Skripta za 2.

kol iz PISa
PROJEKTNI MENAZŽMRNT – primjenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na projektnim aktivnostima
kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od strane interesno-utjecajnih skupina

SRŽ PROJEKTNOG MENADŽMENTA:

1. Planiranje
2. Organiziranje
3. Praćene i kontrola svih aspekata projekta
4. Motiviranje

7-S PROJEKTNOG MENADŽMENTA:

1. Strategija (strategy)
2. Struktura (structure)
3. Sustavi (systems)
4. Zaposlenici (staff)
5. Vještine (skills)
6. Stil/kultura (style/culture)
7. Interesno-utjecajne skupine (stakeholders)

FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA PROJEKTA:

1. POČETNA FAZA : formuliranje vizije i strategije, definiranje ciljeva, modeliranje i planiranje,
evaluacija troškova i koristi, analiza ključnih resursa, budžetiranje
2. PROVEDBENA FAZA : prikupljanje tima, organizacija, kontrola i vođenje, donošenje odluka,
rješavanje problema, ugovaranje i provedba, predaja projekta
3. ZAKLJUČNA FAZA : procjena učinkovitosti projekta, implementacija znanja u sustav,
promjene zabudućnost

PROJEKTNI MENADŽER – posao projektnog menadžera je često baziran na istraživanju zahtjeva od

suradnika, sagledavanju svih kutova i spektr problema, te podršci u donošenu smislenih odluka.

TIME MENAGEMENT / VREMENSKI MENADŽMENT – doslijedna primjena, orijentirana cilju,

pouzdanih radnih tehnika i dnevne prakse, kako biste vodili i organizirali sami sebe i vlastita životna
područja, tako da vrijeme koje vam stoji na raspolaganju optimalno i pametno iskoristite

10 PREDNOSTI VREMENSKOG MENADŽMENTA: (znati 3-5 prednosti)

1. Izvršavanje zadataka s manje napora
2. Bolja organizacija vlastitog rada
3. Bolji radni rezultati
4. Manje napetosti i stresa
5. Veće radn zadovoljstvo
6. Veća radna motivacija
7. Kvalifikacije za više zadatke
8. Smanjivanje radne napetosti
9. Manje greške kod rješavanja zadataka
10. Bolje postizanje radnih i životnih ciljeva
FAZE ILI FUNKCIJE TIME MENAGEMENTA –
1. Analiza o formuliranju ciljeva kojima se teži – postavljanje ciljeva
o SMART cilj – ambiciozan, mjerljiv, dogovoren, realan i vremenski ograničen
2. Planiranje kao priprema za ostvarivanje ciljeva
3. Odluka o zadacima koje treba provesti
4. Organizacija i provođenje mjera – realizacija
5. Kontrola postizanja cilja i analiza odstupanja
6. Razmijena informacija i komunikacija – potrebna kod svakog koraka
7. Funkcije ne teku tim redom, nego su međusobno isprepletene

METODE U TIME MENAGEMENTU:

1. PARETOVO NAČELO
- Ono nam govori da samo 20% vremena čovijek iskoristi učinkovito, a preostalih 80% na
neučinkovite stvari
- Neki primjeri Paretovog načela: 20% klijenata donosi 80%profita, a 80% klijenata donosi 20%
profita

2. ABC ANALIZA
- ABC analiza razvrstava zadatke prema njihovoj važnosti. Tako imamo:
o A zadatke na koje se trošii 15% vremena, a donose 65% učinka
o B zadatke na koje se troši 20% vremena, a donose 20% učinka
o C zadatke na koje se trši 65% vremena, a donose samo 15% učinka

3. DELEGIRANJE
- Delegiranje se često koristi uz još neku metodu, jer se B i C zadaci delegiraju, dok one najvažnije
A zadatke menadžeri obavljaju sami

4. TEHNIKA ZA POVEĆANJE EFIKASNOSTI VREMENSKIH UTROŠAKA

- Tri tehnike kojima svaki zaposlenik u poduzeću upravlja svojim vremenom:
o 1. Segmentiranje poslova
o 2. Povezivanje sličnih poslova
o 3. Prilagođavanje vremenskim rokovima

5. KRADLJVCI VREMENA
- Važno je prepoznati postojeće prepreke i identificirati ih te koristiti različite strategje kako bismo
ih prevladali
- Najčešći kradljivci vremena: nejasni ciljevi, neorganiziranost, nesposobnost reći „ne“, prekidi,
puno stvari odjednom, stres i muka, samo rad bez relaksacije, odgađanje, perfekcionizam,
sanjarenje, slaba motivacija, umor, nedisciplina, nepotrebna prisutnost na sastancima,....

BUSINESS INTELLIGNECE – poslovna inteligencija je proces prikupljanja raspoloživih internih i

relevantnih eksternh podataka, te njihove konverzije u korisne informacije koje mogu pomoći poslovnim
korisnicima pri donošenju odluka

CILJ BUSINESS INTELLIGENCE-a – uočiti povoljne poslovne prilike prije konkurenata, odnosno opasnsti
koje prijete iz poslovnog okruženja otkriti dovoljno rano da menadžmentu ostane vremena za primjerene
protuakcije i uklanjanje opasnosti
RUDARENJE PODATAKA – proces sortiranja po velikim količinama podataka i izborom najrelevantnijih
podataka

METODE RUDARENJA PODATAKA:

1. VERIFIKACIJA HIPOTEZE : provjerava dali je neka ideja ili dojam o važnosti odnosa među
određenim podacima utemeljen ili ne
2. OTKRIVANJE NOVIH ZNANJA : među nekim pojavama mogu postojati neki još nepoznati, a
statistički važni odnosi koje čovjek ni iskustvom niti svojim intelektualnim sposobnostima ne može
spoznati

OSNOVNE TEHNIKE RUDARENJA PODATAKA: (2-3 znati)

1. Statističke metode
2. Genetički algoritmi
3. Neuralne mreže
4. Stabla odlučivanja
5. Umjetna inteligencija
6. Asocijacijska pravila
7. Itd...

SKLADIŠTE PODATAKA – pripada višedimenzijskim bazama podataka koje su izrađene na osnovama

dimenzijskog modela. To je onaj oblik baze podataka kojemu su svojstvena sljedeća 4 obilježja: usmjerenost
predmetima, sadržajna nepromjenjivost, integriranost, vemenska određenost

KONTROLING – stručna podrška menadžmenu, moderan koncept upravljanja poduzećem, a u praksi

dokazano načelo rješavanja problema prilagođavanja i koordinacije

CILJ KONTROLINGA - povećati efikasnos i efektivnost sustava vođenja te povećanje sposobnosti

prilagođavanja vanjskim i unutarnjim promjenama

KONTROLING VS. KONTROLA:

Kontroling: usmjeren prema budućnosti, ne traži krivca, usmjeravanje prema postizanju ciljeva
Kontrola: usmjerena na prošlost, traganje za krivcem, reguliranje

OPERATIVNI KONTROLING – stručna podrška menadžmentu radi povećanja efikasnosti poslovanja (do
the things right)
STRATEGIJSKI KONTROLING – pruža stručnu podršku menadžmentu radi povećavanja razine
efektivnosti poslovanja (do the right things)

IZVRORI INFORMACIJA ZA KONTROLING:

Među pojedinim funkcionalnim područjima najčešći su korisnici financije i marketing dok se nadava
najrijeđe koristi informacijama kontrolinga. U svakoj trećoj organizaciji kontroling svojim informacijama
opskrbljuje i vanjske korisnike. Budući da u strukturi izvora informacija dominiraju računovodstvene
informacije, a u strukturi korisnika menadžment.