Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Katoliki bogoslovni fakultet u akovu

Josip Juraj Strossmayer o papi i primatu i eklezijalnom jedinstvu

proseminar

Mentor: doc. dr. sc. Grgo Grbei

Student: Maurizio Rezo

akovo, 2015.

Sadraj
Uvod............................................................................................................................................2
1. Openito o J.J. Strossmayeru..................................................................................................3
1.1. Biografija J.J. Strossmayera.............................................................................................3
1.2. Strossmayer kao osoba.....................................................................................................3
1.3. Strossmayer kao biskup....................................................................................................3
1.4. Strossmayerova briga za Crkvu na Balkanu....................................................................4
2. Strossmayer o papi i primatu i njegovi stavovi o Crkvi..........................................................4
2.1.Strossmayer o papi i primatu do 1860. godine..................................................................4
2.2. Strossmayer o papi i primatu izmeu 1860. i 1870. godine.............................................5
2.3. Strossmayer o papi i primatu izmeu 1891. i 1905. godine.............................................5
3. Strossmayer i eklezijalno jedinstvo........................................................................................5
3.1. Strossmayerovo zauzimanje za jedinstvo krana u svijetu suvremenog ekumenizma...5

3.2. Strossmayer i jedinstvo....................................................................................................6

3.3. Strossmayerova sredstva i put do Crkvenog jedinstva....................................................6
3.4. Biskupove misli o sveenikom jedinstvu.......................................................................6
4. Katehezacija mladih................................................................................................................7
5. Govor o papinoj nezabludivosti..............................................................................................7
6. Josip Juraj Strossmayer u drutvu i kulturi.............................................................................7
6.1. Strossmayer i glazba.........................................................................................................7
6.2. Strossmayerova nastojanja oko glagoljski liturgijskih knjiga..........................................8
6.3. Doprinos Strossmayera u razvitku kolstva i prosvjete u Hrvatskoj................................8
6.4. Strossmayer i putovanja...................................................................................................8
6.5.Strossmayer i izazovi politike Habsburke monarhije......................................................9
6.6. Biskup na podruju kulture..............................................................................................9
6.7. Strossmayer i izgradnja eljeznica.................................................................................10
Zakljuak:..................................................................................................................................11
Literatura...................................................................................................................................12

Uvod
U ovom radu bavit emo se Josipom Jurjem Strossmayerom te stajalitima J. J. Strossmayera
o papi i primatu i eklezijalnom jedinstvu. Da bismo mogli uope govoriti o njegovim
stajalitima o papi i primatu i eklezijalnom jedinstvu, prvo treba znati o Strossmayeru kao
osobi, kao sveeniku, kao biskupu te politiaru. Tako u prvom dijelu rada upoznajemo
Strossmayera od njegovog ranog djetinjstva, njegovo kolovanje te njegov studij.
Zatim upoznajem Strossmayera kao biskupa. Nakon postavljanja za biskupa, svoj je program
obrazloio rijeima: "Sve za vjeru i domovinu". Na tom podruju on se iskazao jako dobro,
iako je imao protivnike koji su govorili da on tu dunost ne obavlja dobro. Vrlo dobro se
pokazao kao mecena. Dao je sagraditi katedralu u akovu te je osnovao sjemenite. Iskazao
se na 1. vatikanskom koncilu, te se iskazao i u politici. U drugom dijelu seminara se dotiemo
teme, te se govori o miljenju i stavovima Strossmayera o papi i primatu. U Petrovu primatu i
papi Piju IX. Strossmayer gleda onu dobrotu, kojom je otac zagrlio sina u prispodobi o
izgubljenom sinu. U njemu on gleda onu strpljivost koju Isus pokazuje u potranji za
izgubljenom ovcom. Takoer, vidjet emo da se Strossmayer zauzimao za jednistvo. Za
Strossmayera je jedinstvo kao pojam imalo vieslojno znaenje, isto kao to je i pojam
crkvenog jedinstva za njega bilo stupnjevito. Strossmayer nareuje katehezaciju mladih u
svrhu pravilnog kranskog odgoja. J. J. Strossmayer se izjasnio protiv definiranja dogme te
je naveo spektar dokaza u potvrdu svoga stava. U zadnjem dijelu seminara govori se o Josipu
Jurju Strossmayeru u drutvu i kulturi gdje emo vidjet Strossmayerova nastojanja oko
glagoljski liturgijskih knjiga, njegov doprinos u glazbi, doprinos u razvitku kolstva i
prosvjete u Hrvatskoj. Strossmayer e ostat zapamen u puno stvari jer je puno toga
promijenio ali i doprinjeo narodu.

1. Openito o J.J. Strossmayeru

1.1. Biografija J.J. Strossmayera
Roen je u Osijeku 1815., a umro je u akovu 1905. Bio je biskup akovaki i
srijemski (1850.-1905.). Filozofsko teoloki studij zapoeo u akovu, zavrio u Peti i Beu.
Doktorirao iz filozofije i teologije. Izvrsno je govorio uz hrvatski i latinski, njemaki i
francuski. Vodi akovako-srijemsku biskupiju 55 godina i daje joj suvremeni izgled.
Djelatan je u politikom i gospodarskom ivotu domovine, monarhije i Europe. Na pozornicu
ope Crkve i Europe stupio je svojim nastupom na I. vatikanskom saboru gdje je odrao pet
biser govora. Bio je protiv dogme u papinoj nezabludivosti, ali u isto vrijeme predlae
radikalne reforme crkvenih struktura. Pomae Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji,
Istri i Meimurju.1
1.2. Strossmayer kao osoba
Strossmayer je kao osoba oduevljavao i privlaio. Posjedovao je govornike sposobnosti i
poznavao vie jezika. Takoer, Strossmayer je bio preveliki idealist i snaga mu je bila
usmjerena u misli i rijei, dok mu je, ini se, manjkalo smisla za stvarnost. Bio je slabijeg
zdravlja, ali unato tomu bio je mnogo radian, mnogo je itao i pisao zbog ega je bio
prisutan u svakakvim zbivanjima te je zbog toga i poznavao mnoge linosti. Inae,
Strossmayer je bio veoma nagao i ustar po naravi, te isto tako naglaeno osjeajan i uvredljiv
to je utjecalo na to da je u tom raspoloenju esto znao biti neobjektivan prema suparnicima i
prijateljima.2
1.3. Strossmayer kao biskup
Nadalje, u povijesti se moglo rijetko susresti sa tako dugim biskupovanjem kao u sluaju
biskupa Strossmayera. Biti preko pola stoljea na elu jedne biskupije moralo je znaiti i
odreen izazov za biskupa, kako i razna pitanja i prigovori poput onih da li je biskup bavei
se mnogim podrujima, znamerio svoju biskupsku slubu. Danas je jasno da biskup nije
1Strossmayer, Josip Juraj (1815.-1905.), u: Suvremena katolika enciklopedija, prir. A.
uljak, Laus, Split, 1998., str. 917-918.
2Usp. A. EATKA, Vienje crkve J.J. Strossmayera (1815.-1905.), Dissertatio ad Doctoratum, Romae, 2001.,
str. 22.

zanemario svoju slubu, jer je poznato to je uinio u strukturiranju biskupije, poevi od

formiranja potrebnih ustanova, osnivanja upa, brige oko podizanja i formacije klera te
promicanja liturgijskog i sakramentalnog ivota u biskupiji. 3
1.4. Strossmayerova briga za Crkvu na Balkanu
Biskup Strossmayer je viestruko povezan s ustrojem Crkve na Balkanu. Najprije, dolazei
na biskupsku katedru u akovu, postao je biskup bosanski. Taj naziv nije doivljavao samo
kao povijesvnu steevinu, nego i kao obvezu brige za Crkvu koja se nalazila na krajnjem
zapadu neko monoga Otomanskog imperija. Druga veza bila je njegovo imenovanje
apostolskim administratorom katolika u Srbiji. Isto tako, biskup se brine i o Crkvi u
Bugarskoj, a aktivni je sudionik rjeavanja pravnog poloaja i ustroja Katolike crkve u Crnoj
Gori.4

2. Strossmayer o papi i primatu i njegovi stavovi o Crkvi

2.1.Strossmayer o papi i primatu do 1860. godine
O papi i primatu govorio je Strossmayer kod sveanog stola nakon biskupskog posveenja u
bekoj nuncijaturi. Ree tada da je nama svima poznat jedan grad, koji se ini pozvan po
odluci sveznajueg, sve vie igrati prvu i najvaniju ulogu u svjetskoj povijesti, te tako bez
propusta na sebe svratiti pozornost cijeloga civiliziranog svijeta. Kada se u svom sveanom
trenutku Strossmayer u svom govoru u duhu baca pred noge Rimu, onda se on divi njegovoj
veliini i slavi. U Petrovu primatu i papi Piju IX. Strossmayer gleda onu dobrotu, kojom je
otac zagrlio sina u prispodobi o izgubljenom sinu. U njemu on gleda onu strpljivost koju Isus
pokazuje u potranji za izgubljenom ovcom.5

3Usp. P. ARAI, 55 godina pastoralnog djelovanja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u:

Zbornik radova o Josipu Jurju Strossmayeru, prir. I. Padovan, HAZU, Zagreb, 1997., str. 3940.
4S. SLIKOVI, Crkvena struktura na balkanskom poluotoku, u: Josip Juraj Strossmayer.
Hrvatska. Ekumenizam. Europa., prir: M. Dabrowska-Partyka, M. Czerwinski, Scriptum,
Krakow, 2007., str. 38.
5N. IKI, J. J. Strossmayer i crkveno, kulturno i nacionalno jedinstvo, Vrhbosanska katolika
teologija, Sarajevo, 2002., str. 160-161.
4

2.2. Strossmayer o papi i primatu izmeu 1860. i 1870. godine

U svojoj okrunici o Syllabusuod 29. sijenja 1865. direktno je doticao temu primata. Ve u
uvodu konstatira da je nadpastir, Kristov namjesnik, napadnut s razliitih strana, takoer i iz
katolikih krugova. U napadima prednjae oni narodi, koji bi ga po svim oekivanjima trebali
najvie braniti. To naziva herezom modernog vremena i moli sveenike svoje biskupije da se
bore protiv toga, jer to je elja i svetog oca, koja je za Strossmayera istovremeno elja i
zapovijed Gospodina. U enciklici Levateod 17. listopada 1867. papa opisuje biskupima
eksplozivno stanje u Italiji, te kritian poloaj Katolike Crkve u Rusiji i Poljskoj, gdje je
dolo do proganjanja sveenika te Strossmayer odreuje molitvene dane za papu i Crkvu u
svijetu.6
2.3. Strossmayer o papi i primatu izmeu 1891. i 1905. godine
Strossmayer je do 1891. godine rijetko kad govorio o nezabludivosti. Po njemu su vjenost i
nezabludivost unutarnje osobine Crkve i Boji darovi za spas svih ljudi, a isto tako, vjenost i
nezabludivost su za njega darovi cijelom apostolskom zboru, ali uvijek u povezanosti s
crkvenim poglavarom. Nezabludivost kao dar Duha Svetoga najjasnije se pokazuje na Petru i
njegovim nasljednicima. Isto tako Strossmayer je podsjetio da je na Prvom vatikanskom
saboru nezabludivost definirana kao lanak vjere te da taj lanak katolik ne smije odbaciti u
ime svoga spasenja i due. 7

3. Strossmayer i eklezijalno jedinstvo

3.1. Strossmayerovo zauzimanje za jedinstvo krana u svijetu suvremenog ekumenizma
Strossmayer je najistaknutiji predstavnik svojega vremena koji se namjerno, promiljeno,
duboko utemeljeno, sustavno i vrlo intenzivno zauzimao za jedinstvo krana. On je to inio u
dubokom vlastitom uvjerenju i vrlo zauzeto, mimo svih uzusa vremena u kojemu je ivio i
6N. IKI, J. J. Strossmayer i crkveno, kulturno i nacionalno jedinstvo, Vrhbosanska katolika
teologija, Sarajevo, 2002., str. 162.
7Usp. N. IKI, J. J. Strossmayer i crkveno, kulturno i nacionalno jedinstvo, Vrhbosanska
katolika teologija, Sarajevo, 2002., str. 171-172.
5

poloaja na kojemu je bio. Zahvaljujui tome, Strossmayera se u raznim prigodama

proglaavalo ekumenistom ili zaetnikom ekumenizma. Meutim, ukoliko danas uzmemo u
obzir dosljedno i suvremeno poimanje ekumenizma, onda moramo i Strossmayera
odgovarajue tumaiti, priznati njegovu veliinu i zasluge i na tome planu. 8
3.2. Strossmayer i jedinstvo
Za Strossmayera je jedinstvo kao pojam imalo vieslojno znaenje, isto kao to je i pojam
crkvenog jedinstva za njega bilo stupnjevito. Crkveno jedinstvo je shvaao kao temeljnu
odskonu dasku za sve druge pojmove. Strossmayer je smatrao kako je uspostava ponovnog
jedinstva krana jedna od njegovih najvanijih zadaa u njegovom radu i poslanju pa je tako
upravo nastojanje i djelovanje na tom podruju bitno obiljeilo njegov ivot.9
3.3. Strossmayerova sredstva i put do Crkvenog jedinstva
Strossmayer se zalagao kod pape da se slavenski liturgijski jezik podri svugdje tamo gdje
se on odrao, npr. kroz izdavanja misala, potrebnih dozvola i izobrazbe sveenika u toj
tradiciji kako u Rimu, tako i u Dalmaciji. On je uvjeren da bi tako u staroslavenskom obueni
sveenici zapadnoga obreda bili sposobni puno doprinijeti izmirenju Crkava, kada bi doli u
hrvatske prostore, te kada bi dobili potrebne liturgijske dozvole.10
3.4. Biskupove misli o sveenikom jedinstvu
Jedinstvo svetoga zvanja naega zahtjeva od sveenika, da biskupa svoga osobitim nainom
ljubi i tuje i da se nikada ni pod kakvu cijenu od njega ne razvrgne. Tako je svakom
sveeniku biskupa svoga rado pohadjati, rado se s njim posavjetovati, sve svoje znanje pod
njegovu radost stavljati, nikakva napast, nikakvi povodi, pa ni sama smrt od biskupa svoga

8D. KUEN, J. MARTINI, Strossmayerovo zauzimanje za jedinstvo krana u svjetlu

suvremenog ekumenizma, u: Josip Juraj Strossmayer. Hrvatska. Ekumenizam. Europa., prir.
M. Dabrowska-Partyka, M. Czerwinski, Scriptum, Krakow, 2007., str. 172.
9Usp. N. IKI, J. J. Strossmayer i crkveno, kulturno i nacionalno jedinstvo, Vrhbosanska
katolika teologija, Sarajevo, 2002., str. 225-226.
10N. IKI, J. J. Strossmayer i crkveno, kulturno i nacionalno jedinstvo, Vrhbosanska
katolika teologija, Sarajevo, 2002., str. 193-194.
6

razruiti ne moe. Sveenici brao! Ljubite dakle biskupa vaega Ljubavlju svetom, to jest
ljubavlju koja se poglavito odnaa na onu viu mo, koja u biskupu prebiva i djeluje.11
4. Katehezacija mladih
Biskup 1851. godine nareuje katehezaciju mladih u svrhu pravilnog kranskog odgoja jer
je ve nakon prve godine biskupstva shvario da mladi ne polaze katehezacije te imaju nemar
prema crkvi. Apelira na dolazak u crkvu svake nedjelje i svetkovine, te daje knjigu M. Rafaja
sveenicima i mladima u svrhu uenja o vjeri. Biskup govori o dunostima sveenika koji e
nauavati mlade o vjeri, te govori o vanosti mladih i nauavanja mladih.12

5. Govor o papinoj nezabludivosti

J.J. Strossmayer se izjasnio protiv definiranja dogme te je naveo spektar dokaza u potvrdu
svoga stava. On smatra da je nezabludiva cijela Crkva, papa s biskupima, sveenicima i
vjernicima. Strossmayer i nadbiskup O'Conolly iz Halifaksa su progovorili o pravu i
odgovornosti biskupa, ne samo za svoju biskupiju, nego za cijelu Crkvu. Strossmayer je iznio
ak i ideju kolegijalnog upravljanja Crkvom, barem u klici i to tvrdnjom da bi se po njegovom
sudu, osim jurisdikcije, trebala priroditi snaga karaktera i reda biskupskoga i neko virtualno
pravo na ostalu Crkvu. Danas, poslije Drugog vatikanskog sabora, to je slubena teologija
Crkve.13

6. Josip Juraj Strossmayer u drutvu i kulturi

6.1. Strossmayer i glazba
11 M. PAVI M. CEPELI, Biskup jedno sa sveenstvom, sveenstvo jedno sa biskupom, u: J. J. Strossmayer,
biskup bosansko-djakovaki i sriemski god. 1850.-1900., prir. P. Strgar, III., Spomen muzej biskupa J. J.
Strossmayera, akovo, 2013., str. 172.-181.

12Usp. M. PAVI M. CEPELI, Biskup naredjuje katehizaciju malenih, u: J. J.

Strossmayer, biskup bosansko-djakovaki i sriemski god. 1850.-1900., prir. P. Strgar, III.,
Spomen muzej biskupa J. J. Strossmayera, akovo, 2013., str. 121.-130.
13Usp. A. ULJAK, Strossmayerov govor o papinoj nezabludivosti, u: Biskup Josip Juraj
Strossmayer i Prvi vatikanski sabor. Zbornik radova o Josipu Jurju Strossmaeru, prir. I.
Padovan, HAZU, Zagreb, 1997., str. 73.-74.
7

Znaajan je doprinos biskupa Josipa Jurja Strossmayera razvoju glazbene kulture i

umjetnosti druge polovice 19. stoljea u Hrvatskoj. Rije je o mecenatskoj pomoi pojedinim
glazbenicima te o potpori glazbenim institucijama. Razumljivo da je Strossmayer mogao tek
djelomice poduprijeti njihovo odranje, osnivanje i razvoj, ali se znaenje njegove uloge ne
mjeri veliinom materijalnog uloga ve postojanou u bitnim kretanjima hrvatske glazbene
kulture i umjetnosti vremena.14
6.2. Strossmayerova nastojanja oko glagoljski liturgijskih knjiga
Cijeloga svog ivota Josip Juraj Strossmayer radio je s najboljim namjerama na
ujedinjavanju Junih Slavena i pribliavanju Zapadne i Istone crkve. Uvjeren da kad god radi
zajedno i pomae i drugomu, nije se dao pokolebati sumnjienjima i otvorenim napadima.
Slaveni su, po njegovu miljenju, najtee platili danak crkvenom raskolu, kojemu uope nisu
kumovali. Svojim nastojanjima oko jedinstva crkava Strossmayer je nuno morao nai
uporite i u djelu irila i Metoda, to vie to se, nosei i naslov srijemskoga biskupa, smatrao
nasljednikom Svetoga Metoda. Biskupovao je u vijeme kada su slavanski narodi isprepleli
meusobne veze kao nikada u svojoj prolosti, a za jae povezivanje koriste se i brojne
obljetnice datuma iz tisuu godina stare kulturne i crkvene slavenske prolosti.15
6.3. Doprinos Strossmayera u razvitku kolstva i prosvjete u Hrvatskoj
Iz opusa Strossmayerova djela ponajmanje je istraen njegov udio i doprinos razvoju
kolstva, prosvjete i pedagoke misli u Hrvatskoj i drugim junoslavenskim zemljama.
Uvidom u dosad objavljenu literaturu, prije svega pedagoku, utvrujemo da se esto i ne
navodi Strossmayerovo ime, niti opisuje njegov utjecaj na kolsko-prosvjetne prilike i
obrazovanje mladei u mjesnog stanovnitva. Ne navodi se nadalje njegova pomo u
osiguravanju udbenika i druge kolske literature za potrebe pojedinih kola, zatim
materijalna potpora pojedinim uiteljima i profesotima u struno-pedagokom usavravanju,
kao i preporuivanje istaknutih pedagokih radnika i znanstvenika za obavljanje odgovornih

14D. FRANKOVI, Josip Juraj Strossmayer i glazba, u: Lik i djelo Josipa Jurja
Strossmayera, prir. S. Marijanovi, Grafika, Osijek, 2008., str. 649.
15S. DAMJANOVI, Strossmayerova nastojanja oko glagoljskih liturgijskih knjiga, u: Lik i
djelo Josipa Jurja Strossmayera, prir. S. Marijanovi, Grafika, Osijek, 2008., str. 365.
8

obrazovnih uloga, npr. u svojstvu ravnatelja neke srednje kole, profesora teolokog ili drugog
fakulteta i slino.16
6.4. Strossmayer i putovanja
Biskup Josip Juraj Strossmayer mnogoliko je ljudsko bie, crkveno i graansko. Po
podrujima, smjerovima i sastavnicama svojih zanimanja, i po suverenosti i kompetentnosti
kojom se njima kree putujui Hrvatskom i Europom, stoji visoko iznad svojih suvremenika.
U njemu je, po tome, akovaka i srijemska biskupija dobila biskupa putnika,
najpokretnijega, najpoznatijega i najeuropskijega. Prometovao je svojom etveroprenom
biskupskom koijom svakojakim putovima i cestama po Slavoniji i Hrvatskoj, laama i
eljeznicom europskim rijekama i prostranstvima, dravama i mnogim gradovima, samo ne i
morima. Tako ne po Jadranskome, koje je vidio pod nebeskim plavetnilom s Rijeke i prvih
glednica, jo manje po Sredozemlju. Biskup je bio samo europski putnik, najbolji poznavatelj
i najvea hrvatska moneta u Europi i za Europu.17
6.5.Strossmayer i izazovi politike Habsburke monarhije
Premda nije rabio termin Srednje Europe, moe se zakljuiti da je J.J. Strossmayer u
svojim nastupima upravo ciljao na ureenje irega podruja koje je obuhvaalo zemlje izmeu
istone i zapadne Europe. Na njegovo je vienje, tijekom druge polovice 19. stoljea, utjecao
niz raznovrsnih imbenika koji su se ispreplitali na tome podruju: aktualna politika velesila,
nacionalno pitanje, meuvjerski odnosi, tradicija, sekularizacija, modernizam i druge pojave
koje su uglavnom destabilizirale tadanji svijet katolika, potiui na kovanje novih ideja.
Iskustvo bekog sazrijevanja nije utjecalo da u Strossmayerovim promiljanjima prevlada
puko austrofilstvo. Krize unutar Monarhije su poticale nove vizije ureenja geopolitikih
cjelina.18
6.6. Biskup na podruju kulture

16J. REDEPAGI, Doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku kolstva i prosvjete u

Hrvatskoj, u: Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera, prir. S. Marijanovi, Grafika, Osijek,
2008., str. 289.
17M. PEI, Biskup na putu, u: Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera, prir. S. Marijanovi,
Grafika, Osijek, 2008., str. 553.
9

U Strossmayerovoj teolokoj koncepciji znanost i vjera igraju zapaenu ulogu. One kao da
su dva puta, koji vode k istom cilju, koji se meusoobno naelno ne iskljuuju, nego
dopunjuju. Obadvije dimenzije bi morale prodrijeti u opem interesu ljudi u njegovu od Boga
stvorenu narav. Tako se one u ovjeku nadopunjuju. U tom ozraju Strossmayer je razumio
znanost i umjetnost kao saveznike kranstva, pa je na toj osnovi potpomagao sve znanstvene
i kulturne institucije. Strossmayer je odrastao blizak kulturi. Poslije je kao student upoznao
sve vanije i vee kulturne centre Europe. U svome ivotu zajedno je promatrao kulturna kao
i politika gibanja. Pomagao je moralno i financijski asopise i publikacije, tiskare i
knjievnike, umjetnike i sakupljae umjetnina. S posebnom ljubavlju je pomagao one kulturne
projekte, koji su bili usmjereni u slavenskom duhu, kao npr. hrvatska kulturna povijest ili
razliite povijesne edicije.19
6.7. Strossmayer i izgradnja eljeznica
akovaki i srijemski biskup J.J. Strossmayer je iz vlastitog iskustva kao i dobro naobraen
ovjek vidio prednost i potrebu dobrih eljeznica te je ulagao sav svoj javni i privatni utjecaj
da se u Slavoniji grade prometnice, prvenstveno eljeznice. Bio je vie puta na elu odborima
koji su imali zadau da omogue gradnju eljeznica. Njegova ideja je bila, zbog opeg
interesa zemlje, da se gradi eljeznika pruga kroz Slavoniju, dok bi se dravski i posavski
koridor imali prikljuiti na tu glavnu prugu. Vizije, zalaganje i poruke koje je biskup J.J.
Strossmayer predloio o potrebi dobrih prometnica i danas su aktualne, osobito u europskom
udruivanju, gdje je protok ideja, ljudi i materijalnih dobara jo vie naglaen ba putem
prometnica.20

18S. MATKOVI, Strossmayer i izazovi politike Habsburke monarhije: biskupova vizija

Srednje Europe, u: Meunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190.
obljetnice roenja i 100. obljetnice smrti, prir: F. anjek, A. uljak, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 35.
19N. IKI, Na podruju kulture, Vrhbosanska katolika teologija, Sarajevo, 2002., str. 115116.
20S. SRAN, J. J. Strossmayer i izgradnja Hrvatsko-slavonskih eljeznica, u: Meunarodni
znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice roenja i 100. obljetnice
smrti, prir: F. anjek, A. uljak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str.
46.
10

Zakljuak:
Kroz ovaj seminar vidjeli smo da je Strossmayer bio biskup koji e uvijek ostati zapamen.
Najvei dobrotvor i kulturni predvoditelj hrvatskog naroda, apostol mira, razumijevanja i
suradnje meu ljudima i narodima, humanist i vizionar, biskup Strossmayer bio je i ostaje
jedan od najveih graditelja moderne Hrvatske, potovan daleko izvan njezinih granica te s
pravom zauzima mjesto na jednoj od najasnijih stranica novije hrvatske povijesti.
Mnogi su ga napadali da je zanesen svojim velikim idejama i pothvatima, da je zanemario
svoju biskupiju. No, dovoljno je samo pogledati akovo i biskupiju kakvu je naslijedio i
kakvu je predao svojim nasljednicima.
Kroz 55 godina biskupovanja uinio je akovo pravim sreditem biskupije. Dao je izgraditi
velebnu neoromaniku katedralu i obnoviti zgradu sjemenita. Neumorno je obilazio upe
svoje biskupije, sveenicima i vjernicima upuivao je svoje glasovite okrunice. U Osijeku je
otvorio djeako sjemenite, pomagao izgradnju velebne neogotike upne crkve Sv. Petra i
Pavla, prozvane osjekom ''katedralom''. Jako se zauzimao za jedinstvo te nareuje
katehezaciju mladih. Strossmayer je bio sudionik 1. vatikanskog sabora gdje iskazuje svoje
otre stavove koji nisu bili ba prihvaeni. Strossmayer zasigurno nije bio ovjek svoga doba.
Nije bio shvaen te je bio esto osuivan. Njegove ideje bile su shvaene i razmatrane na 2.
vatikanskom koncilu tek 100 godina poslije. Na kraju zakljuujem da je Strossmayer svojim
velikim idejama na Koncilu te openito promijenio dosta toga, te je dosta toga ureeno.
Zasigurno je bio biskup koji je na svim podrujima doprinjeo dosta toga da e uvijek ostati
zapamen.

11

12

Literatura
Strossmayer, Josip Juraj (1815.-1905.), u: Suvremena katolika enciklopedija, prir. A. uljak,
Laus, Split, 1998.
EATKA A., Vienje crkve J.J. Strossmayera (1815.-1905.), Dissertatio ad Doctoratum,
Romae, 2001.
ARAI P., 55 godina pastoralnog djelovanja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u: Zbornik
radova o Josipu Jurju Strossmayeru, prir. I. Padovan, HAZU, Zagreb, 1997.
SLIKOVI S., Crkvena struktura na balkanskom poluotoku, u: Josip Juraj Strossmayer.
Hrvatska. Ekumenizam. Europa., prir: M. Dabrowska-Partyka, M. Czerwinski, Scriptum,
Krakow, 2007.
IKI N., J.J. Strossmayer i crkveno, kulturno i nacionalno jedinstvo, Vrhbosanska katolika
teologija, Sarajevo, 2002.
FRANKOVI D., Josip Juraj Strossmayer i glazba, u: Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera,
prir. S. Marijanovi, Grafika, Osijek, 2008.
ULJAK A., Strossmayerov govor o papinoj nezabludivosti, u: Biskup Josip Juraj
Strossmayer i Prvi vatikanski sabor. Zbornik radova o Josipu Jurju Strossmaeru, prir: I.
Padovan, HAZU, Zagreb, 1997.
M. PAVI M. CEPELI, Biskup jedno sa sveenstvom, sveenstvo jedno sa biskupom, u:
J.J. Strossmayer, biskup bosansko-djakovaki i sriemski god. 1850.-1900., prir. P. Strgar, III.,
Spomen muzej biskupa J.J. Strossmayera, akovo, 2013.

13