LJETNE OLIMPIJSKE IGRE

OLIMPIJSKE IGRE

MJESTO

GODINA
ODRAVANJA

1. Olimpijske igre Atena

1896.

2. Olimpijske igre Pariz

1900.

3. Olimpijske igre St. Louis

1904.

4. Olimpijske igre London

1908.

5. Olimpijske igre Stockholm

1912.

6. Olimpijske igre Berlin

1916. nisu
odrane

7. Olimpijske igre Antwerpen

1920.

8. Olimpijske igre Pariz

1924.

9. Olimpijske igre Amsterdam

1928.

10.
Olimpijske Los Angeles
igre

1932.

11.
Olimpijske Berlin
igre

1936.

12.
Olimpijske Helsinki
igre

1940. nisu
odrane

13.
Olimpijske London
igre

1944. nisu
odrane

14.
Olimpijske London
igre

1948.

15.

1952.

Olimpijske Helsinki

igre
16.
Olimpijske Melbourne
igre

1956.

17.
Olimpijske Rim
igre

1960.

18.
Olimpijske Tokio
igre

1964.

19.
Olimpijske Ciudad de Mexico
igre

1968.

20.
Olimpijske Mnchen
igre

1972.

21.
Olimpijske Montreal
igre

1976.

22.
Olimpijske Moskva
igre

1980.

23.
Olimpijske Los Angeles
igre

1984.

24.
Olimpijske Seul
igre

1988.

25.
Olimpijske Barcelona
igre

1992.

26.
Olimpijske Atlanta
igre

1996.

27.
Olimpijske Sydney
igre

2000.

28.
Olimpijske Atena
igre

2004.

29.
Olimpijske Peking
igre

2008.

30.

2012.

Olimpijske London

igre
31.
Olimpijske Rio de Janeiro
igre

2016.

32.
Olimpijske Tokio
igre

2020.

33.
Olimpijske igre

2024.

34.
Olimpijske
igre

2028.

35.
Olimpijske
igre

2032.

ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

OLIMPIJSKE IGRE

MJESTO

GODINA
ODRAVANJA

1. Zimske
olimpijske igre

Chamonix

1924.

2. Zimske
olimpijske igre

St. Moritz

1928.

3. Zimske
olimpijske igre

Lake Placid

1932.

4. Zimske
olimpijske igre

GarmischPartenkirchen

1936.

5. Zimske
olimpijske igre

St. Moritz

1948.

6. Zimske
olimpijske igre

Oslo

1952.

7. Zimske
olimpijske igre

Cortina d'Ampezzo

1956.

8. Zimske
olimpijske igre

Squaw Valley

1960.

9. Zimske
olimpijske igre

Innsbruck

1964.

10.
Zimske
olimpijske igre

Grenoble

1968.

11.
Zimske
olimpijske igre

Sapporo

1972.

12.
Zimske
olimpijske igre

Innsbruck

1976.

13.
Zimske
olimpijske igre

Lake Placid

1980.

14.
Zimske
olimpijske igre

Sarajevo

1984.

15.
Zimske
olimpijske igre

Calgary

1988.

16.
Zimske
olimpijske igre

Albertville

1992.

17.
Zimske
olimpijske igre

Lillehammer

1994.

18.
Zimske
olimpijske igre

Nagano

1998.

19.
Zimske
olimpijske igre

Salt Lake City

2002.

20.
Zimske
olimpijske igre

Torino

2006.

21.
Zimske
olimpijske igre

Vancouver

2010.

22.
Zimske
olimpijske igre

Soi

2014.

23.
Zimske
olimpijske igre

Pyeongchang

2018.

24.
Zimske
olimpijske igre

2022.

25.
Zimske
olimpijske igre

2026.

OLIMPIJSKA SVEANOST

Sveano otvaranje
Sveanost otvaranja Olimpijskih igara protkana je mnogim obiajima koji su postali
tradicionalni. Po takvoj tradiciji sveanost otvaranja poinje mimohodom predstavnika
drava na nain da sportai ulaze na stadion po abecednom redu svojih zemalja.
Uvijek prva izlazi delegacija Grke, domovine Olimpijskih igara, a posljednja
delegacija drave koje organizira Igre. Na elu reprezentacije svake drave stupa
sporta ili sportaica koji imaju ast nositi zastavu svoje zemlje.
Nakon to su sportai predstavnici svih drava uli na Olimpijski stadion Igre
proglaava otvorenim sam ef drave domaina. Tada se svira Olimpijska himna i u
stadion se unosi Olimpijska zastava. Za to vrijeme baklja s Olimpijskim plamenom je
na ulazu u stadion, gdje je na kraju, preuzima posljednji nosa baklje. Ovo je moda
najvea ast koja se moe pruiti nekoj osobi, a za posljednjeg nosaa plamena
obino se bira istaknuti sporta, bivi ili sadanji, naravno zemlje domaina.
Posljednji nosa baklje prinosi Olimpijski plamen plameniku koji je smjeten na
dominantnom mjestu Olimpijskog stadiona. Uskoro Olimpijski plamen poinje gorjeti
svom silinom, uz istovremeno oslobaanje mnotva golubova, simbola mira.
Naposljetku, svi nositelji zastava zemalja sudionica okruuju govornicu na koju dolazi
jedan sporta i jedan sudac. Prvi, u ime svih sportaa, sudionika Igara, a drugi u ime
sudaca koji e suditi natjecanja na Igrama, polau sveanu Olimpijsku prisegu da e
se viteki asno i poteno boriti i natjecati, odnosno pravedno i nepristrano suditi.
Uz tradicionalne elemente otvaranja Olimpijskih igara, svaka zemlja domain u tu
sveanost unosi i dijelove svoje kulture, tradicije i obiaja.

Sveano zatvaranje
Zatvaranje Olimpijskih igara nije protkano tako strogim pravilima kao sveano
otvaranje. Sportai svih zemalja ulaze na stadion, ali ne, kao prilikom otvaranja,
strogo iza svog nacionalnog stijega, nego svi izmjeani, da bi se time simboliziralo
jedinstvo sportske mladosti svijeta. Olimpijski plamen polako se gasi, Olimpijska
zastava polako se sputa niz jarbol, skida se, slae i predaje gradonaelniku gradadomaina slijedeih Olimpijskih igara.
Predsjednik MOO-a proglaava Olimpijske igre zatvorenim.

ZNATE LI TKO SU NAJSTARIJI I NAJMLAI OSVAJAI MEDALJA NA

OLIMPIJSKIM IGRAMA?
Amerikanka Marjorie Gestring najmlai je osvaja zlata u povijesti Olimpijskih igara, a
najstariji je Oscar Swahn koji je s 64 godine osvojio zlato, a nastupio je za vedsku
reprezentaciju i osam godina nakon te time postao najstariji natjecatelj u povijesti.

Zlato na Olimpijskim igrama kroz povijest osvajali su tinejderi, ali i sportaice i sportai stariji od 60
godina, a najmlai pobjednik bila je 13-godinja Amerikanka, pie topendsports.com.
OLIMPIJAC SA 72 GODINE
Najstariji olimpijac u povijesti je Oscar Swahn koji se kvalificirao na ovo natjecanje i u 76., ali na kraju ipak nije
nastupio.

Amerikanka Marjorie Gestring okitila se sa zlatom ve u 13 godini

Iako postoje pretpostavke da bi Nizozemac s poetka 20. stoljea mogao biti najmlai pobjednik, slubeno
je to ipak Klaus Zerta koji je s nepunih 14 godina 1960. godine osvojio zlatnu medalju kao kormilar
njemake veslake momadi.
Japanac Kusuo Kitamuro s neto manje od 15 godina postao je najmlai olimpijski pobjednik u
individualnoj konkurenciji u plivakoj utrci na 1500 metara koja se odrala prije 82 godine.
S napunjenih 13 godina amerika predstavnica Marjorie Gestring je pobijedila u skokovima u vodu 1936. u
Berlinu i tako postala najmlaa sportaica koja je izborila svoje zlato.

Najstariji osvajai bavili su se streljatvom

Oscar Swahn s 64 godine postao je najstariji olimpijski pobjednik. vedska reprezentacija, iji je on bio
lan, je 1912. godine bila najbolja u streljatvu. Upisao se u povijest osvajanjem medalje u sportu koji su i
prije osvajali prilino stari sudionici, a od dotadanjeg rekorda bio je stariji samo devet mjeseci.
Najstarija osvajaica Lida Peyton Eliza Pollock je s amerikom reprezentacijom u streljatvu s lukom i
strijelom pobijedila s skoro napunjenih 64. U individualnoj konkurenciji zlatom se okitila britanska
streljaica Sybil Queenie Newall u 53. godini ivota.

NAJBRI OVJEK NA SVIJETU JE VE S 15 GODINA POBIJEDIO NA

SVJETSKOM JUNIORSKOM PRVENSTVU
Napredak u atletici najbolji je pokazatelj razvoja fizike spreme dananjih sportaa. Do
sada su poruene razne fizike i psihike granice za koje se mislilo da nikada nee biti
ostvarene. Proitajte kako stoje juniorski rekordi s natjecanja na otvorenom u odnosu
na rezultate koje ostvaruju najbolji atletiari na svijetu.

Sportski rezultati ponajvie ovise o tjelesnim mogunostima i pripremi. Fiziki vrhunac dosee se izmeu 25
i 35 godina, a rijetki su oni koji s manje od 20 godina uspijevaju konkurirati vrhunskim uspjesima. S ciljem
analize te razlike, ali da i sami moete procijeniti koliko ste sporiji na 100 metara od svojeg najbreg
vrnjaka, donosimo vam popis nekoliko svjetskih atletskih rekorda u konkurenciji sportaa mlaih od
20 godina.

S 15 godina postao najmlai pobjednik u povijesti na 200 metara

Usain Bolt je oduevio svijet 2009. godine nakon to je pretrao svoj vlastiti rekord za ak deset stotinki.
Njegov mlai kolega Trayvon Bromell ove je godine s vremenom 9.97 bio sporiji od najbreg ovjeka na
svijetu za 39 stotinki.

Bolt je jo kao tinejder pokazivao svoj talent. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2002. s 15 godina
postaje najmlai pobjednik u povijesti nakon to je pomeo svoju konkurenciju na utrci od 200 metara.
U enskoj konkurenciji najbra seniorka je Florence Griffith Joynerkoja je 1988. uz pomo vjetra stigla do
cilja za deset sekundi i 49 stotinki. Tada 19-godinja Njemica Marlies Ghr 1977. godine otrala je 100
metara, kao i njezin muki kolega, za 39 stotinki sporije od seniorskog rekorda.

Skok u vis do najviih 2.45 metara

Najvii skok na svijetu ostvario je Javier Sotomayor. S preskoenih 2.45 Kubanac je postavio visoko
letvicu prije 25 godina.
Jednu godinu kasnije Beograanin Dragutin Topi postavlja est centimetara nii rekord u mlaoj
kategoriji. Njegov rezultat je 1992. uspio ponoviti Britanac Steve Smith.
Stefka Kostadinova vlasnica je najvieg skoka u enskoj konkurenciji. Bugarkinja je preskoila 209
centimetara, njezine mlae kolegice Olga Turchak i Heike Balck svladale su osam centimetara niu letvicu
osamdesetih godina 20. stoljea.

Rus sruio 2012. svjetski juniorski rekord

Na Svjetskom prvenstvu u Japanu 1991. Mike Powell je u finalu bio bolji od legendarnog Carla Lewisa sa
skokom od osam metara i 95 centimetara. Rus Sergey Morgunov 2012. je sruio svjetski juniorski rekord
nakon to je preskoio 8.35 metara, to je i danas njegov najbolji rezultat.
Najdulji enski skok na svijetu ostvarila je Ruskinja Galina Chistyakova koja je sa 7.52 metara bila bolja za
sedam centimetara od Njemice Heike Drechsler, vlasnice juniorskog rekorda iz 1983. godine kada je
preskoila 7.14 metara.

HRVATSKI OSVAJAI MEDALJA NA LJETNIM OLIMPIJSKIM

IGRAMA

Medalja

Ime(na)

Igre

port

Ue
podruje

Momad:
Draen Petrovi, Velimir Perasovi, Danko

srebro

Cvjetianin, Toni Kuko, Vladan Alanovi, Franjo

1992.,

Arapovi, an Tabak,Stojko Vrankovi, Alan

Barcelona

koarka

koarka M

tenis

pojedinano M

tenis

parovi M

rukomet

rukomet M

vaterpolo

vaterpolo M

Gregov, Arijan Komazec, Dino Raa, i Aramis Nagli

(trener Petar Skansi)

bronca Goran Ivanievi

bronca Goran Ivanievi i Goran Prpi

1992.,
Barcelona

1992.,
Barcelona

Momad:
Patrik avar, Slavko Golua, Boidar Jovi, Nenad
Kljai, Venio Losert, Valter Matoevi, Alvaro

zlato

Nainovi, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko

1996.,

Saraevi, Irfan Smajlagi, Bruno Gudelj, Zoran

Atlanta

Mikuli, Vladimir Jeli, Valner Frankovi, i Vladimir

ujster
(trener Velimir Kljai)

Momad:
Maro Bali, Damir Glavan, Igor Hini, Vjekoslav
Kobeak, Joko Krekovi, Ognjen Kri, Sinia

srebro kolnekovi, Ratko tritof, Tino Vegar, Renato

Vrbii, Zdeslav Vrdoljak, Perica Buki i Dubravko

1996.,
Atlanta

imenc
(trener Bruno Sili)

zlato

Nikolaj Pealov

2000

dizanje

Sydney

utega

do 62 kg (M)

Medalja

Ime(na)

Igor Franceti, Tihomir Frankovi, Tomislav

bronca Smoljanovi, Nika Skelin, Sinia Skelin, Kreimir

uljak, Igor Boraska,Branimir Vujevi, Silvijo Petriko

Igre

2000.,
Sydney

port

Ue
podruje

veslanje

osmerac (M)

rukomet

rukomet (M)

Momad:
Venio Losert, Vlado ola, Valter Matoevi, Nika
Kaleb, Ivano Bali, Blaenko Lackovi, Vedran

zlato

Zrni, Igor Vori,Davor Dominikovi, Mirza

Domba, Drago Vukovi, Slavko Golua, Goran

2004.,
Atena

prem, Denis poljari, Petar Metlii

(trener Lino ervar)

srebro Nika Skelin i Sinia Skelin

srebro Duje Draganja

bronca Mario Ani i Ivan Ljubii

bronca Nikolaj Pealov

bronca Snjeana Peji

srebro Filip Ude

bronca Martina Zubi

2004.,
Atena

2004.,
Atena

2004.,
Atena

veslanje

plivanje

tenis

2004.,

dizanje

Atena

utega

2008.,
Peking

2008.,
Peking

2008.,
Peking

streljatvo

gimnastika

taekwondo

dvojac bez
kormilara (M)

50 metara
slobodno (M)

parovi (M)

do 69 kg (M)

zrana puka
10 m ()

konj s
hvataljkama

do 57 kg ()

Medalja

Ime(na)

bronca Sandra ari

srebro Blanka Vlai

srebro

Igre

2008.,
Peking

2008.,
Peking

Damir Martin, Martin Sinkovi, Valent

2012.,

Sinkovi, David ain

London

zlato

Sandra Perkovi

zlato

Giovanni Cernogoraz

bronca Lucija Zaninovi

2012.,
London

2012.,
London

2012.,
London

port

Ue
podruje

taekwondo

do 67 kg ()

atletika

skok u vis ()

veslanje

Atletika

etverac na
parie (M)

bacanje diska
()

streljatvo

trap (M)

taekwondo

do 49 kg ()

rukomet

rukomet (M)

Momad:
Mirko Alilovi, Venio Losert, Manuel trlek, Ivan
Ninevi, Ivan upi, Zlatko Horvat, Igor Vori, Jakov

bronca Gojun, Drago Vukovi, Blaenko Lackovi, Domagoj

Duvnjak, Ivano Bali, Marko Kopljar, Denis

2012.,
London

Bunti, Damir Biani

(trener Slavko Golua)

zlato

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

2012.,
London

vaterpolo

vaterpolo M

HRVATSKI OSVAJAI MEDALJA NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM

IGRAMA
Medal

Ime

Igre

port

Disciplina

Zlato

Janica Kosteli

2002., Salt Lake City alpsko skijanje

kombinacija ()

zlato

Janica Kosteli

2002., Salt Lake City alpsko skijanje

veleslalom ()

zlato

Janica Kosteli

2002., Salt Lake City alpsko skijanje

slalom ()

srebro

Janica Kosteli

2002., Salt Lake City alpsko skijanje

super-veleslalom ()

srebro

Ivica Kosteli

2006., Torino

alpsko skijanje

kombinacija (M)

zlato

Janica Kosteli

2006., Torino

alpsko skijanje

kombinacija ()

srebro

Janica Kosteli

2006., Torino

alpsko skijanje

super-veleslalom ()

bronca

Jakov Fak

2010., Vancouver

biatlon

10 km sprint (M)

srebro

Ivica Kosteli

2010., Vancouver

alpsko skijanje

srebro

Ivica Kosteli

2010., Vancouver

alpsko skijanje

super-kombinacija
(M)

slalom (M)

super-kombinacija
srebro

Ivica Kosteli

2014., Soi

alpsko skijanje

(M)