MINISTARSTVO GOSPODARSTVA , RADA I

PODUZETNITVA

Operativni program potpora odranju konkurentnosti

tekstilne industrije, industrije koe i proizvoda od koe za
2009. godinu

Zagreb, srpanj 2009.

UVOD
a) Pregled stanja u tekstilno-odjevnoj industriji
Veina hrvatskih proizvoaa tekstila i odjee jo su uvijek orijentirani na lohn proizvodnju
(uglavnom u mjeovitoj proizvodnji - dio lohn proizvodnje i dio proizvodnje vlastitog proizvoda).
Rast trokova i proces globalizacije zaotrio je konkurenciju i nametnuo pitanje potrebe
restrukturiranja, modernizacije i temeljitog propitivanja vlastitih razvojnih perspektiva.
Jedan od problema s kojima je suoena ova industrija je niska ukupna produktivnost rada, koja
samo kod rijetkih poduzetnika prelazi 58.000 kuna BDV po zaposlenom i openito nii trokovi
rada u usporedbi s ostalom preraivakom industrijom, to se odraava na stalni pad
zaposlenosti i sve izraeniji problem u angairanju strune radne snage.
Za veinu proizvoaa nametnula se nunost promjena, prvenstveno kroz traenje naina
poveanja prihoda kroz poveanje udjela vlastitog proizvoda, na utrb proizvoda ija je cijena
zadana.
Proizvoai koji su razvili vlastiti proizvod i vlastitu robnu marku suoeni su s problemima
vezanim uz distribucijske kanale i relativno visokim trokovima marketinga.
Stupanj otpisanosti strojeva i opreme openito je visok, to ukazuje na potrebu novih ulaganja u
strojeve i opremu polazei od osmiljenih razvojnih programa.
Iako suoeni s velikim problemima trine, tehniko-tehnoloke i organizacijske prilagodbe,
tekstilno-odjevna industrija zbog svog doprinosa zapoljavanju, udjelu u izvozu i ueu u
ukupnom BDP-u jo uvijek ima znaajnu ulogu. Kao tradicionalne grane preraivake industrije
imaju perspektivu razvitka u budunosti, ali uz trino repozicioniranje prema proirenju
proizvodnog programa, razvoju vlastitih robnih marki i proizvodima s veim udjelima dodane
vrijednosti. Praktiki bez istraivanja i razvoja, obrazovanja, dizajna, marketinga, novih
programskih rjeenja, financijskih usluga, trgovine i ostalih prateih usluga nije u stanju poveati
dodanu vrijednost i konkurentnost na tritu.
Vizija hrvatske tekstilne i odjevne industrije temelji se na stalnom tehnolokom napretku,
kadrovskom i organizacijskom restrukturiranju, specijalizaciji i trino konkurentnoj proizvodnji
proizvoda s viim udjelima dodane vrijednosti.
Sadraj razvojne strategije industrije tekstila i odjee odreen je sljedeim razvojnim ciljevima:
- trino repozicioniranje sukladno mogunostima i sposobnostima hrvatskih tekstilnih tvrtki
- prijenos tehnologije i inovacija s ustrajanjem na veem udjelu vlastitih znanja
- proizvodna specijalizacija s ulaskom u trine nie vie kvalitete i cjenovnih razreda
- okrupnjavanje tekstilnih tvrtki i njihovo mreno povezivanje s nakanom postizanja vee
pregovarake sposobnosti
- kadrovsko prilagoavanje novim trinim, tehnolokim i organizacijskim uvjetima poslovanja i
razvoja.
Kretanje tekstilne i odjevne industrije u Hrvatskoj znaajno e ovisiti o sposobnosti hrvatskih
proizvoaa da se odupru konkurenciji proizvoaa iz zemalja s niim trokovima proizvodnje.
b) Pregled stanja u koarsko-obuarskoj industriji
Industrija koe i proizvoda od koe je izgubila nekada dobro uspostavljene vertikalne klasterske
veze, sirova koa se izvozi, a koa za potrebe proizvodnje obue uvozi i time dokida izvanredna
mogunost internalizacije koristi i trokova, te se ostvaruje gubitak dodane vrijednosti i njezin
odljev u inozemstvo. Proizvodnja obue jedva preivljava, a kao znaajni izvor zaposlenosti
teko e se odrati bez umreenja i uinkovitog povezivanja s trgovinom. Proizvoai su
uglavnom locirani u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i veinom rade lohn poslove, dok su tek
pojedini zapoeli s razvitkom domaih robnih marki za regionalno trite.

Budui da se trendovi u proizvodnji koe i proizvoda od koe u velikoj mjeri podudaraju s

trendovima ove djelatnosti u EU, za oekivati je da e ulaskom Republike Hrvatske u EU, i ova
djelatnost poboljati svoju poziciju i konkurentnost u meunarodnoj podjeli rada.
Dugorono usmjerenje hrvatske industrije koe i proizvoda od koe jest rast obujma prodaje
vlastitih proizvoda i lohn poslova u viem cjenovnom razredu, s veim udjelima dodane
vrijednosti.
Navedeno zahtijeva vea ulaganja u marketing, istraivanje trita, razvoj, promociju i irenje
vlastite prodajne mree. Cilj je poboljati imid i stvoriti prepoznatljive marke proizvoda.
Drugi vaan cilj je poveati proizvodnost rada uz aktivno restrukturiranje. To podrazumijeva
smanjenje trokova proizvodnje, efikasnije koritenje postojee opreme, strojeva i tehnologije i
uinkovitiji proizvodni proces. Rast proizvodnosti preduvjet je za poveanje plaa kao jednog od
odgovora u nastajanju za poboljanjem kadrovske strukture zaposlenih.
PROGRAM DRAVNIH POTPORA ZA ODRANJE KONKURENTNOSTI TEKSTILNE
INDUSTRIJE, INDUSTRIJE KOE I PROIZVODA OD KOE
Pravni temelj
Dokumenti usvojeni Odlukom Vlade RH od 25. listopada 2007. godine:
- Analiza dosadanjeg razvoja i stanja industrije tekstila i odjee u EU i Hrvatskoj,
- Strateke odrednice razvoja industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj za razdoblje 2005-2015.
godine i Razvojna strategija Hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje
2008-2015. godine
Dokument usvojen Zakljukom Vlade RH od 21. svibnja 2008. godine:
- Strateke odrednice razvitka industrije koe i proizvoda od koe u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2008.-2015. godine
Sukladno usvojenim stratekim razvojnim dokumentima za ove industrijske sektore utvreni su
sljedei ciljevi:
- razvoj novih proizvoda i poboljanje postojeih proizvoda,
- inovacije tehnolokih procesa,
- proirenje asortimana proizvoda,
- poboljanje organizacijskih struktura i procesa,
- prilagoavanje kadrovske strukture i zbrinjavanje zaposlenih koji se pojavljuju kao viak u
procesu kadrovskog restrukturiranja
- poveanje meusobne suradnje, osobito na podruju zajednike distribucije
Imajui u vidu strukturu trita, zahtjev za odranje konkurentnosti proizvodnje podrazumijeva
proizvodnju za finalnu uporabu za ciljano trite, koje obuhvaa domaa i europska kuanstva
srednje platene moi. Ovisno o pozicioniranju u odreenoj trinoj nii mogue je da pojedini
proizvoai dosegnu i razinu visoke europske mode, no za hrvatsku tekstilnu i odjevnu industriju
u cjelini, imajui u vidu investicijski potencijal i strukturu trita, to bi bio vrlo ambiciozan cilj.
Treba napomenuti da ak i ostvarenje cilja unapreenja proizvodnje u korist kvalitetnih
proizvoda namijenjenih irem tritu zahtijeva znaajna ulaganja u unapreenje tehnologije,
praenje modnih trendova, dizajn i marketing.
Ustrajavanje na kvaliteti i suvremenom dizajnu trebaju biti osnovne razlikovne osobine u
usporedbi s jeftinijom konkurencijom s istoka. U ostvarenju ovog cilja grupiranje proizvoaa u
samostalne, formalno vrlo fleksibilne, ali nadasve suradnike klastere poduzea, imat e daleko
veu vjerojatnost uspjeha, nego li je to sluaj pojedinanog nekoordiniranog pokuaja svakog
od proizvoaa da osvoji mali trini udio, pri emu nerijetko jedni izravno konkuriraju drugima.

Budui da se radi o industriji koja se po stupnju samofinanciranja nalazi ispod prosjeka ostale
preraivake industrije, te u situaciji oteanog pristupa kapitalu, dravne potpore kao izvor
financiranja mogu svojim poslovnim i razvojnim programima ponuditi oporavak i novi razvitak
hrvatske tekstilne i koarske industrije.
Niski stupanj samofinanciranja u vremenima financijske krize i tee dostupnosti kapitalu bitno
oteava financijsko poslovanje i pojaava uinke financijske krize, to dovodi do sve veeg
gubitka konkurentske pozicije.
Sredstva
Sredstva za provoenje ovog Programa osigurana su u Dravnom proraunu Republike
Hrvatske za 2009. godinu (Narodne novine, broj 149/08,44/09 i 86/09) i Izmjenama i
dopunama Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2009. godinu (Narodne novine, broj
95/09). Sredstva unutar planiranog razdoblja iznose 80.000.000 kuna, na razdjelu Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva, na kontu A560117 Poveanje konkurentnosti hrvatske
industrije.
Nositelj Programa
Sukladno Odluci Vlade RH od 25. listopada 2007. godine i Zakljuka Vlade RH od 21. svibnja
2008. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva i Ministarstvo financija zadueni
su za izradu provedbenih dokumenata i provedbu Programa.
MJERE ZA ODRANJE KONKURENTNOSTI TEKSTILNE, ODJEVNE I KOARSKE
INDUSTRIJE
U okviru mjera koje Vlada Republike Hrvatske poduzima za suzbijanje potekoa u
gospodarstvu, kao i otklanjanja trenutnih potekoa nastalih zbog financijske i ekonomske krize,
ovaj Program ima za cilj umanjiti negativne uinke krize na tekstilnu i odjevnu industriju, te
industriju koe.
Nedostatak obrtnog kapitala predstavlja ogranienje u poslovanju i razvoju, a posebno u
razvoju vlastitih proizvoda.
Program bi trebao omoguiti povoljnije financiranje tekueg poslovanja prozvoaa tekstila i
koe, to je posebno vano u razdoblju produivanja rokova naplate prodane robe, pada
narudbi na domaem i inozemnom tritu, ali i pogoranih uvjeta financiranja od strane
poslovnih banaka.
Potpore po ovom Programu imaju za cilj uspostaviti bolju tekuu likvidnost, dugoronu
financijsku ravnoteu poduzetnika i na taj nain poveati stabilnost i uspjenost poslovanja,
odnosno stvoriti preduvjete za nastavak realizacije zapoetih investicija, odrati konkurentnost i
ouvati zaposlenost.
Pravni temelj
Zakon o dravnim potporama (Narodne novine, broj 140/05).
Uredba o dravnim potporama (Narodne novine, broj 50/06).
Odluka o objavljivanju pravila o dravnim potporama male vrijednosti (Narodne novine, broj
45/07).
Odluka o objavljivanju pravila o regionalnim potporama (Narodne novine, broj 52/08).
Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine, broj 52/08).
Odluka o objavljivanju pravila privremenog okvira za mjere dravnih potpora kojim se podupire
pristup financiranju u trenutnoj financijskj i gospodarstkoj krizi (Narodne novine, broj 56/09)
Odluka Vlade RH o usvajanju antirecesijskih mjera od 26. veljae 2009.

Dokument usvojen Zakljukom Vlade RH od 21. svibnja 2008. godine: Strateke odrednice
razvitka industrije koe i proizvoda od koe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.-2015.
godine
Dokumenti usvojeni Odlukom Vlade RH od 25. listopada 2007. godine: Analiza dosadanjeg
razvoja i stanja industrije tekstila i odjee u EU i Hrvatskoj, Strateke odrednice razvoja
industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj za razdoblje 2005-2015. godine i Razvojna strategija
Hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za razdoblje 2008-2015. godine
Nepovratna namjenska sredstva kapitalne pomoi industrijskim granama tekstilne i koarske
industrije u Republici Hrvatskoj po ovom Programu mogu se dodijeliti kroz sljedee mjere:
1.
2.
3.
4.

Subvencioniranje kamata na kredite

Subvencioniranje trajnih obrtnih sredstava
Subvencioniranje marketinkih mjera
Subvencioniranje poetnih ulaganja i modernizacije tehnolokog procesa

1. Mjera subvencioniranja kamata na kredite

1.1 Subvencioniranje kamata na kredite koji su uzeti kod poslovnih banaka, poevi od 1.
sijenja 2009.
1.2 Subvencioniranje kamata na kredite sklopljene kod poslovnih banaka u periodu nakon 1.
srpnja 2008. godine, ako je dolo do poveanja kamatnih stopa od strane poslovnih banaka
- davatelja kredita.
1.3 Subvencioniranje kamata po kreditima iz toke 1.1 i 1.2 odnosi se na kredite sklopljene sa
poslovnim bankama ija namjena je ulaganje u osnovna sredstva (postrojenja, strojevi i
oprema za proizvodnju), financiranje trajnih obrtnih sredstava (krediti namijenjeni
financiranju proizvodnje), te na kredite namijenjene financiranju nematerijalne imovine
(imovina koja nastaje prijenosom tehnologije, stjecanjem patentnih prava, licenci, znanja i
iskustva ili nepatentiranog tehnikog znanja).
1.4 Iznos koji moe biti subvencioniran ovom mjerom moe iznositi do 3 %-tna poena na kredite
ugovorene od 1. sijenja 2009. godine ili za kredite ugovorene u vremenu od 1. srpnja 2008.
godine ako je po istima, zbog posljedica globalne ekonomske i financijske krize, dolo do
poveanja kamatne stope.
1.5 Subvencioniranje kamata iz toke 1.1 moe se odobriti na kredite zakljuene najkasnije do
datuma objave Javnog natjeaja po ovom Programu. Subvencionirane kamatne stope mogu
se primjenjivati na isplate kamata koje dospijevaju do 31. prosinca 2012. godine.
1.6 Korisnici sredstava po ovoj mjeri mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici koji nisu bili u
potekoama na dan 1. srpnja 2008. godine, ali su kasnije zapali u potekoe kao
posljedica globalne financijske i gospodarske krize.
1.7 Iznos subvencionirane kamatne stope, obraunate po otplatnom planu ugovorenog kredita,
a najkasnije do 31. prosinca 2012. godine, dodjeljuje se poduzetniku kao jednokratna
potpora.
Subvencija kamata po ovom Programu obraunava se na temelju Ugovora o kreditu i plana
otplate glavnice i kamata.
1.8 Planirana sredstva po ovoj mjeri iznose 10% ukupnih financijskih sredstava predvienih
ovim Programom.

2.

Mjera subvencioniranja trajnih obrtnih sredstava

2.1 Sredstva dodijeljena po ovoj mjeri su namjenska i bespovratna, a imaju za cilj u uvjetima
globalne ekonomske krize odrati poslovnu aktivnost poduzetnika, te ouvati postojei nivo
zaposlenosti.
2.2

Subvencioniranje trajnih obrtnih sredstava provodi se temeljem izrauna potrebnog

obrtnog kapitala kroz zalihe sirovine i materijala, zalihe nedovrene proizvodnje, zalihe
gotovih proizvoda, potraivanja od kupaca i novca s pripadajuim danima vezivanja po
pojedinim fazama proizvodnog ciklusa.

2.3 Maksimalni iznos potpore po ovoj mjeri moe iznositi do 500.000 po pojedinom
poduzetniku, i to zajedno s potporama iz Mjera 1. i 3., kao i svih potpora male vrijednosti
dodijeljenih u vremenu od 1. sijenja 2008. godine do 31. prosinca 2010. godine.
2.4 Korisnici sredstava po ovoj mjeri mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici koji nisu bili u
potekoama na dan 1. srpnja 2008. godine, ali su kasnije zapali u potekoe kao
posljedica globalne financijske i gospodarske krize.
2.5 Negativan utjecaj globalne gospodarske i financijske krize potrebno je dokazati kroz
usporedne pokazatelje poslovanja za isto razdoblje u 2007., 2008. i 2009. godini,
prvenstveno kroz pokazatelje likvidnosti (koeficijent tekue likvidnosti, radni kapital,
koeficijent financijske stabilnosti) i obujma poslovne aktivnosti (dani naplate potraivanja,
vezivanje zaliha u danima, plaanje obaveza u danima).
2.6 Iznos potrebnih trajnih obrtnih sredstava dokazuje se ugovorima-narudbama, pismom
namjere ili slinim dokumentima za prodaju robe koritenjem tehnolokih normativa koji
odreuju vezanost sredstava u pojedinim fazama tehnolokog ciklusa.
2.7 Potrebna trajna obrtna sredstva iskazuju se u iznosu koji je potreban da se osigura
kontinuirano odvijanje procesa poslovanja, temeljenom na proraunu potrebnih stalnih
obrtnih sredstava.
2.8 Intenzitet potpore po ovoj mjeri moe iznositi do 5% potrebnih trajnih obrtnih sredstava, ali
ne vie od 500.000 po pojedinom poduzetniku, ukljuujui potpore male vrijednosti
dodijeljene u periodu do 31. prosinca 2010. godine.
2.9 Korisnici potpore po ovoj Mjeri u obvezi su zadrati broj zaposlenih u trenutku dodjele
potpore, narednih godinu dana.
3.8 Planirana sredstva po ovoj mjeri iznose 40% ukupnih financijskih sredstava predvienih
ovim Programom.
3. Mjera subvencioniranja marketinkih aktivnosti
3.1 Marketinke aktivnosti definiraju zadatke koji se ele ostvariti planom u podruju prodajnog
volumena, udjela na tritu ili drugih kategorija uspjenosti.
3.2 Plan marketinga moe sadravati plan za novi proizvod, proizvodnu liniju ili marku
proizvoda koja jo nije uvedena na trite.
3.3 Program subvencioniranja provodit e se kroz subvencije trokova izrade marketinkih
planova, te dijela subvencije trokova marketinkih aktivnosti sadranih u marketing planu.

3.4 Subvencioniranje izrade stratekih marketing planova je poticaj poduzetnicima na strateki

nastup na tritu i zauzimanje bolje pozicije na tritu kroz razradu elemenata stratekog
marketing plana.
3.5 Potpore po ovoj Mjeri ne mogu biti dodijeljene za uspostavljanje i funkcioniranje
distribucijske mree u drugim zemljama, kao i za aktivnosti koje bi davale prednost
domaim proizvodima pred uvoznim proizvodima. Potpore takoer ne mogu biti dodijeljene
za nabavu vozila za cestovni prijevoz tereta koje se dodjeljuje poduzetnicima koji obavljaju
cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu.
3.6 Potpore dodijeljene po ovoj mjeri predstavljaju potpore male vrijednosti (de minimis potpore)
i mogu iznositi maksimalno do 200.000 po pojedinom poduzetniku, i to zajedno sa
potporama po Mjerama 1. i 2., kao i dodijeljenim potporama male vrijednosti u prethodne tri
fiskalne godine.
3.7 U cilju kontrole gornje granice potpore male vrijednosti primatelj potpore duan je
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva dostaviti izjavu o koritenju drugih potpora
male vrijednosti primljenih u prethodne dvije fiskalne godine. Ministarsvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva je uz voenje evidencije o dodijeljenim potporama takoer u obvezi
izvijestiti Agenciju za zatitu trinog natjecanja o svakoj dodijeljenoj potpori male vrijednosti
u roku od 15 dana od dodjele.
3.8 Planirana sredstva po ovoj mjeri iznose 10% ukupnih financijskih sredstava predvienih
ovim Programom.
Projektom se odobravaju bespovratna sredstva proizvodnim gospodarskim subjektima do visine
opravdanih trokova.
Opravdani trokovi po ovoj Mjeri smatraju se :
- trokovi izrade marketing plana
trokovi nastupa na sajmovima/izlobama i strunim skupovima u 2009. godini
- trokovi promidbenog materijala
- trokovi vezani za istraivanje trita
- trokovi kreiranja brenda
- dizajn
4. Mjera subvencioniranja poetnih ulaganja i modernizacije tehnolokog procesa
4.1 Za provedbu ove Mjere dodjeljuju se regionalne potpore namijenjene ulaganju u materijalnu
imovinu u svrhu unapreenja proizvodnog procesa.
4.2 Subvencioniranje modernizacije tehnolokog procesa predstavlja subvenciju za nabavu
novih tehnologija kroz nabavu novih strojeva i opreme u cilju poboljanja kvalitete i
poveanja opsega proizvodnje materijalnim i nematerijalnim ulaganjima.
4.3 Potpore po ovoj mjeri mogu se dodijeliti za materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu vezano uz
osnivanje novog poduzetnika, irenje poduzetnika na nove dodatne proizvode ili poboljanje
postojeih proizvoda.
4.4 Visina potpore izraava se pomou intenziteta potpore u odnose na referentne (opravdane)
trokove, usklaene s kartom regionalnih dravnih potpora i veliini poduzetnika sukladno
Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za klasifikaciju (Narodne novine br. 35/07) i
Odluci Vlade Republike Hrvatske o karti regionalnih potpora (Narodne novine, br. 52/08).

4.5 Opravdanim trokovima za regionalne potpore smatraju se materijalna ulaganja, odnosno

trokovi koji se odnose na opremu i strojeve u cilju poboljanja tehnolokog procesa i
nematerijalna ulaganja ili trokovi ulaganja koji su nastali transferom tehnologije u obliku
stjecanja prava na licence, tehnoloko znanje ili struno znanje koje nije zatieno
patentom.
4.6 Regionalne potpore iz toke 4.4 mogu biti dodijeljene velikim poduzetnicima u prostornim
jedinicama Sredinja i Istona Hrvatska i Jadranska Hrvatska u iznosu do 50% opravdanih
trokova, odnosno u prostornoj jedinici Sjeverozapadna Hrvatska u iznosu do 40%
opravdanih trokova, dok se najvii intenzitet moe uveati za dodatnih 20% za male
poduzetnike, te 10% za srednje poduzetnike.
4.7 Potpore po ovoj mjeri ne mogu se dodijeliti za opravdane trokove za koje su potpore ve
dodijeljene, kao i za projekte koji su zavreni, odnosno ukupan intenzitet ne moe biti vei
od maksimalnog intenziteta koji je propisan za regionalne potpore.
4.8 Kako bi se smatrala opravdanim trokom, materijalna i nematerijalna imovina mora se
koristiti iskljuivo u poduzetniku koji prima potporu, mora biti kupljena od tree strane po
trinim uvjetima i mora se voditi kao imovina koja se amortizira.
Imovina subvencionirana ovom mjerom mora ostati u vlasnitvu poduzetnika koji prima
potporu najmanje pet godina, odnosno u sluaju malih i srednjih poduzetnika barem tri
godine.
4.9 Planirana sredstva po ovoj mjeri iznose 40% ukupnih financijskih sredstava predvienih
ovim Programom.
Korisnici
a) Potpora prema ovom Programu moe biti odobrena: Trgovakim drutvima sa sjeditem
u Republici Hrvatskoj ija je osnovna djelatnost definirana djelatnostima proizvodnje u
podruju 13 Proizvodnja tekstila, 14 Proizvodnja odjee i 15 Proizvodnja koe i
srodnih proizvoda Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.
b) Poduzetniku fizikoj osobi koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenim
djelatnostima ija je osnovna djelatnost definirana djelatnostima proizvodnje u podruju
13 Proizvodnja tekstila, 14 Proizvodnja odjee i 15 Proizvodnja koe i srodnih
proizvoda Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007., ako zadovoljava jedan od uvjeta iz
lanka 2. stavka 4. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04)
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od
2.000.000,00 kuna, ili
2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400.000,00
kuna, ili
3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000,00 kuna, ili
4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika
Potpore se ne mogu odobriti: a) poduzetnicima u tekoama sukladno toki 9. do 11. Odluke o
objavljivanju pravila o dravnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u
tekoama (Narodne novine, broj 20/07), b) poduzetnicima u steaju, c) poduzetnicima u
postupku likvidacije, d) poduzetnicima koji imaju nepodmirenih obveza prema dravnim
institucijama ili zaposlenicima, e) poduzetnicima od kojih je zatraen povrat potpore ili koji se
nalaze u postupku povrata potpora.

Meutim, dravna potpora moe se dodjeliti i poduzetnicima koji se prije 1. srpnja 2008. nisu
smatrali poduzetnicima u tekoama, ali su kasnije zapali u tekoe kao posljedica globalne i
financijske krize, sukladno toki 4.4.2.c) Odluci o objavljivanju pravila privremenog okvira za
mjere dravnih potpora kojim se podupire pristup financiranju u trenutnoj financijskj i
gospodarstkoj krizi (Narodne novine, broj 56/09).
Provedba Programa
Potpore se dodjeljuju na temelju raspisanog Javnog poziva. Dokumenti se podnose
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva.
U sluaju da predviena sredstva za pojedinu mjeru ne budu utroena, ista se mogu
prenamijeniti za subvencioniranje ostalih mjera iz Programa.
Na temelju odluke Povjerenstva za provedbu Operativnog programa, Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva zakljuit e ugovor o dodjeli bespovratne potpore sa
primateljem potpore.
Koritenje dravne potpore i nadzor nad namjenskim koritenjem potpore
Sredstva dravne potpore odobrena Operativnim programom iz Mjera 1., 2., i 3 zbrajaju se sa
ostalim dravnim potporama male vrijednosti u tekuoj godini, kao i prethodne dvije fiskalne
godine. Visina dravne potpore po pojedinom primatelju, zajedno sa ostalim primljenim
potporama male vrijednosti u vremenu od 1. sijenja 2008. godine do 31. prosinca 2010. godine
ne smije prelaziti granicu od 500.000 , bez obzira na davatelja dravne potpore.
Korisnik dravne potpore kod prijave za dodjelu potpora po ovom Programu, u obvezi je
dostaviti popis svih dobivenih potpora male vrijednost od 1. sijenja 2008. godine, kao i
eventualno dobivenih potpora temeljem Odluke o objavljivanju pravila privremenog okvira za
mjere dravnih potpora kojima se podupire pristup financiranju u trenutnoj financijskoj i
gospodarskoj krizi (potpore do 500.000 ), uz naznaku temeljem kojih programa je potpora
odobrena.
Operativnim programom predviena je dodjela dravne potpore poduzetnicima koji
zadovoljavaju uvjete sadrane u Operativnom programu. Sredstva dravne potpore odobrena
po ovom Operativnom programu odobravaju se uvjetno, to znai da ukoliko se utvrdi da
sredstva nisu potroena namjenski, poduzetnik je ista duan vratiti uveane za kamatu.
Korisnik potpore obvezan je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva dostaviti
dokumentaciju o namjenskom koritenju sredstava (rauni, otpremnice, uvozne carinske
deklaracije, ugovori, izvodi o izvrenim plaanjima).
Odobrena potpora dodijeliti e se poduzetniku nakon potpisivanja Ugovora o provoenju
Projekta za koji je potpora odobrena, a kao instrument osiguranja potrebno je dostaviti bianco
zadunicu. Ako se otkae ugovor ili odustane od projekta, korisnik potpore duan je vratiti
isplaenu potporu, zajedno s kamatom od datuma kad je potpora isplaena.
Povrat nezakonite ili nenamjenski iskoritene dravne potpore odreuje se na nain da se iznos
iskoritene dravne potpore uvea za iznos zakonske zatezne kamatne stope, poevi od dana
koritenja dravne potpore. Izraun zakonske zatezne kamate izvrit e se sukladno lanku 29.
stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05 i 41/08).
Tijelo nadleno za provedbu i nadzor nad namjenskim koritenjem dravnih potpora po ovom
Programu je Povjerenstvo za provedbu Operativnog Programa.

Oekivani uinci provedbe Programa

-

Poveanje produktivnosti rada kroz poveano ulaganje u obrtna sredstva i poveanje

likvidnosti
Pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti u podruju proizvodnje tekstila,
odjee i obue
Zaustavljanje trenda gubljenja trine konkurentnosti
Ouvanje zaposlenosti

POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

I MINISTAR GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
Damir Polanec, dipl. ing.
Klasa:
310-01/09-02/77
URBROJ: 526-03-01-01/8-09-1

10