriptionem Latinorum, a posebno
Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine I III, izdanje Zemaljskog muzeja u
Sarajevu,Sarajevo,1988.

Veliki njemaki povjesniar i romanista Theodor Mommsen (1817

1903.) je 1863. godine poeo izdavati Corpus Insciptionum Latinarum (CIL)
pod okriljem Pruske akademije, dok svakako treba istai vietomno djelo H.
DessauaInscriptionesLatinaeSelectae(ILS),Berlin18821916.,sapreko9500
karakteristinih natpisa razliitih vrsta s kratkim komentarima (pretiskano u
Berlinu1962.,auikagu1979.godine).

Prve podatke o dananjim podrujima Bosne i Hercegovine u rimsko

doba nalazimo kod Apijana Aleksandrijskog (Appianos), te Gaja Veleja
PaterkulaiRufijaFesta,sapodacimaizOktavijanovogilirskograta(3533.g.p.
n.e.)iVelikogilirskogratailiBatonovogustanka(69.g. noveere),tePlinija

362

Starijeg (C. Plinius Secundus), koji je umro 79. godine nove ere i u svom
grandioznom enciklopedijskom djelu Naturalis historia popisao tri sudska
konventasapripadajuimcivitates.1Kadagovoriopanonskimplemenimaonih
navodi abecednim redom i vee ih za rijene tokove, dok geograf Ptolomej
navodiuDalmaciji16plemenaodegajenatludananjeBosneiHercegovine
ivjelo njih dvanaest, dok u Panoniji nabraja 14 plemena, a na tlu dananje
Bosanske Posavine poimenice nabraja Kolapijane, Oserijate, Breuke i
Amantine.2Osimnjihovihdjela,dragocjenepodatkeoilirskimzemljamaostavili
sunamiStrabon(64/3.g.p.n.e.31.g.n.e.),CassioDion,PublijeOvidijeNazo,
Svetonije,Flor,Tacit,MakrobijeikasnijeJordanes. 3

Definitivnim gaenjem Batonovog ustanka, nekad jedinstveni Ilirik

podijeljenjenadvijezasebneprovincijeDalmaciju,kojaseprostiralaodrijeke
Rae u Istri do Ljea u Albaniji, te Panoniju, koja zauzima prostor od kraja
DinarskihplaninadorijekeDunavnasjeveru,iijagranicasenajeeodreuje
linijomdananjihnaseljenihgradovaBanjaLukaDobojTuzla.4PremaPliniju
Starijem,granicapodjeleIlirikajeilaponaslijeenimgranicamaperegrinskih
civitates,dokTacitnavodidaseprovincijaPanonijauprvovrijemezvalaDonji
Ilirik (Illyricum inferior). 5 Negdje izmeu 102. i 107. Godine, za vrijeme cara
Trajana,dolazidopodjelePanonijenaGornju(P.Superior)iDonjuPanoniju(P.
Inferior), prema Klaudiju Ptolomeju granina linija je dolazila do Servitiuma,
dananje Bosanske Gradike. Povjesniari smatraju da je upravo gaenje
troipogodinjeg Velikog ustanka istovremeno i raskid s prahistorijskim i
protohistorijskimrazdobljemidefinitivanulazakuhistorijskodoba.6

Dananje podruje grada Doboja, nesumnjivo pripada provinciji

PanonijisavelikomplemenskomcivitasBreukaisanajznaajnijimarheolokim
lokalitetom rimskim logorom (Castrum) i civilnim naseljem (Canabea) u
Makljenovcu.7 Izgradnje utvrde pada u doba Flavijevaca, izgraena je na
prigodnom fortifikacijskom mjestu iznad ua rijeke Usore u Bosnu na
lokalitetuGradinauMakljenovcu,4kmjunoodgradananadmorskojvisiniod
144metraipremasvojojizgraenostipripadatipovimakompleksnihutvrenja
1

Apijan,Ilirike,Zagreb,1863.;VelejPaterkul,GajVelejPaterkul,Rimskapovijest,prev.J.Mikli,
Zagreb 2006.,; Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskog naroda, prev. H. Graanin, Zagreb,
2011.;PlinijeStariji,Zemljopisstarogsvijeta,prev.U.Pasini,Split,2004.
2
PtolomejKlaudije,Geografija,prev.A.CermanoviKuzmanovi,Beograd,1974.
3
Svestrani istraiva Salmedin Mesihovi je utvrdio da epigrafska i literarna vrela navode oko
800 osoba koje su ivjela na prostorima dananje Bosne i Hercegovine za skoro est stoljea
rimskevlastividiu:Mesihovi,Salmedin,AntiqvihominesBosnae,Sarajevo,2011.,6.
4
Pakvalin,Veljko,AntikisepulkralnispomenicispodrujaBosneiHercegovine,ANUBiH,Djela,
LXXXIII, Centar za balkanoloka istraivanja, Knjiga 9., Sarajevo, 2012., 16. Autor navodi,
pozivajuisenaistraivanjaZaninoviaiF.Papazoglu,danovijaistraivanjastavljajugranicejo
junije, sa obronaka planine Vlai na Zavidovie, pa rijekom Krivajom na planinu Zvijezdu i
Ozren.
5
Tacit,Anali,prev.J.Kostovi,Zagreb,1970.,I,5iIII,9.
6
Mesihovi,Salmedin,Rimskivukiilirskazmija.Posljednjaborba.,Sarajevo,2011.
7
Odlukom Komisije/ Povjerenstva za Ouvanje Nacionalnih Spomenika Bosne i Hercegovine iz
2013. godine, ostaci temelja rimskog kastruma, kanabea i pokretni arheoloki materijal su pod
zatitomdrave.

363

kaoikastronuMogorjeluiliKaraulikodKaknja.Podignutivojnilogoroitoje
imao znaajnu fortifikacijsku ulogu u nadzoru prometa ka i od rijeke Save,
procvat je oito imalo u II i poetkom III stoljea dok se u blizini nalazi i
kasnoantikirefugijCrkvinanaMakljenovcu.Kastrumjeuosnoviparalelogram
dimenzija 160x134 metra, prvi ga je registrovao i istraio W. Radimsky jo
1893. godine, dok Karl Patch otkriva i civilno naselje (canabae) 1897. godine,
1959/1960.godinerazliitaistraivanjajeradioiZaviajnimuzejizDobojaali
ti rezultati nisu nikada objavljeni u naunoj i strunoj periodici (mr. Branko
Beli), dok Zemaljski muzej Sarajevo sprovodi najopsenija istraivanja u
periodu19651969.godine,naelusaIrmomremonik.8
Epigrafski spomenici, ukupno njih devet, sa navedenog lokaliteta evidentirani
suuCILu:

1.CILIII,12758CILIII14618b
2.RTI(ON)
3.CILIII1257
4.CILIII12760
5.CILIII12756
6.CILIII12759(B)CILIII14610(B)
7.CILIII,8376bCILIII12750
8.CILIII14222
9.CILIII14223.

U natpisima se navodi Marco Rufinio, pripadnik kohorte, potom Mus

tribunkohorte,prefektkohortehispansketejedanveteranbelgijskekohorte.9

Unadgrobnimnatpisimanalazimoestoslogustihovima,pogotovo za
vaneiugledneosobe(elogiafuneraria),aliponekadizaranopreminuludjecu
(carminasepulcralia,funeraria).

Nalazita iz prahistorijskog doba su dosta brojna: Bare Grabovica,

Ciganite Brestovo, Crkvina Makljenovac, Danilovia Brdo kod Podnovlja,
Debelo Brdo Zobie kod Ularica, grad Doboj, ukia vis u Boincima,
Alibegovci,GrabovicabrdokodPodnovlja,GradinaKouhe,Grapska,Palenica,
Greda Podnovlje, Crkvina, Hendek, Londa i Kamen Makljenovac, Krevine i
Vinogradinekodevarlija,Karue,Dragalovci,PlastkodBrestova.10

PopisnalazitaizperiodarimskevlastinapodrujuDobojaizuzetnoje
rijedak; osim najznaajnijeg nalazita Crkvine u Makljenovcu,11koji je
paleolitska stanica, prahistorijski i antiki refugij, kasnije srednjovjekovna
8

ArheolokileksikonBiH,ur.B.ovi,Tom1,Sarajevo,1988,3031.KonsultujradoveRadimsky,
Waclav, Rimska utvrda na Crikvenici kod Doboja, Glasnik Zemaljskog Muzeja Sarajevo, 1891.;
remonik, Irma, Rimski Castrum kod Doboja, Glasnik Zemaljskog Muzeja u Sarajevu, NS, 39.,
Sarajevo,1984.
9
Vidiu:Mesihovi(2011.),637.
10
Arheolokileksikon,Tom2,str.6269.
11
Sauvanojenekolikorimskihnovia,dvabronanastylosa,eljezniklju,poljoprivrednialati
eljezniekseri.

364

crkva i groblje, obraen je i Graac Alibegovci, i Gradina u Doboju, to je

izuzetnomalozaovopodrujekojejekrcatonalazimaizranijihdobaprisustva
ovjeka.

Nakon bitke na rijeci Bathinus (Bosna) 8. godine nove ere i

pokoravanjem Breuka i njihovih saveznika,okonanjem Bellum Batonianum,
dolazi do podjele na provincije 10. godine, prvi poznati legat Panonije je Q.
Iunius Blaesus iz 14. godine. Poloaj Doboja izmeu dva jaka centra rimske
vlasti; Siska (Siscia) i Sremske Mitrovice (Sirmiuma), u kojima su postojali
konventirimskihgraana,zacijelosuuticaliinasamprocesromanizacijeovih
podruja. Dalja aktivnost cara Hadrijana (i njegova posjeta Panoniji 124.
godine!), uticala je na uspostavu municipija u susjedstvu Mursa (Osijek),
Cibalae (Vinkovci), Marsonia (Slavonski Brod) a znaajno je da je upravo on i
bio nekadanji guverner Donje Panonije. Teritorij ove plemenske zajednice se
pruao do Grabarja (Slavonski Brod) i Vukovara na istoku, nesumnjivo je
prelazioSavuidonjihjenamjesnikPublijeKornelijeDolabelaizgradiojednuod
petcestakojesukretaleizSalonekadubini. 12ZanimljivojedanaeluPanonije
(secunda,tj.inferior)stojinamjesnikprovincijesavisokomtitulomconsularis,
doksusjednaSaviaimauglednognamjesnikasarijetkomtitulomcorrectordok
su namjesnici ostalih ilirskih provincija sa uobiajenim i skromnim nazivom
praesides.

PoznatnamjediovojnehistorijeRimljanisuregrutovaliosamkohorti
Breuka, a sluili su i u drugim augzilijima panonske vojske, nalazimo ih i u
rimskojfloti,akimeukolonistimaurudarskimnaseljimaDacijeudobacara
Trajana.13

ZAKLJUAK

PodrujegradaDobojajepripadaloplemenskojzajedniciBreukakojisu
definitivnosavladanislomomVelikogilirskog(Batonovog)ustanka69.godine
nove ere, kada dolazi do trajne uspostave rimske vlasti u ovim krajevima to
rezultira izgradnjom i vojnog utvrenja castrum na Gradini kod Makljenovca.
Njegova uloga je prvenstveno fortifikacijska, sa jasnom namjenom kontrole
prometa izmeu planinskog zalea i Posavlja kao dijela provincije Panonije, o
emu govori i pokretni arheoloki materijal, prvenstveno sauvani epigrafski
nalazi. Podruje nije detaljnije arheoloki obraivano, a novija istraivanja u
neposrednom susjedstvu (Sl. Brod, Vinkovci) ukazuju na daleko znaajniju i
veuprisutnostrimskekultureicivilizacijeucijelojregiji,negotosuupuivala
dosadanja istraivanja, pa se opravdanim smatra dalji arheoloki rad i
istraivanja, ne samo doline Usore nego i grada, te podruja dublje ka rijeci
Savi.

12

Bojanovski,Ivo,DolabelinsistemcestaurimskojprovincijiDalmaciji,ANUBiH,Djela,Sarajevo,
1974.
13
Bojanovski,Ivo,BosnaiHercegovinauantikodoba,Sarajevo,1988.,339.

365

Mr.sc.AlmiraBeiroviimr.sc.RusmirDjedovi

UrbanogeografskirazvojgradaDoboja

Saetak

U ovom radu se govori o osnovnim karakteristikama urbano

geografskograzvojagradaDobojaodnajstarijihvremenadodanas.

Urbanu tradiciju Doboj ima jo od antikog perioda, a na dananjem

mjestuodsrednjegvijeka.NaseljeispodsrednjovjekovneutvrdeDobojrazvija
sekontinuiranoodsrednjegvijekadodananjihdana.

Doboj se i tokom osmanskog perioda razvija i dobija sloeniju urbanu

strukturu.Poredtvraveiarijedobivaidesetakmahala.

KrajemaustrougarskogperiodaDobojzahvaljujuirazvojusaobraajai
industrijepoprimakarakteristikegrada.Odsredineitokom20.stoljeaDoboj
seinenzivnorazvijaiizgradnjomNovogDobojaprerastausrednjevelikigrad.

Kljunerijei:

Doboj,urbanogeografskirazvoj,arija,utvrda,mahale,NoviDoboj.

Naselje Doboj je od najstarijih vremena pa sve do danas jedno od

sredita Bosne i Hercegovine. Prije svega zahvaljujui geografskom,
saobraajnomistratekompoloaju.

Geografskiosnovrazvoja

Na nastanak, izgled i stalni razvoj naselja na mjestu dananjeg Doboja

uticalesubrojneprirodnogeografskeihistorijskogeografskeprilike.Posebno
trebaistaisloenehidrografskeprilikekojesuobiljeenestalnompromjenom
hidrografskemreeivelikimpoplavama.

Ovdje emo ukazati i na znaaj starih komunikacija za razvoj Doboja.

Dobojsenalazijonaprahistorijskojkomunikacijipravcasjeverjug,dolinama
rijeka Bosne i Neretve, koji spajaju velike historijskogeografske cjeline
Panonije i Jadrana. I za rimske uprave dolinom Bosne prolazi vana putna
komunikacija. Polazi iz Salone, pored vojnog logora Kastruma (sa civilnim
naseljempored),kodDobojaiizlazinavanukomunikacijuSisciaSirmium.

NarodnatradicijadobroznazanekistarikaldrmisaniputkojiodDoboja
vodi na sjever, dolinom Bosne, preko naselja Penik kod Odaka. Takoer je
postojaoistaridrumoduaUsoreuBosnunajugprekoTrebakogbrda.Na
obaputasubrojnestarine.

366


Tokom srednjeg vijeka i veeg dijela osmanskog perioda kroz i pored
Doboja vode brojni karavanski putevi. Sa zapadne strane rijeke Bosne preko
TenjaiDobojavodinekolikovanihputevapravcajugsjever.KrozDobojvodi
direktno stari put od Maglaja, preko Trebakog brda i rijeke Usore, pa na
Makljenovac. Dalje kroz Miljkovac, kroz Trnjak mahalu, pravo u ariju, pa na
sjever.JedanodTenjanaOmanjskugdjejedankrakprekoStanova(biohan)za
DerventuadrugizapadnijeistozaDerventu.
Od arije u Doboju jedan put vodi ka sjeveroistoku kroz Varo,
RajtovaciKerketovacpanastariprelaz(brod)naBosnikodKostajnice.Odatle
preko brda Becanj ka Graanici i Tuzli ili ka Gradacu. Od arije stari put za
zapadideprekoKrevineiPrisada.
Krajem osmanskog perioda drava gradi za tadanje prilike moderne
putne komunikacije. Radi se o makadamskim putevima, preteno dolinama
rijeka, koji omoguuju kolski prevoz robe i putnika. Osmanska uprava 1864.
godinegradimakadamskiputSarajevoZenicaDobojBrod.
Ovaj put ide dolinom Bosne. Rijeku Usoru prelazi mostom ispod
katolikog Makljenovca, neto uzvodnije od dananjeg mosta na Usori. Put se
penje i obilazi sa sjeverne strane breuljak Crkvinu koji se nalazi neposredno
iznad ua Usore u Bosnu. Put zatim ide kroz Gornju i Donju Usoru, odnosno
polje ispod Makljenovca Turskog i Miljkovca. Od Donje Usore put ide kroz
Dobojsko polje, prolazi kroz staro muslimansko groblje Urije ispod Donje
mahaleuDobojuiprolaziispodDonjedamijeTrnjak.NasamomulazuuDoboj
odosmanskogvremenasetunalaziveihansadvijezgradespojenekuburoim
(mostom).
Dalje ovaj osmanski put ide samom ivicom Dobojskog polja i prvih
padina brda iznad Doboja, ispod mahala Kupusija i Zagrad, zatim neposredno
ispod strmih padina brda na kojem je utvrda Doboj i dalje ka sjeveru ivicom
polja.ProlazikrozBare,paravnicomkrozifije(bionekihan)idenaKotorsko
idaljenaSavu.
UBaramasekaBosniodvajakrakiizgledanekimosmanskimmostom
prelazirijeku.DaljeidekrozPoljiceidolinomSpreekaTuzli.
Zaaustrougarskeupravejeizgraenojoputeva,anaroitouskatranih
eljeznikih pruga. Od sredine 20. stoljea izgradnjom pruga normalnog
kolosijeka,DobojpostajenajvanijeeljeznikoraskreuBosniiHercegovini.

Antikaurbanatradicija

Kontinuitet naseljenosti ueg podruja Doboja, odnosno prostora

dananjeg grada i njegove najue okoline, veoma je dug i datira jo iz davnih
prahistorijskihvremena.
Posebno vaan u tom pogledu je lokalitet Crkvina u Makljenovcu, na
uu Usore u Bosnu, vieslojno arheoloko nalazite iznimnog znaaja. Tu su
otkrivenitragovizadravanjapaleolitskihljudi,neandertalaca,kaoipripadnika
naevrste,lovacaisakupljaakojisujoprijenekolikodesetinahiljadagodina,
tokom ledenog doba, obitavali u ovim prostorima, koji su tada imali izgled

367

dananjeg Sibira. Kasnije, u mlaem kamenom dobu, odnosno neolitu, na

Crkvini je formirano i prvo stalno naselje. ini se da su njegovi korijeni jo u
ranom neolitu, prije nekih 8.000 godina, ali svoj puni razvoj doivljava u
perioduodnekih7.000pado5.500godinaprijenas,uvrijeme tzv.vinanske
kulture. Tada u iroj okolini egzistiraju i druga, slina naselja npr. u
evarlijama, Ularicama itd. Tokom metalnog doba, Crkvina je takoer bila
naseljenatusunaeniitragovinaseljaizkasnogbronanogdoba.
Interesantno, u istom razdoblju, pored brojnih naselja u iroj okolini,
jedno od njih je nastalo i na na mjestu dananjeg Doboja: u arheolokoj
literaturijeevidentiranopodimenomDobojCentar.tosetieCrkvine,izgleda
da se ivot na tom lokalitetu nastavio sve do dolaska Rimljana. Naime
karakteristina latenska keramika iz mlaeg eljeznog doba svjedoi da je tu
postojalonekomanjeutvrenonaseljeindigenogstanovnitva.
U vrijeme rimske vlasti, naselja na istaknutijim uzvienjima i tzv.
gradinskim poloajima u pravilu se sputaju u ravnicu, pored novoizgraenih
cesta, uz rudnike koje Rimljani otvaraju, te pored vojnih logora, podignutih
irom zemlje, ija je uloga u poetku bila odravanje osvojenog podruja u
pokornosti, a potom i odravanje javnog reda i mira. Rimljani su jedan od
takvih logora podigli i u ovim krajevima, negdje u II. vijeku, u polju, na junoj
periferiji dananjeg Doboja. Uz logor se razvilo i naselje urbanog tipa (tzv.
canabae). Logor i naselje su trajali sve do V stoljea, odnosno krize i raspada
Rimskog carstva, te sve veeg pritiska barbara. Kraj logora i naselja uz njega
moemopovezatisjednomodbarbarskihprovala.
Preivjelostanovnitvoseokupljanetojunije,nastaromgradinskom
poloajunaCrkvini,gradeiutvrenirefugij,kojijepostojaotokomVIstoljea,
vjerovatno sve do sloma istonorimske vlasti u ovim krajevima, kojom je i
okonanantikiperioduhistorijinaezemlje. 1

Srednjevijek

Postoje pretpostavke da je u Makljenovcu u predjelu Crkvina u

srednjem vijeku bila manja crkava iji je pod bio poploan rimskim
spomenicima.Okocrkvebilisugroboviukojimajenaenonetonalazaiz913.
stoljea,apremapretpostavcizvalasecrkvaSv.Petra.
OdmahubliziniunaseljuPrisadinauzvienjuVisokaglavastarinomsu
senalazilenekestareruevine(modagrada).IspodjevodapoimenuOgradac,
odnosnozemljiteOgraenovac.PredanjekaedajenaVisokojGlavicinekada
bilavelikavaro.KadajekugamorilaondajesvijetpobjegaopremaDerventiiu
dananjiDoboj,gdjesupomaloiskrilivelikeumeiosnovaligrad.
Prvi pisani spomen Doboja datira od 28. 6. 1415. godine kada se
spominje...inUxorasuptuscastrumDoboj....

ArheolokileksikonBosneiHercegovine,TomII,str.6264.

368

Naputanjem refugija na uzvienju Crkvina iznad ua Usore u ranom

srednjem vijeku javlja se potreba za izgradnjom nove tvrave radi zatite
dobojskog prostora. Vjerovatno i prije 12. stoljea na istaknutom uzvienju u
dananjem gradu Doboju postoji neka manja utvrda. U razvijenom srednjem
vijeku (1213. stoljee) vlastelin okolnog podruja gradi kuludvor na istom
mjestu.Ovakulakasnijeprerastaudonon(branikulu)veesrednjovjekovne
tvrave. Tokom 14. i 15. stoljea se srednjovjekovna tvrava dograuje u
znaajnijufortifikaciju.
Krajem 19. stoljea, tanije 1885. godine uzvienje na kojem se nalazi
tvrava u Doboju se u gruntovnim knjigama vodi kao panjak sa Starim
gradom,iliGradskauria(panjak),nak.,10/22,povrineod13dunumai220
m2.NarodjestarinomnazivajednostavnoGradina.
Podgrae u srednjem vijeku je na sedlu sa zapadne strane tvrave.
Formiralo se na raskru puteva. Pretpostavlja se da je u njemu postojao trg,
srednjovjekovnacrkvaioko70takkua.

Osmanskiperiod

Osmanlije zateenu i osvojenu srednjovjekovnu tvravu na prelazu iz

15. u 16. stoljee zbog poveanog vojnog i stratekog znaaja dodatno
dograuju i utvruju. Graditelj (mimar) Ibrahim je vodio poslove popravke
tvrave1490.godine,adnevnojeradilopo1500ljudi.Utvravijepostavljena
vojna posada sa mustahfizima i njihovim zapovjednicima (agama), dizdarom,
serbuljucima, ehajoma, topagama... Godine 1503. se spominje zapovjednik
tvrave,dizdarMustafaaga.
Krajem 17. i u prvoj polovini 18. stoljea se vode teke borbe oko
tvraveDobojionajeznatnoojaana.Tadasuartiljerijskekugleodkamenai
eljezazamijenjenebombama.
Godine 1833. tvrava Doboj ima 5 topova i drugo naoruanje, a
razvojemvojnetehnologijegubisvojranijiznaajidefinitivnojenaputenaod
straneosmanskevojske1851.godine.
NaseljeDobojoddolaskaosmanskeupraveistabilizacijomprilikakroz
16.stoljeestalnorazvija.TonajboljevidimoizdetaljnijegpopisanaseljaDoboj.
Prema popisu iz 1604. godine Doboj pripada nahiji i kadiluku Teanj,
BosanskomsandakuuBosanskompaaluku.

NaseljeDobojsesastojiodsljedeihcjelina:
Tvravasavojnomposadom;
Mahala asne damije sultana Selima, naseljena muslimanima u kojoj su prve
popisanekuevjerskihslubenika(MustafasinHasana,imamihatib;Ibrahim
sin Hasana, mujezin Hasan sin ejh Alije), a zatim i druge (npr. Dafer sin
Budaka,Huseinskeledija...).
Ova mahala ima ukupno 100 domainstava sa isto toliko odraslih
mukih glava. Slubenici damije sultana Selima (imam, mujezin i kajjim) se
plaajuodtimaraidizijekadilukaBrod.

369

Dio Doboja naseljen rajom, sa kupno 49 domainstava, 20 muslimanskih sa

batinamai29nemuslimanskihsabatinama.
PopisanjeiMemisinEjnehana,vratartvraveDoboj.
UkupniprihodiDobojasubili11800aki,najvieoditarica(mjeanaci
penica)oko4600aki,zatimlanaizobioko2200aki,ire(groa)525aki,
povra(raznog)588akiikonica(sapelama)180aki.
Prihodtrga(pazara)tzv.badiPazarjeimaoznaajnih1460aki.
Tada naselje Doboj obuhvata i nekoliko posjeda (zemina): Zemin Luke
kojiuivaIbrahimmujezinDoboja,ZeminMustafeserodeuDoboju,ZeminAli
agepoimenualovaLuka...2

Porednaseljasuidrugaimanja:iflukMustafaage,dizdaratvrave
3
Doboj. iflukMustafaage,unahijiMaglaj,uDobojskompoljunjivapoznata
kao Dizdarluk i nekoliko odvojenih njiva i aira (Husein sin Alije, kapidija i
Hasan sin Jusufa). Prihod od 340 aki, preteno od itarica i lana.4 ifluk
MustafesinaMehmedvojvode,odkrevinaiairablizuDoboja. 5

Dakle, na prelazu 16. u 17. stoljee naselje Doboj ima oko 150 kua,
tvravu,sultanskudamijuidrugeurbanesadraje.

Da je osmanska uprava preko svojih predstavnika inila znaajne

napore da unaprijedi infrastrukturu govori i to da poetkom 17. stoljea kod
DobojanarijeciBosnipostojivelikimost.
Naime,stanovniciselaBukovicedunisudaosvomtrokupopravljajui
odravajumostnarijeciBosnikojijepodigaohadiIbrahim,ublizinitvrave
Doboj,naglavnomputu,akojijedotrajaopajetimezaustavljensaobraaj,zbog
egajenastalatetanatomprelazu.Stanovnicitogseladunisudaodravajui
popravljaju 2000 arina6 prostora koliko je most dug.7 Kako vidimo Hadi
IbrahomovmostkodDobojajebiodugoko1500metara.
Vrijedi i nekoliko podataka dati o oblinjoj Graanici katolike
provenijencije. U izvjetaju 1623. godine katolika upa Graanica pripada
samostanuDonjaTuzla.UizvjetajubiskupafraJeronimaLuia23.jula1638.
godineuGraanici(Gradcianiza)onjekrizmao76osoba.upanemacrkvu.U

Obradila Amina Kupusovi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, Sveska III,
BonjakiinstitutZurichOdjelSarajevo,OrijentlaniinstitutuSarajevu,Sarajevo,2000.,str.371
374.
3

Obradila Amina Kupusovi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, Sveska III,
BonjakiinstitutZurichOdjelSarajevo,OrijentlaniinstitutuSarajevu,Sarajevo,2000.,str.323.
4
Obradila Amina Kupusovi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, Sveska III,
BonjakiinstitutZurichOdjelSarajevo,OrijentlaniinstitutuSarajevu,Sarajevo,2000.,str.324.
5
Obradila Amina Kupusovi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, Sveska III,
BonjakiinstitutZurichOdjelSarajevo,OrijentlaniinstitutuSarajevu,Sarajevo,2000.,str.325.
6
Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jezikukhrvatskosrpskom jeziku, Svjetlost,
Sarajevo,1985.,str.99.Arin(tur.)staramjerazaduinu.Graevinskiarinjedug75,8cm.
7
Obradio Adem Handi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, Sveska I/2,
BonjakiinstitutZurichOdjelSarajevo,OrijentlaniinstitutuSarajevu,Sarajevo,2000.,str.368.

370

izvjetajuiz1650.godinebiskupfraMarijanMaravinavodidagradGraanica
ima400turskihikranskihkua,te4damije.
U naselju Makljenovac se 1768. godine spominje 21 katolika kua sa
237 stanovnika. Prema predanju tu su se prvi naselili Kovii (Kopii) iz
Vukovasela(sadaabljakkodTenja),aprijejebilonenaseljeno.
I tokom 18. i 19. stoljea naselje Doboj se neprestano razvija. Krajem
osmanskog perioda drava gradi za tadanje prililke moderne putne
komunikacije. Radi se o makadamskim putevima, preteno dolinama rijeka ,
koji omoguuju kolski prevoz robe i putnika. Naroito je bio vaan kolski put
SarajevoZenicaDobojBrod.
Poredtvravekojajesredinom19.stoljeanaputena,naselje Doboju
tovrijemeimaariju,kaoposlovnoijavnosreditenaseljaidesetakmahala,
kaostambenihdijelovanaselja.

arija

arija u Doboju se razvijala nekoliko stoljea na mjestu

srednjovijekovnog podgraa. Krajem osmanskog perioda ima relativno
razvijenesadraje.CentralnajedamijaSelimija,zvanajoi arijskaiSukija.
Suk zapravo i znai arija. Pored damije je mekteb (nia kola) i medresa
(viakola).Tujeiviedesetinaduanaizanatskihradnji. Zatimhanovi(npr.
poznati Fehimbegov han), stambene kue, magaze i drugi objekti. I vakufi su
imaliduaneikueuariji.
StaraarijauDobojujevelikostradanjedoivjela1907.godinekadaju
je zahvatio veliki poar. Tada je izgorjelo oko 50 kua i duana i han. Prema
sjeanjimapoarjepodmetnuoKostaJeftanovi,trgovac.Odtadasearijau
Dobojurazvijaporedaustrougarskeeljeznikestanice.

Mahale

Tokom osmanske uprave se razvijaju i brojne mahale kao dijelovi

naseljanamijenjenizastanovanje.Imalesuprivatnekueardaklijeokokojih
su avlije sa pomonim objektima. Svakako najvea i najrazvijenija mahala u
DobojutokomosmanskeupravejeTrnjakiliDonjamahala.Imala jeidamiju
(jood18.stoljea)imekteb.MahalaZagradjeizgledaporedarijeinajstarija
mahala Doboja. Naslanjala se na ariju sa istone strane i imala je i duana.
Bunar mahala se naslanjala na ariju sa zapadne strane, a iznad Trnjak
mahale. Kupusija (Kupus) mahala se nalazila ispod tvrave ka polju, kao i
Karanfil(Ciganska)mahala.UsjeveroistonomdijeluDobojasumahaleVaroi
Rajtovac.IznadubrdujemahalaBrdo(Belagia)imahalaori.Kazapaduje
mahala Rajevac. A neto izvan naselja su mahale: Krevine, unjari i
Kerketovac.

371

Prerastanjeugrad(Kraj19.stoljeasredina20.stoljea)

Ulaskom austrougarskih trupa u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine i

poslije tekih borbi oko Doboja sa bosanskim ustanicima (tokom avgusta i
septembraistegodine)naseljeDobojiokolinaulazeutokovesrednjeEvrope.

Austrougarska zatie naselje Doboj sa preko 300 kua. Naime, prema

popisuiz1879.godine,naseljeDoboj(bez:ajira,Karabegovia(Podkamena),
KrevinaiOraja)ima303kuei326stanova.Ukupnostanovnikajebilo1351,
od toga muhamedanaca 1183, gr.iztonjaka 123, rimokatolika 32, Izraliani
13.8
Da je Doboj zateen kao znaajnije naselje govori i injenica da ga je
1879.godineaustrougarskaupravavodilaustatusuMarktTrgovite.

Austrougarska odmah organizuje svoju upravu i gradi potrebnu

infrastrukturu. Ve poetkom 1879. godine u februaru do Doboja iz pravca
Broda i Dervente dolazi uskotrana eljeznika pruga. Do aprila se pruga
produavadoepa,a1882.godinesvedoSarajeva.Neposrednoispodnaselja
Doboj (njegove mahale Varo) se gradi eljeznika stanca i njeni potrebni
prateisadraji(npr.nak..849/3jebilostrojookretalite).

Godine1886.odeljeznikestaniceDobojsekaistokugradinovapruga
zaDolnjuTuzlu.eljeznimmostomprelazirijekuBosnuneposrednoiznadua
Spree u nju, a 1897. godine se gradi i pruga od Doboja ka zapadu dolinom
Usore. Ova pruga se odvaja na eljeznikoj stanici Usora (nekoliko kilometara
junoodDoboja).
PoizgradnjiuskotraneeljeznikeprugeBrodDobojodnaseljaDoboj
jedonovoizgraenestanicenapravljenpristupniput,kojise1885.godinevodi
kaoPutdokolodvorauvlasnitvuBosanskohercegovakogzemaljskogerara.

Kraje 19. stoljea urbano tkivo naselja Doboj silazi sa padina brda
premadnudolinerijekeBosne.Nekadanjazabarenaiestoplavljenazemljita
postajumjestoizgradnjetzv.Donjeggrada.

NovaizgradnjaDobojateeudvapravca.Prvijekajuguinastavljasena
mahalu Trnjak ili Donju mahalu. To podruje je neto vie i manje podlono
poplavama.Drugipravacjekanovoizgraenojeljeznikojstanaiciusjevernom
dijelu Doboja. Na oba mjesta se od kraja 19. stoljea poinju graditi tvrdo
zidanesavremenezgrade,estonasprat.Takvesubrojneprivatnezgrade,kaoi
brojnejavnezgrade(hoteli,dravneustanove,trgovine...).

U tzv. Donjem gradu (oko eljeznike stanice) urbana izgradnja je

naroitointenziviranaiza1907.godinekadajestaraarijauDobojuizgorilau
poaru.
Odmah 1878/1879. godine izgraeno je nekoliko baraka na mjestu
kasnijekatolikecrkve.NekeodnjihsuostaledoizaPrvogsvjetskogrataukoje
senastanilasrpskavojska).Krajem19.stoljeaodjednebarakejenapravljena
8

tatistikamiestaipuanstvaBosneiHercegovine,Sarajevo,1880.,str.43.

372

katolika crka, a od druge upski stan (bila vojni pitalj). Parcele na k. 839,
838i274sanaputenimbolnikimbarakamasupreleuvlasnitvokatolikoj
crkvenojoptini1897.godine,zaupnucrkvuiupnikovstan.
Neposredno ispod naselja jo od 1879. godine su izgraene barake
vojnog erara. Takva je i baraka na k.. 237 u vlasnitvu Mehmedagia koji
starinomiveudobojskojariji.
VojnebarakeuDobojupostojeidesnoodputazaMiljkovacblizuOraja,
a i na sjevernom izlazu Doboja (kasnije zatvor, pa pravoslavna crkva). Preko
Bosnesubilekonjunice.
OdmahpodolaskuAustrougarskeupraveodDobojapremaMiljkovcu,a
negdje ispod Oraja se gradi vojni logor, najee nazivan Baraken lager. Na
zemljitu koje se starinom naziva Hasanovac i Mlaevac do 1885. godine je
nastalo vie vojnih baraka. Tako na k.. 265/1 zvano oranica Hasanovac su
izgraene dvije barake. Parcela je bila u vlasnitvu stare dobojske familije
Hrnjadovi,odnosnoIbrahimaHrnjadovia.
Prije1885.godinejeodnaseljaprobijenacestadovojnoglogora,avodi
senak..267podnazivomCestaubarake.
Vojnebarakeodmah1878.godine,aprije1885.godinesuizgraeneiu
sjevernomdijeluDoboja,upredjelukojisestarinomnazivaRajtovac.Takvesu
vojnikebarakenak..892/1i894.Vojnikebarakenak..892/1netokasnije
su mjesto izgradnje Graanske kole sa dvoritem u vlasnitvu
Bosanskohercegovakogzemaljskogerara.
Isjevernije,nazemljituBareutzv.DonjemPoljusuizgraenevojnike
barake,npr.nak..1152.

IspodTrnjakmahalesetokomaustrougarskeupravegradinizvjerskihi
upravnih objekata (zgrada optine, optinski sud, policija, zatvor...). Katolika
crkva Svete Kristine kasnije Srca Isusova je podignuta 1910. godine, otprilike
kada i upni stan. Plan crkve je napravio Josip Vanca. Okolo nje je nasaen
park.

Kod eljeznike stanice 1890. godine Dervibeg onlagi Veliki sin

umrlogFerhatbegaizTenjapravimagazu,pakuunak..875/2,kaoiciglanu
nasjevernomizlazuizDobojanak..1226/1.Godine1906.nasljeujugaEsma
hanuma roeno onlagi, a udato onlagi iz Tenja i Fatima hanuma roena
BelagiudovaBataloviizTenja.
Godine 1884. mjesto Doboj varo ima 40 katolika, a Doboj eljeznika
postaja56.
Naselje Doboj prema popisu 1885. godine je i dalje u statusu Markt
Trgovite. Ima 382 kue i 395 stanova. Naselje Doboj ima ukupno1749
stanovnika, muhamedanci 1442, istonopravoslavni 181, rimokatolici 107,
jevreji18,ostali1.9
Doboj prema popisu 1895. godine obuhvata mahale: Bare, Belagi
brdo, Bunar, Ciganska Mahala, ori, Kerketovac, Kupusija, Rajtovac, unjar,
9

tatistikamjestaiiteljstvaBosneiHercegovinepopopisunarodaod1.maja1885.,Sarajevo,
1886.,str.9899.

373

Trnjak,Usoradonja,Varosrpska,Zagrad.Premaistompopisuimaukupno525
kua,odegajenastanjenih469kua,anenastanjenih62.
Tegodineustatusustanaraje611,odukupno2864stanovnika,odtoga
su muhamedanci 1681, istonopravoslavni 307, rimokatolici 722, jevreji 46,
ostali12.Vlasnikihporodica17sa67lanova.10

Austrougarska uprava oko 1890. godine poinje planski da pravi

industrijskkuzonujunoodDoboja(poznatakaoUsora).Tokom1889.godinei
1890.godineveibrojparcelaodstarihdobojskihfamilijana Usoriotkupljuje
EduardPorrizSlavonskogBroda.1890.godineEduardPorrizgradioVilunad
uemUsore.

Ve 1890. godine na Usori je izgraena punica za preradu voa. U

periduod1892.do1894.godineveidioparcelanaUsorisevodinaDionikom
drutvuzapreraivanjeiunovivanjepoljodjelnihproizvodaizSarajeva.
Tokom priprema za izgradnju tvornice eera isti vlasnik iza 1892.
godineregistrujeparcelepodnazivomTvornikomjestonak..:564,572,563i
573.NavedenozemljitenaUsorise1892.godinevodinaTvrtkiMorpurgaet
Parente in Lig. Akcionarsko drutvo za izgradnju eerane osnovano 1892.
godine je imalo kapital od oko mililon forinti. Dioniki kapital su inili
Zemaljskavlada,Unionbanke,F.Bundesman,J.B.Schmarde,Sachelae,Oterman
idr.
Godine 1893. je izgraena eerana sa prateim sadrajima. Ve
1893/4.godinueeranaproizvodi12440metrikihcentirobe,adesetgodina
kasnijepreko42000.Fabrikaeera(Zuckerfabrik)irafinerijauznjukoriste
eernurepukojasenairempodrujusveviegaji.Saeeranomjevezanoi
velikotovilitestoke(eernimrezancima)kojejeisporuivalotovljenustokku
zaaustrougarskotrite.
Prerastanje Usore u vanu industrijsku zonu, pored velike fabrike
eera doprinosi i glavno prestavnitvo Bosnischen Holzexploitation
(eksploatacija drveta) firme iz Trsta Morpurgo et Parente. Ova firma je jo
1886.godinedobilanaeksploatacijuvelikeumeudoliniUsore,pajeiizgradila
umsku eljeznicu. Drvo se kasnije uglavnom preraivalo u duge za bave i
uglavnom izvozilo za Francusku. Godine 1895. sa Usore je otpremljeno oko 4
milionadugazabavei15000njemakihbavi.
Na samom kraju 19. stoljea, Bosanska fabrika za konzerviranje ljive
BrkouDobojuosnivapogonetivau.Godine1910/11.isueno jeiizveeno
4735metrikihcentiljiveuvrijednostiod103.000kruna.
NaUsorisezapotrebeindustrijskihpogonanaseljavajubrojnefamilije
strunjaka i radnika iz zemalja Austrougarske monarhije (najvire eke i
Italije),aGgadiseiradnikakolonijasa30kua.

Tokom austrougarske uprave se na podruju Doboja grade i drugi

industrijski pogoni: Kamenolom za fabriku Sode u Lukavcu (u Potkamenu
10

GlavnirezultatipopisaiteljstvauBosniiHercegoviniod22.aprila1895.,Zemaljskavladaza
BosnuiHercegovinu,str.224225.

374

Karabegovcima),tenekolikomanjihciglanaikreanaijisuvlasniciuglavnom
novodoseljenitalijani.

Tokomprvepolovine20.stoljearazvojDobojateeznatnousporenije.
Tako, dobija 1912. godine Sreski sud, 1922. godine vodovod, 1925. godine
elektrino osvjetljenje, 1927. godine graansku kolu (posebna zgrada 1930.),
a1938.godinezdravstvenidom.
Prema popisu iz 1910. godine u Doboju ima ukupno 3675 stanovnika,
odtoga,rimokatolici1423,pravoslavci358,muslimani1765,idovi83iostali
46.IzaprvogsvjetskogratanaUsoriima28kuakatolikasa148stanovnika.
Prema popisu 1921. godine Doboj, sa Orajem i Krevinama, a bez
Potkamena (Karabegovci) i ajra ima ukupno 3846 stanovnika, muslimana
1895,pravoslavnih605,rimokatolika1208,izraeliana110,ostalih28.11

Tridesetih godina eerana i industrija na Usori doivljavaju krizu.

Godine 1932. vodi se na Bosanskoj industriji eera i este u Usori, a 1940.
godine,naPrvojhrvatskoslavonskojd.d.zaindustrijueerauOsijeku.
Prema popisu 1931. godina grad Doboj ima ukupno stanovnika 4881,
muslimana 2577, pravoslavnih 764, rimokatolici 1429, ostali 111.12 1. maja
1933.godineDobojpostajesreditesreza.

Tokom30ihgodina20.stoljeasuvrenepripremezaizgradnjunove
pravoslavne crkve u gradu Doboju. Nova monumentalna pravoslavna crkva je
izgraena 1937. godine. Crkva svetih apostola Petra i Pavla je u srpsko
vizantijskom stilu, izgraena na mjestu ranijih baraka austrougarskog vonog
logora.Iznadcrkvejepodignutaspomenkosturnica.
Do drugog svjetskog rata je izgraen i hrvatskikatoliki dom, kao i
zgradaSokolskogdoma.

Modernigrad(Pedesetegodine20.poetak21.stoljea)

OdmahizDrugogsvjetskogrataogromnimnaporimadraveobnavljase
i gradi nova saobraajna infrastruktura u Doboju i okolini. Do poetka
pedesetihgodina20.stoljeasuizgraeneaktrieljeznikeprugenormalnog
kolosijekakojeprolazekrozDoboj.Tosupruge:amacSarajevo,doBanjaLuke
idoTuzle.
Kasnije su modernizovani i stari osmanski i austrougarski putevi, a 1968.
godine,uglavnomnovomtrasomjeuraendobarasfaltnimagistralniputBrod
DobojSarajevo.

Takoer,velikimulaganjimadravejeobnovljenaindustrijauDoboju,a
zatim i izgraeni vei industrijski pogoni, kao npr.: 1945. godine tamparija
Grafiar, 1946. godine graevinsko preduzee Radnik, koji narednih decenija
gradiveinustambenihiprivrednihobjekatauDoboju,1947.godineBosanka,
kasnije izrasla u veliki kombinat za preradu voa, 1949. godine Trudbenik,
11

Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. januara 1921. godine, Sarajevo, 1932., str.
158.
12
Definitivnirezultatipopisastanovnitvaod31.marta1931.godine,Beograd,1938.,str.111.

375

tvornica kompresora i pneumatskog alata, 1956. godine Tvornica

niskonaponskih ureaja, 1967. godine mordernizovana i proirena tamparija
Grafiar, 1972. godine Tvornica konfekcije sa 250 radnika, 1974. godine nova
Fabrikaokova,zatimRazvitak,Poljoremont...

DobojnatopografskojkartisredinomXXstoljea

NoviDoboj

Od poetka 50ih godina 20. stoljea dolazi do intenzivne urbane

izgradnjegradaDobojaupoljuispodstarihdijelovanaselja.OvajNoviDobojse
gradinaprostoruizmeuaustrougarskihdijelovaDoboja(okokatolikecrkve)
iDonjeggrada(okostareeljeznikestanice),asveispodstarihmahalaTrnjak
(Donje),KupusijeitvraveStarigrad.

U to vrijeme se radi bolje veze grada ve izgraenog urbanog tkiva

gradaDobojainovoizgraeneeljeznikestaniceDobojsaistonestranerijeke
Bosneprobijanovairokaulica.OnapoinjeodnoveeljeznikestaniceDoboj
(kojajeizgraena1957.godine),rijekuBosnuprelazivelikim novoizgraenim
mostomikrozpoljeidedoraskrsnicekrajkatolikecrkve.Netoranijejepred
katolikom crkvom ureena raskrsnica pod uglovima od 90 stepeni. Na taj
nainsuudarenitemeljibuduojpravouglojemiulicaNovogDoboja.

376


Na mjestu kompleksa starih muslimanskih grobalja Urije i Bare 1952.
godinejeizgraenvelikigradskiparksaspomenikomuviduobeliska,visokim
14,5m.

Na poetku je ova novoprobijena ulica nazvana Bulevar JNA, a

izgradnjomvelikihjavnihsadrajaporednjeikadapostajeokosnicarazvijenog
naselja naziva se ulica Marala Tita. Pored te ulice su izgraeni najvaniji
gradski i regionalni sadraji Doboja: pota, hotel, park, zatvor, robna kua,
trgovine,apoteka,knjiara.UbrzoovaulicapostajeiglavnigradskiKorzo.

Tokom esdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea, intenzivnom

izgradnjomstambenihzgradazakolektivnostanovanje,estosa viespratova,
te izgradnjom zgrada za javne funkcije, Novi Doboj postaje pravo moderno
naselje. Ovaj Novi Doboj zajedno sa starom srednjovjekovnom tvravom,
osmanskim mahalama i arijom na padini brda i austrougarskim gradskim
sadrajima,prerastaurazvijenisloengradskiurbanikompleks.

Tako zadnji rat, 1992. godine Doboj doekuje kao prvorazredno

saobraajnosredite,sarazvijenomindustrijomikaorazvijenogradskonaselje.

377

Dobojnatopografskojkartioko1980.godine

Nakonratnihstradanjakadasuunitenimuslimanskiikatolikivjerski
objekti i devastacije industrijskkih pogona i infrastrukture dolazi period
obnove.Ubrzosuobnovljenisvisruenivjerskiobjekti.

Urbano tkivo grada Doboja se iri izgradnjom stambenih i poslovnih

objekata.Jedanpravacirenjajeka magistralnomputuBrodSarajevo,gdjese
grade razni sadraji kao to su: stambenoposlovne zgrade na Pijeskovima,
sportskorekreativnicentarDungla,trgovakicentarTU.Drugipravacirenja
jepremajugukazemljituBare.Tusetakoegradestambenoposlovnezgrade.
Meu njima od 2001. godine se gradi spomen hram Presvijetle bogorodice.

Urbani razvoj Doboja je danas obiljeen izgradnjom po principima

trineprivredeiprivatnogkapiotala.

378

Zakljuak

Izvoriiliteratura

Kao to iz predhodnih razmatranja vidimo, grad Doboj ima dugu

urbanogeografsku historiju i sloen razvoj. Na dananjem mjestu tradicija
naseljajeodsrednjegvijeka(tvravaipodgrae).KrozosmanskiperiodDoboj
jeizrastaouznaajnonaseljesaarijom,tvravomivieoddesetakmahala.

Razvojem saobraajnica i industrije tokom austrougarskog perioda

Dobojpoprimaobiljeja gradaupravomsmislurijei.Poslovni diopremijeta
seporedeljeznikestanice,anekolikokilometarajunijenastajeindustrijska
zonaUsora.

Sve do sredine 20. stoljea Doboj se sporo razvija, a izgradnjom

eljeznikihprugaiobnovomindustrijeDoboj50ihgodina20. stoljeadobija
zamahiuurbanomrazvoju.IzmeustarihdijelovanaseljairijekeBosnerazvija
semodernonaseljeNoviDoboj.

TopografskakartaizaustrougarskogperiodaR1:75000,sekcijaTeanj
undGraanica

Topografska karta iz sredine 20. stoljea R 1:50000, sekcija Derventa

1,2,3i4

Topografska karta iz druge polovine 20. stoljea, R 1:25000, sekcija

Doboj31

Topografskakartasakraja20.stoljea,NATO,R.1:10000

ObradilaAminaKupusovi,OpirnipopisBosanskogsandakaiz 1604.
godine,SveskaIII,BonjakiinstitutZurichOdjelSarajevo,Orijentlaniinstitut
uSarajevu,Sarajevo,2000.

Obradio Adem Handi, Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604.

godine, Sveska I/2, Bonjaki institut Zurich Odjel Sarajevo, Orijentlani
institutuSarajevu,Sarajevo,2000.

tatistikamiestaipuanstvaBosneiHercegovine,Sarajevo,1880.

tatistikamjestaiiteljstvaBosneiHercegovinepopopisunarodaod1.
maja1885.,Sarajevo,1886.

Glavni rezultati popisa iteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila

1895.,ZemaljskavladazaBosnuiHercegovinu.

Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. januara 1921. godine,

Sarajevo,1932.

Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931. godine,

Beograd,1938.

ZdravkoKajmakovi,StarigradDoboj,Naestarine,IX,Sarajevo,1964.

Grupaautora,Dobojdrutvenoprivrednakartakomune,Preskliping,
1977.

ArheolokileksikonBosneiHercegovine,TomII,

379


Abdulahkalji,Turcizmiusrpskohrvatskomjezikukhrvatskosrpskom
jeziku,Svjetlost,Sarajevo,1985.

Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, Doboj u

dvadesetomstoljeu,Naenovinenezavisnenarodnenovine,Dobojjug,2008.

JosipSenjak,110godinaupeDoboj,18962006.,Doboj,2009.

380

OsmanHadi,prof.,DobojIstok,BrijesnicaVelika

ADMINISTRATIVNAPRIPADNOSTIKOLSTVO
PODRUJADOBOJISTOK

IADMINISTRATIVNAPRIPADNOST

1.upaUsoraiSoli

Podruje opine Doboj Istok prostire se na oko 10 km2. U sastavu

Opine postoji pet mjesnih zajednoca u kojima ivi preko dvanaest hiljada
stanovnika.
SjeveroistonaBosna,aprematomeipodrujeDobojIstoknalazilaseu
upiUsora.
PavaoAneliusvomraduOusorskimvojvodamaipolitikomstatusu
Usore u srednjem vijeku na poetku teksta istie: Usora spada u red onih,
brojnih politikih organizama koji su, stoljeima, na specifian nain,
funkcioniralinatlusadanjeBosneiHercegovine,azatimiezli,ostavivitek
ponekitragunarodnojkulturi,mentalitetu,nainuivotaionomastici.
ProstorisrednjovjekovneUsorenisudovoljnoistraeni,madaseznada
je ova teritorija u tom dobu imala svoje posebnosti. Poznat je njen relativno
kratakperiododpolovineXIIIdodrugepolovineXVvijeka.Izvornagraazataj
period nije obimna, ali se zna da je poloaj Usore bio veoma znaajan, jer se
nalazilaizmeusrednjeBosne,Srbije,Mave,Slavonije,DonjihKrajeva.
SamnazivUsoranijenaunoobjanjen.Veinanaunikatvrdidajeovaj
nazivstariraditogapraktinoneobjanjiv,madasepolaziodpretpostavkeda
jenazivovogprostorautemeljennaimenurijekeUsore.Ovakvoporijeklosene
bimoglonegirati,aligadosadanijebilomoguenidokazati.
PretpostavljasedajeimeUsorapodrazumijevaloosornu,reklobise
oporu, odbojnu, oholu zemlju. Takav naziv mogao je potjecati od susjeda
Panonaca i Slavonaca, koji su takvu predstavu stvorili zbog osobina zemljita,
reljefa i okoline, ili zbog karakternih crta usorskog stanovnitva, navodi
pomenutinaunik.
Interesentno je da se u domaim izvorima ne pominje Usora do prvih
decenija XIV vijeka. Godine 1326. pojavljuje se ime Ussora, zatim Usora,
Usorski.
PrvipodacioUsoripotiuizXIIIvijeka.ProstiralasedoDrineiSave,pa
jeduivremenskiperiodbilapovezanasaMavom.UXVvijekunaobroncima
Majevice pominje se lokalitet Visori, danas istoimeno selo. Na zapadu je
obuhvatala donji dio toka rijeke Bosne, irei se do Ukrine. Od polovine XIV
vijekaunjenomsastavusenalaziiporjejeSpree.upiSolipripadalajedolina

381

Jale i gornje Spree. Usora i Soli prije osmanskih osvajanja naseljene su

slavenskim stanovnitvom. U Podrinju se nalazio manji broj Sasa, koji su bili
poznatikaovrsnirudari.
MadajeUsoraudobanajveegirenjaobuhvatalaiSoli.OblastSoliima
izvjesnih individualnosti, kako naglaava P. Aneli, jer se u dokumentima,
darovnicama ugarskih kraljeva, uz Usoru pominje i Soli, ili pak u tituli Henrih
Gisingovac, ban Usore i Soli. I u titulama bosanskih vladara navode se Usora i
Soli u doba bana Stjepana II Kotromania, kada je najvjerovatnije uslijedilo
definitivno spajanje ovih teritorija, jer se pri kraju njegove vladavine, u
bosanskomdravnomvijeu,solskivelikaitretirajukaousorskipredstavnici.
Pretpostavlja se da se i Soli u doba ranog srednjeg vijeka dijelila na
nekoliko upa. Meutim, kasnije se ime Soli odnosilo na naselje Tuzlu, a sliv
rijeke Spree ostao je u teritorijalnom nazivu Sprea .Na ovom prostoru kao
znaajnijenaseljenastajegradSoko.Pretpostavkajedasuna teritorijiSpree
moglebititriupe:GornjaSprea,SlivJalesadijelovimaSrednjeSpreeiDonja
Sprea, kojoj su pripadali prostori sadanje opine Doboj Istok. U drugoj
polovini XVI vijeka razvija se i Graanica (Gradanica) kao vanije naselje
kasaba.
elnici Usore imali su titule: knez, vojvoda ili ban. Od knezova, kao
najpoznatiji, pominje se Sibislav, sin bosanskog bana Stjepana. Od vremena
kada je Usora u sastavu bosanske drave, elnik Usore ima titulu vojvode. U
bosanskimpoveljamaspominjeseosamusorskihvojvoda.
Nekogposebnogupravnogcentra,nekevrsteglavnoggrada,reklobise,
Usora nije imala. To je mogao biti jedino Srebrenik, jer se upravo ovaj grad
esto,uizvorima,pominjeuUsori.
IuoblastiSolinavodiseosamvelikaainjihovirodovi.Pominjeseprvi
upanBudo,zatimelnikHlap.

2.Zvornikisandak

UprvojpoloviniXVIstoljeanaseljapodrujaDobojIstoknalazilasuse
usastavunahijeSoko.NaseljaBrijesnicaiKlokotnicaevidentiranasuupopisu
1528. godine ,a Stani Rijeka i Lukavica Rijeka 1533. godine. Nahija je bila u
sastavuZvornikogsandaka.
Zvornikisandakje,kaovojnoupravnaoblast,imaoposebanznaajza
dalju ekspanziju Osmanlija prema abakoj i Srebrenikoj banovini. Zvorniki
sandak se nalazio na teritoriji sjeverozapadne i zapadne Srbije i istone i
sjeveroistone Bosne. Nije precizno utvrena godina njegovog osnivanja.
Smatrasedajetomoglobitiurazdoblju1477.1483.godine.Najvjerovatnijeje
osnovan 1480. godine ili poetkom 1481. godine, to znai da se Zvornik sa
okolinom, znatno ranije naao pod osmanskom vladavinom, nego to su
Srebreniki Soko.TekposlijenestankaSrebrenikebanovine,podosmanskom
kontrolomnalazilisuseikrajeviizmeuSpree,Bosne,SaveiDrine.Cjelovita
teritorijalna kompaktnost Zvornikog sandaka izvrena je poslije osvajanja

382

Beograda i apca (1521.), od kada se Mava i abac nalaze u sastavu ovog

sandaka.
U drugoj polovini XVI vijeka Graanica je gradsko naselje, ili arija.U
njoj je sjedite kadiluka. Godine 1572. pominje se graaniki kadija Hasan, u
jednom dokumentu upuenom Porti (osmanskoj vladi), u kome se iznose
neposlunosti podanika. Tada su u sastavu kadiluka: Nenovite, Soko i
Srebrenik,kaonahije.OdtadaGraanica,zapodrujeDobojIstoka,imaznaaj
vanog administrativnog, vjerskog, kulturnog, trgovakog, odnosno
ekonomskogcentra.
Do prodora Osmanlija na prostore ovog Sandaka, u ijem se sastavu
nalozilo i podruje Doboj Istok, bilo je naseljeno stanovnitvo iskljuivo
slavenskog porijekla. Prije uspostavljanja osmanske vladavine isprepletalo se
katolianstvo,kojeseiriloiodralouzpomoUgarskeimisijomfranjevaca,i
patarenstvo.irenjepravoslavlja,kakonavodiA.HandiudjeluTuzlainjena
okolinauXVIvijeku,uneposrednojjevezisaosmanskimosvajanjima,kojisu
naselili Vlahe (stoare) u rijetko naseljene ili naputene krajeve. Ova
kolonizacijasenajvieodrazilanasjeveroistonuisjevernuBosnu.
U popisu zvornikih sandakbega navodi se Alibeg Mihael Oglu u
funkcijisandakbega,azatimsepominjejotrinaestsandakbegova.
UdobaKaraMahmudpae,nakonslomapokretazaautonomijuBosne,
ukida se zvorniki sandakbegluk. Od tada je ova teritorija potinjena
bosanskom namjesnikuveziru, a neposredna uprava prenesena na muselime
kaofunkcionerelokalnesamouprave.
Godine 1851. uslijedilo je administrativno preureenje podruja
Bosanskog ejaleta, od kada se, izmeu ostalog, sandaci preimenuju u
kajmekluke(kotare).Sjeditekajmekamata(bivegsandaka)premjetenojeu
Tuzlu,ukojojseod1854.godine,nalaziiaustrijskikonzulat.

3.RazdobljeAustroUgarskeuprave

OkupacijomBosneiHercegovineotvorenajepotrebarjeavanjabrojnih
pitanja jo iz vremena osmanske uprave, kao to su: agrarni odnosi, vjerska i
nacionalna ravnopravnostt, pisma, kolstvo, vojska, ekonomija, pravni sistem,
politikiodnos,meunacionalniodnosi,radSaboraidr.
Berlinskim ugovorom, a potom Carigradskom konvencijom izmeu
AustroUgarske i Osmanskog carstva, nakon okupacija BiH odreeno je
suvereno pravo sultana u Bosni i Hercegovini kao i vjerske slobode svih.
Garantovanajelinaiimovinskasigurnost.Muslimanisuimali pravonastaviti
neposrednevezesahalifatomuCarigradu,pravoisticanjaosmanskihzastavau
damijamaitd.
Administrativna podjela, koju je osmanska uprava uredila, ostala je i
poslijeokupacije.Izvrenesuterminolokepromjene:Vilajetjepreimenovan
uRajhsland,sandaciuokruge,kadiluciukotare,anahijeukotarskeispostave.
U ovom razdoblju postojale seoske opine ili demati, te gradske opine
beledije. Seoske opine podruja Doboj Istok nalazile su se u sastvau sreza

383

Graanica, koji je pripadao tuzlanskoj oblasti, odnosno okrugu. U BiH je bilo

estokrugaipedesetietirikotara.

4.UmonarhistikojJugoslavijiiVrbaskojbanovini

UKrfskojdeklaracijikojusuobjaviliJugoslavenskiodboriSrpskavlada
jula1917.,naziresestvaranjejednesasvimnovedravejugoslovenskihnaroda
naBalkanu,uijemsastavubibilaiBosnaiHercegovina.Okarakteruteprve
drave junoslavenskih zemalja objavljene su jo dvije dekleracije: Majska
(1917) i enevska (1918.). Safvetbeg Baagi i erif Arnautovi, poznati
muslimanski politiari, tada su imali stav da se Bosna i Hercegovina pridrui
Maarskojsastatusomautonomnezemljeutoj,eventualno,zajednikojdravi.
Izvjestan broj muslimanskih intelektualaca i mlaih politiara ispoljavali su
projugoslovensku orijentaciju. Meu njima je vodeu ulogu imao poznati
politiar Mehmed Spaho, koji je u saradnji Srba, Hrvata i Slovenaca vidio
spaszamuslimanskinarod.
Reisululema Demaludin auevi izjavljuje tada, da odobrava svaku
aktivnost koja bi muslimanskom narodu donijela slobodu. Protivio se ideji
pridruivanjaBosneiHercegovineUgarskoj,zastupajuinaelopremakomebi
seuspostavilatrajnasaradnjaivezasvihjunoslavenskihnaroda.
Dokonanogujedinjenjajunoslavenskihzemaljaujedinstvenudravu
postoje dvije drave: Kraljevina Srbija kojoj su se pridruile Vojvodina i Crna
Gora i Drava Slovenaca, Hrvata i Srba. Delegacija ove drave, u kojoj je iest
predstavnikaizBosneiHercegovine,meukojimasuidvamuslimana,predala
je predstavku regentu Aleksandru Karaoreviu o proglaenju ujedinjenja
Drave SHS sa Kraljevinom Srbijom u zajedniku dravu. Regent je, kao to je
poznato,1.12.1918.proglasioujedinjenjeunovudravnuzajednicuKraljevinu
Srba,HrvataiSlovenaca(dalje:KraljevinaSHS).
PremaVidovdanskomustavu(1921god.),odnosnolanu135("turski
paragraf" ) Bosna i Hercegovina je ostala u preanjim granicama, a postojei
okruzisuostalikaooblasti.
ZakonomonazivuipodjeliKraljevineJugoslavijenaupravna podruja
(1929god.)Vrbaskabanovinajesastavljenaodbivihoblastiupanija:Vrbaske
iBihakeucijelosti,prikljuenisujojisrezoviJajce,MrkonjiGradiGlamoiz
travnike i Gradaac, Graanica i Maglaj iz tuzlanske oblasti. U sastavu ove
banovine nalazio se teritorij zapadno od r. Une na relaciji Bosanski Novi
Dobrljin, te oko Dvorova na Uni. Administrativni centar bila je Banja Luka.
Banovina se sastojala od 29 gradskih i 148 seoskih optina. Prostirala se na
povrini od 20.436 km2, a imala je preko 1.000.000 stanovnika ili 43,5% od
ukupnog stanovnitva Bosne i Hercegovine. Banovine su, prema zakonu,
podreenevladi,abanovejeimenovaokraljsvojimdekretima.
Za bana Vrbaske banovine postavljen je Svetislav Tisa Milosavljevi,
roen u Niu. Po zavretku vojne akademije u vojsci Kraljevine Srbije i
Kraljevine SHS, napredovao je od inenjerijskog potporunika do brigadnog
generala. Od 1926. ukljuuje se u politiku aktivnost. U vladi N. Uzunovia

384

obnaa funkciju ministra saobraaja. Meu 9 banova imenovanih 9.10.1929.

godine, njih est je reaktivirano, jer su uivali status penzionisanih osoba,
trojica su bili ministri, jedan je iz reda univerzitetskih profesora. Bana je,
izmeu ostalih, doekao i Hamza Husedinovi, predsjednik gradske optine
BanjaLukaipredsjednikMjesnogodboraJMO(prijezabranerada).
BanMilosavljeviusvojimmemoarimapie:
Poeo sam ovako: Vrbaska banovina neto samo proirena Bosanska krajina
kojanasinteresujekolikosvojomistorijom,rasnimoriginalimaietnografskim
obelejem, toliko isto svojim prirodnim lepotama i tvorevinama. Ali s druge
strane,ovekukojiprviputtamodolazi,jakopadauoivelikasirotinjaiopta
zaostalost na svim poljima javnog reda: u saobraaju, privredi kao i u
prosvetnokulturnomivotu.Usvojimsjeanjimabandaljeistiedajenarod
ove banovine trudoljubiv, radin, te da je i malenkostima zadovoljan, da
ispoljavaljubavpremaotadbiniikralju.Napominjedamanjibrojmuslimanai
gotovopolovinaHrvatasasvojimsvetenstvompokazujeprividnuprivrenost
aktuelnojvlasti.
BanMilosavljevi,uaudijencijikodkralja,februara1930.,navodidajeu
Vrbaskoj banovini 980.000 stanovnika, preteno siromanih. Konfesionalna
strukturastanovnitvasastojalaseod58%pravoslavaca,25%muslimana,15%
rimokatolika i 2% pripadnika drugih vjeroispovijesti, kako je istaknuto u
izvjetaju. Naglaena je i velika kulturna zaostalost, kao i zaputenost cijelog
prostoraovebanovine,uzkonstatacijudajedo1914.bilookostotinuosnovnih
kola,adaje1930.tajbrojpoveanna318.Istaknutojedajenepismenostbila
8090%, kakva ne postoji ni u jednoj banovini. Od tadanjih srednjih kola
djelovale su dvije pune ( vie ) i dvije nie gimnazije. Jednoj punoj gimnaziji
pripadaloje,uprosjeku,okopolovinastanovnitva(490.000),dok,naprimjer,
u Drinskoj banovini ovakva gimnazija djeluje na prostoru sa 130.000
stanovnika.Postojalojeisedamgraanskihkola.Ureferisanjujeistaknutoda
je narod Vrbaske banovine po prirodi bistar, a uz to i darovit i da pokazuje
interes i elju za prosvjeivanjem. Ban je istakao jo nekoliko podataka i
specifinosti: pasivni krajevi, niski prinosi i nerodne godine, primitivno i
nehigijensko ivljenje u kuama, slaba i nedovoljna ishrana, hravi obiaji i
navike,velikiprocentsmrtnosti,najvieodtuberkuloze,uporeenjusadrugim
krajevimaKraljevineJugoslavije
Do 1941 godine vei dio podruja opine Doboj Istok pripadao je
politikoj opini Stani Rijeka u ijem su sastavu bila naselja: Brijesnica,
Klokotnica, Stani Rijeka, Gavrii, Poljice, Svjetlia, Kostajnica, Grapska
(GrapskaSrpskaiGrapskaTurska)idrugamjesta.LukavicaRijekapripadalaje
opiniLukavica.SjediteopinskeupravenalaziloseuStaniRijeciiPoljicu.
Premapopisustanovnitvaod1.4.1931.godine,uopiniStaniRijeka
evidentiranoje:

muslimana

4090

pravoslavaca

rimokatolika

2780

61

385

svega

6931

UVrbaskojbanoviniivjeloje,premaovompopisu,1.010.803stanovnika.
Poveanjeuodnosuna1921.iznosiloje172.634osobeili21,68%.

5.Administrativnapripadnosturazdoblju1941.1945.god.

Ustaki pukovnik, Slavko Kvaternik, uz podrku Njemake, 10. aprila

1941.proglasiojeuZagrebuNezavisnudravuHrvatsku(NDH),ukojujebila
ukljuena Bosna i Hercegovina. Ogranizacija nove vlasti zavedena je u BiH do
poetkajula.Od22upe,nakolikojebilapodijeljenaNDH,nateritorijiBiHbilo
ihjeest.upiUsoraiSoliikotaruGraanicapripadalojepodrujeDobojIstok.
SjediteupenalaziloseuTuzli.
Tokom jula 1943 g. uslijedilo je konstituisanje ilegalnog Narodno
oslobodilakog odbora Brijesnica (NOO). Prioritet u radu MNO bio je u
sakupljanjunovanihpriloga,soli,municije,odjeeiobuezapomoNOVi.Svi
lanovi NOOa nosili su oruje. O djelovanju NOO Brijesnica, Galib uvali,
sekretar NOOa istie: U posebnom sjeanju mi je aktivnost naeg NOOa na
ishrani partizanskih jedinica koje, istina, do poetka 1945. godine nisu due
boravile u naem selu. Nezaboravno mi je to kako smo s puno zadovoljstva
polovinom februara 1944. godine doekali jednu vojvoansku brigadu i
obezbijedilijehranom,adijelomiodjeom.
Poslije povratka u Brijesnicu, 9. aprila 1945. godine, nastavljene su
aktivnosti NOOa. Na prvom veem okupljanju (narodnom zboru) mjetana
Stjepan Polja, Klokotnice, Male i Velike Brijesnice, izvren je izbor MNOa
Brijesnica.

6.MjesniNOOBrijesnicaiNOOSuhoPolje

MjesniNarodniodborBrijesnica(MNO)formiranjepozavretkurata
(1945.). Obuhvatao je mjesta Klokotnica, Brijesnica Mala, Brijesnica Velika, a
poetkom ezdesetih godina XX stoljea i Stjepan Polje. O njegovom
desetogodinjem postojanju i djelovanju nema dovoljno arhivske grae. Do
Arhiva u Tuzli, preko SNO Graanica, od ovog Odbora dospjela je samo jedna
fascikla. Stoga je u traganju za spoznajom njegovog rada, koritena arhivska
graaizfondaSNOaGraanica,akojaseodnosilanaMNOBrijesnica.MNOje
izraivao planove obavezne sjetve, otkupa poljoprivrednih proizvoda,
upuivanja radnih brigada u obnovu i izgradnju, organizovao podjelu
potroakih karti za prehrambene proizvode i dr. Na podruju MNO
organizovanesuraznovrsnedrutvenopolitikeaktivnosti.UizvjetajuMNOa
Narodnog fronta Brijesnica od 30. XI 1950 godine istaknuto je da na 30
odranihkonferencijaoizborimaprisustvuje4.236osoba,da61nojitalakoj
grupi prisustvuju 1.003 lica, a potom je organizovano: 3 predavanja koje je
slualo960prisutnih,19politikihinformacija,7kurseva,60sijelaizabavnih
veeri sa 711 posjetilaca, 32 teaja kojima je obuhvaeno preko 1.000
polaznika, rad 9 itaonica. U izvjetaj su uneseni i podaci o zaoranim
povrinama, jesenjoj sjetvi i izvrenim dobrovoljnim radnim akcijama. Uz

386

izvjetajitabelepriloenjeiplanpropagandnogradaupredizbornojaktivnosti
za izbor poslanika u Narodnu skuptinu NR BiH. Pod takom 4 plana
predvieno je da se 1.decembra odri sreski miting na kome e govoriti
kandidati za narodne poslanike. Prema ovom planu zaduena su mjesna
podruja za organizaciju dolaska i prisustva stanovnitva ovom mitingu i to:
Brijesnica700stanovnika,Lukavica400,Maleii1.000,Graanica2.500,Soko
1.000,itd.
Od1952 godineZakon onarodnim odborima optinauvodi novinaziv
zalokalnusamoupravu,jersuMNOipreimenovaniunarodneodboreoptina.
Nasjedniciodranoj15.05.1952.godineutvrenojedabuduiNarodniodbor
optine Brijesnica moe imati dvadeset odbornikih mandata, te da se nakon
izboraodbornikaformirajuiseoskiodbori.
UskladusaZakonomouspostavljanjunovogureenjaoptinaisrezova
(Sl. list NR BiH, broj: 16/55), formirana je optina Suho Polje, kojoj su
pripojene Mala Brijesnica, Velika Brijesnica i Klokotnica. Optina je bila u
sastavu dobojskog sreza. Ovim administrativnim preureenjem prekinuta je
vjekovna povezanost Klokotnice i Brijesnica sa Graanicom, kao
administrativnim, vjerskim, ekonomskim, kolskim i kulturnim centrom.
Emotivno su, kroz niz godina, mjetani pomenutih naselja i dalje ispoljavali
svojesimpatijepremaGraanici,kojesuseidodanasodrale.Unizunarednih
godina, ova mjesta e se povezati i sa Dobojom, kao novim administrativnim
centrom(srezom),kojiedobijatisveveiznaajusferiekonomskih,kolskih,
zdravstvenihidrugihinteresa.
Osnivaka sjednica NOOe Suho Polje odrana je u prostorijama
Osnovne kole Klokotnica 10. avgusta 1955. godine, na kojoj je razmatrano 7
taaka. Skuptina NOOa sastojala se od 20 odbornika. Ovoj sjednici
prisustvovala su i 4 delegata SNOa Doboj. Za predsjednika opine izabran je
NedoPani,afunkcijuv.d.sekretaravriojeDuanPoljaevi.
Prema raspoloivim spoznajama iz arhivske grae, NOOe Suho Polje
formiran je od dijelova dotadanjih NOOa Lipac, Karanovac i Brijesnica. U
incijativnom odboru za osnivanje bilo je devet lanova. U elaboratu o
formiranju NOOe istaknuto je, izmeu ostalog, da u optini ivi 7.588
stanovnika u 1.442 domainstva, da djeluje pet osnovnih (etverorazrednih)
kolaijednaestogodinjakola(uBoljaniu),kojejepohaalo775uenika.U
kolama je zaposleno 13 uitelja i nastavnika. Svoju djelatnost razvijaju
zemljoradnikezadrugeBrijesnica,Karanovac,BoljaniiStaniRijeka.Ukupna
povrina opine iznosila je 10.377 ha, od ega je pod umama bilo 4.393 ha.
Utvrenodajemoguaprodukcija(obrada)na9.401ha.Izgraesedaljevidi,
da su u optinskoj administraciji zaposlena svega dva lica sa srednjom
spremom,adaihjepredvienoukupnoest.
Na XV sjednici usvojena je Odluka o izmjenama i dopunama Statuta
optine,premakojojje(lanom1)izmijenjensadrajlana22,akojiunovom
sadrajuglasi:NarodniodboroptineSuhoPoljesainjavajuOptinskovijee
sa20odbornikaiVijeeproizvoaasa 15 odbornika.Utvrenesuiizborne
jedinicezaVijeeproizvoaa:Brijesnica(8),Boljani(4)iSuhoPolje(3).

387

 7.OptinaDoboj

Poslije ukidanja srezova, naselja sadanje opine Doboj Istok, ulaze u

sastavoptineDoboj.
UprvimgodinamareorganizovaneiproireneoptineDoboj,Skuptina
optine se sastojala od Optinskog vijea i Vijea radnih zajednica, u koju je
birano100odbornika(po50izsvakogVijea).
Neto
kasnije,
razvojem
ondanjeg
sistema
drutvenog
samoupravljanja,formiranasutrioptinskavijeaipovean brojodbornikai
to:
- Optinskovijee.60odbornika,
- Privrednovijee.40odbornikai
- Vijeedrutvenihdjelatnosti30odbornika.
Nacionalnisastavodbornika1963gdine:
13.
Srbi..............................................................63odbornika
14.
Hrvati...........................................................24odbornika
15.
Nacionalnoneopredijeljeni(muslimani).....12odobornika
16.
Drugenarodnosti..........................................1odbornik
Nacionalnisastavodbornikautrivijea1969godine:
Srbi...............................................................65odbornika
Hrvati............................................................21odbornik
Muslimani.....................................................25odbornika
Jugosloveni..................................................16odbornika
Crnogorci.......................................................2odbornika
Slovenci.........................................................1odbornik

Kroz vie decenija naselja opine Doboj Istok bila su oslonjena na Doboj,
kao sjedite optine, u kome su ostvarivani vitalni interesi, meu kojima se
posebnomoguistaknuti:obrazovanje,zdravstvenazatita,socijalnoosiguranje,
zapoljavanje,bezbijednost,imovinskopravniodnosiidr.

8.NastanakilegalizacijaopineDobojIstok

Promjene drutvenoekonomskih, administrativnih, vojnopolitikih i

drugih odnosa u drutvu ili dravi odvijaju se i u mirnodopskim uslovima
oteano,sanizomproturjenostiioprenihstavovapolitikihgrupa,stranakai
pojedinaca. Reperkusije su tada neminovne sa ozbiljnim i trajnijim
posljedicama. U ratnim okolnostima, kada sukobi izmeu suprostavljenih
stranakulminiraju,ishodisutragini.
Pojava ratnog stanja u Doboju poetkom maja 1992. godine,
predstavljala je za naselja opine Doboj Istok iznenadnu prekretnicu, jer su
prekinutesvevezesasjeditemoptine.
U novonastaloj sloenoj situaciji trebalo je brzo i bez oklijevanja
uspostaviti novu organizaciju funkcionisanja vlasti, privredne djelatnosti,
zdravstva,bezbjednosti,kolstvaidrugihznaajnihaktivnosti.Stogasetokom

388

maja konstituisalo Predsjednitvo SOe Doboj u egzilu, sa privremenim

sjeditemuTenju.IstovremenosekonstituisaoiKoordinacioniodbormjesnih
zajednica, (Brijesnica Mala, Brijesnica Velika, Klokotnica, Stani Rijeka,
LukavicaRijeka,Svjetlia,SuhoPolje,SjeninaRijeka,SjeninaiGrapska).
Predsjednitvo SOe Doboj imenovalo je, odlukom br.:600/92 od
16.11.1992. godine, Povjerenika Predsjednitva, koji je ostvarivao funkciju
Predsjednitva na ovom podruju. Za prvog Povjerenika Predsjednitva
imenovanjeHasibSubai,dipl.pravnik,roenuKlokotnici.
Ideja o nazivu " Doboj Istok " nastala je u decembru 1992. godine,
neposredno po konstituisanju inistitucije Povjerenika Predsjednitva SOe
Doboj za istoni dio opine Doboj. Budui da su gotovo svakodnevno na ovaj
prostor dolazili predstavnici meunarodnih organizacija i da je uspostavljena
saradnjesadravnimorganimaBiH,nametalosepitanjecjeloviteidentifikacije
administrativne jedinice i njezinog naziva. Neprihvatljivo je bilo da se prostor
koji je obuhvatao vie MZa imenuje, kao jedinstveno opinsko podruje, po
nazivu jedne od postojeih MZa. Otuda je emsudin Beirovi, rukovodilac
Opinskog sekretarijata za poslove uprave, drutvenih djelatnosti, prostornog
ureenjaistambenokomunalnihposlovaDobojIstok,upravnomsaobraanju
dravnih organa istonog dijela opine Doboj sa dravnim organima i
institucijamaOkrugaTuzla,organimaRepublikeBosneiHercegovine,domaim
i meunarodnim organizacijama, meu prvima poeo upotrebljavati naziv
Doboj Istok za ovu teritoriju. Na podruju naseljenih mjesta opine Doboj
Istok nije postojala opinska zgrada, te su opinske slube za upravu bile
smjetene u prostorijama Mjesnih zajednica Klokotnica, Brijesnica Velika,
BrijesnicaMalaiuprivatnimkuama.
OpinajeuspostavilasaradnjusaOkrugom Tuzla,odnosnoTuzlansko
podrinjskim kantonom, uz iju je pomo i posredovanje, pored ostalog,
realizovalaisaradnjusarepublikiminstitucijama
PrvinaelnikopineDobojIstokjebioHasibSubai,kojijetufunkciju
obavljaoodaprila1995.godinedoseptembra2000.godine.
Skuptina TPKa je avgusta 1994. godine usvojila Ustavni zakon
Tuzlanskopodrinjskog kantona (objavljen je u Slubenim novinama
Tuzlanskopodrinjskogkantona,broj:1/94).Formalnopravno,podrujeDoboj
IstokbilojedioTuzlanskopodrinjskogkantonaod22.augusta 1994.godine,i
od tada, kao to je navedeno i u Ustavu toga Kantona, funkcionirala je ova
opinapodnazivomDobojIstok.
Godine1996.uraenjeElaboratodrutvenoekonomskojopravdanosti
formiranjaopineDobojIstokukomeseprezentuje:poloajiveliina,prirodni
i drutveni resursi, dostignuti drutvenoekonomski razvoj, stambena i
saobraajna infrastruktura, PTT, vodovod i kanalizacija, objekti
elektrosnabdjevanja, kolstvo, informisanje, kultura, sport, ekonomski razvoj,
budet,finansiranjepotrebainakrajuzakljuak.
Mada je od 1992. godine funkcionirala i nazivala se Opina Doboj
Istok, ova opina je zvanino konstituisana 22.1.1998. godine, Zakonom o
konstituisanju novih opina u Federaciji BiH i izmjeni podruja opina

389

podijeljenih meuentitetskom i meukantonalnom crtom (Slubene novine

F/BiH, broj:6/98). Dakle, ovim Zakonom konano je utvreno da se
KONSTITUIE OPINA DOBOJ ISTOK I DA NJU INE NASELJENA MJESTA:
BRIJESNICAMALA,BRIJESNICAVELIKA,KLOKOTNICAIDIJELOVINASELJENIH
MJESTASTANIRIJEKAILUKAVICARIJEKA.

IIKOLSTVO

1. koleubliojokolini

- u Doboju je, prema nekim podacima, jo u doba osmanske uprave,

postojalasrpskaosnovnakola.Sigurnojedaovaosnovnakoladjelovala
jeod1883.godine.FinansiralisujetrgovciizTenjaiDoboja,
- 1850.godineotvorenajekolauKoprivni,
- 1852.godineuOsjeanima(sudeipremanekimpokazateljimairanije),
- 1870.godineuPodnovlju,
- 1886.godineuDobojupostojinarodnaosnovnakola,
- 1886.godineuGraanici
- 1895.godineuKouhama,
- 1896.godineuBoljaniuiStanarima,
- 1910.godineuSkipovcu,
- 1911.godineuGrapskoj,
- 1930.godineuLukavici.

2.OsnovnakolauKlokotnici

Narodna osnovna kola Klokotnica otvorena je 1932. godine. Gradnja

kolskezgradefinansiranajeizdravnogbudetaiprilogamjetana.Zemljite
zakolskuzgraduustupiojehadiHasanHodi.
U prvi razred upisivani su uenici razliitog uzrasta, neki i sa 14 do15
godina.Ukoli,kaoprviuitelj,radiHercegSoko.Uposlijeratnomrazdoblju(od
1945) nije bilo mogue kolovanje svih aka, zbog nedostatka kolskog
prostora.Mnogimajezbogtogaodgoenupisukolu,topokazujuiovetabele:

Brojuenikakojimasepolazakodgaa:

1934.

1935. 1936. 1937. 1938. 1939. 1940. 1941.

SVEGA

4
12
18
45
55
48
4
228

Ostaloneupisanihbezodobrenjavlasti:

1934. 1935 1936 1937 1938 1939

.
.
.
.
.

1
13
6
4
15

390

1940
.

1941
.

SVEGA

54


Ovaj pregled je priloen uz akt SNOa Graanica, br.:16093, od
22.10.1948.godine.Poreenjaradi,uBrijesnicijeodgoenpolazakukolu66,
auLukavici152aka.
Do kolske 1961/62 godine, kola Klokotnica djeluje kao samostalna
vaspitnoobrazovna ustanova. Trideset narednih godina djeluje kao podruna
kolausastavuOsnovnekoleBrijesnica.Zbognedostatkauionikogprostora
nastavaseodvijalautrismjene.Mjetanisu,uzpomoraznihfondova,vlastitim
radom i sredstvima mjesnog samodoprinosa izgradili novu kolsku zgradu, u
kojoj je zapoela nastava u kolskoj 1973./74. godini. Na osnovu rjeenja
Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu od 13.9.1991.
godine,kolajeupisanakaojavnaustanova,odkadadjelujekaosamostalna.U
toku ratnih zbivanja 1992.1995., u oteanim uslovima, realizovan je
odgovarajui nastavni plan i program za svaku kolsku godinu. Zbog ratnih
opasnosti nastava je esto obustavljana, a kolska zgrada je bila naputena.
Nastavajeorganizovanauimprovizovanimuionicamaunutarprivatnihkua.
Zgradastarekolejepotpunorekonstruisanazahvaljujuistranomdonatoru.I
novazgrada,devastiranauratnimgodinamaje,takoer,ureena.
Odjelatnostikoleobjavljenajemonografija2002godinepodnazivom
:OsnovnakolaKlokotnica70godinarada.

3.OsnovnakolauBrijesnici

Izgradnja ove kole otpoela je 1938. godine. Zgrada je imala dvije

uionice, spremite za uila i dva stana za uitelje. Prema sjeanju starijih,
otvaranje je uslijedilo 1939. godine. kolsko zemljite, povrine est dunuma,
ustupioMustafaKloki,kaopoklon.ZaprvoguiteljapostavljenjeAbdurahman
Piti.UtokuDrugogsvjetskogratanastavasenijeizvodilakolske1944/45g.
Narodni odbor optine Suho Polje je, na IX sjednici, odranoj
13.11.1956. godine, donio Odluku o stvaranju Narodne estogodinje kole u
Brijesnici.
kolske1961/62.godine,otvorenajeosmogodinjakolaSimoLuki
u Brijesnici. Od tada ova kola djeluje kao centralna. Mjetani Brijesnice su
dobrovoljnim radnim akcijama i novanim prilozima omoguili adaptaciju
zadrunog doma u kolsku zgradu. Godine 1991. promijenjen joj je naziv u
Osnovnu kolu Brijesnica. Ova kola ima podruno odjeljenje u Brijesnici
Maloj,ukomeseizvodirazrednaipredmetnanastava.
Poetkom kolske 1994/1995 godine zgrada centralne kole u
Brijesnicijebilapoaromzahvaena.Rekonstrukcijakolskogobjektazavrena
je2000tegodine.
Godine2009.objavljenajemonografija:Sedamdecenijaosnovnekole
Brijesnica.

391

 4.SrednjamjeovitakolaDobojIstok

U provoj ratnoj 1992 godini, kada su prekinuti kontakti naselja opine

Doboj Istok sa Dobojem, nametnulo se pitanje funkcioniranja srednjeg
obrazovanja.PredsjednitvoBiHuputilojepreporukudaseupodrujimagdje
postoje objektivne mogunosti pristupi organizovanju nastave u srednjem
obrazovanju. Zahvaljujui upornosti Jusufa uvalia, koji je do poetka rata
obavljao funkciju pomonika direktora Gimnazije Doboj, i izvjesnog broja
profesora, organizovana je djelatnost srednjih kola na porduju Doboj Istok
poetkom1993godine.Zbogestihratnihdejstavanastavniplaniprogramnije
bilo mogue u potpunosti realizovati. Stoga su krajem kolske 92/93. godine
bili organizovani razredni ispiti. Ratni dogaaji nisu sprijeili uspjean
zavretak kolske godine. Ove godine SMa sastojala se ak od jedanaest
razliitih kola. kola je registrovana u Viem sudu Tuzla aprila 1993 godine.
Neophodno je napomenuti da je Srednjokolski centar Graanica, kao i
Gimnazija, pruio pomo dostavom neophodnog inventara i upuivanjem
deficitarnihprofesorauSMuDobojIstok.
Nasatava je izvoena u zgradi osnovne kole Brijesnica i u privatnim
zgradama. Godine 1997 izgraena je kolska zgrada za potrebe osnovne i
srednje kole. U kolskoj 2012/2013 godini objavljena je monografija "
DvadesetgodinasrednjemjeovitekoleDobojIstok".Odosnivanja,padoove
kolskegodinematurskeizavrneispitepoloiloje2541uenikiuenica,ito:
mukih......................1386
enskih.....................1155

kolauKlokotniciotvorena1932godine.Osmogodinjakolauklokotnici
izgraena1973.godine

392

OsmogodinjakolauBrijesniciVelikoj

OsmogodinjakolauBrijesniciVelikoj

393

IZVORI

ArhivTuzlanskogkantonafondSNOaGraanica19451955.g.
ArhivBanjaLukasrezGraanica
ArhivDobojNOOeSuhoPolje19551960.g.
ZakonokonstituisanjunovihopinauFederacijiBiHbr.6/18

LITERATURA
AdemHandi:TuzlainjenaokolinauXVIvijeku,Sarajevo1975g.
Grupaautora:Drutvenoprivrednakartakomune,Beograd1977g.
SvetislavT.Milosavljevi:Susretisakraljem,BanjaLuka,1966g.
MustafaSpahi:PovijestIslama,Sarajevo,1996g.,str.619,620.
MustafaImamovi:HistorijaBonjaka,Sarajevo,1997g.,str.357i506.
Opinska konferencija Socijalistikog Saveza BiH radnog naroda BiH
Doboj:Odustankadopobijede,knjigaII,Doboj1986g.,str.357.
Osman Hadi : Osnovna kola Klokotnica 70 godina rada, Planjax
Bobare2002g.,str.198,199,200.
Osman Hadi : Sedam decenija osnovne kole Brijesnica, Planjax
Bobare,2009g.
Osman Hadi : Dvadeset godina Mjeovite srednje kole Doboj Istok
(19932013),PlanjaxBobare,2013g.

OBJAVLJENIRADOVI

Dr.Pavao Aneli : O usorskim vojvodama i politikom status Usore u

srednjem vijeku, Istorijski institute Prilozi br.13, Sarajevo 1977 g.,
str.1232.

394

mr.sci. Dado Srkalovi, dipl.ing. Geologije, Rudarsko geoloko

graevinski fakultet, Univerzitet u Tuzli i eljka Stjepi Srkalovi,
prof.Geografije,Odsjekzageografiju,Prirodnomatematikifakultet,
UniverzitetuTuzli

OdredbaranjivostivodnihtijelapodzemnihvodaHavdine,
KraevoiJelah,OpinaDobojJugdrasticmetodom
REZIME

Pojam "ranjivost podzemnih voda" koristi se kao suprotnost terminu

prirodna zatita od zagaenja. Ranjivost vodonosnika je funkcija geoloke
graematerijala,bilokrovinskihzasienihzonailikrovinskihnezasienihzona,
infiltracije atmosferskih voda, dubine do akvifera i pedolokih karakteristika
terena, te se ranjivost definira kao "sklonost i vjerovatnost da kontaminanti
doudopodzemnihvodanakonuvoenjananekojlokacijiiznadvodonosnika".
U radu je izvrena determinacija ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda
Havdine,JelahiKraevoprimjenomDRASTICmetode,kojanaosnovupodataka
o dubini do nivoa podzemnih voda, infiltracije, tipa akvifera, tipa tla,
topografije, infiltracije i koeficijenta filtracije daje procjenu vjerovatnoe
kontaminacijepodzemnihvodazagaujuimmaterijama.
Kljunerijei:ranjivost,vodnotijelo,DRASTIC,Havdine,Jelah,Kraevo,
podzemnevode.

SUMMARY

The term vulnerability of groundwater bodies is beeing used as the

opposite meaning of natural protection from pollution. The aquifer
vulnerabilityisaresultofgeologicalcomposition,saturated andnonsaturated
zones, precipitation, depth to the groundwater level and pedological
characteristics of the terrains so the vulnerability can be defined as the
possibilityofcontaminatedmattertoreachthegroundwaterafteritsdisposal
on the terrain above. In the paper the determination of Havdine, Jelah and
Kraevo groundwater bodies vulnerability has been made, based on the
DRASTIC method. The DRASTIC method is based on the geological data, net
recharge, aquifer and soil types, topography, infiltration and hydraulic
conductivity of the aquifer data, and gives an estimation of the possibility of
contaminatedmattertoreachthegroundwater.
Key words: vulnerability, groundwater body, DRASTIC, Havdine, Jelah,
Kraevo,groundwater.

395

GEOGRAFSKOGEOLOKIPODACI

VodnotijeloHavdine

Slika1.Situacionipoloajihidrogeolokakartavodnogtijelapodzemnihvoda
Havdine

Situacionipoloaj. Posmatranouiremsmislu,izvoriteHavdinejeformirano

durijenihtokovarijekeUsoreiBosne.Povrinaovogvodnog tijelaiznosi0,5
km2.

Geolokekarakteristike

Geoloku grau ueg i ireg prostora izgrauju jurski sedimenti,

zastupljenipjearima,glinama,ronjacima.

Slika2.SituacionipoloajvodnogtijelapodzemnihvodaJelah

396

Jurski dijabazroni melan obuhvata znatan dio istraivanog prostora.

Najzastupljeniji litoloki lan ovih naslaga su pjeari, koji su sitnozrne
struktureihomogeneteksture.

VodnotijeloJelah

Situacionipoloa

ire eksploataciono podruje ovog izvorita ini polje na lijevoj obali

rijeke Usore istono od puta JelahPrnjavor, povrine oko 2,5 km2i prostor
zapadnoodputapovrine2,6km2,toukupnoiznosioko5,1km2.Saistone
stranesenalazirijekaUsora.

Geolokekarakteristike
IzvorinuzonuJelahizgraujupliocenskisedimentiglinovito
laporovitog litolokog sastava. Pliocenski sedimenti lee
transgresivno preko tortona i slatkovodnog donjeg i srednjeg
miocena. Geoloki posmatrano podruje istraivanja, odnosno
pliocenski sedimenti pripadaju stanarskom ugljonosnom bazenu, a
tipini litoloki lanovi pliocena su laporovite gline u podruju
aluvijalnoterasnih sedimenata na lijevoj obali rijeke Usore i desnoj
stranirijekeupodinialuvijona.
SedimentialuvijonarijekeUsoreimajudebljinuod6,0do7,0metara.
ljunkovitopjeskovitislojjeneujednaenedebljineod0,5do2,5metra.
VodnotijeloKraevo
Situacionipoloaj
Izvorite "Kraevo" se nalazi u Kraevu oko 10 kilometara
sjevernoodTenja.IzvoritejesituiranonadesnojstranirijekeUsore,
odnosno lokalitetu Polje, smjetenom izmeu rijeke Usore i
magistralnogputaTesliDobojnapovriniod3,48km2.

397


Slika3.SituacionipoloajvodnogtijelapodzemnihvodaKraevo

Geolokekarakteristike

U geolokoj grai terena ireg podruja izvorita "Kraevo"

uestvuju vulkanogenosedimentne tvorevine jure, te sedimentne naslage
paleogena,neogenaikvartara.
Pjeari su najei lan DRF litolokog kompleksa. Oni su sitnozrne
strukture i homogene teksture. Paleocenskoeocenske naslage su
predstavljenepretenomasivnimirjeeslojevitimkrenjacima.

b.
DRASTICmetoda
DRASTICjeakronimza:

D
R
A
S
T
I
C

Depthtowatertable(Dubinadonivoapodzemnihvoda)
netRecharge(Infiltracija)
Aquifermedia(Tipakvifera)
Soilmedia(Tiptla)
Topography(Topografija)
Impactofthevadosezone(Uticajnanezasienuzonu)
hydraulicConductivityoftheaquifer(Koeficijentfiltracije
akvifera)

ZaDRASTICmetodumorajubitiispunjenislijedeiuvjeti:
zagaujuamaterijajeuvedenauakviferkroztlo,
zagaujuamaterijajedoladoakviferainfiltracijom,
zagaujuamaterijaimamobilnostvode,
podrujeistraivanjajeminimalno0,4km2.

398

 SveTeineDRASTICfaktorasuvrednovane,tesudodijeljenerelativne
vrijednosturasponuod1do5(Tabela1).Najznaajnijifaktoriimajuvrijednost
5,najmanjeznaajni1.Oviponderisukonstantniinemogusemijenjati.

PotencijalzagaenjailiDRASTICindexdobijasekoritenjemslijedee
formule

Potencijal zagaenja = DR*DW + RR*RW + AR*AW + SR*SW + TR*TW+

IR*IW+CR*CW.

GdjesuR=rejtingiW=teina
Rejtingseodreujeiztabela.Vrijednostisuizmeu1i10.Sumiranjeza
tih sedam parametara, kao to je prikazano u formuli Potencijal zagaenja,
relativnojesloenprocesizahtijevakoritenjeArcInfoilislinogprograma.U
tabeli 1 prikazane su teine (znaaj parametara za izraunavanje DRASTIC
indeksa).
Tabela1.TeinefaktorazaizraunavanjeDRASTICindeksa

Faktor
Dubinadonivoapodzemnihvoda
Netoinfiltracija
Tipakvifera
Tiptla
Topografija
Uticajnezasienezone
Koeficijentfiltracijeakvifera

Teina
5
4
3
2
1
5
3

U tabeli 2 prikazani su kodovi boja, koje se koriste za oznaavanje

ranjivostipodzemnihvodanakartamapoDRASTICmetodi.
Vrijednosti su u rasponu od <79 do 199, pri emu 79 oznaava beznaajnu
ranjivostpodzemnihvoda,a199ekstremnuranjivostpodzemnihvoda.

Tabela2.KodovibojazaizraunateDRASTICindekse

Ispod79
8099
100119
120139
140159
160179
180199

Ljubiasta
Tamnoplava
Plava
Tamnozelena
Svjetlozelena
uta
Narandasta

OCJENARANJIVOSTIVODNIHTIJELAPODZEMNIHVODA

Na osnovu tabele br.1 i karakteristika vodnih tijela, dodijeljene su

numerikevrijednostirejtingod1do10zasvakipojedinanifaktor.Rezultati

399

su prikazani u tabeli br.3. Na osnovu tabele br.3 i formule za potencijal

zagaenja izvren je proraun DRASTIC indeksa, te su dobivene vrijednosti
prikazaneutabelibr.4.

Tabela3.OcjenavodnihtijelazaDRASTICmetod

Tabela4.VrijednostiDRASTICindeksa

Na osnovu dobivenih vrijednosti DRASTIC indeksa za vodna tijela

podzemnih voda Havdine, Jelah i Kraevo sainjena je karta ranjivosti
podzemnihvoda(slika4).

Slika 4. Karta ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda Havdine, Jelah i Kraevo po
DRASTIC metodi

400

ZAKLJUAK

Na osnovu DRASTIC metode, koja je primjenjena na vodna tijela

podzemnih voda Havdine, Jelah i Kraevo, izvrena je determinacija ranjivosti
istih, te su utvrene vrijednosti za vodno tijelo Havdine157, Jelah167 i
Kraevo195. Uvidom u tabelu br.2 i granine vrijednosti DRASTIC indeksa,
moemozakljuitidaseradiovodnimtijelimapodzemnihvodasavisokomdo
ekstremnom ranjivou. Razlog tome je relativno plitko zalijeganje
vodozahvatnih objekata (do 12 metara za Havdine), u kojima je u uzorcima
vode bila je prisutna poveana koncentracija nitrina u vodi za pie, odnosno,
prisustvomineralnihuljaiderivatanafte,tojepotvrenoiElaboratom(JKP
Vis DobojJug), to govori o slaboj zatitnoj funkciji krovinskih formacija i
infiltracijenaftnihderivataizoblinjebenzinskestaniceuaqvifer.
Voda iz vodnog tijela Jelah sa bakteriolokog stanovita nije ispravna
(prisustvo kolibakterija i fekalnih kolibakterija), te se vri hlorisanje gasnim
hlorom u hlornoj stanici. Problem predstavlja rijeka Usora, koja je u
komunikaciji sa vodnim tijelom Jelah, koja je svrstana u II klasu vodotoka
(premastepenuistoe)tevodiotpadnevodeizuzvodnihnaselja.
KvalitetrijekenauzvodnojautomatskojvodomjernojstaniciKaloevii,
iskae iz II kategorije, te bi u narednom periodu bilo neophodno instalirati
automatsku stanicu koja bi pratila vie parametara u kontiniutetu, te
signaliziralasvakonaruavanjekvalitetarijeke.

LITERATURA

1.ALLER, L., BENNETT, T., LEHR, J.H., PETTY, R.J. (1985): DRASTIC: A
Standardized System for Evaluating Groundwater Pollution Using
Hydrogeologic Settings. US EPA/Robert S. Kerr Environmental Research
Laboratory,EPA/600/285/018,163p.;Ada(Oklahoma).
2.Aller, L., Bennett, T., Lehr, J.H., Petty, R.J., and Hackett, G. DRASTIC: A
Standardized System for Evaluating Ground Water Pollution Potential Using
HydrogeologicSettings.U.S.EnvironmentalProtectionAgency,1987.
3.Dr. Armin Margane (BGR), TECHNICAL COOPERATION PROJECT NO.:
1996.2189.7,Management,ProtectionandSustainableUseofGroundwaterand
Soil Resources in the Arab Region Volume 4, Guideline for Groundwater
Vulnerability Mapping and Risk Assessment for the Susceptibility of
GroundwaterResourcestoContamination,2003,Damascus.
4.FOSTER, S. S. D. (1987): Fundamental Concepts in Aquifer
Vulnerability, Pollution Risk and Protection Strategy. In: VAN
DUIJEVENBODEN, W. & VAN WAEGENINGH, H. G. [eds.]: Vulnerability of Soil
andGroundwatertoPollutants,TNOCommitteeonHydrogeologicalResearch,
ProceedingsandInformation,38:6986;TheHague.
5.Paikripi D.; igi I.; Srkalovi D. (2009.): Ranjivost podzemnih
vodapodrujasjeveroistoneBosne,Zborniksa38.Konferencijeokoritenjui
zatitivoda,Voda2009.Zlatibor.

401

6.Projekat zatite izvorita Havdine, opina DobojJug, DD Projekt

Sarajevo.maj2007.godine,
7.ProjektSarajevo,(2006):ProjektzatiteizvoritaJelahopinaTeanj.
FSDAgencijazavodnopodrujerijekeSave,Sarajevo.
8.Projekt Sarajevo,(2007.): Projekat zatite izvorita Havdine opina
DobojJug.FSDAgencijazavodnopodrujerijekeSave,Sarajevo.
9. Srkalovi, D. (2011.). Vulnerability of groundwater bodies in
southeasternBosnia.

402

Dr.sc.SalkanUIANINFilozofskifakultetUniverzitetauTuzli

PRIVREDADOBOJAIOKOLINEOD1918.DO1941.GODINE

Apstrakt:UraduseistraujeprivredaDobojaiokolineuperioduod1918.
do 1941. godine. Na poetku rada dat je osvrt na novouspostavljeno dravno
privredno i politiko okruenje u kojem je funkcionirala privreda ovoga kraja.
Analizom privrede utvreno je da se njena struktura u promatranom periodu nije
bitnije izmijenila, s obzirom da se i dalje uglavnom zasnivala na poljoprivredi, te
manjim dijelom na sitnoj industriji, zanatstvu, trgovini, stoarstvu i voarstvu.
Glavni uzroci tome bili su nerazvijena industrija, zaostala poljoprivredna
proizvodnja, skup i nedovoljan transport, visoka poreska optereenja, nedostatak
finansijskogkapitalaiodsustvosmiljenedravneprivrednepolitike.

Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, Kraljevina Jugoslavija, vrbaska

banovina, Doboj, okolina, privreda, poljoprivreda, zanatstvo, stoarstvo,
voarstvo,trgovina,industrija.

Uvod

Podruje Doboja smjeteno je u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine i

odstarinaimavaangeostratekipoloaj,jeromoguavaulazujunuBosnu,a
istono u dolinu Spree. Jugoistono od Doboja uzdie se planina Ozren, a
sjeveroistonoTrebava.Samgradsmjetenjenaplodnomravniarskomdijelu
lijeveobalerijekeBosnenauurijekeSpree,iimapogodne prirodneuvjete
zaukupanprivrednirazvoj.
Glavna privredna grana ovog podruja tokom viestoljetne osmanske
vladavine (14631878) bila je poljoprivreda. Ni dolaskom austrougarske
okupacione vlasti, kada je u Bosni i Hercegovini zapoeo razvoj privrede na
novimosnovama,privredneprilikeuDobojunisuznaajnijeizmjenjene.Doboj
tokom austrougarske uprave (18781918) nije poput nekih sredina u Bosni i
Hercegovini doivio prosperitet i razvoj privrede na novim osnovama. U
njegovoj blizini podignuto samo jedno industrijsko preduzee (eerana u
Usori) koje nije moglo izmjeniti naslijeene privredne i drutvene odnose.
Meutim, i pored toga ne moe se osporiti izvjestan napredak tokom
austrougarske uprave, koji se ogledao u pojavi novih zanata, otvaranju
narodnihosnovnihkola,teizgradnjiputneieljeznikemree.

403

Ulazakusastavnovoformiranejugoslavenskedravenovo
privrednoipolitikookruenje

Prvisvjetskirat(19141918)izosnovajeizmjenioekonomskiiprivredni
ivot u Bosni i Hercegovini. Svojim djejstvom i posljedicima rat je razorio
bosanskohercegovaku privredu na nain, da su dijelovi industrijskih
postrojenjabiliporueni,nekiopljakaniipopaljeni,putevi,eljeznice,fabrike,
stokaitd.,nanajrasipnikijinainupotrebljavani,anisuobnavljani.Posljedica
toga bilaje potpunoodsustvonekihsredstavazaradilinjihovanesposobnost
da poslijeratnu produktivnost rada odre na predratnom nivou.1 Pored
materijalnih, Bosna i Hercegovina je tokom rata pretrpjela i ogromne ljudske
gubitke.2
Nakon rata 1. 12. 1918. godine Bosna i Hercegovina je ula u sastav
novoformirane jugoslavenske drave.3 Do tada se nalazila u ekonomskom
okruenju,kojeseznaajnorazlikovaloodnovouspostavljenog. Ulazakunovu
dravnuzajednicuizazvaojepromjene,kojesuseizmeuostalog,ogledaleiu
uobliavanjunovogpolitikogiprivrednogpodruja.
Ustavom donijetim 28. 6. 1921. godine nametnuto je centralistiko
ureenje u dravi. Drava je iste godine administrativno podijeljena na 33
oblasti.32Takvaadministrativnapodjelazadralaseskorodokraja1929.godine,
kada je izvrena nova administrativna podjela drave na banovine. Prostor
Bosne i Hercegovine je po prvoj podjeli razdijeljen na est oblasti, a prema
drugoj izmeu etiri banovine, od kojih se samo jedna (vrbaska) nalazila u
okvirima njenih historijskih granica.4 Nove administrativne jedinice vie nisu
imalenikakvihmeusobnihveza,abilesudirektnopotinjenecentralnojvladi
u Beogradu. Doboj se prema prvoj podjeli nalazio u sastavu vrbaske oblasti,

BosnaiHercegovinauratu.(Slubenipodatci),Glasslobode,God.VIII,br.32,Sarajevo,24.4.
1918,1.
2
Nusret, ehi, Bosna i Hercegovina 19181925. Privredni i politiki razvoj, Sarajevo, 1991, 47;
,,,,1955,54.
3
Slubeni naziv novoformirane drave bio je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca sve do
proglaenja Vidovdanskog ustava 28. 6. 1921.godine, kada jedrava dobila novi naziv Kraljevina
Srba,HrvataiSlovenaca,aod3.10.1929.godineKraljevinaJugoslavija.Uovomradukoristitese
nazivKraljevinaJugoslavijazacijeliperiodkojiseobrauje.
32 Uredbom od 5. 11. 1921. godine centralisti su dravu razdijelili na oblasti, pri emu ni jedna
oblastnijesmjelaimativieod800.000stanovnika.NateritorijiBosneiHercegovinenalazilesuse
bihaka, mostarska, sarajevska, travnika, tuzlanska i vrbaska oblast. (Arhiv Bosne i Hercegovine
Sarajevo (ABHS), Fond Ministarstvo trgovine i industrije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu (FMTI), K30, br. 723/23.
,,..489,.5.
1923; , , , 10. 5. 1922, 2; Ferdo,
ulinovi,DokumentioJugoslaviji.Historijatodosnutkazajednikedravedodanas,Zagreb,1968,
(F.ulinovi,DokumentioJugoslaviji),231).
4
ZakonomonazivuipodjeliKraljevineJugoslavijenaupravnapodrujakojijeobjavljen3.10.1929,
opa uprava u Jugoslaviji vrena je po banovinama, srezovima i opinama. Tim zakonom drava je
podijeljena na devet banovina, a Bosna i Hercegovina izmeu etiri banovine (drinske, vrbaske,
primorskeizetske).

404

odnosno teanjskog sreza i imao status sreske ispostave. 5 Po drugoj je uao u

sastavvrbaskebanovinesastatusomsreza.6
Stvaranjem novih administrativnih cjelina i povlaenjem politikih
granica meu njima, dolo je do razdvajanja historijski sraslih privrednih
cjelina,zbogegajeitavnizdotadarazliitihtritaradnesnageirobemorao
uz velike tekoe da se pretapa u jedinstvenu jugoslavensku ekonomiju.
Uspostavljanjemdravnihgranica,BosnaiHercegovinajeostalabezznaajnih
trita za plasman robe, s obzirom da je ranije trgovaki gravitirala dvojnoj
Monarhiji. I u unutarnjoj trgovini i prometu jugoslavenske drave, bile su
prisutne brojne tekoe.7 Poseban problem u stvaranju jedinstvenog
privrednog organizma predstavljalo je unificiranje privrednog zakonodavstva,
jer su u teritorijalnim cjelinama koje su do 1918. godine egzistirale u tri
razliite drave, jo uvijek bili prisutni zasebni ekonomski ekskluziviteti.
Izmeu ostalog, u Kraljevini Jugoslaviji vailo je est carinskih zona, etiri
razliita eljeznika sistema, tri bankarska sistema, sedam razliitih
zakonodavstava, nekoliko vaeih poreskih sistema i valuta itd. Meutim,
odsustvosmiljenedravneprivrednepolitikenajboljeseuoavaunedostatku
izvjesnihzakonavezanihzanajvanijeprivrednegrane.Takonpr.nijepostojao
Komentar carinske tarife koji je bio neophodan za sprovoenje jedne sigurne
privredne politike. Skoro deset godina trebalo je da eljezniki saobraaj u
dravi dobije prvu jedinstvenu saobraajnu tarifu, isto toliko da se izvri
unifikacija poreskog sistema, a trinaest da se doe do jedinstvenog Zakona o
radnjama. Zbog takvog nemara izvoene su sirovine i polupreraevine u
inostranstvo,odaklesuponovouvoeneupreraenomstanju.Na sliannain
izvoenajeivastoka,auvoenepreraevinenjenihotpadaka. 8
Centralizacija dravne uprave imala je dalekosene posljedice u
privrednom ivotu zemlje. Koncentracija uprave na jednom mjestu zbog
heterogenog zakonodavstva, ekonomije, saobraaja i drugih privrednih i
drutvenihrazliitostijugoslavenskihzemalja,prouzrokovalajeveliketekoe
u privrednom funkcioniranju zemlje. Te tekoe znatno su umanjile znaaj
centralizacije. Stvoren je glomazan dravni aparat, koji je gutao ogromna

Prema popisu iz 1921. godine u sastav kotarske ispostave Doboj ulazila su naselja Alibegovci,
Velika Bukovica, Doboj grad, Ljeskove Vode, Makljenovac katoliki, Makljenovac turski, Mala
Bukovica, Miljkovac, Plonik, Potkamen, Prisadi, Putnikovo brdo, Stanovi, Stare Ularice, ajre i
ifije. (Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. januara 1921. god., Sarajevo, 1932, 158
160).
6
Usastavudobojskogsrezapremapopisuiz1931.bilasumjestaBukovica,Dobojgrad,Teanjgradi
Vojvoda Putnik. (Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931. godine, Knjiga I,
Prisutnostanovnitvo,brojkuaidomainstava,Beograd,1937,111).
7
Nemogunost trgovine, poslovanja i transporta sa ranijim poslovnim partnerima i tritima
stvaralojevelikeproblemeiposlovnegubitkeprivrednicimauBosniiHercegovini.Deavaloseda
nipreduzeakojasuranijenaruilaiuplatilarepromaterijal isirovine,zbognavedenihproblemanisu
bila u mogunosti da ih dobave. (ABHS, Fond Trgovinska komora Narodne Republike Bosne i
Hercegovine(FTOK),K1.ZapisniksjednicePoslovnogodboraod28/II1919).
8
, , ,
,.LXI,.8,,16.1940,605607.

405

budetska sredstva, izazivajui ogorenost irih drutvenih slojeva prema

njemu.9

Saobraaj,trgovinaibankarstvo

eljeznica je u Bosni i Hercegovini imala veliki znaaj na ukupan

privredni razvoj, jer je zauzimala dominantno mjesto u saobraaju. Meutim,
eljezniki saobraaj se susretao s brojnim problemima poput nedostatka
lokomotiva i vagona (nedovoljan vozni park), nepovezanosti sa ostalim
dijelovima drave, odnosno nedostatka eljeznike infrastrukture, postojanje
velikogbrojapruga uskogkolosijekainjihovoukljuenjena pruge normalnog
kolosijeka(pretovarrobe),tevisokihcijenatransporta.10
Kroz grad Doboj prolazila je glavna eljeznika linija od sjevera ka jugu
BosneiHercegovine,kojajeilaodBosanskogBrodaprekoDoboja,Sarajevai
Mostara do Metkovia.33 Radilo se o pruzi uskog kolosijeka na kojoj je
tekoeprilikomtransportastvaraloukljuenjenaprugenormalnog
kolosijeka,tj.pretovarrobeuBosanskomBrodu.Prelaskomsauzanognairoki
kolosijek,dolazilo je do nagomilavanja i kanjenja u isporuci robe, a takoer i
poveanja trokova transporta.11 Uredbom jugoslavenske vlade od 10. 7. 1936.
godineuskotranaprugaBosanskiBrodMetkovijenadioniciSarajevoDoboj
trebalabitizamjenjenaprugomnormalnogkolosijeka.Natajnainsusetrebali
djeliminoublaitinjeninedostaci.SamonadijeluDobojRudankasaobraajse
trebao odravati na postojeoj dionici uzane pruge DobojBosanski Brod.
Meutim,dopoetkaDrugogsvjetskogrataprugairokogkolosijekanadionici
SarajevoDobojnijeizgraena.12
Okolna mjesta su sa Dobojem bila povezana cestovnim saobraajem.
Meutim, stanje cesta nije odgovaralo ni najnunijim potrebama privrede.

,;,,,
,1929,(dalje:.;.,),1011.
10
ABHS,FTOK,K4,omotbr.2.ZapisnikXXXIII.RedovneplenarnesjedniceTrgovakeiobrtnike
komoreodranedne1.aprila1924.uprostorijamaTrgovakeiobrtnikekomore.
33OdnjesuseodvajaliogranciDobojSiminHan,UsoraPribini,ZavidoviiHanPijesak,LavaJajce,
KakanjZgoa, PodlugoviVare, te SemizovacIvanii. (, ,
,u:BosnaiHercegovinakaoprivrednopodruje,Sarajevo,1938,330331).
11
PrugamanormalnogkolosijekadovoenajerobadoBosanskogBrodauzatvorenimvagonima,
kojasemoralapretovaratiuzatorenevagoneuskogkolosijekakojihnijebiloudovoljnojmjeri.
Kapacitetnormalnihvagonaiznosioje15tona,avagonauskogkolosijeka10tona.Teretizjednog
vagona normalnog kolosijeka pretovaran je u dva vagona uskog kolosijeka, to je oskudicu
vagona jo vie poveavalo. Kako bi se otklonile potekoe oko pretovara robe u Bosanskom
Brodu,MinistarstvosaobraajaKraljevineJugoslavijeobeavalojedaestaniciBroduosigurati
najmanje 100 otvorenih vagona za pretovar i odreeni broj zatvorenih vagona normalnog
kolosijeka. Meutim, to obeanje nikada nije ispunjeno, a zastoj u Bosanskom Brodu i dalje je
stvarao probleme u transportu robe. (ABHS, FTOK, K3, omot br. 1. Zapisnik redovite XXXI
PlenarnesjedniceTrgovakeiobrtnikekomorezaBosnuiHercegovinudranedne15.decembra
1922.udvoraniKomoreuSarajevu).
12
Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreugodini1937,Sarajevo,1938,218220.

406

Mrea kolskih puteva bila je veoma mala i oskudna. 13 Putevi koji su tada
postojaligraenisuznatnoprije1918.godine,kadasusaobraajisaobraajna
sredstva i nain gradnje bili znatno drugaiji. Radilo se uglavnom o uskim
makadamskim putevima sa slabom podlogom, a u veini sluajeva to su bili
obini kolski putevi na kojima uope nije bilo posipnog materijala. Posve je
razumljivo da takve ceste nisu mogle odgovarati zahtjevima savremenog
saobraaja, niti su mogle izdraati pojaani zapreni i motorni promet.14
Pojavom sve veeg broja motornih vozila, situacija se iz temelja promijenila.
Zbog brzine motornih vozila, velike transportne nosivosti i poveanog
saobraaja u poreenju sa ranijim saobraajem nasipni sloj na putevima
pokazao se suvie slabim, a otre krivine i mala irina puteva ugroavale su
sigurnost putnika i robe. Zbog toga je na mnogim cestama promet u svako
godinjedobabionemoguiliskopansavelikimneprilikamaiopasnostima.15
Od vanijih pravaca kroz Doboj su prolazili dravni putevi Banja Luka
elinacKotor VaroMaslovareTesliDoboj (prikljuak na cestu Sarajevo
Bosanski Brod), te Banja Luka (od raskra puta Banja LukaGradika)
KlanicaPrnjavorUkrinskiLugDerventaiDobojTuzlaZvornik. 16
Prevoz robe u Doboju i okolini od 1918. do 1941. godine vrio se
uglavnomkonjskomilivolovskomzapregom,jerjevrbaskabanovinapobroju
motornih vozila bila na posljednjem mjestu u cijeloj dravi. Imala je 1933.
godine161putnikiautomobil,18teretnihvozila,22autobusai63motocikla,
dokjenpr.gradZagreb1930.godineimao1.065putnikihautomobila.17
Potroako trite, odnosno njegov kapacitet i kupovna mo faktori su
kojiutjeunesamonatrgovinunegoiprivreduuope.UDoboju,gradukojije
1931. godine imao 4.881 stanovnika trgovina je imala uglavnom lokalni
karakter.18 Prve godine nakon rata (19181922) bile su povoljne za razvoj
trgovine, jer je rat iscrpio i posljednje zalihe robe, tako da je postojala velika
13

Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreugodini1930,Sarajevo,1931,(dalje:Izvjetajo
privrednimprilikamairadukomoreu1930),39.
14
.
24. 1930. ., , 1930, (dalje:
1930),42.
15
8 . , ,
. , . 2, . 42, , 11.
1930,5.
16
ABHS, Fond Graevinska direkcija Sarajevo (FGDS), dok. br. 1234/1925. Gradjevinska sekcija
BanjaLukaGradjevinskojdirekcijiuSarajevu,KategorisanjeputevauB.iH.,br.987,dne16.marta
1925.
17
oso, Lakato, Jugoslovenska privreda, Glava VIII, Zagreb, 1933, (dalje: J. Lakato, Jugoslovenska
privredaVIII),183.
18
Definitivnirezultatipopisastanovnitvaod31.marta1931,KnjigaI,Prisutnostanovnitvo,broj
kuaidomainstava,Beograd,1937,111.Udobojskomsrezuutrgovini,saobraajuibankarstvu
bilo je zaposleno 576 osoba, koje su svojim radom izdravale 1.324 lica. Dakle, od navedenih
zanimanja ivjelo je 1.900 lica ili 7,94% od ukupnog broja stanovnika ovog kraja (23.919).
(Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931, Knjiga IV, Prisutno stanovnitvo po
glavnomzanimanju,Sarajevo,1940,300301).

407

potranja za artiklima svih vrsta. To je dalo impuls za razvoj trgovine, koja je

smatrananajboljimsredstvomlahkezaradeinaglogbogaenja.Ovojenaroito
bilo izraeno u vrijeme inflacije, kada je vrijednost jugoslavenske monete
neprestano padala, pa je roba bila najbolji nain ulaganja. Kada su potrebe
dobrimdijelompodmirene,valutastabilizirana,poreskiaparatnormaliziran,te
kadanatritudolazidopadacijenaagrarnihproizvodaatimeipadakupovne
moi seoskog stanovnitva, koje je ujedno bilo i najvei potroa, dolazi do
zastoja u trgovini.19 U Doboju i okolnim selima radilo je vie sitnih i srednjih
trgovina,tenekolikoveletrgovina.20Razvojutrgovinepogodovalajeeljeznika
pruga,kojajeomoguavalatransportotkupljenihpoljoprivrednihproizvoda,a
takoer i dopremu industrijske i druge robe namjenjene za prodaju. Glavni
trgovaki artikli bili su poljoprivredni i zanatski proizvodi, drvo, proizvodi
domaeradinosti,teindustrijskarobekojajeuvoenaizsusjedstva.
Seoskostanovnitvojeprodajuvikovapoljoprivrednihproizvodaistoke
uglavnom obavljalo na pijaci u Doboju. Pazarni dani bili su ponedjeljkom za
stokuipoljoprivredneproizvode,dokjepetakbiorezrevisansamozatrgovinu
ivotnim namjernicama.21 Na dobojsku pijacu donosili su seljaci lonariju iz
Uljarica i Leskove (srez teanjski), kamen za rvnjeve iz sela Miljanovaca i
Krnjine, bijelu zemlju iz Krtole kod Puraia, kojom je seosko stanovnitvo
mazalo zidove radi zatite od stjenica. Najvee koliine oraha dolazile su iz
Maglaja i epa, a suhe jabuke (divljake i pitome) iz Maglaja, Graanice i
Zvornika. Iz Maglaja, Tenja i Graanice dovoene su i suhe kruke (bitva i
visuljak), koje su koritene za peenje rakije. Jabukov pekmez dovoen je iz
GraaniceiTenja,gdjejesvakabonjaka(muslimanska)kuapeklagodinje
do 300 kg pekmeza.22 Svee jabuke i kruke dolazile su iz okoline Tenja i
Graanice i to ulabije, uja slatka, kanjike, kolaare, kisele rumlje, srike,
sanabije, te jeribasmevodenjaci. Pored navedenog, na pijaci je prodavano
mlijeko,sir,jajaimaslac,azanovacdobijenodprodajeseljacisuplaaliporez,
kupovali gas, kafu, so, eer i druge potreptine. Izloba i prodaja
19

ABHS,FTOK,K11,omotbr.9.PrivredneprilikeuBosniiHercegovini.
Trgovake radnje u Doboju drali su Albahari Mirta, Baruch R., Mulali Ahmet, Braa Pesach,
Popovi Todor, Vojkovi uro (apoteka), Jeli edomir (knjiara), Flekser Georg, Jeli edo
(trgovinagalanterijskerobe),Miloevioko,MujakoviAhmed,MulaliAhmet,MutiHasan,Jeli
edomir, Muibabi Ignjat, Popovi Todor, Flekser Georg, Hadimujagi Mustafa, Dini Ramo,
uriPetar(trgovinametala),MarinkoviKosta(trgovinametala).Prodajuivaihmainavriloje
Drutvo za prodaju Singer ivaih maina Bourne & Co. Trgovine uglja drali su Daki Bogdan i
DojinPetrovi.TrgovinevinomPiplicaMarkoiSkuriLuka.Trgovinepoljoprivrednihproizvoda
drali su Braa Kondi, Ibrahim Mujii, Mulali Ahmed i Petrovi i drug. Veletrgovine drvetom
imali su Filetin i drugovi (Dubrava), Braa Kondi, Stevanovi i drugovi (Pobeda), Pero Kondi,
Srpsko industrijsko a. d., Vladimir Tucovi i drugovi. ( ,
,,,,1928,(dalje:
,,),32).
21
, Slubeni list Vrbaske banovine, Zvanini
organKralj.banskeupravevrbaskebanovine,God.II,br.7,BanjaLuka,18.1.1930,2.
22
e, , , , : ,
, , , , , VII , , 1929, (dalje: .
,,,),310311.
20

408

poljoprivrednih, zanatskih, industrijskih i drugih proizvoda vrena je i na

sajmovima koji su u Doboju odravani dva puta godinje i to u periodu 13.
augustai35.oktobra.23
Eksportna trgovina Doboja zasnivala se uglavnom na izvozu drva,
poljoprivrednih proizvoda, voa i stoke. Tim poslom bavilo se nekoliko
veletrgovakih radnji. Otkupnici i izvoznici poljoprivredne robe bili su Jovan
Bruji,braaPeroiBokoKondi,AhmedagaMulali,Petrovi idrug,teMeii
Ibrahim Mujii. Godinje se u prosjeku iz Doboja i okoline izvozilo 20 vagona
penice,50100vagonazobi,20vagonakukuruza,oko15vagonagrahai510
vagonalanenogsjemena.UHercegovinuiAlbanijuizvoenojeoko500vagona
sijena.Tokom1924.godineizvezenoje1.123goveda,77konjai395svinja.24U
ItalijuiAustriju1927.godineizvezenasu92vola,a1928.godine116govedaza
Italiju,te50junicaijedanjunacuAustriju.25
Glavni izvozni voni artikal iz Doboja bile su suhe ljive, kojih se
prosjenogodinjeizvozilo50300vagona.26Osimljivaizvoenoje10vagona
oraha,150vagonasirovihjabuka,te50100vagovasuhihjabuka.Poredvoa,
izvoeno je i ljekovito bilje i to 12 vagona ivnaka, 15 vagona lipovog cvata,
dvavagonakantarije,temanjekoliinemetviceiorahoveljuske.27
Izvoznici drva bili su Pobeci (Vladimir Tucovi), potom Srpsko
industrijsko akcionarsko drutvo iz Beograda, braa Kondi, Dojin Petrovi,
Pero Kondi, Filetin i drug.28 Najvie su izvoeni eljezniki hrastovi pragovi,
hrastovi telegrafski stubovi, te drva za gorivo i drveni ugalj. Godinje je u
prosjekuizstaniceUsoraBosanskiBrodizvoeno200.000300.000hrastovih
pragovai3.0004.000mspecijalnedrvenegrae.29
Poseban problem privrednicima u Doboju predstavljalo je pitanje
finansijskog kapitala. Privreda Doboja bila je suoena sa stalnim nedostatkom
finanijskogkapitala(kredita).Ukolikoseiuspijevalodoidokreditaonisubili
veomanepovoljni.Najpovoljnijukamatnustopuod6%imalajeNarodnabanka
Kraljevine Jugoslavije, dok su privatne banke, naroito u manjim mjestima
poput Doboja uzimale kamatu od 15 do 40%. Narodna banka koja je imala
ulogu glavne privredne finansijske institucije u dravi i najjeftiniji kredit,
prilikom dodjele kredita nije vodila rauna o interesima
bosanskohercegovakih privrednika. Veoma rijetko im je dodjeljivala jeftine
kredite, zbog ega im nije preostajalo drugo nego sredstva posuivati od
privatnih banaka.30 Visoka kamatna stopa koju su bili prisiljeni da plaaju
23

,,,32.
.,,,,310.
25
Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreugodini1928,Sarajevo,1929,34.
26
Izvoz ljiva i pekmeza iz Bosne, Bosanski Lloyd, Glasilo Trgovakog udruenja za grad
Sarajevo,God.III,br.45,Sarajevo,9.novembra1921,2.
27
.,,,,310.
28
, , , 32; . , ,
,,310311.
29
.,,,,310311.
30
ABHS,FTOK,K5.PrivrednieleboratproitannasastnkuuRadikalnomklubu.
24

409

privatnim bankama, uinila je da su svi proizvodi bili skupi i nerentabilni.

Ustvari, nezamisliva je uspjena proizvodnja u bilo kojoj privrednoj grani,
ukoliko je proizvoa prisiljen da plaa 10, 20, 30, 40% pa i vie posto na
pozajmljenikapital.31

U Doboju su u promatranom periodu radile dvije banke i to filijala

Zemaljske banke iz Sarajeva, koja je bila najvei novani zavod u Bosni i
Hercegovini. Nacionalizirana je 1922. godine sa 60% domaeg kapitala, a
ostatak se nalazio u rukama austrijskih, maarskih i vajcarskih banaka. Zbog
svojih veza sa novanim zavodima iz inostranstva, bila je oslonac mnogim
manjim bankama u Bosni i Hercegovini, ak vie i od Narodne banke
Kraljevine Jugoslavije, koja nije rado ulazila u poslove sa manjim bankama.32
Dakle, banka je bila ne samo glavni izvor kredita bankama, nego preko njih
cjelokupnoj privredi.33 Imala je pravo veleprodaje duhana, kao i suhe ljive.34
Poslovima vezanim za ljivu, bavila se i ranije. Bila je angairana, odnosno
posjedovala je nekoliko etivaa ljiva, izmeu ostalih i jedne u Doboju.35
Pored ove svoju filijalu u Doboju imala je i Kreditna banka d. d. iz Tenja.36

Poljoprivreda,stoarstvoivoarstvo

Glavna privredna grana Doboja i njegove okoline u periodu od 1918. do

1941.godinebilajepoljoprivredaodkojejeivjelo3/4stanovnitva.37Potrebno
jenapomenutidasuuagrarudo1918.godinevladalispecifiniodnosi.Njihovo
rjeavanje zapoelo je pred kraj rata nasilnim putem, a dovreno nakon ulaska
BosneiHercegovineu zajednikudravu.Reformajesacivilizacijskogaspekta
bilaopravdanasocijalnamjera,alijedoveladousitnjavanjazemljinogposjedai
31

, , .
, , . XX, . 1, , 1.
1927,386387.
32
ABHS,FTOK,K3,omotbr.4.Informacijeonekimnovanimzavodima,br.1396,Sarajevo,28.IV
1923.
33
ABHS,FMTI,K63,dok.br.Zapisniksjedniceravnateljskoginadzornogodboradionikogdrutva
zaindustrijueljezaZenica,Sarajevo,28.februara1922.
34
ABHS,FMTI,K91,dok.br.3196/26.DvadesetipetaredovnaglavnaskuptinaZemaljskebanke
zaBosnuiHercegovinuuSarajevu,drana31.maja1924.
35
, ,
, . II, . 22, , 31. 1930, 99; ,
,,32.
36
,,,32.
37
Premapopisuiz1931.godineudobojskomsrezupoljoprivredom iumarstvomkaoosnovnim
zanimanjembavilose7.276lica.Odtogajebilo2.822vlasnikaizakupacazemljekojimajepomo
u obradi zemljita prualo 4.037 njihovih lanova obitelji, te 417 radnika, egrta i sluga. Svojim
radomonisuizdravalijo10.300lica.Akoseuzmeuobzirdajedobojskisreztadaimaoukupno
23.919 stanovnika, onda je 73,48% lica ivjelo od navedenih zanimanja. (Definitivni rezultati
popisa stanovnitva od 31. marta 1931. godine, Knjiga IV, Prisutno stanovnitvo po glavnom
zanimanju,Sarajevo,1940,300301).

410

do relativne prenaseljnosti obradive zemlje. To je naroito bilo izraeno u

plodnim dijelovima rijenih dolina Bosne i Drine, kao i nizija du rijeke Save.34
Prirodnipriraststanovnitvaod1918.do1941.godine,kojijerealnotrebaoda
omogui ubrzaniji napredak, u stvarnosti je pogorao stanje u agraru, jer se
odnosizmeubrojaobraivaaiobradivogzemljitadodatnopogoraoidoveo
do daljeg usitnjavanja zemljinog posjeda. Najvie zemljoradnika Doboja i
okoline posjedovali su sitne zemljine posjede 25 hektara, a rijetki su bili oni
kojisuimali10iviehektarazemljita.Zbogtogajeveinanjihbilaprisiljenada
se bavi i dopunskim zanimanjem, tj. da sezonskim radom u umi,
komenolomima,graevini,industrijiosiguravadodatnasredstvazaivot.
Iakojepoljoprivredabilaglavnozanimanjezaveinustanovnitva,onaje
u periodu od 1918. do 1941. godine ostala na primitivnom nivou, jer je
primjena agrotehnikih sredstava bila jo uvijek rijetka. 38 Prevladavao je
mjeoviti tip poljoprivrednih dobara, koja su prvenstveno nastojala da
proizvedu hranu za potrebe porodice, a mali broj je uspijevao osigurati viak
proizvoda za pijace. U obradi zemlje jo uvijek je koritena drvena ralica.
Vrbaskaoblastje1925.godineposjedovala4.291ralicu,25.624pluga,27.721
drljau,892valjka,1.088sijaai1.382praaa.Akoseuzmeuobzirdajenjena
ukupnapovrinaiznosila20.558km,ondajena100hazemljedolazilooko12
plugova,dvijeralice,0,5sijaa,5,5mainazaetvuivridbu,ana100plugova
17 ralica. Iako je vrabska oblast uz tuzlansku imala najbolje stanje
agrotehnikihsredstavauBosni iHercegovini,ipak,cjelokupnostanjetehnike
bilo je poraavajue, jer su u Sloveniji npr. ve tada ralice bile izbaene iz
upotrebe,ana100hazemljedolaziloje55spravazaetvuivridbu,tojebilo
10putavieodvrbskeoblasti.39

34

Mijo, Mirkovi, Seljaci u kapitalizmu, Zagreb, 1952, 131. Veliina gazdinstava u Bosni i
Hercegovinipokategorijama1931.godinebilajesljedea:
ispod 2ha 115.235domainstavaili30,99%

od25ha 116.517 //ili31,30%

od5 10ha 88.266 //ili23,74%

od10 20ha 39.396//ili10,70%

od20 50ha 11.077//ili2,97%

od50 100ha 927//ili0,25%

preko 100ha 178//ili0,05%
38
[1929, op. a.]
.
.56.
.
,.(ABHS,FTOK,K11,omotbr.11.
).Izaoslobogjenjanijeposveivanadovoljnapanjavaspitavanjuteakada
namoderannainobragjuezemlju.TojesvakakojedanodrazlogadazemljauBosniniizdalekane
nosionolikokolikobimogla.(ABHS,FTOK,K8,omotbr.10.PrivredneprilikeuBosni).
39
Joso,Lakato,PrivrednialmanahjugoslovenskogLloyda,GlavaII,Zagreb,1929,(dalje:J.Lakato,
PrivrednialmanahII),2.

411

Poslije rata bila je velika potreba za poljoprivrednim oruem, ali

poljoprivrednik nije imao mogunosti za tehnikim usavravanjem.40 Ipak,
tokomvremenapostepenosu uvoenasavrenijasredstva(fabrikiplugovi) i
obliciradaupoljoprivredi.41Meutim,dokseobraenapovrinapoveavalau
odnosunastanjeprijerata,predratnietveniprinosdugonijeostvaren.42Toje
biloposljedicazaputenostizemljezavrijemerata,ismanjenjastonogfonda,
usljed ega se zemlja manje ubrila.43 Upotreba umjetnog gnojiva u
poljoprivrednoj proizvodnji bila je niska, tako da se na jedan hektar obradive
povrinetroilosamo3,5kggnojiva,doksenpr.uItalijitroilo144,auDanskoj
210 kg.44 Prema nekim miljenjima veliki utjecaj na pad agrarne proizvodnje
imalajeiagrarnareforma,kojaje,i
[...]
[...]. [...]
,
. , ,
.45
Dobojskipoljoprivrednicisuodagrikulturanajvieuzgajalikukuruz,koji
jebioosnovniprehrambeniproizvod,zbogegajesvakizemljoradniknastojao
da i u najteim uvjetima proizvede bar neto ita.46 Uz kukuruz uzgajana je
penica,zobijeam.Poreditaricaproizvodiosegrah,krompir,kupus,tecrnii
bijeli luk. Prihod itarica u rodnijim godinama dostizao je i za izvoz.47 Od

40

ArhivJugoslavijeBeograd(AJB),ZbirkaDorbivojeStoi(81),fascikla1,jedinicaopisa3.
.
41
Jovo, Popovi, Poljoprivredna proizvodnja, u: Bosna i Hercegovina kao privredno podruje,
Sarajevo,1938,1819.
42
Izvetaj Privremene radnike komore za Bosnu i Hercegovinu za godine 1923. i 1924, Sarajevo,
1925, (dalje: Izvjetaj Privremene radnike komore za 1923. i 1924), 5; Izvjetaj o privrednim
prilikamairadukomoreu1926,12;Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreu1928,24;J.
Lakato,PrivrednialmanahII,5,7;,,,,1926,
(dalje:.,),38.
43
IzvetajPrivremeneradnikekomoreza1923.i1924,6.
44
Vladimir, Figenwald, Poloaj seljatva u staroj Jugoslaviji, Zagreb, 1952, (dalje: V. Figenwald,
Poloaj seljatva u staroj Jugoslaviji), 28; O tome takoer vidi u: Bogdan, Stojsavljevi, Seljatvo
Jugoslavije (19181941), Zagreb, 1952; Isti, Prodiranje kapitalizma u selo (19191929), Zagreb,
1965;Nikola,Vuo,AgrarnakrizauJugoslaviji19301934,Beograd,1968.
45
, , , Nova Evropa, . VIII, Zagreb, 1923,
313.
46
Osnovniprehrambeniproizvodbiojekukuruzodkojegjepravljenhljeb,puraikukurznakaa.
Seoskostanovnitvouglavnomsehranilohljebomodkukuruzaisamouiznimnimprilikama,tj.u
vrijeme sveanosti (vjerski praznici) hljebom od penice i rai. Imunije stanovnitvo troilo je
podjednako kukuruz i ostale vrste itarica, a mali broj se hranio iskljuivo peninim branom.
(Kemal, Hrelja, Kako je ivio narod: Bosnai Hercegovina 19181941, Sarajevo,1994, 217). Potronja
peninog i kukuruznog hljeba na selu kretala se u omjeru 2:6. (Bogdan, Stojsavljevi, Seljatvo
Jugoslavije(19181941),Zagreb,1952,8990).
47
AJB, Zbirka Vojislav Jovanovi Marambo (335), fascikla 19, jedinica opisa 2, 16, 17. Pogled na
privrednostanjeuBosniiHercegovini.

412

industrijskog bilja proizvodile su se u manjim koliinima eerna i uljana

repica.48
Poreskooptereenjeutjecalojenakupovnumoseljatva,asamimtimi
ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju. Zemljarina je bila osnovno poresko
optereenje poljoprivrede, odnosno neposredni porez koji je plaalo seosko
stanovnitvo.49 Vremenom je ovaj porez drava poveavala i time umanjivala
dobit od poljoprivrede. Pored ovoga seosko stanovnitvo je naroito bilo
optereeno sve veim teretom samoupravnih prireza, koje su samoupravna
tijela radi osiguranja svojih prihoda razrezivala na dravne neposredne
poreze.50
Nerentabilnost poljoprivredne proizvodnje i veliki poreski nameti
vremenom su prouzroili teko ekonomsko stanje dobojskih zemljoradnika.51
Cijena poljoprivrednih proizvoda i stoke su stalno padale, a ujedno i kupovna
mo seljatva.52 To je dovelo do krize koja se lagano zaotravala, a od 1930.
prelaziudubokuekonomskukrizukojajeuzdrmalacijelisvijet.Krizajetrajala
sve do 1935. godine uz stalan pad cijena poljoprivrednih i industrijskih
proizvoda.Ipak,padcijenapoljoprivrednerobebiojeznatnoveiuodnosuna
industrijsku. Cijene poljoprivrednih proizvoda pale su tokom krize za 57%, a
industrijskih za oko 31%, to je bio veliki disparitet. 53 Do kratkotrajnog
privrednog oivljavanja dolazi nakon 1937. godine, ali je ono zaustavljeno
izbijanjemDrugogsvjetskograta.Usljedkrizecijenenamirnicakojimaseseljak
snabdijevaouvaroimaostalesunepromijenjene,kaoiporeziidrugedravne
dabine.54Poremeeniodnosizmeuzaradekojujeseljakostvarivaoodsvoje
proizvodnjeitrokakojijeimaousvomsnabdijevanjuiodravanju,stvorioje
deficit u njegovom godinjem finansiranju. Jedan veliki broj poljoprivrednika
zaduio se kako bi poravnao nastali deficit, dok su drugi smanjivali svoje
potrebe.55 Suoeni sa stalnom nestaicom novanih sredstava potrebnih za
nabavku mehanizacije, alata, sjemena i dr., seljacima nije preostajalo druge
negozaduivatiseurobiiliunovcu.

48

ABHS,FTOK,K11,omotbr.9,PrivredneprilikeuBosniiHercegovini.
Poloaj seljatva u Jugoslaviji, Klasna borba, God. II, br. 3, mart 1927, 112113. U Bosni i
Hercegovini su postojale tri vrste zemljarine: desetinski paual, porez na vrijednost zemljita i
porez na umsko zemljite. , , , ,
1921,(.,),110112.
50
Nikola, Vuo, Agrarna kriza u Jugoslaviji 19301934, Beograd, 1968, (dalje: N. Vuo, Agrarna
krizauJugoslaviji19301934),105.
51
Bilansprivredne1927,,.II,.45,,10.1928,5.
52
Rezolucija o privrednom i politikom poloaju Jugoslavije i o zadacima K. P. J., Klasna borba,
God.III,br.9,oktobar1928,66.
53
Bogdan, Stojsavljevi, Seljatvo Jugoslavije (19181941), Zagreb, 1952, 86; N. Vuo, Agrarna
krizauJugoslaviji19301934,152154.
54
AJB,ZbirkaJovanJovanoviPion(80),fascikla65,jedinicaopisa120.
55
,,.IV,.10,,7.1926,3.
49

413

Disparitet cijena izmeu poljoprivredne i industrijske robe smanjivao je

kupovnu mo seoskog stanovnitva i ubrzavao proces pauperizacije.56 Seosko
stanovnitvoestojeisticalo,dajeprijePrvogsvjetskogratajedanplugvrijedio
dvatovarapenice,a 1926.godineetiriipotovara.Dvaipohvatadrvetaza
gorivo kotali su 1913. 42,50 kruna, dok je ista koliina drva kotala 1925.
godine1.500dinara.Potkivanjekonja1913.kotaloje19kruna,a1925.godine
580dinara.Godine1913.jednazaprenakolakotalasuoko200dinara,tj.909
kgpenice,a1925.godine4.700dinaraili1.950kgpenice.Zaparobue1913.
bilojepotrebnoizdvojiti12kruna,odnosno50kgpenice,a1925.godine350
dinaraili145kgpenice.57
Derutnom stanju seoske privrede dakle, glavni uzroci bili su odusustvo
zemljoradnikogkreditakojijenadomjetavaozelenakikredit(kamatnastopa
do 30% na kratkorone mjenice), nedostatak inventara, preveliki porezi i
nameti (to je dodatno pogoravalo primitivni stepen poljoprivrede) i
sistematsko spekulativno obaranje cijena poljoprivrednim artiklima.58 Poto
drava nije vodila puno rauna o poljoprivredi,59 saljaci su bili prisiljeni
iznalaziti rjeenja da se zatite od propadanja, a nali su ga u osnivanju
zemljoradnikih zadruga. Prva zemljoradnika zadruga u Doboju osnovana je
1922. godine, koja je svojim lanovima nabavljala poljoprivredne maine i
opremu na kredit. Zemljoradnike zadruge radile su na osavremenjavanju
poljoprivredne proizvodnje uvoenjem novih sorti sjemena, boljih pasmina
stoke i nabavkom savremenijih maina za obradu zemlje. Vremenom se broj
zadrugapoveavao,aporedzemljoradnikihosnivanesuzanatlijske,kreditnei
nabavnoprodajnezadruge.35
Za razvoj stoarstva u Doboju i okolini postojali su svi preduvjeti.
Stanovnici su drali brojnu sitnu i krupnu stoku, od koje su imali viestruke
koristi. Izmeu ostalog, stoka je upotrebljavana pri obradi zemlje, prevozu i
ishrani. Kvalitet stoke bio je slab, zbog oskudice ishrane preko zime i
nedostatka staja. Stona hrana uglavnom se osiguravala s domaih prirodnih
livada,kojesudavalesijenodobrogkvaliteta.60Izvozstokeiaojeuglavnomu
zemljeokruenja,aliiire.KonjisunajvieizvoeniuItaliju,agovedauItalijui
Austriju.
56

ABHS,FTOK,K11,omotbr.9.;Inflacijaideflacija,
JugoslovenskiLloyd,God.XXVI,br.74,Zagreb,31.marta1934,5;,C.,,
19191941,,1946,78,12.
57
PoloajseljatvauJugoslaviji,Klasnaborba,God.II,br.3,mart1927,114115.
58
Arhiv Tuzlanskog kantona Tuzla (ATKT), Zbirka Radniki pokret i narodnooslobodilaka borba u
sjeveroistonojBosni(19201945)(ZRP),K45,jed.opisa49.
59
PoljoprivredajeunacionalnomdohotkuKraljevineJugoslavijeimalanajveegudjela.Meutim,i
poredtogadravajenaunaprijeenjepoljoprivredetroilasvega1%dravnogbudeta,a20%za
vojne potrebe. (Rezolucija o privrednom i politikom poloaju Jugoslavije i o zadacima K. P. J.,
Klasnaborba,God.III,br.9,oktobar1928,66).
35Nikola,Iliji, RazvitakzadrugarstvauBosniiHercegoviniod1900.do1941.godine,Graa,Knj.
XIII, Nauno drutvo SR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje Privrednotehnikih nauka, knj. 3,
Sarajevo,1964,115,235249.
60
ABHS,FTOK,K11,omotbr.9.PrivredneprilikeuBosniiHercegovini.

414

Pored poljoprivrede, stoarstva i voarstvo je igralo zapaanu ulogu u

privrednom ivotu Doboja, jer je u rodnim godinama stanovnitvu donosilo
znatan prihod. Dovoljno je navesti podatak da je iz vrbaske banovine 1933.
godineeksportovano57.646,48mtcsvjeegisuhogvoasvihvrsta,odegaje
naDobojotpadalo28.961,34mtcili50,24%cjelokupnogizvoza.61Ipak,najvei
znaaj imala je ljiva, koja se iskoritavala na etiri naina i to izvozom u
sirovom stanju, suenjem, kuhanjem pekmeza i peenjem rakije.
Najzastupljenija vrsta ljive bila je maarica (nazvana po zemlji porijekla
Maarskoj), koja je u XV. stoljeu prenijeta u Bosnu iz Poege, zbog ega je u
narodu poznatija kao poegaa.62 Po svojoj kvaliteti bila je poznata irom
svijeta.Iakojeuzgojljivebiointenzivan,ipak,neposredniproizvoaiimalisu
najmanje koristi. Najvei dio zarade na izvozu sirove i suhe ljive, proizvodnji
ljivovice i pekmeza ostvarivali su trgovci i nakupci. 63 Svjea ljiva prije rata
izvozilaseususjednezemlje,atekod1920.godineiudruge dijeloveEvrope,
od kada je izvoz znaajno povean.64 Cijene ljive bile su gotovo iste u svim
ljivarskimmjestima.Suhaljivaprodavalaseza2,5doestdinara,asirovaod
0,4 do 1,2 dinar.65 Prosjene cijene suhe ljive 1927. godine kretale su u
rasponuod2,5do,4,5dinara.66Poredljiveuzgajanesujabuke,orasi,kruke,
trenjeidrugovoe.

Industrijaizanatstvo

SitnizemljiniposjedzakojisevezaovelikibrojstanovnikauDobojunije
mogao osigurati egzistenciju cijele porodice, jer je bio tehniki i struno
zaostao. Poljoprivredna proizvodnja nije mogla dosegnuti njihove potroake
potrebe.Svetojeseljakmogaodaprodabilojejeftino,asvetojetrebaoda
kupi bilo je skupo. Seoska porodica nastojala je da sama podmiruje svoje
potrebe,proizvodeiveinupredmetazavlastitupotronju,osiguravajuinataj
61

1932,,.V,
.92,,31.1933,2.
62
ta treba znati pa da od ljivarstva imamo vie koristi, , . V, . 76,
,9.1933,3.
63
ta treba znati pa da od ljivarstva imamo vie koristi, , . V, . 80,
, 23. 1933, 6; ABHS, FTOK, K11, omot br. 2. Zapisnik XVLII redovne plenarne
sjedniceod11.i12.IV1929.god
64
ABHS,FTOK,K11,omotbr.2.ZapisnikXVLIIredovneplenarnesjedniceod11.i12.IV1929.god.
Prvih godina nakon rata izvoz ljive i njenih preraevina bio je gotovo prestao. Meutim,
uspostavljenjem trgovinskih veza sa evropskim zemljama, izvoz se do 1925. godine znaajno
popravio. Ipak, bio je ogranien samo na izvoz sirovine, dok je izvoz pekmeza i marmelade bio
ogranien, jer su se ranija izvozna podruja ogradila prohibitivnim carinama zatiujui na taj
nain svoju industriju. ( 1925, ,
1926,59).
65
Izvoz ljiva i pekmeza iz Bosne, Bosanski Lloyd, Glasilo Trgovakog udruenja za grad
Sarajevo, God. III, br. 45, Sarajevo, 9. novembra 1921, 2;
1932,,.V,.92,,31.1933,1.
66
Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreugodini1927,Sarajevo,1928,108.

415

nainegzistenciju,vieurazmjenisprirodomnegousaobraajusadrutvom.
Meutim,zaplaanjehipotekeiporeza,nabavkusoli,kahve,eeratrebaoimje
gotov novac, koji su osiguravali prodajom i onako malog etvenog prinosa i
malog broja stoke. Ali i ta mala koliina koju su izdvajali prodavana je u
bescjenje.67 Jedini izlaz iz te situacije pruala je industrija, koja je seljaku
stavljalauizgledzaraduugotovomnovcu,zakojimjeseoskaporodicaosjeala
velikupotrebu,ikojiimjeomoguavaodauzprinossasvogimanjapreive.68
Meutim, nedovoljno razvijena industrija mogla je primiti samo manji dio
suvinogseoskogstanovnitva.36Taapsorpcijauvrijemeporatnekonjunkture
bila je neto vea, ali od 1930. godine kada se javlja zastoj i opadanje
industrijskeproizvodnje,zaposlenjejebilosvetee.
Na podruju Doboja i okoline nije bilo nalazita uglja, metala i soli,
pogodnih za eksploataciju, zbog ega je, kao i veliki broj drugih
bosanskohercegovakih gradova, tokom austrougarske uprave ostao bez
industrijskih kapaciteta.69 Ni u Kraljevini Jugoslaviji njegov industrijski razvoj
nijeznaajnijeunaprijeen.Zasnivaoseuglavnomnabazidrva,kamena,voai
povra, odnosno onih sirovina kojima je ovo podruje raspolagalo. Iako je
industrijauDobojubilaslaborazvijena,imalajevelikiznaajzacijeluokolinu,
jer je omoguavala zaposlenje i zaradu stotinama porodica ovog siromanog
kraja. Naime, u industriji i zanatstvu dobojskog sreza bilo je zaposleno 1.011
osoba,kojesuizdravale1.499lanovasvojihobitelji.Ukupnojeodindustrijei
zanatstvaivjelo2.510osobaili10,49%stanovnikadobojskogsreza.70
Radiintenzivnijeobradetlaiorijentacijizemljoradnikanauzgojeerne
repe u Doboju i njegovoj okolini, austrougarska okupaciona vlast je 1892.
godinepodiglatvornicueerauUsori.eeranajezavrijemePrvogsvjetskog
ratabilapretvorenauvojnubolnicuusljedegajepretrpjelaogromnutetu.71
Nakon rata stavljena je pod dravni nadzor, a nacionalizirana je 16. 5. 1922.

67

Vladeta,Bilbija,Seljacinaradnojpijaci,Snaga,Socijalistikiasopis,God.VIII,br.12,Sarajevo,
1935,(dalje:V.Bilbija,Seljacinaradnojpijaci),340.
68
Treikongresradnikihkomoraodran24.i25.novembra1926.uBeogradu,Beograd,1927,20;
Izvjetaj o privrednim prilikama i radu komore u godini 1926, Sarajevo, 1927, (dalje: Izvjetaj o
privrednimprilikamairadukomoreu1926),38.
36ABHS,FTOK,K8,omotbr.10.PrivredneprilikeuBosni.
69
IndustrijskirazvojuBosniiHercegoviniuvrijemeaustrougarskeupravezasnivaoseuglavnom
na razvoju ekstraktivne industrije. Opirnije o tome vidi u: ABHS, FTOK, K1, omot br. 1.
; Kemal, Hrelja,
Industrija Bosne i Hercegovine do kraja Prvog svjetskog rata, Beograd, 1961; Sugar, F., Peter,
Industrialization of BosniaHercegovina 18781918, Seatlle, 1963; Milorad, Ekmei, Malo
preduzeeuuslovimaindustrijalizacijeujugoslovenskimzemljamaodkrajaXVIIIvijekado1941,
Godinjak Drutva istoriara Bosne i Hercegovine, God. XXVIIIXXX, 19771979, Sarajevo, 1979,
107124.
70
Definitivnirezultatipopisastanovnitvaod31.marta1931.godine,Knj.IV,Prisutnostanovnitvo
poglavnomzanimanju,Sarajevo,1940,300301.
71
ABHS, FMTI, K74, dok. br. 1655/25. Dioniko drutvo za preradjivanje i vrijedniju upotrebu
poljoprivrednih proizvoda u Sarajevu Ministarstvu poljoprivrede i voda Beograd, Usora, 22. marta
1921.

416

godine.72GodinjikapacitettvorniceuUsoriiznosiojeoko400vagona eera.
Dnevnojemoglapreraditi70vagonaeernerepe.Imalajepogonod978KSi
stalno zapoljavala 150 radnika, dok je u vrijeme kampanje (dva mjeseca)
zaposlenje nalazilo i do 600 radnika.73 Tvornica za razliku od eerana u
drugim krajevima Kraljevine Jugoslavije, nije imala dovoljne koliine glavne
sirovine (eerne repe) neophodne za proizvodnju. Seljak u Doboju i okolini
nijebionavikaonagajenjeeernerepe.Veleposjednikakojibisemoglibaviti
uzgojem eerne repe, zapravo i nije bilo, naroito nakon provedene agrarne
reforme.74 Proizvodnja u fabrici je mirovala sve do 1920. godine kada je
izvrenarekonstrukcijadevastiranihobjekataipostrojenja.Sreivanjemprilika
u tvornici, investiranjem odreenih sredstava u pogonska postrojenja,
poboljanjem stanja sa sirovinama, te stvaranjem kartela eera u dravi
proizvodnja se poveavala.75 Meutim, tvornica zbog nedostatka sirovina
nikada nije uspjela iskoristiti puni kapacitet. Poslovala je sa gubicima sve do
1927. godine kada se finansijska situacija djelimino popravila. To je, izmeu
ostalog,biorezultatizgradnjeposebnogodjeljenjautvornici,kojejeizraivalo
razne vrste likera. Gubici iz prethodnih godina bili su dijelimino sanirani
poslovnimuspjesimau1927.i1928.godini.76Meutim,njenpotpunioporavak
sprijeilajevelikaekonomskakriza1929.godine,zbogkojejeeerana1930.
godineupotpunostiobustavilarad.37
Proizvodnja voa u Doboju i njegovoj okolini uspjevala je da podmiri
potrebe stanovnitva, a velike koliine su preostajale za izvoz u sirovom i
preraenom stanju. Radi boljeg iskoritavanja tih vikova, prvenstveno ljive,
podizane su tvornice za njihovu industrijsku obradu i konzerviranje, te
proizvodnjurakije.77Prvenstvenistepenpreradeljivaodvijaoseuetivaama.
72

ABHS,FMTI,K74,br.1655/1925.ZapisnikXXIIIredoviteglavneskuptineDionikogdrutvaza
preradjivanje i vrijedniju upotrebu poljoprivrednih proizvoda u Sarajevu; XXIII redovita glavna
skuptina,Narodnojedinstvo,God.V,br.98,Sarajevo,1922,4;ABHS,FMTI,K74,br.1655/1925.
, IV
,,.1692,,23.10.1922;ABHS,FMTI,K74,br.1655/1925.
Ministarstvotrg.iind.Odj.zaB.iH.Dion.drutvuzavrijednijuupotrebupoljoprivrednihproizvoda
uSarajevonarukeeeraneuUsori,eeranaUsora,skinuesekvestra,br.8721/1922,Sarajevo,
30.X1922.
73
J.Lakato,PrivrednialamanahV,30.
74
Bosanska industrija eera i este d. d. u Usori, ,
a,.I,.44,,7.1929,730.
75
Fabrika je 1924. godine proizvela 410.000 kg bijele robe, a 1927. godine 18.202,65 t kocke i
eernogbrana,11.120tkristalnogeera,4.182,5tsirovog eera,905,8tonasuhihrezanaca,
5.000tsvjeihrezanacai1.400tmelase.(ABHS, FTOK, K11, omot br. 9.
;P.Ruinski,OindustrijieerauJugoslaviji, NovaEvropa,.X,Zagreb,
1924, 447; , , , . , ,
,,,,IV.,,1924,203).
76
Bosanska industrija eera i este d. d. u Usori, ,
a,.I,.44,,7.1929,730.
37 Salkan, Uianin, Industrija u Bosni i Hercegovini u vrijeme velike ekonomske krize (1930
1934),Arhivskapraksa,br.16,Tuzla,2013,399.
77
J.Lakato;A.Despi,IndustrijaBosneiHercegovine,162.

417

UDobojusuradiledvijevelikeimodernoureeneetivaeukojejebiouloen
domaikapital.78
Prva tvornica za preradu ljiva u Doboju, pod nazivom Sprea etivaa
bosanskih ljiva, javna skladita i trgovako industrijalno d. d., osnovana je
1922. godine sa dionikiom kapitalom od 1,000.000 dinara, koji je kasnije
poveavan.Posjedovalajemodernoureenapostrojenjazaetivauljiva,velika
skladita, te tvornicu sanduka. Preduzee je imalo plan da izgradi modernu
suionuzaraznevrstevoaipovra,tvornicupekmezaimarmelade,alkoholnih
i nealkoholnih pia, pecaru ljivovice, tvornicu vonih likera, praonicu za lan,
suionu za konzerviranje mesa, radionicu za obradu koe, te tvornicu za
impregniranje drveta. Meutim, zbog nepovoljnih finansijskih prilika ovi
ambiciozni planovi nisu bili ostvareni. Tvornica je 1922. godine etivirala oko
120vagonasuheljive,ajednakojedobroposlovalaiukasnijemperiodu.Od
1924. godine otpoela je sa vaenjem kotice iz ljive, jer se tako obraena
ljivalakeprodavalaiimalaveucijenu.Ujekuljivskesezonezapoljavalaje
preko200radnika.
EtivaaZemaljskebankezaBosnuiHercegovinuuDobojupodignutaje
1923. godine. Radila je na principu etiviranja suhim zrakom, koji je bio
najpodesniji za bosansku ljivu. Prije etiviranja ljive su se sortirale pomou
trijera ili posebnih reeta u tri kategorije i to: veliku garnituru koja je
sadravala7075ljivau0,5kg,malugarnituruod85do120ljivau0,5kgi
merkantilu, koja je bila najnia klasa i u kojoj ljive nisu brojane. Poslije
sortiranja vreno je pakovanje u sanduke i sterilizovanje ljiva. Za evropske
pijacepakovanisusanduciod24kg,azaEngleskuod12,5kg.Najgornjisloju
sanducima paljivo je i ukusno ureivan rukom u jednakim redovima, radi
boljeg utiska prilikom prodaje.79 Pei etivae mogle su primiti 500 sanduka,
odnosno 2,5 vagona ljive dnevno. Godinje je preraivala 200 vagona suhih
ljiva.Stalnojezapoljavala70,atokomsezoneido300radnika.80
Etivae su poslovale dobro, s obzirom na injenicu da su bile na izvoru
sirovina.Zavrijemesezonezapoljavalesuvelikibrojgradskesirotinje.Pored
toga,oddomaihpilanasunabavljalevelikibrojdrvenihsandukazapakovanje
i time pomagale njihov rad.81 Tekoe u izvozu i radu etivaa stvarala su
ogranienja (visoke uvozne carine), koje su pravile zemlje uvoznice bosanske
ljive. Ovdje se prvenstveno misli na Njemaku, koja je bila najvei uvoznik
bosanske ljive. Njemaka je imala svoje etivae i kupovala je samo ljive u
vreama(sirovinu),nakonegajeusvojimtvornicimavrila njihovupreradu.
Pored Njemake, ljiva se izvozila u Austriju, ehoslovaku, Skandinavske

78

1925,5758.
ta treba znati pa da od ljivarstva imamo vie koristi, , . V, . 80,
, 23. 1933, 6; ABHS, FTOK, K11, omot br. 2. Zapisnik XVLII redovne plenarne
sjedniceod11.i12.IV1929.god
80
J.Lakato;A.Despi,IndustrijaBosneiHercegovine,164165.
81
Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreu1926,71.
79

418

zemlje, Englesku i Nizozemsku. Veliku konkurenciju na evropskom tritu

bosanskojljivi,pravilesuFrancuskaiSjedinjeneAmerikeDrave.82
Radi eksploatacije okolnih uma u Doboju je u promatranom periodu
podignuto nekoliko pilana. Neposredno nakon Prvog svjetskog rata (1920)
Vladimir Tucovi i drugovi osnovali su preduzee pod nazivom Vl. Tucovi i
drugovi, koje je eksploatisalo ume u Kotor Varoi, Banjoj Luci, Prijedoru,
Tuzli, Brkom i Graanici. Preduzee je 1925. godine promijenilo naziv u
Pobeda umsko industrijsko preduzee. Izraivalo je uglavnom eljeznike
pragove i tehniko drvo. Godinji kapacitet pilane iznosio je 250.000 pragova.
Radilo je za unutranje i vanjsko trite. Ipak, glavna orjentacija bila je na
izvozu grae u Holandiju, Maarsku, Njemaku i Austriju. Zapoljavalo je 300
radnikaipetinovnika.
Moderno ureenu parnu pilanu u Koprivni (srez Gradaac) podigli su
braaPeroiBokoKondi.SjeditefirmebilojeugraduDoboju.Pilanajeimala
jedanpunigaterietiricirkulara.Pokretalaihjeparnamainaod50KS,kojaje
ujedno davala elektrino osvjetljenje za skladita i radionice. Kapacitet pilane
iznosio je 8.000 m tvrdog hrastovog i bukovog drveta. Tehniku grau
prodavala je na domaem tritu, a manji dio u Italiju, Njemaku, Maarsku i
Holandiju. Proizvodila je eljeznike pragove, koji su bili nairoko poznati po
kvaliteti.Godinjejeizraivala100.000pragova.Uzpilanujeradilaiparionaza
parenjebukovine.Zapoljavalojedo200radnikai15inovnika.83
Pored navedenih veih u Doboju su radile i dvije manje pilane. Pilanu u
kombinaciji sa mlinom na motorni pogon u samom gradu posjedovao je
dobojskiveletrgovacAhmedMulali.Imalajeugraenjedangatervenecijaners
jednim cirkularom. Godinji kapacitet pilane iznosio je oko 600 m pilanske
oblovine.Bilajeupogonusvedo1941.godine.
Druga kombinirana pilana i mlin na motorni pogon bila je smjetena u
Rudanki kod Doboja. Imala je u pogonu jedan gater venecijaner s jednim
cirkularom.Godinjikapacitetpilanskogpostrojenjaiznosioje600mpilanske
oblovine. Pilana je imala ogranien kapacitet, jer su i mlin i pilana imali isti
pogon, koji je bio nedovoljan.84 Da bi nadoknadili ovaj nedostatak, vlasnici
preduzea, izvjesni Ninkovi i Polik, otpoeli su kasnije i sa proizvodnjom
drvenegalanterijskerobe.85
Izradom drvene galanterijske robe u Doboju bavila se i Fabrika drvene
robe,edeJelia,kojajezapoljavala18radnika.86

82

Njemaka je uvela carinu od 15 njemakih maraka, a ehoslovaka od 198 ekih kruna na

etiviranu ljivu u sanducima od 24 kg. (
1925,5758).
83
Sra,oki,Deset godina privrede KraljevineJugoslavije,Sarajevo,1929,(dalje:S.oki, Deset
godinaprivredeKraljevineJugoslavije),217,247.
84
Branislav, Begovi, umska privreda Bosne i Hercegovine za vrijeme monarhistike Jugoslavije
(19181941), s posebnim osvrtom na eksplataciju uma i industrijsku preradu drveta, Sarajevo,
1985,(dalje:B.Begovi,umskaprivredaBosneiHercegovine),400401.
85
J.Lakato;A.Despi,IndustrijaBosneiHercegovine,45.
86
ABHS,FondPokrajinskaupravazaBosnuiHercegovinu(FPUBIH),pov.br.6222/1923.

419

U neposrednoj blizi Doboja nalazio se kamenolom iz kojeg jo od ranije

Tvornica amonijak sode iz Lukavca eksploatisala godinje oko 40.000 tona
krenjaka.Natomposlubilojezapoljeno40radnika.87
Proizvodnja elektrine energije u Doboju poela je 1924. godine
podizanjem gradske elektrane, iju izgradnju je finansirala gradska opina.
InstaliranjecentraleizvrilesutvrtkeH.LanzMannheimiGrazerWaggonfabrik,
a elektroenergetske mree Jugoslavenski siemens d. d. iz Zagreba. Pogon
generatorudavalajelokomobilaod70KS,kojajeproizvodilastrujuod45kW.
Elektranaje bilaproirena1931. godinesacentralomna naftnipogonod 120
KS,kojajeproizvodilastrujuod100kW.Odtadajekapacitetelektraneiznosio
145 kW. Proizvodila je naizmjeninu trofaznu struju od 220 / 380 V prema
normativima koje je propisalo Ministarstvo graevina Kraljevine Jugoslavije.
Radila je uglavnom za potrebe grada Doboja. Imala je tri vrste potroaa i to
javnu i privatnu rasvjetu, te eletrine motore instalirane u tvornicama i
zanatskimradnjama.88Gradskacentralajeproizvodilamalekoliineelektrine
energije, zbog ega nije uspjevala zadovoljiti ni minimum proizvodnih
trokova.89Godine1931.gradskaelektranaDobojaproizvelaje90.000kWh ili
18,44kWhpoglavistanovnika.Odtogajebiloprodato75.000kWh.90Tojeu
znaajnoj mjeri utjecalo na cijenu elektrine energije i suavanje kruga
potroaa,jerjeelektrinaenergijazaveinudomainstavabilaizuzetnovisoka
i nedostupna za koritenje. Potronja elektrine energije obraunavala se po
brojilu ili paualno. Cijena kWh za privatnu rasvjetu iznosila je osam dinara,
motoresedam,dokjejavnagradskarasvjetabilabesplatna.91
Dobojskezanatlijebilesupoznateposvomtradicionalnoukusnomradu.
Poslije1918.godinepoveanjebrojzanatlijasaonima,kojisuuvojscitokom
Prvogsvjetskogratanauiliraznezanate.Zanatlijesuprvihgodinaposlijerata,
naroito kazandije, kovinari i obuari, imali dovoljno posla radei za potrebe
okolnih sela. Meutim, usljed pojaane konkurencije industrijske robe i
opadanja kupovne moi seoskog stanovnitva, zanatlije su dole u teak
poloaj.Borbazaopstanakbilajenajteakodstarihzanata(terzijaidrugih)iji
su se proizvodi sve manje kupovali. Dvije najvee zapreke prosperitetu
zanatstvabilisunedostatakpovoljnihkreditaioskudicarada.Zanatlijesupak,
isticale da je poseban problem u njihovom radu predstavljala nelojalna
konkurencija, koja nije bila osposobljena za zanat.92 Prema zakonskim
87

ABHS, FMTI, K25, dok. br. 35A/22. Statistika industrije 1922; J. Lakato; A. Despi, Industrija
BosneiHercegovine,209.
88
Statistika elektrinih centrala Kraljevine Jugoslavije stanje u julu 1932. godine, Zagreb, 1933,
(dalje:Statistikaelektrinihcentrala),3233.
89
ABHS,FTOK,K11,omotbr.2.ZapisnikXLIIIplenarnesjednice11.i12.aprila1929.
90
Statistika elektrinih centrala, 33. Po podacima elektrotehnikog odjeljenja Ministarstva
graevina 1936. godine u cijeloj vrbaskoj banovini proizvedeno je 58,7 miliona kWh elektrine
energije ili 56,58 kWh po jednom stanovniku. (Elektrotehnika privreda, Rudarski i topioniki
vesnik,God.IX,br.19,Beograd,24.maja1937,3).
91
Statistikaelektrinihcentrala,33.
92
ABHS,FTOK,K11,omotbr.9..

420

propisimauBosniiHercegovinisvedodonoenjaZakonaoradnjamananivou
cijeledrave5.novembra1931.godine,nijesetraiodokazo osposobljenosti
za bavljenje odreenim zanatom, ve samo dokaz o registraciji radnje, zbog
ega su se pojedinim zanatima bavila i nekvalificirana lica, oduzimajui tako
egzistenciju kolovanim zanatlijama.93 Zanatska radinost bila je naroito pod
udarom u vrijeme velike ekonomske krize (19301934). Umanjena kupovna
moagrarnogstanovnitva,reflektiralasenasmanjenjezanatskeradinosti,jer
jeselobiloglavnipotroazanatskihproizvoda.Podtakvimokolnostimadolo
jedopadacijenaiobimazanatskeproizvodnje. 38Fabrikakonkurencijanajvie
jepogodila obuarskiikrojakizanat.Odsvihzanatatokomkrize,najboljesu
radilionikojisuizraivaliivotenemjernice,odnosnopekariimesari.94Iakosu
prilike u zanatstvu bile teke u gradu Doboju radile su 1928. godine 72
zanatske radnje i to est obuarskih, jedna opanarska, etiri krojake, jedna
sajdijska, dvije soboslikarske, jedna dimnjaarska, jedna fotografska, pet
mesarskih, etiri berberske, dvije mehaniarske, etiri kovake, tri stolarske,
dvije kolarske, dvije bravarske, jedna remenarska, sedam pekarskih, jedna
kalajdijska, dva mlina, dvije batovanske i dvije molerske radnje.
Ugostiteljstvo je imalo najvei broj registriranih radnji i to 10 gostionica, dva
hotela,estkafanaijedanrestoran.Zadravstvenubriguostanovnitvuugradu
iokolinivodilasudvadoktora,jednababica,jedanstomatolog,dokjebriguostoci
vodiojedanveterinar.95

93

OpirnijeoindustrijskomizanatskomzakonodavstvuuKraljeviniJugoslavijividiu:,.,
, , ,
, , 1926; Despot, Ostoji, Nae radniko i nameteniko
zakonodavstvo,Beograd,1934.
38Izvjetajoprivrednimprilikamairadukomoreugodini1931,Sarajevo,1932,41,117;Izvjetajo
privrednim prilikama i radu TrgovakeiobrtnikekomorezaBosnu iHercegovinuugodini 1932,
Sarajevo,1933,91.
94
1933.,,1934,30.
95
Obuarske radnje imali su Atijas Mihajl, Veseli Vladimir, igman Josip, Prajsler Leopold,
SimeunoviJovoiSpahiMehmed.OpanarskuradnjuposjedovaojeKasumoviSelim.Krojakim
zanatombavilisuseLopotVaclav,MaltezuroiMitroviStevo.OpravkusatovavriojeLukaov
Nikola. Poslove dimnjaara obavljao je Gerbi Julijus. Batovani su bili Petkovi Petar i erny
Ignatz. Berbernice su drali Begi Mustafa, Maroevi Karlo, Skutari Josip i Svjetlii oro.
RegistriranibravarilimaribilisuDuiNikolaiDananoviSalih.Fotografskuradnjuposjedovao
je Tararikin Nela. Kazandijskim zanatom bavio se Njegovan Mihailo. Kolarske radnje imali su
uniMarijanimeligHerman,amehaniarskuDuiNikola.MesarisubiliBampaJosip,Fejzi
Alija,HajrulahoviNebijaiHeraliMeho.VlasnicimlinovabilisuTurkiMahmutiMulaliAhmed.
Molerske radnje posjedovali su Preisler Rudolf i Filipovi uro. Pekare su imali Didi Ahmet,
KaduniSalih,MehakovioliMeho,MikoviMijo,SaviBoko,TrifkoviSimoiTuraliSmail.
StolarskimobrtombavilisuseBelagiSalih,KonzaniDaneipahmanKarlo.
Vlasnici gostionica bili su Buljevi Smail, Vujadinovi Jovo, Dalmatinski Podrum, Drakuli Joka,
Kapel Johan, Kraljevi Nikola, Milakovi Milan, Pamuina Mileva, Pilica Marko i Salihovi Aljo. U
gradu su radili hoteli Beograd i Slavija. Kafane su drali Bilbija Smilja, Kaavenda Nikola,
KovaeviSimo,Mulaliamil,RudanoviAbdulahiHrnjadoviSalih.
Gradski ljekari bili su dr. Petar Gutea i dr. Richard Skutecky. Poslove babice obavljala je Marija
VorkapiIrganc. Brigu o zubima vodio je dr. Richard Skutecky. O zdravstvenom stanju stoke

421

Zakljuak

PrivrednastrukturaDobojaiokolineuperioduod1918.do1941.godine
nije znaajnije izmjenjena, iako je bilo podignuto nekoliko tvornica
preraivake industrije u kojima je sezonsko zaposlenje i zaradu nalazilo
mnotvo siromanih seljaka iz okolnih sela. Radilo se uglavnom o sitnim
industrijskim preduzeima, iji kapaciteti nisu mogli znaajnije utjecati na
drutvene i privredne tokove. Poljoprivreda je i dalje ostala dominantna
privredna grana od koje je ivjelo oko 75% stanovnitva. I pored toga,
poljoprivredna proizvodnja je bila na niskom nivou. Glavni uzroci bili su
usitnjenost zemljinog posjeda, nestruan rad, loa tehnika (mainska)
opremljenost, nedostatak povoljnih kredita, slaba primjena umjetnih gnojiva i
savremenih vrsta sjemena, te nedovoljna materijalna podrka drave. Zbog
usitnjenosti zemljinih posjeda i niske produktivnosti u poljoprivredi je stvoren
ogromanviakstalnonezaposlenihosoba,tojekoiloinvesticionumoseljaka
isprjeavalorastpoljoprivrednogsektora.
Nerentabilnost poljoprivredne proizvodnje vremenom je oslabila i svela
na minimum potroaku snagu zemljoradnikog stanovnitva. Pad ivotnog
standardaprouzroiojepauperizacijuvelikogbrojaseljakaistalnukrizu,koja
se u zavisnosti od konjunkture razliito manifestirala. Seljaka kriza nije bila
samokrizaproizvoaapoljoprivrednihproizvodaveiglavnogpotroaa.Uz
to, postojao je ogroman nesrazmjer izmeu poljoprivredne i industrijske
zanatske robe. Smanjenje kupovne moi seoskog stanovnitva suzilo je
unutarnjetrite,smanjilotrgovakiobrtidovelodopadaproizvodnjeusvim
privrednim granama, a naroito u zanatstvu. Teko ekonomske stanje kod
veine stanovnitva, posebno je dolo do izraaja u vrijeme velike ekonomske
krize (19301934), koja je imala dalekosene posljedice u agrarnim drutvima.
Katostrofalne posljedice krize osjeale su se dugi niz godina, a umanjile su
cjelokupnuprivrednuaktivnostuDoboju.
Dobojjedakle,uperioduod1918.do1941.godineostaoidaljeizrazito
nerazvijeno privredno podruje. Njegova privreda bila je suoena sa nizom
problema, poput zaostale poljoprivredne proizvodnje, nedovoljno razvijene
industrije, nedostatka kredita, nedovoljnih transportnih kapaciteta, skuenog
trita,malogbrojaaktivnihsudionikaprivrednogivota(radnika)iprevisokih
poreskihoptereenja,kojisusputavalinjenukupanrazvoj.

brinuo se veterinar Dafer Dautbegovi. ( , ,

,32).

422

ECONOMYOFDOBOJANDTHESURROUNDINGAREA
FROM1918.TO1941.

Summary
Economic structure of Doboj and the environment in the period from
1918 to 1941 has not changed significantly, although it built several factories
and manufacturing industries where seasonal employment and earnings
contained a multitude of poor peasants from the surrounding villages. It was
mainly the small industrial enterprises, whose capacity could not have a
significant effectonthesocialandeconomictrends.Agriculturehasremained
the dominant economic sector of the population of around 75% of the
population. Nevertheless, agricultural production was low. The main causes
were the fragmentation of land holdings, unprofessional work, poor technical
(mechanical)equipment,lackofaffordablecredit,poorapplicationoffertilizers
and modern types of seeds, and insufficient financial support from the state.
Because of the fragmentation of farm holdings and low productivity in
agriculture has created a huge surplus permanently unemployed, which
stiffened the investment power of farmers and prevented the growth of the
agriculturalsector.
Unprofitable agricultural production eventually weakened and
minimized the consumer power of agrarian population. The decline in living
standards caused the pauperization of a large number of farmers and the
permanent crisis, which, depending on their economic situation differently
manifested. Peasant crisis was not just a crisis of producers of agricultural
products, but also the main consumers. In addition, there is a huge disparity
between industrial and agriculturalhandicraft goods. The decrease in
purchasingpoweroftheruralpopulationnarrowedtheinternalmarket,reduce
tradecraftandledtoadeclineinproductioninallindustries,especiallyinthe
trade.Difficulteconomicsituationinthemajorityofthepopulation,especially
evident during the Great Depression (19301934), which had farreaching
consequences in agrarian societies. Catastrophic effects of the crisis were felt
formanyyears,andreducedtheoveralleconomicactivityinDoboj.
Doboj therefore, in the period from 1918 to 1941 remained still very
underdeveloped economic area. Its economy was faced with a series of
problems, such as residual agricultural production, underdeveloped industry,
lack of credit, lack of transport capacity, narrow market, the small number of
activeparticipantsineconomiclife(workers)andexcessivetaxburden,which
hindereditsoveralldevelopment.

423


Mr.scKemalNurkiGradaac

NASELJESJENINAPREMADEFTERU
SAKRAJAOSMANSKEVLASTI

Defterilitefterjekatastarskiporeznipopiskojejeveomaurednovodilo
Osmansko carstvo, skoro od samog poetka. Defteri su sadravali podatke o
selima, kuanstvima i broju eljadi (odrasli mukarci i udovci), kao i etnikim
grupamanaprostorucarstva.
Sve zvanine knjige osmanske administracije i raunovodstva, svi
zapisniciiprotokoli,kaoisvipojedinaniaktikojiimajukarakternekogpopisa,
spiskailiobraunanazivajusedefteri.

Zbogiregznaenjarijeidefter,raznovrsnidefterikaoosmanski
popisi su blie oznaavani dodavanjem drugih rijei koje su blie
odreivale njihovu vrstu i karakter. Osmanske katastarske knjige
nazivajuseTaputahrirdefterleri(popisneknjige).Onesuproizvodrada
specijalnih dravnih komisija koje su na licu mjesta popisivale izvore
dravnih prihoda radi oporezivanja posjeda. Komisija u sastavu emin
povjereni i katibpisar je dalje utvrivala podjelu tih prihoda meu
osmanskimfeudalcima.
Evidencijataputahrirdefteraprestajepoetkom18.Stoljea,aosmanska
administracija se prilagoava novim prilikama I pretvara u kancelarije prema
evropskom uzoru. Osmanski defteri nesumnjivo su najznaajni za balkanski
prostor osmanskog perioda. Oni predstavljaju osnovni izvor za prouavanje
kljunihhistorijskihtemakaotosudemografskakretanja,privredneaktivnosti,
struktura stanovnitva, sve ono to ulazi u drutvenoekonomsku, pravno
politiku,aliIkulturnuhistorijuBiH.
Analizom deftera u razliitim godinama dobije se jo potpunija slika
prolostiodreeneoblasti,njenogstanovnitva,privrede,ustanova,ekonomskog
stanja,trgovineItrgovakeetike,agrarnihonosaInjihoveevolucije,vakufakao
pravnogsubjektaaliIpolitikihprilikausamomosmanskomcarstvu.

Defterisadrepojedinanamulkovnadobra,dobrakojapripadaju
cijeloj zajednici podjednako, a nakon toga su popisivane zemljine
povrine. Meu nekretninama se pojavljuju; kue, kolibe, konak, tala,
hambar, vodenica, sunica, ardaci, damije, mektebi, crkve, sinagoge,
groblja, kole, duani, magaze, kafane, mejhane, njive, trnjaci, ume,
bahe, vrtovi I dr. analizom popisa moe se napraviti rekonstrukcija
veliine naselja, jer su nekretnine popisivane prema mahalama I
sokacima u kojima se nalaze, a za lice sa pravom uivanja navodi se I
aktuelno mjesto boravita. Podaci o broju duana, magaza, kafana I sl.,
pruajuvizurugradskeIseoskeprivrede.
424

Vrsta
posjeda

Mjesto Broj
kue

kuasa
baom

Sjenina

Baa

Sjenina

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom

Veliinaposjeda

ImeIprezimevlasnika

Zira Olak Dulum

1

KovaeviDavudsin
Mehmeda
KovaeviMahmudsinOmera

Sjenina

Sjenina

Sjenina

KovaeviAhmedsin
Mehmeda
KovaeviHasansinOmera
KovaeviMahmudsinOmera
KovaeviMustafasin
Mustafe
KovaeviOsmansin
Mehmeda
KovaeviAhmedsin
Mehmeda
HodiAlijasinOsmana

Baa
kuasa
baom

Sjenina

Sjenina

kua

Sjenina

Baa

Sjenina

Baa

Sjenina

10

SubaiMustafeena
Umihana

Baa

Sjenina

11

SmailoviEminaenaHatida

Baa

Sjenina

12

HodiHasansinMehmeda

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

13

iiOmersinOmera

Sjenina

14

HodiSalihsinMustafe

Sjenina

15

300

GrahkiOsmansinMustafe

Sjenina

16

GrahkiMustafasinMustafe

425

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

17

TurkuiIbrahimsinHasana

Sjenina

18

abiOmersinOsmana

Sjenina

19

AbdiAbdulahsinHasana

Sjenina

20

GrahkiOmersinMustafe

Sjenina

21

MustafiMehmedsinOmera

Sjenina

22

MustafiZahirsinOmera

Sjenina

23

MustafiHalilsinHasna

Sjenina

24

MustafiHasansinHasana

Sjenina

25

SmailoviHusejnsinAlije

Sjenina

26

SmailoviAhmedsinAhmeda

Sjenina

27

......AbdulahsinSinana

Sjenina

28

....AbdulahsinHasna

Sjenina

29

...OmersinMehmeda

Sjenina

30

...HasansinSinana

Baa
Baa

Sjenina
Sjenina

31
32

2
4

GrahkiOsmansinMustafe
..OsmansinOmera

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

33

10

HuskiOsmansinOmera

Sjenina

34

HukiMustafasinOmera

Sjenina

35

MuinoviMulaHasansinAlije

426

kuasa
baom

Sjenina

36

MuinovisinOsmana

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

37

MuinovisinOsmana

Sjenina

38

Sali(?)MehmedsinOsmana

Sjenina

39

MeanovisinOsmana

Baa
kuasa
baom

Sjenina

40

SaliMehmedsinOsmana

Sjenina

41

SaliMustafasinOmera

kua
kuasa
baom
kuasa
baom
Baa

Sjenina

42

SubaiAlijasinOmera

Sjenina

43

300

Sjenina
Sjenina

44
45

5
2

BegiOsmansinHasana
TurkuihadiAhmedsin
Halila

kua

Sjenina

46

HuskiMehmedsinOmera

Baa
kua
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina
Sjenina

47
48

15

HodiHasansinMehmeda
..HalilsinMurata

Sjenina

49

MujkanoviHusejnsinHasana

Sjenina

50

..MehmedsinMurata

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

51

...MustafasinMurata

Sjenina

52

..MuratsinAhmeda

Sjenina

53

HusiHalilsinHasana

Sjenina

54

HusiIbrahimsinHasana

Baa

Sjenina

55

MujkanoviHusejnsinHasana

427

Baa

Sjenina

56

BeiHasansinBeira

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

57

HodiHasansinMehmeda

Sjenina

58

Rogoni(?)Mustafa

Sjenina

59

HusiMustafasinOsmana

Baa

Sjenina

60

Baa

Sjenina

61

BeiHasansinBeira
IzTrnovacaDafiHalilsin
Dafera

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

62

300

10

MemedoviMustafasin
Mustafe

Sjenina

63

KariHasansinMustafe

Sjenina

64

KarisinOsmana

Sjenina

65

300

KariOmersinOsmana

Sjenina

66

300

KariMehmedsinOsnana

Sjenina

67

300

KariOsmansinOsmana

Baa

Sjenina

68

KariOsmansinOsmana

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

69

200

KariHasansinMustafe

Sjenina

70

HasanbaiHasansinHasana

Sjenina

71

HodiMunibsinHajre

Sjenina

72

iiMustafasinMustafe

Sjenina

73

200

iiOmersinOmera

428

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

74

BeiHasansinBeira

Sjenina

75

300

HodiMehmedsinMehmeda

Sjenina

76

200

HodiOmersinOmera

Sjenina

77

HodiOsmansinMahmuda

Sjenina

78

...AbdulahsinMustafe

Sjenina

79

HodiAlijasinOsmana

Sjenina

80

MustafiHasansinMustafe

Sjenina

81

200

MujkanoviAhmedsinHasana

Sjenina

82

MustafiMustafasinMustafe

Sjenina

83

ZilkiMehmedsinHasana

Sjenina

84

200

Sjenina

85

200

TokamakoviOmersinHasana
TokamakoviHusejnsin
Hasana

kua
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

86

LuiIbrahimsinMustafe

Sjenina

87

300

TokiSalihsinMurata

Sjenina

88

300

TokiAlijasinOsmana

Sjenina

89

Sjenina

90

TokiSalihsinMehmeda
TurkunoviOsmansin
Ibrahima

Baa
kuasa
baom

Sjenina

91

MujkanoviAhmedsinHasana

Sjenina

92

TokiIbrahimsinOsmana

429

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

93

BegiHasansinBegana

Sjenina

94

AbdiHasansinAbdulaha

Sjenina

95

HodiHasansinMehmeda

Baa

Sjenina

96

HodiHasansinMehmeda

Baa

Sjenina

97

10

AbdiHasansinAbdulaha

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina

98

200

BegiHasansinBegana

Sjenina

99

200

TokanoviAhmedsinOmera

Sjenina 100 200

BegiOmersinBegana

Sjenina 101

TokiSalihsinMehmeda

Baa

Sjenina 102

Baa

Sjenina 103

PiriOmersinHasana
TokamakoviHusejnsin
Hasana

Baa

Sjenina 104

TokmakoviOmersinHasana

Baa

Sjenina 105

11

ZilkiOmersinOsmana

Baa

Sjenina 106 200

MustafiMustafasinMustafe

Baa

Sjenina 107

..MehmedsinHasana

Baa
Baa

Sjenina 108
Sjenina 109

6
4

IbrakoviReidsinIbrahima
AliOsmansinAlije

Baa

Sjenina 110

BajriHusejnsinOsmana

Baa

Sjenina 111

MustafiHasansinMustafe

430

kuasa
baom

Sjenina 112 200

OkiAhmedsinMustafe

kua
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 113

BajriHajrosinOsmana

Sjenina 114

BajriReidsinOsmana

Sjenina 115

BajriOmersinHasana

Sjenina 116

ZilkiOmersinOsmana

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 117

OkiAhmedsinMustafe

Sjenina 118

MustafiMehmedsinHasana

Sjenina 119 200

Sjenina 120

2
3

9
1

IbrakoviReidsinIbrahima
SmailoviOmer

Sjenina 121 300

TokiOmersinTursuna

Sjenina 122

13

OkiSalihsinHusejna

Sjenina 123 300

AliMuradsinAije

Sjenina 124

11

OkiOmersinMustafe

Baa

Sjenina 125

OkiAhmedsinMustafe

Baa

Sjenina 126 300

Baa
Baa

Sjenina 127

Sjenina 128 200

3
3

3
1

BajriReidsinOsmana
TurkuihadiAhmedsin
Halila
AliOsmansinAlije

Baa

Sjenina 129 200

Baa

Sjenina 130

TurkiOmersinAlije
OsmanoviMustafasin
Mustafe

Baa

Sjenina 131

OkiSalihsinHusejna

431

kuasa
baom

Sjenina 132

DananoviMuradsin
Danana

Baa

Sjenina 133

TurkiOmersinTursuna

Baa
Baa

Sjenina 134
Sjenina 135

1
1

TokmakoviOmersinHasana
AliOsmansinAlije

Baa

Sjenina 136

IbrakoviReidsinIbrahima

Baa
kuasa
baom
kua
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 137

Sjenina 138
Sjenina 139

OkiAhmedsinMustafe
OsmanoviMustafasin
Mustafe
AliOsmansinAlije

Sjenina 140

TokanoviOmersinOmera

Sjenina 141 300

TokanoviHalilsinAhmeda

Sjenina 142 300

Sjenina 143

Sjenina 144 200

Sjenina 145

..Ibrahimsin...
MujanoviIbrahimsin
Mustafe
OsmanoviFejzulahsin
Osmana
TokmakoviOmersin
Ibrahima

Sjenina 146

TokmakoviLatifsinIbrahima

Sjenina 147

ZilnakoviHusejnsinJaara

Sjenina 148 200

OsmanoviBekirsinAlije

Sjenina 149 300

AliIbrahimsinAlije

Sjenina 150

AtlagiMustafasinHalila

Sjenina 151

AtlagiOsmansinHalila

432

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 152

AtlagiIbrahimsinHalila

Sjenina 153 100

MujagiHusejnsinIbrahima

Sjenina 154 200

MujagiOsmansinIbrahima

Sjenina 155

MujagiMustafasinMustafe

Sjenina 156

MujagiSalihsinOmera

Sjenina 157

MujagiHasansinIbrahima

Baa

Sjenina 158 100

MujagiHasansinIbrahima

Baa

Sjenina 159

MuratoviHajrijasinMurada

Baa

Sjenina 160 200

MujagiHasansinIbrahima

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 161 200

MujagiOsmansinIbrahima

Sjenina 162

ImiroviImirsinOmer

Sjenina 163

...MehmedsinHasana

Sjenina 164

BegiMustafasinMustafe

Sjenina 165

..OmersinAhmeda

Sjenina 166

..RedepsinOsmana

Sjenina 167

AlikiHasansinIbrahima

Sjenina 168

AlikiAhmedsinAhmeda

Sjenina 169 300

AlikiOsmansinIbrahima

Sjenina 170

..IbrahimsinAhmeda

433

kuasa
baom
kuasa
baom

MujkanoviMustafasin
Mahmuda

Sjenina 172 200

AlikiMehmedsinAhmeda

Baa

Sjenina 173 300

HodiOmersinOmera

Baa

Sjenina 174 300

Baa

Sjenina 175 300

ZelinakOmersinHasana
MujanoviIbrahimsin
Mustafe

Baa

Sjenina 176

SmaiMustafasinIsmaila

Baa

Sjenina 177

SmaiMehmedsinHasana

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 178

SmaiMehmedsinHasana

Sjenina 179 200

13

ImiroviAlijasinImira

Sjenina 180

SmaiOmersinOmera

Sjenina 181

AliMustafasinIbrahima

Sjenina 182 200

SmaiMustafasinIsmaila

Sjenina 183 200

SmaiHusejnsinHasana

Sjenina 184

SmiOmersinAbdulaha

Sjenina 185 200

SmaiHasansinMehmeda

Sjenina 186 300

SmaiOmersinAbdulaha

Sjenina 187

SmaiOmersinAbdulaha

SmaiAlijasinHusejna

Baa
Baa
kuasa
baom

Sjenina 171

Sjenina 188 300

434

Baa

Sjenina 189 200

SmaiHasansinHasana

Baa

Sjenina 190 200

SaliMustafasinOmera

Baa

Sjenina 191

..IbrahimsinAhmeda

Baa

Sjenina 192

AlikiMahmudsinKasima

Baa

Sjenina 193

AlikiAhmedsinAhmeda

Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
Baa

Sjenina 194

AliHasansinIbrahima

Sjenina 195 200

Sjenina 196

19

Sjenina 197

...MustafasinMustafe
MeanoviAbdulahsin
Murata
MeanoviIbrahimsin
Mehmeda

Sjenina 198 300

SuljiOsmansinOmera

Sjenina 199 300

SuljiHasansinHasana

Sjenina 200

BuliSadiksinMehmeda

Sjenina 201

BuliOmersinOsmana

Sjenina 202

BuliIbrahimsinMurada

Sjenina 203

BuliMehmedsinMehmeda

Sjenina 204 100

17

BuliAhmedsinAlije

Sjenina 205

AliOsmansinAlije

Baa

Sjenina 206 100

TurkiOmersinTursuna

Baa

Sjenina 207

JusufoviHasansinAhmeda

435

GalimanoviIbrahimsin
Osmana

Sjenina 209 100

GalimanoviMehmedsin
Hasana

Baa

Sjenina 210

15

SuliOsmansinOmera

Baa

Sjenina 211

SuliOsmansinOmera

Sjenina 212

BuliAbdulahsinAbdulaha

Sjenina 213

BuliIbrahimsinHusejna

Sjenina 214

BuliIbrahimsinOmera

Sjenina 215 300

BuliMahmudsinIbrahima

Sjenina 216 100

TokmakoviOmersinHasana

Sjenina 217

SelimoviMustafasinOmera

Sjenina 218

SelimoviMehmedsinMutafe

Sjenina 219 200

SelimoviMehmedsin
Ahmeda

Sjenina 220 200

SelimoviArifsinAhmeda

Sjenina 221 200

SelimoviAlijasinAhmeda

Sjenina 222

SelimoviSelimsinMurada

Baa

Sjenina 223

SelimoviSelimsinMurada

kuasa
baom

Sjenina 224

MuratoviOsmansinHusejna

MuratoviHasansin
Mahmuda

Baa

Sjenina 208

Baa

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

Baa

Sjenina 225 200

436

Baa

Sjenina 226

MuratoviOmeraenaFatima

Sjenina 227

MuratoviMuradsinDafera

Sjenina 228

Sjenina 229

Baa

Sjenina 230

BuliOmersinOsmana

kuasa
baom

Sjenina 231

izLukaviceselaHodiEmina
enaHanifa

Baa

Sjenina 232

SubaiMuratsinOmera

Sjenina 233 300

...HasansinOsmana

Sjenina 234

DiniAdemsinIbrahima

Sjenina 235

JusufoviOsmansinOsmana

Sjenina 236 300

JusufoviHasansinHasana

Sjenina 237 300

JusufoviOmersinAhmeda

Sjenina 238

JusufoviHasansinAhmeda

Sjenina 239 200

MuradoviIbrahimsin
Muarada

Sjenina 240 300

..FerhadsinOsmana

Sjenina 241

..OsmansinMustafe

Sjenina 242 200

10

..OsmansinOmera

Sjenina 243 200

..HusejnsinMustafe

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
Baa
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom
kuasa
baom

437

MuratoviMustafasin
Mustafe
Devitovi(?)Hasansin
Ibrahima

kuasa
baom
kuasa
baom

Sjenina 244

..MehmedsinIbrahima

Sjenina 245

MuratoviHajrosinMurata

Baa

Sjenina 246 200

MujakoviMustafasin
Mustafe

Baa

Sjenina 247 200

SelimoviAlijasinAhmeda

Damija
Mekteb

Sjenina 248
Sjenina 249

Stanovnitvu
Stanovnitvu

Mlin

Sjenina 250

SuljiOsmansinOmera

Mlin

Sjenina 251

..HusejnsinAlije

Mlin

Sjenina 252

AliOsmansinIbrahima

Mlin

Sjenina 253

AbdiHasansinAbdulaha

Mlin

Sjenina 254

iiOmersinOmera

kua

Sjenina 255

MujkanoviMustafasin
Mustafe

Damija

Sjenina 256

Stanovnitvu

438

Prilog orginalnog deftera

439

440


Dr.sc.AmiraTurbiHadagi,vanr.prof.
FilozofskifakultetUniverzitetauTuzli
BernesAljuki
SamraHrnjica,asistentica

ANTROPONIMIJAUSEVDALINKAMASPOSEBNIM
OSVRTOMNAANTROPONIMIJUDOBOJSKIHSEVDALINKI
Antroponimijajeoblastunauciojezikukojasepraktinonikadanemoe
istraiti.(Lisii,2006:84)
Prouavanjem antroponimije bavi se grana onomastike koja se zove
antroponomastika (gr. anthropos 'ovjek' + topos 'mjesto'). Antroponomastika je
granaonomastike,aonomastikajegranalingvistikekojaizuavaetimologiju,znaenjei
tvorbuimena.Uraduseanalizirajuosobnaimena,prezimenainadimcikojesadravaju
sevdalinkeuvrteneuknjige:Sagornjegardaka120pjesamaizzbirkeSalihaMeia
(Teanj Zagreb 1976) i 101 sevdalinka Muniba Maglajlia (Gradaac 2010) s
posebnimosvrtomnaantroponimijuizvornihsevdalinkiDoboja.

1.Uvod
MunibMaglajliprirediojetriknjigesevdalinki:Sagornjegardaka
120pjesamaizzbirkeSalihaMeia(TeanjZagreb1976),Antologija
bonjakeusmenelirike(Sarajevo1991)i101sevdalinkaMuniba
Maglajlia(Gradaac2010).
Prouavanjemantroponimijebavisegranaonomastikekojase
zoveantroponomastika(gr.anthropos'ovjek'+topos'mjesto').
Antroponomastikajegranaonomastike,aonomastikajegranalingvistike
kojaizuavaetimologiju,znaenjeitvorbuimena.
Prve zapise o prilagodbi muslimanskih imena orijentalnog
porijeklabosanskomejezikuostavionamjeturskipisacEvlijaelebijaiz
1660. godine kada u svome Putopisu biljei: Narod u ovoj zemlji svoja
imenaizgovaraskraeno,pamjestoMehmedkaeMeho,mjestoAhmed
Ahmo, aban abo, Ibrahim Ibro, Zulfikar Zuko, Hasan Haso,
Husein Huso, Sulejman Suljo, Ramadan Ramo, Alija Aljo.
(elebija1957:129).
Prema Smailoviu muslimanska su imena orijentalnogaporijekla
vrloraznovrsna,akojasu,uglavnom,prekoturskogajezikaprenesenau
imenskisistembosanskogajezika.
441

Prezimena, zajedno s linim imenima i nadimcima ine

antroponimijunekognaselja,kraja,draveisl.
Prezimena se najranije javljaju u ekonomski i kulturno
razvijenijim srednjovjekovnim dravama. Tako prema Superanskoj u 8.
stoljeu, prema Dudenu u 9. stoljeu, a prema Nikonovu prezimena se
javljaju u 11. stoljeu. Uvijek ih najprije dobivaju vii drutveni slojevi,
plemstvoibogatograanstvo,atekondakmetoviiseljaciusiromanimi
nerazvijenimpodrujima(Duden2000).
U Bosni i Hercegovini zaetke svojih prezimena, kao jedan od
slavenskih naroda, nalazimo u 13. Stoljeu: Adamovi, Dobromiri,
Pavlovi,Radovani,Turbi,Vukovi,Zloevi(TurbiHadagi2011:25).
Premapisanojgraikojusmouzbatiniliusvojojhistorijidominacijatzv.
jednoimenskeformuletrajalajejonekolikostoljea.Usrednjovjekovnom
periodu prezimena se najranije javljaju u gradovima koji su bili sredita
ekonomskogaikulturnogarazvoja.PremaAneliFrani"prezimenasu
prvo ponijeli povlateni, a posljednji oni ije je jedino pravo (i obveza)
bilo pravo na rad i sluenje, graani ih dobivaju prije seljaka, mukarci
prijeena,(Frani2002:15).
Prema dosadanjim spoznajama intenzivnije e se prezimena u
prolosti Bosne i Hercegovine pojaviti u ranome 16. stoljeu:
Skenderpai,Bajezidagi,Dugali,Sokolovi(Baagi1900).
O bosanskohercegovakim prezimenima dosad je iznimno malo
napisano i ta dosad sauvana svjedoanstva o minulome vremenu jo
nisuniodkrinutakadjeupitanjunjihovonaunoprouavanje,iakosu
prezimena jezini spomenici koji pruaju spoznaje i znanja o naoj
bremenitoj jezinoj starini, seobama i tekoj vievjekovnoj prolosti u
emunisevdalinkenisuiznimka.
Ovom smo se prilikom ograniili na sevdalinke iz prireenih
Maglajlievih knjiga: Sa gornjeg ardaka 120 pjesama iz zbirke Saliha
Meia i 101 sevdalinka, te sevdalinke Doboja i okoline, napominjui da
antroponimija svih sevdalinki zasluuje da se istrai, a cilj ovoga rada i
jeste da ukae na jedno od primarnih istraivanja u najskorijoj
budunosti.

2.Antroponimiusevdalinkama
U svakoj sevdalinci ne nalazimo antroponime: Ah moj dragi, sijah
perinlija; Mila majko, eni mene mlada; Djevojka pita sokola; Alkatmere,
imemoje;Djevojkajekrajgorestajala;Sumbulmaviuzelenojtravi;Ahmoj
dragi, jedna prilivodo, itd. U nekim sevdalinkama ima samo jedno ime:
OsmospavauzelenojtraviiliFatozlatotoseneudaje;zatimjednose
ime nalazi u razliitm padenim oblicima pa tako u sevdalinci pod
naslovom U sv'jetu se nai ne mogae nalazimo osobno ime Alibeg u
442

nominativu i dativu jednine: (...) to Alibeg dragu milovae. To dumani

gledat' ne mogae, Alibegu dragu omrazie. Ponekad isto ime ima vie
tvorbenihvarijanata:PutputujeLatifaga,sajaranomSulejmanom.Jaran
Sulji govorio: (...). Ima sevdalinki sa dva ili vie antroponima: Poetala
Jagoda na vodu, za njom ide eerbeg na konju. (...); Kolika je Abuhajat
jalija, jo je vea Mustajbega avlija, (...) Gledala se tri jarana s Mejdana:
JedanjaranMustajpaiMujaga,drugijaranHasanpaaizBosne,trei
jaran Hasan Danki iz Ripne. Prvo emo u radu navesti lina imena, a
zatimprezimena.
2.1.enskalinaimena
AjkaN(101,6/D1)1,enskoime<hipokoristikaodar.imena
Aia,Aja,Ajia<tur.Aye<ar.iiva(ar.part.akt.f.odayivjeti;
ivot).
AlibegovicaN(101,1/120,1),enskoime<odmuevogaimena
<ar.muslimanskogmukogimenaAlija.Akouzovoimedoetitulabeg,
aga,paa,ondasenekaeAlijaaga,Alijapaa,itd.,nego(prematurskom
nainu): Alibeg (Alibeg), Aliaga (Alijaga, Alaga), Alipaa (Alipaa)... <
ar.Alyy(Al)Uzvieni,Moni,Otmjeni(kalji1979:80)
Ata N (101,2), ensko ime Ata je hipokoristik od Atija < ar.
AiyyDarovana,Poklonjena.
Biba N (101,1), hipokoristik od ar. muslimanskog enskog
imenaHabiba<ar.HabbDragana,Voljena,Mila.
BibiD(101,1).
imaN(101,2),ar.vrijednost
Dika N (101,1), hipokoristik ar. muslimanskog enskog imena
Sidika<tur.Sddka<ar.siddqavrloiskrena.
Diom I (101,1), hipokoristik od pers. enskog imena Dervia
(mukomimenuDervidodannastavaka)<tur.dervi<pers.derw,
osn.zn.siromah.
Duda N (101,2), pers. hipokoristik od muslimanskoga enskog
imenaDudija<tur.duduena,hanuma<pers.ttpapagaj.
DudoV(101,1).
ul Zulejha N (101,1), ensko ime < pers. l rua, ruica.
esto se ova rije stavlja u nar. pjesmi u znaenju epiteta pred enska
imena ili imenice enskog roda. Zulejha ar. muslimansko ensko ime <
tur. Zleyha < pers. Zuleyh < ar. Zlh, ime ene egipatskog inovnika
1

Napomena: Ako je primjer ekscerpiran iz knjige Sa gornjeg ardaka 120 pjesama iz

zbirke Saliha Meia , onda se pored primjera nalazi skraenica:120, a ako su
ekscerpirani primjeri iz knjige 101 sevdalinka, onda je skraenica: 101; za sevdalinke iz
Doboja, skraenica je: D; broj pored skraenice pokazuje koliko je puta ime, nadimak ili
prezime oprimjereno.

443

Potifara, koja je pokuala zavesti Jusufpejgambera (Josifa). Po smrti

muapreudalasezaJusufa.
ula N (101,3), pers. muslimansko ensko ime < tur. gl
ruicasanaimnastavkomzaenskiroda.
uliD(101,1).
uloV(101,2).
EminaV(101,1),enskoime<tur.Emine<ar.mn=potena;
sigurna; povjerljiva; asna; vjerna; privrena; estita (Smailovi 1990:
222).
EmaN(120,2),hipokoristikoden.imenaEmina.
EmuA(120,1)
EmoV(120,1)
Dizdareva Fata N (101,1), ensko ime hipokoristik od ar.
muslimanskogenskogimenaFatima.
Fatica N (101,1) ensko ime < umanjenica od Fata < Fata je
enskoimekojjenastalokaohipokoristikodar.muslimanskogenskog
imenaFatima.
FatimaN(101,4),ar.muslimanskoenskoime<tur.Fatime<
ar. Ftim = u doslovnom prijevodu znai odbijena od sise (dojenja)
(Smailovi1977:236).
FatimiD(101,1).
FatoV(101,3/120,2).
FazilaN(101,1),ar.muslimanskoenskoime<tur.Fazilet<ar.
FadlVrlina
FazilaV(101,1).
FazileG(101,1).
GaravuoV,(101,1)enskinadimak
HajraN(101,1),enskinadimak<hipokoristikodar.enskog
imenaHajrija.
Hajrija N (101,4), ar. muslimansko ensko ime < tur. Hayriye,
enskoime,Dobrana,Sretana<ar.hayriyydobra,sretna.
HajrijaV(101,10).
HajrijeG(101,1).
Hajro,V(101,1).
Hana N (101,4), ensko ime, skraenica i hipokoristik izveden
od imena: Hanifa, Hanuma, Elhana, Merhana, Rejhana, Nurdihana,
Salihana,Umihana(Smailovi1990:269).
Hanka N (101,1), muslimansko ensko ime hipokoristik
izvedenododavanjemnaosnovunastavkaka(Smailovi1990:271).
HankeG(120,1)
HankuA(120,1)
(o)HankinuvratuL(120,1)
444

HanoV(101,4).
Havua N (101,1), ensko ime < ar. muslimanskog enskog
imena Hava < tur. Havva < ar. Haww pramajka Eva, ena Adama;
Havuanajeeimapogrdanprizvuk.
erife G (101,1), ensko ime; erifa ar. muslimansko ensko
ime < tur.mukog imena erif + a < ar. rf plemenit, astan, ugledan;
prvak.
Ivka N (101,1), ensko ime najvjerovatnije nastalo kao
hipokoristik enskog imena Ivana, P. Skok pie da je ovo pravoslavno i
katolikoimepoporijeklustcslav.,bug.irus.
JagodaN(120,3),enskoime
JanjaN(120,2),enskoime
KaticuA,(101,1),enskoime;<Kata(<Katarina).
Mara N (101,6), ime, hipokoristik imena Marija ensko lino
imebiblijskogporijekla.
MariD(101,1),enskoime.
MariceV(101,1),enskoime,<Marija.
MaroV(101,3),enskoime.
Mehmedbegovica N (120,1), ar. muslimansko muko ime <
tur.Mehmed<ar.Muhammd,osn.zn.slavljen,proslavljen+tur.bey+
ov + bos. nast. ica = titula za ugledna ovjeka, velikaa,
dostojanstvenika; civilna i vojna titula u starijoj vojnoj organizaciji.
(kalji1989:129).
Mejra N (101,1), ensko ime, hipokoristik od < tur. Meryem <
ar. Mrym = lino me majke vjerovjesnika Isaa, isto to je u Bibliji
Marija,Majkaisusova+bos.nast.azaen.rod(Smailovi1990:343).
MejreG(101,1),enskoime.
MejriD(101,1),enskoime.
MejroV(101,2),enskoime.
MejruA(101,5),enskoime.
Minka N, ensko ime (101,1), ensko ime nastalo kao
hipokoristik od ar. muslimanskog enskog imena Emina < ar.
muslimanskogmukogimenaEminnakojejedodannastavakzaenski
rod a. Emin < tur. Emin Vjerni, Sigurni < ar. mn vjeran, siguran,
pouzdan.
MinkaV(101,1).
MulijaN(101,2/120,1),ar.muslimanskoenskoimeizvedeno
odar.mula=uenovjek,teolog;kadijauveimgradovima<tur.mlla,
mnla<ar.mwlgospodar,gospodin.
MulijuA(101,1).

445

Munira V (101,2), upotrebljen N umjesto V Munire, ar.

muslimansko ensko ime < tur. Mnre Svijetla < ar. munr svijetla,
sjajna.
SadijoV(101,1),enskoime<ar.muslimanskogmukogimena
Sadija<tur.Sa'diSretni,Sreko<ar.sa'dsretni.
erifeG(101,1),enskoime;erifaar.muslimanskoenskoime
< tur. mukog imena erif + a < ar. rf plemenit, astan, ugledan;
prvak.
idaFejzaginaN(101,1),enskinadimak<nadimakjehipokoristik
od ar. muslimanskog enskog imena Aida < tur. Aide < ar. idd'
Stroga;Jaka,Mona.
FejzagineideG(101,1).
iduFejzaginuA(101,1).
Umihano V (101,1), ar. muslimansko ensko ime < tur.
mmhani<ar.Ummuhn,poasninadimak(ar.kuny)sestreHazreti
Alije,etvrtoghalife.
UmihanomI(101,1).
VasvijaV(101,1),ar.muslimanskoenskoime<tur. Vasfiye<
ar.wasfiyysvojstvena;opisana.
VasvijuA(101,1).
Vasvu A (101,1), nadimak < hipokoristik ar. muslimanskog
enskogimenaVasvija.
ZibaN(101,1),Zibapers.muslimanskoenskoime<tur.Zba
< pers. zb lijepa; divna; draesna; elegantna; nagizdana. (Smailovi
1990:542).
ZibeG(101,1).
ZibiD(101,1).
ZiboV(101,1).
ZilhanumaN,enskoime(101,1).
ZilkaN(101,2),hipokoristikodZilkada<tur.zilkade<ar.dul
qa'da = ime jedanaestoga mjeseca islamske lunarne godine (Smailovi
1990:542).
Atlagia Zlata N (101,1), ensko ime kod Bonjaka zadrano je iz
praslavenskogakultapremaboginjiZlatni,paKultZlatnekao dajebio
toliko, jak da je u bosanskih Muslimana sve do danas ostalo jedno od
rijetkihimenananarodnomjeziku...(Hadijahi1973:43).
AtlagiaZlatoV(101,1),enskoime.
AtlagiaZlatuA(101,1),enskoime.
Zulejhu A (101,1), Zulejha ar. muslimansko ensko ime < tur.
Zleyha < pers. Zuleyh < ar. Zlh, ime ene egipatskog inovnika
Potifara, koja je pokuala zavesti Jusufpejgambera (Josifa). Po smrti
muapreudalasezaJusufa.
446

ZulkoA(101,1),enskinadimak<Zulejha.
Bez obzira na tvorbenu strukturu sva lina enska imena
zavravajunaa,anajfrekventnijasu:Ajka,Fatima,Hana,Hajrija,Marai
Mejra. Brojnija su skraena enska lina imena od punih linih enskih
imena: Ajka, Ata, Biba, Dika, Dia, Duda, Ema, Fata, Hajra, Hanka, Ivka,
Mara, Mejra, Minka, ida, Vasva, Zulka. U sevdalinkama Doboja
najfrekventnijeenskolinoimejeAjka.
2.2.Mukalinaimena
Ademaga N (101,1), < dm < sthbr. Adham = ljudska vrsta
(Smailovi 1990: 129) + tur. aa, prvobitno znaenje: veliki, stariji,
kasnije: gospodin, starjeina, zapovjednik, prvak i zvanina civilna i
vojnatitula(kalji1989:72).
Ahme G umjesto A (101,1) nadimak, hipokoristik od ar.
muslimanskogmukogimenaAhmed,Ahmet.
Ahmeta A (120,1), < ar. Ahmd = mnogo pohvaljen,
najpohvaljeniji(Smailovi1977:134).
AhmiD(101,1).
AhmoN(101,3).
AlajbegN(101,2),tur.muslimanskomukoime<tur.alaybeyi:
zapovjednik, spahija u sandaku; svaki je sandak imao svoga alajbega
(kalji1979:76).
AlajbeguD(101,1),mukoime.
Alibeg N (101,4 /120,3), muko ime + titula < ar.
muslimanskogmukogimenaAlija.Akouzovoimedoetitulabeg,aga,
paa, onda se ne kae Alijaaga, Alijapaa, itd., nego (prema turskom
nainu): Alibeg (Alibeg), Aliaga (Alijaga, Alaga), Alipaa... < ar. Alyy
(Al)Uzvieni,Moni,Otmjeni.(kalji1979:80)+beg<tur.bey.
AlibeeV(101,2),mukoime(Vumjestonominativa).
AlibeguD(120,1)
Alija V (101,6), ar. Aliyy = visok, uzvien, odlian, plemenit +
nanastanak(j)aradideklinacije;(Smailovi1977:140).
AlijeG(101,1).
AlipaaN(101,1),muslimanskomukoimeizvedenoodAlija<
ar.AliyyUzvieni,Moni,Otmjeni+paa:Akouzovoimedoetitula
beg, aga, paa itd., onda se ne kae Alijabeg, Alijaaga, Alijapaa itd.,
nego (prema turskom nainu): Alibeg (Alibeg), Aliaga (Alijaga, Alaga),
Aliaa (Alipaa), Aliefendija (Aliefendija). (kalji 1979: 80) + < tur.
pa a (ba a) = titula visokih dostojanstvenika u Turskome Carstvu;
visokiturskivojniicivilniin;general(Smailovi1990:417).
AlipaoV(101,1).
AljoN(101,1),ar.hipokoristikodAlija.
AljoV(101,4).
447

Bakarevi Avdaga N (101,2), muko ime; Avdaga je modificirano

ime od ar. muslimanskog mukog imena Abdulah, Avdulah < ar. Abdu
llh Boji rob, Boji sluga; ar. abd rob i Allh Bog + tur. aa,
prvobitno znaenje: veliki, stariji, kasnije: gospodin, starjeina,
zapovjednik,prvakizvaninacivilnaivojnatitula(kalji1989:72)
BajrambegaG(101,2),mukoime<tur.bayram(iperzijski)
muslimanskivjerskipraznik;slavlje,veselje(Smailovi1990:160)+beg
<tur.bey.
erim N (101,4), ar. muslimansko muko ime < ar. Krm
Plemeniti,Veleduni.
erimefendijaA(101,1),mukoime+titula(ovdjesejavljaN
ufunkcijiakuzativa);ar.muslimanskomukoime<ar.KrmPlemeniti,
Veleduni+tur.efendi<ngr.authentes,odnosnoodvokativaafthendii
afendi=gospodin,gospodar(kalji1989:262263).
HadiJusufN(101,1),Hadi<tur.haci<ar. =onajkojije
izvriohad(kalji1989:296)+<tur.Yusuf<ar.Yusuf=imejednog
vjerovjesnikakojisespominjeuKur'anu,atojeuBiblijiJosipiliJosif(sin
jakoba, Jakova) < sthebr. Johosef = neka Jahve (bog) povea, pridoda
(Smailovi1990:308).
Hasan N (120,1), muko ime, tur. Hasan < ar. Hasn = lijep,
krasan,ljubak,izvrstan(Smailovi1977:273).
HasanagaN(101,2),mukoime+titula,tur.Hasan<ar.Hasn
= lijep, krasan, ljubak, izvrstan (Smailovi 1977: 273) + tur. aa,
prvobitno znaenje: veliki, stariji, kasnije: gospodin, starjeina,
zapovjednik,prvakizvaninacivilnaivojnatitula(kalji1989:72)
HasanagaV(101,1).
HasanagoV(101,1).
HasaneV(101,1).
HasanpaaN(101,120,1),mukoime+titula,tur.Hasan<ar.
Hasn = lijep, krasan, ljubak, izvrstan (Smailovi 1977: 273) + < tur.
pa a (ba a) = titula visokih dostojanstvenika u Turskome Carstvu;
visokiturskivojniicivilniin;general(Smailovi1990:417).
IbrahimeN(101,1),mukoime,<tur.Ibrahim<ar.Ibrhm<
st.hebr.Abraham=otacnaroda;otacmnotva(Smailovi1977:291).
IbrahimeV(101,1).
IbroN(102,1),hipokoristikodimenaIbrahim
IbroA(101,1).
IbroV(101,3).
Mujo N (101,1), muko ime hipokoristik od Mustafa < tur.
Mustafa < ar. Mutaf, osnovno znaenje: odabran. Ako se doda titula
agailibeg,ondasekae:MustafagailiMujagaiMustajbegiliMujbeg.
(kalji1979:477)
448

Kadiraga V (101,2), muko ime + titula, < ar. qadir = moan,

sposoban, silan (Smailovi 1990: 310) + tur. aa, prvobitno znaenje:
veliki, stariji, kasnije: gospodin, starjeina, zapovjednik, prvak i
zvaninacivilnaivojnatitula(kalji1989:72)
karaZaima A (101,1), kara idecl. adj. tur. crn; Zaim ar.
muslimanskomukoime<tur.Zam<ar.za'mvoa.
karaZaimaG(101,1).
KasimaG(101,1),ar.muslimanskomukoime<tur.Kasm<ar.
QsimDjelitelj<ar.qsimonajkojidijeli.
LatifagaN(120,1),mukoime,<tur.Latif,odar.latif=njean;
blag;fin;dobar;ugodan;mio;lijep;uljudan(Smailovi1990:320)+tur.
aa, prvobitno znaenje: veliki, stariji, kasnije: gospodin, starjeina,
zapovjednik,prvakizvaninacivilnaivojnatitula(kalji1989:72).
LatifagiD(120,1).
Lutvaga N (101,2), muko ime; Lutvaga < ar. muslimanskoga
mukogimenaLutvija<tur.LtfiDobroudni<ar.lutfdobroudan+
< tur. aa, prvobitno znaenje: veliki, stariji, kasnije: gospodin,
starjeina, zapovjednik, prvak i zvanina civilna i vojna titula (kalji
1989:72).
Malikharambae G, muko ime (101,1) Objanjenje ovoga
imena nismo nali kod A. kaljia. S. Lisii navodi ovakvo objanjenje:
Malikar.Upravitelj;harambaam(ar.tur.)voahajduka,hajduki
poglavica, starjeina hajduke ete, hajduki poglavica, starjeina
hajdukeete;voarazbojnika,voaodmetnika.
HuseinagaN(101,1),mukoime,<tur.Hsayn<ar.Husyn=
ljepukast,polijep;(Smailovi1977:288)+tur.aa,prvobitnoznaenje:
veliki, stariji, kasnije: gospodin, starjeina, zapovjednik, prvak i
zvaninacivilnaivojnatitula(kalji1989:72).
Mehaga N (101,1), muko ime; Mehaga < hipokoristik (Meho)
od ar. muslimanskog mukog imena Mehmed + aga < Mehaga < tur.
Mehmed<ar.Muhammd,osn.zn.slavljen,proslavljen.
MehagiD(101,1).
Meha A(101,1),mukoime,hipokoristikodar.muslimanskog
mukog imena Mehmed < tur. Mehmed < ar. Muhammd, osn. zn.
slavljen,proslavljen.
Mehmed N (101,1), muko ime, < tur. Mehmed < ar.
Mu ammd = hvaljen, slavljen, dostojan svake hvale (Smailovi 1990:
333).
MehmedeV(120,1),
MehmedbeguD(101,1),ar.muslimanskomukoime+titula.
MehuD(101,1).
449

Meinova (sina) (101,1), hipokoristik od Mea < Muhamed <

tur.Muhammed<ar.Muhammd,osn.znaenje:slavljen,proslavljen.
Muharem N (101,1), muko ime, tur. Muharrem < ar.
Mu arrm=sauvan;zabranjen;zatien;nepovrediv;svet;imeprvoga
mjesecapoislamskomekalendaru(Smailovi1990:364).
MuharembegN(120,2)mukoime+titula.
MuharembegV(120,4).
Mujaga N (101,1 / 120,1), muslimansko muko ime,
hipokoristikodMustafa<tur. Mustafa<ar.Mutaf,osnovnoznaenje:
odabran.Akosedodatitulaagailibeg,ondasekae:Mustafagaili
MujagaiMustajbegiliMujbeg.(kalji1979:477).
MujagaV(101,2).
MujaguA(101,2).
MujoN(101,7/120,1),muko ime,hipokoristikod Mustafa<
tur. Mustafa < ar. Mutaf, osnovno znaenje: odabran. Ako se doda
titula aga ili beg, onda se kae: Mustafaga ili Mujaga i Mustajbeg ili
Mujbeg(kalji1979:477).
MujuA(120,1).
MujoV(101,2).
MustajbegaG(120,1)mukoime+titula(1)< Mustafa<tur.
Mustafa < ar. Mutaf, osnovno znaenje: odabran. Ako se doda titula
agailibeg,ondasekae:MustafagailiMujagaiMustajbegiliMujbeg.
(kalji1979:477)
MustajbegaA(120,1)
MustajpaaN(101,1),mukoime+titula(1)<Mustafa<tur.
Mustafa < ar. Mutaf, osnovno znaenje: odabran. Ako se doda titula
agailibeg,ondasekae:MustafagailiMujagaiMustajbegiliMujbeg.
(kalji1979:477)+<m.imenaPa<tur.paa(baa)=titulavisokih
dostojanstvenika u Turskome Carstvu; visoki turski vojni i civilni in;
general(Smailovi1990:417).
MustajpaoV(101,1).
Mue G (101,1), muko ime; Mua hipokoristik od ar.
muslimanskog mukog imena Muhamed < tur. Muhammed < ar.
Muhammd,osn.zn.slavljen,proslavljen.
Omera A (101,1 / 120,1), muko ime, tur. mer < ar. Umr;
imedrugoghalifeizaMuhammeda(kalji1989:502).
OmereV(101,1).
OmerkapetanaG(101,1),mukoime+titula.
Osmo N (120,4), hipokoristik od Osman < tur. Osmann < ar.
Utman(smailovi1990:415).

450

Avdije G (101,1), muko ime; ar. muslimansko muko ime

Avdija,indecl.Abdi,Avd<Abdulah<ar.'Abdullhbojirob,bojisluga;
ar.'abdrobi'AllhBog.
Salih N (120,1), muko ime, < tur. Salih < ar. ih = dobar,
valjan,solidan,estit,poten,uredan;(Smailovi1977:453).
SalihVjednakN(120,1)
SalihagaN(101,1),mukoime+funkcija.
SalihagaV(101,1).
Smailaga N (101,1 / 120,1), muko ime, Smailaga < asir.
muslimansko muko ime < tur. Ismail < ar. Isml, ime sina Ibrahima
pejgambera, Samuelo sin Abrahama < asir. + aga (< tur. aa, prvobitno
znaenje: veliki, stariji, kasnije: gospodin, starjeina, zapovjednik,
prvakizvaninacivilnaivojnatitula(kalji1989:72).
SulejmanN(101,1),mukoime,<tur.Sleymn<ar.Sulymn
<sthebr.elomoh=miroljubiv.SulejmanjeimevjerovjesnikauKur'anu
(Smailovi1990:475).
SulejmanehajaNumjestoV(120,1).
SulejmaneNistikaoV(120,1).
SulejmaneV(101,1/120,1).
SuljiD(120,1),hipokoristikodmukogaimenaSulejman.
Selima A (101,1), muko ime, tur. Selim < ar. Slm = zdrav;
sauvan;potpun;siguran;dobar(Smailovi1990:463).
SelimeV(101,1).
airbegN(101,1),mukoime+titula;tur.akir<ar.kir=
zahvalan,blagodaran;(Smailovi1977:481)++beg<tur.bey.
airbegovi(svatovi)N(120,1).
ahinovaN(120,1),mukoime,Sahin<perz.ahin=kraljevski
soko(Smailovi1990:483)
eerbeg N (120,1), muko ime. Prema prof. Smailoviu ovo
imejerijetkoimodificiranojeodperzizmaeker.
eerbegAakuzativjednaknominativu(120,1).
Zaime V (101,1), muslimansko muko ime < tur. Zam < ar.
za'mvoa.
Zajko V(101,1), hipokoristik od Zaim < tur. Zam < ar. za'm
voa.
ZukoN(120,2),mukoime,hipokoristikodZulfikar(Smailovi
1990:545).
ZukeA(120,1).

2.3.Prezimena
(devet) Atlagia A mnoine (101,2) prezime < atlija m (tur.)
konjanik,konjica<tur.atlkonjanik.Akoizaoverijeidoetitulaaga,
451

onda ispada na nastavak, pa se izgovara atlijaga, atlaga i znai

starjeinakonjanika.OtudprezimeAtlagi.(kalji1979:105).
(Zuko)AtlagiuN(120,2).
BakareviAvdagaN(101,2),prezime+mukoime;prezime<tur.
bakarmetalcuprum<tur.bakr.
elebijaN(101,1),elebijaprezimenastalonajvjerovatnijeod
tur. elebija gospodin, dentlimen; otmjen i lijepo vaspitan ovjek, titula
mladiaplemikogroda.
engi N (101,1 / 120,1), prezime engi najvjerovatnije je
povezano sa perzijskom rijei engija kafanska igraica < tur. engi
igraica, plesaica < pers. eng onaj koji svira i igra uz eng (pers.
engvrstamuzikogaudarnoginstrumenta,vrstasaza+ar.pers.adj.
suf.(iyy)).
uriuN(101,1),prezime(prezimejeuDjd.).
Danki N (120,1), hipokoristik imena Danko < perz. gan =
dua,ivot+nast.i.
Denetia prezimeuGmn.+ime(101,1);<ar.rijeidenet+
i<tur.cennet<ar.nnraj,osn.znaenje:baa/bata.
DenetiuN(101,1).
Fazlagiu N (101,1), Fazlagi najvjerovatnije od tur. Fazli
Vrijedni,Vrsni<ar.fadlvrijednost,dobrota+aga.
FazlagiuD(101,1).
LjuboviuN=V,(101,1).
Maiu N (101,1), hipok. od Mahmud (< tur. Mahmud < ar.
Ma md=hvaljen;pohvaljen(Smailovi1990:326)+nast.i.
MostarlijaN(101,120,1),prematoponimuMostar.
Murtezanoviu N (120, 3) < tur. Murtaza <ar. Murtada =
odabrani,probrani(kalji1989:475)+nastovi.
MustajpaiN(120,1).
Sorgueva N (101,1), Sorgu prezime nastalo od tur. sorgu
elenka,perjanica(kalji1989:570).
erifija N (101,1), erifija ar. prezime < tur. erif < ar. rf
plemenitastan,ugledan;prvak.
Prema A. Frani kada se kombinira motivacijski i tvorbeni
kriterij,pougledunameimurskaprezimena,sistemsegornjoazizijskih
prezimenamoesvestinadvaobrasca:
I.
Asufiksalna
prezimena:
prezime
=
motivirajuileksem
II.
Sufiksalna prezimena: prezime = osnova
(motivirajuileksem)+(prezimenski)sufiks

452

Asufiksalnasuprezimenanastalabez(pravog)tvorbenogina,tj.
onimizacijom i transonimizacijom, a sufiksalna su prezimena nastala
tvorbeniminom.
Sufiksalna prezimena u sevdalinkama motivirana su: linim
imenom u osnovi prezimena; nadimkom u osnovi prezimena;
zanimanjem u osnovi prezimena (zanimanje=prezime); kombiniranim
prezimenom(drutvenipoloaj,funkcijailititula+linoimeililinoime
+ drutveni poloaj, funkcija ili titula); titulom ili funkcijom u osnovi
prezimena; skraenim linim imenom u prezimenskoj osnovi; opom
imenicom,pridjevomiliprilogomuosnoviprezimenaiskraenimlinim
imenomuosnoviprezimena.

Zaklujuak
Pri analizi sevdalinki uoili smo da veinu imena ine imena
orijentalnoga porijekla. Nerijetko u sevdalinkama nailazimo na
prezimena. Sevdalinka je ljubavna pjesma, nastajala u gradskim
sredinama, opjevala je ljubav prema odreenoj djevojci i odreenome
mladiu.TanoznamoizkojeporodiceikojeavlijepotjeelijepaEmina,
Zulejha,Alibegitd.Osimimena,estoiprezimena,nalazimoioevoime
ili grad u kojem ivi osoba o kojoj se pjeva ili kojoj se pjeva. To nam
dokazujuisljedeiprimjeri:
Prezime ne nastaje samo od linog imena kako je u naim
krajevimanajee,negomoenastatiipozanimanju,mjestuivljenjaili
mjestuporijekla,nadimku.
Veina prezimena u sevdalinkama neka je vrsta patronima,
jednostavnije reeno, prezimenanastala od linog imena rodonaelnika
porodice.Veinaprezimaimasljedeetvorbenenastavke:i,ovi,evi.
Meutim, osim orijentalnih imena imamo i druga imena koja ne
bismo mogli svrstati u istu grupu, a koja nam odaju predosmanski
period.Taimenaodajujednudruguhistorijskupozadinu.

Osimhistorijskihinjenica,samesevdalinkeiantroponimi
kojeihoneuvaju,odajustarijeslojeveiporijeklopapronalazimoineka
hebrejska imena koja su posredstvom orijentalnih jezika, a dolaskom
Turakanaoveprostore,preleunajezik.
Kada je Osmansko carstvo izgubilo svoj teritorij u Bosni i
Hercegovini,nakonviestoljetnevladavine,ostajenamunaslijeeidalje
veliki broj orijentalnih antroponima, ali se ti antroponimi vremenom
mijenjaju i gube. Danas veliki broj antroponima koje nalazimo u
sevdalinkama,nalazimoiuupotrebi.Tasuimenadonasdolausvome
izvornom obliku zahvaljujui ljubavnoj pjesmi sevdalinci. Stoga,
sevdalinka je uveliko potpomogla uvanje jednoga znaajnog dijela
antroponimakojisusvjedociminulogavremenaikojietojodugobiti.
453

Zahvaljujui sevdalinkama koje su se sauvale do naih dana, imamo

ovakobogatuiraznolikuantroponimiju.

IZVORI:
MAGLAJLI,Munib2010,101sevdalinka,Gradaac:BZKPreporod
Sagornjegardaka120pjesamaizzbirkeSalihaMeia:priredio
MunibMaglajli,TeanjZagreb1976.
Sevdalinka:KrajDobojastudenavodicaizvor:
http://www.gracanickiglasnik.ba/wpcontent/uploads/2013/01/Pages
fromgg1913.pdf(1.9.2014.u10sati)

LITERATURA:
1.
BAAGI, Safvet beg 1900. Kratka uputa u prolost
BosneiHercegovine(Odg.1463.1850.).Sarajevo:Vlastitanaklada.
2.
BROZOVI RONEVI, Dunja; VAJS, Nada 2002.
Zoonimiuhrvatskimprezimenima. FoliaonomasticaCroatica,11,
Zagreb,223238.
3.
ELEBIJA, Evlija, 1954. i 1957. Putopis, knj. I i II.
Sarajevo:Svjetlost.
4.
DUDEN 2000, Familiennamen Herkunft und
Bedeutung von 20 000 Nachnamen. Mannheim, Leipzig, Wien,
Zrich:Dudenverlag.
5.
FRANI, Anela 2002. Meimurska prezimena.
Zagreb:Institutzahrvatskijezikijezikoslovlje.
6.
FRANI, Anela 20032004, Antroponimija u
hrvatskim pukim popjevkama iz Meumurja, Folia onomastica
Croatica,1213,Zagreb,121137.
7.
HADIEFENDIPARI,Remzija2007,Poetika
bonjakihnarodnihuspavanki,u:Zbornikradova1,Univerzitet
uBihau,Biha:Islamskipedagokifakultet.
8.
HADIJAHI,Muhamed1973.Predislamskielementi
ukulturibosanskihMuslimana,Sarajevo.
9.
JAHI, Devad 1999. Trilogija o bosanskom jeziku.
Sarajevo:Liljan.
10.
JAHI, Devad, HALILOVI, Senahid, PALI, Ismail
2000.Gramatikabosanskogajezika.Zenica:Domtampe.
11.
LEI,Zdenko2008,Teorijaknjievnosti,Beograd:
JavnopreduzeeSlubeniglasnik.
454

12.
LISII, Sulejman 2006, Savremena imena i
prezimenaBonjaka,SrbaiHrvata,Maglaj:JUOpabiblioteka.
13.
LOVRENOVI,Ivan2004,Zagradomjabuka,200
najljepihsevdalinki,Sarajevo:BibliotekaDani.
14.
MAGLAJLI,Munib1991,Usmenalirskapjesma,
baladairomansa,Sarajevo:Institutzaknjievnost,Svjetlost.
15.
SUPERANSKAJA, Aleksandra Vasilevna 1973.
Obajateorijaimenisobstvennogo.Moskva:IzdatelstvoNauka.
16.
SKOK, Petar 19711973. Etimologijski rjenik
hrvatskogailisrpskogajezikaIIII.Zagreb:JAZU.
17.
SMAILOVI,Ismet1977.Glashinjegovezamjeneu
savremenom srpskohrvatskom jeziku. Radovi Instituta za jezik u
Sarajevu,knj.IV.Sarajevo
18.
SMAILOVI,Ismet1977.i1990.Muslimanskaimena
orijentalnogaporijeklauBosniiHercegovini.Sarajevo
19.
SMAILOVI, Ismet 2003. Bosanskoturski rjenik.
Sarajevo:ElKalem.
20.
SUPERANSKAJA, Aleksandra Vasilevna 1973.
Obajateorijaimenisobstvennogo.Moskva:IzdatelstvoNauka.
21.
IMUNDI, Mate 2006. Rjenik osobnih imena.
Zagreb:Maticahrvatska.
22.
IMUNOVI, Petar 2001. Dugopoljska prezimena.
DugopoljezbornikradovaopineDugopolje.ZagrebDugopolje,
533544.
23.
IMUNOVI, Petar 2008. Hrvatska u prezimenima.
Zagreb:GoldenmarketingTehnikaknjiga.
24.
IMUNOVI,Petar1982.Razvitakimenskeformuleu
Hrvata.OnomasticaJugoslavica,9.Zagreb,283293.
25.
KALJI,Abdulah1979.Turcizmiusrpskohrvatskom
jeziku.Sarajevo:Svjetlost.
26.
TURBIHADAGI, Amira, 2011. Bosanini pravni
tekstovi u srednjovjekovnoj Bosni, Gradaac: JU Javna biblioteka
AlijaIsakovi.

455

Prof.Dr.AmiraTurbiHadagi,a.o.Professorin
PhilosophischeFakulttderUniversittTuzla

BernesAljuki,
SamraHrnjica,Universittsassistentin

AnthroponymikinbosnischenLiebesliedernmitbesonderem
Rckblick auf die Anthroponymik der bosnischenLiebeslieder aus
Doboj
Zusammenfassung

Mit der Erforschung der Anthroponymik befasst sich die

Teildisziplin der Onomastik, die Anthroponomastik genannt wird
(griech.anthropos'derMensch'+topos'derOrt').Anthroponomastikist
die Teildisziplin der Onomastik, und Onomastik ist wiederum die
Teildisziplin der Linguistik, die die Etymologie, die Bedeutung und die
Namensbildung erforscht. In der vorliegenden Arbeit werden
Eigennamen, Nachnamen und Kosenamen analysiert, die in den
bosnischen Liebesliedern vorkommen und in Bchern aufgenommen
wurden: Sa gornjeg ardaka (bersetzt: Von der Dachterrasse 120
Lieder aus der Sammlung von Salih Mei (Teanj Zagreb 1976) i 101
bosnisches Liebeslied von Munib Maglajli (Gradaac 2010) mit
besonderem Rckblick auf die Anthroponymik der originellen
bosnischenLiebesliederausDoboj.
Schlsselwrter:Anthroponymik,bosnischeLiebeslieder,Doboj

456

457