Chia

Chia

Chia

Chia

Chia

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti

nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o
rezultatu moglo bi zakoiti rad mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti
i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na snove i usmjerimo sav
svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada dolaze
sami od sebe.
ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati
probleme i biti sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i
utjehu.

Ramon Campayo

Chia

Zahvale
Posve sam nedavno poeo pisati o problemima uenja stranih jezika i
uenicima koji su mi s povjerenjem dolazili na teajeve; nakon toga je
nastao i e-teaj. U poetku nisam posveivao puno panje metodici
uenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanje mnoge zanima, pa sam
bio zamoljen da se time pozabavim.
U tu sam svrhu prouio zanimljive i opsene materijale i razradio novu
metodiku. Sada se uenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji
teaj.
Mnogi su se uenici ispisali sa specijaliziranih teajeva i poeli samostalno uiti jezik uz pomo metodike koja je mnogo uinkovitija i
zabavnija od onih prema kojima su ranije uili jezike. Upravo tu metodiku
sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi.
Poznato mi je da neki od mojih uenika istodobno ue ak est jezika, i
to bez veih napora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek
mojeg foruma posveen uenju jezika postao najposjeeniji.
To me i potaklo da ovoj temi posvetim najvie panje i da se prihvatim
pisanja zasebne knjige.
Neizmjerno sam vam zahvalan, potovani uenici, to sa mnom dijelite
svoje snove.

Ramon Campayo

Chia

Predgovor
U ovoj knjizi opisuje se uinkovita metoda koja e vam omoguiti da
nauite bilo koji strani jezik, ak i kad poinjete od "nule" i ne znate niti
jednu jedinu rije.
Nadam se da e vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, ak i ako
ste prije - u koli, na teajevima stranih jezika ili itajui udbenike stekli dojam da je uenje stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno
naporno, ili da nemate anse uspjeti jer se nikada prije niste bavili
jezicima.
Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru
u sebe, i dokazati da svatko ima sposobnosti za uenje jezika,
jednostavno zato to su mogunosti ljudskog uma bezgranine.
elim dokazati da klju uspjeha lei u efikasnoj metodi koja respektira
nae mentalne mogunosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse.
Nadam se da e mi itatelj povjerovati i itati ovu knjigu bez urbe i od
poetka, ne izostavljajui nita.
itajui poglavlje za poglavljem, poet ete s primjenom nevjerojatne
metodike, takve to e odmah raspriti sve iluzije koje vas uvjeravaju da
je uenje jezika teak zadatak. Iznenada ete otkriti da ste postigli
uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati.
Dakle, predlaem vam okladu: kladim se da ete danas zavoljeti
uenje stranih jezika.
Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u uenju
jezika, zato to uistinu svaka osoba moe primijeniti ovdje izloenu metodu za uenje svakog jezika.

Chia
Volio bih uiniti neto dobro za sve svoje itatelje - pruiti im priliku za
samospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogunosti koje u njima
lee.
Takoer, volio bih vam pomoi da razvijete imaginaciju i kreativne
pristupe u postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest
pokreta misli.
Svima vama, djeci, tinejderima i starijima, elim mnogo sree i... . .
.dovienja! Adios. Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija.
Bye-bye. Adeus. Hej da.

Ramon Campayo

Vaan savjet
Uenje stranog jezika sloen je zadatak i trai mnogo vremena. I nakon
nekoliko godina uenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu nauili slobodno i
pravilno govoriti.
Metodika u ovoj knjizi omoguuje vam da se, nakon jednog itanja i
usvajanja osnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vjebe i preporuke), odvaite govoriti na stranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da
ste (samo) 7 dana utroili na praktine vjebe.
Ponite od najjednostavnijeg - proitajte knjigu i nauiti ispravno slijediti sve upute. Shvaam da e se uvijek nai neki "nestrpljivko" koji eli
progovoriti na nekom jeziku prije nego to ga je poeo uiti, a nije
proitao knjigu od korica do korica. Doista, odmah ete uoiti odreeni
napredak, ali oboruajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom.
Kako biste postigli cilj, dat u vam prvu, prilino jednostavnu preporuku (koje se mnogi ljudi teko dre, to ih onda ozbiljno prijei u uenju
jezika). Zapamtite sljedee jednostavno pravilo:
itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.

Chia
Na kraju knjige nai ete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23.
poglavlje, pomoi e vam da provjerite napreduje li proces uenja
pravilno i jeste li moda propustili neto bitno. Tamo se nalaze tablice u
kojima trebate praviti biljeke. Pravilo je jednostavno - ne smije se prijei
na sljedei zadatak dok ne dovrite onaj prethodni.
Metoda rada prema tom programu prilino je jednostavna: oznaavajte
toke koje odgovaraju proitanom i usvojenom gradivu.
Takav e vam pristup omoguiti da izbjegnete pogreke i da znate to
trebate raditi dalje, jer je u procesu uenja neophodno vraanje na ve
proitana poglavlja.
Skrenite pozornost i na jo jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Mogue
tekoe". Tamo sam pokuao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati
sva pitanja i tekoe to se u odreenim trenucima mogu javiti u nekih
itatelja.
itanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obraena i
popraena uistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s
lakoom.
Knjiga e vam pomoi da razvijete najvanije funkcije mozga:
kreativno miljenje i sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit e
vam kreativno miljenje, koje jo zovemo mata, jer je upravo ono
najvanija mentalna sposobnost. Osim toga, znaajno ete poboljati
pamenje i sposobnost uenja.

Pitanja povjerenja
napisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga)

Bilo je to pred Boi 2005. godine, jednog hladnog prosinakog jutra.

Ramon je radio na ovoj knjizi i rad je poeo donositi prve rezultate. Poeljela sam vam neto rei o toj metodi uenja jezika - ono to bi moglo biti
korisno i to e odueviti mnoge itatelje. Zato sam zamolila Ramonovo
doputenje da napiem nekoliko odlomaka. Ramon je odmah pohitao prema pisaem stolu, pruio mi je isti papir i rekao: "Samo naprijed!"

Chia
Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom nainu shvaanja i uenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer
u nae doba svaka osoba mora ili eli neto nauiti. Odmah sam pomislila
kako bi to bilo izvrsno da svima olakamo taj zadatak.
I zato vam sada elim ispriati zadivljujuu, malo poznatu priu.
lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina ivota
s Ramonom obino ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima,
konferencijama, izlobama i seminarima. Tako smo prije nekoliko godina
zajedno otputovali u Njemaku. Dogodilo se to u studenom 2003, nedugo
prije njegova trijumfa, onih fantastinih 15 svjetskih rekorda.
Ukrcali smo se na let za Munchen i, im smo se odvojili od tla, Ramon
je izvadio iz fascikla neke udne papirie (o njima ete neto vie saznati
poslije) i mali elektronski rjenik na koji je spojio slualice, i poeo je
neto sluati.
Iako je ve i prije inio jo neobinije stvari, ipak sam ga pitala to to
planira raditi i dobila sam odgovor koji me je okirao. Ramon je zapravo
odluio uiti njemaki jezik, zato to je konferenciju za novinare koja se
trebala odrati istu veer, odmah nakon naeg dolaska u Njemaku, htio
voditi na tom jeziku.
Nasmijala sam se jer Ramon uope nije znao njemaki, a u koli je uio
francuski. Osim toga, sve svoje dosadanje presice uvijek je odravao na
engleskom.
ak sam se u ali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva
sata) potroiti na uenje njemakog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio:
"Ne, gladan sam, pa u sigurno neto pojesti i popiti kavu."
Nikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je pred mojim oima ostvarivao nevjerojatna postignua ljudskog
uma. U takvim trenucima obino pomislim: "To je genijalno".
Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ruak) sve do
posljednjih deset minuta prije slijetanja.
U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li nauio govoriti njemaki. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio:
"Jesam! Govorim ve dosta dobro".
Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u
Starnberg, na mjesto gdje se kasnije trebao odrati svjetski festival
rekorda na kojem su se okupljali najvei umovi svijeta. Za vrijeme koje je
preostalo do poetka presice Ramon se nijednom nije vraao svojim

10

Chia
biljekama. Naprosto je zapoeo presicu na njemakom jeziku. Jo uvijek
se sjeam koliko me je to potreslo.
Ne znam to je govorio, no posve sam sigurno ula govor na
njemakom jeziku.
Sjeam se kako mi je Ramon priao da se odluio naaliti pa mu je
prva reenica bila: "Dobra veer. Vrlo dobro govorim njemaki."
Publika je pozorno sluala njegovo predavanje, no najvie me je potresao trenutak kada su mu nakon predavanja poeli postavljati pitanja na
njemakom.
Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju (gramatiku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga
bi se razgovor nastavio.
Kada je predstavljanje zavrilo, domain se naklonio i rekao Ramonu
da mu se vrlo svidjela konferencija, no dodao je:
- Trebali biste jo poboljati svoj njemaki. Na to
jeRamon odgovorio:
- Naravno, samo mi dajte malo vie vremena.
ovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao:
- Kako dugo ve uite njemaki? Na to
Ramon odgovorio:
- Tono 1 sat i 45 minuta.
Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a ovjek koji je postavio pitanje ostao je stajati otvorenih usta.
Na tome je stvar zavrila, a sva sljedea pitanja novinara bila su iskljuivo na temu stranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i uiti.
Na teajevima posveenim metodama brzog itanja i pamenja Ramon
govori o idealnom i najuinkovitijem nainu uenja svakog stranog jezika.
Toj se temi posveuje otprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno
vremena za izlaganje teorije i njezinu primjenu u praksi. Tako uenici
stjeu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja i jasnu predodbu o tome kako
vjebati.
Kada smo napustili dvoranu u kojoj se odrala presica, pitala sam
Ramonu kako mu je to uspjelo. Odgovorio je da se polusatno
zapamivanje nekoliko stotina rijei ni po emu ne razlikuje od
zapamivanja stotina igraih karata.
Odmah sam ga priupitala, to je lake zapamtiti: "deka tref i "sedmicu
pik" ili pak njemake rijei treffen (susresti) i Gedachtnis (pamenje). Ramon je odgovorio da e rije koritena unutar konteksta sama voditi
sljedeoj, naravno, ako zna to eli rei, dok je s kartama posve

11

Chia
drukije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i meusobno nisu
nikako povezane.
Besmisleno je misliti da je Ramon napamet nauio govor koji je odrao
na presici. Usvojio je dovoljno rijei da bi na njemakom izrekao ono to
je mislio na panjolskom i da bi razumio postavljana pitanja.
Pria je gotova, no voljela bih vam ispriati jo jednu. Poetkom 2004.
godine Ramon mi je predloio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u
brzom pamenju koje se trebalo odrati u studenom. Odgovorila sam mu
da nisam nimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti.
Evo naeg razgovora:
- No mogla bi zauzeti drugo mjesto.
- To se nee dogoditi, nisam sposobna za tako neto. Osim toga,
imala bih vrlo malo vremena za pripreme - svega deset mjeseci,
da bih mogla raunati na drugo mjesto na svjetskoj razini.
- Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da e
morati vjebati sat vremena dnevno, etiri do pet puta tjedno.
- Jedan sat dnevno? Troit u samo etiri ili pet sati tjedno na
vjebe? I ponovno me je potresao njegov odgovor; nisam znala kako
da reagiram
- je li Ramon genij ili luak?
- Uz tako malo vjebe uspjet u neto postii? Moi u dobiti viu ocjenu od ostalih profesionalaca?
- Da, no samo ako proe isplaniranu poduku, - odgovorio mi je
rijeima kojima, naravno, nisam povjerovala.
Ramon me je uvijek iznenaivao svojim postignuima, iako mi to sada
ne izgleda toliko neobino. No u tom sluaju bilo je osobito teko povjerovati u udo jer je loptica bila prebaena meni.
elio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim rijeima,
sve je ovisilo o meni, ne o njemu, i upravo me je to plailo; osim toga,
iskreno reeno, nisam bila spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti
za kvizove iz pamenja. Moda i nije bio posve siguran u moje
sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to mogue.
Dok sam razmiljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao
dobar psiholog, proitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je
prekinuo moja razmiljanja:
- Obeajem ti da e sve uspjeno prevladati i da e poduka biti zanimljiva. To e ti postati hobi kojem e se poeljeti vraati svaki dan.
Zabavit e se i uivati.

12

Chia
Pristala sam, rekla sam da u pokuati, no ne mogu nita obeati. Tako
su prolazili dani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i
taj jedan sat koji smo provodili vjebajui prolazio je neprimjetno. esto
me je Ramon morao zaustavljati i nije doputao da vjebam dalje.
Govorila sam mu:
- Hajdemo jo malo, ba mi dobro ide.
On je odbijao i odgovarao da je doao pravi trenutak da se nastava
prekine.
- Osjetila si zadovoljstvo od vjebanja i ako sada zavri, sauvat e to
raspoloenje cijeli dan, a sutra e ono biti jo bolje.
Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u
natjecanju takoer je bila njegova.
Moj je napredak bio oit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti,
iako su me, iskreno reeno, neposredno prije poetka prvenstva u
Starnbergu (Njemaka), 7. studenog 2004. godine, razdirale sumnje
glede rezultata koji bih mogla postii. Ramon je osjeao moju nesigurnost
i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on e doi sam od sebe. Uivat emo i
sve uspjeno prevladati".
Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okruili su ga novinari,
organizatori i suci. Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te
je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto i u natjecanju iz brzog pamenja.
Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega, tako je odluio
drijeb.
Dvorana vibrira uzbuenjem gomile koje je potaknuto njegovim
podvizima, sjedam za raunalo u oekivanju poetka nastupa. Razina
sudionika iznimno je visoka, moram se silno potruditi. U glavi mi se vrti
sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupila prije njega!"
Osjeam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon
mi prilazi i kae: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kue".
Slaem se, no upozoravam okupljeno gledateljstvo i organizatore da ne
usporeuju moj nastup s onim to je uinio Ramon (da ih nae
iznenaenje ne bi razoaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvoji
napori zasluuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge
osobe". Gleda u ekran ispred mene i kae: "Opusti se i uivaj, kao da
nema nikoga pokraj tebe, kao da si sama doma. Ne brini, u blizini sam i
pomaem ti u mislima, ini to to ini."
Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je neto tiho rekao
glavnom sucu, a zatim su najavili da e sada nastupiti njegova supruga

13

Chia
koja je laik i koja je vjebala svega nekoliko mjeseci. Te su me rijei vrlo
ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustio dvoranu, veina je ostala da
pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnom privuklo to to
sum "Ramonova uenica".
S radou se prisjeam tog prvenstva. Sve je prolo vrlo brzo i na kraju
sam zauzela drugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemogue
nadmaiti ga). Bila sam ispred engleskog prvaka Creightona Carvella u
decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspio postii bolji rezultat od
mojeg.
Naposljetku, voljela bih vam rei neto o tim natjecanjima: najvanije
je vjerovati u sebe i ne misliti na rezultat koji hoete ili neete postii. Te
misli mogu izazvati strah i napetost, a vi biste zapravo trebali uivati
neovisno o rezultatu.
Trebamo nauiti vjerovati u sebe, iako nai rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite o sljedeem: ivot ide dalje i pred vama su nove prilike da
se izrazite, naravno, ako niste digli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo
koji rezultat. Kao to kae Ramon, istinska snaga misli poiva u
osjeajima, u dui, unutar nas samih.
Na kraju mi preostaje samo da vam poelim jednaku radost u itanju
ove knjige, kakvu sam ja osjetila prije. Neete nita izgubiti i sigurna sam
da neete aliti zbog utroenog vremena.

14

Chia

1
Uenje jezika - nita lake
Istinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam
mnogo putovati po cijelom svijetu; ne znam jeste li obraali pozornost na
sljedeu injenicu, ali siguran sam da ete se sloiti s mojim zakljucima.
Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imaju zajednike crte, svi
stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoom se meusobno razumiju,
je li tako? ak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo
dobro i bez ikakvih tekoa. Mnogo je sloenije ovladati pisanjem, upravo
to i ne mogu initi nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se
slaete s tim da je uenje ivotno neophodno, vrijeme je da temeljitije
ponemo uiti jezik.
ak i neki od naih sugraana prave pravopisne pogreke (ipak je to
prilino sloeno), a jo loije ide ljudima koji tek poinju uiti jezik. Oni e
se nesumnjivo suoiti s preprekom ako osim elje da govore jezik, od
prvog tata uenja pokuavaju ovladati i pismom.
Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji
mnogo vrlo "rijetkih" rijei i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se
nauilo pisati (to je najsloenije). Upravo taj primjer objanjava zato 95
posto ljudi koji pokuavaju uiti strani jezik trpi neuspjeh. Zapravo, kada
na samom poetku naiu na tekoe, oekuju isto i od svega ostaloga. Te
ljude uvijek neto koi, tekoe e uvijek biti prisutne. Budui da istinska

15

Chia
snaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjeaju da je uenje
jezika vrlo teko. U tom sluaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje
injenica da i neobrazovani ljudi mogu govoriti materinskim jezikom,
odnosno da je govor na stranom jeziku znaajno lake svladati od pisma.
Sposobnost izraavanja na stranom jeziku mnogo je vanija, jer kada
dolazite u stranu zemlju i prilino dobro govorite njezinim jezikom, neete
naii ni na kakve suvine probleme (barem u podruju komunikacije), ba
poput rijetkih nepismenih domaih stanovnika.
Sjetimo se djece koja prvo ue govoriti i tek poslije prelaze na pisanje.
Ako pokuate pouiti maliana pisanju u razdoblju dok ui govoriti, djetetov e se razvoj usporiti zbog pojave tekoa pa e najvjerojatnije izgubiti
elju za uenjem ili razviti odreene komplekse.
Neto slino proivljava 95 posto ljudi koji ue strani jezik u kolama i
na fakultetima, dok ine jedva primjetne pomake i postiu tek minimalan
uspjeh, ak i nakon nekoliko godina. To se dogaa zato to se uenje
jezika (ba poput mnogo toga drugoga) odvija neprirodno i uenici se
neprestano susreu s tekoama koje koe njihov napredak.
Dakle, mislite li da je uenje jezika teko? To nije tako.

Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako

su svi oni u tome uspjeli, to ne moe biti teko.

Ako osoba nailazi na tekoe, to se dogaa zato to ini neto

pogreno, a ne zato to joj jezik teko pada, i svakako ne zato to ne
posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogi poinju vjerovati. Zapravo,
svaka je "neznalica" jednom s lakoom savladala barem jedan jezik. Ako
moete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i teno
govorite i razumijete govor drugih ljudi, to zasluuje potovanje.
Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujui tome
to njime govore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit
u priliku da razbijem taj mentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba
posjeduje bolje vjetine uenja od maloga djeteta. Zapravo, siguran sam
da odrasla osoba moe prilino temeljito svladati jezik za 7 dana, to
mala djeca ne mogu. To mogu uiniti samo ljudi koji su zali u odreenu

16

Chia
dob, koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za
predmet.
to to onda djeci omoguuje da govore materinskim jezikom i toliko
brzo ue?
To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - ine to jer moraju, jer je
to naprosto neophodno, zahvaljujui ponavljanjima i dr. Drugim rijeima,
nita im nije vanije od toga.
1. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne sluati
ono Sto im svakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to
loe, nimalo. To je dobro. tovie, drukije ne moe ni biti. Samo
nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje za razliku od
odraslih imaju djeca koja usvajaju govor.
2. Neophodnost. Djeci je neophodno da naue priopavati svoje
potrebe: da su gladna, edna, da im je pelena puna, da im neto
smeta... Za razliku od odraslih, u djece se pojavljuje nunost
usvajanja jezika, u svrhu preivljavanja.
3. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te
isto, zbog ega im rijei postaju vrlo poznate.
4. Stalnost. Obratite pozornost da dijete slua materinski jezik i
govori njime svaki dan tijekom mnogo sati. Usporedite to s
odraslom osobom koja vjeba samo dva do tri sata tjedno. Kada bi
dijete prialo nekoliko sati ljetino utorkom i etvrtkom, a ostalo
vrijeme utjelo, zar bi nauilo jezik?
Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi nauila strani jezik, zapravo treba joj sasvim malo vremena i upravo u vam o tome govoriti neto
poslije, no zasad zapamtite taj primjer.
5. Dosada. Dijete trenutno nema nita drugo to bi ga zaokupljalo.
Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomau u uenju
-djeje televizijske emisije, upeatljivi crtani filmovi s draesnim likovima
(teta je to takvih nema previe!) i dr. Djeca svugdje uju jezik koji ue.
Na taj nain, djeca su neprekidno uronjena u jezinu sredinu i pod
pritiskom su nunosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu
maliana i odraslih te s njima provedemo nekoliko sati poduke, uzimajui
pritom u obzir stupanj spremnosti i individualne osobitosti svakog uenika, odrasli e nesumnjivo usvajati gradivo bre i bolje od maliana, iako

17

Chia
veina iskreno misli da mala djeca posjeduju vee "sposobnosti za
uenje".
Ostaje injenica da djeca ue materinski jezik primorano i tu se skriva
najvea i najvanija tajna. "elim nauiti verbalno komunicirati zato to
je to neophodno." - upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik;
naprosto nemaju drugog izbora.
To me je otkrie potaknulo na pisanje ove knjige:
Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako nauiti jezik i da pritom nije
vano koliko vam je godina. Uenje novog jezika najjednostavnija je i
najzabavnija aktivnost na svijetu. Ako se s tim ne slaete, znai da neto
inite pogreno.
Odrasla osoba koja uri nauiti nepoznati jezik slina je osnovnokolcu
koji u koli slua nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlae
nelogino i zamreno (to je est sluaj s matematikom), uenik brzo
dolazi do zakljuka da je obinoj osobi matematika nepojmljiva i da bi
trebao biti genij da se snae u tom uasu.
Kada bi djeca od roenja posjedovala bolje vjetine uenja od odraslih,
ne bi prolazila nikakve potekoe u uenju sloenijih predmeta. No sada
se s tim mnogi nee sloiti, jer stupanj kulture na nacionalnoj razini
postaje sve nii, to je posljedica loeg obrazovanja. Govorim, konkretno,
o panjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak stanovnitva
vlada stranim jezicima.
Vratimo se primjeru sa kolom: mnogi uenici uspijevaju usvajati gradivo na nastavi ili uzimaju dodatne instrukcije te takoer usvajaju predmet.
No prilino se esto dogaa da uei matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve iskljuuju matu.
Naprimjer, svi smo uili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme, eksponente, itd. No koliko srednjokolaca ili odraslih moe objasniti
to ti pojmovi doista znae i emu slue? Jesmo li ikada shvaali emu
slui prirodni logaritam? to je e? to je eksponent?
Uenici se najee sjeaju kako je njihov uitelj matematike popunjavao kolsku plou brojevima, udnovatim znakovima i "dokazima", dok su
oni promatrali njegove radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s
olakanjem.
Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju elju za uenjem,
uistinu nam je potrebna dobra metoda pouavanja koja pomae da se
usredotoimo i ukljuimo matu, a takoer pomae shvatiti to tono
prouavnino i kako da primijenimo steena znanja. Takva metodika treba

18

Chia
omoguiti ueniku da ui samostalno i crpi dodatne podatke iz
postojeih. Ne mimo uiti, nego i PROUAVATI.
Jo nisam sreo itatelja u kojem bi moja knjiga ubila elju za uenjem.
N i t k o od tih itatelja ne misli da vie nije u pogodnoj dobi ili da ne
posjeduje sposobnosti za uenje stranih jezika. Ako sauvate volju i vjeru
u sebe, pratei sve preporuke iz knjige, ne samo da ete moi uiti jezike,
ve ete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima. Obeajem
vam da e upravo tako i biti!

19

2
"elim" ili "Volio bih"?

Iako se planiram usredotoiti na uenje stranih jezika, materijali ovog

poglavlja korisni su i za druge sluajeve. Ako kaemo da "elimo" neto
uiniti, trebamo biti spremni "initi"; a ako nam neto ne uspijeva, razlog
je u tome to bismo to zapravo tek "voljeli initi".
Kako se to dogaa u ivotu? Prilino esto ljudi izgovaraju reenicu
poput:
"elim se upisati u teretanu."
Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u
gradu. Ako je pitamo:
"Kako ti ide u teretani?"
Odgovor e najvjerojatnije zvuati:
"Jo uvijek se spremam upisati."

Ako se pak pozanimamo zato osoba to jo uvijek nije uinila,

vjerojatno e m o uti:
"Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio."

To je slino ponaanju ljudi koji govore:

"'elim krenuti na dijetu da smravim"
Slino prethodnom sluaju dobit emo gotovo jednak odgovor: " J o
uvijek nisam, ali se spremam."
Jasno je da ljudi koji posjeduju "snaniju" volju, mogu rei:
" I ako se jo nisam toga ozbiljno prihvatio, elim poeti."
Isto se dogaa ljudima koji kau "elim" nauiti strani jezik, dok bi ga
zapravo tek "voljeli nauiti".

Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".

Razmotrimo gdje prolazi crta izmeu ta dva pojma. U trenutku kada

(osoba izgovara "voljela bih neto uiniti", ona shvaa da se to moda
nikada nee dogoditi - upravo je tu granina crta:

onaj tko doista eli neto postii, uvijek ulae napor i, naravno,
naposljetku postie cilj. eljeti znai djelovati, bez nekih izgovora;

s druge strane, ako bi osoba voljela neto postii ili neto svladati, a u
dubini due to ne eli (iako nije svjesna da ne eli), ni u emu nee
uspjeti jer zapravo to i ne eli. Osoba unaprijed odustaje od postizanja
cilja zato to ne ini nita da se dokae suprotno.
Dakle, uvijek je mogue nai izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a rijei "volio bih to uiniti" kombiniraju se s izgovorom "teko je
odabrati pogodan trenutak".
Takvi se ljudi lako odriu vlastitih elja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti
da se odreknu slinih okolnosti uz bilo koji izgovor.

Hoete li upravo sada upisati teaj?

- U pravu ste, ali bolje je da priekam do sutra. Danas sam imao lo
dan i jako sam umoran.

Svi mi toliko mnogo govorimo o tome to bismo trebali uiniti. Najtee

je poeti djelovati i mi esto, tek to smo zapoeli rad, mijenjamo
planove. Dogaa se i to da novu aktivnost pretvaramo u neku drugu bolju (ili loiju) od one koju smo prvotno isplanirali.
Ako elite neto postii, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon
to se suoite s prvim potekoama.
Zato prije nego to krenemo uiti jezik, trebamo znati elimo li to
doista, jer moe se dogoditi "da bismo samo voljeli uiti jezik", odnosno
voljeli bismo da nam netko pokloni svoja znanja bez ikakvih napora s
nae strane. Jednako kao to bismo voljeli da se nae tijelo udesno
preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodinje stroge
dijete.
Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraajui panju na rezultate i ne zanemarujui svoje mogunosti ili sposobnosti. Ako uivate u
tome to radite, vrijeme e samo pojaati vau elju za uenjem, za
razliku od situacije kada su sve misli usmjerene na rezultat pa ne
uspijevamo uivati u procesu. Vrijeme e puzati poput kornjae i
naposljetku ete se odrei zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja
e vam omoguiti da s lakoom napredujete i doete do samoga kraja,
jer je ovjeku svojstveno da posustaje im se suoi s prvom tekoom.

3
Tekoe u uenju jezika
Kada osoba poinje uiti strani jezik, suoava se s mnogim tekoama i
preprekama koje se pojavljuju sljedeim redom:

1) vokabular;
1) izgovor;
1) gramatika.
Razmotrimo te prepreke detaljnije.
Prva prepreka je najznaajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada
otvorimo knjigu napisanu na nepoznatom jeziku, rijei nam izgledaju
poput skupa udnovatih znakova jer ne posjedujemo dovoljan fond rijei.
Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo to itatelj vidi jesu tiskane
rijei ije mu je znaenje nepoznato, a tek poslije e uiti izgovor. Drugim
rijeima:

Ako nemamo vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei

ili usvojiti gramatiku, jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo
dovoljno materijala za rad.

Druga prepreka je izgovor, ili fonetika. Iako e se uenik tek poslije

suoiti s time, taj je zadatak prilino blizak vokabularu, jer svaka osoba
poeli izgovoriti ono to je napisala.
U nekim europskim jezicima, kao to su panjolski, francuski ili njemaki, izgovor se podinjava jednostavnim pravilima, te e i mala praksa
biti dovoljna da se izbjegne veina tekoa. Drugi jezici, poput engleskog,
zahtijevaju vee napore zbog obilja izuzetaka, no to ne ini jezik
sloenijim za uenje u poetnoj fazi.
U svakom sluaju praksa je neophodna, no s naom metodom uenja
moi emo napredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To e nam
omoguiti da lako nauimo govoriti bilo koji jezik.
Trea, i posljednja, prepreka s kojom se suoavamo je gramatika.
Ona ukljuuje konjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu
reenice i dr. Ta se prepreka pojavljuje na samome kraju, zato to u
poetku uenik ne zna znaenje nijedne jedine rijei, a pogotovo ne sluti
u kojem se vremenu koristi glagol.
Sve nabrojene prepreke neminovno e se nai na putu osobi koja ui
strani jezik tradicionalnim metodama. Jezik e stajati pred vama poput
zida zbijenog od sve tri tekoe istovremeno.

Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti

osjeaja da je uenje jezika vrlo sloeno i skupo.

Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je

uenje stranog jezika vrlo teko ili da mu nedostaje sposobnosti.
No mi znamo da je uenje jezika najlaka aktivnost na cijelome svijetu
i da postoji svega nekoliko pravila ije nam praenje moe pomoi. Tajna
nije u talentu, nego u tome da zaobiemo tekoe prisutne u neprirodnoj
tradicionalnoj metodici uenja stranih jezika.
Zamislimo se na trenutak nad time to se dogaa kada djeca ue
govoriti. Ona usvajaju jezik bez tekoa i lako prevladavaju sve prepreke.
Djetetu nije vano izgovara li rije dobro ili loe, bitno mu je samo da
Je izgovori. A najvanije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla

objanjavati "vanost" gramatike? Dijete ne zna to je to, ona mu je

nepotrebna (s gramatikom e se ozbiljno upoznati tek u koli). Jednako bi
s e trebalo dogaati sa svakom osobom koja poinje uiti neki jezik.
Kako malian raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatika
pravila, no kada bi neko dijete pokualo uiti materinski jezik prevladavajui sve tri prepreke (vokabular, izgovor i gramatiku) istovremeno, to
mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegov razvoj. Bilo bi to
preveliko optereenje i prevelik psihiki pritisak (o tome smo ve govorili
u prethodnom poglavlju). Dijete e shvatiti da je to teko, to bi u
budunosti moglo uroditi kompleksima pri uenju drugih predmeta i
drugih jezika. Zapamtite sljedee:

Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini

oblikuje va doivljaj svijeta, vau istinu, koja moe biti
drukija od ostalih.

Mislim da, u suoavanju s istim problemom, neki ljudi pokau ravnodunost, dok se drugi pretjerano uznemiruju. Uiti i napredovati moemo
samo ako uivamo u tome to radimo i ako nas nikakve prepreke ne
koce. Gradimo iluziju i s uitkom je pretvaramo u stvarnost.
Sve to postaje mogue ako, zahvaljujui svojem djelovanju, sauvamo
dovoljno entuzijazma da doemo do kraja.
Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.

4
Sistem uenja jezika Ramona
Campaye (SRCI)
Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku uenja, stvorio
sam vlastiti sistem uenja i zapamivanja koji sam nazvao SRC {Sistema
Ramon Campayo), a zatim sam taj sistem prilagodio uenju stranih jezika
(SRCI - Sistema Ramon Campayo de Idiomas), preuzevi iz njega sve
neophodno za uenje jezika.
Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na
stranom jeziku za poetak e se sastojati od 600 rijei, pomno odabranih.
U tu emo svrhu prouiti uestalost koritenja rijei i njihove
kombinacijske mogunosti, odnosno mogunosti formiranja novih rijei i
reenica.

Rezultate moemo poluiti u svega sedam dana prakse, vjebajui

otprilike sat vremena dnevno. Na prvi se pogled ini da je to nemogue,
no svi koji su proitali ovu knjigu i zapoeli s radom, uspjeli su ostvariti
taj cilj. Naravno, kako bismo stvarno ostvarili eljene rezultate, prije
svega treba proitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditi koliko za to
vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje e
netko usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poeli nauiti
drugi jezik, nee morati iznova itati knjigu (iako bi i to nekome moglo
biti korisno).
Dakle, proitavi cijelu knjigu i popunivi tablice (to e uzeti otprilike
sedam sati), osoba moe odmah postii nevjerojatne rezultate i samoj
sebi dokazati da posjeduje zadivljujue sposobnosti - vano je samo da ih
uspije primijeniti.
Najvanije je da e usvojiti dobar vokabular, ukljuujui izgovor svake
lijei. Osim toga, od koristi bi vam bio i raunalni ili elektronski rjenik u
kojem se moe brzo nai prijevod svake rijei. Poslije ete nauiti
smiljati neobine asocijacije i tu e u prednosti biti oni koji su se ve
upoznali s mojom knjigom "Superpamenje, superitanje i superuenje".
No ne brinite, novim u itateljima pomoi - izloit u detaljne informacije
zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama.
Jedan od mojih najboljih uenika potroio je manje od sat vremena na
svladavanje neophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi
dobro da se odmah naviknete zapisivati sve neobine asocijacije jer ete
luda manje vremena potroiti na pripreme za onih sedam iznenaenja to
vas uskoro ekaju. U ovoj sam knjizi ve pripremio tablice, kako bi vam
bilo udobnije u njih biljeiti sve potrebne informacije. Iste ete tablice
potom lako izraditi na raunalu.
Nadam se da ve posjedujete elju i interes, a najvjerojatnije je da e
Oni iz dana u dan rasti. Vano je ne uriti na prvim koracima kako biste
naposljetku postigli dobre rezultate. Paljivo proitajte knjigu do kraja i
pokuajte je shvatiti. To je vrlo lako i, uvjeravam vas, svidjet e vam se.
Pa kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega
nekoliko dana prakse?
Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom sreete stranca
kojii vam se obraa sljedeim rijeima:

1. "Dobar dan. Molim vas, kako ii na glavna ulica?"

ili
2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uliar

Obratite panju na to da je jednu te istu misao mogue izraziti razliitim rijeima.

Na prvi cilj, koji emo realizirati praktiki prvoga dana, jest da
nauimo priati onako kako je to inio Tarzan, odnosno koristei
glagole u infinitivu. Ipak, nemojte misliti da ete doista govoriti poput
Tarzana, va e govor u poetku tek nalikovati na njegov.
Dakle, kako biste nauili govoriti na stranom jeziku, potrebno je
poduzeti taj prvi korak. Poslije u objasniti kako je mogue usavravati
jezik i priati "ljepe", uz sve bolji napredak.
Prva i najvea prepreka na putu uenja jezika je, kao to nam je svima
poznato, obogaivanje vokabulara, no tu je zadau lako rijeiti. I u tome
e nam pomoi jedna od tajni moje metodike, iako emo o tome
detaljnije govoriti u sljedeem poglavlju.
Zato krenimo. Pokuajmo nauiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima
koji prekrasno izraavaju nau misao i koji e se kasnije lako preobraziti u
pravilne reenice. Pokazat u primjer toga kako emo govoriti jezikom
Tarzana. Prethodne dvije reenice (1) i (2) mogle bi zvuati ovako:
3. "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu
ulicu?" ili
4. "Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?"
Sve su etiri reenice tone po smislu, odnosno ostvaruju na cilj, iako
su reenice broj 3 i 4 tehniki ljepe, odnosno pravilnije. Zato je vano
ispravno birati rijei.
Ako ste nakon nekoliko dana uenja sposobni komunicirati sa strancem
reenicama poput 3. i 4, moe se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome
da e stranac pomisliti da vi prilino dobro znate njegov jezik i zato bi

mogao, naravno, poeti objanjavati brzo i pritom koristiti sloene

gramatike konstrukcije i fraze, zbog ega ete se najvjerojatnije zbuniti.
Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti nain
kao i vi s njim - istim jezikom Tarzana. Njemu e to biti vrlo lako, a vi ete
tako sve razumjeti.
Nauite napamet sljedeu reenicu:
"Molim vas, govorite sa mnom na isti nain kao i ja s
vama." Ako pak vidite da vas nije ba dobro shvatio, moete
rei:
"Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu
razumjeti."
Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ete odmah moi komunicirati i voditi
razgovor. Nositelj jezika na svako od etiri pitanja odgovorit e vam na
slijedei nain:
" I i ovom ulicom, stii na trg i skrenuti desno."
Ili ne posve jezikom Tarzana:
" I i ovom ulicom, a kada doete na trg, skrenuti desno"
ak i ako kae rije "doete" umjesto infinitiva "doi", gramatiki korijeni glagola su zajedniki pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih rijei. Na takav, prilino jednostavan nain, moi ete
komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.
Ako je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku rije,
"kada", naprosto ne obraajte panju na tu rije, naprimjer:
" I i ovom ulicu, kada doi na trg, skrenuti desno
ak i bez te rijei, dobit ete dovoljno informacija ako prepoznate samo
glagol "doi" s imenicama (ulica, trg...). Sloit ete se da su te rijei

vanije o d ostalih. Obratite panju na sljedei oigledan zakljuak: vano

je dobro poznavati infinitive glagola.
Nakon nekoliko dana prakse slobodno ete se snalaziti u svakoj situ-aciji
a oputenost koju steknete priajui poput Tarzana, pomoi e vam
poboljati i usavriti poznavanje jezika, i to upravo zahvaljujui ponosu i
zadovoljstvu. Tada ete poeljeti prouavati gramatiku i krenuti dalje.
Kao to sam ve objanjavao, sada moete ui u kafi i zamoliti
au piva:
"Molim vas, eljeti pivo."
Svima razumljiva reenica u potpunosti e odgovarati naem sistemu.
Osim toga, moete rei:
"Molim vas, eljeti uzeti pivo."
No ta reenica ve sadri neki rizik. Ako ve prvog dana prakse koristimo rije "elim" umjesto infinitiva "eljeti", govorei:
"Molim vas, elim uzeti pivo" konobar e pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat e s vama
koristei sloene gramatike konstrukcije. Moda uspijete shvatiti sve i
gotovo sve, ali na poetnom stupnju ipak je poeljno graditi reenice na
sljedei nain:
"Molim vas, eljeti uzeti pivo."
To e vam omoguiti da situaciju uvijek drite pod kontrolom.

Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti

"elim" umjesto "eljeti", ali i izgraivati veze s drugim
rijeima, onim najvanijim.

Obratite pozornost na to da smo rijei "elim uzeti" mogli koristiti od

samog poetka pa bi reenica bila potpuno pravilna. No ve u sljedeem
poglavlju vidjet ete daje glagol "eljeti" u znaenju "htjeti" (want,
querer) najvaniji meu glagolima, jer ete uvijek eljeti/htjeti neto
izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doi, itd. Ta je rije vrlo uinkovita i
idealno odgovara brzom uenju jezika, osobito kada se koristi na sljedei
nain:
"Molim vas, Mjeri uzeti pivo"
Ako nekoliko dana nakon uenja jezika otputujete u inozemstvo, izaete iz aviona i ponete govoriti poput naeg prijatelja Tarzana, odmah ete
primijetiti da vam se mnogi stanovnici te zemlje ljubazno "nasmijee"
prije
nego to zaponu razgovor (va govor im zvui simpatino i drago im je
da moete govoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem uenja
stranih
jezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na
njihovim licima. Slaete li se?
Naposljetku, trebalo bi rei da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne
pokuavati prenijeti to je mogue vie informacija. Ponite od
poznatoga, postupno
ubrzavajte tempo i steknite sigurnost. Neke
najvanije izraze, one koje je neophodno pravilno izgovarati, poput
"elim...", nauit emo
kasnije
Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajui
govorom Tarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom,
naprimjer u engleskom jeziku. Englezi kau "Ja jesti" (I eat), umjesto "Ja
jedem". Zato e nam uenje infinitiva dobro doi.

Tipina dogodovtina u tipinoj situaciji

Postoji prilino mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu
dobro doi te vam pomoi da ljudima objasnite sve to elite, i to ve
nakon sedam dana prakse (ili ak i prije). Odmah ete primijetiti da vas
razumiju.

Proitajte sljedeu izmiljenu priu o tome kako su vas dva prijatelja

stranca sluajno srela u gradu. Obratite panju na fraze koje olakavaju
sporazumjevanje.
Pretpostavimo da su ta dva stranca proitali ovu knjigu od korica do
korica i vjebali tjedan dana.
Prijatelji trae autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa
zato pitaju prolaznika:
- Dobar dan. Molim vas, kako doi na autobusni kolodvor?
Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavaem karata.
Zato prilaze prozoriu i pitaju djelatnika:
- Molim vas, koliko kotati dvije karte do Madrid?
Saznavi cijenu nastavljaju s pitanjima:
-

Kada autobus odlaziti odavde?

Tono u podne, - odgovara prodava.

Kada autobus dolaziti u Madrid?
Dolazi u etiri poslijepodne.
Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri
sata.
Zato to taj autobus pravi jednosatnu stanku na ruak.
Oprostite, u koliko sati?
U dva sata, otprilike.
Puno hvala. elim dvije karte.

to mislite? Nije loe ispalo, zar ne?

Budui da je jo vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji
su odluili malo proetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste
iznenaeni i veseli, a budui da imate vremena za razgovor, prijatelji su
vas odluili poastiti dorukom:
-

Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno?

Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poi?

Ja znati jako dobro mjesto gdje je kavana s dobar jelovnik.

Ta kavana je u ulica Arboleda, no ne znati nai ta ulica.
Naalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate.
Jedan od vaih prijatelja prilazi ovjeku na ulici i postavlja pitanje:

Oprostite, traiti ulica Arboleda?

- Da, svakako. Gledajte, sada trebate ii ravno, zatim skrenite u
drugu ulicu lijevo. Kada doete na trg, skrenite desno u prvu ulicu.

Pozor! U tom odgovoru koriste se razliita glagolska vremena, odnosno

ovjek ne odgovara jezikom Tarzana. No u veini sluajeva uspjet ete
uhvatiti gotovo sve jer korijeni veine glagola ostaju isti. Osim toga, bit
e vam poznat i ostali koriteni vokabular: infinitivi glagola (ii, skretati,
doi...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...) i dr, kao i pravilan
gramatiki ustroj reenice.

U kavani jedan od vaih inozemnih prijatelja naruuje doruak za tri

osobe:
-Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa.
-Dobro, elite jo neto?
-Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati?
Dorukovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za etnju oblinjim parkom.
- Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti
ove novine, molim vas.
Ve ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas to su prijatelji radili u
vaoj zemlji i kada se vraaju kui:
- Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo
lijepa i mi elimo doi ovamo sljedee godine takoer.

Drugi prijatelj dodaje:

- Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na
krstarenje po Sredozemno more, no na kraju ne nai karte, zato
to ih vie nema. Sljedee godine elimo doputovati u tvoja
zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato
to jako volimo more.
-Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas
naveer i sutra ii aerodrom, na avion doma.
Vi odgovarate:
- Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro.
U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita:
-

Oprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kao mi.

- Da, svakako. "Ispalo" znai da elim rei "je". Drago mi je da je sve
dobro. Usput, kako dugo uiti taj jezik? Zato to ga dobro govoriti.
- Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti
nita, ne znati nita o taj jezik, no tada uiti svaki dan
jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo
vie i govoriti jo bolje.
- Nemogue je! Kako vi moi govoriti tom brzinom i, osim toga, sve
shvaate?
Shvaate?
Razumjeti.
- Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati
knjigu za uiti jezike: "Nauite bilo koji jezik u 7 dana".
I to se dogaa nakon sedam dana?
E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.

***
Svrha ove jednostavne prie bila je da vam pokaem to bi trebao biti
PRVI KORAK u uenju jezika. Nakon sluanja te kvalitete govora na stra-

nom jeziku, mnogi e ljudi poeljeti ovladati upravo tim stupnjem

sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo, poznajem dosta studenata
jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godina studija.

Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom

metodom uenja jezika usvojiti gramatiki pogrean nain
izraavanja, koji je poslije teko ispraviti. Meutim, to nije tono, svi se
nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje
sve bolje, a govor sve pravilniji.

Ovaj sistem uenja jezika omoguuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer
ih od samog poetka potiemo da se odmah slue jezikom, brzo i agilno,
bez konica, bez uobiajene poetnike muke, a upravo ih to usmjerava
prema pravilnom govoru u budunosti.

5
podataka"

O zapamivanju "istih

isti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije

uvijek mogue samostalno doi do znaenja rijei, naroito kad ne postoji
nikakva logika naznaka koja bi nam u tome mogla pomoi. Zato ga
nazivam "ISTI PODATAK"; isti, dakle onakav kakav jest.
Ako osoba, primjerice, eli zapamtiti imena glavnih gradova svih
drava svijeta, nee nai logiku vezu izmeu naziva drave i njezinog
glavnog grada jer je ime glavnog grada naprosto isti podatak.
Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam proitao, nikada se
toga ne bih dosjetio. Zato nitko nikada nee rei: "Pa sasvim je logino da
se glavni grad upravo tako zove!"
Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo
neobinu asocijaciju, zato to se nae pamenje oslanja na asocijacije;
bolje pamtimo ono to predstavlja pojavu ili radnju koja privlai nau
panju. Sve se dogaa upravo onako kako je opisano u mojoj knjizi
"Superpamenje, superitanje, superuenje". Nju vam preporuujem
proitati kako biste temeljitije razumjeli to je isti podatak.
Na taj nain, ako elim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih
gradova), trebam smisliti asocijaciju s rijeju "dan" ili s bilo kojom
drugom rijei to je po zvuanju slina rijei Danska. Svi znamo to je
"dan" pa je
to lako zapamtiti. Kopenhagen u asocirati s rijeju "kopalite". Kopalite
je vei otvoreni prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja
kanalu ili temelja zgrade.
Sada pokuajmo ujediniti obje rijei: "dan" i "kopalite" putem
neobine i upeatljive, stoga pamtljive asocijacije, naprimjer:

Kroz kopalite treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne

padnemo u jamu.
Na taj nain izgrauje se veza izmeu rijei "dan" i "kopalite", a
posljedino i izmeu rijei "Danska" i "Kopenhagen".
Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada,
datuma njegova osnutka, njegove lokacije, boja dravne zastave, naziva
novanica, povijesnih dogaaja i dr., zato to su to sve "isti podaci",
tovie, to su nezahvalni podaci koji se mogu mijenjati, a posljedino ne
postoji nikakva logika veza na koju bih se mogao osloniti. Sve su to
naprosto injenice, podaci koje moete pamtiti koristei neobine
asocijacije.
Zahvaljujui tome to smo nauili zapamivati iste podatke, sada
moemo prijei na najvaniji dio naeg sistema uenja stranih jezika,
odnosno usvajanje vokabulara. U tu svrhu izgraivat emo neophodne
asocijacije jer svaka rije i njezina strana inaica jest naprosto podatak.
Doista, usvajanje stranog fonda rijei odvijat e se izgraivanjem neobinih asocijacija, zato to, kao to smo ve shvatili, rijei stranog jezika
za nas i jesu isti podaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada nee biti
uinkovito, premda ponavljanje uvijek ostaje dobar nain stjecanja
vjetina leerne konverzacije.
Na taj nain pokuat emo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond
rijei, odnosno vokabular (povezujui ga s rijeima materinskog jezika),
ali treba nam sedam dana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena
dnevno) kako bismo ga nauili koristiti.
Vokabular stranog jezika neemo uspjeti dobro usvojiti ako se
ograniimo tek na viekratno itanje i bubanje, a upravo je to najea
pogreka koja dovodi do neuspjeha u uenju jezika.
Naprimjer, vizualizirajui glagol "ustajati" mogu si zamisliti ovjeka koji
rano ujutro ustaje iz kreveta, dok "dizati" moemo sidro ili teret s tla. Ne
zaboravljajte da ti glagoli mogu oznaavati razliite radnje i ne smije ih se
brkati.
A sada zamislite da rije "ustajati" na drugom jeziku zvui kao "flanten"
(upravo sam je izmislio), odnosno da tu rije morate upotrijebiti kada
elite izrei radnju "ustajati". Dakle, trebamo nai zamjenu, neku rije u
materinskom jeziku koja e nas podsjeati na rije "flanten", i to kakvu

koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu "flanten",

dovoljna je priblina zvuna slinost.
Tako bi nam rije "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla posluiti
kao dobra zamjena naeg izmiljenog stranog glagola "flanten". Sada se
trebamo prisjetiti da je njezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedei
prizor:
ovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama
fiance kojih je toliko puno da ih mora razmaknuti da bi uope mogao
ustati.
Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u znaenju "dizati", prizor
e biti drukiji:
ovjek die s poda ogromnu flancu u " tegli' koja je vea od njega,
ovjek se sav napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je
flanca vrlo velika i teka.
Trebamo li isti glagol zapamtiti u znaenju "rasti", moemo si zamisliti
sljedee:
Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve vea i vea, dok
ne naraste na veliinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja
rasti kroz prozor.

Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu glagola; osim toga moemo koristiti neku drugu rije
koja pomae da se stvorena upeatljiva slika utvrdi u pamenju. To
smo uinili u zadnjem primjeru sa "flancom" koja raste do divovskih
razmjera i kroz prozor prodire iz sobe.

6
Prvi kontakt: usvajanje
vokabulara
Razumijevanje ovog poglavlja pomoi e vam da ispravno ispunite
tablice to ih predstavljam u sljedeem poglavlju. Ovdje dajem velik broj
primjera kako se poslije ne biste izgubili, i s ciljem izbjegavanja moguih
potekoa.

Proirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne

veze izmeu rijei koje u razliitim jezicima oznaavaju jedno te
isto.

to zapravo znai "zapamtiti relativnu vezu izmeu rijei"? To znai da

veza izmeu tih rijei nije fiksna. Zato rije "stablo" na panjolskom
jeziku glasi "arbol", a na engleskom "tree"? Kao to vidite, ovdje nema
nikakve logike, imamo posla s istim podacima.
Posve je vjerojatno da ete u stranom jeziku koji uite naii na rijei
koje imaju mnogo slinosti s vaim materinskim jezikom (pogotovo ako je
taj jezik povijesno utjecao na va, ili obratno), no u veini sluajeva to
nee biti tako. Zato je pamenje stranoga vokabulara jednako
zapamivanju injenica. Ti podaci nemaju nikakvu logiku vezu koja bi
nam mogla olakati zadatak.
Radi se o jednom od vanih, zapravo kljunih naela u uenju jezika.
Doista, mnogi studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi
zapamtili rijei. Ali na um ne funkcionira na taj nain. Praksa ponavljanja
uinkovita je jedino kada u pamenju treba fiksirati zadani niz
meusobno povezanih podataka, poput rijei u pjesmi (ali ne i istih
podataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada e se nakon
viekratnog ponavljanja rijei doista utvrditi u pamenju. No za to je
potrebno utroiti mnogo vremena, i to je naporan proces, nakon kojeg jo
uvijek postoji mogunost da se neke rijei ubrzo ipak zaborave. Upravo
zato studenti moraju uvijek iznova u rjeniku traiti jedne te iste rijei.
To je jedan od osnovnih razloga zato studenti koji pokuavaju uiti
strani jezik esto postiu tek neznatne uspjehe i brzo gube elju da
nastave. Oni, nesumnjivo, slijede neprirodan proces, protivan logici.
Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal, svoju istinsku,
sposobnost uenja. Sve bi se to moglo izbjei kada bi jezik uili drukijom
metodom.
Ponimo od jednostavnih primjera

Jednom sam odluio nauiti njemaki a prva rije s kojom sam se

susreo bio je glagol "JESTI". Prema toj rijei imam poseban odnos, ne zato
to sam gurman (uz sve ostalo). Radi se o prvoj rijei za koju sam smislio
asocijaciju tako da mi se duboko usjekla u pamenje.
Glagol "jesti" odgovara njemakom "essen", no ako elim nauiti
rije "jesti" na njemakom, neu se ograniiti samo na to da rije "essen"
proitam nekoliko puta. Bilo bi previe zamorno, neuinkovito i
neprirodno kad bismo to inili sa svakom rijeju na stranom jeziku.
Znajui da rije "essen" oznaava radnju koja nam je svima dobro
poznata (konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam nai drugu
panjolsku rije (jer je panjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala
rijeci "essen", odnosno koja bi joj bila barem neznatno slina.

Panja! "Slinost" moe biti i minimalna jer sasvim prikladna rije

moda i ne postoji. Unaprijed upozoravam da potraga za "savrenom"
ili "gotovo savrenom" vezom nije ispravan put. Nee vam donijeti
rezultate, samo e poremetiti ritam vaega rada.

Nastavljajui potragu za vezom izmeu rijei "jesti/essen", zaustavio

sam se na slovu "S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po
zvuanju je istovjetna poetku njemake rijei. Naravno, veza
"es/essen" nije posve uoljiva, no ne trebamo na to obraati panju jer
se takvo to dogaa esto.
Preostalo mi je da nekom upeatljivom, dojmljivom asocijacijom poveem rije "jesti" sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada
ovjek mnogo jede, njegovo tijelo poinje nalikovati na slovo "S" jer se
pojavljuje velik trbuh, prepun hrane.
Zamislite, itatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa
njegovo tijelo sve vie poprima oblik slova "S":

Zamislimo ga kako sjedi za stolom i prodire sendvi (i "stol" i

"sendvi" poinju slovom "S").
Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti' koji oznaava neposrednu radnju, a ne na druge vrste rijei s istim korijenom,
poput "izjelica", niti na druge glagolske oblike, zato to stvaramo
vizualnu asocijaciju samo za infinitiv glagola.
Kako bismo postigli da sustav uenja bude slikovit i sve to skupa
sistematizirali, potrebno je popunjavati tablice u kojima emo biljeiti prijevode rijei i razliite asocijacije.
Te tablice ine materijal sljedeeg poglavlja, zato zasad nemojte razmiljati o njima.
Ovo poglavlje sadri razliite primjere kojima se ele pokazati mogunosti asocijativne preobrazbe vokabulara. Takav e vam pristup poslije
pomoi da brzo i uinkovito ispunite sve leksike tablice.
Druga rije kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je
bila rije "soba" (panj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam
doputovao u hotel. U njemakom jeziku soba je "Zimmer".
Iskoristit u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedee:

Kao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje

su
najpotrebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon znaenja
(odnosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)

Prema tom pravilu, vano je prvo nauiti rije "soba", a ne

"blagovaona" ili "spavaa" (razne vrste soba), to i logiki odgovara
mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacima koji su najvaniji.
Dakle, lako emo si moi zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih
detalja. Vidite je: etiri zida, pod i strop. U njemakom jeziku to je "Zimmer".
Opaska prevoditelja: njemaka rije "Zimmer" nije pogodan primjer u
naem jeziku, u kojem se pod utjecajem njemakog jezika u
razgovornom jeziku koristi rije "cimer" (sustanar) to zvui jednako kao i
rije "Zimmer", kao i mjestimino pisanje natpisa u hrvatskim turistikim
mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba). To je
zapravo jedan od onih sluajeva koje autor spominje, kada postoji
izravna logika veza izmeu dva jezika pa stvaranje asocijacije nije
potrebno. No budui da je autorov materinski jezik panjolski, u kojem to
nije sluaj, nastavit emo prijevod prema izvornom primjeru, kada
panjolac treba stvoriti asocijaciju izmeu svoje materinske rijei
"habitacion" I njemake rijei "Zimmer".

Ne moemo vizualizirati tu rije ("Zimmer") zato to nije u naem

fondu rijei i zato nam je nepoznata. Obratite panju: svaki Nijemac moe
lako vizualizirati sliku koja prikazuje "Zimmer", ali ne moe si predoiti
"habitacion". Iako im je slika zajednika, Nijemac jo ne zna to ta rije
oznaava.
Zbog istog razloga mi (op. prev. - panjolci) ne moemo vizualizirati
nepoznatu nam rije "Zimmer". Zato trebamo nai drugu rije (ija nam
je slika poznata) koja e posluiti kao zamjena za tu njemaku imenicu.
Rije koja mi je tada pala na pamet bila je panjolska rije "cima" (vrh)
koja je po nainu izgovora vrlo slina rijei "Zimmer" ("cima" se izgovara
kao "zima"), a usto se lako vizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba"
(panj. "habitacion") i "vrh" (panj. "cima"), i probat emo napraviti
asocijaciju koja e ih povezati.

Vano! Obratite panju, itatelju, da je rije "cima" prema nainu izgovora ("cima" se u panjolskom izgovara kao "zima") slina napisanoj
rijei "Zimmer", iako u njihovu nainu pisanja nema nikakve slinosti
(cima/Zimmer).

Tu postoji i obratni odnos izmeu cima/zimmer, jer se njemaka rije

"Zimmer" izgovara kao cimer, odnosno svojim izgovorom slii pisanoj
rijei "cima". Dakle, ne morate uvijek traiti izravnu vezu, vano je da se
pojavi mogunost izgraivanja asocijacije. Slinost prema zvuanju,
odnosno nainu izgovora, osobito je aktualna kada uite jezik poput
engleskog, u kojem se izgovor rijei znatno razlikuje od naina pisanja.
No vratimo se vezi rijei "soba" i "Zimmer" ("cima" - panj. vrh).
Asocijacija moe biti sljedea:
'Zamislite si sobu koja jedva odrava ravnoteu na otrom, uskom
planinskom vrhu.
Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila rav noteu i pala s vrha u provaliju. Kada se soba sluajno jako nagne na
jednu stranu, ljudi unutar nje brzo tre na suprotnu stranu, kako bi
svojom teinom ponovno uspostavili ravnoteu i sprijeili da soba padne
s vrha litice.
Kad razmiljam o rijei "soba", odsad u odmah zamiljati udnovatu
sobu koja se opasno njie na uskom planinskom vrhu, i sjetit u se da na
njemakom ona zvui slino rijei "cima" (vrh) koja zvui kao "zima".
Najljepe je to to zahvaljujui takvim vezama moete lako i kvalitetno
pamtiti nepoznate rijei te ih trenutano prevoditi, bez razmiljanja o
prvotnim asocijacijama (zaboravit ete ih).
Osim toga, isti pristup pomoi e s obratnim prijevodom - kada sluajjui njemakog govornika zaujete spoj glasova "cima", odmah ete
shvatiti da je rije o sobi.
Nae je pamenje genijalno, zar ne?
ak i kratko vrijeme utroeno na vjebu omoguit e vam da sve bre i
lake izgraujete asocijacije, a razvit ete i umijee vizualizacije i zapamivanja.
Pretpostavimo sada da Nijemac eli nauiti izgovarati panjolsku rije
"habitacion" (zamislimo da ui panjolski jezik). Trebao bi u svojem
jeziku potraiti rije koja je prema nainu pisanja ili izgovora slina
"habitacion". Jedna rije koja bi mogla odgovarati je "Habicht" (njem.
jastreb) koja na panjolskom zvui kao "azor".

Njemaki bi student sada trebao smisliti neobinu, upeatljivu

asocijaciju za rije "Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuu rije
"Habicht" (jastreb) koja e mu pomoi da se sjeti panjolske rijei
"habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedee:
"Zimmer"
(jastreba).

(soba)

visi

kandama

leteeg

"Habicht"

Na taj nain sjetit e se da je panjolska rije za "Zimmer" slina "Habicht", pa e mu odmah pasti na pamet "habitacin".
Naravno, ako panjolski itatelj koji ui njemaki jezik zamilja "azor"
(panj. jastreb) koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" (panj.
grah) s dimljenom kobasicom, sjetit e se da se, ako eli na njemakom
rei "azor" (jastreb), treba prisjetiti rijei koja je po zvuanju slina "habi-chuela" (grah). Tako e se bre sjetiti prijevoda na njemaki:
"Habicht". Po elji, taj isti panjolski itatelj moe vizualizirati sljedei
prizor:
Un "azor"
habichuelas.

comiendo

con

mucho

"azogue"

unplato

de

(Jastreb vrlo uurbano jede tanjur pun graha.)

Rije "azogue" (urba) posluit e nam zato da jo jednom naglasimo
rije "azor" (jastreb) zahvaljujui slinosti u nainu pisanja, pa nas to pod sjea da se radi upravo o jastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim
leteim predatorima, budui da je teko stvoriti preciznu sliku ba
jastreba (sve te ptice obinom ovjeku izgledaju prilino slino).
Sjetite se sljedee izreke:
Da se ne zbuni, smisli asocijaciju.
Prisjetimo se jo jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kae
'jesti' na njemakom?" Razmislite malo...

***

S vjerojatnou od 99 posto ta se rije asocira sa slovom "S". Dakle?

Sjeate li se?

***
A kako zvui na njemakom "soba"?

***
Sigurno ete se sjetiti sobe koja jedva odrava ravnoteu na otrom
planinskom vrhu.
Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemaki jezik prilino logian i
strukturiran, te ako znate da rije "jesti" na njemakom glasi "essen", dok
rije "soba" glasi "Zimmer":
Kako se na njemakom kae "blagovaona", pojam koji smisleno
objedinjuje prethodne rijei?
Razmislite malo.....
***
Rije "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih rijei: "soba" i
"jesti" jer je to soba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu
rije? Preformulirat u pitanje:
Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvuati rije "blagovaona" na
njemakom jeziku?
Pokuajte smisliti moguu varijantu, priekat u...

***

Ako ne znate njemaki i napisali ste rije poput "essenzimmer" ili

"zimmeressen", svakako ste na dobrom putu jer shvaate da nema
potrebe traiti asocijacije za svaku novu rije, odnosno da postoji drugi
nain -koritenje logike koja pomae konstruirati nove rijei.
Tona rije je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Sloit ete se da je vrlo
slina "essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat emo
se s malim gramatikim pravilima. U danom sluaju, kako bismo sloili
ispravnu rije, iz glagola "essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i
ostaviti "ess". Njemaki glagoli zavravaju na "-en" i zato, da bismo
dobili novu rije od dvije druge, iz glagola trebamo izbrisati zadnja dva
slova.
Primjenjujui tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste neto pobrkali), moemo lako stvarati nove rijei od ve poznatih.
Obratite panju na jedno od mojih omiljenih pravila:

Kad bilo to uite, najbolje je ii "od veeg prema manjem", drugim

rijeima, poeti uvijek od najopenitijeg, ne udubljujui se, da biste
poslije preli na temeljitije prouavanje pojedinosti.

Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat e jasno da je

mnogo vanije prvo nauiti znaenje rijei "soba", a ne "blagovaona" zato to pojam "sobe" ima ire i openitije znaenje.
Dakle, poznavanje rijei "Zimmer" (soba) pomoi e nam u trenutku
kada sretnemo novu rije, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad
ugledamo nastavak "-zimmer" lako emo pretpostaviti da se radi o nekoj
vrsti sobe.
Pokuajte sami pogoditi:
Sto znaci njemaka rije "Badezimmer" ?
Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti panju na ve poznati nastavak
"-zimmer"; shvaate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio rijei
"bade" sigurno ukazuje o kakvoj se vrsti sobe radi.
Ako prvi dio, njemaki "bade" poveemo s rijeju "bide", lako emo
rijeiti zadatak.

Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!)

Sve to sam uinio jest to da sam odabrao rije koja zvui slino kao
"bade". Odabrao sam "bide", a gdje bi se moglo nai bide? Naravno, u
kupaonici! Jako dobro, zahvaljujui toj vezi postaje nam jasno da
"Badezimmer" znai "kupaonica". Super je, zar ne?
Odlino, a sada malo razmiljamo:
1. Znamo da rije "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znai "kupaonica" i da "Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znai "blagovaona".
2. Kako bismo stvorili rije "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak
"-en" iz glagola "essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en",
ponovno imamo rije "essen" (jesti).
3. Takoer bismo mogli dodati "-en" i rijei "bade" te dobiti glagol
"baden" koji je takoer povezan s rijeju "kupaonica". Ako "essen"
znai "jesti", "baden" znai "kupati (se)". Logino je, zar ne?
Dakle, zahvaljujui znanju prijevoda openite rijei "soba" (Zimmer),
moemo slobodno pogaati znaenja drugih vrsta soba.
Imajte na umu da je razmiljanje osnova procesa zapamivanja, pa
nema potrebe traiti razne tehnike uenja napamet onoga to moemo
shvatiti primjenom jednostavne logike.
Vjetina logikog miljenja pomoi e nam u usvajanju sve vee
koliine znanja; prvenstveno emo uvijek u svemu to uimo traiti neku
logiku. Za svaku rije moemo smisliti asocijaciju. One koje nam je teko
vizualizirati trebamo zamijeniti jednostavnijim slinim primjerima.
Osim toga, susrest emo se i s drugom skupinom rijei koje ne
izazivaju nikakve vizije i koje su jednostavno prekratke da bi se za njih
trailo asocijacije ili klasina poklapanja. One mogu imati vrlo mnogo
znaenja. Navest u primjer:
Njemaki prijedlog "zu" ne moe se vizualizirati naprosto zato to
takva kratka rije ne sadri u sebi neki konkretan pojam koji bismo si
mogli predoiti. Za tu rije jednako je nemogue nai zamjenu. I to je
najgore, ta malena rije moe se na druge jezike prevoditi cijelim nizom
posve razliitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". to nam je onda initi?
Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio panju na
to kako se on izgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na
pamet da uzmem japansku rije "cunami" koja oznaava golemi val koji
nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizor lako zamisliti, a rije

"cunami" slina je s njemakim prijedlogom jer isto tako poinje sa "cu".

Moe se naravno odabrati i neka druga rije, koja poinje sa "zu" (prema
nainu pisanja njemakog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar".
Moram priznati da sam bio malo razoaran jer mi se u poetku
prijedlog "zu" uinio sloenijim jer je bio prekratak da bi se za njega nala
asocijacija, meutim naao sam ih ak dvije: "cunami" i "zubar".
elio sam pronai neto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi
asocijacije i koristiti imaginaciju, izloit u vam detaljnije konaan rezultat
svojih razmiljanja, za koji drim da spada meu dojmljivije u mojoj
karijeri.
to se dogaa kada izgovaramo njemaku rije "zu" nekoliko puta
zare-dom? Budui da se ta rije izgovara kao "cu", ut emo:
"cu", "cu","cu", "cu"...
Molim vas, pokuajte izgovoriti te glasove vie puta zaredom, podsjea
li vas to na neto? Mene ti zvukovi podsjeaju na kihanje. Zato sam
odluio zamijeniti prijedlog "zu" radnjom koja podsjea na kihanje.
U predloenoj asocijaciji prijedlog se ponavlja etiri puta. U rjeniku su
sljedeim redom navedena sljedea najuestalija znaenja: "k", "kod",
"za",
"na". (Op. prev. - dalje emo nastaviti prijevod sa panjolskim
primjerima, kako bi itatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.)
U njemako-panjolskom rjeniku kao prijevod njemakog prijedloga
"zu" abecednim redom navedeni su sljedea etiri prijedloga: "a, en,
para, por".
S druge strane, uvijek sam mislio da je panjolski grad u kojem se najvie kie Jaen. Moda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljee,
osim trave i ostalih biljaka koje izazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat
panjolski grad s najveim brojem stabala maslina. A stablo masline
tijekom cvatnje jedan je od najeih alergena, to u ljudi izaziva kihanje.
Dobro, njemaki prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen
zauzima prvo mjesto u kihanju. Dalje razmiljam:
Jasno je da ljudi u tom gradu puno kiu i stoga bismo poopeno mogli
rei da se to dogaa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (panj. "pasa por
Jaen" - prolazi kroz Jaen).

A sada vas molim da obratite panju na sljedeu veliku slinost fraze

"Pasa por Jaen" sa svim prijevodima njemakog prijedloga "zu", nakon
promjene redoslijeda: "Para, por, a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo
"Paraporaen", po zvuanju to vrlo slii reenici "Prolazi kroz Jaen".
Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, sluaj je zavren"
-i odmah sam se sjetio da rije "zu" izmeu svega ostalog ukazuje na
svretak radnje.
Taj primjer pokazuje da uvijek moemo pronai zadovoljavajue zamjenske rijei. Naa granica je vlastita imaginacija, a nju moemo uvijek
razvijati i usavravati, i dobro je da uivate u tome.

Ustaljene fraze: drugi naini zapamivanja

Zamislite, naprimjer, da ste panjolac koji ui engleski jezik i elite
upamtiti da panjolska rije "necesitar" (trebati) na engleskom zvui kao
"need".
Isprobajmo u tu svrhu novi nain zapamivanja - stvaranje reenica
koje sadre materinsku rije i zamjenu strane rijei. Takve reenice zvat
emo "ustaljene fraze" jer ih nae pamenje biljei takvima kakve jesu.
Uklopimo, dakle, te dvije rijei u reenicu koja e odsjesti u naem
pamenju kao podsjetnik na tu odreenu stranu rije. Tako pretpostavimo
da smo za englesku rije "need" pronali rije "nene" (panj. beba,
malian). Tada smo uspjeli sloiti sljedeu frazu:
"Necesitar un nene." (Trebati bebu.)
Pokuajmo si zamisliti sirotite u kojem je mnogo maliana koji trebaju
roditeljsku ljubav i brigu. U sirotite dolazi par koji e posvojiti maliana.
Obratite panju daje panjolska rije "necesitar", kao i engleska
"need", poinju slovima "ne" od kojih smo zapravo i sastavili rije "nene":
"ne" + "ne". To je dakle razlog zato smo odabrali "nene".
S druge strane, moemo se usredotoiti na zvuanje rijei "need"
(ni:d) koje me podsjea na rije "nido" (panj. gnijezdo).
Moemo koristiti sljedeu ustaljenu frazu:

"Necesitar un nido." (Trebati gnijezdo.)

Moda je to dovoljno, no bilo bi bolje da vizualiziramo cijelu sliku:
ptiica na tankoj grani moe svaki tren pasti i zato joj je potrebno
gnijezdo.
Ako ujedinimo obje varijante koje sam predloio za rije "need", stvorit
emo "ustaljenu frazu" koje se, prema mojem miljenju, lako pamti i bez
vizualizacije:
Brani par treba gnijezdo (necesitan un nido)
za svojeg potrebitog maliana (necesitado nene).
***
Udobnost takvih ustaljenih fraza najbolje se pokazuje u radu s vrlo
kratkim rijeima kao to su osobne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne
rijei.
Kako bismo zapamtili da se hrvatska upitna rije "to?" prevodi na
njemaki kao "was?", koje se izgovara kao "vas", lako bismo mogli
izgraditi frazu:
"to vas zanima?"
Evo jo jednog primjera. Pretpostavimo da uite engleski jezik i saznali
ste da hrvatskom glagolu "dobiti" odgovara engleski "get".
Traimo rije koja bi mogla zamijeniti engleski glagol "get" i tako nam
su pale na pamet "gete" (stare dalmatinske visoke cipele) pa na osnovi
te slinosti konstruiram sljedeu frazu:
"elim dobiti gete."
Rije "get" takoer je vrlo slina pojmu "gat" (etalite uz obalu,
mol). Pretpostavimo da koristimo glagol "get" u znaenju "dostii,
dohvatiti" (neto rukom). Zamislimo:
"Stojim na gatu i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."

Ako spojimo obje predloene varijante za "get" u jednu reenicu, dobit

emo sljedee:
"Stojim na gatu u getama i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."
U njemakom jeziku isti glagol u znaenju "dostii" zvui kao
"erreichen". Na tu nas rije moe podsjetiti kombinacija rijei "era" +
"ih". Sada ih trebamo samo uklopiti u zanimljivu reenicu. Fraza koja nam
pomae zapamtiti rije "erreichen" mogla biti zvuati ovako:
"Mnogi svakodnevni predmeti nee dostii
visoku starost -nova era ih je ve pregazila."
Pretpostavimo da elimo nauiti izgovarati englesku rije "teach" koja
znai "uiti". Kao zamjensku rije mogli bismo odabrati rije "pti" koja se
u razgovornom obliku izgovara kao "ti", odnosno u potpunosti odgovara
izgovoru engleske rijei "teach". Smiljamo reenicu:
"Ti poinje uiti l etenje"
Drugi primjeri
Inteligente (panj. inteligentan, pametan): moe se prevesti na engleski kao "intelligent" ili "clever".
1. Prva varijanta: "intelligent" - ovdje nema potrebe graditi asocijacije
sa panjolskim "inteligente" jer su rijei gotovo identine.
2. No kako bismo zapamtili drugi prijevod "clever", moramo stvoriti
asocijaciju jer su rijei vrlo razliite.
Kako vam zvui sljedea fraza?
" E l que es inteligente siempre da en el clavo."
{Pametnome se uvijek smiju.)
***
Enfermo (panj. bolestan): u engleskom je to "sick".
Fraza bi mogla biti sljedea:

"Pues si que estd enfermo."

(Dakle, bolestan je.)
U danom sluaju rijei si que jako podsjeaju na "sick".
***
Alcanzar, coronar (panj. dosegnuti, stizati): obje rijei mogu se
prevesti na engleski kao "reach". Kao zamjensku uzimamo panjolsku
rije "racha" (panj. udar, nalet vjetra).
"Vemos como una racha de viento impide a un rey alcanzar su corona
de papel, la cual se aleja de el rodando." (Vidimo kako nalet vjetra skida
s kralja njegovu papirnatu krunu i smeta mu da je ulovi.)
Budui da znamo da glagol "coronar" oznaava "popeti se na vrh
planine" (dosei vrh), moemo usavriti prethodnu sliku zamislivi kralja
planinara koji se penje na vrh planine gdje pue jak vjetar:
"Tras coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera
abajo y nopuede alcanzarla." (Kada dosee vrh, nalet vjetra skida s
njega krunu i on je ne moe
uhvatiti.)
Obratite panju da panjolska rije "racha" (nalet vjetra) zvui slino
engleskom glagolu "reach" (dosezati).

***
Llorar je panjolska rije koja znai "plakati". Na ruskom jeziku ista
rije zvui kao "plakat"'. Pretpostavimo da ste panjolac koji ui ruski.
Budui da se irilica jako razlikuje od latinice, najbolje je asocirati rijei
prema tome kako se izgovaraju, a ne prema tome kako se piu. Ukljuivi
imaginaciju zamilja da se u zimskim mjesecima u Rusiji vani ne smije
plakati jer je vrlo hladno i moe doi do prehlade, te stvara frazu:

"Al llorar, las lagrimas que caen alsuelo se transforman en

placas dehielo." (Kada poinju plakati, suze koje padaju na tlo
pretvaraju se u led.)

Maleta je panjolska rije koja znai "koveg". Na ruskom ista rije

zvui kao "emodan".
Kao zamjenske rijei za konstruiranje reenice biram panjolske rijei
"chimenea" (dimnjak) i glagol "dan" (davati). Slaem reenicu:
"Visualizo una gran chimenea de la que en vez de humo salen
maletas hacia arriba. Los rusos se acercan a ellaporque en esa
chimenea dan maletas."
(Vizualiziram veliki dimnjak iz kojeg umjesto dima izlijeu
kovezi. Pribliavaju mu se Rusi jer tamo daju kovege.)
Za one kojima je hrvatski materinski jezik i pokuavaju zapamtiti
panjolsku rije "maleta", prijedlog zamjenske rijei je "Mljet". Asocijacija,
odnosno ustaljena fraza bi mogla biti:
"Vidim kako turist dolazi trajektom na Mljet s ogromnim
kovegom jer je to otok pa sa sobom treba ponijeti puno stvari."
elite li zapamtiti rusku rije "emodan", oslanjajui se na izgovor, u
reenici moemo koristiti kombinaciju rijei "emo" + "dan", naprimjer:
"Ovaj emo dan provesti u pakiranju velikog kovega za put u Rusiju."

Creer je panjolska rije koja moe imati dva razliita znaenja:

"misliti" i "vjerovati". 'Vjerovati" je njezino glavno, odnosno prvo
znaenje. Pokuat emo nai hrvatsku zamjensku rije koja bi nas mogla
podsjeati na glagol "creer". Glagol "kreirati* doista je odlian izbor. Kao
prvo, izravno nas podsjea na nain izgovora rijei "creer" - (kre:r) kreirati, a moe se povezati s njom i po znaenju.

Pokuat emo uklopiti zamjenu strane rijei i hrvatski prijevod u istu

frazu. Sljedea odlina fraza pomoi e nam da zapamtimo glagol "creer"
i njegovo znaenje:
"Sami odluujemo u to emo vjerovati isto emo kreirati svojom
matom."
Ili:
"Da bismo mogli sami kreirati svoj ivot, trebamo vjerovati u sebe.
elite li neto konkretnije, to bismo mogli jo i vizualizirati, predlaemo sljedee:
"Vizualiziramo mnogo vjernika
promatraju sliku kreiranja svijeta."

crkvi

koji

Fiksacija slika uz rijei ne stvara zbrku, nego obratno, jo bolje fokusira

panju na asocijacije koje elimo izgraditi, u danom sluaju uz rijei "kreirati, kreiranje" ("creer") i "vjerovati"; creer = vjerovati.
Smatra se da pamenje radi na razini nae podsvijesti pa nam neki
mehanizmi koje ono posjeduje pomau da nepogreivo, iz svake
asocijacije, kao i iz svake ustaljene fraze, izvuemo neophodnu i eljenu
informaciju.
Ne bojte se razvijati matu - to je najbolji mentalni alat pomou kojeg
umnoavamo svoje sposobnosti.
Druga opcija da se vizualizira "creer" jest odabir rijei "krema".
Nadograujui prethodnu asocijaciju, vizualiziramo:
"Moemo vjerovati da je na poetku svog
kreiranja, svijet bio nalik golemoj kremi".

***
Sueco na panjolskom znai "veanin". Odgovarajua rije na vedskom jeziku je "svensk".
Na mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko eli testirati moju
imaginaciju i smilja neku zahtjevnu rije. U ovom sluaju radilo se o

obrazovanom i marljivom studentu na seminaru iz tehnika uenja koji

sam nedavno odrao na Mallorci. Taj je student elio je saznati kako se
stvara asocijacija za sljedei primjer.
U panjolskom, naime, postoji fraza "hacerse el sueco" (doslovno: "postati veanin"), koja znai "praviti se da ne uje" ili "ne obraati
panju". Predloio sam da pozovemo "veanina" na sljedei nain:
"Sssh"
Kada me je pogledao, rekao sam:
"Ven
ovamo.)

aca."

(Pogledaj

No budui da on nije obraao panju i nije nas primjeivao, nastavili

smo ga zazivati:
"Sss ven a K"
Beskorisno je. I dalje je "glumio veanina" pa smo morali uvijek
iznova ponavljati sve brim tempom:
"Ss ven a K."
"Ssven aK ."
"Sven aK."
"SvenK."

***
Proljev (dijareja) na japanskom jeziku izgovara se kao "gueri". Kao
zamjenska rije mogla bi nam pasti na pamet "guarana" (junoamerika
biljka popularna kod nas kao dodatak hrani za poboljanje koncentracije).
"Vidim hrabrog japanskog vojnika samuraja, koji je neposredno prije
vane bitke popio cijelu boicu tableta guarane pa je dobio proljev."

***

Tu se na japanskom jeziku izgovara kao "shawaa". Kao zamjensku

moemo uzeti rije "ala".'
" Vizualiziram japanskog siromaha u tuu. Oi su mu zatvorene da u njih
ne ue ampon i on ne moe umiti lice zato to je iznenada ponestalo
vode. Siromah vie svojem prijatelju: - Ej, kakva je to neslana ala?
Ukljui vodu!"
Ili, kao zamjensku rije uzmimo "avovi". Zamiljamo:
"Vidim ranjenog samuraja kako se tuira u kolibi. Tijelo mu je
puno grubih avova kojima su zaivene njegove rane."

***
Groblje se na japanskom jeziku izgovara kao "bochi". Imaginacija mi
oslikava svakodnevne razbibrige mrtvaca na groblju i vizualiziram
sljedee:
"Mrtvaci boaju na groblju.

***
Prijatelj se na japanskom jeziku izgovara kao "tomodachi". Svatko od
nas vjerojatno poznaje nekog Tomu. Evo to bismo mogli rei:
"Moj prijatelj Tomo dat e mi svoj auto da se vozim po Japanu."

Hitna pomo (kola hitne pomoi) na japanskom se izgovara kao

"kvuuk-yuusha".
Nemojte da vas to uplai. Ako se skoncentriramo na zvuanje rijei
"kyuukyuusha" i pritom zamislimo kola hitne pomoi kako jure cestom s
ukljuenom sirenom ("uuu uuu") i rotacijskim svjetlom, na dobrom smo
putu. Zamiljam kako kola hitne pomoi brzo kreu na poziv i kripe
gumama "ky..." pa onda jure s ukljuenom sirenom "uu", koe i skreu na
zavoju zbog ega gume opet kripe "ky.pa jure "uu" i napokon stiu na

odredite i gase motor "sha...". Kako sve to zvui zajedno: "ky... uu... ky...
uu... sha..." ili brzo: "kyuukyuusha".

Tanjur se na kineskom izgovara kao "pan zi". Kao zamjenske rijei

mogu nam pasti na pamet "pazi" i "pansion".
"Pazi da nepretrpavassvoj tanjur hranom, da se ne udeblja."
i onda:
" U pansionu uvijek nude puno hrane i zato pazi da ne
stavlja na svoj tanjur previe."

***
Sofa (kau, dvosjed) na kineskom se jeziku izgovara kao "sna fa".
Moemo uzeti zamjensku rije "afran" i zamisliti kineskog mandarina
kako odmara na sofi boje afrana.

Krevet se na kineskom izgovara kao "chuang".

Zamiljam si malu kujicu (panj. chucho) koja je veliinom upola
manja od velikog psa, drugim rijeima, samo je "ehu". Njezin vlasnik
panjolac joj govori naveer:
"Chu, an da a la ama." (Chu, idi na krevet. - panj.)

***
Kamion se na kineskom izgovara kao "ka che".
Zamiljam kamion pun kaca s groem kako se trucka neravnom
kineskom cestom.

***

Zrakoplov se na kineskom izgovara kao "fei ji".

Koncentriram se na zvuanje koje me podsjea na "fijuk" prilikom polijetanja zrakoplova. Zamiljam piste s kojih jedan za drugim polijee
mnogo malih zrakoplova: "Fijuu! Fijuu! Fijuu!" Zvukovi se gube u naletima
vjetra i uje se samo "Fei ji! Fei ji! Fei ji!"
Ako ponete uiti odreeni jezik u veoj skupini ljudi, osnovni vokabular svladat ete vrlo brzo i lako, jer se cijeli proces uenja zapravo
pretvara u igru stvaranja asocijacija. to vie ljudi zajedno ue jezik, to se
vie zanimljivih asocijacija u njima budi.
Kao to vidite, u ispravnom pristupu ne postoje sloeni jezici. Trebamo
samo pustiti mati na volju i izbjegavati izmiljene prepreke. Detalje i
nijanse posve je mogue nauiti malo kasnije, nakon to postignete neki
uspjeh i postanete spremni za sloene stvari.
Dakle, uei strani jezik trebamo:

Usvajati vokabular, prema potrebi u nekoliko koraka (ostavljajui

najtee rijei za poslije). Poslije emo ih nauiti pisati, ako, naravno,
svladamo neophodnu vjetinu;

Ponavljati i vraati se nauenom. Pregledajte sve primjere koje ste

nauili tijekom proteklog tjedna.
Ne ini li vam se da ste izvrsno usvojili gradivo?

Sve te vjebe predstavljaju ugodnu i zabavnu aktivnost i, pomaui

nam u uenju stranog jezika, potiu razvoju nae najvanije mentalne
sposobnosti:

MATE!

7
Izrada memorijskih tablica

U proirivanju vokabulara te brzom i lakom zapamivanju novih rijei

pomoi e vam posebne tablice. Izrada takvih tablica predstavlja vano
pomagalo u uenju bilo kojeg stranog jezika i zato preporuujem da se
prema ovom poglavlju odnosite s punom panjom.
Svaka tablica obuhvatit e pojedini skup rijei, sveukupno ih je 850, od
kojih biste trebali znati prvenstveno 600; upravo e te rijei posluiti kao
va temeljni vokabular.
Rijei u svakoj tablici posjeduju zajednike karakteristike; prva rije
uvijek je najreprezentativnija, to je opi i zato vaan pojam koji zato
piemo velikim slovima. Iza njega idu druge rijei koje su s njim povezane
po smislu ili prema kontekstu.
Svaka tablica sadri etiri stupca koje emo raspodijeliti na sljedei
nain:
- U prvom stupcu nalazit e se strana rije koju treba nauiti.
- U drugom stupcu biljeit e se njezin nain izgovora. Vrlo je vano
praviti oznake kako biste tono znali kako se ta rije izgovara, koji je slog
naglaen. Oznaka je uvijek potrebna, izuzetak su samo jednoslone rijei.
- U treem stupcu nalazit e se odgovarajua rije iz vaeg
materinskog jezika. Bilo bi dobro da tu rije napiete drugom bojom kako
biste je lako razlikovali.
- U etvrtom stupcu zapisivat emo neuobiajenu asocijaciju koja
povezuje materinsku rije (stupac 3) s odgovarajuom stranom rijeju
(stupac 1) ili njezinim nainom izgovora (stupac 2). Asocijacije je takoer
zanimljivo i poeljno zapisivati drugom bojom.

Ja uvijek koristim plavu boju za biljeenje istih podataka, odnosno

fantazija. Tako pravei biljeke uvijek na isti nain, dobivam plavi tekst
koji se sastoji od niza neuobiajenih asocijacija.
Prema tome, tablice koje trebamo izraditi imat e sljedei format:

Strani
jezik
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
Stupac 1

Nain
izgovora
"xxxxxxxxx
"
"xxxxxxxxx
"
"xxxxxxxxx
"
"xxxxxxxxx
"
Stupac 2

Materinski *Neuobiajena asocijacija

jezik
XXXXXXX *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
XXXXXXX *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
XXXXXXX *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
XXXXXXX *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Stupac 3

Stupac 4

Znak "X" u svakom stupcu oznaava promjenljiv podatak - rije ili, u

sluaju 4. stupca, vae asocijacije.
Sada pokuajmo popuniti tablicu onako kako bi to uinio panjolac koji
eli nauiti engleski jezik. Tablica (vidi sljedeu stranicu) poinje rijeima
koje oznaavaju pozdrav.

Gree

Grit

SALUDAR
(panj.

Es bueno saludar
a
gritos.
(Bolje je pozdravljati
glasno.)

t
pozdraviti)

Te ove mas gente.

(uje vas vie ljudi.)

U tablici vidimo englesku rije "greet" (stupac 1). Zatim slijedi njezin
nain izgovora: "grit" (stupac 2). Zatim vidimo rije "saludar" (panj.
pozdraviti) koja je najvanija rije na materinskom jeziku (stupac 3). I
naposljetku, zapisujemo neuobiajenu asocijaciju koja e povezati

rije iz treeg stupca s rijeju iz prvog ili drugog stupca; moe se odabrati
bilo koja od njih dvije.
Naprimjer - "saludar" - asocijacija koja pomae zapamtiti novu rije
koja se na engleskom izgovara kao "grit":
" E s bueno saludar a gritos, porque de este modopodremos saludar a
muchas personas a la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tako
moemo pozdraviti mnogo ljudi odjednom.)
Na taj nain pozdrav e udi ljudi koji se nalaze daleko od nas.
Imajte na umu da za zapamivanje istih podataka treba na neki nain
nai barem dvije povezujue toke. U danom sluaju uspostavlja se veza
izmeu panjolskih (materinskih) rijei "saludar" i "gritos" u kojoj se
posljednja asocira s engleskim "greet".

Vano! U danom sluaju gradimo asocijaciju s izgovorom "grit", a ne

s pisanom rijeju "greet". Uvijek moete birati izmeu prvog i drugog
stupca, prema vlastitom nahoenju.

*
Pokuajmo
utvrditi
u
pamenju
danu
asocijaciju,
vizualizirajui sebe kako pozdravljate sve prolaznike na ulici
stiskanjem ruke.
Ako se pojavi potreba da zapamtimo znaenje rijei "saludar" na
razliitim jezicima istovremeno, radi izbjegavanja zbrke trebamo uvesti
karakteristino obiljeje (neki predmet ili neku specifinost zemlje) koje
e biti izravno povezano s danom zemljom i koje pomae lako prepoznati
na kojem jeziku zvui rije. Tako, obiljejem engleskog jezika moe biti
londonski Tower s kojim bismo mogli stvoriti sljedeu asocijaciju:
"Lagente se ve obligada a saludar a gritos, ya que el reloj de
dicha torre podue tanto ruido que ni deja escuchar ni saludar con
las manos,pues tienen que taparse con ellas los oidos." (Ljudi moraju
se vrlo glasno pozdravljati, zato sto sat na toj kuli stvara toliku buku da
je nemogue uti glas niti stisnuti ruku jer njima treba zaepljivati ui.)

Iskoristit u priliku da vas podsjetim kako se asocijativne konstrukcije

pamte brzo i produktivno, i zato ete dobro zapamtiti da se panjolska
rije "saludar" na engleskom izgovara kao "grit". Tako, ako uite nekoliko
jezika istovremeno, povrno pregledavanje tablice bit e dovoljno da se
ne zabunite u prijevodima.
S druge strane, ako uite samo jedan jezik, nije nuno uvoditi u
asocijativni niz diferencijalno obiljeje te zemlje; jednostavna veza bit e
posve dovoljna. Govorit emo o tome detaljnije u daljnjem tekstu.
Dakle, ranije smo izgradili sljedeu asocijaciju:
" E s bueno saludar a gritos, porque de este modo podremos
saludar a muchas personas a la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato
to tamo moemo pozdraviti mnogo ljudi odjednom.)

Konana formulacija zvuat e ovako:

E s bueno
mdsgente).

saludar

gritos

(te

oye

(Bolje je pozdravljati glasno - uje vas vie

ljudi.)
Upravo je u tom obliku zapisujemo u etvrti stupac tablice.
Udobno je graditi asocijacije pomou simbola koji pomae zapamtiti
informaciju (o tome je bilo rijei u mojoj prvoj knjizi "Superpamenje,
superitanje, superuenje", Planet Zoe, 2011).
Uskoro ete se naviknuti na taj sustav i moi ete bre napredovati;
jedan pogled u tablicu bit e vam dovoljan da se odmah prisjetite
znaenja to ih prenose koriteni simboli i boje.
Jo jednom emo naglasiti, jer je to vrlo vano:

Kako bismo stvorili neuobiajenu asocijaciju (stupac 4), trebamo

pronai vezu izmeu rijei iz stupca 3 (materinska rije) i rijei na
stranom jeziku (stupac 1) ili pak s njezinim nainom izgovora (stupac
2).

Ovaj je sustav osobito uinkovit pri uenju fonda rijei u jezicima poput
engleskog, u kojima se nain izgovora esto razlikuje od naina pisanja.
Tako, tekoe koje postoje u tim jezicima trae od nas da uimo svaku
rije zasebno i na taj nain stvaraju jo bolje prilike za stvaranje
asocijacija.
Vratimo se naem primjeru. Iako smo ve iskoristili nain izgovora
"grit" (stupac 2), mogli bismo odabrati rije "grena" (panj. zamrena
stvar), slino engleskoj rijei "greet" (stupac 1).
Ako se rije pie jednako kako se izgovara, ne postoji mogunost
biranja izmeu 1. i 2. stupca, to je aktualno za jezike poput panjolskog.
U prethodnom primjeru panjolska i engleska rije sline su samo prema prvim slovima, odnosno obje poinju s "gre", no i to je vie nego
dovoljno da se uspostavi veza meu njima.

Kljuno! Nemojte traiti idealnu rije-zamjenu jer takva ne

postoji, samo ete uzalud potroiti vrijeme. Uoavajte ak i
beznaajne slinosti i razraujte ih u svojoj mati. To e pomoi
da izbjegnete osnovnu pogreku - traganje za idealnom
asocijacijom.
Ako se u stupcu 1 (napisana strana rije) i stupcu 2 (nain izgovora)
nalaze dva razliita zapisa, moete odabrati bilo koji od njih. Meutim
bolje je dati prednost izgovoru.
Zamislite da elite nauiti kineski jezik. Pismo u tom jeziku nije nimalo
jednostavno i zato je prilikom uenja fonda rijei teko oslanjati se na
vanjski izgled rijei, umjesto na njihovo zvuanje. Suprotno tome, s
lakoom ete svladati izgovor rijei na tom jeziku, ako se u prvom koraku
ne obazirete na njihovo pisanje. Pri pokuaju da istovremeno uite pisati i
priati vaa e produktivnost biti izuzetno niska, jer se tekoama
izgovora pridodaju i tekoe izuavanja pisma.

Stei ete dojam da je taj jezik vrlo teak, i bit ete u pravu, jer na se
um prilagouje naim osjeajima. Zato se uenje stranog jezika treba
odvijati onim istim slijedom kao i kad u djetinjstvu uimo priati. O tome
sam ve pisao na samom poetku knjige; jer je upravo to razlog zato se
ak i ljudi koji ne znaju pisati i itati sasvim normalno sporazumijevaju i
vode normalan svakodnevni ivot u svojoj domovini.
Iskoristit u priliku da kaem nekoliko rijei o jezicima kao to je
kineski. Njihovu abecedu treba svladavati u nekoliko koraka. Prvo trebate
razmotriti oblikovanje najvanijih rijei iji nain pisanja nije presloen.
Nakon toga ete mnogo rijei oblikovati uz pomo logike.
Za jezike poput panjolskog, gdje se nain pisanja i izgovora uglavnom
poklapaju (stupci 1 i 2 su u veini sluajeva identini), stvarat emo
asocijacije izmeu rijei u 1. i 3. stupcu, zahvaljujui emu moemo brzo
usvojiti njihov toan izgovor.
Dobro. Sada emo izraditi tablicu koja sadri najvanije rijei - one koje
izgovaramo kada se susreemo s nekim ili rastajemo od nekog.
Popunjavamo sva polja u tablici onako kako smo to inili za rije
"pozdraviti" (panj. "saludar"). U tu svrhu potreban nam je dvojezini
rjenik u kojem se prikazuje transkripcija (izgovor). Preporuujem da za
biljeenje naina izgovora koristite vlastitu metodu oznaavanja
transkripcije, jer se u rjenicima koriste meunarodni standardi, koji e
vama biti manje razumljivi i praktini od vlastitih oznaka napravljenih na
temelju individualne percepcije zvuanja pojedine strane rijei.
Za poetak, smislite vlastitu asocijaciju koja e povezati hrvatsku rije
"pozdraviti" s engleskom rijeju "greet" [grit], onako kako smo opisali u
primjeru sa panjolskom rijeju "saludar", i upiite svoju asocijaciju u stupac 4 prvog retka.

Greet

"Grit

POZDRAVIT *
I
Xxxxxxxxxxxxxxxxxxx
XXXXXXX "xxxxxxxx Zdravo
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
x"
xxx
XXXXXXX "xxxxxxxx Dobar dan *Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
x"
xxx
XXXXXXX "xxxxxxxx Dobra
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
x"
veer
xxx

XXXXXXX "xxxxxxxx Laku no

x"
XXXXXXX "xxxxxxxx Vidimo se
x"
uskoro
XXXXXXX "xxxxxxxx Dovienja
x"

*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxx

Malo poslije pokazat u vam svoju metodu biljeenja izgovora.

Jednako tako moete koristiti viejezini elektronski rjenik s kojim ete
utedjeti vrijeme - potrebno je samo utipkati rije na materinskom jeziku i
dobit ete prijevod. Takvi su programi ekonomini i jednostavni za
koritenje. Uglavnom sadre izgovor svih rijei u audioformatu.
Takoer, zanimljive rjenike moete nai i na internetu.
Neki od njih nude vrijeme isprobavanja programa (odnosno besplatnu
instalaciju koja traje otprilike mjesec dana), a tog e vam razdoblja biti
dovoljno da ispunite tablice, to e vam uzeti samo nekoliko sati ako
radite na raunalu.
Nerijetko takvi rjenici imaju funkciju glasovne pratnje i ak omoguuju
izbor boje glasa kako biste bolje razumjeli kako se pojedina rije izgovara.
Zbog svih navedenih prednosti, najbolje je da nabavite takav digitalni
rjenik i instalirate ga u svoje osobno raunalo. To e vam znatno
utedjeti vrijeme i, to nije manje vano, novac koji biste inae potroili
na teaj stranog jezika.
Ponite od toga da potraite prijevod svake materinske rijei na
engleski. Takoer trebate zabiljeiti transkripciju svake rijei, popunivi
na taj nain prva dva stupca. Prije nego to zapiete transkripciju
proitajte pravila izgovora koja se nalaze u vaem rjeniku (obino na
prvim stranicama). Ako ste dobro zapamtili ta pravila, moi ete mnogo
bolje shvatiti kako se izgovara svaka rije i u veini sluajeva ak se
samostalno toga dosjetiti.
Imajte na umu da je transkripciju udobno zapisivati na materinskom
jeziku, onako kako je ujete. Ne zaboravljajte takoer stavljati znak
naglaska, kako biste znali koji slog treba naglasiti pri izgovoru te rijei.
Napri-mjer, panjolsku rije "comida" (hrana) zapisujemo kao "komida".
Zapisujui rijei i njihove transkripcije, izgovarajte ih naglas, kako biste
ukljuili svoje sluno pamenje i navikli se na zvuanje.

Dalje u vam djelomino predstaviti sustav transkripcije glasova koji

sam razradio za sebe i koji koristim pri popunjavanju 2. stupca.
(Op.prev. - prilagoeno hrvatskom jeziku.)
1. Samoglasnici.
Imamo ukupno 5 samoglasnika:
a, e, i, o, u
Budui da se u razliitim jezicima oni izgovaraju razliito, primjerice
sadre poluglasove, odnosno glasove koji se izgovaraju kao neto izmeu
dva naa samoglasnika, moemo to prikazati kombinacijom naih
samoglasnika u parove.
Na taj nain dobivamo:
ae - glas izmeu "a" i "e"; iu - glas
izmeu "i" i "u", itd.
U razliitim jezicima takoer varira duljina izgovora glasa, to biljeimo
na sljedei nain:
A) dugi samoglasnik oznaava se dvotokom "o:";
B) kratki samoglasnik (ili bilo koji suglasnik) oznaava se normalno
"o". Naprimjer:
"o" se izgovara kao obian "o";
"e:" - dugi glas "e"; "u" - kratko "u".
2. Suglasnici
Imamo sljedee suglasnike:
b, c, , , d, d, , f, g, h, j, k, 1, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z,
Budui da sva slova i glasove iz stranih jezika elimo zapisivati slovima
kojima raspolaemo u materinskom jeziku, koristit emo sljedei sustav
biljeaka:

"g" koristimo samo kada se izgovara kao "g" kao u rijei "glava" i
nikada kao "d".
"j" koristimo samo kada se izgovara kao "j" kao u rijei "jogurt" i
nikada
kao "h" ili "d".
;
Zatim:
Slovo "x" se moe transkribirati kao "ks" ili "z".
Slovo "y" zapisujemo kao "j".
Slovo "c", iako postoji kao suglasnik u hrvatskom jeziku, u transkripciji
se ne preporuuje koristiti, radi izbjegavanja zbrke, jer se na drugim
jezicima izgovara vrlo razliito, zato ga radi tonosti izgovora preporuujemo transkribirati kao "ts" kada zvui kao hrvatsko "c" kao u rijei
"cipela", ili kao "k" kao u spomenutoj panjolskoj rijei "comida" ili
engleskoj rijei "car", ili kao "z" kao u panjolskim rijeima "cepillo" i
"cinturon".
Zbog vanosti pitanja izgovora rijei u jeziku i radi udobnosti rada,
preputam vama da u knjizi slobodno zabiljeite vlastiti sustav
oznaavanja glasova, kako samoglasnika, tako i suglasnika, kako bi vam
uvijek bio pri ruci.
Ako vam se moj sustav oznaavanja uinio korisnim, moete koristiti i
prostor za opaske i objanjenja.
1.

Samoglasnici

2.

Suglasnici

* Opaske u vezi s izgovorom

Dalje u knjizi pronai ete tablice s minimalnim fondom rijei. Kao to

sam ve spomenuo, taj popis sadri oko 850 rijei od kojih 650 oblikuju
temeljni vokabular i koje su vane. Te su rijei u tablicama oznaene
zvjezdicom (*). Tako preporuujem da prvo izgradite asocijacije i svladate
te rijei, a poslije, kada s zavrite s njima, nauite ostale.
Za samostalan rad moete koristiti tablice otisnute u ovoj knjizi.
Preporuujem da takve tablice napravite na svom raunalu kako bi vam
posluile za daljnje uenje svakog jezika. Te e vam tablice omoguiti da
lako nauite jezik uz pomo predloenog sustava.

Glagoli
Glagoli oznaavaju radnje i najvaniji su leksiki sloj u jeziku, zapravo
su temelj verbalne komunikacije. Zato emo poeti upravo od glagola.
Obratite panju da je mnogo vanije zapamtiti rije "dorukovati",
nego "doruak". Zamislite na trenutak da se nalazite u hotelu u
inozemstvu i ne znate kako doi u restoran na doruak. Moete lako
pitati:
"Molim vas, gdje dorukovati?"
I obratno, pomou rijei "doruak" mnogo je tee izraziti istu misao.
Pokuajte i uvjerite se sami:
"Molim vas, bla, bla, bla... ?'
to ete rei umjesto "bla, bla, bla"? Vjerojatno ete se pokuati sjetiti
potrebne rijei. I nakon toga koristit ete neto poput "htjeti", "moi", itd.,
oblikujui reenicu koja je dulja nego to je potrebno i s veim naporom.
Tako je mnogo tee sporazumijevati se, osobito onima koji su tek poeli
uiti strani jezik.
Imajte na umu da su rijei grupirane u tablice prema nekom zajednikom obiljeju, no da se pritom meusobno razlikuju. Upravo se zato, primjerice, prilog moe nai u tablici kraj pridjeva.
Mnoge rijei imaju sline gramatike karakteristike ili nain pisanja i
zato ih je lake sistematizirati. Svaki sustav razvrstavanja bit e dobar jer
na kraju krajeva pamtite svaku rije zasebno, na temelju asocijacija i

neovisno o njezinom mjestu u tablici, iako je nesumnjivo da e vam

dobar sustav razvrstavanja znaajno olakati rad.
Prije nego to ponemo, elio bih vas podsjetiti da tablice ne trebate
uiti napamet. Sve to je potrebno jest da ispunite stupce 1 i 2, tijekom
nekoliko sekundi smislite neuobiajenu asocijaciju i pribiljeite je u stupac
4. Ako vam nita ne pada na pamet, ne uzrujavajte se i naprosto prijeite
na sljedeu rije.
Jo jednom obratite panju na to koji su reci u etvrtom stupcu (u stup cu biljeenja asocijacija) oznaeni zvjezdicom, a koji nisu. Ispunjavajte
samo one retke u kojima postoji zvjezdica jer to su najvanije rijei to
oblikuju temeljni sloj vokabulara. Poslije se moete vratiti ostalim rijeima. Ako jo uvijek imate potekoa u razumijevanju gradiva, odnosno
ako vam jo uvijek nije jasno to je potrebno initi, proitajte posljednje,
23. poglavlje "Zona kontrole".
Dakle, nakon to ste pripremili tablice poput onih to se nalaze u knjizi,
ispunite samo one retke koji su oznaeni zvjezdicom (*):
BITI
*
Imati
*
Posjedovati
Postojati
*
Nalaziti se *
U mnogim jezicima glagol "biti" oznaava se s nekoliko razliitih rijei,
naprimjer u panjolskom su to glagoli "ser" i "estar". Naprotiv, u
engleskom i h oznaava jedan opi glagol "to be".
Isto se dogaa s glagolima "imati" i "posjedovati". Glagol "imati" ulazi
u najvanije rijei, i zato biste ga trebali nauiti to je mogue prije.
HTJETI
eljeti
Voljeti
Pomoi
Pokuati
Postii
Moliti
Trebati

*
*
*
*
*
*
*
*

Obratite panju na to da glagol "htjeti", kao i glagol "eljeti", ne smiju

se mijeati s glagolima "voljeti" i "svidjeti", no isto tako treba znati
posebno znaenje glagola "eljeti" u smislu "arko, strastveno eljeti,
trebati").
Glagol "htjeti" (engleski "want", panjolski "querer) vjerojatno je
najvanijih od svih jer ete uvijek htjeti neto uiniti, imati, biti netko, ii
nekamo, i zato morate izgraditi asocijaciju, zapamtiti i znati izgovarati taj
glagol.
Ne optereujte se drugim rijeima koje oznaavaju isto ili su sline
onima koje ovdje predlaemo.
Ostavljam vam na kraju svake tablice nekoliko praznih redaka (kao to
ste ve primijetili) kako biste poslije mogli u njih upisati rijei koje
smatrate neophodnima.
IVJETI
Roditi se
Odrasti
Umrijeti
Osjeati
Boljeti
Lijeiti

*
*
*

Obratite panju da glagol "roditi se" nije osobito znaajan, iako je

naveden u popisu. Razlog tome je taj to se izraz "roditi se u" moe
savreno zamijeniti izrazom "biti iz".
Glagoli "odrastati" i "umrijeti" relativno su vani, ali ne koriste se
preesto. Zato bi ih bilo pravedno svrstati u sekundarni vokabular. Vratite
im se poslije, nakon to usvojite vane rijei.
VIDJETI
Gledati
uti
Sluati
Svidjeti
Dodirnuti
Mirisati

*
*
*
*
*

GOVORITI
Razgovarati
itati
Pisati
Obrisati
Potpisati

*
*
*
*
*

Rijei "govoriti" i "rei" imaju slina znaenja, no za oblikovanje svakodnevnog vokabulara korisno ih je razlikovati i obje koristiti.
MOI
Praviti/initi
Raditi
Proizvoditi
Graditi
Sruiti
Ukloniti
Napuniti
Isprazniti

*
*
*
*
*
*
*
*

Vano! Podsjeam da ne trebate uiti napamet veze izmeu rijei, a

pogotovo ne njihov redoslijed u tablicama.
Jedino to trebate uiniti jest ispuniti prazna polja i, ako to ne izazove potekoe, smisliti asocijacije izmeu rijei iz 3. stupca i rijei iz 1.
ili 2. stupca.
Takoer podsjeam da ne trebate teiti nekoj "idealnoj asocijaciji" koja
u stvarnosti ne postoji. Potroivi dosta snaga na traganje, zapet ete na
jednom mjestu i cijeli e vam se rad uiniti presloenim, dok je zapravo
suprotno, jednostavan je i ne zauzima mnogo vremena te treba biti za
vas svojevrsna zabava.
Pokuajte nai neka zajednika obiljeja, i ako vam se neke asocijacije
uine dobrima, a druge ne ba, ne brinite; svaki put e rezultat biti sve
bolji. U nekim sluajevima (o tome emo govoriti dalje) ta "beznaajna
obiljeja" pretvorit e se u vrst oslonac.

MISLITI
Zamiljati
Vjerovati
Znati
Prepoznava
ti
Sjeati se
Zaboravljat
i

*
*
*
*
*

UITI
Pohaati
Razumjeti
Usvojiti
(gradivo)
Pamtiti
Poduavati
Objasniti
Pogoditi
Pogrijeiti

II
Stii
Vratiti se
Doi
Ui
Izai
Izvaditi

*
*
*
*
*
*

HODATI
Trati

*
*

*
*

*
*
*
*

Skoiti
Plesati
Prestati
ekati
Prijei
Nastaviti

PUTOVATI
Popeti se
Spustiti se
Voziti se(u
vozilu)
Izai(iz
vozila)
Upravljati
(vozilom)
Trajati
Kasniti

*
*
*

*
*
*
*
*
*

*
*
*
*
Probuditi se *
Dizati se
*
Odjenuti
Umiti se
*
Oistiti
*
Uprljati
UMORITI se
Odmarati
Lei
Spavati

JESTI
Konzumirat
i
Dorukovat
i
Ruati

*
*
*
*

Veerati
Piti

*
*

Znaenje rijei "konzumirati" referira i na jelo i na pie. Ta je rije vrlo

vana jer se ne moe zamijeniti rijeima "jesti" i "uzimati".

KUPITI
Unajmiti
Posluiti
Kotati
Platiti
Dugovati
Primiti
plau
Troiti

DATI
Odbiti
Dobiti
Izgubiti
Traiti
Pronai
Pokazati
Promijeniti
Vratiti

*
*
*
*
*
*

*
*
*
*
*
*
*
*
*

"Pohraniti" znai u ovom sluaju "poloiti" (povjeriti na uvanje).

STAVITI
Smjestiti
Dodati
Spojiti
Razdvojiti
Nedostajati

*
*
*
*
*

Preostajati

"Preostajati" ovdje znai "biti viak".

BROJITI
*
Vagati
*
Teiti
*
Raunati
Zbrojiti
*
Oduzeti
*
Mnoiti
*
Dijeliti
*

DOZVOLITI *
Izdrati
*
Smetati
*
Zapoeti
Zavriti

OTVORITI
Zatvoriti
Zvati

*
*
*

"Zvati" se ovdje koristi u znaenju dozivati, pozivati i telefonirati (zvati

telefonski).
RIJEITI
*
Popraviti
*
Funkcionira
ti
Unititi
*
*
Slomiti
(razbiti)

Razrezati
Zalijepiti

*
*

Tako vam je na raspolaganju 130 vanih glagola (oznaenih

zvjezdicom) te trebate stvoriti najvie 130 neuobiajenih asocijacija kako
biste ih zapamtili. Govorim "najvie", zato to za rijei s kojima nemate
potekoa ne-ma potrebe traiti asocijacije.
Poznavanje glagola vrlo je vano i kada ih zapamtite, osjetit ete da
ste svladali znaajan dio stranog vokabulara.

Imenice
Podsjetit u vas jo jednom, reci oznaeni zvjezdicom sadre
najvanije rijei. Slijedite istu logiku kao i prije.
DOKUMENT
I
Putovnica
Policija
Carina
Prtljaga
Koveg
Aktovka

*
*
*
*

Putna torba
Paket
Torbica
*
Prijenosno
raunalo
Videokame
ra
Fotoaparat
Red
(ekanja)
Kontrola
Pomo
Ulaz

*
*
*
*

Izlaz
Desno
(smjer)
Lijevo
(smjer)

ZRANA
LUKA
Luka
eljezniki
kolodvor
Autobusni
kolodvor
Metro

*
*
*

*
*
*
*
*

Izraz "taksi postaja" ne smatram vanim jer na ulicama obino ima

mnogo taksija. U sluaju potrebe, uvijek moete upitati: "Molim vas, gdje
uzeti taksi?"
AVION
Let
Brod
Trajekt
Vlak
Metro
Tramvaj
Vagon
Autobus
Taksi

*
*

Tramvaj je vano prijevozno sredstvo u mnogim gradovima i zato sam

ga ukljuio u tablice. Zapamtite ga, moda u gradu koji se spremate
posje- titi voze tramvaji (a moda ak i trolejbusi).
AUTO
*
Garaa
Motocikl
Bicikl
Autoput
*
Gesta
*
Put
*
Benzinska *
stanica

STANICA
*
Peron
Kolosijek
Vozni red

*
*
*

Karta
*

Rije "stanica" najvanija je u cijeloj skupini jer je se moe koristiti u

mnogim sluajevima, kao i za izraz "taksi stanica".
Rije "cijena" nije jako vana jer umjesto nje moemo koristiti glagol
kotati".
SJEDALO
Red
Razred

*
*
*

Kupe
*
Kabina
*

Turist
*

Rije "kabina" zatrebat e vam jedino kad se spremate putovati na

brodu.
Rije "red" ovdje podrazumijeva red sjedala (u kojem redu se nalazi
vae sjedalo), a ne red ekanja (u smislu stajati u redu).
HOTEL
*
Soba
Broj
*
Klju
*
Dizalo
*
Stubite
*
Kat
*
Hodnik
*

DNEVNI
BORAVAK
Namjetaj
Kau
Naslonja
Stolica
Stol
Tepih

*
*

*
*

Telefon
Televizor
Radio

*
*

Daljinski
upravlja
Baterije
Struja
arulja
Balkon
Svjetlo

*
*
*
*
*

Ako na nekoliko dana putujete u inozemstvo, mala je vjerojatnost da

ete zatrebati rije "kau", zato nije oznaena zvjezdicom. Tu rije, kao i
neke druge, moete ostaviti za poslije, kada poelite proiriti svoj
vokabular.
Rije "baterije" smatram vanom zato to se moe dogoditi da vam zatrebaju baterije za neki elektrini ureaj.
Primjer: Obratite panju na to koliko su imenice manje vane od glagola. Naprimjer, ako ste u hotelskoj sobi i nemate svjetlo (nema struje ili
je pregorjela arulja), moete se spustiti na recepciju i rei:
"Oprostite, u mojoj sobi nema svjetlo."
Ili:
" U mojoj sobi nestati svjetlo."
Na poetnom stupnju uenja jezika prilino je teko rei:
" U sobi je pregorjela arulja"
Obratite panju na to da reenice koje sadre glagole bolje prenose
zamisao. Zato smo nae svladavanje vokabulara poeli upravo od
glagola. Takoer, moete pogoditi da je rije "soba" mnogo vanija od
rijei "stol" ili "stolica" jer se odnosi na opi pojam koji ukljuuje u sebe i

neke druge. Zapamtite da se uvijek treba kretati u smjeru od veeg

prema manjem, odnosno od opeg prema dijelovima.

SPAVAA
SOBA
Zavjesa
Ormar
Krevet
Plahta
Pokriva
Deka

Rijei poput "ormar" nee vam biti od koristi ako ste na kraem odmo ru, no moda e vam njihovo poznavanje dobro doi ako planirate dulje
vrijeme provesti u inozemstvu.
KUPAONICA
Umivaonik
Tu
Sapun
Runik
Toaletni
papir
etkica za
zube
Pasta
za
zube

*
*
*
*

etkica i pasta za zube su predmeti koje neete nai u hotelu i ako

vam kojim sluajem zatrebaju, jasno je da ete uetati u oblinju trgovinu
i samostalno ih uzeti s police. Zato su to rijei koje ne morate odmah
nauiti.

KUHINJA
tednjak
Hladnjak
Perilica
posua
Mikrovalna
penica
Perilica za
rublje
TANJUR
Zdjela
Pladanj
aa
alica
Boca
Posudica
Lonac
Tava
Zaimaa

*
*
*

Rije "zdjela" odnosi se na veliku posudu u kojoj se posluuje, primjerice, salata. Zato nije meu najnunijima. Jednako tako, rijei poput "lonac"
i "zaimaa" nisu vane, odnosno zatrebat ete ih samo ako ivite u
inozemstvu, u unajmljenom stanu ili odmarate u apartmanu, te vam
zatreba neki pribor za kuhanje. Moda ete trebati kupiti neki od tih
predmeta pa e vam poznavanje rijei zatrebati, no i tada je dovoljno
samo uzeti potreban predmet s police u trgovini i odnijeti na blagajnu.
Najvie to biste mogli zatrebati u svim sluajevima kupovanja predmeta
u trgovini jest rije "ovo".

PRIBOR
ZAJELO
lica

*
*

Vilica
No

*
*

Stolnjak
*
akalica

Izraz "pribor za jelo" ujedinjuje u sebi sve predmete to su potrebni za

konzumaciju hrane, naprimjer u restoranu. Dakle, kada traite od
konobara da vam donese "pribor za jelo", podrazumijeva se da vam
odmah donese sve potrebno za jelo.
STVAR
Predmet
Ureaj
(aparat)
Primjer

*
*
*
*

Te etiri rijei su zapravo podsjetnici koji mogu "uskoiti" u pravom

trenutku i zamijeniti mnogo imenica. Kao to sam ve spomenuo, jo
jedan dobar zamjenik je rije "ovo", no nju navodim u tablici zamjenica.
*
ZEMLJA
(drava)
(Ime vae *
domovine)
(Ime zemlje *
koju
posjeujete
)
Nacionalno
st (vaa)
Jezik

*
Granica
Regija
Grad
Selo
etvrt
(gradska)
Kvart
Kua
Katnica
Zgrada
Stan
Apartman

*
*

*
*
*

ULICA
Avenija
Trg
Raskrije
Ugao
Centar
(grada)
Poetak
Sredina

*
*
*
*
*
*
*
*
*

Kraj
(zavretak)
Park
*
Vrt
*
Fontana
*

BOLNICA
Hitna
pomo

*
*

Ljekarna
Lijek
tablete
Sredstvo
protiv boli
Antibiotik
Ozljeda
Flaster
Vata
Gaza
Injekcija
Prehlada
Gripa
Bol
Vruica
Alergija

*
/*

Imajte na umu, ako je potrebno da zapamtite neku rije koja nije

oznaena zvjezdicom, oznaite je (naprimjer rije "alergija" nekome moe
biti izuzetno vana) ili ako uope ne postoji u tablicama, naite je u rje niku i dodajte naem rjeniku, a zatim pratite tehniku koju ste svladali.

TRGOVINA
(duan)
Poduzee
Trgovaki
centar
Supermark
et
Restoran
Kavana
Pekarnica
Trgovina
satova
Zlatarnica
Postolar

*
*
*

Trgovina
igrakama
Butik
Frizerski
salon
Atelje
Papirnica
Knjiara
Pota
Agencija
Veleposlanstvo
CIJENA
Poklon
Gratis
Rasprodaja
Porez

BANKA
Novac

*
*

*
*
*

(Ime dravne valute u

zemlji koj
posjeujete)

Novanica
Kovanica
Kreditna
kartica
Bankomat

KOLA
*
Akademij *

*
*

a
Fakultet
Uilite
*
Sveuilit *
e

KRUH
Tjestenin
a
Juha
Krumpir
Ria
Povre
Salata
Umak
Jaje
Zakuska
Sol
Jelovnik

*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*

U ovoj skupini vjerojatno ete poeljeti usvojiti vie rijei pa sam ostavio vie slobodnoga prostora.

MESO
Piletina
Teletina
Svinjetina
File
Odrezak
Krvavi
biftek
Peenje
Pohani
odrezak

*
*
*
*
*
*

RIBA
*
Leo
Riba
na
aru (gril)
Brudet

DESERT
Voe
Narana
Banana
Dinja
Kruka
Jabuka
umsko
voe
Jogurt
Kola
Torta
okolada
Limun
Sladoled

KAVA
aj
Mlijeko
eer
Sladilo
(zamjena
za eer)
Voda
Vino
Pivo

*
*
*
*

*
*
*
*
*
*

*
*
*

*
*
*

Alkohol

PRIRODA
More
Plaa
Rijeka
Obala
Jezero
Planina
uma
Drvo
Livada
Vjeba
Sport

*
*
*
*

PAPIR
Pismo
List
Kuverta

*
*

Potanska
marka
Knjiga
Biljenica
Novine
Novosti
Priopenje
asopis
Kemijska
olovka
Obina
olovka
OVJEK

*
*
*
*

*
*

*
*
*

(osoba)
Mukarac
ena
Mladi
Djevojka
Djeak
Djevojica
Starac
Starica
Beba
Suprug
Supruga

*
*
*
*
*
*

PRIJATELJ
#
Otac
Majka
#
Sin
#
Ki
Brat
*
Sestra
*

POSAO

Zanimanje
Student
Profesor
Uitelj
Lijenik

*
*
*

*
Medicinska *
sestra
Predsjednik *
Direktor
*
*
Administrator
Slubenik
*
Konobar
*

Tajnik
*
Slobodni
djelatnik
*
Turistiki
vodi
Ministar
Sudac
*
(Vae
zanimanje)

U zadnjem retku oznaenom zvjezdicom (*) trebate upisati svoje zanimanje, ako nije prije navedeno u tablici. Obratite panju na to da umjesto
rijei "poduzetnik" moete koristiti izraz "imati vlastito poduzee".

IDEJA
Istina
Stranka
Politika
Obiaj
Religija

*
*

IME
Prezime
Osoba
Ljudi
Drutvo

*
*
*

ODJEA

Veliina
(broj)
Kaput

*
*

Odijelo
Prsluk
Demper
Koulja
Potkoulja
Kravata
Bluza
Grudnjak
Hlae
Suknja
Remen
Gae
Kratke
hlae
Sokne
arape
Papue

*
*
*
*

*
*

Cipele
al
Kapa
Rukavice
Kupai
kostim
Kupae
gae
Kiobran
Naoale

TKANINA
Svila
Pamuk
Vuna
Krpa

*
*
*
*

MATERIJAL
Plastika
Karton
Metal
Drvo
Prirodan
VRIJEME
(trajanje)
Povijest
Datum
Dob
Godina
Dan
Sat
Minuta
Sekunda
Radno
vrijeme
Sat (pribor
za
pokazivanje
vremena)

*
*
*

DANAS
Juer
Sutra
Prekosutra
Jutro
Veer
No

*
*
*

TJEDAN
Vikend

*
*

*
*

*
*
*
*
*
*
*

*
*

Neradni
dan
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
MJESEC
Sijeanj
Veljaa
Oujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac

*
*
*
*
*
*
*
*
*

Imena mjeseci nisu dio neophodnog fonda rijei i zato ih pamtite prema potrebi (kako dolaze prema kalendaru).

METAR
Kilometar
Kilogram
Tona

Ako zatrebate druge mjerne jedinice, poput "funte" ili "galona", dodajte
ih.
*
VRIJEME
(klima)

Ljeto
Sunce
Toplina
Zima
Hladnoa
Boi
Snijeg
Kia
Proljee
Jesen
Vjetar

*
*
*
*
*

*
*
*
*

Rijei "kia" i "snijeg" u kombinaciji sa iroko primjenjivim glagolom

"padati" postaju vrlo korisni izrazi; "pada kia" i "pada snijeg", pa u tom
sluaju nema potrebe na poetnom stupnju uiti rjee glagole "kiiti" i
"snijeiti".

BLAGDAN
Praznici/
Odmor
Putovanje
Izlet
Glazba
Buka

TIJELO
Glava
Lice
Oko
Vid
Uho
Sluh
Nos
Usta

*
*
*
*
*

*
*
*
*
*
*
*
*

Zub
Mlijeni zub
Grlo
Prsa
Lea
Srce
Jetra
Bubreg
Krv
eludac
Ruka
Lakat
Zapee
aka
Prst
Noga
Koljeno
Gleanj
Stopalo
Teina
Visina

IVOTINJA
Pas
Maka
Konj
Magarac
Krava
Vol
Svinja
Ovca
Koko

*
*
*

*
*
*
*

Tvorba brojeva i rodova. Jasno je da imenice trebamo koristiti u

odgovarajuem broju i rodu. Zato trebate shvatiti kako se u jeziku koji
uite tvore rod i broj imenica.
Detaljne informacije o tom pitanju nalaze se u osmom poglavlju koje je
posveeno uenju najjednostavnije gramatike.

Pridjevi

DOBAR
Lo
Redovit,
obian
Bolji
Loiji

*
*
*
*

Obratite panju na to da se pridjev "lo" moe s lakoom zamijeniti sa

"nije dobar". Meutim savjetujem vam da zapamtite tu rije jer se ona
esto koristi.
Vano! Vane rijei kojih nema u tablicama dodajte samostalno. Osim
toga, moete izbacivati "suvine" rijei. Sve je to mogue kada pripremite vlastite tablice u raunalu. Popis moete dopunjavati i proirivati
prema potrebi.

VELIKI
Mali
Punoljetan
Maloljetan

*
*

Visok
Nizak

*
*

LIJEP
Prekrasan
Privlaan
Ruan

*
*

IST
Prljav
Vru
Hladan
Jeftin
Skup
Pun
Prazan

PAMETAN
Glup
Inteligenta
n
Blesav
Sposoban
Siguran
Zanimljiv
Jednostava
n
Sloen
SLOBODAN
Zauzet

*
*
*

*
*
*

*
*
*
*
*
*

*
Sam
(samac)
Praen
(u *
pratnji)
Podreen
*

STAR
Mlad
Tih
Glasan
Snaan
Slab
Bolestan
Zdrav
TANAK
Mrav
Debeo
Mastan
Tvrd
Mekan
vrst
Otporan

*
*
*
*

*
*
*
*
*
*

AREN (u
boji)
Bijela
*
Crna
*
Plava VESEO
*
Crvena
Tuan
**
UGODAN
Zelena
Zadovoljan **
Simpatian
**
uta
Umoran
*
Draestan
**
Smea
Odgojen

*
*

Prilozi:
NIKAKO/ NE
TAKO JE DA
Uvijek
Takoer
Jasno
Tono
Svakako
Priblino
Jednako

*
*
*
*

*
*
*

MODA
Ovisno
*
Naizmjence *
Nikad
*
Kada
*
Pogreno
*
Uzalud
*
Protivno
DOBRO
Loe
*
Normalno *
Tako
*
Kako

VRLO
Mnogo
Malo
Dovoljno
Sve
Nita

*
*
*

Previe
Gotovo
Vie
Manje
Samo
Jednom
Nijednom
ak

SADA
Prije
Poslije
Onda
Uskoro
Ubrzo
Rano
Odmah
Zatim
Kasno

*
*
*
*
*

*
*
*
*
*
*
*

OVDJE
Tu
Tamo
Nasuprot
Blizu
Daleko
Sprijeda
Straga
Izbliza
Izdaleka

*
*

UNUTRA
Izvana
Odozgo

*
*
*

*
*
*
*
*
*

Odozdo

BRZO
Sporo
Hitno
Polako
Naprijed
Nazad

*
*
*
*
*
*

Rijei pozdravi

POZDRAV
Zdravo
Dobar dan
Dobra
veer
Laku no
Vidimose
uskoro
Dovienja

*
*

Obratite panju na to da danu tablicu otvara rije "pozdrav", a sljedei

reci sadre razliite oblike pozdrava i opratanja.
Ne morate odmah nauiti sve sline izraze poput "do sutra" ili "do
skorog vienja". Rijei koje su navedene u tablici sasvim su dovoljne za
poetak.

Izraze poput "dobar dan", "dobra veer" ili "laku no" lako ete
zapamtiti nakon usvajanja pridjeva "dobar" ili "dobra", "lak" ili "laka".
Nakon toga moi ete samostalno graditi fraze. Za poetak je dovoljno da
nauite osnovne jednostavne pozdrave poput "zdravo" i "dovienja".
Naravno, vrsta najosnovnijeg pozdrava ovisi o jeziku koji uite i kulturi u
koju dolazite. Trebate provjeriti odgovara li osnovni pozdrav ljudima svih
dobi.

Vano! Podsjeam jo jednom: nemojte pokuavati ispuniti sve tablice

iz prvog pokuaja, nego se time bavite vie dana. Ako pet sekundi
gledate u pojedinu rije i niste smislili nikakvu upeatljivu asocijaciju,
ostavite je i vratite joj se sljedei put.

Bonton-rijei

Molim
Hvala
Nema
emu
Oprostite

*
*
na *
*

Upitne rijei

TO?
Tko?
Koji?
Kakav?

Zato?
Kako?
Kada?
Gdje?
Koliko?
Kamo?
Odakle?

*
*
*
*
*
*
*

Osobne zamjenice

JA
Ti
Vi
(jednina)
On
Ona
Ono
Mi
Oni
Vi
(mnoina)

*
*
*
*
*
*
*
*

Najvanije rijei u toj tablici su osobne zamjenice u jednini: "ja", "ti",

"on", "ona" i "vi". Mnoinu osobnih zamjenica, kao i srednji rod (koji
postoji samo u nekim jezicima) ostavite za poslije.
Obratite panju na to da mnoge osobne zamjenice, osobito u mnoini,
u nekim jezicima ne ovise o mukom i enskom rodu (naprimjer, u
engleskom).

Posvojne zamjenice

MOJ
Tvoj

*
*

Njegov
Na
Va
Njihov

Pokazne zamjenice

Ovaj (blie)
Ova
Ovo
Taj (blie)
Ta
To
Onaj (dalje)
Ona
Ono
Ovakav
Takav
Onakav
Ovolik
Tolik
Onolik
Ovi
Oni
One

lanovi

*
*

*
*

Tablicu lanova ostavit emo praznu jer svaki jezik ima vlastite
lanove. Zato ih je uglavnom nemogue izravno prevesti.
U nekim jezicima poput ruskog, kineskog i japanskog, lanovi se uope
ne koriste, dok neke druge rijei prema potrebi preuzimaju funkciju lanova. U engleskom jeziku samo su tri lana: a, an (neodreeni) i the (odreeni). lanovi u panjolskom jeziku su: el, la, lo, los, las (odreeni); un,
una, unos, unas (neodreeni). Takoer, s lanovima ete se dobro
upoznati u njemakom, francuskom, talijanskom i portugalskom. U
nizozemskom postoje etiri (tri odreena: de, het, de; i jedan
neodreeni: een). Postoje jezici sa samo odreenim lanom. U drugim
jezicima (npr. norveki, vedski, islandski, rumunjski, bugarski i dr.)
odreeni lan ne ini samostalnu rije nego se spaja s imenicom. Zato,
prije nego to popunite tablicu lanova, prouite kako stvar s njima stoji u
jeziku koji uite i postupite prema tome. Upoznavanje s lanovima vrsto
je povezano s upoznavanjem osnova jednostavne gramatike: roda i broja
imenica.

Prijedlozi i veznici

Na
Za
Od
Do
s
Prema
K
0
Po
Iz
Ispod
I
Ali
Ako
Ve
Jo
Kad

*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*

Dokle
Bez
Ni

Brojevi

BROJ
Jedan
Dva
Tri
etiri
Pet
est
Sedam
Osam
Devet
Nula

*
*
*

DESET
Dvadeset
Trideset
etrdeset
Pedeset
ezdeset
Sedamdese
t
Osamdeset
Devedeset
Sto
Tisuu

*
*

*
*
*
*
*
*
*
*

Milijun

Kako biste nauili brojeve iz prethodne tablice, posluite se pravilom

tvorbe desetica i stotica. U danom sluaju ne treba stvarati asocijacije,
samo se posluite logikom. Isto se odnosi i na brojeve od jedanaest do
devetnaest koji nisu navedeni u tablicama, a moete ih prema potrebi
samo ukljuiti u tablicu.

PRVI
Drugi
Trei
etvrti
Peti
esti
Sedmi
Osmi
Deveti
Deseti

*
*
*
*
*
*

Kako biste shvatili i usvojili model tvorbe rednih brojeva, pogledajte u

gramatiku. Model je obino jednostavan: korijen (broj) plus neki
nastavak.
Rijei od posebnog interesa
Ispunite ovu tablicu rijeima koje su vam od posebnog interesa i koje
drite vanima (naprimjer, onima koje se odnose na va posao, interese i
dr.).

Ustaljene fraze

Na jednom listu papira moete zapisati ustaljene fraze (frazeme) koje

su osobito znaajne za jezik koji uite. U mnogim jezicima rijei
uklopljene u frazu imaju sasvim drukije znaenje pa je takve fraze
najbolje naprosto zapamtiti.

Konjugacija najvanijih glagola

Molim vas da ispunjavanju sljedeih tablica pristupite tek nakon 7 dana
prakse, kako je opisano u 17. poglavlju.

BITI
Ja jesam
Ti jesi
On/ona je
Mi jesmo
Vi jeste
Oni jesu
IMATI
Ja imam
Ti ima
On/ona ima
Mi imamo
Vi imate
Oni imaju

HTJETI
Ja hou
Ti hoe
On/ona
hoe
Mi hoemo
Oni hoe
Vi hoete
TREBATI
Ja trebam
Ti treba
On/ona
treba
Mi trebamo
Oni trebaju
Vi trebate
ELJETI
Ja elim
Ti eli
On/ona eli
Mi elimo
Oni ele
Vi elite
MOI
Ja mogu
Ti moe
On/ona
moe
Mi moemo
Oni mogu
Vi moete

II
Ja idem
Ti ide
On/ona ide

Mi idemo
Oni idu
Vi idete

8
Usvajanje najosnovnije
gramatike

Prelistajte udbenik iz jezika koji uite i pronaite u njemu najjednostavnija gramatika pravila.
Moja ideja sastoji se u tome da za poetak usvojite neke aspekte
najosnovnije gramatike koji postoje u svakom jeziku i koji su vrlo
jednostavni.
Naprimjer:

U njemakom jeziku svi glagoli zavravaju na "en". Zapamtite to jer e

vam pomoi da bez suvinog napora usvojite sve glagole.

 U njemakom jeziku sve imenice poinju velikim slovom.

U panjolskom jeziku glagoli zavravaju na "ar", "er" ili "ir".

U engleskom jeziku budue vrijeme gradi se pomonim glagolom

"will".

U njemakom jeziku budue vrijeme gradi se pomonim glagolom

"werden".

estice koje se koriste za oblikovanje nijenih reenica.

Tvorba glagolskih priloga i gerunda. Zasad emo

razmotriti najjednostavnija pravila.

Glagolska vremena
Dakle, ve imate popis najvanijih glagola. No kako biste znali njihove
oblike u prolom i buduem vremenu, potrebno je nauiti katkad prilino
sloena gramatika pravila. Zato, da bismo pojednostavili taj zadatak,
pokuajmo oblikovati prolo i budue vrijeme koristei glagole prema
naem sustavu.
Za poetak pogledajte gramatika pravila tvorbe glagolskih vremena i
ako vam se uine jednostavna, kao to je naprimjer dodavanje posebne
rijei ili estice ("will" u engleskom jeziku), moete samostalno konstruirati vremena. Ako ta metoda ne pomae, inite sljedee.
Prolo vrijeme
Stvarat emo prolo vrijeme uz pomo glagola u obliku infinitiva i dodatne rijei "prije".
Vidjet ete kako je to lako i uinkovito. Na sadanjem stupnju neemo
trebati pamtiti mijenjaju li se nastavci prolog vremena za svaku pojedinu
zamjenicu ili ne (u nekim jezicima poput panjolskog to jest sluaj sa svakom zamjenicom).
"Ja sam radio u Madridu."
"Ona je radila u Madridu."
"Oni su radili u Madridu."

Imajte na umu sljedee: ako poelite nauiti sve oblike konjugacije

glagola odjednom, to e jako usporiti va napredak, i usporiti tempo ue nja. Zato pokuajte uz pomo infinitiva + "prije" rei sljedee:
"Ja raditi prije u Madridu"
"Ona raditi prije u Madridu."
"Oni raditi prije u Madridu."
Tako umjesto reenice "Pedro je ivio u Madridu" moemo rei:
"Pedro ivjeti prije u Madridu."
Drugi vrlo uinkovit nain iskazivanja prolog vremena za poetnika
jest da govori u sadanjem vremenu, uz dodavanje rijei koja oznaava
prolost.
Uzmimo, primjerice, rije "juer". Ona ve sama po sebi ukazuje da se
neto dogodilo u prolosti. Zato bismo reenicu: "Kada se to juer dogodilo, jeo sam" mogli izraziti na sljedei nain:
"Juer, kada se to dogaa ja jedem."
Iako su oba glagola u sadanjem vremenu, reenica zvui kao da je u
prolom vremenu.
Lako je, zar ne? Ako se slaete, znai da ste sve dobro shvatili i moi
ete samostalno koristiti tu metodu. Nemojte misliti da je to budalatina,
nagrdivanje jezika ili neto poput toga. Nije tako. Radi se zapravo tek o
prvim koracima u uenju jezika, kada uimo nesputano i brzo izraziti
svoju misao. To je trenutno najvaniji cilj. Ako nauite brzo i nesputano
izraavati svoje misli na svakom koraku uenja jezika, jamim vam brz
napredak. Zato ne brinite, s vremenom ete itekako usavriti svoje
poznavanje gramatike.
Budue vrijeme
Budue vrijeme konstruirat emo uz pomo glagola "htjeti" i, kao
dosad, glagolskog infinitiva.
elimo li rei: "Pit u kavu u tom kafiu u 12 sati."
Moemo rei (i svi e nas itekako dobro razumjeti):

" J a htjeti piti kavu u tom kafiu u 12sati."

Ipak, ubrzo emo nauiti tri oblika glagola "htjeti" jer je to temeljni glagol u svakom jeziku. I zato emo uskoro moi rei sljedee:
"Hou piti kavu u tom kafiu u 12sati."
Pogledajte druge primjere konstruiranja budueg vremena prema toj
metodi:
"Sutra hou jesti u ovom restoranu." "Sljedei
tjedan hou uzeti avion za Berlin." "Sljedee ljeto
hou putovati na odmor u vedsku"
Obratite panju na sljedee: ako elim izraziti vrstu namjeru da neto
uinim u budunosti, umjesto rijei "htjeti" koristit u rije "trebati":
"Trebam ii u kino veeras."
Time dajem do znanja da u veeras sigurno otii u kino. Gradimo
reenicu mijenjajui uobiajeno budue vrijeme u izraz koji ukazuje na to
da e se neka radnja sigurno dogoditi.
U stvarnosti je prilino sloeno koristiti budue vrijeme. Reenicu
"ivjet u u Njemakoj" moemo zamijeniti za:
"Hou ivjeti u Njemakoj"
Ako pak govorimo o konkretnim planovima, koji se nee promijeniti,
rei emo:
"Trebam ivjeti u Njemakoj."
I naposljetku, imajte na umu da je najlaki nain izraavanja budueg
vremena koritenje kombinacije glagola i rijei koja ukazuje na
budunost, na jednak nain kako smo konstruirali reenicu u prolom
vremenu.
Naprimjer:

"Sutra hou kupovati odjeu" Ili:

"Sutra trebam ii kupovati odjeu"
I tako dalje. Mogunosti nee uzmanjkati, zar ne?

Rod i broj
Kako bismo saznali kojeg je roda, mukog ili enskog, odreena
rije u jeziku koji uimo, obratimo se opim pravilima udbenika
gramatike koji diferenciraju spomenute gramatike konstrukcije.
Uglavnom je to jednostavno pravilo koje je neophodno zapamtiti.
Naprimjer, u panjolskom jezika postoje dva pravila:
1. Muki rod: rije zavrava na "o", naprimjer "chico".
2. enski rod: rije zavrava na "a", naprimjer "chica".
Op. prev: Za hrvatski jezik mogli bismo rei da rijei mukog roda
zavravaju na suglasnik, a enskog na samoglasnik "a".
Kao to vidite, sve je prilino jednostavno. No pojavljuje se pitanje: to
je s rijeima koje su izuzetak iz opih pravila?
Pogledajte, naprimjer, panjolske rijei "hombre" (ovjek, mukarac) i
"mujer" (ena, supruga). S takvim izuzecima moe se postupiti na dva
naina:
a) ako su to vane rijeci, poput onih koje sam spomenuo, neophodno
ih je zapamtiti (uz pomo asocijacija);
b) ako je to rije sekundarne vanosti, upotrijebit emo je mukom
rodu koji je malo jednostavniji od enskog.

Brzina uenja jezika ni u kojem sluaju ne smije biti rtvovana

radi zapamivanja svih gramatikih izuzetaka. Koenje teti
mentalnoj aktivnosti.

Takoer, usudim se ustvrditi da ete nakon itanja ove knjige i izvravanja svih opisanih vjebi, razviti imaginaciju i kreativne sposobnosti, te
vam poslije nee biti nimalo teko zapamtiti kojeg je roda pojedina rije,
kao ni ostala gramatika pravila s kojima ete se dalje susretati.
Dakle, logino je ostaviti sve izuzetke i komplikacije za vrijeme kad ih
budete spremni shvatiti i nauiti. Poslije emo se vratiti spomenutom
gradivu, kad ve izgradimo potrebne temelje.
U mnogim jezicima postoji jo jedan rod:
3. Srednji rod (neutralni) koji nije ni muki, ni enski.
U nekim jezicima imenice srednjeg roda uglavnom se koriste s odreenom skupinom rijei koje je mogue odrediti uz pomo gramatikih pravila. Prepoznavanju takvih sluajeva pomae odreena praksa u danom
jeziku i dobro poznavanje najvanijih i univerzalnih rijei mukog i
enskog roda.

Nakon usvajanja opih osnova gramatike pristupit ete

dubljem izuavanju tvorbe rodova, no dotle emo koristiti
preteito muki rod.

Ipak, ako osoba koja ui strani jezik odmah eli znati rod imenice ili
pridjeva, moe se posluiti stvaranjem neobinih asocijacija, odnosno uiniti neto od sljedeeg:

Ako je oigledno da strana rije pripada istom rodu kao i

materinska rije, sve je jednostavno. Kao i prije, zapisivat emo u
tablicama neobine asocijacije kojima materinsku rije povezujemo s
njezinim prijevodom.

Ako protivno svim prognozama strana rije pripada mukom rodu,

sukobljavajui se time sa zakonima naeg materinskog jezika, dodat
emo asocijaciji neki "doker" - naprimjer, uvest emo u asocijaciju

muevnog mladia. Taj e mladi biti prisutan u svim asocijacijama

"sumnjivih" rijei mukog roda.

Ako je strana rije enskog roda, to je takoer suprotno naem materinskom jeziku, uinit emo isto - slijedei istu logiku uvest emo
u asocijaciju vrlo enstvenu djevojku koja e takoer ulaziti u sve
asocijacije "sumnjivih" rijei enskog roda.

Ako rije pripada neutralnom (srednjem) rodu, neka u asocijacijama

sudjeluje dojene, toliko malo da se ne moe odrediti je li to djeak ili
djevojica.
Dobivene asocijacije koje uzimaju u obzir rodnu pripadnost, temelje se
na trima imbenicima:
1. Rije na materinskom jeziku.
2. Rije na stranom jeziku.
3. "Doker" koji ukazuje na rod strane rijei.
Problem uenja rodova imenica i pridjeva uglavnom nee postojati jer
se u veini jezika rod rijei poklapa s onim na materinskom jeziku ili je
lako prepoznatljiv po izgledu i zvuanju rijei. Zato e stvaranje "trojnih"
asocijacija biti potrebno tek u rijetkim sluajevima.
Takoer vas elim podsjetiti da nakon stjecanja odreenog iskustva
neete morati mozgati nad asocijacijama. Moi ete se sjetiti znaenja
svake rijei, roda i svega ostaloga.
Kako biste zapamtili oblik mnoine imenica, prouite gramatika
pravila i koristite ih.
Ako su rijei u jednini i mnoini posve razliite, kao primjerice u engleskom "man" (mukarac) i "men" (mukarci), pribjegnut emo istom postupku kao i pri zapamivanju roda, odnosno uvoenju prepoznatljivog
"dokera" u asocijaciju.

Negacije
Kao prvo, neophodno je odrediti estice koje se koriste za stvaranje
nijenih reenica u jeziku koji uite. Pogledajte sljedee primjere:

U panjolskom jeziku koristimo esticu

"no". U engleskom - "do not" ili "does not".
Ufrancuskom - "ne... pas".
njemakom - "kein" ili "nichf.

Takoer morate znati tono mjesto gdje se te estice stavljaju, kao i

neka druga gramatika pravila tvorbe nijenih reenica u jeziku koji uite.
Naprimjer, u engleskom postoji pravilo: u istoj reenici ne mogu biti dvije
negacije.
Nijene reenice grade se vrlo jednostavno i zato sam siguran da se
neete suoiti s potekoama.

Upitne reenice
Jednako kao i u sluaju s negacijama, prvo odredimo sve upitne rijei
koje sreemo u reenicama:
Zato? Gdje? Kada? Kako? i dr.
Te su rijei ukljuene u osnovni vokabular i zato postoje u tablicama u
knjizi.
Zato, na jednak nain kao i prije, trebamo ih obraditi u redoslijedu
navedenom u tablici. Taj je zadatak jednostavan i oduzet e nam svega
nekoliko minuta.

Opaska. Obratite takoer panju na to da postoje upitno-nijene reenice.

Particip i gerund
Sljedee vrste rijei tvore se prema odreenim pravilima koja se u svakom jeziku razlikuju. Tako se, naprimjer, u panjolskom koriste sljedei
nastavci:
-

...DO za particip: "comido", "bebido", itd.

...NDO za gerund: "comiendo", "bebiendo" , itd.

Konjunktiv
Tvorba konjunktiva nije komplicirana, no treba imati u vidu da se u
nekim jezicima umjesto konjunktiva koristi indikativ.

Abeceda i pismo
Na poetnom stupnju uenja jezika suoit ete se s tekoama samo
pri upoznavanju abeceda, odnosno pisama u jezicima poput kineskog,
ruskog i si. zato to se njihovo pismo potpuno razlikuje od nama
svojstvene latinice. Zato je vano, poevi od treeg ili etvrtog dana,
svaki dan posvetiti nekoliko minuta zapamivanju, ponavljanju i stvaranju
asocijacija osnovnih simbola nepoznate abecede te malo-pomalo
poveavati njihovu koliinu.
Gdjegod je mogue zapamtiti pisanje simbola uz pomo logike, neophodno joj je pribjei.
to treba kupovati?
Za uenje gramatike trebate prirunik s velikom koliinom primjera.
Postoji nekoliko varijanti:

Udbenik stranog jezika. Mogue je da e u njega biti ukljuen i

kratki rjenik s izgovorom.

Kratki teaj gramatike. Takav je lako nai na internetu.

Razgovorni prirunik. To su knjiice (one mi se osobito sviaju) gdje

su vrlo pristupano izloena osnovna gramatika pravila koja su vam
potrebna. Osim toga, tamo moete nai izgovor svake rijei (iako se
uglavnom koristi meunarodni transkripcijski sustav), oblikovanje
upitnih reenica, tvorba mnoine, fraze i dr. Sva pravila ilustrirana su
primjerima.

Obratite panju na to da je gramatiku mnogo lake shvatiti i svladati s

odreenim fondom rijei (to je zapravo jedino to vam je u poetku
potrebno) jer ete zahvaljujui tome razumjeti primjere i koristiti ih.
Kako biste nali teaj gramatike na internetu, utipkajte u trailicu
"teaj xxxxxx jezika online", ukazujui potreban jezik.

Vano! Molim vas, ponavljajte osnove gramatike to je mogue

ee.

Osnove gramatike
Na posebnom listu papira napiite osnovna gramatika pravila jezika
koji trenutno uite.

9
Usvajamo glagole

U sljedeim poglavljima koja su usmjerena na razliite vrste rijei,

predloit u vam neke asocijacije kako bih vam olakao rad. Naravno,
niste obavezni prihvatiti sve moje ideje, ali mogu vam posluiti u sluaju
da sami nita ne uspijete smisliti.
Zapamtite da imate izbor: moete stvarati slike (prizore) ili pak gotove
fraze u kojima se koristi rije i na materinskom i na stranom jeziku
istodobno.
U svakom sluaju preporuujem da paljivo proitate ovaj dio knjige
koji ukljuuje velik broj asocijacija i vane savjete.

Vano! Radi brzog pronalaenja potrebnog pojma, sve su rijei navedene abecednim redom.

Baciti: moemo zamisliti nekoga kako baca vree pune smea u kontejner ili kako baca kamenje.
Biti: vizualizirajte frazu "biti ili ne biti".
Boljeti: zamisliti da si je netko priklijetio prst. Takoer, moete
zamisliti ljude shrvane bolom na pogrebu.

Brojiti: zamislite kako dijete broji neto npr. jabuke, savijajui prstie
na ruci.
ekati: zamiljam umorne, iscrpljene ljude u velikoj ekaonici nekog
aerodroma ili u bolnikoj ekaonici.
itati: itanje si moemo predoiti tako da zamislimo ovjeka koji se
udobno smjestio u naslonjau pokraj kamina i s uitkom lista stranice
omiljene knjige. Na taj nain neemo pobrkati danu rije s glagolom
"uiti".
uti: moemo zamisliti ogromno uho koje poput usisivaa uvlai u
sebe razne predmete. Poeljno je da ti predmeti imaju slinost s nainom
izgovora ili pisanja rijei "uti" na stranom jeziku.
Dati: zamiljamo nekog kako nam daje poklon (prua kutiju zamotanu
u ukrasni papir).
Dijeliti: zamislite kako netko crta na papiru okomitu i vodoravnu crtu
dijelei list na nekoliko dijelova.
Dizati: zamislimo kako netko podie teak predmet, poput kreveta,
trosjeda, naslonjaa ili dr. Takoer moemo zamisliti dizanje utega u
teretani.
Dizati se: zamiljam ovjeka koji se die iz kreveta ili podie stubama.
Dobiti: zamislite ovjeka koji je upravo dobio plau, dri u rukama
hrpu novanica i prebrojava ih.
Doi: zamislite psa koji brzo dolazi na poziv svog vlasnika. Molim vas
da pogledate glagol "donijeti" kako bismo vidjeli razliku.
Dodati: zamislite kako netko dodaje mlijeko i eer u kavu.
Dodirnuti: zamislite kako slijepac dodiruje neije lice da prepozna tko
je to.
Donijeti: zamiljam psa koji u zubima nosi novine koje e dati svom
vlasniku.
Dorukovati: jesti sendvie s mlijekom ili drugi uobiajeni doruak.
Dozvoliti: zamislite roditelje koji svojem tinejderu dozvoljavaju da
ode na eljenu zabavu i vrati se kasnije nego to je uobiajeno.

Dugovati: zamislite opasne istjerivae dugova koji su okruili ovjeka

koji im duguje novac.
Funkcionirati: zamiljamo inenjera inovatora koji je konstruirao neki
sloeni ureaj i sada provjerava funkcionira li on.
Gledati: zamiljamo ljude koji u kinodvorani gledaju u veliko projekcijsko platno na kojem se prikazuje predmet koji se izgovara ili pie slino
prijevodu rijei "gledati" na stranom jeziku.
Govoriti: moemo zamisliti lijepo odjevenog ovjeka koji dri govor na
pozornici. Vidi se da govori neto vrlo vano.

Vano! Potrebno je razlikovati ovaj glagol od glagola "razgovarati" koji

emo razmotriti dalje.

Graditi: zamislite zidara koji gradi kameni zid.

Hodati, pjeaiti: zamislite dijete koje hoda po debeloj crti nacrtanoj
na asfaltu. Ili zamislite malu skupinu ljudi koji s torbama na ramenima
nekamo pjeae.Na taj nain razlikovat emo taj glagol od glagola "ii (na
odredite)".
Htjeti: moete zamisliti ono to ste oduvijek htjeli i jo niste radili.
Njemaki glagol "wollen" (htjeti) lako je zapamtiti ako zamislimo kako pticu putaju na slobodu - ona hoe odletjeti. Ako pritom ne zaboravimo da
svi njemaki glagoli zavravaju na "-en", ispada prilino dobro, zar ne?
Ii na odredite: kako bi ovaj glagol razlikovao od glagola "hodati
pjeice", zamiljam vonju u tramvaju. Kako ne bih pobrkao ovaj glagol s
"puto-viil i", zamiljam upravo gradski prijevoz.
Imati: zamiljamo ovjeka koji obilazi svoju imovinu, npr. veliko
imanje.
Isprazniti: Moete zamisliti kako se prazni veliki rezervoar s vodom,
odnosno kako se voda izlijeva iz njega.
Izai: zamiljamo ovjeka koji izlazi kroz vrata.
Izai (iz vozila): ovdje se podrazumijeva izlaenje iz prijevoznog
sredstva, to nije teko vizualizirati.

Izdrati: moemo zamisliti ovjeka koji visi na rubu litice ili mosta
drei se samo rukama. Mora izdrati dok ne doe pomo.
Izgubiti: moemo zamisliti stol s tri noge. Nedostaje mu etvrta i zato
nije stabilan. Takoer moemo zamisliti ovjeka koji ljutito baca karte na
stol jer je izgubio.
Izvaditi: zamiljam majmuna koji tapom pokuava izvaditi bananu iz
kutije.
Jesti: ovu je radnju lako vizualizirati.
Kasniti: zamislite ovjeka koji tri prema autobusnoj postoji i vidi kako
mu autobus odlazi ispred nosa, ovjek shvaa da je zakasnio na posao.
Konzumirati: zamiljamo ljude koji jedu i piju. Vano je razlikovati
ovaj glagol od glagola "jesti" i "piti".
Koristiti: na panjolskom jeziku to je utilizar. Osobno zamiljam Otilia
(lik panjolskog stripa) koji radi neto odvijaem.
Kotati: zamiljam ovjeka koji u antikvarijatu pita koliko kotaju izloeni predmeti.

Opaska. Mislim da ne trebate traiti asocijacije za one rijei koje se u

oba jezika slino piu. Naprimjer, elite li zapamtiti englesku rije "cost"
(cijena, kotati), dovoljno je sjetiti se hrvatskog glagola "kotati". Tada je
potrebno samo nekoliko puta ponoviti englesku rije i ne treba traiti rije
zamjenu.
Vano! Ako elite zapamtiti kako se odreena rije prevodi na strani
jezik, a ona se teko vizualizira na vaem materinskom jeziku, naprosto
koristite drugu rije koja zvui slino.
Mnogo ee se dogaa da izvorna materinska rije i rije-prijevod na
stranom jezik nisu nimalo sline po zvuanju. Tada je asocijacija
neophodna.
Naprimjer, glagol "kotati" na japanskom zvui kao "kakaru". Moemo
zamisliti vranu koja na trnici izvikuje "kar-kar" jer eli pitati koliko kota
komadi sira.

Kupiti: zamiljam kako u trgovini stavljam artikle u koaricu.

Lei: To je vrlo jednostavna radnja koja nam je dobro poznata i ne bi
trebalo biti problema s njezinom vizualizacijom.
Lijeiti: zamiljamo lijenika koji lijei ozlijeenu osobu.
Misliti: ovaj glagol ne smije se mijeati s glagolima "uiti", "pamtiti" i
"vjerovati". Moemo zamisliti oblai iznad glave, kakav se najee
prikazuje u crtiima kada lik razmilja.
Mnoiti: moemo zamisliti maioniara koji iz cilindra vadi zeeve
-svaki put ih je sve vie i vie. Moete takoer vizualizirati tablicu mnoenja ili postupak mnoenja na papiru.
Moi: moemo zamisliti monog vlastelina koji posjeduje mo i vlast.
Moliti: zamislite kako ovjek na koljenima ispruene ruke moli milostinju.
Nalaziti se: moemo zamisliti turista s kartom koji pita prolaznike da
mu pokau gdje se on nalazi. Pritom grad moe biti povezan s jezikom
koji uite. Ili zamislite da turist pita gdje se nalazi odreen spomenik
kulture koji eli posjetiti. Moete zamisliti i ljude na arheolokim
iskopinama koji trae "nalaz" (kopaju da vide to se nalazi pod zemljom).
Napuniti: zamislite bocu koju pune vodom pomou lijevka.
Nastaviti: zamiljamo mozgalicu tipa "nastavi niz" u kojem treba
nastaviti neki niz prema prikazanom uzorku.
Nedostajati: zamislite kako vam netko nedostaje.
Nositi: ovu je radnju lako vizualizirati (npr. nositi vreu).
Objasniti: zamislite kako uitelj objanjava zadau djetetu koje ga nije
shvatilo. Ja vizualiziram ovjeka koji energino gestikulira pokuavajui
neto objasniti ljudima koji ga paljivo sluaju.
Obrisati: vizualizirajte ruku koja spuvom brie plou na kojoj je puno
toga napisano.
Oistiti: zamislite ovjeka koji etkom isti mrlju na svom sakou.
Vano je ne mijeati ovaj glagol s glagolima "pospremati" i "prati" (tada
zamiljam neto drugo, npr. pospremanje stana ili pranje prozora, rublja,
itd.)

Odbiti: zamiljamo potitenog ovjeka kojem su u banci odbili dati

kredit. Zamiljamo bankovnog slubenika koji vrti glavom u znak
odbijanja.
Odjenuti: vidim nekoliko dvorskih dama koje odijevaju kraljicu. Moete zamisliti i kako mala djevojica odijeva lutku.
Odmarati:
naslonjau.

zamislite

osobu

koja

oputeno

odmara

mekom

Odrasti: zamislite dijete koje ubrzano odrasta (kao na ubrzanoj videosnimci). Ili zamislite svoj rodni kraj, mjesto u kojem ste odrasli.
Oduzeti: zamislite djeaka kojem drugi djeaci oduzimaju neto. Ili
ovjeka kojem carinici u zranoj luci oduzimaju neto to je zabranjeno
unositi u zrakoplov.
Osjeati: moemo zamisliti ovjeka kojeg su preplavili osjeaji i zato
plae.
Otvoriti: moete zamisliti kako vam portir otvara ulazna vrata. To je
mnogo bolje nego zamiljati otvaranje konzerve jer emo za glagol
"zatvarati" zamisliti kako se ista vrata zatvaraju, te tako ouvati
zajedniki asocijativni kontekst.
Pasti: zamislite ovjeka koji se spotie i pada.
Pisati: jo jedna radnja koja se lako vizualizira.
Piti: zamislite kako pijete omiljeno pie, ili druga varijanta - zamislite
devu koja pije vodu u oazi.
Platiti: zamislite ovjeka koji stavlja novanice u dep neije koulje.
Plesati: zamislite ljude koji pleu u disku.
Poduavati: zamislite profesora koji pie neto sitno kredom na ploi.
Vano je razlikovati ovaj glagol od glagola "uiti", "govoriti" i
"objanjavati".
Pogoditi: zamiljam ljude koji se igraju drutvene igre pogaanja.
Jedan gestama neto pokazuje, a ostali pogaaju to je to.
Pogrijeiti: za panjolsku rije "equivocar" zamiljam zmiju koja piska
i lui otrov (equis).

Pohraniti: zamislite ovjeka koji u sef pohranjuje njemu vrijedne predmete.

Pokazati: u panjolskom jeziku postoji dobra asocijacija - zamislite
kako pokazuju (mostrar) tkanine na pultu (mostrador) u krojakoj radnji.
Slinost izmeu rijei "mostrar" i "mostrador" je oigledna. Takoer,
moete zamisliti ovjeka koji neto pokazuje prstom u daljini.
Pokuati: zamiljam sportaa koji u tri pokuaja treba ostvariti neki
rezultat, naprimjer skok sa tapom ili dr. On pokuava ukupno tri puta.
Pomoi: ovjek pomae starici ili invalidu da hoda.
Popeti se: zamiljam ovjeka koji se penje stubama. Moete zamisliti
majmuna koji se penje na stablo, ili mornara koji se penje po konopu.
Popraviti: zamislite automehaniara koji popravlja automobil.
Posjedovati: u nekim je jezicima ovaj glagol istovjetan glagolu "imati"
te ih je mogue objediniti.
Poslati: zamiljam kako ubacujem pismo u potanski sandui.
Posluiti: moete zamisliti konobara koji vas posluuje u restoranu. U
panjolskom jeziku to je glagol "atender", moete zamisliti osobu koja
prostire (a tender) mokro rublje da se posui.
Postii: ovjek s loto listiem euforino skae jer je postigao dobitak
Postojati: u nekim jezicima ovaj je glagol istovjetan glagolu "biti" pa
ih moete spojiti.
Potpisati: zamislite kako ovjek uzima raskono skupo nalivpero i potpisuje vaan ugovor. Moete takoer zamisliti predsjednika koji potpisuje
vaan zakon.
Praviti: zamislite nekog ovjeka koji si pravi sendvi u kuhinji, izrezuje
figuricu od papira, itd. Nemojte mijeati taj glagol s "proizvoditi".
Prepoznavati: zamislite kako je poznata osoba, naprimjer slavna
glumica, dola u trgovinu u velikom eiru i sunanim naoalama, ali su
je ljudi svejedno prepoznali i okruili.
Prijei: moemo zamisliti kako ovjek prelazi rijeku po tankom
viseem mostu i pritom jedva odrava ravnoteu.
Primiti: moemo primiti nagradni paket u kojem se nalazi predmet
koji izgovorom ili nainom pisanjem slii rijei na stranom jeziku.

U sluajevima kada materinska rije zvui slino stranom prijevodu,

nema potrebe graditi asocijaciju, npr. panjolska rije "recibir" (primiti)
na engleski se prevodi kao "receive".

Probuditi se: zamislimo kako zvoni dosadna budilica koja vas budi
ujutro. Moete takoer zamisliti pijetla koji kukurika u zoru i budi sve
susjede.
Proizvoditi: za asocijaciju moe posluiti bilo kakva vrsta proizvodnje,
naprimjer, tvornica - tipina slika s dimnjacima iz kojih izlazi dim. Ili neka
proizvodna traka po kojoj se kreu polugotovi proizvodi koji ulaze u
zavrni proces proizvodnje.
Promijeniti: zamislite kako netko na alteru banke mijenja krupne
novanice za sitne.
Pronai: zamiljam kako pokuavam nai iglu u plastu sijena.
Putovati: zamiljam stari autobus natrpan putnicima i njihovom
prtljagom. Postoji mnogo filmova o putovanjima.
Raunati: zamislite kako raunate neto na kalkulatoru.
Raditi: vizualizirajui ovaj glagol, zamiljam ured. Takoer, moete zamisliti radnike na cesti jer je to vrlo teak fiziki rad koji zahtijeva velike
napore.
Razgovarati: zamislite dvoje ljudi koji vode dijalog.
Razdvojiti: zamislite kako vrlo oprezno razdvajate puzzle, pazei da
ne otetite komadie.
Razrezati: radnja koja se lako vizualizira. Moete zamisliti ovjeka koji
neto ree karama.
Razumjeti: zamislite da razgovarate sa strancem, razumijete svaku
njegovu rije i kimate mu u znak razumijevanja.
Rijeiti: moemo zamisliti matematiara koji rjeava sloen
matematiki zadatak. Za panjolsku varijantu (solucionar) zamiljam
kemiara koji radi sam (solo) u praznom laboratoriju s kemijskim
otopinama (soluciones).

Roditi se: moemo zamisliti roenje bebe.

Ruati: kako biste taj glagol razlikovali od glagola "jesti" moete zamisliti glavu obitelji koji jede kompletan ruan od tri jela.
Sjeati se: zamiljam sportaa koji ostvaruje neki svjetski rekord, on
skae od radosti jer zna da e se o tom rekordu priati i sjeati ga se jo
dugo vremena.
Skoiti: zamislite sportaa ili sportaicu koja skae uvis.
Slomiti (razbiti): zamislite veliku i skupu porculansku vazu kako sa
stalka pada na pod i razvija se u sitne komadie.
Sluati: zamiljam ovjeka sa slualicama kako slua glazbu.
Smetati: zamislite nametljivu dosadnu muhu koja vam stalno leti oko
lica i smeta dok radite neto vano.
Smjestiti: moete zamisliti neku divlju ivotinju ili pticu koja se udobno smjeta u svojoj rupi ili gnijezdu.
Spavati: radnja koja se lako vizualizira.
Spojiti: moete zamisliti rad vodoinstalatera koji kljuem spaja dvije
cijevi.
Spustiti se: vizualiziramo ovjeka koji se sputa niz ljestve ili silazi s
brda.
Sruiti: zamislite kulu od djejih kockica kako se rui.
Staviti: jo jedna radnja koja se lako vizualizira.
Stii: student je zavrio pisati test prije nego se oglasilo zvono. Stigao
je na vrijeme.
Svidjeti: zamislimo maku koja zadovoljno oblizuje praznu zdjelicu jer
joj se hrana jako svidjela.

Opaska. Izbjegavajte zbrku izmeu glagola "svidjeti" i glagola "jesti",

"piti" i "htjeti."

Teiti: zamislite ogromnog ovjeka kojeg ste ugledali na ulici i pitate

se koliko je taj ovjek teak. Tako emo razlikovati taj glagol od glagola
"vagati".
Trajati: za asocijaciju moe posluiti baterija koja traje (radi)
odreenog vrijeme.
Traiti: zamislite ovjeka koji je unuo kako bi neto potraio na tlu.
Trati: tu je radnju lako vizualizirati.
Trebati: za panjolski glagol (necesitar) vidim glupana (necio) koji vrti
u rukama neseser (neceser).
Troiti: moete zamisliti ovjeka koji bez razmiljanja troi novac,
neprekidno vadi iz novarke novanicu za novanicom.
Uiti: znaenje ovog glagola je "stjecati nova znanja" ili "prosvjeivati
se". Ne smije ga brkati s glagolima "pokazivati", "prepoznavati" ili "objanjavati". Zamiljam studente koji sjede u predavaonici i paljivo promatraju profesora. Traje nastava.
Ui: vidim veliku skupinu studenata koji ulaze u predavaonicu.
Ukloniti: moemo zamisliti unajmljenog profesionalnog ubojicu koji
hladnokrvno "uklanja" nekog po narudbi.
Umiti se: tu je radnju lako vizualizirati.
Umoriti se: zamislite jako umornog ovjeka koji nekamo umorno koraa, njiui se.
Umrijeti: zamislite umiranje ili smrt uz pomo bilo koje pogrebne simbolike.
Unajmiti: zamislite ljude koji su unajmili stan ili motorni amac.
Unititi: zamislite tunog ovjeka koji si je glaalom unitio skupu
koulju. Ostavio je vrue glaalo predugo i koulja je izgorjela. Unitena je
i ovjek je vrlo tuan.
Upravljati (vozilom): zamislite ovjeka koji upravlja nekim
neobinim strojem, naprimjer viliarom ili bagerom. Tako emo taj glagol
razlikovati od ostalih na temu vonje i stizanja na odredite.
Uprljati: zamislite ovjeka odjevenog u elegantno odijelo, ali s
velikom mrljom. Zgnjeio je rajicu i sluajno se uprljao.

Usvojiti (gradivo): zamislite zadovoljnog uenika koji je dobio visoku

ocjenu jer je usvojio gradivo.
Uzeti: zamislite kako ovjek uzima neki predmet sa stola. Neka to ne
bude s tla, nego ba sa stola, kako ne biste tu rije pobrkali s "podizati".

Za razliite jezike potrebne su razliite asocijacije. Naprimjer, kako biste

zapamtili da glagol "dohvatiti" na njemakom jeziku zvui kao "greifen",
moete zamisliti kako grifon (krilati lav s orlovskom glavom) uzima
neto pandama.

Vagati: zamislite ovjeka koji neto vae na vagi. Moete zamisliti i

sebe kako vaete namirnice u kuhinjskoj vagi.
Veerati: veera uz svijee.
Vidjeti: zamislite ovjeka koji vidi neto iznenaujue zbog ega mu
oi toliko se izbulje da iskoe van na oprugama (kao u crtiu). To to
ovjek vidi moe zvuanjem ili izgledom nalikovati na prijevod rijei
"vidjeti" na stranom jeziku.
Vjerovati: zamislite mnogo vjernika koji se mole. Mogue je da
izgovaraju molitvu "Vjerovanje".
Voljeti: pomislite na svoju voljenu osobu ili na neto to volite.
Vonjati: moe se zamisliti kako netko njui neto i od mirisa mu se
ire nozdrve. Na isti nain moe se vizualizirati i glagol "mirisati", iako ta
rije nije u estoj upotrebi. Ili zamislite psa-tragaa koji njui tlo nastojei
uhvatiti trag.
Voziti se (u vozilu): tu je radnju lako vizualizirati. Poeljno je zamisliti
vonju u automobilu kako biste ovaj glagol razlikovali od "ii na
odredite" za to smo vizualizirali vonju u gradskom prometu.
Vratiti: zamiljam ovjeka koji se u zabavnom parku vrti na velikom
kolu. Zbog okretanja mu pozli i on povraa.
Vratiti se (okrenuti se): zamiljam ovjeka koji mi je okrenut leima
i odjednom se okree prema meni. Na licu mu je maska koja me plai.

Zaboravljati: zamislite ovjeka koji se lupa po elu jer je sve

zaboravio i nita se ne moe sjetiti. U glavi mu je zapetljano klupko misli.
Zalijepiti: zamislite proces nanoenja ljepila na papir i lijepljenja
nekog predmeta.
Zamiljati: za panjolsku varijantu (imaginar) zamiljam ovjeka koji
monim magnetom (iman) privlai k sebi druge ljude jer se osjea usamljeno i izolirano (marginada).
Zapoeti: zamislite mnogo sportaa na startnoj crti koji spremno
ekaju signal za poetak utrke.
Zatvoriti: zamislimo kako uzrujani ovjek svom snagom zatvara
ulazna vrata (kako bismo razlikovali tu rije od suprotnog glagola
"otvarati"). Inae bismo mogli lako pobrkati te dvije rijei "otvarati" i
"zatvarati", bez obzira to su antonimi.
Zavriti: zamiljam zavretak eljeznike pruge na kojem pie "Kraj
puta". Moemo zamisliti i kinodvoranu u kojoj gledatelji u mraku na
velikom bljetavom ekranu vide natpis "Kraj" jer je film upravo zavrio.
Zbrojiti: moemo zamisliti ovjeka koji zbraja brojeve na papiru ili
dijete koje zbraja neke predmete. Budui da je istoznanica tog glagola
rije "sumirati", zamiljam sumo borce koji ulaze u ring, svakim trenom ih
je sve vie i vie ne mogu stati u ring.
Znati: moemo zamisliti mudraca duge bijele brade kojem svi dolaze
po odgovore na vana pitanja.
Zvati: moemo zamisliti ovjeka koji telefonira u govornici. Ili, majku
koja doziva sina koji se igra vani.
eljeti: moete zamisliti kako duh izlazi iz Aladinove arobne svjetiljke
i eka da izgovorite tri elje. Moete zamisliti vilu ili zlatnu ribicu koja
oekuje isto.
ivjeti: esto se koristi reenica: "ivim u...". Iako je taj glagol teko
vizualizirati, tvrdim da ne postoji rije za koju se ne bi mogla nai nijedna
jedina asocijacija. Zamisliti veselog ovjeka koji vozi bicikl i vrti pedale
tako brzo da se uje zvuk "--".

10
Usvajamo imenice

Imenice se lako vizualiziraju, zato u vam predloiti vizualne ideje

samo za one rijei koje bi vam mogle priinjavati tekoe. Pretpostavljam
da nema potrebe objanjavati kako vizualizirati, naprimjer, automobil ili
ormar, jer te predmete ionako zamiljate s lakoom. Takoer, pokazat u
kako da uz pomo odreenih nijansi nauite razlikovati imenice bliske po
znaenju.
Ponudit u vam neke ideje o tome kako biste mogli stvarati slikovite
vizije ili graditi asocijacije za rije-prijevod na jezik koji uite. Ne morate
po svaku cijenu prihvatiti moje preporuke, no moete ih koristiti ako ne
uspijete smisliti nita drugo.
Preporuujem da paljivo proitate ovo poglavlje jer sam siguran da e
vam navedene ideje pomoi u buduem usvajanju novih rijei.

Opaska. U svrhu brzog nalaenja onoga to trebate, sve su rijei navedene abecednim redom.
Agencija: moete zamisliti turistiku agenciju pretrpanu prospektima i
arenim lecima. Takoer, moete zamisliti privatnog detektiva, odnosno
detektivsku agenciju.
Akademija: to je obrazovna ustanova; budui da je rije enskog
roda, zamiljam skupinu odraslih djevojaka na predavanju. To vie nisu
male djevojice, kao u sluaju pojma "kola".

Vano! Rod imenice koju uimo dobro je povezati sa spolom ljudi u

asocijaciji. Doista, mnoge rijei poput "akademija", "kola", "sveuilite", "uitelj", "uenik", "student" i dr. ine vrlo sline slikovne vizije,

no pritom su to razliite rijei koje trebamo nauiti. U naem primjeru,

zahvaljujui tome to rije "akademija" poinje i zavrava samoglasnikom "a" koji je enski samoglasnik, vizualiziram ene, odnosno
djevojke na nastavi. Ne treba u toj asocijaciji zamiljati profesora jer se
rije "profesor" ui zasebno.

Alergija: zamiljam psa koji kie; mnogi prizori nam pomau da vizualiziramo tu bolest: nateeno lice, crvene i suzne oi, osip, itd.
Antibiotik: zamiljam boicu s crnom tekuinom, na taj nain razlikujem tu sliku od tableta (openito lijekova) i injekcija.
Autobusni kolodvor: zamiljam autobuse i ljude koji na peronima
ekaju da se ukrcaju u svoj autobus. Neemo zamiljati ekaonicu
autobusnog kolodvora jer je prizor takve ekaonice vrlo slian ekaonici
na svakom kolodvoru.
Avenija: zamiljam ogromnu ulicu punu pjeaka; na njoj se stalno
neto dogaa.

Opaska. Podsjeam vas da ne treba graditi asocijacije za rijei koje na

stranom jeziku zvue slino, npr. "avenida" (panj.) ili "avenue" (eng.) i
"avenija".
Banka: moete zamisliti alter u banci za poslovanje s graanima ili
unutranjost banke koju dobro poznajete.
Blagdan: zamiljam veliki areni blagdan, slian Novoj godini.
Boja: zamiljam dugu.
Bol: zamislimo ovjeka koji se ozlijedio. Odabrao sam prizor slian
onome za glagol "boljeti".
Boi: zamiljam Djeda Boinjaka u saonicama punim igraaka koje
e podijeliti djeci.
Broj: moemo zamisliti lopticu koja je ispala iz velikog bubnja - njezin
broj se pokazuje publici. Ne treba zamiljati neki konkretni broj.

Buka: zamiljam cestovnog radnika koji bui asfalt velikom i vrlo bunom builicom. Takoer moete zamisliti nekoga sa titnicima od buke na
uima.
Carina: zamiljam cara neke nepoznate carevine koji na carinskoj
kontroli otvara svoje kovege; koristim slinost izmeu rijei "car" i
"carina".
Cesta za motorna vozila: zamislite iroku cestu s nekoliko voznih
traka po kojima se kreu automobili. Mnogo automobila juri velikom
brzinom ili eka u koloni. Vano je zamisliti vie voznih traka po kojima se
vozila kreu u oba smjera, kako bismo razlikovali taj pojam od rijei
"autoput".
Cijena: zamiljam etiketu na kojoj je naznaena cijena odjevnog
predmeta. Moete takoer vizualizirati ureaj za oitavanje, vaganje i
ispisivanje etiketa s barkodom i cijenom; sigurno ste susretali takav
ureaj u supermarketima: kako biste saznali cijenu banana, potrebno je
staviti banane na plou i pritisnuti tipku sa sliicom banane.
ovjek, osoba: koristite konkretnu sliku nekog ovjeka, prijatelja,
roaka ili dr. kojeg smatrate posebnom osobom.
Dan: kako ne biste brkali tu rije s rijeima "svjetlo" ili "ulica",
zamislite ljude na terasi koji uivaju na svjeem zraku.
Danas: zamiljam svjeu i vlanu jamu na pjeanoj plai pokraj vode.
Ta je jama iskopana danas. Ako bi bila iskopana juer ili prije toga, bila bi
suha ili bi je unitili valovi.
Daska (drvo): moete zamisliti drveni pod, brvnaru ili neto drugo
napravljeno od drva.
Datum: moete vizualizirati otvoreni rokovnik sa zabiljekom na
stranici nekog datuma. Kada ete poslije trebati nauiti rije "rokovnik",
koristite sliku zatvorenog rokovnika na stolu poslovnog ovjeka.
Iskoristit emo rije "datum" da vidite to se sve moe uiniti da bi se
zapamtila rije koju je vrlo teko vizualizirati. Na panjolskom je to
"fecha". Zamjenjujem tu rije sa "ficha" (panj. kartica) i zamiljam
domino ploicu, bijelu s crnim tokicama, bez konkretizacije.

Opaska. Rije "ficha" mi slui zato da zamijenim rije "fecha" (koju

je teko vizualizirati) jer su vrlo sline, no pritom su posve razliitog
znaenja. Takvim povezivanjem i vizualizacijom uz pomo neuobiajene
asocijacije, rije "fecha" e se odmah spremiti u vae dugorono pamenje. Uvijek ete je se automatski sjetiti, bez razmiljanja.
Ako kasnije poelite nauiti rije "ficha" (kartica), moete zamisliti
bilo kakvu karticu, s bilo kakvim crteom (ukljuujui i onu s domino
ploicom). Nema rizika da ete je pobrkati s rijeju "fecha" (datum) koja
je dotad ve dobro pohranjena u vaem dugoronom pamenju.

Desert: zamislite konobara koji klei pokraj klijenta i moli ga da

pojede kola od sira (ili bilo koji drugi desert) koji se nalazi na tanjuru.
Desna strana: vano je znati tu rije jer bi vas mogli uputiti "idite na
desnu stranu" ili "skrenite desno". Moete zamisliti ovjeka kojeg jako
svrbe desni (zubno meso) pa je morao na ulici strgati putokaz koji pokazuje smjer desno da njim poee svoje desni.
Djelatnik: zamiljam djelatnika supermarketa koji uredno slae artikle
na police.
Obratite panju: za vizualizaciju rijei poput blagajnik, mesar, pekar,
voar, itd. naprosto zamiljamo djelatnika odgovarajueg odjela.
Dob (starost): zamiljam dijete koje pomae starcu da prijee cestu.
Velika razlika u dobi omoguuje da lako zapamtimo tu rije.
Opaska. Obratite panju, neu pobrkati tu rije s rijeima "dijete" ili
"starac" jer su u asocijaciji za rije "dob" prisutna oba lika - i starac i
dijete. Kada bih trebao zapamtiti rije "dijete" ili "starac", zamislio bih
ih zasebno.

Dokumenti: moete zamisliti putovnicu.

Drutvo/zajednica: zamiljam skupinu ljudi koji se drue i dre za
ruke stojei zajedno u krugu.
Dvorana: moete zamisliti koncertnu dvoranu.

Fakultet: zamiljam zgradu fakulteta iznutra (da je ne pobrkam s

rijeju "uilite" koje se razmatra u daljnjem tekstu). Zgrada je puna
studenata (zamiljam mladie jer je to rije mukog roda) koji s knjigama
ulaze i izlaze kroz vrata razliitih predavaonica.
Glazba: zamiljam orkestar, no ne obraam panju na dirigenta jer
smo njegovu sliku koristili u asocijaciji za rije "ravnatelj/dirigent".
Godina: zamiljam veliki zidni kalendar.
Grad (mjesto): zamislite neko posebno obiljeje vaega grada.
Gradska etvrt: moete zamisliti neko ope obiljeje gradske etvrti
ili etvrt u kojoj ivite vi ili netko drugi.
Granica: zamiljam pograninu kontrolu, rampu koja se podie i
sputa kako bi se ograniio prolaz vozila.
Gripa: moete zamisliti ovjeka koji ima gripu. Lei u krevetu, ima
visoku temperaturu i ini mu se da se pretvorio u veliki grejp. Moete
takoer izgraditi asocijaciju koristei, naprimjer, rije "grupa".
Hladnoa: moete zamisliti ovjeka na Sjevernom polu koji je gol i
drhti od hladnoe.
Hodnik: to je vrlo dugaak i taman hodnik bez vrata. Ako elite,
moete
zamisliti neto jako mrano.
Ideja: zamislimo ovjeka s upaljenom aruljom iznad glave.
Ime: za tu rije zamiljam ovjeka s razglasom i popisom koji izgovara
imena ljudi.
Istina: moete zamisliti ovjeka koji potvrdno kima glavom.
Izlaz: vidim mnogo djece koji izlaze iz uionice ili kolske zgrade ili
tre, sretni su jer je kraj kolskog dana.
Izlet: zamiljam skupinu turista koji se sputaju niz planinsko brdo s
ruksacima na leima.
Jesen: zamiljam park sa utim kronjama stabala i mnogo utocrvenog suhog lia na tlu, hodam po parku i lie mi uka pod nogama.
Jezik: za tu rije zamiljam ogromnu napola izgraenu kulu, okruenu
graevinskim skelama. Ona izgleda poput Babilonske kule. Prema Biblij-

skoj prii, dok je trajala izgradnja te kule koja je trebala dosegnuti nebo,
Bog je stvorio razliite jezike kako bi se ljudi zaposleni na gradnji prestali
razumjeli te tako ne bi mogli dovriti gradnju. Tu su mogue i razne druge
asocijacije, ovisno o jeziku koji uite. Naprimjer, na panjolskom "jezik" je
"idioma", pa moete zamisliti da su kulu gradili idioti (slinost izmeu
"idioma" i "idioti") i zato je nisu uspjeli dovriti.
Juer: moete zamisliti neki predmet koji ste imali prije ili neto to
ste radili kao dijete.
Karton: moete zamisliti kartonsku kutiju ili bilo to sainjeno od kartona.
Kilogram: ta mjerna jedinica koristi se za mjerenje mase tijela i oznaava broj 1000 (tisuu grama). Kada osoba govori o svojoj teini u
kilogramima, ta rije me navodi na vizualizaciju kuhinjske vage. (Ba
kuhinjske, jer smo slike kupaonske vage i vage na trnici koristili za
zapamivanje rijei "teina" i "vaga".)

Vano! Obratite panju: kada bismo htjeli nauiti rije "kilometar"

(pretpostavljajui da na stranom jeziku ona zvui drukije), koja se
sastoji od dijelova "kilo-" i "-metar", mogli bismo zamisliti dvije slike,
naprimjer rimsku vagu u kojoj vau krojake metre ili jednometarska
ravnala. Danom prizoru treba dodati treu sliku - sliku prijevoda rijei
"kilometar" na jezik koji uimo. Na taj nain, dana asocijacija ukljuivat
e vagu, metar i sliku rijei "kilometar" na stranom jeziku.
Tona je 1000 kilograma, a budui da dio "kilo" odgovara broju 1000,
moemo zamijeniti izraz "tisuu kilograma" (tona) na "kilo-kilograma".

Kontrola: zamiljam ovjeka koji prilikom policijske kontrole prolazi

kroz detektor metala. To je samo jedna od varijanti i budui da taj pojam
ima mnogo znaenja, nemojte se njome ograniavati. Moete zamisliti
kontrolu putovnica na graninom prijelazu, kontrolu prijevoznih karata u
autobusu i dr.
Kovanica: moete zamisliti kaicu prasicu punu kovanica ili neku
neidentificiranu kovanicu.

Kraj: zamiljam mnogo ljudi koji pljeu i zvide. To je kraj neke

predstave ili promocije. (Usporedite danu asocijaciju s onom koju ete
susresti u daljnjem testu, za rije "poetak".)
Krpa: vidim bijelu krpu s masnim crnim mrljama kao da su njome
istili bicikl ili neto slino.
Kvart: moete zamisliti neku osobitost kvarta u kojem ivite,
naprimjer istaa s metlom i kolicima.
Let: zamiljam zrakoplov iznutra; stjuardesa gura kolica s hranom i
napicima kroz uzak prolaz. Tako neemo pobrkati tu rije s rijeju "zrakoplov".

Opaska. Mnoge imenice izravno su povezane s glagolima od kojih

su nastale, naprimjer, "putovanje" i "putovati". Budui da prvo uite
glagole, najvjerojatnije ete potom s lakoom nauiti i odgovarajue
imenice, moda ak i bez izgraivanja asocijacija.

Lijeva strana: moemo zamisliti zavoj u obliku slova "L".

Luka: zamislimo luku u kojoj stoje veliki usidreni brodovi.
Ljeto: godinje doba koje se obino asocira s toplinom, plaom i
odmorom. Zato zamiljam mnogo ljudi koji se sunaju na lealjkama ili u
viseim mreama.
Ljudi: moete zamisliti vrlo mnogo ljudi: trajk, navijae ili dr.
Materijal: pojam koji nam ukazuje od ega je neki predmet izraen.
Slika te rije vrlo je slobodna i moete zamisliti togod elite, od
eljeznog stalka do konate aktovke. Moete odabrati bilo koji predmet
koji vam se svia, njegovu teksturu ili kvalitete.
Meso: moete zamisliti file. Osim toga, moe se odrediti kakvo meso
preferirate: ako vidite tanki i tamni komadi mesa, lako ete zapamtiti
pojam "dobro peeni odrezak"; dok s druge strane, ako zamiljate debeli
komad s krvlju, zapamtit ete "krvavi odrezak".
Metal: pomislite na bilo koji predmet od metala koji nije prisutan u
osnovnom vokabularu, naprimjer na mitraljez.

Metar: mjerna jedinica. Moete zamisliti graevinski metar u roli ili

krojaki metar.
Metro: pojam se vrlo razlikuje od rijei "vlak" i oznaava gradski
sustav podzemne eljeznice. Zamiljam kako silazim u podzemni tunel i
polako izlazim na metro postaju.
Ministar: za asocijacije moete koristiti mnoge rijei koje poinju ili
zavravaju na "mini". Naprimjer, moete zamisliti minijaturnog staria u
odijelu, s kravatom i aktovkom ("mini" + "star").
Minuta: zamiljam Minotaura (mitoloko bie koje je napola ovjeka i
napola bik) koji uri jer mu je preostala samo jedna minuta. Druga
varijanta - zamisliti dostavljaa pizze koji se vozi na mini-motoru i jako
uri. Obratite panju na slinost izmeu rijei "minuta" i "mini-motor".
Mjesec: moemo zamisliti kako se Mjesec brzo okree oko Zemlje. Zamislite lunarni ciklus u trajanju od 28 dana (gotovo jedan mjesec).
Nacionalnost/narodnost: za dani pojam moete zamisliti neko ope
obiljeje veine ljudi odreene nacionalnosti, odnosno zemlje. Takoer, za
pojam "narod", moete vizualizirati gomilu ljudi koje vidite odozgo, iz
ptije perspektive (kao da stojite na vrhu planine).
Namjetaj: zamislite namjetaj u blagovaonici (kako ne biste brkali s
rijeju "ormar"). Moete takoer vizualizirati stari antikni namjetaj.
Navika: zamiljam jogija koji je navikao spavati na avlima.
No: moemo zamisliti pejza pri mjeseevoj svjetlosti.
Novac: zamiljam torbu punu novaca.
Objekt/predmet: moete odabrati bilo koji predmet. Ja zamiljam
veliki fotoobjektiv jer rije "objekt" zvui slino "objektivu". Tako
odreujem razliku izmeu rijei "stvar" i "objekt", gdje prvi pojam ukazuje
na neto openito i moe se koristiti za oznaavanje kako materijalnog
tako i nematerijalnog, dok rije "objekt" (predmet) uvijek oznaava samo
materijalno.

Opaska. Obratite panju na to da rijei "stvar" i "predmet" imaju

ulogu pomonika ije koritenje pomae izai iz situacije kada se ne
moemo sjetiti odreene imenice.

Odijelo: moemo zamisliti elegantno odijelo koje visi na vjealici. Ako

trebate nauiti rije "kostim", vizualizirajte kostim za makare, karneval
ili maskenbal.
Odjea: zamiljam konop na koji se vjea svjee oprana odjea
privrena kvaicama, da se sui na suncu. Moete zamisliti i odjeu na
vjealicama u ormaru.
Pamuk, vata: nije vano je li to vata koja se prodaje u ljekarni ili
pamuk kao materijal od kojeg je sainjena tkanina. U svakom sluaju
zamiljam obinu bijelu vatu.
Park: zamiljam park s mnogo drvea i djejim njihaljkama. Dani
prizor vrlo je razliit od prizora vrta.
Peron: zamiljam peron eljeznikog kolodvora. To je peron na otvorenom. Na njemu stoje ljudi koji ekaju vlak koji jo nije doao (odsutnost
vlaka omoguuje da ne pobrkamo rije "peron" s rijeju "eljezniki
kolodvor"; ne vidi se ni pruga jer emo i taj pojam kasnije trebati
zasebno).
Plastika: moemo zamisliti bilo koji predmet sainjen od tog
materijala, a koji nije previe uobiajen. Naprimjer, plastinu djeju
igraku. Preporuujem da ne vizualizirate plastinu bocu jer se ta slika
moe iskoristiti za sliku izvorske mineralne vode kao asocijacija za pojam
"priroda".
Poetak: zamislite kako poinje neki dogaaj (koncert, kazalina
predstava...) i ljudi se polako stiavaju. Netko pribliava kaiprst usnama i
pokazuje ostalima da je vrijeme da se uspostavi tiina.
Poduzee: osobno zamiljam veliki mravinjak u koji mravi nose svoj
plijen (panj. en la presa). U panjolskom "empresa" (poduzee) i "en la
presa" (plijen) zvue slino.
Poklon: zamiljam kutiju za poklon omotanu u ukrasni papir i
zavezanu vrpcom.
Politika: moete zamisliti prostoriju s naslaganim paletama na podu
(obratite panju na slinost rijei "politika" i "paleta") na kojima stoje

predstavnici razliitih politikih stranaka. Oni se svaaju i zbog nervoze

dobivaju razliite tikove (opet, slinost rijei "tik" i "politika").
Polovica: zamiljam drvosjeu koji sjekirom presijeca komad drva na
dvije polovice.
Pomo: moemo zamisliti skupinu spasioca koji su se okupili oko
ovjeka koji lei na tlu.
Pota: moemo zamisliti zgradu pote na kojoj se dobro vidi veliki uti
znak pote; ili zamislite prostoriju u kojoj ljudi alju pisma stavljajui ih u
posebne sanduie.
Povijest: za tu rije moete zamisliti neki vama posebno dojmljiv
povijesni dogaaj; nema veze ak ako bude izmiljen. Ja zamiljam
prethistorijsko bie koje se histerino klati. Slinost izmeu rijei
"histerija" i "historija" (povijest) bez sumnje pomae zapamtiti tu
imenicu.
Praznici/godinji odmor: na panjolskom ta rije zvui kao
"vacaciones" pa zamiljam kravu (vaca) koja pjeva pjesme (canciones),
drugim rijeima, kravu-pjevaicu.
Predsjednik: zamiljam samozadovoljnog gospodina u odijelu i
kravati koji pui cigaru za stolom u svojem uredu.
Prehlada: moete zamisliti ovjeka koji ne moe prestati kihati.
Prezime: moemo zamisliti jutarnju prozivku vojnika.
Pribor za jelo: zamislimo licu, no i vilicu zamotane zajedno u
salvetu. Tako neemo pobrkati pojam "pribor za jelo" s prijevodima
svakog predmeta pojedinano, odnosno s rijeima "lica", "vilica" i "no".
Priroda: zamiljam izvor ili bocu prirodne izvorske mineralne vode.
Moete zamisliti bilo to povezano s pojmom "prirodnog".
Proljee: moete zamisliti mnogo procvalog cvijea i ljude koji udiu
njegov miris i kiu (alergini su na pelud). Za uenje panjolske rijei
"primavera" (proljee) zamislite kako vaa sestrina (prima) mirie
cvijee i kie. Ako se vaa sestrina kojim sluajem zove Vera, asocijacija
bi bila izuzetno slikovita.
Prtljaga: moete zamisliti kolica u zranoj luci natrpana prtljagom.

Pruga: zamiljam eljezniku prugu, bez vlaka i putnika.

Penino brano: ovaj termin uvodim posebno zbog ljudi koji zbog
zdravstvenih razloga ne smiju konzumirati nikakve namirnice koje sadre
penicu. Morate nauiti rijei "penica" ili "penino brano" kako biste
pitali sadre li ih odreeno jelo ili namirnica koju namjeravate kupiti. Kako
biste zapamtili rije "brano" na engleskom jeziku - "flour" moete
zamisliti pekara koji zahvaljuje Flori, boici proljea i cvijea, za dobar
urod penice.
Put: zamislimo pjeaku etnjicu i lijep okoli to je okruuje. Tako
emo tu rije razlikovati od rijei "cesta".
Puteljak: zamiljamo pranjav i neravan puteljak, da ne bismo
pobrkali tu rije s rijeima "put" ili "cesta".
Putovanje: ova rije moe biti problematina jer njezin prijevod ovisi
o tome kojim prijevoznim sredstvom putujete. Kako bismo izbjegli sve
mogue zbrke, zamislimo djevojku koja u turistikoj agenciji priopava
paru da su dobili nagradno putovanje.
Putovnica: tu je rije lako vizualizirati.
Rad/posao: moete zamisliti nekog u radu, odnosno na poslu; ve
smo prije imali glagol "raditi" koji je vaniji od ove imenice.
Radost: zamiljam
dlanovima i smiju se.

mnogo

radosnih,

veselih

ljudi

koji

pljeu

Raskrije: vidim krianje nekoliko ulica.

Ravnatelj/dirigent: zamiljam dirigenta orkestra koji energino
zama-huje svojim tapiem.
Religija: moemo zamisliti sveenika koji pred mnotvom vjernika
(redovnika i redovnica) odrava misu. Obratite panju: ako elite nauiti
rije "crkva" zamislit ete zgradu crkve, njezinu vanjsku arhitekturu, unutarnje ureenje, visoke stropove, stupove, kupole i dr. Zato u asocijaciji
za pojam "religija" osnovni prizor je sveenik, te se skoncentrirajte na
njega.
Rodbina: kako biste zapamtili kako zvue rijei "otac", "majka", "sin",
"ki", "mu", "ena", "brati", "sestrina", "neak", "prijatelj" i dr., zamiljajte samo jednu konkretnu osobu koja je s vama u toj vrsti srodstva.
Naprimjer, kako bih zapamtio francusku rije "cousin" (brati), zamiljam

svog najdraeg bratia Manola. Zamiljam kako priprema hranu u kuhinji.

Kako bih pojaao prizor, zamiljam kako priprema francuski omlet to me
podsjea na francuski prijevod te rijei.

Opaska. Svojim uenicima esto govorim da se pri vizualizaciji

stvarne osobe moete prepustiti suvinom detaljiziranju i zaboraviti da
ste zamiljali bratia, brata ili prijatelja koji kod kue priprema omlet.
Taj problem se lako rjeava ako malo proirite viziju.
Moj brati Manolo je strunjak za raunala. Zamiljam ga kako pee
omlet na plosnatom raunalnom monitoru umjesto na tavi. Takoer,
mogu zamisliti kako pee pljeskavicu na laptopu: uz pomo tipkovnice
podeava toplinu, vrijeme i dr.
Sapun: zamiljam komad sapuna.
Sat (ureaj koji pokazuje vrijeme): zamiljam veliki zidni sat.
Sat (vremenska jedinica): zamiljam ovjeka koji provjerava vrijeme
na runom satu (gleda koliko je sati).
Sekunda: za tu malu vremensku jedinicu zamiljam brzo pomicanje
tanke kazaljke na toperici.
Sendvi: tu je rije vrlo lako vizualizirati, zar ne?
Smijeh: zamiljam eljust koja lei na stolu i smije se bez prestanka.
Takoer moete zamisliti kostur koji se smije i zvecka kostima. Takve slike
ine mi se osobito smijenima pa ih zato biram.
Snijeg: zamiljam ogromnog snjegovia.
Sredite grada: moete zamisliti centar svojega grada ili nekoga
drugoga grada.
Sredstvo za smirenje: zamislimo kako bolesnom kralju podanik
donosi u krevet sredstvo za smirenje. Moete zamisliti i zalazak sunca
{smiraj dana) unutar boice za lijek.
Stan: zamiljam vrlo tijesan, skroman stan u kojem ukuani stoje
naslanjajui se na zid kako bi prolazili jedan pokraj drugog na hodniku.

Slinost rijei "stan" i "stajati" ili u panjolskom "apartamento" i "apartar"

(naslanjati se) pomae mi to zapamtiti.
Stroj: za rije "stroj" u znaenju "mehanizam" moete zamisliti neku
staru lokomotivu.
Struja: zamislimo ovjeka koji se primio za elektrini kabel golim
rukama pa ga je udarila struja (neka situacija bude komina kao u stripu).
Preporuujem da ne vizualizirate elektrinu arulju, da ne pobrkate te
rijei.
Student/uenik: te rijei esto se koriste i lako ih je pobrkati s drugim
rijeima. Ve smo vizualizirali glagol "uiti". Kako bismo konkretizirali
sliku upravo studenta (ili uenika), moemo uzeti asocijaciju za glagol
"uiti", no pritom se usredotoiti na lik studenta (ili uenika), na njegovim
osobitostima, odjei, pokretima, gestama, itd. Takoer, moete zamisliti
neku konkretnu osobu (ili dijete kolske dobi).
Stvar: za panjolsku rije (cosa) zamiljam stari ivai stroj (maquina
de coser). Moete zamisliti neto drugo povezano sa ivanjem (pomae
slinost rijei "cosa" i "coser"). Ne vizualiziram radnju jer to nije glagol.
Sudac: vrlo je lako vizualizirati suca odjevenog u crni mantil koji udara
drvenim ekiem.
Sunce: zamiljam golemu kuglu okruenu svjetleim zrakama.
Supermarket: zamiljam jako veliku prostoriju u kojoj se prodaju sve
vrste prehrambenih proizvoda: voe, riba i dr.
Sutra: ta rije odnosi se na budunost i jednako kao i u sluaju s pojmom "juer", zamiljam ono to bih volio uiniti sutra, u najblioj budunosti, neki osobni plan. Zato zamislite ono ime biste se voljeli baviti u
bliskoj budunosti.
Postoje i rijei "prekosutra" i "jutro" koje treba razlikovati; za rije "jutro" vizualiziram ovjeka koji automobilom upravo izlazi iz garae i kree
na posao.
Sveuilite: ono je ogromno poput svemira (eng. universe).
Zamislimo skupinu astronauta koji studiraju u otvorenom svemiru. To je
uinkovit nain da razlikujemo tu rije od naziva ostalih obrazovnih
ustanova, kao to su kola, uilite, fakultet i akademija.

Svila: zamiljam cijelu kutiju dudovih svilaca; neka vas ne brine to ih

ne moete pravilno zamisliti - nae pamenje ima mnogo automatskih
korektivnih mehanizama pa ete bez problema razlikovati rijei "svila" i
"crv".
Svjetlo: tu podrazumijevamo danje sunevo svjetlo. Zamiljam
ovjeka kojeg kroz prozor zasljepljuje sunevo svjetlo. Ne preporuujem
da zamiljate svjetleu arulju kako ne biste pobrkali te rijei.
eer: zamislite kristalni eer u paketiu ili kockice eera.
kola: moemo zamisliti malu djecu na nastavi. Zamiljajui djecu
neemo pobrkati pojam "kola" s obrazovnim ustanovama za odrasle.
kolska zadaa: zamiljam hrpu kolskih biljenica.
Tajnik: zamiljam tajnicu koja tipka na pisaem stroju.
Temperatura: moemo zamisliti bolesnika koji s toplomjerom lei u
krevetu. Ima vruicu. Drugi ljudi prilaze i pruaju ruke prema njemu da ih
ugrije njegova toplina.
Teina: nerijetko se postavlja pitanje, koja je vaa teina? Kako biste
mogli odgovoriti na njega, trebamo sliku za rije "teina" - vaga u
kupaonici koja postoji u gotovo svakoj kui za kontrolu teine ukuana.
Ako trebate zapamtiti rije "vaga", radije vizualizirajte vagu s utezima na
trnici.
Tijelo: moemo zamisliti ljudsko tijelo u punoj veliini. Takoer,
moemo zamisliti lutku-manekena koja se koristi na teajevima iz prve
pomoi, manekena za izloge ili lutku za automobilske testove sudara.
Asocijaciju je najbolje izgraditi tako da ne pobrkate tu rije s rijeju
"ovjek", koju razmatramo posebno.
Tjedan: budui da imamo previe naziva vremenskih razdoblja u
osnovnom vokabularu (mjesec, godina, dan, itd.), zamiljam sedam
patuljaka koji su edni i stoje u redu da se napiju iz izvora. injenica da ih
je sedmero podsjetit e me na rije "tjedan" jer je u tjednu sedam dana.
Osim toga, vrlo je vano znati rijei "praznici", "blagdan" i "vikend", koje
se esto koriste i koje se ne smiju meusobno pomijeati. Takoer,
trebamo znati ime svakog dana u tjednu.

Ponedjeljak: prvi dan u tjednu, na panjolskom zvui kao "lunes".

Budui da je to poetak tjedna i njegov naziv proizlazi iz imena naeg

satelita Mjeseca (Luna), zamiljam Mjesec u prvoj izlaznoj etvrti,

odnosno u obliku srpa. Tanak je, ali raste.

Opaska. Neu pobrkati tu rije s rijeju "mjesec" jer bih u tom

sluaju zamislio okrugao pun mjesec.

Utorak: u romanskim jezicima ta je rije povezana s Marsom, crvenim planetom. Zamiljam dan u tjednu uaren poput planeta i zato mi
se ini da je crvene boje.
Srijeda: u romanskim jezicima ime tog dana u tjednu povezano je s
Merkurom. Taj naziv prevodi se kao "iva" i zato me podsjea na
toplomjer. Zamiljam veliki planet kako lei u krevetu s vruicom, s
velikim toplomjerom u ustima. U slavenskim jezicima rije "srijeda"
odnosi se na pojam "sredina", u smislu da je to sredina tjedna. Moete
zato graditi asocijaciju u tom smjeru.
etvrtak: u panjolskom jeziku dana rije (jueves) slina je imenu
planeta Jupiter. Budui da je to najvei planet, zamiljam ogromnu
sferu. U slavenskim jezicima rije "etvrtak" odnosi se na pojam
"etvrti", u smislu da je to etvrti dan tjedna. Moete zato graditi
asocijaciju u tom smjeru.
Petak: u panjolskom jeziku dana rije (viernes) slina je imenu
planeta Venera (Venus) i budui da je to najsvjetliji objekt na nebu
(nakon Sunca i Mjeseca, naravno), zamiljam veliku sferu koja zrai
najbljetavijim svjetlom.
Subota: ta rije podsjea na ime idovskog blagdana, abat, koji se
slavi u subotu.
Nedjelja: zamiljam zvonjavu crkvenih zvona koji me podsjeaju da
je dola nedjelja.

Tkanina: moete zamisliti veliku rolu tkanine u krojakom salonu ili

krojaa koju ree komad tkanine.

Tona: vidi rije "kilogram".

Trgovaki centar: zamiljam veliku graevinu centra, gledam je
izvana, samo vanjski dio. Na taj nain nema rizika da pobrkam tu rije sa
"super-marketom".
Trgovina: moete zamisliti obinu manju trgovinu iz svoga kvarta.
Tuga: zamiljam tunoga tigra koji zijeva.
Turist: zamiljam ovjeka koji se suna na plai. Ima sunane naoale,
slua radio i dri kartu grada u rukama. to mislite, slii li turistu?
Uilite: zamiljam zgradu kojoj se pribliava mnogo mladih ljudi,
pjeice i na motorima. To su mladii jer rije "uilite" nije enskog roda.
Trebamo stvoriti asocijaciju koja e se razlikovati od asocijacija za rijei
"kola", "akademija" i "fakultet".
Uitelj/nastavnik: zamiljam uiteljicu koja pie neto na kolskoj
ploi. Sliku nastavnika (predavaa mukarca) mi se svia asocirati sa
studijem za odrasle, a ne za djecu.
Ulaz: zamiljam velik broj ljudi koji mirno ulaze u kinodvoranu i sjedaju
na svoja mjesta. Mogli biste takoer zamisliti veliku skupinu uenika koji
ulaze u uionicu na nastavu. Obratite panju da za rijei "ulaz" i "izlaz"
asocijacije trebaju biti razliite.
Ulica: zamiljam mirnu praznu ulicu, tako je neu pobrkati s rijeju
"avenija".
Upravitelj: ova rije oznaava djelatnika koji je odgovoran za ostale i
rukovodi njihovim radom. Budui da je na sustav vrlo fleksibilan, zamiljam ovjeka koji daje upute radnicima.
Vagon: zamislite se kako se nalazite u vagonu putnikog vlaka;
vizualizirajte vagon iznutra, tijekom kretanja, kako primjerice gledate
kroz prozor (okolina vam brzo promie pred oima).
Veer: to je doba dana i treba zamiljati ono to se dogaa naveer ili
se asocira s tim dobom dana. Ja, naprimjer, zamiljam zalazak Sunca.
Veleposlanstvo: zamislite zgradu ograenu visokom ogradom, na
kojoj je privrena tabla na kojoj pie 'Veleposlanstvo Republike
Hrvatske". Moete takoer zamisliti veliku procesiju strogih, vanih ljudi u

odijelima s velikim kuvertama s peatima (veliko poslanstvo ljudi koji idu

poslati diplomatska pisma).
Veliina: ovdje se misli na veliinu odjee (konfekcijski broj); zamiljam ovjeka u kabini za mjerenje u trgovini odjeom, ispred njega je hrpa
odjee. Vrlo mu je teko pronai neto odgovarajue veliine, sve na
njemu izgleda prilino loe. Zato on bez prestanka isprobava odjeu
raznih veliina, no ne moe nai nita odgovarajue.
Visina: moete zamisliti kako jedan ovjek mjeri visinu drugoga od
glave do peta. Druga zanimljiva varijanta je zamisliti vrlo visoki kip.
Vlak: zamiljam cijeli vlak izvana (lokomotivu koja vue vagone po
pruzi).
Vrijeme (klimatski uvjeti): zamiljam promjenu godinjih doba, a
moda i vremensku prognozu na televiziji.
Vrijeme: ta rije oznaava "trajanje, tijek vremena", a ne vrijeme u
smislu klimatskih uvjeta. Moete si zamisliti kronometar.
Vrt: zamiljam mali vrt u cvijeu. Taj se prizor jako razlikuje od prizora
parka koji smo razmotrili prije.
Vruina: moete zamisliti ovjeka koji mae lepezom jer mu je jako
vrue. Moete takoer zamisliti nekoga u sauni, ili vizualizirati pe ili
grijalicu.
Vuna: moemo zamislite veliko klupko vune. Ako elite, moete povui
za slobodni kraj konca da ga odmotate.
Zakuske: moete zamisliti skupinu konobara koji sveano ulaze u salu
kako bi na va stol stavili mnogo ukusno ukraenih jela.
Zanimanje/profesija: zamiljam proroka s dugom bradom koji se
obraa gomili. Obratite panju na slinost rije "prorok" i "profesija".
Nemojte vizualizirati vlastito zanimanje jer ono ima poseban naziv. Kako
biste zapamtili kako na stranom jeziku zvui naziv vaeg zanimanja,
trebate koristiti drugu asocijaciju. Moete zamisliti samoga sebe na poslu.
Zemlja/drava: tu imamo tri izvrsne varijante:

a) ako govorimo o "zemlji" openito, ne podrazumijevajui neku konkretnu dravu, moete zamisliti sliku ili neku osobitost svoje zemlje, no
poeljno je da to bude podruje daleko od vaeg mjesta roenja;
b) kako biste zapamtili ime vae domovine na stranom jeziku, moete
zamisliti svoje mjesto roenja;
c) ako trebate zapamtiti ime odreene strane drave, moete zamisliti
neku njezinu osobitost.
Zima: meni odgovara da zamislim, naprimjer, skijaku snjenu stazu
nego naprosto mraz i hladnou jer rije "hladnoa" takoer spada u
osnovni vokabular.
Zrana luka: trebamo vizualizirati odozgo i vidjeti zrakoplove koji
stoje ili polako se pribliavaju crti za ukrcavanje. Ako naprosto zamislimo
ogromne prostorije zrane luke s mnotvom ljudi, mogli bismo pobrkati tu
asocijaciju sa eljeznikim ili autobusnim kolodvorom. Vano! Bolje je
stvarati jasnu i nedvosmislenu sliku.
Zrak: zamiljam uragan i vihor koji sve trga i odnosi.
Zrakoplov: iako je to pojam prilino jednostavan za vizualizaciju, ne
smijemo ga brkati s rijeju "let". Zato zamiljamo zrakoplov izvana,
njegov oblik i veliinu, kako da se nalazimo u zraku pokraj njega. S druge
strane, za rije "let" zamiljamo sebe u salonu zrakoplova. Isto inimo i
za rije "automobil"; dok za glagol "upravljati vozilom" zamiljamo sebe
za upravljaem automobila.
eljezniki kolodvor: zamiljam vlak koji se pribliava peronu i
gomilu putnika koji ga doekuju. Opet, neemo vizualizirati ekaonicu
eljeznikog kolodvora jer je gotovo identina ekaonici autobusnog
kolodvora. U ovom prizoru takoer susreemo slike vlaka, vagona i
perona. Njihove pojedinane vizualizacije zato trebaju biti razliite.
ivotinja: lako je vizualizirati ivotinju jer svakoj ivotinji odgovara
vrlo konkretna slika; za asocijaciju odaberite bilo koju ivotinju, no
poeljno je da to ne bude vrsta ivotinje koja je ukljuena u osnovni
vokabular.

11
Usvajamo pridjeve

Bijel: pred vama je mnogo mogunosti; Sjeverni pol, bijeli medvjed i

dr.
Bolestan: zamislite bolesnog ovjeka u krevetu, pokraj njega deura
medicinska sestra.
Bolji: zamiljam ovjeka na pobjednikom postolju. Ako elimo nauiti
antonim te rijei, "loiji", moemo zamisliti ovjeka koji stoji na nioj
razini postolja, pobjednik ga zalijeva ampanjcem dok slavi svoju
pobjedu.
Brz: moemo zamisliti trku geparda, najbre ivotinje u svijetu.
Crn: zamiljam Zorroa s crnom maskom i crnim platem.
Crven: razmiljam o rajici, o vulkanskoj lavi i drugim crvenim
predmetima.
ist: mnogi predmeti mogu nas podsjeati na taj pridjev, naprimjer,
vrlo ista odjea, izglaana i uredno sloena, blistav pod i dr.
Debeo: taj je pridjev lako vizualizirati, zar ne?
Dobar: zamiljam sveca koji se moli spojenih ruku.
Glup: moete zamisliti goluba koji pokuava proletjeti kroz staklenu
reklamu u gradu i svaki put se u nju zabije, on ne razumije da je to
nemogue. Obratite panju na slinost rijei "glup" i "golub". Uite li
engleski, rije "glup" zvui kao "stupid", zamislite ovjeka s velikim
tupeom, koji mu prilino glupo stoji.

Hladan: moemo zamisliti ledenjak ili snjeni planinski vrh.

Izdrljiv: zamiljam konja u trci, on tri ve mnogo sati i nije se
umorio.
Jedini: vjerojatno ete lako zamisliti usamljenog ovjeka na pustom
otoku, poput Robinsona Crusoa. On je jedini stanovnik na tom otoku.
Opaska. Nemojte pobrkati ovu rije sa rijeju "sam" (solo, bez pratnje).
Jeftin: bilo koja sitnica, neto vrlo jeftino.
Kompliciran: zamiljam ovjeka koji na ispitu potajno prepisuje sa
"alabahtera" jer polae vrlo kompliciran predmet.
Lagan: ako vam se ini da je uenje stranog jezika lako, zamislite
ovjeka koji mae zastavom, to znai pobjedu. Neka to bude zastava
drave iji jezik uite.
Lijep: zamiljam Trnoruicu. Vi moete zamisliti bilo to, to povezujete s ljepotom.
Luckast/aav: zamislite omiljeni lik iz omiljene komedije ili
humoristike serije, npr. Mr. Beana. Stare komedije mogu vam posluiti
kao izvor ideja.
Mali: zamiljam maloga ponija.
Mekan: zamislite jastuk ili mekanu glinu.
Mlad: zamiljam mlade ljude kako priaju viceve i smiju se.
Mrav: nije teko zamisliti mravog ovjeka. Neemo pobrkati tu rije
s rijeju "visok" jer za nju zamiljamo koarkaa.
Nizak: najbolje je zamisliti patuljka. Nemojte zamiljati dijete jer se ta
rije koristi mnogo ee od rijei "patuljak".
Nii (po zvanju): zamislite ronika male visine, on pozdravlja vojnike
viih inova koji ga premauju i visinom. Pogledajte odmah rije "vii (po
zvanju)".
Njean: zamislite poplun i perje.
Pametan: moete zamisliti Alberta Einsteina ili nekog drugog koga
smatrate osobito pametnim.

Plav: moete zamisliti more, nebo ili dr. Ne bi bilo loe da zamislite
sebe kako sjedite pokraj mora i pijuckate "Plavac" iz boce.
Prazan: jednako kao i u sluaju s rijeima "gornji" i "donji", sparimo
rijei "pun" i "prazan". Ako smo za rije pun koristili prizor crijeva iz
kojeg se izlijeva benzin zbog punog rezervoara, za rije "prazan"
zamislimo crijevo koje je spojeno s rezervoarom, benzin se ulijeva u
njega jer je rezervoar prazan.
Prekrasan: u danom sluaju moete zamisliti glumca, glumicu,
pjevaa ili neku drugu slavnu osobu za koju smatrate da "prekrasno"
izgleda.
Privlaan: vano je izbjei zbrku izmeu te rijei i rijei "lijep" i "prekrasan"; zamislite neto posve drukije, to nema veze s ljepotom, naprimjer nekoga tko vama djeluje privlano, ali nije nuno lijep (a) u klasinom smislu te rijei.
Prljav: moete zamisliti rudara, prljavog i oznojenog.
Pun: zamiljam kako se iz crijeva izlijeva benzin jer je rezervoar ve
pun.
Punoljetan: zamislite kako na ulazu u noni klub redar trai u mladia
osobnu iskaznicu i zatim ga puta u klub jer je mladi punoljetan. Za
rije "maloljetan" zamislite obratno: mladi nema osobnu i redar ga ne
puta u klub, mladi tuno odlazi. Ako vam se ne svia ta scena, moete
zamisliti bilo to, to nije doputeno maloljetnim osobama, npr.
kupovanje loto listia ili alkoholnog pia.
Ruan: zamislite runu vjeticu, monstruma ili neto slino.
Siguran: zamislite ovjeka koji je siguran u sebe. Moda je upravo
osigurao svoju imovinu?
Simpatian: zamislite neto neuobiajeno, naprimjer simpatinu
patku; obratite panju na slinost u zvuanju rijei "simpatian" i
"patka".
Skup: zamislite okupljanje (skup) milijunaa u nekoj konferencijskoj
sali raskonog hotela. Oni su odjeveni u vrlo skupa odijela najpoznatijih
marki, pue vrlo skupe cigare i nose zlatne satove i prstenje s dragim
kamenjem. Ili zamislite okupljanje vlasnika vrlo skupih automobila.
Slab: zamiljam vrlo slabog ovjeka kojem drhte noge.

Slobodan: u panjolskom jeziku ta rije zvui kao "libre" pa zamiljam

zeca (liebre) koji bjei progonitelju te je naposljetku slobodan. Moete
zamisliti ovjeka koji izlazi iz zatvora.
Sme: zamislite bilo koji predmet te boje.
Snaan: moete zamisliti bodibildera koji pokazuje svoje miie u
raznim pozama ili sportaa koji podie utege.
Sposoban: zamislite soba koji crta i pjeva, to je vrlo sposoban sob.
Sretan: pomislite na neto to bi vas moglo usreiti.
Star: zamiljam vrlo starog djeda. Ako uite panjolski (mayor),
zamislite da je taj djed vrlo star i visok te je odjeven u vojniku uniformu
jer je umirovljeni bojnik.
Tanak: rijei "debeo" i "mrav" dobre su za opisivanje ivih bia, dok
je spomenutu rije najbolje koristiti za taj opis predmeta. Zamiljam
kako vrlo tankim i otrim noem reu tanku kriku slanine.
Tuan: zamiljam vrlo tuno dijete koje je slomilo omiljenu igraku.
Tvrd: moete zamislite bilo to, od dijamanta do tvrdog komada
granita.
Ugodan: moete zamisliti neto to je vama ugodno.
Umoran: moja mata crta putnika koji sam hoda pustinjom. Vrlo je
umoran i na rubu da padne.
Velik: zamiljam ogromno stablo koje je izraslo do neba. Mogue su i
razne druge asocijacije.
Visok: moete zamisliti visokog koarkaa kako igra koarku.
Vii (po zvanju): zamislite vojnika visokog ina koji pozdravlja
ronike. Tu smo asocijaciju koristili za pojam "niega zvanja", no sada se
umjesto na ronika koncentriramo na vojnika vieg ina.

Opaska. Vrlo je korisno graditi asocijacije u kojima su istodobno

prisutni antonimi, kao u sluaju "vii - nii". Jedan lik uvijek e nam
pomoi da se sjetimo drugog.

Vru: zamiljam tanjur vrue juhe iz koje se die para.

Zabavan: zamiljam klauna koji pravi zabavne grimase jer rije
"klaun" ne ulazi u osnovni vokabular.
Zadovoljan: moemo zamisliti ovjeka koji u rukama dri dobitni listi
lota. Takoer, moete zamisliti vrapce kako zadovoljno cvrkuu u grmlju.
Zanimljiv: zamiljam vrlo zanimljivu televizijsku emisiju, moda bi to
mogao biti dokumentarac koji izaziva veliko zanimanje gledatelja.
Zauzet/zaokupljen: zamiljam ovjeka koji radi nekoliko poslova
istovremeno.
Zdrav: zamislite zubara koji estita pacijentu na tome to su mu svi
zubi zdravi.
Zelen: sigurno znate mnogo predmeta zelene boje: krastavac, trava,
salata i dr.

12
Usvajamo priloge

Blizu: zamislite objekt koji je toliko blizu da ga moete dohvatiti rukom.

Brzo: zamislimo ovjeka koji brzo ide ulicom, gurajui ostale pjeake.
Da: situacija je ista kao i s rijeju "ne". Moete zamisliti nekoga kako
potvrdno kima, govorei nam "da".
Daleko: zamiljam ovjeka koji gleda kroz dalekozor. Sigurno trai
neto to se nalazi vrlo daleko. Moe takoer gledati kroz teleskop.
Dobro: zamislite neto kvalitetno, dobro napravljeno.

Dolje: elim pogledati dolje ispod kreveta (kao da neto traim) i nai
tamo neto neobino, neto udno. Poeljno je da je ono to naemo po
zvuanju slino prijevodu te rijei na jezik koji uite.
Naprimjer, ako uite engleski jezik, ispod kreveta biste mogli nai bijeli
veo. Tako ete lako zapamtiti da "dolje" na engleskom zvui kao "below".
Dosta/dovoljno: zamislimo ovjeka kojega mue i on vie: "Dosta!"
Gore: zamiljam kako me je netko pozvao s gorskog vrha (gore gora).
Gotovo: zamislite kako se u penici pee neko jelo, odjednom zazvoni
kuhinjski alarm - jelo je gotovo. Ili naprosto zamislite kako u restoranu
brze hrane ili u trgovini kupujete gotovo jelo.
Izvana: ako smo za rije "unutra" zamiljali nekoga u telefonskoj
govornici, za ovu rije moemo zamisliti kako netko eka na svoj red
ispred kabine. On je nervozan jer mora obaviti telefonski poziv, a osoba
koja je unutra ve dugo razgovara.
Izvrsno: ova me rije podsjea na imenicu "vrsta" pa zamiljam
nekoga tko se izdvojio iz vrste pa su mu dodijelili bed "izvrsno". Neu
vizualizirati sportaa pobjednika jer smo taj prizor koristili u drugim
asocijacijama.
Jasno: moete zamisliti vrlo isto, jasno nebo.
Jo: moemo zamisliti kupca u trgovini koji slae u kolica mnogo
artikala - jo i jo.
Kasno: ne treba brkati ovu rije s imenicom "veer", u danom sluaju
antonim jer rije "rano". Moete zamisliti dvije ptice, jedna od kojih
(sokol) leti vrlo brzo i stii e na odredite rano, dok druga leti vrlo sporo i
stii e kasno.
Lano: zamiljam nekoga kako paljivo razgledava
Vjerojatno eli odrediti je li falsifikat, odnosno lana ili nije.

novanicu.

Loe: zamislite zloestoga bijesa (koristili smo ga u asocijaciji za

pridjev "lo").
Malo: zamislite ono to vam nedostaje ili neto ega ima malo.
Mnogo: zamislite ono ega imate u izobilju. Ja zamiljam tanjur pun
hrane. Mnogo hrane. Tu sliku koristim i za zapamivanje rijei "malo".

Moda: zamislite velikog lijenog mora (obratite panju na slinosti

rijei "mor" i "moda") koji lei na ledu i dvoumi oko toga hoe li skoiti
u vodu. On razmilja: "Moda...".
Nakon: zamiljam elavog ovjeka, ostaje bez kose nakon to je bio
kod frizera.
Opaska. Pogledajte rijei "prije" i "poslije". Rije "nakon" i "poslije"
uzajamno su potpuno zamjenjive.
Naprijed: zamiljam automobil koji pretjee kolonu kamiona koji voze
istim trakom. Obrate panju na rije-antonim "nazad".
Nasuprot: vidim ovjeka koji stoji nasuprot mene, kao da je odraz u
ogledalu i imitira moje pokrete.
Nazad: zamiljam automobil koji juri cestom jer se vozau jako uri
stii na neko odredite, on nailazi na dugaku kolonu kamiona koji stoje
zbog toga to je cesta privremeno zatvorena. Voza mora okrenuti
automobil i vratiti se istim putem nazad, kako bi potraio obilaznicu.
Opaska. Prizor automobila koji pretjee kolonu kamiona koristili smo u
asocijaciji za rije suprotnog znaenja - "naprijed".
Ne: neete imati problema s prijevodom te rijei jer ona zvui vrlo
slino na mnogim jezicima i, osim toga, vrlo esto se koristi. Kao
varijantu, moete zamisliti slona koji mota svojom ogromnom glavom iz
strane u stranu.
Neki: za panjolski jezik (alguno) zamiljam alge na plai. Tamo rastu
neke alge.
Nepravedno: ne trebate uiti rijei s prefiksom "ne-" (ili drugom
vrstom negacije) koje oznaavaju suprotno osnovnom znaenju rijei.
Poslije emo razmotriti popis takvih estica. Naite rije "pravedno",
dodajte esticu "ne" i dobit ete potrebnu rije.
Nikada: zamislite turu kupaonicu u kojoj nema ni kade.
Nita: moete zamisliti plivaa koji se naao u bazenu bez vode. Jo je
bolje da smislite jedinstveni asocijativni blok s rijeju "sve".
Nitko: zamislite da vidite na podu nit koja se pomie kao da je vuku,
ali nitko je ne vue. Obratite panju na slinosti izmeu rijei "nit" i
"nitko".

Odostraga: zamiljam putnike koji se nalaze u stranjem dijelu

autobusa, "odostraga". Oni pokrivaju rukama ui jer im smeta buka
motora.

Opaska. Pogledajte rije "sprijeda".

Ovdje: zamiljam ovjeka koji pokazuje prema svojoj cipeli, kao da se

ispod nje neto nalazi.
Ovisno: zamislimo ovjeka koji je ovisan o neem, npr. o klaenju na
konje.
Ponekad: ta rije vrlo se esto koristi i budui da je ne moemo
vizualizirati, trebamo zaposliti matu. Naprimjer, zamiljam ovjeka kako
baca kovanicu u zrak i jo jednog koji ga promatra. Ponekad ispada glava,
a ponekad pismo.
Naglaavajui tu asocijaciju zamiljam kako promatra kae: "Ponekad
ovo, ponekad ono".

Opaska. Vano je vizualizirati i odnositi se prema tim prizorima kao da

se dogaaju u stvarnosti, kao da gledate igrani film.

Pored: moemo zamijeniti ovu rije pojmom "blizu" koji smo ve razmotrili. To je jo jedan primjer koritenja sinonima.
Poslije: zamislite kako ispred sebe vidite neije tragove, slijedite tu
osobu, idete poslije nje. Ili koristite jedinstven asocijativni blok za rijei
"prije - poslije". Zamislite dvije slike, na jednoj ovjek ulazi u frizerski
salom s dugom kosom (prije), a na drugoj odlazi iz salona bez kose
(poslije).
Pravedno: zamiljam suca koji donosi pravednu presudu nakon koje
udara drvenim sudakim ekiem. Moete takoer zamisliti biblijski lik
Noe koji je bio vrlo pravedan.
Previe: zamiljam gomilu ljudi koji stoje u redu ispred trgovine u nadi
da e kupiti artikle koji su gotovo rasprodani. Kupaca je previe.

Prije: Koristite jedinstven asocijativni blok za rijei "prije - poslije".

Zamislite dvije slike, na jednoj ovjek ulazi u frizerski salom s dugom
kosom (prije), a na drugoj odlazi iz salona bez kose (poslije).
Prvo: moete zamisliti svoga starijega brata ili sestru.
Rano: vidi "kasno". Ili zamislite pijetla koji kukurie u ranu zoru. Ili
pekara koji takoer ustaje vrlo rano.
Ravno: zamiljam dva blizanca. Druga varijanta - dvoglavi zmaj, s
dvije jednake glave.
Sada: zamiljam ovjeka u kavani koji doziva konobara pucketanjem
palca i srednjeg prsta, a taj mu gestom ruke odgovara: "Sad u doi".
Samo: postoji dobra asocijacija za panjolski jezik: zamiljam mozak u
staklenci. U toj staklenci je samo (solamente) mozak (solo una mente).
Sporo: jedna od moguih varijanti jest zamisliti pua ili kornjau, ili
neko drugo bie koje se sporo kree.
Sprijeda: zamiljam putnike koji se nalaze u prednjem dijelu
autobusa. Oni razgovaraju i zabavljaju vozaa. Obratite panju na rije
"straga" jer bi obje te rijei bilo dobro koristiti u istom kontekstu, s
prizorom autobusa.
Sve: ako ste koristili prizor praznog bazena za rije "nita", sada
moete zamisliti profesionalnog plivaa u olimpijskom bazenu koji daje
sve od sebe i ide na "sve - ili nita". Moete takoer zamisliti Svemir koji
obuhvaa sve; to je izvrsno rjeenje.
Tako: ova rije znai "na takav nain" i moemo koristiti asocijaciju s
kretanjem utega na zidnom na satu - "tika-taka".
Takoer: zamiljam nekoliko bubnjara. Svaki od njih nosi svoj bubanj,
svi koraaju zajedno. Prilazi im jo jedan ovjek koji takoer ima bubanj.
Tamo: zamiljam ovjeka koji pokazuje prstom u smjeru tamne prostorije - tame. On pokazuje prema predmetu koji se u tami ne vidi, zato
kae: "Negdje tamo...". Obratite panju na slinost rijei "tamo" s
imenicom "tama".
Tono: zamiljam rulet u kasinu. Kada se rulet vrti, loptica uvijek
upada tono u polje i nikada izmeu dva polja. Ili pokuajte asocijaciju s
tokom, zbog slinosti izmeu rijei "tono" i "toka".

Toliko: zamislimo ovjeka koji ita Tolkienovu trilogiju "Gospodar

prstenova" i apue: "Toliko likova, toliko likova... Tolkien, Tolkien, tol'ko
likova...".
Tu/ovdje: zamiljam ovjeka koji pokazuje prstom na predmet koji se
nalazi pokraj, u blizini, upravo pred njim, odnosno "tu".
Opaska. Pogledajte asocijaciju koju smo koristili za rije suprotnog
znaenja, "tamo". i u ovom sluaju koristimo jedinstveni prizor ovjeka
koji pokazuje prstom.
Unutra: na taj pojam nas mogu podsjetiti mnoge situacije, naprimjer
nalaziti se unutar telefonske govornice i dr. Moete takoer zamisliti
straara koji stoji u svojoj kabini jer je vani vrlo hladno.
Uvijek: moete zamisliti neto stalno, trajno, naprimjer stalnu fiziku
veliinu.
Vrlo: moete potraiti slinosti s drugim rijeima, zamislite vrelo vrlo
vrue vode. Ljudi iz njega ne mogu uzimati vodu jer je vrlo vrua - vrela.

13
Usvajamo pozdrave,
pitanja i uimo
izraze ljubaznosti
Dovienja, bok: moete zamisliti dirljivu scenu rastanka. Rije "bok"
podsjea na "bog", a panjolska rije "adios" podsjea na izraz "ii Bogu"
(ir hacia Dios). Zato zamiljam da ovjek od kojega se rastajem doista
odlazi Bogu.
Gdje? U panjolskom jeziku to pitanje zvui kao "Donde?" Moemo
zamisliti pirata kojeg lanovi posade zovu don D. (don De), a D. je
zapravo skraeno Demon. Na njegovom demonskom brodu ivi netko
nevidljiv i uasan koji noima stalno zavija: "Voou". Tako emo nauiti da
je rije "gdje?" na njemakom jeziku "Wo?" i izgovara se "vo:".

Opaska. Rijei-pitanja esto se koriste u svakom jeziku. Kako bih vam

olakao zadatak, skupio sam ih zajedno i dodao rije-podsjetnik koja je
vrlo uinkovita.
Podsjetnik je sastavljen tako da svaki put koristite lik pirata, kapetana
Kuke. Zar podignuta ruka s kukom ne podsjea na upitnik?

Hvala: zamiljam mnogo djece u cirkusu. Djeca se smiju klaunovim

luckastim alama i zahvaljuju mu pljeskanjem.

Kada? Moemo zamisliti pirata koji brzo hoda ulicom na svojoj drvenoj
nozi. Kada hoda, zvuk udaranja drvene noge o kamen odzvanja cijelom
ulicom.
Kako? Zamiljam pirata koji s broda pokuava obaviti veliku nudu u
more (on "kaka"), no more je valovito, brod se snano ljulja pa mu to
nikako ne uspijeva. Pirat podie svoju kuku i pita: "Kako to uiniti?"
Zatim zamislite tu rije na engleskom jeziku (How?). Sada, dok pirat
sjedi sputenih hlaa na rubu broda u drvenom amcu mu s obale dolazi
domorodac koji podie ruku da bi pozdravio pirata i kae mu "Hau". Rije
"hau" odgovara figuralnom izgovoru engleskog "how".
Koji? U panjolskom to pitanje zvui kao "iCual?" Pokuajte zamisliti
patku-pirata. Patka kvae "kva, kva" ("cua, cua"), to je slino danoj
upitnoj rijei. Moemo zamisliti epavu patku jer umjesto jedne apice
ona ima kuku. Na oku joj je crni povez. Jadna patka!

Opaska. Osim lika pirata, moete koristite i druge prizore, naprimjer

vjealicu, jer njezin gornji dio takoer podsjea na upitnik.

Koliko? Zamislimo stranog Kapetana Kuku na blagajni. Sprema se

platiti i podie svoju kuku plaei blagajnika. Unosi se blagajniku u lice i
pita: "Koliko?"
Molim: zamislite ovjeka (ili sebe) koji neto moli na koljenima.
Nita, niotkud: zamiljam maioniara koji pokazuje da u rukama
nema nita i odjednom se niotkud pojavljuju karte.
Oprostite: vidim ovjeka koji se udara akom u prsa. Vjerojatno je da
se njegovom krivnjom dogodilo neto loe i sada mu je vrlo ao zbog
toga.
to? Za panjolsko "Que?" zamiljam pirata koji stoji na kolutu sira
(queso), oduprijevi se o njega svojom drvenom nogom.
Tko? zamislite biveg starog pirata koji sjedi u drvenoj kolibi. On ima
drvenu nogu i kuku na jednoj ruci. Odjednom netko pokuca navrata. Pirat
ne moe brzo doi do vrata i zato vie: "Tko je?!" Nitko ne odgovara i
kada on otvara vrata vie nikoga nema jer je taj koji je kucao pobjegao.
Sada se sjetite da je na engleskom jeziku to pitanje 'Who?" koje se

izgovara kao "hu". To su bili huligani koji zbijaju ale sa starim

jednonogim piratom.
Za panjolski jezik "Quien?" zamislimo pirata koji ita novine na uglu
(esquina) ulice, pokraj uline svjetiljke. Kao to ste ve pogodili, koristim
slinost izmeu rijei "esquina" i "quien".
Zato? To je vrlo vana upitna rije. Za panjolski "Por que?"
zamiljam dvojicu pirata koji igraju poker. Oni uzimaju karte kukama i
pritom ih probadaju.
Zdravo: zamiljam veseloga surfera koji nam mae s visine velikog
vala i vie: "Zdravo!"

14
Usvajamo
lanove

zamjenice

Podsjeam da je za sve kratke rijei koje su navedene u ovom

poglavlju najbolje konstruirati male fraze koje ukljuuju rije na
materinskom jeziku i na jeziku koji uite, onako kako je to bilo opisano u
estom poglavlju. Ovdje vam pak predlaem neke "grafike" ideje.
Ja: to je jedna od malobrojnih rijei koju ete vrlo lako zapamtiti
zahvaljujui estoj upotrebi.
Mi: zamiljam sebe i svoje prijatelje kako zajedno neto radimo.
Moj: zamiljam kako vuem teak predmet jer je on "moj" i elim ga
odnijeti kui.
Na: zamiljam sebe zajedno s prijateljima; mi vuemo neto teko na
konopu jer je to nae i elimo to odnijeti sa sobom.
Za zamjenicu enskog roda "naa" zamislite isto, ali u tom prizoru ne
sudjeluju muki prijatelji, nego ene - prijateljice.

Opaska. Prizor vue nekog tekog predmeta pomou konopa koristim

za oznaavanje mnoine posvojnih zamjenica, jer kada netko vue
neto zavezano za konop, stvara se dojam da je to njegovo/njihovo.
Takoer, kada je predmet teak, u tome sudjeluju mnogo ljudi, to
ukazuje na mnoinu.

Njegov: zamiljam ovjeka u daljini koji neto nosi.

Njihov: vidim mnogo ljudi u daljini koji neto vuku na konopu.
On: zamislimo ovjeka koji prilazi skupini mukaraca. Oni okreu glave
i gledaju u udu: to je doista "on".
Ona: vidim kako se skupini ena pribliava jo jedna ena. One okreu
glave i gledaju u udu: to je doista "ona".
Ova: (ta koja je ispred mene): moemo zamisliti kako jedna ena
tapa drugu po ramenu.
Ovaj: (taj koji je ispred mene): zamislimo kako jedan mukarac tapa
drugog po ramenu.
Ovo: (to to je ispred mene): zamislimo kako ovjek dodiruje neki
predmet.
Ta/ona (koja se nalazi daleko): moemo zamisliti kako netko pokazuje
prstom na upadljivo odjevenu enu.
Taj/onaj: moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema krupnom
visokom mukarcu. Takoer moemo zamisliti kako pokazuju prstom na
maloga ovjeka u daljini. Obratite panju, ovjek se samo ini malim,
zato to se nalazi daleko.

Opaska. Obratite panju na to da na stranom jeziku koji uite

zamjenice "taj - onaj" mogu biti zapravo samo jedna rije (kao i "to
-ono", "ta - ona"). U mnogim jezicima zamjenice "taj" i "to" mogu se
koristiti sasvim drukije nego u vaem, npr. svi neivi predmeti
oznaavaju se s "to" (npr. engleski "it"), a sva iva bia sa "taj" ili "ta".

To znai da su svi neivi predmeti srednjeg roda (uz poneki izuzetak).

Takoer, u nekim jezicima "taj" (za iva bia) i "to" (predmeti) mogu biti
jedna te ista rije.

Ti: zamiljam ovjeka ili svog prijatelja koji stoji pokraj mene.

To/ono (to se nalazi daleko): moemo zamisliti kako pokazuju prstom

prema siunom objektu koji se nalazi u daljini.
Tvoj: zamiljam svog prijatelja koji stoji pokraj mene i dri neto u
rukama.
Va (jednina): zamiljam ovjeka koji drugome u kavani dodaje netom
zaboravljeni eir.
Va (mnoina): zamiljam skupinu krupnih ljudi u svojoj blizini koji
vuku neki teki predmet pomou konopa.
Vi: zamiljam skupinu odraslih ljudi koji sjede u krugu i igraju se krumpira.

Neodreeni lan ili "jedan": uite

predlaem da zamislite urnu (una urna).

li

panjolski

jezik

(una),

15
Usvajamo prijedloge i veznike

Podsjeam da su prijedlozi i veznici vrlo kratke rijei, pa ih je u nekim

sluajevima lake zamijeniti drugim rijeima ili kratkim frazama u kojima
e se nai dane rijei na vaem materinskom jeziku, zajedno s
prijevodom na jezik koji uite.
Bez: moete zamisliti zvono bez jezica koje se ljulja, ali ne proizvodi
nikakve zvukove. Takoer, moete zamisliti hlae koje padaju jer nemaju
remen ili neto drugo.
I: to je veznik za koji je mogue smisliti mnogo stvari koje su meusobno spojene, naprimjer lanac ili perle na ogrlici.
U panjolskom jeziku taj veznik (Y) podsjea izgledom na praku. Zato
smiljam asocijacije ili fraze u kojima sudjeluje prijevod tog veznika na
strani jezik i neka akcija koja ukljuuje pucanje iz prake. Ne
ograniavajte svoju matu!
Uz pomo jednog prizora u kojem se mijenjaju samo detalji mogue je
graditi asocijacije i zapamtiti prijevode iste rijei na vie jezika. No
podsjeam: ako uite nekoliko jezika istovremeno, potrebno je u
asocijaciju dodavati rije-podsjetnik (doker o kojem smo govorili ranije;
naprimjer pirata) koja e vam pomoi da sprijeite zbrku.
Na: moemo zamisliti kako se na kuvertu lijepe marke.
Ni: moemo zamisliti strogu majku koja govori djetetu: "Ni u kojem
sluaju nemoj nikamo ii".
Prema: moete zamisliti strelicu koja pokazuje u odreenom smjeru,
prema neem, ili veliki prometni znak na cesti, ili kartu s pravcima.

S: za taj prijedlog moete zamisliti zmiju koja se podie s tla i sike:

"ssss..." Jo je bolje uklopiti to u frazu u kojoj postoji i prijevod na jezik
koji uite.
to: vano je ne brkati taj veznik s upitnom rijeju "to?" Ako uite
panjolski (que), moete zamisliti komadi sira (queso). No u tom sluaju
trebat ete stvoriti i posebnu asocijaciju za imenicu "sir".
U: moete zamisliti ovjeka koji nekamo ulazi. Mora ui unutra.
Za: moete zamisliti ljude na utakmici koji mau zastavom jer navijaju
za momad svoje drave.
Zato to: za panjolski "porque" zamiljam pastire koji igraju poker
(poquer).
Zbog: katkad se prijedlozi "za" i "zbog" u stranom jeziku mogu
oznaavati jednom te istom rijeju, kao to je naprimjer engleski
prijedlog "for". No i u tom sluaju moete, primjerice, zamisliti situaciju
koja obuhvaa oba znaenja.

16
Usvajamo brojeve,
dane u tjednu i
mjesece u godini

Pamtimo brojeve
U danom poglavlju brojevi su rasporeeni od manjeg prema veem,
umjesto abecednim redom, jer ete ih tako lake zapamtiti.
S brojevima iji su nazivi u vaem materinskom jeziku slini prijevodu
na jezik koji uite nee biti problema. Naprimjer, za panjolsko "seis" (6)
vjerojatno ne trebate asocijaciju.

Zapamtite, ne gradimo nikakve asocijacije ako su rijei u

jezicima sline. Te rijei ionako pamtimo bez tekoa, a mogle
bi nam dobro doi u smiljanju asocijacija za druge rijei.
Naime, u takvim sluajevima ostaju nam te "prazne" rijei za
koje nismo stvarali nikakve asocijacije i koje moemo koristiti
za slinost u zvuanju s drugim stranim rijeima.
Isto se dogaa i s rijeima za koje smo stvarali asocijacije.
Nakon nekog razdoblja prakse moi ete ih izgovarati bez
razmiljanja, kao da priate na materinskom jeziku.

Za brojeve iji se nazivi u razliitim jezicima razlikuju izgraujemo

asocijacije. Zapravo stvaramo "mentalni okvir" koji se sastoji od deset
mentalnih "kutija" za prvih deset brojeva. Mentalne kutije su spremnici za
sustavno pohranjivanje informacija. U tom okviru svakom broju od 1 do
10 odgovaraju odreena slova kojima se ti brojevi ifriraju. Kutije za prvih
deset brojeva bit e dovoljne jer se brojevi poevi od druge desetice,
npr. "12" ili "13", dalje stvaraju uz pomo logike. Poznavajui tu logiku bit
e vrlo jednostavno nauiti kako se kae "20", "30", "45", "186", itd.
Kako biste bolje shvatili tu vrstu "mentalnog okvira", odnosno metodu
zapamivanja brojeva u kojoj se brojke ifriraju slovima, odnosno u kojoj
se brojevi pretvaraju u rijei iz odgovarajuih slova, preporuujem da se
upoznate s mojom prvom knjigom "Superpamenje, superitanje,
superuenje" (Planet Zoe, 2011).
No onim itateljima koji nisu proitali moju prethodnu knjigu (to im
naravno preporuujem jer to moe biti poetak izuzetnog putovanja u
vlastite mogunosti), pokazat u drugu mogunosti, odnosno zamjenski
"mentalni okvir". Prilikom zapamivanja brojeva zamiljajte predmet koji
izgledom slii danom broju:
Nula (0): moemo zamisliti obru.
Jedan (1): zamislimo vojnika na strai s pukom na ramenu.
Dva (2): zamislimo labuda koji pliva.
Tri (3): zamislimo zmiju koja plee i podie se sluajui
maioniarevu frulu.
etiri (4): zamislimo stolicu.
Pet (5): zamislimo zeca koji sjedi.
est (6): zamislimo kruku.
Sedam (7): zamislimo kosu na drci (za koenje trave).
Osam (8): zamislimo naoale.
Devet (9): zamislimo balon na tankom konopcu.
Deset (10): zamislimo natkriveni vrtuljak u zabavnom parku.

Jo jednom obratite panju na slinost oblika predmeta sa simbolima

brojeva.
Na taj nain, elimo li zapamtiti da je "osam" (8) na engleskom jeziku
"eight", mogli bismo zamisliti:
Djeake koji zadirkuju drugog djeaka koji nosi naoale: "Ej, tif ("ej ti"
zvui slino engleskom broju "eight")
Njemako "acht" ("osam") moemo povezati s usklikom "ah" prema
slinosti zvuanja. Tada gradimo asocijaciju:
ovjeku su iz ruku ispale naoale i udarile o asfalt: "Ah. r
S druge strane, za rusko "vosem"' koje zvui poput "osam" nema
potrebe smiljati asocijaciju.

Zapamtite da se u stvaranju asocijacija moete oslanjati kako

na nain izgovora rijei, tako i na nain njihova pisanja.
Pamtimo dane u tjednu
Kako biste zapamtili imena dana u tjednu trebate smisliti asocijaciju
izmeu rijei i njezina prijevoda. Ne zaboravite, ako je rije na stranom
jeziku slina vaoj, nema potrebe traiti asocijaciju.
Dobar nain stvaranja slikovitih asocijacija jest oslanjanje na osobitosti
ili zbivanja u svakom danu u tjednu, naprimjer:

televizijski program na odreeni dan;

neto iz vaeg osobnog tjednog rasporeda;

druga zbivanja.

Pamtimo mjesece

Kako biste zapamtili imena mjeseci koristite istu logiku kao i za

zapamivanje imena dana u tjednu, iako se u poetku to ini dosadno i
nepotrebno.
Trebate se upoznati sa stranim rijeima koje zvue gotovo jednako
vaima i izgraditi asocijacije samo za one rijei koje se razlikuju.
Pritom imajte na umu da imena mjeseci u godini nisu toliko vana, barem na poetnom stupnju, i ne spadaju u temeljni vokabular.
Zbog tog razloga nemojte uriti s uenjem tih rijei, nego radije posvetite slobodno vrijeme ponavljanju i uvjebavanju vanijih, odnosno ee
koritenih rijei.

17
Sedam dana prakse

Dakle ponimo. Sada smo spremni i osposobljeni da pristupimo

sedmo-dnevnom praktinom radu. Prvo to trebate uiniti jest uvjeriti se
da su sve rjenike tablice popunjene. Drugim rijeima, u tablicama
nema praznih polja i smislili ste sve asocijacije.
Podsjetimo se, u prva tri stupca upisuje se rije, njezin prijevod na
strani jezik i transkripcija (nain izgovora). U posljednji stupac upisuje se
asocijacija. Ako ste pregledom tablica ustanovili da su neka polja ostala
prazna, odnosno ako ste bili odgodili smiljanje asocijacija za neke rijei,
sada to svakako trebate uiniti.

Nakon to su sve tablice popunjene, moemo poeti. elim vam da

uivate u jednostavnim vjebama s kojima ete se susretati tijekom
narednih sedam dana.

Prvi dan
Danas je na prvi dan uenja (doista je uzbudljivo!) i posvetit emo ga
samo ponavljanju i utvrivanju temeljnoga vokabulara. U tu svrhu koristit
emo jednostavno kartonsko pomagalo.
Ponavljanje
Ponimo. Brzim pregledom naih tablica uvjerit emo se jeste li dobro
savladali temeljni fond rijei.
Kako biste ga kvalitetno ponovili, izreite pravokutnu kartonsku karticu
i nalijepite na nju crni kartonski krui. Odreite pravokutniku gornji lijevi
kut. Izrezani dio veliinom treba odgovarati dimenzijama jednog polja u
vaoj tablici. irina kartice treba biti malo vea od irine cijele tablice,
kako biste njome mogli pokriti svaku tablicu. Takvo je pomagalo vrlo lako
izraditi prema ovdje prikazanom crteu (vidi crte 1).

Crte 1.

Kako koristiti karticu pri ponavljanju?

1. Pogledajte prvu rije u tablici s desne strane, pokrijte karticom dva

sljedea stupca i desni stupac s asocijacijom. Sada glasno izgovorite rije
(crte 2).

Crte 2.
2. Premjetajte karticu udesno otvarajui jedno po jedno polje. Dalje
pogledajte transkripciju rijei i provjerite jeste li je pravilno izgovorili
(crte 3):

Crte 3.

Vano! im se otvori drugo polje, ponovno izgovorite rije naglas, pazei

pritom da je pravilno izgovorite.
Sada razmislite o prijevodu strane rijei, odnosno o tome to dana rije
znai na vaem jeziku. Izgovorite je i premjestite karticu udesno kako
biste se uvjerili da niste pogrijeili (crte 4).

Crte 4.
4. Kako biste nauenu rije utvrdili u pamenju, proitajte asocijaciju
koja je zapisana u posljednjem polju.
Na taj nain nastavite s ponavljanjem svih rijei u tablicama.

Drugi dan
Ponovite sve to ste radili prethodnog dana. Danas pokuajte zapamtiti
prijevode svih rijei.

Trei dan
Treega dana potrebna vam je snimka vaega glasa. Pripremite
diktafon.
Opaska. Ako danas nemate diktafon, odgodite zadatak za sutra i radije
ponovite vjebe iz drugoga dana.

Umjesto diktafona moete koristiti raunalo s mikrofonom, spremajui

svoje glasovne snimke na disk, kako biste poslije sluali zvuanje rijei
koje trebate izgovoriti izvodei tu vjebu. U tu svrhu odgovarat e

najjednostavniji program za snimanje glasa koji je dio svake verzije

operativnog sustava Windows ili nekog drugog operativnog sustava.
Meni osobno vie odgovara koritenje diktafona. Prednost je u tome
to moete vjebati bilo gdje, bez raunala.
Snimanje vlastitoga glasa
Dakle, imate diktafon. to emo snimati?
Sve je vrlo jednostavno, vratimo se sedmom poglavlju i snimimo
glasno i razgovijetno izgovaranje svake strane rijei. Izgovarajte rije s
razmakom od 5 sekundi kako biste poslije, sluajui snimku, imali
dovoljno vremena da ponovite izgovorenu rije (po sluhu, ne itajui je) i
prevedite je na svoj jezik.
Sada u detaljno opisati kako trebate vjebati.
Pretpostavimo da uite engleski i u danom trenutku pred vama je sljedea gotova tablica:
Think

"tsink"

MISLITI

*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxx
Believe
"bilf:v" Vjerovati
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxx
Know
"nou"
Znati
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxx
Pritisnite tipku za poetak snimanja i izgovorite:
"tsink"
Zatim, ne zaustavljajui snimanje, priekajte otprilike 5 sekundi prije
nego to izgovorite sljedeu rije. Potom izgovorite:
"bili:v"
Opet, ne zaustavljajui snimanje, priekajte otprilike 5 sekundi. Zatim
izgovorite sljedeu rije:
"nou"
Opet ekajte 5 sekundi, itd.

Nastavite na taj nain snimati svaku rije.

Zapamtite! Nakon to izgovorite rije, trebate napraviti petosekundnu stanku, ne prekidajui pritom snimanje, prije nego izgovorite sljedeu rije.
Ako elite, na samom poetku snimke moete izgovoriti naziv teme,
naprimjer "Glagoli". Nakon toga ete izgovarati "Imenice", itd.
Vano! Tijekom snimanja vlastitoga glasa koristite tih 5 sekundi izmeu
rijei za ponovno pregledavanje svih informacija vezanih uz dotinu
rije.

etvrti dan
Nastavljamo rad s glasovnom snimkom. Vratite se snimkama koje ste
napravili prethodnoga dana.
Dananju vjebu trebate izvoditi na sljedei nain. Kada ukljuujete
snimku, ujete svoj glas koji izgovara strane rijei sa stankama od 5
sekundi, je li tako? Tijekom tih 5 sekundi morate ponoviti rije na istom
jeziku, onako kako je ujete i prevesti je na materinski jezik. Tog e vam
vremena biti dovoljno. Na taj nain elio bih vas nauiti da sluno
percipirate rijei izgovorene na stranom jeziku. Nita nije bolje u tu svrhu
od percepcije vlastitog glasa.
Obratite panju na sljedee primjere.
Kada ujete rije:
"think"
trebate glasno ponoviti "think" i izgovoriti prijevod rijei na materinski
jezik - "misliti".
Nakon toga ujete sljedeu rije:

"bili:vn
i opet ponavljate: "bili:v" te prijevod - "vjerovati". Zatim
ujete:
"nou"
i izgovarate "nou" s prijevodom - "znati".
Ponavljanje svake rijei jednostavan je zadatak i slui tome da malo
uvjebate izgovor. Sami ete osjetiti kada vam je izgovor postao pravilan,
to e se dogoditi vrlo brzo.
Takoer, ne biste trebali imati problema s prijevodom, budui da za sve
rijei imate asocijacije. Ako ste ipak "zapeli" na nekoj rijei, ponovite je
nakon to zavrite s vjebom.
Panja! Za ovu vjebu trebate unaprijed pripremiti kartonsku karticu
koju sam opisao ranije.

Dakle, kada ujete prvu rije

trebate glasno ponoviti "tsink" (think), a zatim izgovoriti prijevod

"misliti". Odmah premjestite kartonsku karticu jedan red ispod, kako biste
se uvjerili da je prijevod toan. Pet sekundi za sve to skupa trebalo bi
vam biti dovoljno (vidi crte 5).

Crte 5.
Nakon toga ut ete na snimci sljedeu rije:
"bili:v"
I opet, ponovite rije, izgovarajui i njezin prijevod te pomaknite karticu jedan redak prema dolje, kako biste se uvjerili da je prijevod toan. Tako nastavite sa svim ostalim rijeima.
Budui da 5 sekundi predstavlja prilian vremenski raspon, moi ete
pratiti vjebu bez problema. Nakon to se uvjerite da je prijevod toan,
ostat e vam dovoljno vremena i za to da pogledate kako se rije pie i
ponovite asocijaciju. Pokuajte napraviti sve navedeno, neete se
umoriti, a korist je velika.
Nakon to sve to uinite, nee mi preostati nita drugo nego da vam
od srca estitam.
Podsjeam, ako tijekom izvoenja vjebe naiete na neke potekoe,
ponovite sve jo jednom ispoetka.

Peti dan
Poevi od petoga dana doista poinjete govoriti.
Prva vjeba
Budui da je to prva vjeba, neophodno je nauiti pravilno govoriti
onako kako je to inio, primjerice, Tarzan.
Inzistiram na tome da je sada najvanije da nauite nesputano govoriti
poput Tarzana, brzo izraavajui svoje misli na stranom jeziku. Siguran
sam da e vam to izvrsno uspjeti - samopouzdanje i solidan temelj koji
ste stekli pomoi e vam da uspijete.
Dakle, prvenstvena zadaa jest nauiti uinkovito iskazivati vlastite
misli. U tu svrhu predloit u vam neke standardne fraze. Reenice su
razvrstane u parove, jedna ispod druge. Prva je otisnuta podebljanim slovima i izraava izvornu misao koju je potrebno iskazati na stranom jeziku.

Podsjeam, trebate itati samo prvu reenicu iz para, onu koja

je otisnuta podebljanim slovima.
Pokrijte drugu reenicu kartonskom karticom koju ste koristili u prethodnim vjebama. To je reenica reena "Tarzanovim jezikom".
Proitavi prvu reenicu, izrazite ideju Tarzanovim jezikom. Zatim pomaknite karton i proitajte drugu reenicu (ona je oblikovana onako kako
vi moete izraavati svoju misao na poetnom stupnju). Ta druga
reenica treba biti priblino slina onoj koju ste izgovorili.
Vidjet ete da to moete. Evo kako.
Naprimjer, kako bi Tarzan izrekao sljedeu reenicu?
Moje ime je Tarzan.
Za poetak pokrijte kartonskom karticom dolje otisnutu reenicu:
Moje ime je Tarzan.

Sada izgovorite glasno tu reenicu "Tarzanovim jezikom": "Moje ime

biti Tarzan."
Zatim pomaknite karticu prema dolje i usporedite svoj odgovor s onim
koji pie ispod:
Moje ime je Tarzan.
Moje ime biti Tarzan.

Shvatili ste to je potrebno initi. Pripremite karticu i uinite isto sa

sljedeim frazama:
Moje ime je... (izgovorite svoje ime).
Moje ime biti... (izgovorite svoje ime).
elim nai taksi.
Ja htjeti nai taksi.
Iako u hrvatskom jeziku to nije sluaj, savjetujem vam da na poetku
reenice koristite zamjenicu "ja" jer je u mnogim jezicima ona obavezna.
Takoer, umjesto glagola "elim" uvijek u stranom jeziku radije koristite
glagol "htjeti".
Oprostite, htio bih nai taksi.
Oprostite, ja htjeti nai taksi.
Molim vas, kako bih mogao nai taksi?
Molim vas, kako moi nai taksi?
Gdje se nalazi metro?
Gdje biti metro?
Gdje je ulica San Jos?
Gdje biti ulica San Jose?

Gdje se nalazi hotel "Astoria"?

Gdje biti hotel "Astoria"?
Molim vas, kako doi do postaje?
Molim vas, kako doi na postaja?
Dakle, ako ste dotle uspjeno proli vjebu i sada moete dosta dobro
slagati i izgovarati reenice, mogue je da neete shvatiti sve to vam
odgovori stranac, no jo imate vremena za uenje.
to vam je danas u jelovniku?
to vi imati danas jesti?
Koliko kotaju ove hlae?
Koliko kotati ove hlae?
Kada sam bio dijete, ivio sam u panjolskoj.
Kada biti dijete, ja ivjeti u panjolska.
Radio sam prije kao uitelj.
Ja raditi prije kao uitelj.
Sutra u si ii kupovati odjeu.
Ja ii sutra kupovati odjeu.
Naravno, moete oblikovati takve reenice na vie naina.
Sljedei tjedan idem u Dansku.
Sljedei tjedan ja ii u Danska.
Obratite panju na to da, bez obzira na primitivnu strukturu, dane
reenice izvrsno prenose ideju i smisao.
Kada bih imao dovoljno novca, kupio bih taj automobil.
Ako ja imati dovoljno novac, kupiti taj automobil.

Ili, mijenjajui poredak:

Ja kupiti taj automobil, ako imati dovoljno novac.
Naravno, ne morate izgovarati ba one reenice koje se ovdje
predlau. Moete pustiti matu na volju.
Nastavite vjebu, uvijek se iznova uvjeravajui da moete rei togod
poelite, u razliitim vremenskim oblicima (na "Tarzanovom jeziku").
Sada te ne mogu sluati jer jedem.
Sada ja ne moi sluati jer jesti.
Nisi mi rekao to mogu, a to ne mogu raditi.
Ti ne govoriti to ja moi i ne moi raditi.
Nisi priao s Elenom.
Ti ne razgovarati s Elena.
Volio bih pojesti sendvi i popiti pivo u ovom baru.
Ja htjeti sendvi i pivo u ovaj bar.
Htio sam je upoznati, no nisam mogao doputovati ranije.
Ja htjeti znati ona, no ne moi doi rano.
Druga vjeba
Dalje emo pregledati osnovna gramatika pravila.
Potreban vam je jednostavan udbenik koji sam ve spominjao. Kako
biste mogli pravilno slagati reenice, sada trebate shvatiti kakav bi
trebao biti poredak rijei u reenici. U tu svrhu trebate biti sigurni da
moete sljedee:
1. Koristiti pravilan poredak rijei u izjavnim reenicama.
Trebate znati kamo staviti glagol, a kamo atribut.
Tako je mogue da reenica
"Ja htjeti biti ovdje"

treba imati
naprimjer:

drukiji

poredak

rijei

jeziku

koji

uite,

" J a htjeti ovdje biti' ili

" J a ovdje htjeti biti' ili
nekako drukije.
2.
Koristiti
pravilan
poredak
rijei
u
nijenim
reenicama.
Proitajte u udbeniku pravila konstruiranja nijenih reenica u stranom jeziku koji uite. Uglavnom se u tu svrhu koriste nijene estice (o
tome smo ve govorili u osmom poglavlju).
3.
Koristiti
pravilan
poredak
rijei
u
upitnim
reenicama.
Proitajte takoer o poretku rijei u danoj vrsti reenica. Obino se,
osim koritenja upitnih rijei, mijenja i pozicija subjekta i predikata.
im nauimo pravilno slagati reenice, poet emo ih puniti rijeima.
Pokuajmo konstruirati nae prve male reenice.
Na prvom koraku trebate se ograniiti:
-

osobnim zamjenicama "ja", "ti", "on" i "ona";

infinitivima poznatih glagola:
drugim jednostavnim rijeima.

Dakle, ponimo. Sada trebate prevesti i izgovoriti reenice na stanom

jeziku. itajte reenice i prema potrebi nemojte zaboraviti pravilan poredak rijei (ne mogu vas savjetovati jer ne znam koji jezik uite).

Vanol Ako ste "zapeli" na nekoj rijei i ne moete se sjetiti

njezinoga prijevoda, potraite je u tablicama i ponovite. Pregledajte
cijeli redak od poetka do kraja.
1. Ja htjeti biti ovdje.
2. Ja htjeti biti lijenik.

3. Ti htjeti biti u kui?

4. Ti moi uiti jezik.
5. Ja ne moi uiti sada.
6. Ona znati uiti sada?
7. Ja htjeti vratiti se u kolu.
8. Ja misliti vratiti se u kolu.
9. Ja biti iz (ime vae domovine).
10.Ti vraati se kui?
11.Ona ne htjeti raditi u kui?
12.Ona ne htjeti raditi.
13.Ti htjeti raditi?
14.Ja htjeti jesti u kui.
15.Ti ne htjeti jesti, piti i spavati u kui?
16.Ja doi kui i zvoniti na vrata, no nitko ne biti.
17.Poslije ja podii se stube i ui u salon.
18.Kada ja spavati, ne htjeti znati nita.
19.Kada ja jesti, ne htjeti raditi nita.
20.Kada on nije na posao, htjeti raditi malo stvari.
21.Kada ja ne raditi, htjeti ii kupovati.
22.Ja htjeti biti tamo da vidjeti, uti i govoriti mnogo stvari.
23.

Ja gledati prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni govoriti.

24.

Ja saznati poslije to ljudi misliti.

(Tu je reenicu mogue zamijeniti za: "Ja znati poslije to ljudi misli-ti".)
25.

Ja ne znati to ljudi misliti prije.

26.Ja traiti da moi nai.

27.Kada ti doi, zvoniti.
28.Ako ti znati, ti voljeti ivjeti i raditi tamo.

29.Ti pomagati sii dolje. Poslije uzeti za ruku i hodati po gradu.

30.Ona morati raditi. Poslije pokuati brzo doi, piti kavu i moi nastaviti razgovarati.
31.On htjeti kupovati, no ne moi troiti mnogo novca, zato to
nemati. Morati nai posao da moi platiti i putovati na praznike.
Trea vjeba
Sada se vratimo snimanju na diktafon. Snimite se kako izgovarate
reenice iz prethodne vjebe. Nakon to to uinite, spremite datoteku sa
snimkom na sigurno jer emo se vratiti toj snimci u novim vjebama.
Na poetku snimanja moete rei "Peti dan", a zatim pristupiti izvoenju zadatka - izgovaranju reenica na stranom jeziku.
Nemojte se dugo zadravati na svakoj reenici. Radite sigurno i ne
brinite o rezultatu! Dakle, samo naprijed i sretno!

esti dan
Jednako kao i u vjebama iz prethodnog dana, sada ete prevoditi
jednostavne reenice, no s mnogo vie rijei u njima. Susrest ete:
-

osobne zamjenice "ja", "ti", "vi", "on" i "ona";

posvojne zamjenice;
pokazne zamjenice;
lanove;
prijedloge i veznike;
upitne rijei;
infinitive glagola;
- imenice;
-

neke druge jednostavne rijei.

Ako naiete na neku nepoznatu rije (koja nije bila u tablicama) ili
se ne moete sjetiti prijevoda, izgovorite je na svom jeziku, a poslije
provje-te prijevod. Dogovoreno?
-

1. Oprostite, gdje moi nai kafi?

2. Molim vas, gdje biti autobusni kolodvor?

3. Molim vas, gdje biti ulica Brown?
Obratite panju da je tu reenicu mogue izgovoriti s drukijim
poret-kom rijei:
-

Molim vas, gdje biti Brown ulica?

Budui da ne znam koji jezik uite, samostalno odaberite pravilan

pore-dak rijei.
4. Oprostite, gdje biti ulica Iris?
5. Molim vas, gdje biti Kruni trg?
6. Molim vas, gdje biti hotel "Astoria"?
7. Molim vas, gdje biti Muzej znanosti?
8. Dobar dan, gdje nai metro postaju?
9. Oprostite, kako moi doi u centar grada?
10.Dobar dan, kako moi stii na eljezniki kolodvor?
11.Dobar dan, kako moi dobiti dvije karte za ovaj vlak?
12.Dobar dan, gdje moi pronai tri karte za ovaj autobus? Mnogo
hvala.
13.Oprostite, kako moi doi u zranu luku? Hvala.
14.Dobar dan, kako moi izvaditi kartu iz ovog aparata? Mnogo hvala.
15.

U koji grad vi putovati? Ja ii u Miinchen.

16.Dobra veer, to se nalaziti u ovo priopenje? Hvala lijepo. - Nema na

emu.
17.Dobra veer, sto znaiti ovaj oglas? Mnogo hvala. - Nema na emu.
18.Dobro jutro, to vi raditi ovdje?
19.Dobra veer, gdje se nalaziti restoran gdje moi veerati? Hvala lijepo.
-Nema na emu.
20.Oprostite, kada zatvarati ova kavana? I kada otvarati sutra?
21.Dobra veer, u koliko sati zatvarati ovo mjesto?
22. Dobar dan, molim vas, gdje nai banka ili bankomat gdje moi
izvaditi novac s moja kreditna kartica? - Koliko novaca elite podii?
23. Tko biti ti ljudi? - Oni biti moji prijatelji. - Tvoji prijatelji? - Da, moji
prijatelji. - Kako ih zvati? - On biti Tom i ona biti Raquel. - Vrlo drago, Tom
i Raquel. Dovienja. Vidimo se uskoro.
24. Zato ti ne doi juer u kino ? - Zato to ne moi ii. Ja biti s Rita i
raditi juer, danas i sutra cijeli dan.
25. Koliko kota ovaj jelovnik? - Koji od njih? - Ovaj. - Koliko jaja htjeti? Ja htjeti dva. - Sto uzeti ova djevojka odjelovnika? - Ona ve prije naruiti.
26. To je Tomov pas, a motocikl Raquel. Ovo biti moja kua, ono biti moj
balkon. Tvoj stan ne moi vidjeti odavde, zato to tvoja kua biti vrlo
mala.
-

21. Jednom ja vidjeti kako Tomov pas trati i ui u kuu Raquel.

Njoj prvo ne biti drago, no poslije Raquel dopustiti psu ui njoj u kuu.
28. Do danas ne vidjeti prije kako pas tako trati! Pas tada biti bez
vlasnika. Motocikl Raquel nemati gorivo i ona zvati Tom s balkona.
29. Tom biti izmeu stabala i ugledati Raquel, tada brzo ii prema kui
da uzeti psa i staviti ogrlicu.
30. Ovaj grad biti moj grad. Ja roditi se ovdje i ivjeti na najveoj ulici,
nasuprot muzeja. To biti autobus kojim ja putovati na posao u bolnicu,
gdje imati mnogo prijatelja.

31. Ti ii sada prema svojoj kui? - Da. - Zato? - Zato to kada

dolaziti, ona ve biti kod kue. - Kako ii tamo? - Mojim autom. - Gdje biti
tvoj auto? - Iza one zgrade. - To biti "mercedes" crne boje? - Ne, "BMW"
bijele boje.
-

- Sedmi dan

Od dananjega dana koristit emo sve oblike jednine etiri

najvanija glagola: "biti", "imati" "postojati" i "nalaziti se".
Govorit emo:
-

Ja sam, imam, postojim, nalazim

se; Ti si, ima, postoji, nalazi se;

On je, ima, postoji, nalazi se; Ona je,
ima, postoji, nalazi se, itd.
Opaska. Obratite panju na to kako se spreu ti glagoli na jeziku
koji uite.
- Ako za osobnu zamjenicu "vi" postoji poseban glagolski oblik, koji
je razliit od oblika za zamjenicu "ti", kao naprimjer u panjolskom
jeziku, dodajte je gornjem popisu.
Pronaite u svojem udbeniku kako pravilno izgovarati te rijei. U
nekim su jezicima pojmovi "biti" i "postojati" zastupljeni jednom rijeju,
pa u tom sluaju nee biti etiri, nego samo tri glagola.
Takoer, obratite panju na pravila tvorbe prolog vremena danih
glagola. Svladavi to, moi ete rei:
-

"Pojeo sam", "Otputovao si", "On je htio".

Ne obraajte panju na glagole-izuzetke. Neophodno je svladati

osnovne konstrukcije jer emo ih koristiti vrlo esto.
-

Prva vjeba

Zahvaljujui tome to ste maloprije nauili oblike sprezanja jednine

najvanijih glagola, sada ete moi graditi sloenije reenice koje na
prijatelj Tarzan nikada ne bi mogao rei. Ponite itati i prevoditi sljedee
reenice:
- 1 . Moj auto je bijele boje. (Vie neemo govoriti: "Moj auto biti
bijele boje.")
2. To je vrlo lijepo.
3. Koje je boje tvoj auto?
4. Moj nije tako lijep.
5. Spavaa soba u tvom stanu je vrlo velika.
6. Ja sam student.
7. Ti si moj uitelj.
8. Jesi li profesor?
9. Soba nije ista.
10.Nalazim se na kolodvoru.
11.Gdje se ti nalazi?
12.Ta trgovina ima mnogo jeftinog namjetaja.
13.Ovdje je toplo. Je li tebi hladno?
14.Izvan kue je jako hladno.
15.Soba izgleda prazno.
16.S ovim stolicama i stolom soba je puna.
17.On je bio ljutit i zato je pao sa stuba.
18.On je juer bio bolestan, no danas mu je bolje.
19.U stanu iznad naeg nalazi se malo dijete.
20.Postoji li malo dijete u stanu gore?
21.Frank je cijeli dan razgovarao.
22.Juer sam se vozio dizalom nakon njega.
23.John ima mnogo energije i snage zato sto je vrlo velik.

24.Pedro je jako umoran i hoe spavati.

25.Danas sam pojeo previe i zaspao u krevetu. Jesi li mi dolazio u posjet?
26.Jorge je morao trati da stigne na vlak.
- 21. Jorge, jesi li morao trati da bi stigao na
vlak? 28. Trebao si mi to rei prije.
- Druga vjeba
Takoer, od dananjega dana poet emo sprezati i koristiti u
govoru pravilne oblike jednine sljedeih glagola: "htjeti", "eljeti",
"ii", "moi".
Obratite panju na to kako se od danih glagola tvori gerund.
Potraite odgovarajue pravilo u svojem udbeniku, no nemojte zasad
razmatrati izuzetke.
Sada emo govoriti poput pravog strunjaka.
Ponimo. Pokuajte prevesti na strani jezik sljedee reenice.
- 1 . Sutra mogu ii u goste.
2. Uvijek moe dobro raditi ono to eli napraviti.
3. Rita ne moe doputovati sutra u to vrijeme.
4. elim uiti mnogo jezika.
5. Danas ne mogu napraviti taj posao.
6. Zato ne ode pogledati to sutra?
7. Kada bi Sam mogao nai slobodnog vremena?
8. Neu to raditi. Hoe li ti?
9. Jose je pametan zato to eli uiti.
-

10.

Lisa voli igre na internetu i eli ih sada

igrati.
1 1 . Jako volim svoje roditelje i svoja dva brata.
12.Ako hoe postii ono sto eli, morat e uiti vie i bolje.
13.Razmiljao sam o tome da odem dok si jeo.

14.Jesi li dolazio danas k meni? - Nisam, zato to sam radio cijeli dan.
Siguran sam da si spavao. - Da, u pravu si, no samo malo nakon
doruka.
15.Angelina moe pripremati najbolje pudinge na svijetu. Njezin mu
je jedan od mojih najboljih prijatelja.
16.Sljedee godine odlazim ivjeti u Njemaku. Jako elim otii u tu
zemlju i raditi tamo sa svojim prijateljem Alexom.
- Trea vjeba
Snimite se na diktafon kako izgovarate sve reenice iz prethodnih
dviju vjebi. Pravite stanke izmeu reenica u trajanju od 10 sekundi.
Osobito duge reenice itajte u dijelovima.
Odmah nakon to dovrite snimku, napravit emo va prvi diktat.
U tu svrhu ponite sluati snimku ispoetka.
Nakon to ujete reenicu imat ete 10 sekundi da je zapiete. To
e biti vrlo zabavan diktat jer esto neete znati pravilan nain pisanja
rijei, nego ete ih zapisivati priblino, pogaajui. Trenutno je vano
samo da piete. Pazite samo da ne troite previe vremena na
razmiljanje o tome kako neto napisati jer nemate puno vremena, svega
deset sekundi. Zato piite brzo, pogaajui.
-

Ako ste dogurali do ovih redaka, sigurno ve imate solidan stupanj

pripreme da biste govorili i razumjeli strani jezik koji uite. U sljedeem
u vam poglavlju ispriati kako biste mogli usavravati svoja znanja. Ali
ne zaboravite ponavljati usvojeno gradivo jer ete ga tako utvrditi u
pamenju i nauiti ga slobodno koristiti. to je mogue ee ponavljajte
rijei iz tablica. Pokuajte u sebi na strani jezik prevoditi reenice koje
koristite u svojem jeziku. Ispoetka ih prevodite u sebi, a zatim glasno.
-

- 18

Kako nastaviti uenje nakon

sedam dana
-

prakse

Kada proitate do kraja ovu knjigu, trebate svakako nastaviti

usavravati poznavanje jezika i ponavljati naueno gradivo.

Obavezno trebate obaviti sve praktine zadatke, zato to je jedan

od razloga zbog kojeg vam se moda ini da je uenje jezika teko, taj to
niste zavrili sedmodnevni teaj i vjebali samo par puta u tjednu. Bez
stalnog vjebanja nije mogue postii uspjeh, jer trebate svladati veliku
koliinu rijei.
Trebate popuniti sve tablice i izvesti sve vjebe tijekom 7 dana.
Kako biste nauili koristiti usvojeni vokabular, ponavljajte gradivo to je
mogue ee (po mogunosti svaki dan), pa vam daljnje usavravanje
jezika nee teko pasti. Ponavljajui rijei obraajte panju na njihov
nain pisanja jer trebate nauiti pisati rijei koje ve znate.
Osim toga, pokazat u vam koje vam najvanije opcije stoje na
raspolaganju kako biste kontinuirano napredovali u svladavanju stranog
jezika.
-

Putovanja u inozemstvo s ciljem uenja jezika.

Smatra se da putovanje u stranu zemlju pomae u uenju jezika.

Ali bilo bi pravilnije rei da pomae usavriti njegovo poznavanje:
-

Putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja jezika.

Mi ve znamo da se tajna uspjeha krije u tehnici, prije svega u

utvrivanju vokabulara. Najbolje mjesto gdje biste taj zadatak
mogli provesti u djelo jest vaa kua, a najbolje su drutvo ljudi
koji ue isti jezik prema istoj metodici. To e vam omoguiti da
bre razvijete matu, da razgovarate i prakticirate zajedno.
- Ljudi esto putuju u inozemstvo s ciljem uenja jezika jer je netko
rekao da je to najbolji nain. Meutim, mnogi s uenjem shvaaju
da im boravak u inozemstvu nije nimalo pomogao.
Na poetnom stupnju najvanije je nauiti priati na stranom
jeziku, ne zamarajui se time hoete li shvatiti : to vam govore izvorni
govornici. Budui da jo ne moete govoriti dovoljno brzo i pravite
stanke, da biste se sjetili kako se izgovara potrebna rije, stanovnici
zemlje vas vjerojatno nee shvatiti. Ne moemo napredovati ako
govorimo stalno razmiljajui o sljedeoj rijei. Pokuajmo zato usavriti
brzinu naeg govora i nauimo komunicirati bez takvih tekoa.
Kada ponete uiti strani jezik, potrebno je proi tri faze.
-

PRVA FAZA: Zamislite da osoba odnedavno ui jezik i sada je dola

do faze kad je sposobna izraziti svoju misao, ali zastajkujui u govoru i
slaui reenice s pogrenim poretkom rijei. Ako sada otputuje u zemlju
u kojoj ljudi govore taj jezik, vjerojatno nee razumjeti govor domaih
ljudi, zbunit e se i obeshrabriti, te e joj se uiniti da je uenje jezika
nesavladivo teko. A na itatelj dobro zna sljedee:
-

Osjeaji su pokretaka snaga uma.

Kad se susretnete s tekoama, one bi se mogle pretvoriti u

ozbiljnu prepreku. No, s obzirom na to da ne smijemo dopustiti loem
raspoloenju da nam prekine napredak, ja nikako ne preporuujem
putovanje u inozemstvo iskljuivo radi uenja stranog jezika jer je
mogue da to nee zavriti uspjeno.
Dakle, doista, ideja s putovanjem svakako je dobra u sluaju da
ve moete komunicirati na stranom jeziku i ako ste odlino usvojili
osnovni fond rijei. Drugim rijeima, nakon to svladate sedmodnevni
teaj opisan u ovoj knjizi. To znai da ve moete komunicirati s izvornim
govornicima u toj zemlji, a osjeaj zadovoljstva ispunit e vas
entuzijazmom i potaknuti na daljnje usavravanje znanja.
DRUGA FAZA: U drugoj fazi osjetit ete da mnogo lake razumijete
tui govor. Ve uspijevate prevesti gotovo sve to ste uli ili proitali.
- Obratite panju, prije ste govorili polako i zapinjui, a sve to su
drugi govoriti bilo vam je nerazumljivo. No sada, nakon druge faze,
bez tekoa moete uloviti smisao razgovora, osobito ako izvorni
govornik govori malo sporije.
TREA FAZA: Ako niste izgubili zanimanje (to se dogaa dosta
esto) te ste dogurali do tree faze, ona vas promie na novu razinu - do
osjeaja da moete govoriti brzo i sigurno.
Vratimo se ideji putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja
poznavanja jezika. Kao to sam ve rekao, to ima smisla, no samo nakon
to odradite kompletan teaj opisan u ovoj knjizi. Osim toga, mnogi ljudi
oboavaju upoznavati druge kulture i narode.
Za poetak moete pokuati malo putovati unutar svoje zemlje i
ustanoviti koje bi vam reenice mogle najvie koristiti na putovanju u
inozemstvo.

Siguran sam da e putovanje u inozemstvo biti korisnije ako

nauite temeljni fond rijei jer tada uistinu moete iskoristiti svaku priliku
za dodatno utvrivanje znanja. Osobi koja je prola sve vjebe opisane u
ovoj knjizi, potrebno je svega 7 dana prakse da dostigne stupanj dovoljan
za uspjeno snalaenje u stranoj zemlji.
- No, kako bi sve prolo uspjeno, neophodno je da izvorni govornici
s vama razgovaraju na "Tarzanovom jeziku", kako biste ih mogli
razumjeti i ukljuiti se u razgovor.
Na poetku e vam biti lake izraavati se upotrebom glagola, ali u
razgovoru ete mnogo lake razumjeti imenice.
Naprimjer, ako vam recepcionar u hotelu objanjava gdje se nalazi
dizalo, pratite njegove geste - pokazuje kamo trebate poi (umjesto
glagola ii) i iako ne govori "Tarzanovim jezikom", najvjerojatnije ete
shvatiti smisao njegovih rijei - prepoznati korijene onih rijei s ijim ste
infini-tivima ve upoznati.
I naravno, nee biti nikakvih tekoa s imenicom "dizalo", ako je
osoba pravilno izgovori.
Jezik kojim se koristi recepcionar i njegove geste posve su
razumljivi. Mi okreemo glavu, gledamo u pokazanom smjeru i ekamo
da recepcionar izgovori glagol "ii" u obliku koji ve poznajemo (jer je to
jedan od najvanijih glagola).
Tijekom
putovanja
u
inozemstvo
poinjemo
ovladavati
komunikacijom, navikavati na melodiju i intonaciju koju koriste izvorni
govornici. Takoer, obratimo panju na to kako ljudi gestikuliraju,
komunicirajui jezikom tijela, poput djece. Ne brinemo o rezultatu i
ostajemo pozitivno raspoloeni. Uivamo u procesu uenja jezika i ne
zaboravljamo osjeaj za humor.
Dakle:
-
Primarni cilj naeg prvog putovanja u inozemstvo sastoji
se u tome da se usmjerimo na percepciju i razumijevanje onoga to
nam drugi govore.
-

Bit e ugodno primijetiti osmijeh na licima ljudi koji budu uli va

govor, slian govoru Tarzana, i pritom razumjeli sve to ste htjeli
rei. Ako va izgovor ne epa, znai da moete odlino razgovarati.
ak vam neu objanjavati kakav e im biti izraz lica kad im kaete
da ste jezik uili samo tjedan dana. Odgovorit e vam da je to

nemogue, no kad u vaim oima uoe zadovoljstvo zbog

obavljenog posla, pomislit e da ste sami zasluni za to udo.
Moda e pomisliti da ste obdareni vrhunskom inteligencijom ili da
posjedujete nevjerojatne sposobnosti za uenje jezika.
-
Drugi cilj naeg prvog putovanja u zemlju gdje ljudi govore
jezik koji uite sastoji se u tome da nauimo razumjeti sve to nam
govore. Bit e zanimljivo uvjeravati ljude da razgovaraju s nama istim
"Tarzanovim jezikom". Sudjelovat emo u razgovoru bez straha da bi
nam se u nekom trenutku nit razumijevanja mogla prekinuti. ak i kad
ne uspijemo razumjeti neku rije, ulovit emo opi smisao konverzacije
i odgovoriti. Takoer, umjet emo zamoliti da nam izvorni govornik
ponovi bilo koju reenicu ili rije, no init emo to samo u sluajevima
kada su reenica ili rije izuzetno vane. Bolje je nastaviti leeran
razgovor, ak i kad se djeli informacije izgubi.
Na inozemni prijatelj ili prijateljica mogu zaboraviti vau molbu te
nastaviti razgovor na uobiajen nain, umjesto "Tarzanovim jezikom",
odnosno nastaviti upotrebljavati razliite gramatike oblike. To se moe
dogoditi zato to su on ili ona sigurni da ih i bez toga odlino razumijemo
(to nije tono). Zato povremeno podsjeajte svog prijatelja ili prijateljicu
na vau molbu.
- Opaska. esto koristim izraz "govoriti Tarzanovim jezikom", iako
je oigledno da moete govoriti bolje od toga.
Dogaa se da itatelj uz na sedmodnevni teaj samostalno
proiruje svoja znanja i jako tei savrenstvu. Ipak, tovani prijatelju,
nema nikakve potrebe uriti u prvim koracima.
Iskreno drim da su znanja to ste ih usvojili nakon 7 dana prakse
dovoljna za vae prvo putovanje u inozemstvo. Ono to ste usput nauili,
s vremenom se moe zaboraviti te tako proizvesti razoaranje.
Vjerojatno je da ete se eljeti vratiti jer ste u toj zemlji stekli
dobre prijatelje. Odsutnost straha u komunikaciji uvjerila je ljude da vam
ne nedostaje samopouzdanja, pa su mogli s vama mirno komunicirati.

Zanimljiva je injenica da spomenuta sigurnost takoer jau

samopotovanje i dokazuje vam da ste lako i u kratkom vremenu
sposobni postii "nemogue".
-

Kako nastaviti uenje?

Preporuujem vam sljedee oblike usavravanja stranog jezika:
Upiite teaj stranog jezika

To je vrlo vano za usavravanje jezika. Uz pomo knjige, teajeva

na CD-ima, online teajeva ili dr. - odaberite to vam je najudobnija i to
e vam omoguiti brzi napredak. Sada ete mnogo lake usavravati
svoja znanja jer vas vie ne koi nepoznavanje vokabulara ili izgovora.
- Uenje jezika moete nastaviti s lakoom. Sada je neophodno
usvojiti sljedee:
-

nepravilne glagole, osobito one koji se esto koriste;

sloenije razgovorne konstrukcije;
nove ustaljene fraze;
proirivati vokabular.
-

Pritom koristite istu metodu kao i prije.

Gledajte filmove s titlovima

To je jedna od mojih omiljenih vjebi. U filmovima se uje mnogo

dijaloga i zanimljivih izraza iz usta izvornih govornika. No za odabiranje
odgovarajueg filma, slijedite savjete:

Odaberite film koji vam je ve dobro poznat, moda ste ga ve nekoliko

puta gledali. Ne smije biti prestar jer je kvaliteta zvuka vrlo vana.

Tematika filma ne bi trebala biti presloena ili specifina. Naprimjer,

ako se radi o ratnim filmovima, mogue je da vokabular nee biti
onakav kakav bi vam u tu svrhu odgovarao.

Prouite DVD preglednik i provjerite je li film mogue gledati na jeziku

koji uite, inae taj DVD ne odgovara.
- Obratite takoer panju na to postoje li za dani film titlovi na oba
jezika, na vaem materinskom i onom koji uite.
-

Osobito su zanimljivi filmovi o Tarzanu jer taj lik govori "vaim jezikom". U danom sluaju on e biti va uitelj.
- Pretpostavimo da uite engleski jezik. Gledajte film na sljedei
nain:
-
Ako je film sinkroniziran na va, za bolju percepciju radnje
odgle-dajte ga prvi put u sinkroniziranoj verziji, na vaem jeziku s
engleskim titlovima. Uivajte gledajui film bez naprezanja, no
obraajte panju i na titlove. To je lako i ugodno, zar ne? Vidjet ete da
mnoge rijei ve poznajete.
Titlovi daju dvostruku prednost - u pravilu se sastoje od kratkih i
gramatiki pravilnih reenica.
-
Drugi put pogledajte film na engleskom, s titlovima na
vaem jeziku. Odgledajte film do kraja. Ako neto niste razumjeli, ne
brinite, nastavite gledati i uite percipirati jezik sluhom. Pokuajte istodobno paljivo sluati engleski govor i itati titlove, kako biste pratili
to lik govori. Budui da vam je film poznat, to nee predstavljati
problem.
Osim toga, pazite na poznate rijei i izraze, kako biste ih utvrdili u
pamenju. Kao to vidite, jako e vam pomoi to to ve poznajete film,
zato preporuujem da prvo odgledate sinkroniziranu verziju ili, ako u
vaoj zemlji nije obiaj sinkronizirati strane filmove, koristite film koji vam
je doista dobro poznat.
-

- Opaska: Odreeni film moe vam se initi osobito pogodnim za tu

vjebu, no mogue je da DVD s takvim filmom nije pogodan u
tehnikom smislu. Naprimjer, ako je snimka loije kvalitete, glasovi
glumaca nisu dovoljno razgovijetni. Takoer je mogue da titlovi
proizvoaa tog DVD-a nisu ba kvalitetni, odnosno da prijevod nije
dobar ili titlovi kasne za usmenim govorom, to zbunjuje gledatelja.
- Kada naiete na takav problem, naprosto potraite taj film na DVDu drugog proizvoaa ili odaberite neki drugi film za vjebu.
Vano je tu vjebu provesti nekoliko puta, jer sa svakim novim
gledanjem ostaje sve manje replika i rijei koje niste razumjeli.
- Trei put pogledajte film na engleskom jeziku s engleskim
titlovima.
-

- Vano! Prije gledanja filma na stranom jeziku sa stranim titlovima,

trebate razumjeti sluno barem 60 posto izgovorenog. Dogovoreno?

- etvrti put pogledajte film na engleskom bez titlova. To je

posljednja faza.
itajte
stranih jezika

adaptirane

knjige

posebno

namijenjene

uenju

Meni su se osobno uvijek sviale takve knjige; a njihovo je itanje

ujedno izvrsna vjeba. Nije ih teko nabaviti, a nisu ni skupe. Neko sam
takve knjige volio itati prije spavanja i to otprilike po nekoliko minuta
gotovo svake veeri. Uglavnom su dobro ilustrirane i s jednostavnom
tematikom. Za vas je takoer bitno to to sadre nepoznate rijei kojima
proirujemo svoj vokabular. Vokabular kojim raspolaemo moemo
podijeliti na 5 stupnjeva.
Poetni stupanj: koliina rijei do 1400-1500.
Prvi stupanj: do 2000-2200 rijei.

 Drugi stupanj: koliina rijei poveava se do 3000-3200.

Trei stupanj: priblino 3700 rijei.
etvrti stupanj: do 5000 rijei.

Opaska. Podjela na stupnjeve je relativna. U adaptiranim

knjigama obino se navodi broj rijei u odreenom tekstu.

Osim toga, adaptirane knjige imaju dodatne prednosti - lako ih je

itati i sadre gramatike pravilne reenine konstrukcije, kao i izraze
karakteristine za odreeni jezik. Poet ete se navikavati na pravilne
gramatike strukture. Nepoznate rijei moete prevesti uz pomo
rjenika i zapamtiti ih asocijativno. Najbolje je zapisivati nove rijei u
tablice, onako kako smo to prije inili. Postoje i dvojezine adaptirane
knjige u kojima se nalazi izvorni tekst na jeziku koji uite, a u drugom
dijelu knjige kvalitetan prijevod na va jezik.
-

Koristite elektronski prevoditelj i diktafon

Takvi ureaji izvanredna su pomagala u radu sa spomenutim

adaptiranim knjigama. Adaptirane tekstove moete pronai na internetu.
Kada jednom na svoje raunalo instalirate elektronski rjenik s
prevoditeljem, trebate samo u njega prebaciti tekst knjige. Nakon to
elektronski prevoditelj obavi prijevod, moi ete itati dvojezini tekst.
Iako prijevod nee ba biti kvalitetan, za vas to nije bitno jer radite s
izvornikom. Vama je zapravo najvaniji izgovor.
Potraite program u kojem postoji funkcija glasnog itanja,
odnosno sluanja teksta. Tada ete moi ubaciti tekst u program i sluati
kako poglavlja iz knjige ita (izgovara) izvorni govornik.
Osim toga, ogromna prednost takvih programa je u tome to
moete zaustaviti snimku u svakom trenutku i vratiti se na pojedinu
reenicu ili rije oznaivi je klikom mia. Korisno je ponavljati ono to
ujete - tako poboljavate svoj izgovor.
- Opaska. Naalost, zbog posve razumljivih ogranienja, ne mogu
vam preporuiti konkretne knjige, programe i rjenike. Izbor je na

vama. Sve zainteresirane za moje preporuke vezane uz odreene

jezike, pozivam da posjete moju mrenu stranicu na kojoj redovito
objavljujem sve informacije vezane uz uenje jezika, tablice, softvere i
dr. Takoer vodim i teajeve putem interneta.
- Nabavite konverzacijski prirunik
To je mala i prilino jeftina depna knjiica. U njoj moete nai
gotovo sve: pravila izgovora, gramatika pravila, temeljni fond rijei,
fraze, primjere kratkih dijaloga koji vam mogu biti korisni u konkretnim
situacijama, mali rjenik i dr.
Mali opseg i univerzalnost ine tu knjiicu vrlo zanimljivim
pomagalom u uenju. No pripazite na sljedee: ako, primjerice, uite
norveki jezik, vodi treba biti hrvatsko-norveki, a ne norveko-hrvatski.
-

Komunicirajte s izvornim govornicima preko interneta

-

Internet prua beskrajne mogunosti druenja s izvornim

govornicima putem drutvenih mrea, besplatnih "chatova" pa ak
i usmenih razgovora uivo. Na taj nain moi ete prakticirati ivu
komunikaciju s izvornim govornicima kako u pisanom, tako i u
usmenom obliku.
U "chatovima" ljudi se naprosto drue, ak i bez konkretne teme,
no ako elite vie, naprimjer, pomo u uenju jezika, koristite
specijalizirane "chat" sobe i grupe u kojima moete upoznati ljude koji
ue strani jezik.
Potraite osobu koja govori vaim jezikom i eli nauiti isti jezik kao
i vi, pretpostavimo, njemaki. Tada si moete meusobno pomagati.
-

Gledajte televiziju i sluajte radio

- Ovdje je pred vama doista irok izbor.

Moete koristiti satelitsku ili kabelsku televiziju. Satelitska antena
treba biti usmjerena na satelit koji e vam omoguiti gledanje programa
iz zemlje u kojoj se govori jezik koji vi uite. Iako bi pretplata na
televizijske programe koji se emitiraju iz velikog broja zemalja mogla biti

prilino skupa, taj nain uenja jezika prilino je zanimljiv. Moete sluati
vijesti, gledati razliite emisije, filmove i dr.
Uostalom, uvijek moete gledati televizijske programe i sluati
radio putem interneta. Mnogo besplatnih raunalnih programa
omoguuje spajanje na TV-kanale i radiopostaje razliitih zemalja.
No, naalost, danas brzina prijenosa podataka u internetu jo
uvijek nije dovoljno visoka, to utjee na kvalitetu zvuka i slike.
-

Instruktor

Taj je opcija vrlo dobra, no treba uzeti u obzir i da je skupa.

Odluite se za nju samo na kraju, za dodatno bruenje svojih vjetina,
odnosno kada nauite uistinu teno komunicirati. Nemojte odabrati tu
opciju na poetku uenja jezika, jer ste za taj stupanj iz ove knjige ve
dobili sve preporuke i vjebe. Ona je ba i namijenjena tome da bude va
prvi korak. Ako na samom poetku angairate instruktora, njegov e se
pristup uenju najvjerojatnije sukobiti s metodom koju ovdje nudim. Na
samom poetku knjige objasnio sam zato mislim da ova metoda
poetniku omoguuje znatno laki i bri napredak.
No, na naprednom stupnju instruktor e bez sumnje ubrzati va
napredak i pomoi vam poboljati sve aspekte jezika: vokabular, izgovor i
gramatiku. Ipak, za to bi bilo najbolje uzimati instrukcije od izvornog
govornika.
-

Savrena kola stranih jezika

Nainu rada takve kole posvetio sam cijelo jedno poglavlje na

kraju ove knjige (vidi 20. poglavlje). Ako je jednoga dana uspijete
pronai, odnosno ako takva kola bude postojala, injenica da skupina
ljudi zajedno ui jezik koristei se istom metodom uz vodstvo strunog
uitelja koji je sa svojim uenicima na istoj valnoj duini, od izuzetne je
koristi. Zajedniko uenje od samog poetka, prema ovdje opisanom
sustavu, ini uenje jezika djelo tvornijim i zabavnijim te jae motivira.
Kao to vidite, nee vam biti dosadno. Pred vama je mnogo toga
to se moe napraviti i mnogo mogunosti za rad.
U vrlo kratkom vremenu vaa razina poznavanja jezika
nevjerojatno e porasti i obeavam vam da ete biti vrlo ponosni na
sebe.

Naposljetku, volio bih vam rei, zapravo, ponovno vas podsjetiti na

neto vrlo vano:
-

PONAVLJAJTE GRADIVO TO JE EE MOGUE

Najbolje je to initi svaki dan, ali ne vie od 10 minuta dnevno.

Ako est dana u tjednu uenju posvetite 10 minuta, to e vam
ukupno oduzeti jedan sat u tjednu. No tako rasporeeno uenje u kratkim
i uestalim porcijama mnogo je uinkovitije od dva ili tri sata uenja
tjedno (to je trostruko vie vremena) raspodijeljenoga u dva ili tri
nastavna sata.
Takoer vas podsjeam da je vrlo korisno svaki dan vjebati
razmiljanje na jeziku koji uite, u vezi sa svakodnevnim stvarima,
odnosno vrtjeti misao na stranom jeziku prije nego to je izgovorite na
svom.

- 19

Istodobno
uenje
nekoliko jezika

Posve je mogue uiti nekoliko jezika istodobno. Neki su moji

uenici koristei predloenu metodu uili, ni manje ni vie, nego est
jezika istodobno! Pritom je njihova sposobnost usvajanja jezika samo
rasla!
Ipak, ja ne podravam takvu aktivnost. Iako asocijativna
sposobnost svake osobe ne poznaje granica i pomae vrsto zapamtiti
informacije, mogue je da vam se sve rijei u glavi naprosto pobrkaju. To
e u vama izazvati nesigurnost, pripada li pojedina rije, primjerice,
engleskom ili njemakom jeziku. Morat ete hitno ponavljati naueno
gradivo i troiti vrijeme i snage na to da posloite postojea znanja po
policama.
Posljedino e vam biti mnogo tee koncentrirati se na nekoliko
jezika istodobno, a tekoe e se odraziti na vae raspoloenje i, mogue,
zakoiti napredak. No nije nita manje istinito ni to da ovjek koji odlui
uiti nekoliko jezika istodobno osjea toliko jak entuzijazam da ga nikakve
prepreke ne mogu uplaiti.
Zato moj savjet onima koji ure nauiti nekoliko jezika odjednom
glasi ovako:
Izmeu uenja razliitih jezika pravite prekide u trajanju od
najmanje tjedan dana.
-

U tom e se razdoblju vokabular svakog jezika staloiti u pamenju

pa nee doi do zbrke.
Nakon otprilike mjesec dana stvorit ete dojam da moete prilino
dobro govoriti tri ili etiri jezika. Ako uspijete u tome, vaa e se sposobnost uenja znaajno uveati, jednako kao i vae samopouzdanje.
Razvijat e se i vae kreativne sposobnosti. Shvatit ete da je
mata najvanija mentalna sposobnost koju posjedujete te da, izmeu
ostalog, predstavlja oslonac za va um.
Postoje dva modela kojima biste se mogli posluiti u uenju jezika.
- 1.
Prije nego to ponete uiti sljedei jezik, napravite
prekid
i
pokuajte postii nesputanost u govoru na ve nauenom
jeziku.
Za to e vam biti dovoljno jedan do dva tjedna, odnosno priblino
isto toliko vremena koliko ste potroili na uenje tog jezika. Prije nego to
ponete uiti drugi jezik, trebate shvatiti da to ima smisla:

ako ste usvojili sav temeljni fond rijei iz prvog stranog jezika i
sposobni ste lako komunicirati uz pomo tih rijei;

ako uenje drugog jezika nije vrlo hitan posao, bolje je posvetiti neko
vrijeme ponavljanju i utvrivanju znanja iz prvog stranog jezika.
-

- 2.
Koritenje dokera: oznaku-podsjetnika.
Prilikom stvaranja asocijacija koristite podsjetnike koje e vam
pomoi da se sjetite kojem jeziku pripada pojedina rije.
- Imajte na umu da je, u sluaju kad se istim jezikom govori u vie
zemalja, bolje odabrati neki opi prizor za rije doker.
Za engleski jezik doker moe biti Tower: zamiljali smo ljude koji
se moraju glasno pozdravljati jer sat na londonskom Toweru zvoni toliko
glasno da ljudi pokrivaju rukama ui i ne mogu se pozdravljati gestama.
Predloit u vam i druge podsjetnike dokere.
-

Njemaki jezik: sir, krigla piva, kobasice, itd.

Naprimjer, ako se sjeate da se upitna rije "to?" na njemaki

prevodi kao "was?" (izgovara se "vas"), moemo koristiti reenicu:
-

"to vas zanima?"

No ako uite nekoliko jezika istodobno, kako biste se sjetili da dana

reenica pomae nauiti njemaku rije (ne vedsku, naprimjer), uvest
emo podsjetnik:
-

"to vas zanima u ovom siru?"

Dalje predlaem mali popis takvih podsjetnika-asocijacija za

razliite jezike:
Kineski: Veliki kineski zid, Bruce Lee...
panjolski: sunanje, ples flamenco, panjolski omlet...
Francuski: Eiffelov toranj, "Asterix i Obelix"...

Engleski: Tower, engleski lord s monoklom, engleski policajac, kot

koji svira gajde i mnogo toga drugoga...

Talijanski: rimski Koloseum, kosi toranj u Pisi...

Japanski: samuraj, obredni ma katana, raunalo, Picachu (lik iz japanske crtane serije "Pokemoni") ili neki drugi lik, kao i mnogo drugih
stvari...
-

I tako sa svim ostalim jezicima i narjejima.

Osim toga, koristim i druge dokere podsjetnike i to ne samo za

uenje jezika, nego i u svrhu lakeg zapamivanja raznih podataka
vezanih za odreenu zemlju:
Australija: zamiljam morsku ostrigu; moete vizualizirati klokana.
Kina: zamiljam Veliki zid.
Danska: zamiljam bicikl.

Finska: zamiljam Djeda Mraza koji ivi u Finskom selu ili finsku saunu.

 Nizozemska: zamiljam tulipane i mnogo drugog cvijea.

Island: zamiljam vulkane.
Japan: zamiljam obredni ma katanu.
Norveka: zamiljam iglu (nastambu).
Poljska: zamiljam igrae pola na konjima u polju.
Portugal: zamiljam luku u kojoj je usidren ogroman brod.
Rusija: zamiljam Kremlj na Crvenom trgu, kao i rusku salatu.
vedska: zamiljam ogroman most (koji spaja vedsku s Danskom).
-

I tako dalje. Kao to vidite, izdvajam neku osobitost ili kulturni

spomenik ili biram rije koja zvui slino imenu te zemlje.
No, postoje i izuzeci iz pravila. Kada je oigledno da rije pripada
odreenom jeziku, nema potrebe u asocijaciju uvoditi doker. Doker
takoer nije potreban kada drugi jezik uite nakon prvog, s odreenim
vremenskim odmakom.
-

Zakljuak. Dokere u asocijacijama koristite onda kad uite

nekoliko jezika istodobno te kada je bez pomoi dokera teko
odrediti kojem jeziku pripada pojedina rije.

20

Idealna kola
stranih jezika

kole stranih jezika koje izvrsnim i brzim rezultatima ele privui

to je mogue vie polaznika, trebale bi planirati rad identino
tome kako je isplaniran teaj u ovoj knjizi.
Budui da kole stranih jezika raspolau boljim mogunostima od
ljudi koji ue samostalno, zadaci u takvim kolama trebaju biti
raznovrsniji.

Praktina nastava u sklopu takvog teaja podijeljena je po danima

i izgleda ovako:
-

Prvi dan
Potrebno je:

objasniti polaznicima kako funkcionira pamenje;

objasniti to su "isti podaci", kako ih zapamtiti i utvrditi u pamenju;

provesti razliite vjebe s istim podacima kako bi uenici nauili

koristiti sve postojee mogunosti (ne samo za uenje stranih jezika,
nego i za ostale predmete, kao to su zemljopis, povijest, itd.);

- . raditi u skupinama, uiti tehniku neobinih asocijacija, objasnivi koje

su mogunosti bolje i zato. Uenici trebaju probuditi svoju matu.
Razvoj asocijativnih sposobnosti svakog uenika ovisi o vjetini
nastavnika;

pokazivati sva sredstva i mogunosti koje uenici posjeduju za uenje

stranih jezika, kao i metodiku koju e koristiti. Potrebno je naglasiti
dvije stvari: to je potrebno initi uei strani jezik i to bi uinio
stranac kada bi uio va jezik;

vraati se usvojenom gradivu. Objasniti koliko je vano redovito ponavljati naueno;

usmjeravati uenike prema razvijanju vlastitog mentalnog potencijala i

uklanjanju slabih toaka.
Osobita se panja posveuje sljedeem:
a) metodikama uenja, zapamivanja i itanja (to je potrebno
razmotriti prije poetka). Ako se odlino snalaze u spomenutim
stvarima, uenici mogu brzo postii mnogo toga. (O nainima
ovladavanja uinkovitim metodama brzog uenja, brzog itanja i
zapamivanja proitajte u knjizi R. Campavo "Superpamenje,
superitanje i superuenje", Planet Zoe, 2011).

b) razvoju mate i kreativnosti;

c) poticanju samopotovanja i samopouzdanja, potpunog povjerenja
u vlastite mogunosti. To je neophodno za uinkovito uenje i

polaganje ispita u koli i na fakultetu, ali i za sve ostalo u ivotu. Ja

to nazivam "stvaranjem psiholokih prvaka";

d) osjeaju zadovoljstva zbog polaganja

komunikacije na stranom jeziku.

ispita

uspjene

Naposljetku,
uenici
trebaju
jasno
razumjeti
kako
funkcionira pamenje i, ponad svega, kako treba uiti strane
jezike. Razvit e se njihova prirodna percepcija; shvatit e da
nema potrebe troiti mnogo sati na uenje u samoi jer postoje
mogunosti za zajedniko uenje. To je zabavno poput igranja
drutvene igre s novim prijateljima.
Takoer, imalo bi smisla zadavati neke vjebe smiljanja neobinih
asocijacija kao domau zadau, odnosno za samostalnu vjebu: svakom
ueniku zasigurno e se javiti pitanja i tekoe to ukazuju na slabe
toke.
Sve to polaznike teaja poteuje lanog osjeaja da je uenje
stranog jezika naporno i sloeno. Osim toga, jedva e ekati da se sutra
upute u svoju kolu stranih jezika.
-

Drugi dan

Nakon ponavljanja "domae zadae", prelazi se na zajedniki rad u

kojem sudjeluju svi uenici. Ponite od temelja uenja jezika - vokabulara.
Za taj zadatak nastavnik gradi predloke za tablice sline onima iz
ove knjige, odnosno tablice osnovnog fonda rijei. Te e rijei svi uenici
zapamtiti uz pomo ve poznatih neobinih asocijacija.
Svaki se predloak treba izraditi na vodoravno poloenom papiru i
sadravati tablicu od 12 redaka (ovdje kao primjer navodimo samo nekoliko redaka):

U desnom stupcu zapisuju se neobine asocijacije. U treem

stupcu upisuju se rijei na materinskom jeziku. Potrebno je popuniti prvi i
drugi stupac.
Nastavnik pokazuje prijevod svake rijei na strani jezik, a uenici
ga zapisuju u prvom stupcu svakog retka - to je prva pismena vjeba.
to se tie drugog stupca, koji je namijenjen za biljeenje
transkripcije, za poetak treba nauiti sustav koji se predlae u ovoj
knjizi, odnosno koristiti uobiajeni fonetski sustav vaeg materinskog
jezika (a ne meunarodne standarde). Nakon to objasnite fonetski
sustav koji ete koristiti, a uenici uju kako se izgovara svaka rije, moi
e ispuniti taj dio tablice.
Stupce 1 i 2 uenici trebaju popuniti u uionici jer tako ue pisati i
izgovarati rijei.
Kako bi uenik mogao pravilno napisati izgovor, dovoljno je da uje
nastavnikova objanjenja, no preporuujem da se takoer koristi snimka.
Tako se nekoliko puta uje kako jedna ili dvije osobe izgovaraju svaku
rije. Uvijek je korisno sluati dva razliita glasa, osobito razliitu boju
glasova mukarca i ene. Nakon sluanja snimke nastavnik na ploi
zapisuje izgovor svake rijei. Takoer je korisno da nastavnik na

poetnom stupnju objasni opa pravila izgovora karakteristina za taj

jezik.
Izgovor slijedi nekoliko pravila koja su uglavnom jednostavna za
razumijevanje i usvajanje; osim toga, uenik e instinktivno ovladati
itanjem. Iako je u jezicima poput engleskog izgovor prilino sloen te
trai dulju praksu, zato nakon nekoliko dana nastavite s dalje opisanim
vjebama.
Popunite sva polja u koja se upisuju rijei i nain izgovora (stupci 1
i 2).
Potom prelazimo na najzabavniji dio nastave: na neobine
asocijacije. Svi sudionici skupine trebaju sudjelovati; predlau se barem
dvije asocijacije, odabire se bolja i poslije upisuje u stupac 4. Veselje i
zabava su zajameni jer u procesu sudjeluje zajednika mata svih
uenika, stvara se prijateljsko ozraje, a napredak se osjea vrlo brzo jer
uenici odlaze s nastave sa znanjem rijei i izgovora.
Bez skupljanja fonda rijei nikakav napredak nije mogu. Neete
moi nauiti ak ni najjednostavnija pravila, poput konstruiranja reenica,
jer u tu svrhu treba prouavati primjere, a to je pak nemogue bez
poznavanja rijei.
Kada na poetku nauite znaenja svih rijei koje se koriste u
reenici, lako ete svladati njezinu strukturu i brzo napredovati do
stupnja usvajanja sloenije gramatike.
Vrlo vano! Budui da se na nastavi u koli stranih jezika ne
izdvaja sat vremena na ponavljanje nauenog, onima koji doista ele
dobro poznavati jezik i pametno troiti vlastito vrijeme, toplo
preporuujem da se vraaju nauenom gradivu, da ponavljaju rijei,
prijevod, izgovor i neuobiajene asocijacije. Ne brinite, za to vam je
potrebno samo 10 minuta dnevno.
-

Trei dan

Opet su se svi okupili i nitko od uenika ne bi trebao imati

potekoa s prijevodom nauenih rijei. Pozabavimo se uenjem prolog i
budueg vremena glagola. Nakon ponavljanja tog materijala u uionici,

provodimo jednostavne vjebe koje ne trae poznavanje nikakvih

gramatikih pravila.
-

Prva vjeba

U sljedeoj vjebi koristit emo samo:

a) osobne zamjenice "ja", "ti", "vi", "on" i "ona";
b) infinitive ve poznatih glagola:
c) neke druge jednostavne rijei.
Sada svi uenici zajedno trebaju na stranom jeziku glasno
izgovoriti sljedeu reenicu:
-

1. Ja htjeti biti ovdje.

Obratite panju na rije "ovdje". Ako vam je nepoznata, izgovorite

je na materinskom jeziku.
Nakon toga nastavnik izgovara prijevod te rijei, a uenici
ponavljaju cijelu reenicu. Ostale reenice (koje se nalaze u daljnjem
tekstu) obrauju se na jednak nain. Inzistiram na tome da se nepoznate
rijei izgovaraju na materinskom jeziku, a da odmah zatim nastavnik
otkrije prijevod, pa se reenica u cijelosti ponavlja na stranom jeziku.
Kad se susretnete s nekim gramatikim pravilom, kao to je,
naprimjer, poredak rijei u reenici, potrebno ga je objasniti uenicima.
- Naprimjer, reenica "Ja htjeti biti ovdje" u razliitim jezicima moe
imati drukiji poredak rijei.
- "Ja htjeti biti ovdje" ili
- "Ja ovdje htjeti biti'
- ili nekako drukije; neophodno je naglasiti uenicima da prilikom
prevoenja reenice koriste pravilan poredak rijei.
2. Ja htjeti uiti jezike.
3. Ja moi uiti jezike.
4. Ja moi sada uiti.
5. Ti moi sada uiti.

6. Vi moi sada uiti.

7. Ja htjeti vraati se u kolu.
8. On htjeti vraati se u kolu.
9. Ja biti iz ... (ime zemlje u kojoj ivite).
10.Ti vraati se kui nakon to biti s njom.
11.Ona htjeti raditi s vama u kui.
12.Ti htjeti raditi.
13.Ja ne htjeti raditi s vama.
- Opaska. Nakon te reenice potrebno je objasniti kako se tvore
nijene reenice.
14.Kada doi kui, ja htjeti jesti s njom.
15.Ti ne htjeti jesti, piti i spavati u gradu.
16.Ja doi u kuu i zvoniti na vrata, no nikoga ne biti.
17.Poslije ja penjati se stube i ui u dvoranu.
18.Kada ja spavati, ne htjeti nita znati.
19.Kada ja jesti, ne htjeti nita raditi.
20.Kada on ne biti na poslu, ne htjeti nita raditi.
21.Kada ja ne biti na poslu, htjeti ii kupovati.
22.Vi htjeti biti tamo da gledati, sluati i govoriti mnogo stvari.
23.Ja gledati svoje prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni govoriti.
24.Poslije sam shvatio to ljudi misliti. (Obratite panju na to da je
danu reenicu mogue zamijeniti za: "Ja znati poslije to ljudi
misliti".)
25.Ja ne znati prije to ljudi misliti.
26.Ja traiti sada da nai poslije.
- 21. Kada ti doi, ti pozvoniti, ja izai i vratiti se zajedno.
28.Ako vi upoznati ta zemlja, vi eljeti ivjeti i raditi tamo.

29.Ti pomoi njoj sii. Poslije uzeti njezinu ruku i ii zajedno u grad.
30.Ona morati raditi. Poslije pokuati doi opet, piti kavu i razgovarati.
-

31.

On htjeti kupovati, no ne moi troiti mnogo novca, zato to

ih
nemati.
On
morati nai posao, da bi kupovati i putovati na odmor.
Nakon te vjebe prelazi se na tablice imenica. Uinite isto to i
prije s glagolima: zapiite prijevod, nain izgovora i izgradite neobine
asocijacije.
Toga dana nastavnik, objanjava kako se tvori rod imenica, drugim
rijeima, kako razlikovati rijei mukog roda od rijei enskog roda, kao i
tvorbu mnoine.
Bilo bi dobro posvetiti 10-15 minuta popunjavanju tablica s upitnim
rijeima, kao i tablica s prijedlozima, veznicima, zamjenicama (osobnim,
pokaznim i posvojnim) i lanovima.
Ako nemate dovoljno vremena na raspolaganju prepustite
uenicima da ostatak tablica popune kod kue, pa ete preostale vjebe
napraviti sljedei put. Domaa zadaa je neophodna jer je samostalni rad
takoer vrlo koristan.
-

etvrti dan

Ponovite i utvrdite naueno gradivo. Do dananjega dana bavili

smo se uenjem glagola, imenica, upitnih rijei, prijedloga, veznika,
zamjenica (osobnih, posvojnih i pokaznih) i lanova.
Svi uenici sada mogu razgovarati upotrebljavajui opsean
vokabular. Inzistiram na tome da je neophodno ponavljati cijelo gradivo,
poevi od prvoga dana uenja, kako bi se znanja dobro utvrdila u
pamenju.
-

- Druga vjeba
Kao i prethodnoga dana, uenicima se nude reenice na njihovom
jeziku koje potom moraju prevesti i glasno izgovoriti na stranom jeziku. U
tim reenicama koristit e se:

osobne zamjenice koje smo sreli ranije: "ja", "ti", "vi", "on" i "ona"; ali
i neke druge - "mi" i "oni";
posvojne zamjenice;
pokazne zamjenice;
lanovi;
prijedlozi i veznici;
upitne rijei;
infinitivi glagola;
imenice;
neke druge jednostavne rijei.
-

Glasno se izgovaraju prijevodi sljedeih reenica:

- 1 . Oprostite, gdje moi nai kafi?

2. Molim vas, gdje biti autobusni kolodvor?

3. Molim vas, gdje biti ulica lirown?
im se pojave upitne reenice, nastavnik treba objasniti kako se
one gramatiki pravilno konstruiraju. U nekim jezicima, naime, pravilno je
rei:
- Molim vas, gdje biti Brown ulica?
4. Oprostite, gdje biti ulica Iris?
5. Molim vas, gdje biti Kruni trg?
6. Molim vas, gdje biti hotel "Astoria"?
7. Molim vas, gdje biti Muzej znanosti?
8. Dobar dan, gdje nai metro postaju?
9. Oprostite, kako moi doi u centar grada?
10.Dobar dan, kako moi stii na eljezniki kolodvor?
11.Dobar dan, kako moi dobiti dvije karte za ovaj vlak?
12.Dobar dan, gdje moi pronai tri karte za ovaj autobus? Mnogo hvala.
13.Oprostite, kako moi doi u zranu luku? Hvala.
14.Dobar dan, kako moi izvaditi kartu iz ovog aparata? Mnogo hvala.

15.U koji grad vi putovati? Ja putovati u Munchen.

16.Dobra veer. Molim vas, sto govoriti taj ovjek? I one ene? Hvala
lijepo. -Nema na emu.
17.Dobra veer, to znaiti ovaj oglas? Mnogo hvala. - Nema na emu.
18.Dobro jutro, to vi raditi ovdje?
19.Dobra veer, gdje se nalaziti restoran gdje moi veerati? Hvala
lijepo. -Nema na emu.
20.Oprostite, kada zatvarati ova kavana? I kada otvarati sutra?
21.Dobra veer, u koliko sati zatvarati ovo mjesto?
22.Dobar dan, molim vas, gdje nai banka ili bankomat gdje moi
izvaditi nova s moja kreditna kartica? - Koliko novaca elite podii?
Nastavnik odgovara na svako pitanje uenika o koritenju
gramatikih pravila i pomae prevesti nepoznate rijei. No, volio bih
spomenuti da uenici ne moraju nuno ulagati napor u zapamivanje
rijei koje nisu navedene u tablicama.
23. Tko biti ti ljudi? - Oni biti moji prijatelji. - Tvoji prijatelji? - Da, moji
prijatelji. - Kako ih zvati? - On biti Tom i ona biti Raquel. - Vrlo drago, Tom
i Raquel. Dovienja. Vidimo se uskoro.
24. Zato ti ne doi juer u kino ? - Zato to ne moi ii. Ja biti s Kita i
raditi juer, danas i sutra cijeli dan.
25. Koliko kota ovaj jelovnik? - Koji od njih? - Ovaj. - Koliko jaja htjeti?
- Ja htjeti dva. - Sto uzeti ova djevojka od jelovnika? - Ona ve prije
naruiti.
26. To je Tomov pas, a motocikl Raquel. Ovo biti moja kua, ono biti
moj balkon. Tvoj stan ne moi vidjeti odavde, zato to tvoja kua biti vrlo
mala.
21. Jednom ja vidjeti kako Tomov pas trati i ui u kuu Raquel.
Njoj prvo ne biti drago, no poslije Raquel dopustiti psu ui njoj u kuu.
28. Do danas ne vidjeti prije kako pas tako trati! Pas tada biti bez
vlasnika. Motocikl Raquel nemati gorivo i ona zvati Tom s balkona.

29. Tom biti izmeu stabala i ugledati Raquel, tada brzo ii prema kui
da uzeti psa i staviti ogrlicu.
30. Ovaj grad biti moj grad. Ja roditi se ovdje i ivjeti na najveoj ulici,
nasuprot muzeja. To biti autobus kojim ja putovati na posao u bolnicu,
gdje imati mnogo prijatelja.
31. Ti ii sada prema svojoj kui? - Da. - Zato? - Zato to kada
dolaziti, ona ve biti kod kue. - Kako ii tamo? - Mojim autom. - Gdje biti
tvoj auto? - Iza one zgrade. - To biti "mercedes" crne boje? - Ne, "BMW"
bijele boje.
Nakon ove vjebe pristupite popunjavanju tablica s prilozima i
ljubaznim izrazima. Uinite isto to i prije: zapiite prijevod rijei, nain
izgovora i izgradite asocijacije.
Kod kue se dovrava sve to se nije stiglo napraviti na nastavi.
Samostalan rad je nezaobilazan.
-

Peti dan

Nakon to se odgovorilo na sva ranija pitanja, prelazi se na vjebe

petoga dana. Potrebno je nauiti neka gramatika pravila, to e nam
uzeti nekoliko minuta.
Od dananjega dana trebate znati oblike sprezanja jednine
najvanijih glagola, odnosno glagola koji se najee koriste u govoru, a
to su: "biti", "imati" "postojati" i "nalaziti se". Pronai ete ih u gramatici
jezika koji uite. Uimo sljedee oblike:
-

- Ja sam, imam, postojim, nalazim se;

Ti si, ima, postoji, nalazi se; On je,
ima, postoji, nalazi se; Ona je, ima,
postoji, nalazi se.
Ukupno imamo 12 novih oblika za etiri najea glagola. Zatim se
objanjava sprezanje jednine glagola "htjeti", "eljeti", "ii", "moi"
odnosno jo 12 novih oblika:
-

Ja hou, elim, idem, mogu;

Ti hoe, eli, ide, moe;
-

On hoe, eli, ide, moe;

Ona hoe, eli, ide, moe.

Nakon toga se razmatra tvorba glagolskih priloga i gerunda od

danih glagola.
-

- Trea vjeba
Budui da ve moemo govoriti poput pravih strunjaka, danas
vjebamo prevoenje sljedeih reenica:
1 . Moj auto je bijele boje. On je jako dobar i najbolji je od svih u
trgovini. Koji auto ti ima? - Moj auto je jako lijep, no jako je velik.
2. Tvoja sobaje velika. U njoj se nalazi mnogo jeftinog namjetaja, no
ona je topla, a vani je hladno. Soba se ini prazna, no s onim
stolom i s onim stolicama izgleda puna.
3. On je pao sa stuba. Juer mu je bilo loe, a danas je bolje.
4. U stanu kat iznad nas postoji malo dijete koje govori cijeli dan.
Juer sam se zajedno s njim vozio u dizalu.
-.........................................................................5.

Nastavnik sada nudi sloenije reenice koje uenici trebaju

zapamtiti. Nakon te vjebe ponovite sve priloge koje ve znate i moe se
prijei na vjebe estoga dana.
-

esti dan

- Danas emo pisati tri diktata.

Diktat 1
Na papiru su ispisane reenice (sline onima iz prethodnih
primjera) na stranom jeziku. Uenici ih trebaju prevesti na svoj jezik.
Zahtjevi su sljedei:
a) reenica treba biti na "Tarzanovom jeziku";
b) reenica treba biti prilino zahtjevna;
c) reenica treba sadravati samo osnovan fond rijei
(ukljuen u tablice);
d) reenica treba biti gramatiki pravilna (s pravilnim poretkom rijei);
e) reenica treba sadravati ve nauena gramatika pravila.
-

- Diktat 2
Sada nastavnik diktira reenice sline prethodnima. Zahtjevi ostaju
isti. Uenici ih trebaju prevesti na materinski jezik, kao i prije, no sada oni
ne vide napisane reenice, nego ih samo sluaju.

- Diktat 3
Na kraju se provodi jo jedan diktat u kojem se koriste reenice
sline prethodnima. No sada ih nastavnik diktira na materinskom jeziku,
a uenici trebaju zapisati na stranom jeziku ono to su uli. To je
najsloeniji diktat, no vano je da se obavlja s uitkom, bez razmiljanja o
rezultatu.
- Vano! Ako ne znate kako treba napisati rije, ne zaustavljajte se,
nego zapiite svoju pretpostavku, ono to vam se ini da bi moglo biti
ispravno. Naprimjer, ako ujete rije "volen" i ne znate tono pie li se
ona kao "vollen", "wollen", "volen" ili nekako drukije, napiite po osjeaju, odnosno pogaajte, zatim nastavite diktat. Na kraju nastavnik
svima dijeli listove s pravilno napisanim reenicama, radi provjere.
-

- etvrta vjeba

Nastavimo sat sljedeom vjebom.

Svaki uenik dobiva papir na kojem su napisane dvije do tri
reenice na stranom jeziku (reenice takoer odgovaraju navedenim
zahtjevima). Vjeba se sastoji od sljedeeg: svaki uenik ita naglas svoju
reenicu, a svi ostali je sluaju i pokuavaju shvatiti to ona znai.
Prednost dane vjebe je u tome to reenice izgovaraju razliiti ljudi,
razliitim glasovima. Nastavnik intervenira samo ako uenik izgovara
reenicu posve pogreno.
Na kraju se uenici dijele u skupine po 4 osobe i pripremaju
dramske igrokaze za sljedei sat. Svaka skupina treba pripremiti igrokaz
koji e trajati 7 do 8 minuta. No o tome u govoriti u tekstu koji slijedi.
-

Sedmi dan
- Sedmog dana radimo dvije prekrasne vjebe.

Peta vjeba
Uenici dobivaju novinske lanke na stranom jeziku kako bi ih
pokuali prevesti na materinski jezik. Nije bitno jesu li lanci iz starih
novina i na koju su temu - jedino to je vano jest fond rijei s kojim e se
uenici susresti.
-

Moraju prevesti sve to pie u lanku i bez obzira na nepoznate

rijei trebaju "uloviti" osnovni smisao teksta. Glagoli, bez obzira na

gramatike oblike, ne bi trebali izazvati nerazumijevanje jer je njihove
korijene lako prepoznati. Vrijeme prijevoda je 10 minuta, a zatim se jo
10 minuta posveuje komentarima.
-

- esta vjeba
-

To je posljednja vjeba na teaju. Na kraju sata ranije formirane

skupine uenika izvode svoje dramske igrokaze rabei u govoru sav

usvojeni vokabular.
-

Teme mogu biti sljedee:

--

ljudi u parku razgovaraju o nekom godinjem dobu;

jedna osoba pita kako doi na neko mjesto u gradu (u hotel ili
kino...). Sugovornik objanjava put, no sumnja i postavlja razliita
pitanja ostalim sudionicima skupine;

netko preuzima ulogu policajca i neto objanjava pjeacima:

govori to je doputeno i to je zabranjeno na odreenim
mjestima, ispisuje kazne, itd.;

prijatelji su se sreli u gradu i dogovaraju plan za vikend;

kupovina u razliitim trgovinama:

i mnogo drugih situacija.

-

Aha! Slijedi iznenaenje!

-

kola je na posljednji sat pozvala izvornog govornika jezika koji se

uio. Ta osoba provest e sat vremena s uenicima i oni e se na
taj nain uvjeriti da stranac moe razumjeti sve to mu govore.
Gost takoer postavlja pitanja na koja uenici odgovaraju! Svi
zajedno izvrsno komuniciraju uz pomo "Tarzanovog jezika". Super
je, zar ne?
-

- Zavretak teaja
Kada bih bio vlasnik kole stranih jezika, nakon sedam intenzivnih i
zabavnih dana prakse, organizirao bih etverodnevno ili petodnevno
putovanje u najbliu zemlju u kojoj se govori jezik koji smo uili na teaju.
Sada svi uenici mogu sudjelovati u konverzacijama s lokalnim
stanovnicima. Priat e s njima kako najbolje znaju i zamolit e ih da im
odgovaraju na jednakoj razini. Nai e se mnogo ljudi koji su spremni
izai im u susret, jer shvaaju da je osoba tek poela uiti njihov jezik. Svi
e uenici dobiti priliku da zablistaju i eksperimentiraju. Sigurno e

porasti njihovo samopotovanje i samopouzdanje, kao i elja da nastave

uiti jezik.
Dakle, uspjeli smo doi do te razine za svega 7 dana...
- to e tek biti nakon mjesec dana rada na usavravanju
vaih znanja?!

- 21

"Idealan" jezik i

izraavanje... Kakvi bi
-

trebali biti?

Zamislite da trebate smisliti novi jezik. Zahtjevi za "idealan" jezik

trebali bi biti sljedei:
-

lako se ui, kako u podruju pisma, tako i u itanju. Tako ga

svi ljudi u svijetu mogu lako i brzo nauiti, te govoriti lijepo i
pravilno od najranije dobi;

- - jednostavan prema svojoj strukturi, kako bi ga svatko mogao

nauiti.
Drugi zahtjev doista je vaan, jer razvoj svake zemlje ovisi o
obrazovnom sustavu i o pismenosti njezinog stanovnitva. Ako obrazovni
sustav ini usvajanje jezika jednostavnim i lakim zadatkom, a usto i
ugodnim, djece nee imati nikakvih potekoa u uenju. Ba suprotno,
uivat e u njemu. Kad je obrazovni sustav lo i neuinkovit, veina
uenika odbija uenje, te prije ili poslije odreeni postotak njih prekida
kolovanje, to se pak odraava na kulturnu i obrazovnu razinu razvoja
zemlje.
Naalost, elja za prekidom obrazovanja brojnim se uenicima
javlja zato to su tijekom kolovanja stekli dojam da nisu sposobni za
uenje.
-

Doista, zemlja koja bi se htjela ponositi svojim razvojem, treba

zapoeti od promjena u svojem obrazovnom sustavu. Umjesto
smanjenja broja osoba koje se koluju, potrebno je samo pronai
odgovarajue metode, takve koje pomau aktivirati sve ljudske
sposobnosti, potaknuti njihov razvoj i pridonijeti poveanju
samopotovanja mladih ljudi.

- ***

Dakle. Ako se sjeate, govorili smo o tome da je u uenju

potrebno ii od veeg prema manjem, odnosno od opeg prema
pojedinanom, i osim toga, posveivati pozornost prvenstveno
onim rijeima koje je mogue vizualizirati.
Navest u primjer iz ivota (svi smo se barem jednom nali u
slinoj situaciji). Pretpostavimo da vam neka osoba pone neto priati, a
vi je sluate. Zamislite da je svoju priu poela ovako:
"Dogodilo se da su me pozvali i rekli kako je stariji gospodin pao i
slomio nogu. Nasreu, nita vie nije s njim dogodilo, no zamislite koliko
se on samo uplaio." I tako dalje.
I tako ta osoba nastavlja priati o tom nekom ije ime ne spominje,
a pritom vas pokuava impresionirati detaljnim opisom dogaaja. Kada

napokon otkrije ime osobe kojoj se sve to dogodilo (Pepito), vi

iznenaeno klikete:
"Nisi rekao da se to dogodilo Pepitu. Nisam ni pretpostavljao da
govori o njemu! Pa to mi nisi odmah rekao da se radi o Pepituf
Sluatelj (vi) se malo zbunio jer do spomenutog trenutka nije
uope zamiljao lik konkretnog, njemu poznatoga ovjeka. Njegov um se
na glavni lik usredotoio tek pri kraju prie. No, sve to je do tog trenutka
uo da se dogodilo osobi za koju se na kraju ispostavilo da je Pepito, tek
mu je maglovito ostalo u sjeanju. Sada e se podsvijest potpuno
usredotoiti na Pepita, isputajui sve pojedinosti dogaaja spomenute
prije otkrivanju identiteta Pepita. Nee biti udno ako sluatelj sada moli
da mu se cijelu pria ponovno ispria.
Zamislimo drugi primjer. Netko se kasno ukljuio u razgovor i ne
zna o kome se radi (kao i u prethodnom primjeru). Ako mu je razgovor
zanimljiv, prije ili poslije upitat e:
-

"ekajte, o kome vi to priate?"

Ili drukije:

"Aha! Vi priate o Albertu? O kojem Albertu? O onom?"

Kao i u prethodnom sluaju, ovjeku iz zone panje nestaju sve

informacije to ih je dotad uo (ili ih se tek mutno sjea). Podsvijest se
koncentrira na sliku glavnog lika i zaboravlja sve to je dotad o tom liku
bilo reeno. Sluatelj nee paljivo pratiti razgovor sve dok ne shvati o
kome ili o emu se radi.
U mnogim se jezicima dogaa isto. Ako prii nedostaje identitet
glavnog lika, to e pogodovati gubitku informacija. Dopustite mi da
spomenem jo jedan primjer.
Ako vam kaem:
"Kupio sam ga juer. Velik je i prilino skup, no jako je brz i zato mi
se svia. Zna ve na to mislim. Skupo ga je imati i teko pronai. I da,
naravno, crne je boje"
-

- Budem li tako govorio, zbunit u vas i vi nita neete shvatiti.

Uvjeren sam da biste se u takvoj situaciji zapitali:
-

"O emu on to bulazni?"

Kad biste uli takvu priu, sasvim sam siguran da nikad ne biste
pogodili o emu se zapravo radi. "Glavni lik" uope se ne spominje, pria
se vrti samo oko detalja. Moete li zamisliti da se radilo o konju. Sigurno
vam to nije bilo ni na kraj pameti. Veina itatelja pretpostavlja da se radi
o automobilu, vjerojatno sportskom. Nakon saznanja da se radi o konju,
moda biste mi odgovorili:
-

"Aha... priali ste o konju! Nije mi palo na pamet. 1"

Ili:

"Aha! Pa to je konj. A mislio(la) sam da ste kupili auto. Pa trebali

ste to odmah reif
Logina primjedba, zar ne? Dogaaju li se i vama takve stvari?
Najee se to dogaa ljudima koji opisuju mnogo detalja i pritom
zaborave spomenuti ono najvanije. Sluatelj je zbunjen i prestaje sluati
bavei se u mislima drugim stvarima, kao da slua prepriavanje
dosadnoga filma: tamo ne postoji glavni lik, dogaaji nemaju smisla,
ostaje samo neka slabana intriga.
Kad bih poslije zamolio svog sluatelja da mi ponovi sve iznesene
informacije o konju, to mu vjerojatno nee ii lako, bez obzira to ih je
maloprije uo.
elite li pokuati?
-

- ***

U opisanom sluaju ak i nije bilo osobito teko ponoviti priu. uli

ste je prije nekoliko sekundi, a sadravala je mali broj injenica koje su,
osim toga, bile i logiki povezane.
No to bi se dogodilo da se nije radilo o obinoj anegdoti, nego o
knjizi ili izlaganju? Sve informacije koje ste proitali ili uli prije iznoenja

kljune informacije izvjetrit e se iz vaeg pamenja zbog ve

spomenutih razloga.
- Obratite panju: ne govorimo o tome da bi trebalo privlaiti panju
kao u sluaju filmova, nego pokuavamo nai nain da vam
pomognemo ponoviti informacije koje ste uli samo jednom, kao
i mogunost da ih lako zapamtite. Ako je to film, morao bi biti
vrlo dobro razraen, inae e gleda teljima postati dosadno.
Kada se na kraju krajeva otkrije tajna, moglo bi se dogoditi da se
vie ne moete sjetiti mnogih odgledanih detalja. Odmah po zavretku
filma jo e mnogo detalja ostati u pamenju, ali ne zadugo. Dok se
pokuavate sjetili filma s loginim razvojem radnje, svaka vam scena
pomae da se sjetite sljedee (ili prethodne). Isto se dogaa kada itamo
tekst s ciljem da ga zapamtimo, pa stoga nije svejedno kako je tekst
sastavljen.
Obratite panju: dok sluatelj slua priu on stvara vizualnu (foto)
sliku, ali nakon to sazna tko je glavni lik, prethodni prizori se mijenjaju iz
temelja.
Kad nam je od poetka poznato tko je "glavni lik", svatko tko je
paljivo i usredotoeno sluao moe zapamtiti i s lakoom ponoviti veinu
informacija. Zato je priu o fantomskom konju bolje ispriati ovako:
- "Rei u ti neto o konju kojeg sam juer kupio. Ogroman je i
prilino skup, ali vrlo je brz i zato mi se jako svia. Shvaa? Skup je za
uzdravanje pa sam mnogo toga morao pripremiti. I da, konj je crne
boje."
Za razliku od prve, ova druga verzija prenosi isti smisao, ali
loginijim slijedom - zato to potuje vano pravilo: odmah kae o emu
se radi.
No, neovisno o tome to je u posljednjoj verziji informacija mnogo
bolje prezentirana, pria jo uvijek nije liena mana to oteavaju
zapamivanje. Zamislite to bi se dogodilo kad biste morali zapamtiti
dugaak tekst s izoblienim poretkom izlaganja injenica.
Ispravna metoda oblikovanja informacija sastoji se od toga da prvo
izloimo one injenice koje se mogu vizualizirati, a nakon toga izloimo
dio koji se ne moe lako vizualizirati. Tada bi naa pria zvuala ovako:
-

"Rei u ti neto o konju kojeg sam juer kupio. Velik je, crne boje i
vrlo brz, i zato mi se jako svia. No zna, skupo sam ga platio i jednako
ga je skupo uzdravati."
Kao to vidite, ponovio sam iste informacije, no odmah sam
imenovao glavni lik kojeg je lako vizualizirati, tako da se sluatelj moe
odmah koncentrirati na detalje (budui da zna kako konj izgleda). Nakon
toga niem pridjeve koji konkretiziraju prvu sliku:
-

" Velik je, crne boje i vrlo brz."

Obratite panju: prvo spominjem karakteristike koje je

mogue zamisliti. Lako je zamisliti prizor za rije "velik" (prvi pridjev),
kao i crnu boju (drugi pridjev), mnogo je tee vizualizirati pridjev "brz"
koji stoji na kraju. Kad se informacije posloe tim redom, mnogo ih je
lake zapamtiti.
Dakle, nakon priopavanja glavnog lika neophodno je prvo
spomenuti njegove vizualne karakteristike (veliki crni konj), a zatim
dodati apstraktnije informacije.
Ako se ne pridravamo tog pravila pa detalje iznosimo sluajnim
redom, u sredini prie pojavit e se neki detalj koji je lako vizualizirati, a
onda e se naa svijest usmjeriti na njega te izgubiti sve to je dotad bilo
reeno.
- Podsjeam da se na um koncentrira na prizore, osobito na
one koji privlae panju.
Kako bismo sve to mogli primijeniti na jezik? Iz svega reenog
moemo uoiti da je engleski jezik, primjerice, manje logian za uenje: u
tom jeziku pridjevi stoje ispred imenica to zbog dezorijentacije oteava
percepciju informacija.
Izvorni govornici engleskog jezika nisu toga svjesni jer oduvijek
koriste takve konstrukcije, dre ih loginima i zato ne osjeaju nikakve
probleme.

Ipak, doista je teko percipirati i pamtiti tekstove na engleskom

jeziku gdje se prvo spominje karakteristika, a tek zatim objekt o koje se
govori. U panjolskom jeziku, naprimjer, imenice dolaze ispred
pripadajuih pridjeva. Meutim, engleski jezik ima jednu znaajnu
prednost pred velikim brojem drugih jezika, a ta je da se imenice u njemu
ne dekliniraju. Takoer, ako znate infinitive glagola, uistinu vam je lako
nauiti gramatiki pravilno koristiti sadanje vrijeme. I budue se vrijeme
takoer lako stvara. {Op. prev. Vie o tome kako lako i brzo nauiti
engleski jezik proitajte u knjizi R. Campayo "Nauite engleski u 7 dana",
Planet Zoe, 2011).
Uistinu je teko percipirati informaciju ako ne znate o emu je rije.
Osoba koja prima veliku koliinu nasuminih podataka lako se zbuni jer sc
susree s nizom sitnih tekoa, pa joj se naposljetku ini da nije nita
shvatila. Suprotno tome, kad se informacije izlau pravilnim slijedom,
tada ih moete lako reproducirati, nakon to ste tekst samo jednom
proitali. Ba kao u ovom teaju.
-

O gramatici

Ako se u zemlji govori jezik iji je gramatiki sustav sloen, a

veina njezinih stanovnika ne govori engleski, uvijek e postojati
prepreka zbog koje mnogi ljudi nee htjeti posjeivati tu zemlju. Sigurni
su da uenje danog jezika iziskuje velike napore i, osim toga, imaju
osjeaj da e se osjeati izolirano u zemlji u kojoj ljudi govore samo na
tom sloenom jeziku.
No zato uiti jezik ako nitko na njemu ne govori?
Suprotno tome, zemlja gdje se govori jezik s loginim
konstrukcijama i koji se lako ui, a usto veina stanovnika znaju i govore
engleski (i druge jezike takoer), privlai turiste i doivljava razvojni
procvat.
Svakome odgovara kada se strani jezik lako ui, a u sluaju manjih
potekoa uvijek se moe sporazumjeti na engleskom. iroke mogunosti
komunikacije privlae turiste. Stranci radije ue jezik u kojem je koliina
gramatikih izuzetaka, apsurdnih i besmislenih, svedena na minimum, uz
to jednostavniji sustav sprezanja glagola i unificirane gramatike oblike
svih rijei. Ako je jezik, s druge strane, kompliciran, u zemlji u kojoj ljudi

govore taj jezik mnogi stanovnici ne znaju pravilno govoriti i pisati, to

negativno utjee na razvoj cijele zemlje.
Ako je jezik jednostavan, osim to bi njegovi izvorni govornici
postali obrazovaniji, kulturniji i sposobniji u radu, jezik bi postao
privlaniji stanovnicima drugih zemalja.
Taj je problem mnogo vaniji nego to se to moe uiniti na prvi
pogled. Razvijene zemlje privlae interes turista i poslovnih ljudi te
njihova reputacija u cijelom svijetu ostaje na visokoj razini.

- 22
Mogue tekoe

Ovo e vam poglavlje pomoi u sluaju da se jave neke tekoe ili

pitanja. Ovdje u odgovoriti na najea pitanja i pomoi vam da rijeite

neke tekoe povezane s uenjem jezika.
- 1.

Mislim da nemam talenta za uenje stranog jezika.

Zaboravite na to, kao i na sve svoje prethodne pokuaje uenja

jezika. Siguran sam da posjedujete dovoljno sposobnosti.
-

- 2.

Mogue je da mi nedostaje mate za stvaranje

asocijacija

pamenje

novih rijei.
-

Nimalo se ne slaem s time. Svi ljudi imaju dovoljno sposobnosti i

mate. Posumnjali ste u sebe zbog jednog od sljedeih razloga:

- Previe ste zahtjevni i pokuavate uvijek nai idealnu rije
zamjenu.
- Rjeenje: Idealna rije koja bi mogla zamijeniti rije na stanom
jeziku ne postoji. Pratite samo neznatna obiljeja, sline crte. To je
do voljno, i dok budete stjecali iskustvo, smiljat ete asocijacije sa
sve veom lakoom jer vaa mata postaje sve aktivnija.

- Pri odabiru rijei-zamjene ne koristite sve mogunosti.

1)
2)

3)
4)
-

- Rjeenje: Razmotrimo ponovno sve nama poznate varijante:

Nai rije koja je slina rijei-prijevodu. Poeljno je da te rijei imaju
isti poetni slog ili slova.
Izgraditi najjednostavniju reenicu u kojoj e postojati rije na
materinskom jeziku i na stranom jeziku. To je najbolje rjeenje za
asocijacije s kratkim rijeima, prijedlozima, veznicima, itd.
Koristiti due rijei koje u sebi sadre kratku rije koju treba zapamtiti.
Zamijeniti rije s kojom su nastali problemi nekom drugom rijeju
zamjenom.

- 3.
Hou li morati u sjeanje prizivati cijelu asocijaciju
kada
se
bude
trebalo sjetiti odreene rijei?
Ne. Nakon to ponovite rije 3-4 puta, ona e se vrsto usidriti u
vaem pamenju.
- 4.
Koji je najbolji nain uenja sloenih jezika kao to su
kineski,
japanski, arapski i dr.?

- Prvo ovladajte izgovorom rijei, a tek nakon toga nainom pisanja.

Vidjet ete da izgovor rijei u tim jezicima nije nita sloeniji nego u
drugim jezicima.
- Mogue je na ranijim stupnjevima uiti pismo, no tada ponite od
najjednostavnijih rijei.

im nauite govoriti, odmah ponite uiti abecedu, kako biste

nauili pismo (jednako kao i u sluaju s ostalim jezicima).

Ako se prijevod rijei sastoji od nekoliko rijei, odnosno od kombinacije nekoliko rijei (to vrijedi za sve strane jezike), razbijte ga na
osnovne sastavnice koje ve vjerojatno znate.

Za brzo uenje naina pisanja rijei u jezicima poput kineskog,

japanskog, arapskog i dr. dosta pomae razvoj fotografskog brzog

- pamenja. Moji uenici su lako ovladali pismom tih jezika nakon

to su proli moj teaj brzog pamenja putem interneta, na kojem
nudim vjebe za razvoj fotografskog pamenja, sa simulatorom
natjecanja iz brzog pamenja.
Za kraj bih jo volio istaknuti da je vrhunsko pamenje doista
neprocjenjiva vjetina. To je umijee koje bi svaka osoba mogla
razviti uz pomo posebnoga treninga kojim teke stvari postaju
lake. Takav je trening detaljno opisan u mojoj knjizi
"Superpamenje, superitanje, superuenje" (Planet Zoe, 2011).
Omoguit e vam da razvijete ne samo pamenje, nego i matu,
sposobnost brzog itanja i uenja velike koliine podataka velikom
brzinom, te da openito osnaite svoj um, ojaate sigurnost u sebe
i samopotovanje.

- 23

Zona kontrole

Provjerite jeste li u itanju ove knjige ita propustili. Namjena ovog

poglavlja vrlo je jednostavna. Stavite kvaicu u odgovarajuem
kvadratiu nakon to ste obavili zadatak koji je opisan pokraj.

-
Kada dospijete do 7. poglavlja, s tablicama, popunite prva
dva polja u svakom retku. Popunjavajte samo retke oznaene zvjezdicom. Tijekom 5 sekundi razmislite o nekoj asocijaciji za pojedinu
rije i zapiite ideju u etvrtom stupcu, istodobno je vizualizirajui.
Ako se u 5 sekundi u vaoj glavi ne stvori slika, propustite taj redak i
nastavite rad s preostalim rijeima.
- Pri drugom pregledu popunite proputene retke (samo one koji su
oznaeni
-

znakom *).

Proitajte knjigu do kraja, ali nemojte raditi nita iz 17. poglavlja (7

dana prakse) dok ne popunite sve tablice.
Ne popunjavajte dodatke retke (bez znaka *) iz tablica u 7. poglavlju
sve dok ne zavrite sa sedmim danom prakse (17. poglavlje).
-

Chiarissima

www.bosnaunited.net