I.

Temeljna pitanja ustavnog prava

1. TO JE USTAVNO PRAVO?
Ustavno pravo je pravna i politoloka disciplina po predmetu i metodama kojima se slui. Ustavno
pravo i politike znanosti imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa. To su politike institucije i
politiki sustav to obuhvaa sve politike institucije koje postoje u sklopu odreene drave. Ustavno
pravo zanima to bi politike institucije prema normama pravnih propisa koji ih ureuju trebale biti i
kako bi morale djelovati. Ustavno pravo izuava samo one politike institucije koje su ureene
pravom i samo onoliko koliko su njime ureene.
2.O pojmu politike i vlasti
politika je svjesna djelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njeni
odreeni ciljevi
vlast moemo definirati kao mogunost provedbe volje i unato otporu onoga ili onih prema kome je
volja upuena.
Dva su osnovna razloga zbog kojih odnosi u vlasti u pojedinim drutvenim skupinama nastaju i
odravaju se:
1.Ovisnost pripadnika skupine kojima se namee volja o onima koji je nameu. Ta ovisnost moe biti
fizika i psihika, a moe biti i gospodarska i ideoloka.
2.Sama priroda politike jer izbor cilja i usmjeravanje drutvene skupine prijeko potrebno trai
usklaivanje svih pojedinanih i posebnih interesa, a to je mogue samo kroz podjelu rada na one koji
odluuju i one koji izvravaju odluke.
Kod svake vlasti postoji makar i u malom stupnju odnos uzajamnosti izmeu onih koji nameu i onih
kojima se namee. Gdje nema veih elemenata ovisnosti jednih lanova skupine o drugima, odnos
uzajamnosti mnogo je izraeniji pa takvu vlast moemo nazvati autoritetom.
Autoritet je vlast gdje se odreena posebna politika ostvaruje odnosima meu ljudima unutar kojih
pojedinci prihvaaju odluke pojedinaca dobrovoljno, a ne zbog moguih sankcija jer su uvjereni da su
one u njihovom interesu.
Na jaanje odnosa uzajamnosti utjee prirodna elja svih vlastodraca da im vlast bude djelotvorna.
Nijedna vlast ni politika ne moe se dulje vrijeme temeljiti iskljuivo pa ni preteito na sili pa ju stoga
vlastodrci nastoje pokazati kao legitimnu.
To ponajprije vrijedi za dravnu vlasti i politiku ija se mo u suvremenim demokratskim drutvima i
zbiljski i ustavnopravno ponajprije izvodi iz legitimiteta to se stjee izbora i legaliteta.
Legalitet je sustav pravnih institucija i mehanizama kojim se drava samoograniava pravom
odreujui unaprijed pravila igre za sve formalne (dravna tijela) i zbiljske (politike stranke i osobe)
vlastodrce.
Dva su temeljna svojstva svake posebne politike:
Politika je borba, bitka za vlast i oko vlasti jer vlast omoguuje pojedincima i skupinama kojima
pripada da s pomou nje izvlae za sebe gospodarske i druge koristi
Politika je ujedno i djelatnost kojom se usklaivanjem pojedinanih i posebnih interesa osigurava
oblikovanje zajednikog interesa
3.Predmet ustavnog prava
Za odreenje predmeta ustavnog prava relevantan je samo pojam dravne politike.
taj pojam ne shvaamo usko ve ire: sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje u cjelini i u
svim njezinim dijelovima politika vlast u odreenoj dravi.
Pojam politike kao dravne politike i pojam politikih institucija kao institucija dravne politike koji
ine predmet ustavnog prava obuhvaa:
1. dravnog ustrojstva ,2. Institucije djelovanja graana u odnosu na dravnu vlast
3. Cjelovit sustav institucija

Te institucije su: nacija i druge etnike skupine, politike stranke, razliite drutvene skupine koje se
okupljaju na temelju gospodarskog interesa te, interesne skupine i vodee politike osobe.
Politike institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dravni i nedravni politiki subjekti
i sloen sustav njihovih povrtanih meusobnih veza kroz koje se kontinuirano oblikuje i stvara
dravna politika kao jedina relevantna politika za ustavno pravo jer se njome ostvaruje politika
vlast u odreenoj dravi.
Dravna politika od ostalih se razlikuje po tome to raspolae monopolom legitimne fizike prisile te
po tome to je politika globalnog drutva, a ne politike jedne vie ili manje sloene skupine.
4.Temeljna obiljeja odnosa prava i politike
Svako je pravo izraz odreene politike.
svaki pravni propis je istodobno, ako se razmatra drutveni aspekt njegova donoenja, vie ili manje i
politika odluka.
Svaka politika vlast nastoji, da bi bila djelotvorna, ostvariti to iri konsenzus svih pripadnika
drutva. Da bi to postigla, mora ostvariti to potpuniji stupanj legitimiteta, a pravni sustav, kao gotovo
sinonim njene legalnosti, jedan je od osnovnih sredstava za tu svrhu.
5.Odnos ustavnog prava i politikih znanosti
U ustavnom pravu, pravni propisi redovito sadre politika rjeenja, a ne tehnika kao u nekim drugim
pravnim granama. Sam ustav je najvii pravni akt, ali i najznaajniji politiki dokument odreene
drave.
Dakle, ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike, ono je politiko pravo. Meutim, ustavno
pravo ne moe obuhvatiti svu politiku dinamiku, jer izvan ustavnih struktura djeluju brojni politiki
odnosi i institucije; politike stranke, interesne skupine, javno mnijenje, ideoloki sustavi vrijednosti, a
upravo te izvanustavne strukture prouavaju politike znanosti
6.Metode ustavnog prava
Tri su klasine metode: normativistika, usporedna i povijesna.
a) Normativistika metoda
Prouavale su se i analizirale ustavne norme, objaanjavale se namjere ustavotvorca, ispitivalo se jesu
li se mogla nai bolja pravniko-tehnika rjeenja, istraivale su se pravne praznine i neloginosti u
ustavnim i zakonskim rjeenjima, tumaile ih pomou jezine i logine analize.
b) Usporedna (komparativna) metoda
A. Normativistikom varijantom usporedne metode koristila se klasina znanost o ustavnom pravu
prouavajui propise ustavnog prava koji ureuju iste ili sline drutvene odnose u razliitim
dravama primjerice o izbornom sustavu, odnosu zakonodavne i izvrne vlasti, o nadzoru ustavnosti
zakona
B. suvremena znanost ustavnog prava usporednu metodu koristi kako bi usporeivala politike
institucije od njihovog zaetka, kao politikih ideja preko pravnih propisa pa do ostvarivanja u
politikoj zbilji i to ne odvojeno, ve uvijek povezano u njihovoj ukupnosti politikih sustava.
c) Povijesna metoda
A. normativistika varijanta pomou nje se prati samo razvojni put i mijenjanje pravnih propisa u
odreenoj politikoj instituciji
B. suvremena varijanta u svom totalitetu prati i prouava povijesni razvoj odreene politike
institucije, od politike ideje, preko pravne formulacije u propisu, pa do politike zbilje.
Normativistika varijanta ograniena je na ustavno pravo, dok suvremena varijanta povezuje ustavno
pravo i politike znanosti (ba poput usporedne).
Budui da te tri klasine metode vie nisu dostatne, razvile su se:
d) Specifine politoloke metode mahom iz sociologije i socijalne psihologije, a prouavaju odnose
izvan pravno ureenih politikih institucija, primjerice; rad politikih stranaka, interesnih skupina,
oblikovanje javnog mnijenja, stvaranje politikih odluka kroz politiki proces
e) Pomone metode matematike i grafike metode

7.Sadraj ustavnog prava

ustavno pravo obuhvaa sve pravne norme, bez obzira u kojim se opim aktima nalaze (ustavu,
zakonu, podzakonskim opim aktima), a kojima se ureuju politike institucije.
Tako odreene norme dijelimo u tri skupine, dvije temeljne i dopunsku;
1. norme kojima se ureuju slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina
Ovo je temeljna skupina, jer odraava samu ideju ustavnosti ogranienje drave i njene vlasti
vladavinom prava
2. norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlasti
Dakle, rije je o normama kojima se utvruju temeljna naela dravne vlasti, a dalje i:
1.koja su to temeljna dravna tijela
2.izbor, odnosno postupak imenovanja temeljnih dravnih tijela
3.meusobni vertikalni i horizontalni odnosi temeljnih dravnih tijela
horizontalni odnosi razliitih dravnih tijela na istoj razini obavljanja dravne vlasti
vertikalni odnosi dravnih tijela na razliitim teritorijalnim/podrunim razinama obnaanja
dravne vlasti u pravilu odnosi sredinjih i lokalnih tijela
4.ureuje nain donoenja odluka od strane temeljnih dravnih tijela
3. norme kojima se ureuju odnosi izmeu nedravnih politikih subjekata i drave
Ureuje odnose nedravnih politikih subjekata (poput politikih stranaka, interesnih skupina i sl.) i
drave.
8. TELEOLOKO TUMAENJE USTAVA
Ciljno ili teleoloko tumaenje prava je tumaenje koje od moguih znaenja pravne odredbe (norme)
trai znaenje koje najpotpunije ostvaruje njezin cilj. Smatra se da svako pravno pravilo ima svoj cilj,
svrhu, drutvenu vrijednost koju eli zatititi.
Kao cilj ustava navodi se utvrivanje i jamstvo prava i sloboda graana, dravno ustrojstvo i oblik
vladavine koji se moraju potivati s obzirom na njegovu pravnu snagom kojom on ini najvii izvor
prava odreene drave u kojoj se donosi.
Teleoloka metoda je metoda tumaenja ustava koja polazi od svrhe (ratio) ustavne odredbe, tj. od
namjere ustavotvorca, a prouava i okolnosti u kojima je donesen ustav
9. ODNOS USTAVNOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVNOG SUSTAVA
Veina normi ustavnog prava su po sadraju norme i jo jedne ili vie grana prava. Dok je u ustavnom
pravu takva pravna norma i poetna i zavrna jer se u pravilu u njemu poblie ne razrauje, ona je
unutar neke druge grane prava osnovna i poetna norma iz koje se razradom izvodi i oblikuje niz
posebnih normi to je uvjet njezine primjene. Norme ustavnog prava, napose one iz prve skupine,
odreuju, okvir cjeline pravnog sustava odreene drave i osnovicu njegova sadraja.
10. ODNOS USTAVNOG I KAZNENOG PRAVA
Nema kaznenog djela niti kazne bez zakona (nullum crimen sine lege,et nulla poena sine lege).
To su naela u l.31URH:
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili
meunarodnim pravom kao kazneno djelo,niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena
zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu,odredit e se takva kazna.
Te se dvije temeljne pravne norme u Ustavu ne razrauju,ali one su okvir i sadrajni temelj za
zakonsku razradu u kaznenom zakonu kroz niz njegovih normi. Rije je prema tome,o dvije pr. norme
koje su istodobno norme ustavnog pr.,ali i norme kaznenog pr.,no njihov je pogled ve na prvi pogled
bitno razliit u te dvije pr. grane.

11. ODNOS USTAVNOG I UPRAVNOG PRAVA

Ustav nareuje da akti upravnih organa budu u skladu sa zakonima i podvrgava ih provjeri sudskih
tijela. To je ustavna norma, no ujedno i norma upravnog prava u kojem se ona detaljno razrauje,
posebno po pitanju sudske provjere akata upravnih organa upravnog spora.
12. ODNOS USTAVNOG I MEUNARODNOG PRAVA
Odnos meunarodnog i ustavnog prava osebujan je i razliit od odnosa ustavnog prava s drugim
granama. Danas predvladava (kako u svijetu, tako i u nas) monistiko shvaanje odnosa
meunarodnog i unutarnjeg dravnog prava koje polazi od povezanosti pa i jedinstvenosti ovih
pravnih poredaka pri emu primat ima meunarodno pravo.
l. 141. Ustava RH: Propisuje neposrednu primjenu meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i
potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni te koji su na snazi. Oni su dio unutarnjeg pravnog poretka
RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete
i na nain koji su njima utvreni ili suglasno s opim pravilima meunarodnog prava.
Tako ustavno pravo predstavlja formalnu poveznicu izmeu meunarodnog i drugih grana unutarnjeg
dravnog prava.
13. ODNOS USTAVNOG I OBITELJSKOG PRAVA
Obitelj je pod osobitom zatitom Republike. Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i
obitelji ureuju se zakonom. Republika titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne,
odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu samostalno odluiti o
odgoju djece. Odgovorni su osigurati pravo djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.
Djeca su duna skrbiti za stare i nemone roditelje. Republika osobitu skrb posveuje maloljetnicima
bez roditelja i onima za koje se roditelji ne brinu. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno
dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe. Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na
osobitu zatitu na radu. Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju
biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili moral, niti im se takav rad smije
dopustiti.
14. PRAVNI AKTI U RH PO HIJERARHIJI ; IZVORI USTAVNOG PRAVA
pravni propisi u kojima se donose pravne norme ustavnog prava nazivaju se izvori ustavnog prava.
1.pisani ustav
-temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav, kao najvii pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi
preteit broj normi ustavnog prava
-norme su osim u ustavu propisane i u zakonima i podzakonskim opim aktima
2.organski zakoni
- prema pravnoj snazi nalaze ispod ustava, a iznad zakona.
Ta vea pravna snaga organskih zakona izvire iz stroe, kvalificirane veine kojom se oni donose (za
razliku od drugih zakona koji se donose natpolovinom veinom nazonih zastupnika)
Prema Ustavu RH organski zakoni su:
zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom glasova svih
zastupnika, te
zakoni kojima se razrauje Ustavom utvrena ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo,
djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a koje
Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

3.ustavni zakoni
- definiran samim Ustavom, te je, osim to nosi naziv ustavni zakon, donesen po postupku
predvienom za donoenje i promjenu odredbi samog Ustava RH.
Takvi su Ustavni zakoni:
1.Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH
2.Ustavni zakon za provedbu Ustava RH
3.izmjene i dopune navedenih zakona
FALSA NOMINATIO-Ustavni zakon o pravima nac.manjina a i u l.83URH(organski zakon)
Ne mijenja pravnu prirodu zakona,ne ini ih pravno drukijim od onog to oni po Ustavu i po svom
sadraji jesu, a ustavni sud ih ne ocjenjuje po nj imenu nego po njihovoj pravnoj prirodi.
4.zakoni
-U dravama koje ne prihvaaju kategoriju organskih zakona, sve se norme koje se inae odnose na
organske zakone (izborni sustav, ustrojstvo dravne vlasti, odnosi sredinjih i podrunih dravnih
tijela) razrauju zakonom. Svi su ti zakoni u takvim dravama izvori ustavnog prava.
-Budui da Ustav RH prihvaa kategoriju organskih zakona i to vrlo iroko, a osim toga previa i
kategoriju Ustavnih zakona, ostali se zakoni praktiki ne mogu javiti kao izvori ustavnog prava.
5.podzakonski propisi
1.poslovnici temeljnih dravnih tijela.
Poslovnicima se razrauju ustavne odredbe o nainu rada, a napose odluivanja dravnih tijela. U RH
primjerice: Poslovnik Hrvatskog Sabora, Poslovnik Ustavnog suda RH, Poslovnik Vlade RH.
2.uredbe opi pravni akt, koji u skladu s Ustavom i zakonom donose izvrna tijela
- Od svih vrsta uredbi kao samostalni izvor prava pojavljuju se:
-uredbe iz nude one se donose kada je onemogueno redovito djelovanje tijela dravne vlasti; u
ratnom stanju ili uvjetima neposredne ugroenosti dravne neovisnosti, a kojima se ovlauje izvrna
vlast da ureuje one odnose koje izvan stanja nude ureuje zakonima predstavniko tijelo.
-Prema Ustavu RH, Predsjednik donosi uredbe iz nude sa zakonskom snagom za vrijeme trajanja
ratnog stanja, u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
6.ustavni obiaj
U RH se ustavni obiaj moe se razviti u dva sluaja:
1. kad pisani izvori ustavnog prava ne ureuju odreeni politiki odnos ili instituciju
2. kad pisani izvor pol.odnos ili instituciju ne ureuje u dovoljnoj mjeri
-U oba sluaja dugotrajnim istovrsnim injenjem ili neinjenjem odreenih radnji (longa consuetudo)
stvara se svijest o nunosti (opinio necessitatis) takvog ponaanja dravnog tijela ili drugog politikog
subjekta. Tako nastaje ustavni obiaj kao nepisana dopuna ustava.
-Ustavnim obiajem se ne mogu mijenjati norme ureene pisanim izvorom ustavnog prava. Ustavni
obiaji mogu samo nadopunjavati pravne praznine.
-Ustavni obiaji se mogu mijenjati na dva naina:
odjednom bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava (od ustava pa do podzakonskog opeg akta)
postupno oblikovanjem novog, sadrajno suprotnog ustavnog obiaja

15. Ustav u materijalnom smislu

Ustav obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u dravi, bez obzira je li rije o pisanom ustavu,
organskom zakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu ili ustavnom obiaju. (u V.B. npr. povelje,
paktovi itd.)
Svaka drava ima ustav u materijalnom smislu jer su uvijek, neovisno o pravnom obliku, postojala
pravila kojima se ureivalo ustrojstvo dravne vlasti.
Razvojem prirodnopravne kole (15./16.st.) i teorije o drutvenom ugovoru (17.st.) nastoji se
ograniiti dravna vlast i to dvostruko: priznavanjem i pravnim oblikovanjem u pisanom propisu koji
bi po pravnoj snazi bio iznad svih ostalih pravnih akata te propisivanjem unaprijed prava i dunosti za
sva pa i najvia dravna tijela
16. Ustav u formalnom smislu
To je pisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav - rije je o jedinstvenom aktu u kojem su skupljene
sve temeljne, ali i najvei broj drugih pravnih normi koje ureuju ustavnu materiju.
Upravo zato se esto naziva i kodificiranim ustavom, te se, s obzirom na obiljeja normi koje
obuhvaa, smatra ne samo pravnim, nego i politikim aktom.
-i meki ustav je ustav u formalnom smislu jer je rije o jedinstvenom opem pravnom aktu koji nosi
naziv ustav, a obuhvaa najvei broj normi ustavnog prava, a pritom pitanje pravne snage nije
primarno za odreenje pojma ustava.
17.Pisani i nepisani ustav
-u V.B. ne postoji formalni ustav, ali to ne znai da ne postoji pisani ustav (dakako, ustav u
materijalnom smislu), odnosno, niz normi kojima se ureuju ustavna pitanja, npr. brojne povelje,
pakti, zakoni..
A) pisani ustav predstavljaju razliite vrste pravnih akata (od formalnog ustava pa do podzakonskih
opih akata) u kojima se nalaze norme ustavnog prava.
B) Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenoj dravi. Naziva se i
realni ustav, u smislu to pokazuje zbilju, a ne ono to ustav idealizira.
18.Dioba ustava u formalnom smislu prema nainu donoenja
Ovaje dioba danas izgubila ustavnopravni smisao zajedno sa normativistikom metodom.
Ustave je dijelila na:
1.ustavna povelja ili oktroirani ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt vladara kojim on
dijeli vlast izmeu sebe i predstavnikog tijela odnosno naroda
Ustav Kraljevine Jugoslavije kojeg je 1931. oktroirao kralj Aleksandar.
2.ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu donoenju
sudjeluje preko predstavnikog tijela
npr. vedska, Norveka, Danska, Belgija, Nizozemska i druge), monarh je zbiljski samo simbolian.
3.narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda, u svim dravama s republikanskim
oblikom vladavine, a koji se donosi vie ili manje na demokratski nain. Donosi ga i mijenja ili narod
neposredno na ustavotvornom referendumu ili to ini predstavniko tijelo naroda.
19.Kruti i meki ustavi
Kruti ustavi ustavi koji se mogu revidirati samo na nain koji se razlikuje od naina donoenja ili
mijenjanja zakona
-svi pravni propisi u dravi moraju biti u skladu s normama krutog ustava.
Meki ustavi ustavi koji se mogu mijenjati na isti nain kao i zakoni,
svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalnog mekog ustava
Primjerice u Velikoj Britaniji, koja ima samo ustav u materijalnom smislu, zakon je najvii izvor
ustavnog prava te se njime mogu mijenati bilo koje norme ustava u materijalnom smislu, pa u tom
smislu kaemo da Velika Britanija ima meko ustavno ureenje.

20.Razlozi krutosti ustava

Dva su temeljna razloga:
1.zahtijev za stvaranjem akta koji bi na jednom mjestu naveo sva temeljna prava,
a koji s obzirom na svoju vanost mora biti iznad zakona i svih drugih propisa u dravi
2.ograniavanje najviih dravnih tijela, a preko njih sustav dravne vlasti u cijelosti te iz ideje
usmjeravanja zakonodavca putem (krutog) Ustava
Ipak, valja biti realan pa biti svjestan da je krutost ustava samo formalnost, uostalom:
1.ideal: kruti ustav osigurava trajnost i rjee mijenjanje zbilja: npr. francuski ustav iz 1791. mijenjan
ve 2 godine kasnije, a ak je sadravao zabranu mijenjanja na 4 godine
2.ako ustav ne odgovara vladajuoj politikoj skupini moe biti:
nasilno sruen (politika revolucija ili dravni udar)
moe krenuti u suprotnom smjeru kroz realni ustav, odnosno sustav ustavnih obiaja
moe se mijenjati previenim postupkom kad god i koliko god puta se poeli
krutost ustava ima vrlo vanu pravnu posljedicu: njegovu viu pravnu snagu od zakona, iz ega slijedi
zahtjev ustavnosti zakona, ime se iri i jaa vladavina prava i pravno ograniava dravna vlast.
21.Stupnjevanje krutosti ustava
1.Zabrana svake promjene
Kad bi ustav sadravao opu zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vjean.
2.Privremena zabrana promjene
Ustav zabranjuje njegovo mijenjanje u cijelosti, ali samo na odreeno vrijeme.
Primjerice; prvi francuski Ustav iz 1791. zabranjivao mijenjanje na 4 godine.
3.Trajna zabrana promjene pojedinih odredbi
Sluaj kada ustav trajno zabranjuje mijenjanje, ali samo nekih tono odreenih normi.
Uglavnom se odnosi na zabranu ustavom propisanog oblika vladavine.
l.142. st. 2. Ustava RH zabranjuje udruivanje RH u saveze koji bi mogli dovesti do obnove
jugoslavenske drave ili kakve druge balkanske dravne sveze.
4.Ustavna revizija u posebnom postupku
Najmanji stupanj krutosti ustava. Ovakav Ustav doputa svoje mijenjanje u cijelosti, ali samo na nain
predvien ustavom, a koji se razlikuje od naina mijenjanja zakona.
22.Naini mjenjanja (revizije) krutog ustava
Revizijske sustave dijelimo u dvije velike skupine, ije se razlikovanje vri s obzirom mijenja li se
ustav neposrednim sudjelovanjem birakog tijela naroda ili o promjenama odluuje predstavniko
tijelo.
1. Ustavotvorni referendum
Revizija Ustava u ovom sluaju se vri neposrednim sudjelovanjem birakog tijela naroda.
Razlikujemo;
1.apsolutno obvezan- ako se za svaku promjenu ustava referendum mora raspisati
2.relativno obvezatan ako se raspisuje za mijenjanje samo unaprijed odreenih normi
3.fakultativni referendum kod kojeg se referendum moe raspisati za svaku izmjenu ustava, ali ne
mora niti za jednu
O raspisivanju u pravilu, odluuje predstavniko tijelo. Ovaj tip referenduma propisuju ustavi gotovo
svih modernih demokracija, kao i Ustav RH.
2. Promjena odlukom predstavnikog tijela
Pri emu predstavniko tijelo moe biti:
1.ustavotvorna skuptina posebno predstavniko tijelo koje se bira samo u svrhu donoenja ili
izmjene ustava, a nakon obavljene zadae prstaje mu mandat
*prikriveni referendum sada birai mogu, poznavajui stavove kandidata za skuptinu, odnosno
njihove ustavne prijedloge, u velikoj mjeri posredno utjecati na ustavne izmjene
2. redovito zakonodavno tijelo ei sluaj

U ovom sluaju o ustavnoj izmjeni odluuje isto tijelo koje donosi i zakone, ali uz razliit postupak.
Uglavnom se svodi na oteavanje pa primjerice u najveem broju sluajeva potreban je (katkad)
dvotreinski kvorum, a uvijek dvotreinska ili neka druga kvalificirana veina.
Tehnike promjene ustava
Dvije su osnovne tehnike mijenjanja ustava:
A) tehnika ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak koji se eli promijeniti i
zamijenjuje se novim. Isto je i sa dopunama one se ubacuju u cjelinu.
Prikladnija za vei broj izmjena i ee izmjene. Primjerice, Ustav RH 1990.
B) tehnika ustavnih amandmana (dodataka, dopuna) sada prvobitni tekst ostaje nepromijenjen,
pa se pri svakoj promjeni ili dopuni na isti, temeljni ustavni tekst samo dodaju odredbe u obliku
amandmana.
Prikladnija kada se ustav samo dopunjuje (npr. SAD)
23.Promjena (revizija) ustava
Ustav RH za reviziju koristi sustav redovitog predstavnikog tijela uz fakultativni ustavotvorni
referendum.
1.Promjena Ustava odlukom Hrvatskog sabora
-ustavotvornu inicijativu ima 1/5 zastupnika, predsjednik Republike i Vlada RH (l. 147.)
-slijedi naelno odluivanje Sabora hoe li se pristupiti promjeni ustava ili ne, veinom glasova svih
zastupnika
-u sluaju izglasavanja, oblikovat e se nacrt promjene ustava koji Sabor utvruje veinom glasova
svih zastupnika (l. 148.)
-konanu odluku o promjeni Ustava RH, Sabor e donijeti 2/3 veinom svih zastupnika 149
promjenu e proglasiti Sabor (l. 150.)
2.Promjena ustava ustavotvornim referendumom
-o raspisivanju odluuje Sabor (veina glasova, natpolovini kvorum), ali i predsjednik Republike (na
prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade).
-o reviziji se odluuje voljom veine biraa koji su pristupili referendumu
-ovako donesena odluka je obvezatna
24.Struktura ustava openito
1.proslov ili preambula na poetku ustava, naznauje tko donosi ustav i u ije se ime ustav
prihvaa, izlau se povijesni temelji ustava i drave za koju se donosi, navode se temeljna naela koja
se u ustavu razrauju, naelno ne sadri nikakve norme, pisan je sveanim stilom, sadrajdeklarativan
2.aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu, ima ih manji broj ustava
3.amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst, samo u dravama u kojima se ustav mijenja
tehnikom ustavnog amandmana
4.normativni dio sadrajno obuhvaa sve temeljne norme ustavnog prava; ponajprije obuhvaa
odredbe o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, a zatim odredbe o dravnom ustrojstvu
na kraju ustava najee se nalaza prijelazne i zavrne odrebe kojima se ponajprije rjeava sloeno
pravno i faktiko pitanje usklaivanja prije donoenja ustava vaeih pravnih normi s njime.
25.Struktura Ustava RH
Ustav RH donesen 22.prosinca 1990.
Vane izmjene 1997., 2000., 2001,2010
152lanka u 10odjeljaka-krai europski ustav
Dijelovi ustava nose naslove:
1.Izvorine osnove
2.Temeljne odredbe
3.Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda
4.Ustrojstvo dravne vlasti
5.Ustavni sud Republike Hrvatske
6.Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava

7.Meunarodni odnosi
8.Europska unija
9.Promjena Ustava
10.Zavrne odredbe
1.Izvorine osnove (proslov ili preambula) u Ustavu RH:
-iako imaju deklaratorni izriaj, one imaju ustavnopravnu vanost kao i svi drugi dijelovi
-uspostava Republike Hrvatske kao nacionalne drave hrvatskog naroda i drave pripadnika
autohtonih nacionalnih manjina izvodi se iz tisuljetne nacionalne samobitnosti, te dravnopravne
misli i zbilje drave hrvatskog naroda od 7.st. do danas, u slijedu temeljnih povijesnih injenica koje o
tome svjedoe
-RH je nacionalna drava hrvatskog naroda i autohtonih nacionalnih manjina (Srbi, esi, Slovaci,
Talijani, Madari, idovi, Nijemci, Ukrajinci, Rusini i drugi) kojima se jami ravnopravnost i
ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta
2.Temeljne odredbe:
-RH kao jedinstvena, demokratska, socijalna drava, dakle, unitarna, a ne federativna
-utvruje se naelo narodnog suvereniteta i podrobno odreuje sadraj dravnog suvereniteta RH
(l.1. st. 1. i 2. te l. 2)
-navoenje najviih vrednota ustavnog poretka (suvremen nain Njemaka i panjolska tk. ih
navode) u l. 3.:
sloboda
jednakost
nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova
mirotvorstvo
socijalna pravda
potivanje prava ovjeka
nepovredivost vlasnitva
ouvanje prirode i ovjekova okolia
vladavina prava i demokratski viestranaki sustav
-naelo diobe vlasti uz ogranienje Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu samoupravu;
-utvrivanje naela ustavnosti i zakonitosti (l. 5.) te za propisivanje potovanja slobodnog osnivanja i
djelovanja politikih stranaka, odreivanjem temeljnog naela po kojem stranke moraju biti ustrojene
sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima, kao i propisivanje razloga za njihovo
zabranjivanje od Ustavnog suda RH (l. 6.)
-oruane snage RH tite njezin suverenitet i brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, a obrambeno
ustrojstvo drave ureuje se zakonom; oruane snage RH mogu prijei njene granice ili djelovati
preko njenih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskog sabora, uz iznimkju vjebi u okviru
meunarodnih obrambenih organizacija (l. 7.)
-granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora (l. 8.)
-ureenje hrvatskog dravljanstva: hrvatski dravljanin ne moe biti prognan niti mu se moe
oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi (l. 9.)
-zatita prava i interesa svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu, a dijelovima hrvatskog
naroda u drugim dravama jami osobitu skrb i zatitu (l. 10.)
-nain i zatita grba, zastave i himne RH, uz naznaku da se poblie ureuju zakonom (l. 11.)
-u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, a u pojedinim lokalnim jedinicama, pod uvjetima
propisanim zakonom, mogue je uvesti u uporabu i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo (l.
12.)
-glavni grad RH je Zagreb, a njegovo se ustrojstvo ureuje zakonom (l. 13.)
25.Promjena Ustava RH 1997.
-u trenutku proglaenja Hrvatska je jo formalnopravno bila dio bive SFRJ-ovim se promjenama
ukidaju one ustavne odredbe koje su bile uvjetovane time
-zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja RH u saveze koje bi mogle dovesti do obnavljanja
jugoslavenskog zajednitva i bilo kakve balkanske sveze
-nadopunjene Izvorine osnove-donoenje Boinog ustava i pobjeda u Domovinskom ratu

26.Promjena Ustava RH 2000.

Reforma ustrojstva vlasti u RH-prijelaz iz polupredsjednikog u parlamentarni sustav s neposredno
izabranim Predsjednikom Republike i detaljno razraena regulacija institucija kojom se osigurava
dioba prema onome checks and balances
Proirena nadlenost USRH-s 11 na 13 sudaca
Naziv SABORA promjenjen u HS
27.Promjena Ustava RH 2001
-naputen dvodomni sustav zakonodavnog tijela-ukinut up.dom zbog potrebe jaanja HS jer su
predsjedniku RH ograniene ovlasti
Jezino ienje ust.teksta-preciziranje pojmova
upanijski dom djelovao diskusijski-forum opeg tipa-ometa djelatnost Zastupnikog doma,odgaa
mu odluke.
Povijesno HS je bio jednodomno tijelo
Uvoenje upanijskog doma bilo je u suprotnosti s nacrtom ustava i javnosti rasprave, na inzistiranje
F.Tumana (uzor SAD-federacije)-posljedica su nejasna kompetencije i podrka vladajuoj koaliciji
28.Promjene Ustava RH 2010.
Prilagodba na ulazak RH u EU-8odjeljak-utvrena pravna osnova lanstva,ublaeni uvjeti za
donoenje referendumske odluke,omoguena primjena europskog uhidbenog naloga od
stupanja,sudovi imaju ovlast izravne primjene prava EU
Ojaana uloga pukog pravobranitelja
Onemoguena zastara za KD ratnog profiterstva
Graani koji nemaju preb u RH po sustavu fiksne kvote biraju 3 zastupnika
Pravo na pristup informacijama postaje ustavna odredba

10