Present Tenses

Jedinica: 1 od 40

The Present Simple Tense (sadanje prosto vreme)

Present Simple Tense (Sadanje prosto vreme) se koristi za radnje koje se ponavljaju (navike, obiaji, rutine),
opte istine, karakteristike subjekta.

Za fiksne rasporede (fixed timetables) u budunosti:

School starts on Monday. - kola poinje u ponedeljak.

My plane takes off at 8 tomorrow morning. - Moj avion polee sutra ujutru u 8.

U vicevima ili priama esto se Present Simple koristi za opisivanje glavnog dogaaja, dok se za
dogaaje koji su u pozadini koristi Present Continuous. Isto tako se koriste ova vremena u komentarima i pri
davanju instrukcija.
She goes up to this man and looks straight into his eyes. She's carrying a bag full of

shopping... - Ona prie tom oveku i pogleda ga pravo u oi. Ona nosi torbu punu stvari...
Serena serves to the right hand court and her sister, Venus, makes a wonderful

return. They are bothplaying magnificent tennis in this match... - Serena servira u desni deo terena a njena
sestra, Venus, joj izvanredno vraa. Obe igraju sjajan tenis u ovom meu...

The Present Continuous Tense (sadanje trajno vreme)

Present Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se koristi za: radnju koja se deava u trenutku govora,
privremenu

radnju,

planove

vezane

za

budunost.

Radnju u pozadini.
Before kick-off, the Milan fans are shouting at the Roma fans. - Pre udarca, navijai Milana
viu na navijae Rome.

Da se pokae ljutnja, nezadovoljstvo, nestrpljenje, kritian stav prema neemu i sl. U ovom sluaju esto
se upotrebljava sa prilozima always i constantly.

She is always complaining. - Ona se uvek ali.

Milan is always coming late. - Milan stalno kasni.

One of the students is constantly interrupting the teacher. - Jedan od uenika konstantno
prekida nastavnika.

Present Perfect Simple and Present Perfect Continuous

Present Perfect Simple Tense se koristi kada govorimo o radnjama koje su se dogodile u neodreenom trenutku
u prolosti i gde je jasno naznaeno da je radnja zavrena. Tako je pri upotrebi Present Perfect Tensa subjekat
vie zainteresovan za rezultat radnje.

Mary has bought a new car. - Meri je kupila novi auto.

I have broken my leg. - Slomila sam nogu.

Present Perfect Continuous Tense se koristi kada govorimo o radnjama za koje nismo sasvim sigurni da su
zavrene.Ovim vremenom istiemo da smo vie zainteresovani za duinu trajanja radnje nego posledice koje ona
ostavlja.

He has been working for the same company since 1966. - On radi za istu kompaniju od 1966.
godine.

I have been talking to my sister for more than two hours. - Razgovarala sam sa svojom sestrom vie
od dva sata.
Tako se Present Perfect Simple koristi uz How much i How many, a Present Perfect Continuous Tense uz How
long.

How many cakes have you made? - Koliko kolaa si napravila?

How much sugar have you bought? - Koliko eera si kupio?

How long have you been making cakes? - Koliko dugo pravi kolae?
Razliku emo videti i u primerima:

I have read the book. You can have it back. - Proitala sam knjigu. Moe je uzeti natrag.

I have been reading the book, so you can`t have it back. - itam knjigu, pa je ne moe uzeti natrag.
U prvoj reenici radnja je kompletirana dok u drugoj nije.
U nekim sluajevima oba vremena se mogu koristiti sa istim znaenjem. esto sa glagolima Live i Work.

I have been working for this company for 5 years. - Radim za ovu kompaniju ve 5 godina.

I have worked for this company for 5 years. - Radim za ovu kompaniju ve 5 godina.

I've been living in London since 1997. - ivim u Londonu od 1997-e

I've lived in London since 1997. - ivim u Londonu od 1997-e

U sluajevima kada je duina trajanja radnje naglaena, koristiemo Present Perfect Continuous.

I have been working here for ages. - Radim ovde ve godinama.

Past Tenses
Jedinica: 3 od 40

Past Simple Tense (prosto prolo vreme)

Past Simple Tense (Prosto prolo vreme) se koristi:

Za zavrenu radnju u prolosti.

Last week we decided to buy a new house. - Prole nedelje smo odluili da kupimo novu

o
kuu.

Sandra closed the window a few minutes ago. - Sandra je zatvorila prozor pre nekoliko

o
minuta.

Za navike i stanja u prolosti.

She always got up at 5.30 last year. - Ona je uvek ustajala u 5.30 prole godine.

We lived in Brazil for five years. - Mi smo iveli u Brazilu pet godina.

The Past Continuous Tense (prolo trajno vreme)

Past Continuous Tense (Prolo trajno vreme) se koristi za:

Radnju koja je u prolosti due vreme trajala:

She was reading a book all day yesterday. - Ona je ceo dan jue itala knjigu.

Dve radnje koje su se u prolom vremenu paralelno deavale:

While I was watching TV, my sister was doing her homework. - Dok sam ja gledao TV, moja

sestra je radila svoj domai.

Prolu radnju koja je due trajala a prekinuta je nekom drugom prolom radnjom. Ta druga radnja se
obino izraava prostim prolim vremenom (Past Simple Tense):

I was watching TV when the telephone rang. - Ja sam gledao TV kada je telefon zazvonio.

When we arrived they were playing cards. - Kada smo stigli oni su igrali karte.

Za radnju koja je jo uvek u toku, te se koristi za opis radnji u pozadini.

There were a lot of people queuing to enter the famous, new-opened bar. Some were

walking up and down, and others were talking. Mark was looking for Jane, so he didnt talk to anyone. Puno ljudi je stajalo u redu za ulazak u uveni novootvoreni bar. Neki ljudi su etali tamo-vamo, ostali su priali.
Mark je traio Dejn, pa nije ni sa kim priao.
Napomena: Glagoli koji se ne koriste u Present Continuous Tense-u, ne koriste se ni u Past Continuous Tense-u.
Umesto njih se obino koristi glagol u Past Simple Tense-u.

The Past Perfect Tense (davno prolo vreme)

The Past Perfect Tense (davno prolo vreme) se upotrebljava za:

Radnju koja se zavrila pre neke druge prole radnje.

She suddenly found that she had lost her camera. - Odjednom je shvatila da je izgubila foto

o
aparat.

The Past Perfect Tense se upotrebljava u zavisnim reenicama uz after. Takoe se mogu pojaviti i
prilozi when ibecause.
After we had reached the top, we began to feel tired. - Poto smo se popeli na vrh poeli

smo da oseamo umor.

His friends tried to help him after he had lost all his money. - Prijatelji su pokuali da mu

pomognu nakon to je izgubio sav svoj novac.

Because he`d spent so much, he had very little money. - Poto je bio potroio toliko, imao je

o
vrlo malo novca.

Past Perfect Continuous Tense (davno prolo trajno vreme)

The Past Perfect Continuous Tense se upotrebljava za radnju koja je trajala do nekog trenutka u prolosti. Tako
se ne naglaava da je radnja zavrena nego se potencira njeno trajanje.
esto se uz ovo vreme koriste for i since.

When we came Sally had been waiting for half an hour. - Kad smo mi stigli, Sally je ekala ve pola
sata.

When I called on him he had been reading for a while. - Kada sam ga posetio, on je itao ve neko
vreme.

Articles
Jedinica: 5 od 40

Indefinite Article (neodreeni lan)

Neodreeni lan (indefinite article) a/an se ispred imenica koje poinju suglasnikom ita / / dok se ispred
imenica koje poinju samoglasnikom ita kao / n /.

a boy / boi /

an egg / n eg /
Neodreeni lan se koristi da oznai lice ili stvar koje ne poznajemo ili koje po prvi put pominjemo. neodreeni
lan se upotrebljava iskljuivo sa imenicama u jednini.

There is a boy in the street. - Neki deak se nalazi na ulici.

She put an apple on the table. - Stavila je jabuku na sto.

Neodreeni lan se koristi ispred zajednikih imenica da oznai celu vrstu.

A rose is a flower. - Rua je cvet.

A dog is a faithful animal. - Pas je verna ivotinja.

Neodreeni lan se koristi ispred imenskog dela predikata.

I am a student. - Ja sam student.

The ugly duckling became a beautiful swan. - Runo pae je postalo prelepi labud.
U sledeim izrazima:

What a lovely dress! - Kakva divna haljina!

What a pity! - Kakva teta!

What a beautiful girl! - Kako lepa devojka!

She is such an actress! - Ona je takva glumica!

Definite Article (odreeni lan)

definite article (odreeni lan) the se ispred imenica koje poinju suglasnikom izgovara kao / / dok se ispred
imenica koje poinju samoglasnikom odreeni lan ita kao / i: /.

the book / buk /

the eyes / i: z /
Odreeni lan se koristi za opisivanje odreenih, poznatih lica i stvari.

The man you met is my friend. - ovek kog si upoznao je moj prijatelj.

The book on the table is mine. - Knjiga na stolu je moja.

Odreeni lan se koristi ispred superlativa i rednih brojeva.

She is the prettiest girl in the class. - Ona je najlepa devojka u razredu.

The first act of the play was the best. - Prvi in drame je bio najbolji.
Odreeni lan se koristi da oznai pojmove od kojih samo jedan postoji na svetu.

the Earth

the past

the Sun

the weather
Odreeni lan se koristi ispred imena reka, mora, okeana, planinskih venaca...

the Sava

the Adriatic sea

the Atlantic

the Alps
Odreeni lan se koristi ispred imena pripadnika narodnosti da oznai celu naciju.

the French

the Swiss
Odreeni lan se koristi ispred imena javnih zgrada i institucija u gradu.

the Odeon cinema

the National Museum

the Modern Art Gallery

Odreeni lan se koristi ispred naziva instrumenata.

She plays the guitar. - Ona svira gitaru.

Izostavljanje lana
lan se ne koristi ispred imenica u mnoini i apstraktnih imenica upotrebljenih u optem smislu.

Love is a wonderful thing. - Ljubav je divna stvar.

Apples are good for your health. - Jabuke su dobre za tvoje zdravlje.

Men are physically stronger than women. - Mukarci su fiziki jai od ena.

Meutim, ako se radi o konkretnim pojmovima, lan e biti upotrebljen:

The love he gave me was a thing I`ll never forget. - Ljubav koju mi je on pruao je neto to nikada
neu zaboraviti.

I ate all the apples that Sarah had brought. - Pojeo sam sve jabuke koje je Sara donela.

The men in this company are very hard-working. - Mukarci u ovoj firmi su veoma vredni.
Sa imenicama u mnoini i nebrojivim imenicama kada govorimo uopteno o neemu:

Apples are very good for your health.

We drink coffee and tea.

Ispred imena jezika i obroka:

She speaks French. - Ona govori francuski.

We had lunch with John. - Ruali smo sa Donom.

Ispred imena igara i sportova:

Marko plays chess very well. - Marko igra ah vrlo dobro.

Many people like playing basketball. - Mnogi ljudi vole da igraju koarku.
Ispred linih imena i imena gradova:

I live in New York. - Ja ivim u Njujorku.

lan se ne koristi ispred naziva mesta kada se misli na njihovu osnovnu funkciju:

He was injured in the accident and ended up in hospital. - Povredio se u nesrei i zavrio u bolnici.

The man was convicted and sent to prison. - ovek je bio osuen i odveden u zatvor.
Ako se misli na graevinu, lan e biti upotrebljen:

Mary lives next to the hospital. - Meri ivi pored bolnice.

Sarah went to the prison to visit her husband. - Sara je otila u zatvor da poseti svog supruga.
U mnogim uobiajenim izrazima, kao to su:

By day danju, po danu

At night nou

At home kod kue

At work na poslu

In bed u krevetu

By car - kolima

Expressing the Future

Jedinica: 7 od 40

Budunost se u engleskom jeziku moe iskazati na nekoliko naina, odnosno korienjem sledeih vremena.

The Present Continuous Tense (sadanje trajno vreme)

Present Continuous Tense koristi se za planove vezane za budunost.

I am visiting my sister next weekend. - Sledeeg vikenda u posetiti svoju sestru.

The Future Simple Tense (budue prosto vreme)

Future Simple Tense (prosto budue vreme) koristimo:

da bismo govorili o radnjama koje predviamo da e se desiti u budunosti (future predictions).

She will travel to Jamaica next year. - Ona e putovati na Jamajku sledee godine.

Will it rain tomorrow? - Hoe li padati kia sutra?

za odluke donete u trenutku govora.

A: "We ran out of sugar." - Nestalo nam je eera.

B: "I will go and buy some." - Otii u i kupiu ga.

Za razliku od prostog budueg vremena o ijoj je upotrebi bilo rei, kada govorimo o svojim planovima i
odlukama donetim ranije, koristimo konstrukciju:
BE + GOING TO + INFINITIVE

A: I've got a headache. - Boli me glava.

B:

will

get

you

an

aspirin.

Doneu

ti

aspirin.

(Odluka koja nije mogla biti doneta ranije jer B nije znao da A boli glava.)

I bought the tickets for the cinema. Im going to see a film. - Kupio sam karte za bioskop. Ii u da
gledam

film.

(im je kupio karte znai da je odluku doneo pre trenutka govora, odnosno da je planirao.)
Ponekad je razlika izmeu upotrebe ova dva naina izraavanja budunosti veoma mala. Kada koristimo going
tokonstrukciju, mi znamo da e se neto desiti na osnovu neega to sada moemo jasno videti, dakle iznosimo
predvianje zasnovano na nekom dokazu.

Look at those black clouds. It is going to rain. - Pogledaj te sive oblake. Pae kia.

I feel terrible. I think I'm going to be sick. - Oseam se grozno. Mislim da e mi pozliti.
U situacijama kada je verovatnoa da e se radnja desiti manja, bolje je koristiti will + inifinitiv.

Marko will probably arrive at about 6 o'clock. - Marko e verovatno stii oko 6 sati.

The Present Simple Tense (sadanje prosto vreme)

The Present Simple Tense (sadanje prosto vreme) koristimo:

Za fiksne rasporede (fixed timetables) u budunosti:

School starts on Monday. - kola poinje u ponedeljak.

My plane takes off at 8 tomorrow morning. - Moj avion polee sutra ujutru u 8.

Za budunost u reenicama koje poinju veznicima when, as soon as i after:

I'll go to the cinema when I finish my work. - Ii u u bioskop kad zavrim posao.

As soon as I get home I'll call you. - Zvau te im stignem kui.

Future Perfect and Future Continuous Tense

Jedinica: 8 od 40

The Future Continuous Tense (budue trajno vreme)

The Future Continuous Tense (Budue trajno vreme) se gradi od prostog budueg vremena glagola TO BE
(will + am, is, are) i present participa (sadanjeg participa).

Potvrdni oblik
Jednina (singular)

Mnoina (plural)

I will be working Ja u raditi

We will be working Mi emo raditi

You will be working Ti e raditi

You will be working Vi ete raditi

He will be working On e raditi

She will be working Ona e raditi
It will be working Ono e raditi

They will be working Oni e raditi

Upitni oblik Yes/No questions

Jednina (singular)

Mnoina (plural)

Will I be working? Da li u raditi?

Will we be working? Da li emo raditi?

Will you be working? Da li e raditi?

Will you be working? Da li ete raditi?

Will he be working? Da li e raditi?

Will she be working? Da li e raditi?
Will it be working? Da li e raditi?

Will they be working? Da li e raditi?

Odrini oblik
Jednina (singular)

Mnoina (plural)

I will not (won't) be working Ja neu raditi

We will not (won't) be working Mi neemo raditi

You will not (won't) be working Ti nee raditi

You will not (won't) be working Vi neete raditi

He will not (won't) be working On nee raditi

They will not (won't) be working Oni nee raditi
She will not (won't) be working Ona nee raditi
It will not (won't) be working Ono nee raditi

Upotreba
Za buduu radnju koja e biti u procesu u nekom trenutku u budunosti.

Tomorrow morning at 9 I will be having breakfast. - Sutra ujutru u 9 sati ja u dorukovati.

This time next week we will be travelling to London. - U ovo doba sledee nedelje, putovaemo za
London.

The Future Perfect Tense (budue svreno vreme)

The Future Perfect Tense (budue svreno vreme) se gradi od modalnog glagola WILL i Perfect Infinitive (Prolog
infinitiva).

Potvrdni oblik
Jednina (singular)

Mnoina (plural)

I will have worked Ja u raditi

We will have worked Mi emo raditi

You will have worked Ti e raditi

You will have worked Vi ete raditi

He will have worked On e raditi

She will have worked Ona e raditi
It will have worked Ono e raditi

They will have worked Oni e raditi

Upitni oblik Yes/No questions

Jednina (singular)

Mnoina (plural)

Will I have worked? Da li u raditi?

Will we have worked? Da li emo raditi?

Will you have worked? Da li e raditi?

Will you have worked? Da li ete raditi?

Will he have worked? Da li e raditi?

Will she have worked? Da li e raditi?
Will it have worked? Da li e raditi?

Will they have worked? Da li e raditi?

Odrini oblik
Jednina (singular)

Mnoina (plural)

I will not (won't) have worked Ja neu raditi

We will not (won't) have worked Mi neemo raditi

You will not (won't) have worked Ti nee raditi

You will not (won't) have worked Vi neete raditi

He will not (won't) have worked On nee raditi

They will not (won't) have worked Oni nee raditi
She will not (won't) have worked Ona nee raditi
It will not (won't) have worked Ono nee raditi

Upotreba
The Future Perfect Tense (Budue svreno vreme) se koristi za radnju koja e se zavriti do nekog vremenskog
perioda u budunosti. Tako se ono esto koristi sa izrazima koji poinju sa by: by then, by that time, by Friday...

By the end of this year I will have lived in this town for five years. - Do kraja ove godine, bie pet
godina kako ivim u ovom gradu.

Susan will have finished her homework by that time. - Suzan e do tog vremena zavriti domai
zadatak.

Adjectives
Jedinica: 10 od 40
Kada ispred imenice stoji vie od jednog prideva najei red rei u pridevskim sintagmama je sledei:
1

miljenje

veliina/starost/
oblik

boja

a lovely old silver pen

poreklo

materijal

(1,

(divna,

2,

stara,
(2,

bele,

4,

(1,

2,

(2,

3,

stara,

7)
prsten)
4,

7)

francuska

smei,

kua)
5,

7)

hrastov
(1,

2,

7)
olje)

5,
zlatni

a large brown oak wardrobe

dirty old cotton seat covers

6,
kafene

(1,2,

a beautiful old French house

(veliki,

7)
olovka)

francuske
stari,

(prelepa,

5,

3,

beautiful antique gold ring

(prelepi,

IMENICA

srebrna

large white French coffee cups

(velike,

svrha upotrebe

ormar)
5,

6,

7)

(prljave, stare, pamune presvlake)

Izuzeci:

Epitet u superlativu e stajati ispred svih ostalih prideva:

the oldest suitable method - najstariji odgovarajui metod

the best recent novels -

najbolji

novi

romani

Kada jedan pridev odreuje drugi pridev, a ne imenicu:

a dark brown coat - tamno smei kaput

a southern English dialect - (juno engleski dijalekat

a typical rude Parisian - tipian neljubazan Parianin

Ako postoje dva ili vie prideva kvaliteta, onaj koji izraava subjektivno miljenje dolazi prvi:

a nice hot cup of tea - fina, vrua olja aja

a lovely sunny day - divan, sunan dan

Sloeni pridevi
Postoje pridevi koji su sastavljeni od vie rei i povezani su crticama u jedan sloen pridev. U njima je imenica
uvek u jednini. Ovi pridevi zamenjuju itavu imeniku grupu rei koja bi stajala iza imenice i oznaavaju starost i
veliinu.

a wall six feet high (zid visok est stopa) = a six-foot-high wall

a boy ten years old (deak star deset godina) = a ten-year-old boy

Relative Clauses
Jedinica: 12 od 40
Odnosne reenice se dele na dve grupe: Odredbene odnosne reenice (Defining relative clauses) i umetnute
odnosne reenice (Non-defining relative clauses).

Defining Relative Clauses (odredbene odnosne reenice)

Odredbena odnosna reenica (Defining Relative Clause) blie odreuje imenicu ili zamenicu na koju se odnosi.
Ona se ne moe izostaviti jer bez nje reenica ili nema smisao ili ga menja.

The police have caught the thief who stole the jewels. - Policija je uhvatila lopova koji je ukrao
dragulje.
who stole the jewels je odredbena odnosna reenica (defining relative clause).

Ove reenice poinju odnosnim zamenicama who, whose, whom, which, that.
Kada govorimo o ljudima, koristimo who ili that:

I talked to the man who won the race. ili

I talked to the man that won the race. - Razgovarao sam sa ovekom koji je pobedio u trci.
Kada govorimo o stvarima ili ivotinjama koristimo which ili that:

I liked the car which my father bought. ili

I liked the car that my father bought. - Svideo mi se auto koji je kupio moj otac.
Kada odnosna zamenica menja prisvojnu zamenicu (his, her, their...) koristimo whose (iji, ija, ije):

Marko is the boy whose parents live in our neighbourhood. - Marko je deak iji roditelji ive u
naem kraju.
Odnosne zamenice who, that i which mogu biti subjekat ili objekat odnosne reenice. Na primer u reenici:

I talked to the man who won the race (who je subjekat)

ili u reenici:

That is the dog that attacked me (that je takoe subjekat reenice)

Meutim, u reenici:

The letter which she sent me was nice (which je objekat)

Ili u reenici:

The man that I met yesterday was very kind, (that je takoe objekat)
Kada je odnosna zamenica objekat reenice ona se moe izostaviti.

The man that I met yesterday was very kind = The man I met yesterday was very kind.

The letter which she sent me was nice. = The letter she sent me was nice.

Whom se koristi umesto who ili that kada predstavlja objekat, pa se moe rei i:

The man whom I met yesterday was very kind.

Zamenica whom se retko koristi u govornom jeziku.

Odredbene odnosne reenice se ne odvajaju zarezom od glavne reenice.
That se ne moe upotrebiti iza predloga.

This is the house (that/which) I paid a lot of money for. - Ovo je kua za koju sam dao puno novca.

This is the house for which I paid a lot of money. - Ovo je kua za koju sam dao puno novca.

Non-Defining Relative Clauses (umetnute odnosne reenice)

Umetnuta odnosna reenica (Non-defining Relative Clause) daje dodatno obavetenje o glavnoj reenici koje nije
bitno za znaenje reenice kao celine. Glavna reenica bi i bez nje imala smisla.

Belgrade, which is the capital of Serbia, has about 2 million inhabitants. - Beograd, koji je glavni
grad Srbije, ima oko 2 miliona stanovnika.
which is the capital of Serbia je umetnuta odnosna reenica (non-defining relative clause) i odvaja se zarezima
od glavne reenice.

Odnosne reenice poinju odnosnim zamenicama who, which, whom, whose.

U umetnutim odnosnim reenicama za stvari i ivotinje, koristi se odnosna zamenica which (ali ne i that kao to
je sluaj sa odredbenim odnosnim reenicama).

Mary gave the book, which she had already read, to her best friend. - Meri je knjigu, koju je ve bila
proitala, dala svojoj najboljoj drugarici.
U umetnutim odnosnim reenicama za osobe koristimo odnosnu zamenicu who (ali ne i that kao to je sluaj u
odredbenim odnosnim reenicama)

Ivo Andric, who was born in Travnik, was a great writer. - Ivo Andri, koji je roen u Travniku, bio je
veliki pisac.
U sluajevima kada je who objekat reenice, umesto njega se moe koristiti whom.

Milan, whom I saw yesterday, is today in London. - Milan, koga sam jue video, je danas u Londonu.
Varijanta sa who:

Milan, who I saw yesterday, is today in London. (je manje formalna i ee se koristi.)
U znaenju njegov (his), njen (her), njihov (their) koristimo whose.

Madonna, whose parents were born in Italy, is a famous American singer. - Madona, iji su roditelji
roeni u Italiji, je poznata amerika pevaica.
Which se takoe moe odnositi ne samo na re iza koje stoji ve i na itavu reenicu.

She gave me her watch as a present, which was very nice of her. - Dala mi je svoj sat na poklon, to
je bilo veoma lepo od nje.

Participle Clauses
Jedinica: 14 od 40

Participles And Verbs Of Sensation (participi i glagoli percepcije)

Participi (sadanji i proli) su glagolski pridevi koji se najee koriste za graenje trajnih i perfect vremena. Ali oni
se mogu koristiti i u raznim konstrukcijama za skraenje reenica.
Participi se koriste da skrate reenicu kada oznaavaju radnju istovremenu sa deavanjem radnje glavnog
glagola.

She was sitting in an armchair reading a book. - Sedela je u fotelji i itala knjigu.

He is a man praised by all his friends. - On je ovek hvaljen od strane svih svojih prijatelja.
Nekada radnja participa moe i da prethodi glavnoj radnji:

Taking a key out of his pocket, he opened the door. - Izvadivi klju iz depa, on je otvorio vrata.

It is a novel written a few years ago. - To je roman napisan pre nekoliko godina.
Sadanji particip moe da objanjava razlog izvrenja neke radnje:

Feeling tired, I went to bed early. - Poto sam bila umorna, otila sam u krevet ranije.
Takoe se koristi da oznai trajne osobine stvari ili ljudi:

The road joining the two villages is very narrow. - Put koji spaja dva sela je veoma uzan.
Proli particip se koristi u obrascu
subjekat + glagol + imenica/zamenica + proli particip

sa velikim brojem glagola kao to su feel, find, get, have, hear, like, make, prefer, see, want...

I found the house deserted. - Pronaao sam kuu naputenu.

John heard his name called. - Don je uo da su prozvali njegovo ime.

Upotreba glagola have i get u ovakvim konstrukcijama se zove Causative Have i znai da radnju nije izvrio
subjekat ve neko drugi za njega.

How often do you have your car serviced? - Koliko esto ti rade servis na autu?

I have just had my hair cut. - Upravo sam ila da mi skrate kosu.

Ponekad konstrukcija have something done ima znaenje iskusiti, proi kroz neto, npr.

My brother had his nose broken in a fight. - Mom bratu su slomili nos u tui.

He had his car stolen last night. - Sino mu je neko ukrao auto.
Sadanji particip se moe koristiti u obrascu
subjekat + glagol + imenica/zamenica + sadanji particip

sa velikim brojem glagola koji oznaavaju ulne senzacije (verbs of sensations), npr. hear, look
at, notice,observe, perceive, see, smell, watch,

sa

glagolima like, find, get, have, keep, make, want, wish...

I thought I heard the telephone ringing. - Mislim da sam ula telefon kako zvoni.

Did you notice something moving in the bushes? - Jesi li primetio da se neto mrda u bunju?

Look at the birds flying south. - Pogledaj ptice kako lete na jug.
Ponekad u istim ovim konstrukcijama sadanji particip moe biti zamenjen infinitivom bez to. Razlika je u tome
to konstrukcija sa infinitivom oznaava zavrenu trenutnu aktivnost a sadanji particip oznaava radnju koja
traje.

I saw him cross the road. - Videla sam ga kako je preao put.

I saw him crossing the road. - Videla sam ga kako prelazi ulicu.

Gerund and Infinitive

Jedinica: 16 od 40
Neki glagoli menjaju znaenje u zavisnosti od toga da li su praeni infinitivom sa to ili ing formom glagola.

Stop

He stopped smoking. - Prestao je da pui.

He stopped to smoke. - Zastao je da zapali cigaretu.

Remember

I clearly remember locking the door. - Jasno se seam da sam zakljuao vrata.

I remembered to lock the door when I left. (Setio sam se da zakljuam vrata kad sam izaao.
Regret

I regret saying bad news to him. - ao mi je to sam mu rekla loe vesti.

I regret to say this to you but I don't have a choice. - ao mi je to moram ovo da ti kaem, ali
nemam izbora.

Go On

The minister went on talking about the price boom. - Ministar je nastavio da pria o skoku cena.
(nastavak iste stvari)

After discussing the economic problems, he went on to talk about trade. - Nakon diskusije o
ekonomskim problemima, nastavio je priom o trgovini. (nastavak neim novim)
Try

She tried to keep her eyes open but she couldn't. - Pokuala je da dri oi otvorene, ali nije mogla.
(pokuati neto)

If you dont like the taste of cauliflower, try cooking it with beaf. - Ako ne voli ukus karfiola, pokuaj
da ga kuva sa junetinom. (pokuati neto novo, eksperiment ili test)

Modals
Jedinica: 18 od 40
Modalni glagoli su glagoli nepotpunog znaenja, koji odgovaraju naim: moi, hteti, umeti, smeti...
U engleskom jeziku oni imaju tri vane karakteristike.
1.

trae dopunu u vidu infinitiva bez to

2.

imaju isti oblik za sva lica

3.

u odrinom i upitnom obliku ne koriste glagol to do

Sposobnost pokazuju sledei glagoli:

1.

Can

2.

Be Able To

Can oznaava postojanje sposobnosti (ability) u sadanjosti dok can`t oznaava nepostojanje sposobnosti.

I can play the guitar. - Umem da sviram gitaru.

She can`t drive a car. - Ona ne ume da vozi auto.

Can / can't moe znaiti i imati / nemati dozvolu (permission) da neto uradite.

You can leave the room. - Moete da napustite prostoriju.

We can`t vote if we are 16. - Ne moemo da glasamo ako imamo 16 godina.

Could govori o sposobnosti koja je postojala nekada u prolosti. S tim u vezi couldn't oznaava nepostojanje
sposobnosti u prolosti.

Michael could climb trees as a child. - Majkl je mogao da se penje na drvee kao dete.

I couldn't read when I was 4. - Nisam umela da itam kada mi je bilo 4 godine.
Za sposobnost ili mogunost u prolosti, koristi se jo i glagol be able to:

I wasn't able to come yesterday. - Nisam mogao jue da doem.

Be able to se takoe koristi za budunost, kao i za sva ostala vremena gde Can nema odgovarajui gramatiki
oblik.

I'll be able to come tomorrow. - Moi u sutra da doem.

Izvesnost i neizvesnost pokazuju:
1.

Must, Can't

2.

May, Might, Could

Must i can't koristimo za izvlaenje zakljuka, kada smo u neto sigurni da jeste, odnosno nije.

You have been walking for almost three hours. You must be very tired. - Peaio si skoro tri sata.
Sigurno si veoma umoran.

That can`t be Jack. He's in Italy. - Nemogue da je to Dek. On je u Italiji.

May / might se koriste da oznae verovatnou (probability) da e se neto desiti. Might nosi neto manju
mogunost da se radnja ostvari.

It may rain. It is cloudy. - Moda e padati kia. Oblano je.

It might rain. It is still sunny. - Moda e padati kia. Jo uvek je sunano.

Obavezu pokazuju:
1.

Must i Have To

2.

Mustn't i Don't Have To

3.

Should i Ought To

4.

Had Better

5.

Is/Are To

Must je jedan od modalnih glagola koji oznaava postojanje obaveze (obligation). To je najee obaveza koja
dolazi od prvog lica, tzv. unutranja obaveza.

I must call my sister tonight. - Moram da pozovem sestru veeras.

She must win the competition. - Ona mora da pobedi na takmienju.

Glagolska konstrukcija have to ima slino znaenje kao i must. Razlika je u tome to have to oznaava obavezu
koja dolazi od drugog lica, tzv. spoljanja obaveza. To se uglavnom odnosi na pravila i zakone koji su nam
propisani.

Children have to go to school. - Deca moraju da idu u kolu.

You have to fill in this form to get a visa. - Morate da ispunite ovaj formular da biste dobili vizu.
Glagol Have to se takoe koristi umesto modalnog glagola must u prolom i buduem vremenu, jer must nema
oblike za njih.

I had to leave the house at 4 because I had a meeting at 5. - Morao sam da odem iz kue u 4 zato to
sam imao sastanak u 5.

You didn't have to come if you didn't want to. - Nisi morao da doe ako nisi eleo.

I'll have to find a better job. - Morau da naem bolji posao.

Treba voditi rauna o tome da Have to nije modalni glagol.
Takoe se glagol Have to koristi umesto modalnog glagola u znaenju "ne mora".

You don't have to phone her tonight. - Ne mora da je zove veeras.

Mustn't je odrian oblik glagola must i oznaava zabranu (prohibition).

You mustn't smoke in the classroom. - Ne smete puiti u uionici.

We mustn't play with matches. - Ne smemo se igrati sa ibicama.

Should / shouldn't (trebalo bi / ne bi trebalo) ili ought to / oughtn't to se koriste za
davanje saveta, predloga,sugestija (advice, suggestions).

Mary should go home. She has high temperature. - Meri bi trebalo da ode kui. Ima visoku
temperaturu.

You shouldn`t walk alone by night. It is dangerous. - Ne bi trebalo da eta sam nou. Opasno je.
Had better / 'd better se odnosi na sadanje ili budue vreme, i koristimo ga da posavetujemo nekoga kako da
ne uradi neto pogreno.

I think you'd better leave now. - Mislim da je bolje da sad ode.

You'd better not drive, you've drunk too much. - Bolje je da ne vozi, previe si pio.
Is/are to se koristi u formalnim instrukcijama. Not je naglaeno, pa se ne skrauje.

You are not to leave the room.

Osim ovih modalnih glagola postoji i modalni glagol would koji se koristi za zamiljene situacije. esto se
skrauje i glasi 'd.

Where would you go? - Gde biste ili?

I wouldn't go by plane. - Ne bih ila avionom.

I'd stay at some hotel. - Odsela bih u nekom hotelu.

Past Modals
Jedinica: 20 od 40
Modalni glagoli se mogu kombinovati sa prolim infinitivom (Perfect Infinitive).
Perfect Infinitive se gradi od glagola HAVE i Past Participa glavnog glagola npr. have been, have taken, have
gone.

Should (ili shouldn't) u kombinaciji sa prolim infinitivom oznaava radnju koja je u prolosti bila pogrena ili
zbog koje se subjekt kaje.

I should have listened to your advice. - Trebalo je da posluam tvoj savet.

She shouldnt have given up her job. - Nije trebalo da da otkaz na poslu.
Should se esto koristi za kritikovanje nekoga:

You shouldn't have worn that dress in the street. - Nije trebalo da nosi tu haljinu na ulici.
Modalni glagoli may, might i could se kombinuju sa prolim infinitivom kada govorimo o tome da se neto moda
desilo u prolosti.

The child might have imagined the situation. - Dete je moda izmislilo situaciju.

I might have done the right thing. - Moda sam uinila pravu stvar.

They could have played a trick on you. - Moda su te prevarili.

Must i can't se koriste uz prole infinitive kada govorimo o tome da se neto sigurno desilo ili se sigurno nije
desilo u prolosti.

She must have been terrified. - Mora da je bila preplaena.

Robert can't have spoken to Mr. Markovi. He doesn't know a word of Serbian. - Robert sigurno nije
razgovarao sa gospodinom Markoviem. On ne zna ni re srpskog.
Modali se mogu kombinovati i sa Perfect Continuous Infinitivom. Perfect Continuous Infinitive se gradi
od HAVE BEEN i Present Participa glavnog glagola, npr. have been reading, have been travelling.
Znaenja koja smo pomenuli e ostati ista, jedino se panja usmerava na trajanje radnje.

Mark must have been trying to tell you something with such a sad face. - Mark je sigurno
pokuavao da ti neto kae sa tako tunim licem.

She might have been listening to you talking on the phone. - Moda te je sluala dok si razgovarao
telefonom.

Clauses of Purpose
Jedinica: 22 od 40

Clauses of purpose (namerne reenice) obino izraavamo na sledei nain:

Pomou veznika so (that) esto se iza njega koristi can, could, will ili would.
Ann locked the door so (that) no one could get in. - En je zakljuala vrata tako da niko ne

o
moe da ue.

Infinitive of purpose infinitivom namere

U ovom sluaju subjekat glavne reenice mora biti isti kao subjekat na koga se infinitiv odnosi.
George went to Germany to study German. - Dord je otiao u Nemaku da studira

o
nemaki.

In order to, so as to
Ovi veznici se koriste u formalnom jeziku pri izraavanju namere.

They used only local material, in order to save money. - Koristili su samo lokalni materijal, kako

o
bi utedeli novac.

Postoje takoe i odrini oblici ovih veznika: In order not to, so as not to:
The soldiers moved at night, so as not to alarm their enemy. - Vojnici su se nou premestili, kako ne bi
upozorili neprijatelja.

The Passive
Jedinica: 24 od 40
Glagoli imaju dva stanja: aktiv ili radno stanje i pasiv ili trpno stanje.
Ako subjekat reenice vri radnju, onda je glagol u aktivu
Somebody cleans the office every day. - Neko isti ovu kancelariju svakog dana.

Ako subjekat reenice trpi radnju, onda je glagol u pasivu.

The office is cleaned every day. - Ova kancelarija se isti svakog dana.

Objekat aktivne reenice (the office) postaje subjekat pasivne reenice i dolazi na poetak reenice, a glavni
glagol (clean) se stavlja u pasiv (is cleaned).
Pasiv se gradi od odgovarajueg oblika glagola to be i past participa (prolog participa) glavnog glagola.

Somebody cleaned the office yesterday. - Neko je jue oistio ovu kancelariju. (aktiv)

The office was cleaned yesterday. (Ova kancelarija je oiena jue.) (pasiv)

Somebody was cleaning the office. (aktiv)

The office was being cleaned. (pasiv)

Somebody can clean the office. (aktiv)

The office can be cleaned. (pasiv)

Ostale oblike pogledajte u modulu Pasive Voice sa kursa Intermediate.

Upotreba
Pasiv se koristi:
Kada ne znamo ko je izvrio radnju:

The house was built in the 19th century. - Kua je izgraena u 19.-om veku.
Kada izvrilac radnje nije bitan:

Wine is served during the lunch. - Vino se slui tokom ruka.

Ako elimo da oznaimo izvrioca radnje, koristimo predlog by:

These cakes have been made by mother. - Ove kolae je napravila moja majka.
Napomena: Samo prelazni glagoli (glagoli koji imaju objekat iza sebe) mogu da se stave u pasiv.

Pasiv gerunda i pasiv infinitiva

Pasiv gerunda glasi: being + past participle
Pasiv infinitiva glasi: to be + past participle

U engleskom jeziku postoje odreeni glagoli koji zahtevaju iza sebe gerund (glagolsku imenicu), koji se gradi
kada se na glagolsku osnovu doda nastavak -ing. Iza takvih glagola dolazi i pasiv gerunda.

The children enjoy being taken to the zoo. - Deca uivaju da ih vode u zooloki vrt.
Neki od najvanijih glagola koji zahtevaju gerund iza sebe su: love, like, hate, enjoy, adore, cant stand, mind,
detest, stop, finish, suggest, avoid, consider, delay, deny, describe, imagine, remember, resent.

Some people like being contacted by phone. - Neki ljudi vole da budu kontaktirani putem telefona.

I can't stand being charged too much. - Ne podnosim kad mi previe naplate.

He hates being phoned after 11pm. - On mrzi da ga zovu posle 23.

Posle odreenih glagola dolazi to + infinitive, tako da iza njih ide pasiv infinitiva. Iza takvih glagola dolazi i pasiv
infinitiva.

Jane started to be respected (by her colleagues). - Dejn su poeli da potuju.

Takvi glagoli su: want, hope, plan, need, expect, promise, offer, refuse, try, forget, learn, would like, would love,
would prefer, would hate, appear, begin, come, continue, seem, tend, agree, aim, attempt, struggle.

Jim hoped to be selected by the team captain. - Dim se nadao da e ga kapiten tima odabrati.

He wants to be connected to cable Internet. - On hoe da se povee na kablovski Internet.

We need to be told what to do. - Treba nam neko da nam kae ta da radimo.

Passive Constructions with Say, Believe...

Jedinica: 26 od 40
Reenice koje poinju sa "Oni kau" ili "Ljudi kau" se esto prebacuju u pasivni oblik.
Aktiv:

They say (or people say) that he is very talented. - Oni kau (ili ljudi kau) da je on veoma talentovan.
Pasiv:

It is said that he is very talented. - Pria se da je on veoma talentovan.

He is said to be very talented. - Za njega se pria da je veoma talentovan.

Aktiv:

People say that he was a good writer. - Ljudi kau da je on bio dobar pisac.
Pasiv:

It is said that he was a good writer. - Pria se da je on bio dobar pisac.

He is said to have been a good writer. - Za njega se pria da je bio dobar pisac.
U ovakvu konstrukciju mogu ulaziti i sledei glagoli: think, feel, expect, know, believe, understand, consider,
find, report, suppose...

They believe that he is hiding somewhere in the woods. - Ljudi veruju da se on krije negde u umi.

He is believed to be hiding somewhere in the woods.

It

is

believed

that

he

is

hiding

somewhere

in

the

woods.

(Veruje se da se on krije negde u umi.)

People think that she has committed the murder. - Ljudi veruju da je ona izvrila ubistvo.

She is thought to have committed the murder.

It

is

thought

that

she

has

committed

the

murder.

(Misli se da je ona poinila ubistvo.)

Everybody knows that he is responsible for our success. - Svi znaju da je on odgovoran za na
uspeh.

He is known to be responsible for our success.

It

is

known

that

he

is

responsible

for

our

success.

(Zna se da je on odgovoran za na uspeh.)

Countable and Uncountable Nouns

Jedinica: 28 od 40
A little i little se mogu upotrebiti da zamene nebrojivu imenicu ili da stoje ispred nje, ali postoji razlika u znaenju.

Please pass the sugar. Id like a little. - mala dovoljna koliina - Molim Vas, dodajte mi eer. Htela bih
malo eera.

I take little sugar in my tea. - Skoro da i ne uzimam. - Stavljam malo eera u aj.
A few i few se mogu upotrebiti da zamene brojivu imenicu ili da stoje ispred nje, ali i ovde takoe postoji razlika u
znaenju.

Tourists like the seaside in summer. A few come in April. (mali pozitivni broj) - Turisti vole morsku
obalu

leto.

Malo

ih

dolazi

aprilu.

There were few tourists this year. (Skoro da ih nije ni bilo) - Bilo je malo turista ove godine.
Mnoge imenice mogu biti bilo brojive bilo nebrojive u zavisnosti od toga kako su upotrebljene. Nebrojive imenice
esto mogu biti brojive ako ih koristimo da bismo opisali razliite vrste neega.

Would you like some wine? - elite li vina?

Burgundy and chardonnay are the most fine wines. - Burgundac i ardone su najfinija vina.
Rei koje se koriste za materijale su obino nebrojive ali esto se te iste rei koriste kao brojive kako bi se opisalo
neto to je napravljeno od tih materijala.

made of cloth - od tkanine

four cloths - etiri stolnjaka

Neke brojive imenice se vie shvataju kao zbir elemenata nego kao vie pojedinanih elemenata
(bean(s),spice(s)).
Neke rei su u engleskom jeziku nebrojive, a u ostalim stranim jezicima su brojive. Takve rei su:

accomodation

advice

baggage

information

money

news

travel

work

behaviour

bread

weather

traffic

luck

damage

furniture

luggage

permission

Possessives
Jedinica: 30 od 40
Prisvojno 's se koristi iza imenica da pokae pripadnost:

Milan's book Milanova knjiga

Dragana's car Draganin automobil

Ukoliko se radi o pravilnoj mnoini imenice (zavretak na S), krajnje prisvojno s se izostavlja i ostaje samo
apostrof da oznai pripadnost.

My daughters' room soba mojih erki

Their parents' flat stan njihovih roditelja

Ako mnoina nije pravilna (ne zavrava se na S), prisvojno s ostaje:

People's opinion miljenje ljudi

Women's clothes enska odea

Lina imena koja se zavravaju na s mogu imati krajnje s za pripadnost, ali se ono moe i izostaviti:

Mr Jones's car automobil gospodina Donsa ili

Mr Jones' car

Ako se radi o klasinim imenima koja se zavravaju na s, pripadnost se obino izraava samo apostrofom:

Pythagoras' Theorem

Kada je re o sloenim imenicama, s za pripadnost se stavlja iza poslednje rei:

My mother-in-law's opinion miljenje moje tate

Jo nekoliko upotreba prisvojnog 's:

U vremenskim izrazima:

A week's holiday odmor od nedelju dana

Yesterday's news jueranje vesti

Five minutes' break pauza od pet minuta (iako se moe rei i a ten-minute break)

Bez imenice iza sebe (imenica se u tom sluaju podrazumeva):

Chemist's apoteka

Florist's cveara

Butcher's mesara
(U svim sluajevima je izostavljena re shop)

Eat at Joe's Jedite kod Doa.

(Izostavljena je re restaurant)

Reported Speech
Jedinica: 32 od 40
Doslovno navoenje neijih rei se naziva direktnim govorom (Direct Speech).

Mark said: "I have bought a new car." - Mark je rekao: "Kupio sam novi auto."

Sandra: "Peter is doing his homework." - Sandra: "Piter radi domai."

Meutim, prepriavanje neijih rei se naziva indirektnim govorom (Reported Speech ili Indirect Speech).
Pri transformaciji direktnog govora u indirektni, deavaju se izvesne promene.

Mark said (that) he had bought a new car. - Marko je rekao da je kupio novi auto.)

Sandra said (that) Peter was doing his homework. - Sandra je rekla da Piter radi svoj domai.)

Statements (izjavne reenice)

Pri transformaciji direktnih potvrdnih i odrinih izjavnih u indirektni govor one se obino uvode glagolom say.
Mogu se, meutim upotrebiti jo neki glagoli sa slinim znaenjem:

tell (rei)

add (dodati)

answer (odgovoriti)

declare (izjaviti)
Nakon ovih glagola moe doi veznik that, ali to nije obavezno.
U indirektnom govoru dolazi do obaveznog slaganja vremena. Ako je uvodni glagol (say, tell...) u prolom
vremenu, dolazi do promene vremena iz direktnog govora.

He said: "I am a teacher." - On je rekao: "Ja sam nastavnik."

He said that he was a teacher. - On je rekao da je on nastavnik.

"Mary is reading a book." "Meri ita knjigu."

She said that Mary was reading a book. - Ona je rekla da Meri ita knjigu.

Sarah: "John bought a present for his wife." - Sara: "Don je kupio poklon svojoj eni."
Sarah said that John had bought a present for his wife. - Sara je rekla da je Don kupio poklon svojoj eni.

Milan: "They are working in the garden." - Milan: "Oni rade u bati."
Milan said that they were working in the garden. - Milan je rekao da oni rade u bati.

"We have made a cake." - Napravili smo tortu.

They said that they had made a cake. - Oni su rekli da su napravili tortu.

Mark: "Paul will do it." - Mark: "Pol e to uraditi."

Mark said that Paul would do it. - Mark je rekao da e to Pol uraditi.
Ovo su promene u vremenima do kojih dolazi pri slaganju vremena.

Present Simple Tense prelazi u Past Simple Tense

Present Continuous Tense prelazi u Past Continuous Tense

Present Perfect Tense prelazi u Past Perfect Tense

Present Perfect Continuous Tense prelazi u Past Perfect ContinuousTense

Past Simple Tense prelazi u Past Perfect Tense

Past Continuous Tense prelazi u Past Perfect Continuous Tense

Will prelazi u Would

Shall najee prelazi u Would

Can prelazi u Could

Might se ne menja

Should i Ought to se ne menjaju

Must prelazi u Had to

Takoe dolazi do promena u vremenskim odrednicama:

Today postaje that day

Yesterday postaje the day before

The day before yesterday postaje two days before

Tomorrow postaje the next day ili the following day

The day after tomorrow postaje In two days` time

Next week postaje the following week

A year ago postaje a year before ili the previous year

Mary: "I met him the day before yesterday." - Meri: "Srela sam ga prekjue."
Mary said she had met him two days before. - Meri je rekla da ga je srela prekjue

John: "I'll come tomorrow." - Don: "Doi u sutra."

John said he would come the next day. - Don je rekao da e doi sutra.

Questions (upitne reenice)

Pre transformacije direktnih pitanja u indirektna vodi se rauna o tome da li je pitanje tipa Yes/No (bez upitne rei)
ili Wh- pitanje (sa upitnom rei).
Reenice se uglavnom uvode glagolima:

ask (pitati)

inquire (pitati, raspitivati se)

want to know (eleti znati)

wonder (pitati se)

Ako se radi o Yes/No pitanjima nakon uvodnog glagola dolazi if (ili whether) a zatim prepriano pitanje. Pravilo
o slaganju vremena vai i ovde.

Ann: "Are you English?" - En: "Da li ste vi Englezi?"

Ann asked if they were English - En je pitala da li su oni Englezi.
Obratite panju da je red rei iza if kao u potvrdnoj reenici.
Evo jo nekoliko primera:

Sandra: "Can John play the piano?" - Sandra: "Da li Don zna da svira klavir?"
Sandra wanted to know if John could play the piano. - Sandra je htela da zna da li Don zna da svira klavir?

Mark : "Do you work in a bank?" - Mark: "Da li radi u banci?"

Mark asked whether I worked in a bank. - Marko je pitao da li radim u banci.

Mario: "Has anyone been to Madrid?" - Mario: "Da li je iko bio u Madridu?"
Mario wanted to know if anyone had been to Madrid. - Mario je hteo da zna da li je iko bio u Madridu.
Ako se radi o Wh-pitanjima if nije potrebno. Wh- pitanja poinju upitnim reima When, Which, Who, Why...

Ivana: "Where does Mary live?" - Ivana: "Gde ivi Meri?"

Ivana asked where Mary lived. - Ivana je pitala gde Meri ivi.T

Tom: "Why has Ann gone?" - Tom: "Zato je En otila?"

Tom wanted to know why Ann had gone. - Tom je eleo da zna zato je En otila.

Orders (naredbe)
Naredbe se najee uvode glagolom tell (rei). Jo se javljaju order, command (oba u znaenju narediti) dok
se molbe uvode glagolom ask (zamoliti)
Glagol tell zahteva iza sebe direktan objekat.
Imperativ iz direktnog govora postaje infinitiv u indirektnom, dok negativni imperativ (prohibitiv)
postaje negativni infinitiv.

Ann: "Open the window." - En: "Otvori prozor."

Ann told me to open the window. - En mi je rekla da otvorim prozor.

Ann: "Dont open the window." - En: Nemoj da otvori prozor.

Ann told me not to open the window. - En mi je rekla da ne otvaram prozor.

Tom: "Please, pass me the glass, John." - Tom: "Molim te, Done, dodaj mi au."
Tom: "John, will you pass me the glass, please." - Done, da li bi mi dodao au, molim te."
Tom: "John, could you pass me the glass, please." - Done, da li bi mogao da mi doda au."
su molbe i kao takve se u indirektnom govoru uvode na isti nain, glagolom ask:

Tom asked John to pass him a glass. - Tom je zamolio Dona da mu doda au.

Prepositions
Jedinica: 34 od 40

Predlozi za mesto i pokret

1. Koristimo at, in i on da bismo oznaili mesto.

I'll meet you at the airport. - Nai emo se na aerodromu.

The car is in the garage. - Auto je u garai.

Leave the money on the table. - Ostavi novac na stolu.

At koristimo uglavnom u sledeim sluajevima:

a.

za dogaaje: at a party, at a concert, at a dinner, at a funeral, at a meeting

b.

za adrese: at his grandmother's, at 22 Marlborough RD.

c.

sa imenicama uz nulti lan: at school, at home

d.

uz javne objekte/zgrade: at the station, at the bus stop, at the chemist's

In koristimo uglavnom sa:

a.

velikim prostorima: in Afrika, in Sahara

b.

otvorenim prostorima: in the garden, in the field

c.

gradovima/delovima gradova: in Belgrade, in Vraar

d.

sobama: in the kitchen, in the bedroom

e.

imenicama uz nulti lan: in bed, in hospital, in prison

2. Koristimo to/from, into/out of i onto/off da pokaemo pravac i pokret:

She has been to Athens. - Ona je bila u Atini.

She has just came back from Athens. - Ona se upravo vratila iz Atine.

An old lady went into the supermarket. - Stara gospoa je ula u supermarket.

The cat climbed onto the roof. - Maka se popela na krov.

Predlozi za vreme
1. At se koristi pre tanog vremena, vremena obroka, praznika, godina starosti...

I began to read the detective story at nine o'clock and finished at midnight. - Poela sam da itam
detektivsku priu u devet sati a zavrila sam u pono.

We'll see you at lunch. - Videemo se na ruku.

Will you be home at Christmas? - Hoe li biti kui za Boi?

2. On se koristi ispred dana u nedelji, odreenog dana u mesecu, godinjica i praznika.

Will you come to my place on Sunday? - Hoe li doi kod mene u subotu?

Will you come on Sunday afternoon? - Hoe li doi u nedelju popodne?

I was born on March 27th, 1979. - Roen sam 27.marta 1979.godine

3. In se koristi ispred imena meseca, godina, godinjih doba i vremenskih perioda.

Classes began in September. - asovi su poeli u septembru.

In 1980 my family moved to Lazarevac. - Moja porodica se preselila u Lazarevac 1980.godine.

Days are short in winter. - Dani su krai zimi.

In se koristi uz lan ispred delova dana:

We'll see you in the morning. - Videemo se ujutru.

4. By, u znaenju ne kasnije od (not later than), se koristi ispred tanog vremena, meseca ili godine.

I'll be home by six of clock. - Biu kui do est ujutru.

We'll learn a lot by June. - Nauiemo puno do juna.

Conditionals
Jedinica: 36 od 40
Kondicionali (uslovne reenice) su zavisne reenice koje se uvode veznikom if (ako). U zavisnosti od toga
kolika je mogunost za ostvarenje radnje svi kondicionali se dele na prvi, drugi i trei kondicional.

The First Conditional (prvi kondicional)

Prvi kondicional se jo naziva i realni. Sam naziv kae da postoji velika mogunost za ostvarenje radnje koja se
uslovljava. Kao i u svakoj sloenoj reenici, razlikujemo kondicionalnu (uslovnu) reenicu i glavnu reenicu.
Uslov se u prvom kondicionalu izraava u Present Simple Tense-u, dok se u glavnoj reenici javlja Future
Simple(will + infinitiv bez to).

If you finish your homework on time, you will get a good mark. - Ako zavri domai zadatak na
vreme, dobie dobru ocenu.

If she spends all the money, she will not go shopping. - Ako potroi sav novac, ona nee ii u
kupovinu.
Kao varijacije prvog kondicionala javljaju se sledee izmene.
Umesto oblika will+infinitiv mogu se javiti ostali modalni glagoli sa infinitivom.

If you want to lose weight, you should/must eat less bread. - Ako eli da oslabi, trebalo bi / mora
da jede manje hleba.

If everything is in order, you may/can leave at once. - Ako je sve u redu, moe odmah otii.
U glavnoj reenici se moe desiti da se takoe javi Present Simple Tense. To se deava kada govorimo o
naunim injenicama ili drugim izvesnim radnjama.

If you heat ice it turns to water. - Ako zagreva led pretvorie se u vodu.

If there is an economy crisis prices go up. - Ako nastane ekonomska kriza cene rastu.
Umesto Present Simple Tense-a moemo upotrebiti Present Continuous Tense za sadanju radnju ili neki plan
u budunosti.

If you are looking for Marko (present action) you should better look in the cafe. - Ako trai Marka,
bolje ga potrai u kafiu.

If you are staying for another night (future arrangement) I'll ask the manager to give you a better
room. - Ako ete ostati jo jednu no, pitau upravnika da Vam da bolju sobu.

The Second Conditional (drugi kondicional)

Drugi kondicional nosi sa sobom manju verovatnou da e se radnja ostvariti iako to nije potpuno nemogue.
Uslov se izraava Past Simple Tense-om, dok se u glavnoj reenici nalazi modalni glagol would + infinitiv
bez to.

If I had a map, I would lend it to you. - Kad bih imala mapu, posudila bih ti je.

If someone stole my car, I would call the police. - Kad bi mi neko ukrao auto, pozvala bih policiju.
Proli oblik glagola TO BE se esto u drugom kondicionalu javlja samo kao WERE za sva lica.

If I were you, I wouldn`t do that. - Da sam ja na tvom mestu, ne bih to uradila.

Varijacije se takoe mogu javiti u obliku modalnih glagola koji zamenjuju would+infinitiv u glavnoj reenici.

If I knew his number, I could ring him up. - Kad bih znala njegov broj, mogla bih da ga pozovem.

If you tried again, you might succeed. - Kad bi ponovo pokuao, moda bi uspeo.
Umesto Past Simple Tense -a moemo upotrebiti Past Continuous Tense.

If we were going by boat I`d feel much safer. - Da idemo amcem, oseala bih se mnogo bezbednije.

If my car was working I could drive you to the station. - Da mi auto radi, mogla bih da te odvezem do
stanice.

The Third Conditional (trei kondicional)

Trei kondicional oznaava zamiljenu ili potpuno nerealnu situaciju. On nam daje do znanja da vie ne postoji
mogunost za ostvarenje radnje.
Uslov se izraava Past Perfect Tense-om, dok se u glavnoj reenici nalazi modalni glagol would + proli
infinitiv bez to.
Proli infinitiv (Perfect Infinitive) je oblik infinitiva koji se gradi od glagola HAVE + PAST PARTICIPLE glavnog
glagola, npr. have been, have gone, have taken...

If I had seen him, I would have told him the news. - Da sam ga videla, rekla bih mu vesti.

If someone had stolen my car, I would have called the police. - Da mi je neko ukrao auto, pozvala
bih policiju.
Varijacije se takoe mogu javiti u obliku razliitih modalnih glagola koji zamenjuju would u glavnoj reenici.

If he had invited me, I might have come to the party. - Da me je pozvao, moda bih i dola na
zabavu.

If the police had come on time, they could have caught the burglar. - Da je policija dola na vreme,
moda bi uhvatili provalnika.
U uslovnoj reenici se takoe mogu javiti neke varijacije. Umesto Past Perfect Tense-a moe se javiti Past
Perfect Continuous Tense.

If we had been travelling by car, the accident might not have happened at all. - Da smo putovali
autom, moda do nesree ne bi ni dolo.

Phrasal Verbs
Jedinica: 38 od 40
Frazalni glagoli su glagoli koji se sastoje od glagola i jo jedne ili vie rei (priloga ili predloga).
Ove kombinacije nekada slue da bi se naglasilo znaenje glagola:

Drink your milk! - Popij mleko!

Drink up your milk! - Ispij mleko do kraja!

esto se osnovno znaenje glagola u potpunosti menja kada se on upotrebi sa predlogom ili prilogom.
U zavisnosti od toga da li je re koja se dodaje glagolu prilog ili pridev, glagol je prelazan ili neprelazan. Ako je ta
re predlog, glagol je prelazan (trai objekat), a ako je ta re prilog, glagol je neprelazan (dolazi bez objekta.)
Look for je kombinacija glagol + predlog, pa je prema tome prelazna (trai objekat):

Would you look for my umbrella? - Da li bi potraio moj kiobran?

Look out je kombinacija glagol + prilog i zato je neprelazna:

Look out! There's a car coming. - Pazi! Dolazi automobil.

Mogue je da neke kombinacije imaju vie znaenja, te mogu biti i prelazni i neprelazni.
Take off skinuti (prelazan):

She took off her coat and sat. - Ona je skinula svoj kaput i sela.
Take off- poleteti, za avion (neprelazan):

The plane took off at 6. - Avion je poleteo u 6.

U veem broju sluajeva objekat dolazi iza itave fraze, dok kod nekih moe doi i odmah iza glagola.

I am looking for Jane. - Traim Dejn.

He took off his shoes. - On je izuo svoje cipele.

He took his shoes off. - On je izuo svoje cipele.

Kada je objekat zamenica, obino dolazi odmah iza glagola:

He took them off. - Skinuo ih je.

Evo znaenja nekih frazalnih glagola:
blow

up

dii

vazduh,

bring
up

vratiti
decu

off -

catch

up

clear

with

up
away

(su)stii

dovesti

out

isei,
with

drop

izrezati
ukinuti,
off

up

otkazati
(ali

ne

red
(iz

ponititi,

(zbrku

komada
reiti

se

to

suoiti

with

nered)
tofa

neega

ili

itd.)
nekoga
nekoga

se

behind
out

prestii)
i

papira,

odbaciti

fall
fall

izazvati
vaspitavati/odgajati

call

face

eksplodirati

back

bring

do

eksplozijom,

about -

bring

cut

razoriti

sa
zaostajati

posvaati

se

sa

fall
fill

through
in

ispuniti,

ne

popuniti

fill

out -

get

away

get

away

get

ostvariti

(formular

pobei,

staviti

propasti

ono

to

nedostaje

umai,

with -

sl.)

izvui

izvui

se

se

vratiti,

nekanjeno

vratiti

se

on on

with

slagati

se,

iveti,

back

itd.

nastaviti

(biti

dobrim

vratiti

give

off

baviti
eksplodirati,

over

odnosima)

sa

stvar)

with

for

go

loim

posvetiti

se

(o

municiji

ili

prouiti,

hold

se

neim,

opaliti

ispitati,

se
razboleti

se

neemu
oruju)

pregledati

paljivo

back -

join

zadrati

in

look

after

pridruiti

starati

nekim
vlasniku

predati

down
in

ili

(neku

up

go
go

u,

(formular

back

give

go

se,

uneti

popuniti

get
get

sl.),

se,

se

voditi

brigu

look

for

traiti

look

into -

istraiti

look

up

to

make
pick

diviti
up

up

uzeti

(podii)
uzeti

(pokupiti)

pull
off

run

se

for neku

osobu

neku

osobu

odloiti
out

ili

stvar

na
nadoknaditi

ili

stvar
i

povesti

(naroito
sobom

prstima)

(obino

neku

radnju

ili

posetu

ostati

bez

down
up

to

down

odole(va)ti,
odbiti,

wear off postepeno nestati, iznositi

braniti
odbaciti

kolima)
sruiti

of

sit
turn

ugledati

down -

put

stand

se,

sesti
se

od
(neku

(neke
ponudu

osobe

ili
ili

sile)
molbu)