19.

Zloin
Ne postoji ustavna definicija zloina te je predloeno da nije mogue pronai zakonsku definiciju zloina koja i imala vrijednost za englesko pravo. !pak" iz praktini# potre a zloinom se moe smatrati prijestup protiv dru$tva koji kanjava drava. Zloini se mogu klasificirati na razliite naine. %ogu se podijeliti na dvije glavne skupine& kaznena djela i prekr$aji. 'aznena djela su oz iljniji prijestupi za koje se sudi po optunici (pisana optu a za zloin pred sucem i porotom u pred )r#ovnim sudom*. +rekr$aji su manje oz iljni prijestupi za koje sude (prijekim postupkom* odma# na kaznenom sudu suci koji zasjedaju ez porote. +rije kaznenog zakona 19,-. kaznena djela su stoljeima ili podijeljeni u tri kategorije& izdaja" teak zloin i prekr$aj. !zdaja je najoz iljniji zloin protiv drave" jo$ uvijek kanjiv smru. .eak zloin i prekr$aj su se prije dijelili na oz iljnije zloine (npr. u ojstvo" u ojstvo ez predumi$ljaja" silovanje" pale" provalna kra/a" kra/a" igamija i dr.* i manje oz iljnije zloine (npr. kleveta" urota" kriva prisega" svetogr/e" prijevara" razliiti prometni prijestupi i dr.*. 0 skorije vrijeme klasifikacija je postala nezadovoljavajua udui su neki prekr$aji ili oz iljniji od neki# te$ki# zloina. Zakon je ukinuo razlike i stvorio dvije vrste prijestupa& prijestupi za u#ienje i drugi prijestupi ( ez pose nog naziva*. +rijestupi za u#ienje su oni za koje postoje zakonske fiksne kazne ili za koje oso a moe iti osu/ena na zatvor od pet ili vi$e godina i ilo tko moe izvr$iti u#ienje ez naloga za u#ienje. Za ostale prijestupe ne postoji ovla$tenje za u#ienje ilo od stane policajca ili o inog gra/anina. Nova situacija je dakle da se zloini mogu podijliti na kaznena djela i prekr$aje" dok se kaznena djela mogu dalje podijeliti na izdaju" prijestupe za u#ienje i ostala kaznena djela. Zloini se tako/er mogu podijeliti na nekoliko ostali# kategorija& a* +rijestupi protiv drave i javnog reda i mira su izdaja" po una" protuzakonito okupljanje" sudjelovanje u po uni" poticanje na rasnu mrnju" urota" kriva prisega" javna $teta itd. * +rijestupi protiv oso e su u ojstvo" u ojstvo ez predumi$ljaja" edomorstvo" napad i zlostavljanje" silovanje i ostali razliiti seksualni prijestupi" igamija itd. c* +rijestupi protiv vlasni$tva su kra/a" pljaka" provalna kra/a" prijevara" ucjena" krivotvorenje" zlonamjerna $teta" trgovina ukradenom ro om itd. 1a i se osigurala osuda tuiteljstvo mora dokazati izvan razumne sumnje da je optueni poinio kazneno djela sa kanjivom nakanom (premda u nekim suvremenim ustavnim prijestupima kanjiva nakana vi$e ne tre a iti o vezatnim elementom*. 2ptueni se smatra nevinim dok se optu om ne dokae na sudu da je kriv.

+ostoje dvije vrste izuzetaka od kaznene odgovornosti. 2so a moe iti oslo o/ena od kaznene odgovornosti ilo a* zato $to ga je ne$to li$ilo njegove slo odne volje i samokontrole" npr. ludilo" prinuda ili nuda" ili * zato $to oso a pripada skupini ljudi pod pose nim pravilima" npr. strani vladari ili diplomati" maloljetnici ispod 13 godina itd. +ijanstvo ili trovanje alko#olom mogu iti o rana samo ukoliko su i# izazvali drugi" ez krivnje optuenog. 4 druge strane" voljno pijanstvo openito uzev$i nije o rana" osim ako ne prouzroi privremenu neuraunljivost ili negira specifini stupanj nakane potre ne za optueni prijestup" npr. tamo gdje i moglo smanjiti optu u za u ojstvo na u ojstvo ez predumi$ljaja. +oticanje" suuesni$tvo" utaja prijestupa ili davanje lani# o avijesti se prijestupi i mogu kanjeni prema pose nim propisima zakona. iti

53. 4mrt i pravo

+romjene u pravu koje se odnose na smrt ukazuju na to da su se na$i opi stavovi nedavno u mnogome promijenili. 0zmite samou ojstvo. +rije 19,1. ukoliko ste poku$ali izvesti samou ojstvo a niste uspjeli" mogli ste iti opzueni za kazneni prijestup. 0koliko ste pak uspjeli" va$e tijelo nije moglo iti sa#ranjeno na posveenom tlu. (+rije 1665. samou ojica je sa#ranjivan na krianju puteva" s kolcem pro odenim kroz tijelo.* Zakon o po aaju se tako/er promijenio. +rije 19,-. prekinuti trudnou ili pomoi prekid trudnoe se smatralo kaznenim inom. Nakon 19,-. prekid trudnoe koju o avi lijenik postao je zakonit u veini sluajeva kad se to eljelo. +o aaj ne mora uope iti pitanje smrti. 4ve ovisi o nainu na koji promatrate nero/eno dijete. 7e li ono ljudsko ie prije nego se rodi" te ga po aaj u ija8 !li je ono dio majke" nad kojim ona ima potupnu kontrolu do njegovog ro/enja8 9asprava o ovom pro lemu se nastavlja" no pravo je zauzelo svoje vlastito stanovi$te te postoji" mislim z og iste te promjene stava koja je dovela do promjena u zakonu o samou ojstvu. +ostoji i tee podruje nedavni# promjena. 9adi se o ukidanju smrtne kazne. .o je promjena koja je prouzroila mnogo neprijateljstva" ali opet" ini se da je povezana sa promjenom stava prema u ijanju i umiranju. 9azloga za smaknue u ojice ima nekoliko& tako da to vi$e ne moe ponoviti" tako da se zastra$e ostale mogue u ojice i da moemo kanjavati principom oko za oko. %e/utim koliko su pravovaljana prva dva razloga8 2ko za oko je najstra$niji aspekt smrtne kazne& prije se ini kao uitak u ijesu i samopravinosti koje ljudi koji nikad nisu ili dovedeni u ku$nju zloina pokazuju prema ljudima koji su ga poinili. 0 ovom smislu" smaknua su ila javni" razra/eni i dramatini doga/aji sa sloemnom aparaturom kao dijelom rituala. +ostojalo je vrijeme ekanja izme/u osude i smaknua" neka vrsta prisiljavanja na spoznaju kazne. 0 :ritaniji je pritisak za ukidanje vje$anja io u rzan z og sumnje da su ile uinjene gre$ke te da su pogre$ni mu$karci i ene o je$eni. ;ini se da su mnogi ljudi postali svjesni sveg uasa takvog doga/aja kada su ove

pogre$ke postale poznate. <li" moda najvei utjecaj na javno mnijenje imalo je rastue razumijevanje psi#ijatrijski# stanja. +oeli smo uvi/ati da je u veini sluajeva u ojstva ravnotea uma u ojice poremeena. Za zadnju enu koja je o je$ena u ovoj zemlji" 9ut# =llis" danas i se smatralo da pati od smanjene odgovornosti i ila i pomilovana. Na njezinu su/enju 19>>." me/utim" smatralo se da udui da je djelovala smirenom kad je izvr$ila u ojstvo" morala je znati $to radi. 2ve zakonske promjene pokazuju slo odniji stav naspram smrti. 1anas moemo traiti kompromise i nastojati staviti oso u" njezine potre e i te$koe" ispred neumoljivi# osuda o pravu i krivu. Naueni smo da prepoznamo nijanse sivog radije nego da vidimo stvari kao crne ili ijele. %oemo osjetiti suut nad samou ojstvom" suosjeanje za majku koja ne eli svoje dijete" razumijevanje za mnoge u ojice. %e/utim je li ovaj li eralan stav pametan8 !znosi li na vidjelo najgore u ljudima" o#ra rujui i# da udu nepromi$ljeni i neodgovorni jer e se s time izvui8 Neki su ljudi pose no za rinuti z og onog $to osjeaju da i morao iti sljedei korak. .o i mogla iti eutanazija. .o doslovce znai lagana smrt. Zagovaratelji eutanazije istiu da mnogi ljudi koji umiru od olni# o oljenja" o ino u starosti" i radije #tjeli iti njeno u ijeni prekomjernom dozom lijekova koje e im dati lijenik" nego da mjesecima pate" nanosei ol cijeloj okolini. 2va ena je zagovaratelj& ;ovjek sa eznadno o$teenom glavom odrava se na ivotu pomou respiratora? postariji pacijent koji oluje od raka koji do ije upalu plua koja e ga vjerojatno" ez anti iotika u iti? paralizirana e a s o$teenom kraljenicom" koja e ez operacije najvjerojatnije umrijeti" ali u svakom sluaju nikada nee iti normalna @ sluajevi poput ovi# predstavljaju mnoge pro leme u dono$enju odluka koje stare izjave o dunosti ouvanja ljudskog ivota ne pokrivaju

51. 4mrtna kazna

Aelim pod pet jednostavni# glagola podvesti svoje razloga za$to mislim da je smrtna kazna lo$a stvar. <ko u#vatimo ovjeka koji je poinio u ojstvo" provedemo istragu i dokaemo mu krivnju" moramo uiniti ne$to vi$e s njim" a ne samo da ga kaznimo" jer" premda on mora iti kanjen" postoji nekoliko drugi# stvari koje i mu se morale dogoditi. 4matram da se cijela teorija o tome $to i se tre alo uiniti u ojici kome je dokazana krivnja moe saeti u pet glagola& sprjeiti" popraviti" istraiti" odvratiti i osvetiti. 1ozvolite mi da ovi# pet stvari po redu iznesem pa da vidimo kako sada smrtna kazna izgleda kao sredstvo ostvarivanja ti# ciljeva. +rvo je sprijeiti. +od ovim podrazumijevam sprjeavanje istog ovjeka da to ponovo uini" o ustaviti njegovu karijeru" premda" naravno" nitko ne stvara karijeru u ojice izuzev umo olni#" koji nisu predmet raspravljanja u pitanju smrtne kazne. )jerujem da sam u pravu ako kaem da tokom stoljea postoji samo jedan sumnjiv sluaj u ojice s dokazanom krivnjom" koji je nakon $to je pu$ten

na kraju uo iajene kazne poinio novo u ojstvo. %islim da to statistiki znai da nije ni$ta vjerojatnije da oslo o/eni u ojica poini novo u ojstvo nego ilo tko drugi. 2vdje dolazimo do pitanja dugi# zatvorski# kazni. <ko dokazanog u ojicu zdravog razuma tre a o jestiti" tre a li on ii u zatvor i tre a li duljina njegove kazne iti odre/ena na nain koji nije uo iajen za stvarnu osudu koju je do io8 %islim da se na ovo pitanje moe odgovoriti samo ako se pogledaju statistike o tome kolika je vjerojatnost da ovjek to ponovo uini. 1rugim rijeima" kolika je vjerojatnost da ga kazna zatvorom na odre/eni roj godina" 1>" 53 ili B3 godina moe sprijeiti da ponovno to ne uini. 0 vezi s time imamo izo ilje statistike na raspolaganju. Ne mislim da one pokazuju da i kod dokazanog u ojice koji nije o je$en tre alo tretirati njegovu zatvorsku kaznu na ilo koji nain drugaije od uo iajnog naina tretiranja zatvorski# kazni. )ratimo se drugom glagolu na mojoj listi" popraviti. .o je vi$e rije iz 19. st." i moda i sada tre ali rei re#a ilitirati" vi$e nagla$avajui pomaganje ovjeku u njegovoj dru$tvenoj funkciji nego prilago/avanje njegovom unutarnjem karakteru" ali to je manje vano. 7asno je da ez o zira $to mi mislili da je mogue postii u na$em zatvorskom sustavu postupcima u popravnom i re#a ilitativnom smislu @ a otvoreno je kritici radi nedostatka novca i tako dalje @ oito je da se manje moe postii ukoliko o jesite ovjeka. 7edini ovjek koji je potpuno nepopravljiv je mrtvac" stoga vje$anje ne dolazi u o zir" jer ne moete postii nikakav o lik po olj$anja ili re#a ilitacije tim inom. 4lijedea rije je istraivanje. 2vo nije dio tradicionalne predod e $to uiniti s dokazanim u ojicama. +rije je to novo poimanje da i ilo prikladno" ako ve zatvaramo kriminalce i izvr$avamo kaznu i druge stvari nad njim" da ni se tre alo voditi istraivanje zloinake oso nosti i uzroka zloina. .renutno vje$amo samo zloince najzdravijeg razuma. %oemo provesti istraivanja koja #oemo o motivima" karakterima i strukturama linosti oni# sa smanjenom odgovorno$u" umo olni# i oni# ispod do ne granice propisane za vje$anje. <li jedini kojeg ne moemo istraiti je ovjek zdrava razuma koji #otimice" #ladnokrvno poini u ojstvo kanjivo smru. %ogue je da ako ostavimo tog ovjeka ivim i dovedemo psi#ijatre i ostalo osposo ljeno oso lje na razgovore s njim tokom njegove 53Cgodi$nje kazne zatvora" mogli ismo pronai stvari koje i nam omoguile da poduzmemo mjere koje i smanjile roj u ojstava i spasile ivote rtava. %e/utim vje$ajui ove ljude sami se i onemoguavamo da saznamo ono $to i moglo pomoi rtvama u ojstva. ;etvrta rije" odvratiti je te$koa cijele stvari. < olicionisti" kao $to svi znamo" dugo su smatrali da su dokazi iz inozemstva dugo vremena uvjeravali da smrtna kazna nije jedino efikasno zastra$ujue sredstvo protiv u ojstva. Zagovornici smrtne kazne godinama su govorili da mi nismo kao oni iz inozemstva" mi smo ekonomski drugaija zemlja" drukiji je na$ nacionalni temperament" a ima toliko toga kod nas ega nema u !taliji" Norve$koj ili u pojedinimdravama 4<1Ca" Novom Zelandu" !ndiji ili pak ilo gdje drugdje. %i sada imamo taj znameniti letak koji doista ispunjava prazninu u argumentu a olicionista. 2n pokazuje unutar smrtne izvjesnosti da smo mi potpuno kao i oni iz drugi# zemalja te da u ovoj zemlji smrtna kazna nije jedino uinkovito zastra$ujue sredstvo protiv u ojstva.

+osljednji na listi od moji# pet glagola je osvetiti. 2vdje je jedino smrtna kazna efikasna. 0koliko je ovjek nekome oduzeo ivot" najuinkovitiji" najoigledniji i zadovoljavajui o lik osvete je oduzeti njegov ivot. Nemam argumenata protiv ovoga. 4matram da je istina ako se pri#vati osvetu kao odgovarajuu svr#u za dravu u njezinu postupanju sa dokazanim zloincima" tada smrtna kazna tre a ostati za dokazane u ojice. Dto se mene tie @ a to je samo oso na stvar @ ja potpuno od acujem ideju da je osveta odgovarajui motiv za dravu u postupanju sa dokazanim zloincima" i nadam se da e od datuma o jave ovog letka na dalje" oni koji ele zadrati smrtnu kaznu" pri#vatiti da je njezina jedina vrijednost upravo osveta.

55. :rak

0 engleskom pravu definicija raka je uvijek ila" i jo$ uvijek je ona koju je lord +enzance izrekao u sluaju EFde vs. EFde& 4matram da se rak moe definirati kao do rovoljna" doivotna zajednica jednog mu$karca i jedne ene iskljuujui sve druge. 2va definicija istie tri glavna uvjeta za valjani engleski rak& mora iti do rovoljan" mora iti doivotan ! mora iti monogamni. 1rugi uvjet moe izgledati" u stvari i jest" ne$to nepravilno" udui da je englesko pravo priznalo sudski razvod 59 godina prije nego je lord +enzance dao svoje mi$ljenje" a razvod raka je postao postupno lak$im sve odonda. !pak" uvjet da rak mora iti doivotan ostaje istinitim" $to je u ogranienom smislu o jasnio +rizivni sud u sluaju %ac#inson vs. %ac#inson& za poetak raka namjera stranaka mora iti doivotno udruenje. +ostoji nekoliko propisa o nastanku raka" dok je zakon koji se odnosi na o veze stranaka u raku" te na razvod raka" strog i sloen. :rak je jedan od najjednostavniji# ugovora za sklopiti" me/utim ima vrlo dalekosene posljedice" ne samo za same stranke" nego za nji#ovu djecu i cijelo dru$tvo. Gako je sklopiti taj svean ugovor koji se unato pro$irenju Zakona o razvodu jo$ uvijek po zakonu smatra doivotno o vezujuim. .ko moe stupiti u rak8 %ladost i krvno srodstvo su dvije glavne prepreke raku. 1o nedavno" punoljetnost se stjecala sa 51 godinom" a tek s punoljetno$u oso a ima slo odno pravo za stupanje u rak. Zakon o reformi o iteljskog prava iz 19,9. je snizio prag punoljetnosti na 16 godina i sada je stanje slijedee. <ko je ilo koja stranka mla/a od 1, godina ne moe sklopiti rak& ukoliko je ceremonija o avljena" nije pravovaljan i postupak je ni$tavan od poetka @ to znai kao da nikad nije sklopljen nikakav rak" arem $to se prava tie. 0koliko jedna od stranaka ima 1, godina ili iznad" ali ispod 16" ilo kakav sklopljeni rak it e valjan" premda se mora pri aviti pristanak o a roditelja (ili roditelja koji ima skr ako su razvedeni* prije nego se pristupi sveanosti sklapanja raka. +ristanak ne mora iti dan ni u kakvom pose nom o liku" zapravo u nedostatku pristanka isti e se podrazumijevati.

<ko je udovoljeno propisima u svezi srodstva i godina i sve formalnosti su u redu" rak nee iti ni$tavan" ali moe iti poni$ten. :rak u koji se stupilo ez potre ni# pristanaka ili pod prinudom ili z og pogre$nog identiteta iti e poni$ten" ili ako je mu$karac tako pijan na ceremoniji da ne zna $to ini" ne moe doi do pristanka te e se prema tome rak poni$titi. %e/utim prijevara" izuzev prijevare identiteta" nee imati ovakvu posljedicu& ako mu$karac prevari enu $to se tie njegovog ogatstva ili statusa" a ona se uda za njega oslanjajui se na krivo prikazivanje stvari" rak se nee poni$titi. 4lino tome" ako ena prevari mu$karca i uini da on pogre$no vjeruje da je ona djevica i oeni je na toj osnovi" rak se nee poni$titi. %entalna nesposo nost negira pristanak" a pravo je ilo jasno u svezi toga sve do 19>9& umo olnik kako ga definira ne moe sklopiti rak" pa ak niti u razumnim trenucima" drugim rijeima postojala je pretpostavka da je umo olnik nesposo an dati pristanak" a takav rak je ni$tavan. %e/utim kako je Zakon o mentalnom zdravlju uklonio sve kvalifikacije mentalno olesni#" umo olnici ne postoje vi$e u zakonu te ne moe iti takve pretpostavke. %entalna nesposo nost moe sada samo uiniti rak poni$tivim. %ora postojati takav mentalni poremeaj koji i sprijeio propisno razumijevanje prirode ugovora.

5B. 9azvod
+oput ilo kojeg drugog ugovora" rak moe iti poni$ten" izmijenjen ili zavr$en u izvjesnim okolnostima. %e/utim rak nije poput ostali# ugovora poznati# pravu& propise koji odre/uju rak ne odre/uju stranke iz ugovora ve drava. 4tranke se ne mogu dogovoriti o propisima koji odre/uju sastav ugovora" udui da ove propisuje zakon" niti se mogu sloiti $to je potre no za raskid ugovora" niti koliko i naknadu tre alo platiti za svaki raskid" niti kako i se ugovor tre ao privesti kraju. 1a 19,9. zakon o razvodu u =ngleskoj je temeljen na doktrini o ranom prijestupu. .o znai da se razvod mogao odo riti jedino nevinoj stranci u raku koja je mogla dokazati da je druga stranka kriva za neko nezakonito pona$anje kao prelju " okrutnost ili napu$tanja rane zajednice (izuzetak je ila neizljeiva umo olnost dodana kao razlog zakonom iz 19B-.*. 2vo je priza$lo iz kaznenog pristupa crkvenog prava prema supruniku koji je izazvao raspad raka i nijansiralo je javne stavove o razvodu sve do dana$nji# dana. :udui da je razvod konani prekid rane veze" to nasilan in kojeg ak i ljudi koji vjeruju da je ravnotea do roga na strani rastavljene oso e kada je rak potpuno slomljen" smatraju prljavim. 'ada postoje djeca" in zaista moe iti tragian& se inost kojom poneki roditelji koriste svoju djecu poput $tapova da izmlate jedan drugoga je stra$na" me/utim ak i onda kada se pona$aju na najciviliziraniji nain nji#ova djeca moraju ili trpjeti potpuni gu itak jednog roditelja ili podnositi ezosjeajno gurkanje od jednog do drugog. +olako se pokazalo da je tragedija neuspje# raka" a ne rezultirajui razvod& rak je" a ne odstranjenje olesnog organa ono $to uni$tava zdravlje pacijenta. 4ve vee s#vaanje ovog pro lema smanjilo je sramotu

razvoda u posljednji# B3 godina. 1ok mali roj ljudi odo rava razvod" veina ljudi ga pri#vaa kao dio dru$tvenog o rasca i vrlo se rado koristi njime kada nji#ovi vlastiti rakovi postanu nesretnima. Zauda" rastua moda za razvodom je popraena porastom popularnosti raka. 1anas ljudi sklapaju rakove mla/i nego ikad i ini se sa manje priprema ili opreza @ moda zato $to s#vaaju da rak vi$e nije nuno trajan @ a skoro -3 H razvedeni# ljudi ponovo sklapa rak. ;ini se da se dogodila potpuna izmjena stava naspram ranog statusa& vjerojatno ga danas mnogi smatraju" iako samo podsvjesno" kao poku$aj u pronalaenju ivotnog partnera @ poku$aj koji se moe i napustiti ukoliko ne uspije. +ogre$an iz or moe donijeti nekoliko godina nesree" ali ne donosi sa so om doivotnu osudu na jad. 2vo nije mjesto za diskusiju je li promjena do ra ili lo$a" ali se mora pri iljeiti kao velika dru$tvena promjena u ivotu o itelji izravno uzrokovana djelovanjem prava" premda su svakako du lji razlozi uinili neiz jenim promjene u pravu.

5I. 2poruke i nasljedstvo

2vdje je originalno pismo koje je nasljedniku poslao pravni zastupnik& +ostupamo po imetku pokojnog g. Jorkea koji je preminuo 5. -. 19-6. 4ud ena potvrda oporuke dodijeljena je gospodi :roKn i 7ones. +o oporuci ste navedeni za naslje/e i vjerojatno ete pravovremeno imati koristi po klauzuli koja odre/uje da se ostatak imetka podijeli me/u nasljednicima koji naslje/uju gotovinu. 0 prilogu se nalazi kopija s odgovarajuim klauzulama. !metak" prisegnut na B39,>I funti neto" sastoji se od pri lino 11333 funti u gotovom novcu itd." o veznice i dionice od B3333 funti" B>3 jutara poljoprivredne zemlje i 15 kua u nizu kod 9ua ona" a nakon smrti uivaoca nadar ine koji sada ima -5 godine" isplata po imetku pokojnog g. JorkeC %odge koji je preminuo 19,-. !ma tako/er vrijednog namje$taja. +rije nego $to se nasljedstvo moe isplatiti mora se realizirati gotovina. Larma +. M." od oko 1,, jutara pose no je ostavljena nekim lanovima o itelji g. Jorke. 2statak efektivne imovine morat e se prodati na aukciji. 2dre/ena je provizija na pri#od od prodaje za znatan porez kod prijenosa. Dto se tie konanog ostatka" vidjet ete da se N tre aju podijeliti me/u nasljednicima proporcionalno nji#ovim naslje/ima. %noge godine moraju protei prije nego $to se pravo na doivotni posjed okona i krajnja podjela ude izvr$ena. 0vidjet ete da e mnogi mjeseci proi prije nego se udu mogla isplatiti nasljedstva" ali moete iti sigurni da e iti isplaena $to je prije mogue.

5>. +ravna znaajka me/unarodnog prava

;esto je ilo reeno da i me/unarodno pravo tre alo klasificirati kao granu etike prije nego granu prava. +itanje je dijelom pitanje rijei jer e njegovo rje$enje jasno ovisiti o definiciji prava koje smo iza rali& u svakom sluaju to ne utjee na vrijednost predmeta na ovaj ili onaj nain premda oni koji nijeu pravnu znaajku me/unarodnog prava esto govore kao da je etiki podcjenjujui epitet. 0 iti" u praksi je neprikladno i tako/er suprotno osnovnoj pravnoj misli poricati njegovu pravnu znaajku. Neprikladno je" jer ako je me/unarodno pravo samo me/unarodna moralnost" svakako nije cjelokupna me/unarodna moralnost i te$ko je vidjeti kako emo je razlikovati od drugi# pri#vaeni# moralni# standarda koje primjenjujemo u na$em prosu/ivanju o pona$anju drava. 0o iajeni postupak svakako koristi dva testa u procjeni ispravnosti dravnog zakona" moralni test" i onaj za koji se nekako smatra da je neovisan od moralnosti. 4vaka drava o ino ini se ine postupka koji su esto te$ko uvredljivi za drave" a ipak nisu suprotni me/unarodnom pravu& ali mi i# ne procjenjujemo o avezno na osnovi toga da su ili ispravni. Z unjujue je i sitniavo rei da su o a ta testa moralna. 2sim toga radi se o sitniavosti teoretiara" a ne praktinog ovjeka& jer se pitanja me/unarodnog prava nepromjenjivo tretiraju kao pravna pitanja u ministarstvima vanjski# poslova koja vode na$e me/unarodno poslovanje" i u sudovima" narodnim ili me/unarodnim" koji i# rje$avaju& pravni o rasci i metode se koriste kod diplomatski# sporova te kod sudski# i ar itrani# procesa" a autoriteti i presedani se navode svakako u o razloenju predmeta. .ako/er je znaajno da kad se dogodi kr$enje me/unarodnog prava okrivljena strana se gotovo nikad ne rani pravom na privatno prosu/ivanje" $to i predstavljalo prirodnu o ranu ako i se pro lem ticao moralnosti ina" nego uvijek nastojei dokazati da niti jedan propis nije povrije/en. .ako je ilo i s o ranama za tako oigledno kr$enje me/unarodnog prava kao $to je ila invazija na :elgiju 191I. ili om ardiranje Morfua 195B. %e/utim ukoliko me/unarodno pravo nije ista stvar $to i me/unarodna moralnost" te ukoliko u nekim itnim aspektima svakako arem slii na pravo" za$to i oklijevali pri#vatiti njegovu oiglednu pravnu znaajku8 +rigovor uglavnom dolazi od sljed enika pisaca kao Eo es i <ustin" koji ni$ta ne smatraju zakonom $to nije volja politikog vr#ovni$tva. 2vo je me/utim varljiva i neadekvatna analiza ak i kad se tie prava suvremene drave" npr. ne moe o jasniti ni postojanje engleskog o iajnog prava" izuzev ako ne iskrivimo injenice onako kako nam odgovara u definiciji. 0 svakom sluaju" kad i takva analiza mogla dati odgovarajue o ja$njenje prava suvremene drave" to i za#tjevalo od nas da pretpostavimo da je to pravo jedino istinsko pravo" a ne samo pravo na odre/enom stupnju razvoja ili pak samo vrsta prava $ire skupine. .akva pretpostavka je povijesno neutemeljena. )eina znaajki koje razlikuju me/unarodno pravo od prava drave" a za koje se esto misli da acaju sumnju na nji#ovo pravno o iljeje" kao $to su npr. njezine osnove u o iajnom pravu" injenica da je podvrgavanje stranaka jurisdikciji sudova dragovoljno" odsutnost redoviti# procesa" ilo za njegovo stvaranje ili provo/enje" su uo iajena pojava rani# pravni# sustava& i tek u suvremeno vrijeme" kada smo s#vatili da je prirodno da i drava tre ala stalno

stvarati nove zakone i provoditi postojee" postalo je mogue identificirati pravo s voljom drave" $to je postalo ak i uvjerljiva teorija. <ko su" kao $to 4ir Lrederick +ollock pi$e" a s ime i se najvjerojatnije veina kompetenti# pravnika danas sloila" jedini itni uvjet za postojanje prava postojanje politike zajednice" te pri#vaanje njezini# lanova da postoje utvr/ena pravila koja i# o vezuju u toj nadlenosti" ini se da me/unarodno pravo u potpunosti zadovoljava ove uvjete.

5,. +ovelja 0jedinjeni# naroda

Glava I. CILJEVI I NAELA lanak 1. Ciljevi su Ujedinjenih naroda: 1. Odravati meunarodni mir i sigurnosti i u tu svrhu: poduzimati djelotvorne kolektivne mjere radi spreavanja i otklanjanja prijetnja miru, i radi suzbijanja ina agresije ili drugih naruenja mira, i ostvarivati mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde i ,eunarodnog prava, ureenje ili rjeenje meunarodnih sporova ili situacija koje bi mogli dovesti do naruenja mira; 2. Razvijati prijateljske odnose meu narodima, utemeljene na potovanju na ela ravnopravnosti i samoodreenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za uvrenje svjetskog mira; 3. Ostvarivati meunarodnu suradnju rjeavanjem meunarodnih problema ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitarne prirode te razvijanjem i poticanjem potovanja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovjed; 4. Sluiti kao sredite za usklaivanje djelovanja naroda na postizanju tih zajednikih ciljeva. lanak 2. U ostvarivanju ciljeva navedenih u lanku 1, Organizacija i njezini lanovi djeluju u skladu s ovim naelima: 1. Organizacija se temelji na naelu suverene jednakosti svih svojih lanova. 2. Da bi se svim lanovima osigurala prava i blagodati koje proistjeu iz lanstva, lanovi moraju u dobroj vjeri ispunjavati obveze koje su preuzeli u skladu s ovom Poveljom. 3. lanovi rjeavaju svoje meunarodne sporove mirnim sredstvima na takav nain da ne ugroze meunarodni mir i sigurnost, te pravdu.

4. lanovi se u svojim meunarodnim odnosima suzdravaju od prijetnje silom ili upotrebe sile koje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo koje drave, ili su na bilo koji nain nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda. 5. lanovi daju organizaciji punu pomo u svakoj akciji koju ona poduzima u skladu s ovom Poveljom i suzdravaju se od pomaganja drave protiv koje Ujedinjeni narodi poduzimaju preventivnu ili prisilnu akciju. 6. Organizacija osigurava da drave koje nisu lanice Ujedinjenih naroda postupaju u skladu s ovim naelima koliko je to potrebno za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. 7. Nita u ovoj Povelji ne ovlauje Ujedinjene narode da se mijeaju u poslove koji po svojoj biti spadaju u unutranju nadlenost drave, niti obvezuje lanove da takve poslove podnose na rjeavanje prema ovoj Povelji; to naelo, meutim, ne dira u primjenu prisilnih mjera na temelju glave VII.

5-. =uropski sud pravde

+ostoji pet glavni# institucija kojim je povjereno izvr$avanje zadataka =uropske zajednice& )ijee" 'omisija" =uropski parlament" 4ud revizora i =uropski sud pravde. =uropski sud pravde" kojemu je pridodan +rvostupanjski sud" je sud ena grana zajednice. 4ud revizora" iako tako/er nosi naziv suda" nema sudsku funkciju nego funkciju financijskog i proraunskog nadzora i revizije. 2vlasti i funkcije =uropskog suda openito odre/uju tri politike institucije @ )ijee" 'omisija i +arlament @ ali to ne i tre alo prikriti injenicu da je sud odigrao svoju ulogu istovremeno s ostalim institucijama u stvaranju pravne i politike strukture zajednice. 2penito se smatra da je sud provodio aktivnu politiku integracije tijekom godina" da je preuzeo zadatak konkretiziranja nacrta 2snivakog govora" sa jasnom vizijom onakve europe kakve tei promovirati. 7edan od njegovi# osnovni# ciljeva je poveanje uinkovitosti europskog prava i njegova integracija u pravne sustave zemalja lanica. !pak" sud je samo jedna od pet institucija i odigrao je svoju ulogu u razvoju prava zajednice zajedno s ostalima. +onekad je njegov pristup io u suko u sa nekima od nji#" u drugim sluajevima u veoj #armoniji s jednim ili drugim" ali postupak je uvijek io interaktivan. 4ud je ponekad djelovao suprotno" ponekad napredno" a ponekad i kao kom inacije o ojeg. 1rugim rijeima" sud nije uvijek provodio integracijski projekt na vi$e ili manje aktivan nain. +onekad se sud doima opreznim u nekom podruju prava i am iciozan na drugom" moda odgovarajui na vanjske doga/aje i poloaj drava lanica i ostali# ustanova.

%nogi im enici mogu utjecati na sud" i tre a se iz jei svaka jednostavna teorija ili o ja$njenje njegove uloge. .re a primjetiti da sud" kao ni druge institucije" nije samostalno jedinstveno tijelo nego skup pojedini# sudaca" nezavisni# odvjetnika i pravnog oso lja koji utjeu na smjer njegova djelovanja. !z relativno malog i povezanog suda sastavljenog od - sudaca i 5 nezavisna odvjetnika prerastao je u sud od 1> sudaca i 6 ili 9 dravni# odvjetnika koji mnogo e$e zasjedaju u komorama. 9azni predmeti o kojima je sud pozvan presu/ivati ukljuuju i pitanja ustavnog znaenja" kao npr. pravilna raspodjela ovlasti izme/u drava i zajednice i $irok raspon pitanja materijalnog prava" od politike konkurencije na tri$tu do socijalne politike" poljoprivrede ili prometa. 4ud presu/uje sluajeve izme/u institucija zajednice drava lanica" izme/u poslodavaca i nji#ovi# zaposlenika kao i $irok raspon pravni# pitanja izme/u stranaka" kojasu proslije/ena s nacionalnog suda. 4ud daje mi$ljenja o uskla/enosti osnivaki# ili me/unarodni# ugovora" a i ostale vrste nadlenosti se mogu sudu pridodati sporazumom.

56. 4uko zakona

%e/unarodno privatno pravo" ili suko zakona" moe se openito definirati kao dio privatnog prava koji se avi vanjskim odnosima. 2va definicija je ispravna arem u tome $to utjelovljuje stvarne neodre/enosti u pro$loj i suvremenoj literaturi& zato ona nudi zaklon ogromnom mno$tvu postojei# i kontradiktorni# mi$ljenja. 0nato tome postoji sporazum za veinu glavni# toaka. +rije svega" openito se smatra da je glavna tema me/unarodnog privatnog prava kriterij za iz or zakona" tj. skup pravila koja upuuju koji se teritorijalni sustav zakona tre a iza rati za presudu sluaja koji je u svezi s vi$e od jednog teritorija. )rlo je uo iajeno ukljuiti sudsku jurisdikciju nad stranim oso ama ili predmetima" priznavanje presuda inozemni# sudova" i ostala proceduralna pitanja koja predstavljaju inozemne elemente. +ro lemi mppCa proizlaze iz teritorijalni# raznolikosti pravni# sustava. gdjegod takva raznolikost postoji" ti pro lemi e se vjerojatno pojaviti. Nije itno razmatramo li razliite zakone nacija" drava" provincija" kantona ili drugi# teritorija. 0 principu me/unarodni" me/udravni" me/uprovinscijski" me/ukantonalni" me/ulokalni i me/uopinski suko i svi su slini. 'oja god da je teritorijalna jedinica" iz or zakona se o ino odre/uje na isti nain. .ermin mpp je prvi put upotrij io 4torF u svom istraivakom radu 'omentari na suko zakona koji je iza$ao 16BI. !zraz suko zakona potjee iz rasprave 0lric#a Eu era" 1e conflictu legum diversarum in diversis imperiis (2 suko u razliiti# zakona u razliitim dravama*. ;udnim

o ratom" ovaj kontinentalni izraz je postao dominantnim u =ngleskoj i 4<1" dok je 4torijev izraz stekao naklonost na kontinentu.

59. )rste engleskog gra/anskog prava

1vije od najvaniji# podkategorija engleskog gra/anskog prava su Zakon o ugovorima i Zakon o deliktima. .ipina engleska definicija ugovora je ona koju je dao 4ir Oilliam <nson koja definira ugovor kao pravno o vezatan sporazum sainjen izme/u dvije ili vi$e oso a" kojim jedna ili vi$e oso a stjee prava djelovanjem ili suzdravanjem od djelovanja druge strane. Zakon o ugovorima se nadalje moe podijeliti na podruja kao ugovori o otpremi" kupnja na otplatu" prodaja ro e" itd" a svaki od nji# i mogao iti predmetom arem jedne knjige zastra$ujui# dimenzija. 1elikt je normanskoCfrancuska rije" znai jednostavno povredu zakona. 0 engleskom pravu se upotre ljava da i se oznaile povrede zakona koje je poinio pojedini gra/anin protiv drugoga" koje su dovoljno oz iljne da zasluuju naknadu glo e (od$tetu* o$teenoj oso i" ali ne toliko oz iljnu da predstavljaju kr$enje zakona. Zakon o deliktima se prema tome odnosi na gra/ansku odgovornost za razliku od krivine odgovornosti. 1rugim rijeima" delikti su manje oz iljne povrede zakona koje ne kanjava drava (kao $to je to sluaj sa zloinima*. 0mjesto toga" dodjeljuje se kompenzacija u vidu od$tete o$teenoj stranci" nakon $to je prekr$itelja (nazvanog tortCfeasor* tuila oso a koju je o$tetio. 1a citiramo 4ir 7o#n 4alnonda" delikt je gra/anska povreda zakona za koju je pravni lijek zakonski postupak iz o iajnog prava za nepodmirene dugove" a koji nije iskljuivo raskid ugovora ili raskid povjerenja ili druge" samo pravedne o veze. Zakon o deliktima ukljuuje ne#aj" smetnju" ometanje tu/eg posjeda i klevetu (uvreda i uvreda asti*. 0govor i delikti su povezani jedan s drugim& trgovac koji prodaje opasnu ro u moe iti tuen za $tete koje je poinio iz ne#aja" a isto tako moe iti odgovoran za raskid ugovorne o veze da se uvidi je li njegova ro a prodajne kvalitete. 4vakako ove dvije kategorije" premda su vane" ni u kom sluaju ne iscrpljuju gra/ansko pravo. +ostoje cijele specijalizacije u o iteljskom pravu" financijskom pravu" patentima i izdavakim pravima" radnikim sindikatima i u upravnom pravu" a svi oni imaju svoje vlastite specijaliste strunjake" ud enike i pravne izvje$taje" te u nekim sluajevima" svoje vlastite sudove i sudi$ta.

B3. 0govor

0govor se o ino definira kao pravno o vezujui sporazum izme/u dvije ili vi$e stranaka" a kojeg e sud staviti na snagu. 2va definicija kao i sve definicije nije savr$ena" ali nagla$ava najvaniji element svi# ugovora @ sporazum. 1ok se svaki ugovor temelji na sporazumu stranaka" svaki sporazum stranaka nije nuno i ugovor. 1a i sporazum io i ugovor" stranke moraju pokazati namjeru da nji#ov sporazum tre a imati pravne posljedice. +onekad ta namjera moe iti izriito izjavljena od stranaka" ali vrlo esto je potr no izvesti je iz vrste sporazuma ili iz opi# okolnosti pod kojima je sklopljen. 2 iteljski i dru$tveni sporazumi" kao kad suprug pristane plaati naknadu za vo/enje kuanstva ili pozivi na za ave ili o jede" nee se smatrati ugovorima" dok e se sporazumi poslovne prirode uvijek smatrati ugovorima. 1a i valjan ugovor izme/u stranaka stupio na snagu" odre/eni itni za#tjevi moraju iti ispunjeni. 2ni su& a* stranke moraju imati pravnu sposo nost za sklapanje ugovora * jedna stranka mora dati o vezujuu ponudu drugoj stranci" a druga stranka mora pri#vatiti tu ponudu c* ugovor mora iti potpomognut naknadom d* proizlazei sporazum mora iti istinit e* u nekim iznimnim sluajevima" ugovor mora iti sklopljen u tono odre/enoj formi f* predmet ugovora ne smije iti protivan zakonu 0govor koji ne ispunjava gore navedene za#tjeve moe iti ili ni$tavan ili poni$tiv ili zakonski neuvjerljiv. Ni$tavom ugovoru nedostaje jedan od itni# za#tjeva i zapravo uope ne postoji& u potpunosti je ez pravnog uinka i ne omoguuje nikakva prava i o veze. !zraz ni$tavan ugovor je na neki nain protuslovlje izraza jer ako je ugovor ni$tavan" tada zapravo ugovor ni ne postoji. +oni$tiv ugovor je valjan od samog poetka" ali moe se privesti kraju (ili poni$titi* na za#tjev jedne od stranaka" ako na njega utjeu pogre$ke (npr. prijevara" krivo prikazivanje stvari" lo$ utjecaj ili prisila* i prisutnost ilo kojeg od ovi# nedostataka" ovla$uje stranku na koju je to $tetno utjecalo da poduzme korake kojima e poni$titi ugovor. <ko stranka iskoristi tu mogunost" ugovor e prestati iti djelotvoran od tog vremena.

Zakonski neprovediv ugovor je valjan u svim pogledima osim osim u injenici da je zakonski neprovediv jer stranci" koja ga eli provesti" nedostaje odre/ena vrsta dokaza (npr. pisani dokaz* koji je potre an za zakonsko provo/enje ovog tipa ugovora. !zuzev svoje zakonske perovedivosti ugovor je jo$ uvijek valjan pa ako ga druga stranka izvr$i" nee moi potraivati ono $to je dala ili platila" $to god da je dala ili platila u uvjerenju da je ugovor valjan. )eina ugovora u =ngleskoj jednako je vaea ako se naine usmeno kao da su nainjeni pismeno" tj. izgovorena rije jednako o vezuje kao i pisana. No postoje i neki ugovori koji moraju iti napismeni @ npr. ugovor o kupnji na otplatu" ugovor o pomorskom osiguranju" prijenos dionica u registriranu tvrtku" preno$enje nakladnog i autorskog prava" mjenica" ekova" zadunica.

B1. Nemar

7este li se ikad upitali kako sa svom ezgraninom sloeno$u ivota" zakon moe propisati za svaku situaciju unaprijed postavljen propis8 0zmite vonju automo ila. 'ako moete imati zakon koji e odre/ivati svaki okret volana8 2dgovor prona/en u pravnim knjigama je taj da se automo ili moraju voziti i skoro sve ostalo mora se initi s razumnom panjom i ez nemara. :arem se ini da ovo odre/uje propis. <li je li to pravo propis ili samo njegov vanjski izgled8 <ko se ne moe dati sadraj pojma razumnosti i njegove suprotnosti" nemaru" pro lem e se ponovo javiti& kako zakon moe propisati svaku eventualnost8 0 praksi propis o nemaru znai da sudac ili porota odluuje da li je optueni kriv ili ne" a ovo ukljuuje definiciju o neemu $to je on mogao ili tre ao napraviti (ili je propustio napraviti* da i iz jegao $tetu. .okom 19. st. suci su poku$ali razjasniti zakon izmi$ljanjem pojma razumnog ovjeka. 0mjesto pitanja" kao prije" je li optueni kriv za nepanju" suci su traili od porote da razmotre da li se optueni pona$ao kao razuman ovjek ili kao razumno paljiv ovjek ili kao razumno mudar ovjek. :udui da su izumili razumnog ovjeka" suci su se morali potruditi da ga opi$u. +rema nekima on je io o ian razuman ovjek. .o nije ilo isto kao rei da je on io o ian ovjek" ali je lizu tome. Gord :oKen sa svojim darom rjeitosti je izjednaio razumnog ovjeka s ovjekom na auto usu za Mlap#am" a to je dovelo do $irenja pretpostavke da je standard panje koji je za#tjevalo o iajno pravo onaj prosjenog ovjeka. +retpostavka je svakako lana. 2 ian razumni ovjek prema zamisli sudaca je suvi$e paljiva oso a" tako paljiva da vrlo mali roj gospode moe doi do njegovog standarda. 4vaki o lik prosjenosti je mjera sredi$nje

tendencije" me/utim standard koji za#tjeva zakon nije nikakva sredi$nja ljudska tendencija ilo kakve vrste. 0zmite jednu oitu stvar. 2ptuenome u tu i za nemar ne i ilo dozvoljeno da stavi putnike iz Mlap#am auto usa na mjesto za svjedoke kako i rekli da i oni uinili isto $to je i on uinio. 1okaz se ne i saslu$ao. 7edan razlog za ovo je da kada i uo iajeni standardi ili konani" sudovi ne i mogli koristiti svoj utjecaj na usavr$avanje standarda. +onovo" o ini ljudi" premda su veinom oprezni u svom pona$anju svako malo pokau neki neoprez. 'ao $to je =l ert Eu ard izrazio to uz du#ovito pretjerivalje" svaki ovjek je udala arem pet minuta svakog dana. %udrost se sastoji u tome da se ne prekorai granica. <li idealiziranom stereotipu zakona" koji je sam jako daleko od toga da mu se omogui > minuta gluposti svaki dan" nije dan takav tretman. 2ptueni moe iti do ar voza sa 5>Cgodi$nji# istim dosjeom" ali ipak e iti odgovoran za $tete iz nemara ukoliko on nekoga ozlijedi u trenutku nepanje. .o $to su suci postavili standard skoro idealnog ovjeka umjesto prosjenog" je o ilno prikazano u pravnim izvje$tajima. )lasnik malog motornog roda" kada se udaljio iz green#it#eCa na .emzi" onesvijestio se za kormilom" kao posljedica konzumiranja lo$e konzerve lososa" i uslijedio je sudar. 4ve do trenutka kada se onesvijestio vlasnik se osjeao prilino do ro" i oito se nije onesvijestio z og nemara. 9ekli iste" ista nesrea. %e/utim" sudac je smatrao da je vlasnik io nemaran" jer je propusio predvidjeti da i mogao izgu iti svijest i propustio je iti na oprezu i postaviti neku drugu oso u na palu i koja je mogla iti spremna doi na most na vrijeme" da sprijei nesreu ako se dogodi nesvjest. 'ao neznalica o moru i rodovima nisam u poloaju da komentiram ovu esmislenost. Nitko ne i preposuio da i Mlap#am ili ilo koji drugi tre ao voziti priuvnog vozaa spremnog da zgra i volan u sluaju da se drugi voza onesvijesti. Pdje e se" dakle" nai na$ te$ko u#vatljivi standard8 <ko razumnog ovjeka ne nalazimo u Mlap#am auto usu" moe li ga identificirati sudac ili lan porote koja tre a donijeti odluku8 .e#niki" odgovor je ponovo negativan. 4udac ne smije rei lanovima porote da odrede $to i oni uinili" jer to nije pitanje. +ojedini porotnici moda se ne i pona$ali tako savjesno kao $to sada misle" na pomisao da su oni tre ali djelovati u situaciji. 2d porotnika se oekuje da slijede Eumeovu pouku da" sagledavajui moralni karakter nekog ina" moramo usvojiti ulogu nepristranog promatraa" traei reakcije kao ono $to ismo odo rili ili ne ismo odo rili" a ne kao ono $to ismo mi sami osjeali ili uinili. %oda je to klju za slagalicu. 9azumni ovjek je fantom koji znai odre/eni ideal za sud" ez o zira na suca ili porotu i kakav je sluaj. 2n je personifikacija sudake presude dru$tva. <ko je ovo ispravan zakljuak" mislim da se moe doi do zakljuka da ovaj nain dono$enja odluke na temelju neega $to i uinio razuman ovjek nije tako do ra ideja nakon svega. Za$to se ne i o ratili izravno na pro lem nemara8 )rijednosti su itne" ali nema smisla personificirati vrijednosti

ili i# dodjeljivati fiktivnoj oso i. Povorei o tome $to razumni ovjek ini ili ne ini" ini se da konstatiramo injenicu" dok je it u tome kako i se ljudi tre ali pona$ati. 4amo je o mana upotre ljavati neki izraz za koji se ini da upuuje na pona$anje stvarni# ljudi" dok u stvari procjenjujemo pona$anje u odnosu na neki idealni standard.

B5. =konomska" socijalna i kulturna prava

;lanak I6. 7ami se pravo vlasni$tva. )lasni$tvo o vezuje. Nositelji vlasnikog prava i nji#ovi korisnici duni su pridonositi opem do ru. 4trana oso a moe stjecati pravo vlasni$tva uz uvjete odre/ene zakonom. 7ami se pravo naslje/ivanja. ;lanak I9. +oduzetnika i tri$na slo oda temelj su gospodarskog ustroja 9epu like Ervatske. 1rava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tri$tu. Za ranjeni su monopoli. 1rava potie gospodarski napredak i socijalno lagostanje gra/ana i rine se za gospodarski razvitak svi# svoji# krajeva. +rava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. !nozemnom ulagau jami se slo odno izno$enje do iti i uloenog kapitala. ;lanak >3. Zakonom je mogue u interesu 9epu like Ervatske ograniiti ili oduzeti vlasni$tvo" uz naknadu tri$ne vrijednosti. +oduzetnika se slo oda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi za$tite interesa i sigurnosti 9epu like Ervatske" prirode" ljudskog okoli$a i zdravlja ljudi. ;lanak >1. 4vatko je duan sudjelovati u podmirenju javni# tro$kova" u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. +orezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.

;lanak >5. %ore" morska o ala i otoci" vode" zrani prostor" rudno lago i druga prirodna ogatstva" ali i zemlji$te" $ume" iljni i ivotinjski svijet" drugi dijelovi prirode" nekretnine i stvari od oso itog kulturnoga" povijesnoga" gospodarskog i ekolo$kog znaenja" za koje je zakonom odre/eno da su od interesa za 9epu liku Ervatsku" imaju njezinu oso itu za$titu. Zakonom se odre/uje nain na koji do ra od interesa za 9epu liku Ervatsku mogu upotre ljavati i iskori$tavati ovla$tenici prava na njima i vlasnici" te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.

BB. 2 lici poslovne organizacije u 4<1Cu

+ostoje tri osnovna o lika poslovne organizacije& iskljuivi (vlasni$tvo*" suvlasni$tvo i udruenje. 4vaki od nji# ima vlastite prednosti i nedostatke. Gjudi i# oda iru razmatrajui formiranje poslovanja sa stanovi$ta financijske odgovornosti" kontrole rada" mogunosti rasta i $irenja" te mogunosti kapitalizacije i financijskog razvoja.. +ojedinano vlasni$tvo je najjednostavniji i naj rojniji o lik poslovne organizacije. Npr. trgovine na malo" restorani" farme te mnogi drugi poslovi tipino koriste ovaj o lik poslovanja. .akav iznis je u vlasni$tvu jedne oso e. )lasnik ima relativno neogranienu kontrolu nad poslovanjem i uiva svu do it. %e/utim" vlasnik ovog poslovanja tako/er ima neogranienu oso nu odgovornost za gu itke" dugove i druge o veze koje poslovanje moe donijeti. 4uvlasni$tvo je udruenje dvije ili vi$e oso a kao suvlasnika za vo/enje poslovanja radi do iti. Zasniva se na do rovoljnom sporazumu oso a" koje se zovu partneri. 1o itci i gu itci se dijele na jednake dijelove ukoliko nije drugaije dogovoreno. <li svaki suvlasnik je neogranieno odgovoran vjerovnicima za dugove uprave" na jednakoj osnovi. 0koliko nije drugaije dogovoreno" svi suvlasnici imaju pravo sudjelovati u upravljanju s podjednakim ovlastima. 4uvlasni$tva mogu kom inirati i koristiti vi$e kapitala" radne snage i vi$e znanja nego $to mogu iskljuiva vlasni$tva. 0druenje je pravna oso a zakonski stvorena i ovla$tena za postizanje specifine svr#e. 2no moe iti stvoreno samo uz odo renje vlade. +remda i# vlasni$tva i suvlasni$tva daleko nadma$uju rojem" udruenja o avljaju najvei dio poslovanja u zemlji. .o je zato $to i# o iljeja korporacijskog o lika ine pogodnijima za vo/enje poslovanja u velikim razmjerima. Neka od zi#o iljeja su& a* trajan ivot (poznat kao trajno nasljedstvo*" * ograniena odgovornost" c* prenosivost dionica" d* pristup kapitalu" e* struna uprava.

BI. 4udska kontrola javni# vlasti

<ko je javna vlast djelovala nezakonito" sudovi imaju ovlast i dunost da poduzmu mjere ukoliko je predmet iznesen pred nji#. +olazna toka sudske revizije je ultra vires (izvan ovla$tenja*. <ko zakon odredi ovlast javnoj vlasti da ne$to uini" ta ovlast je uvijek ograniena. +ostojat e ogranienja $to se moe uiniti& svr#e za koje se ovlast moe koristiti esto e iti specifine" a postupak koji se mora slijediti moe iti propisan. <ko vlast zakorai izvan ovi# granica ona e djelovati izvan svoji# ovlasti& njezino djelovanje e iti nezakonito" a sudovi e intervenirati. +rema tome" najjednostavnije sudska revizija je sredstvo osiguranja da e se po$tivati volja parlamenta. .o je itan dodatak parlamentarne vr#ovne vlasti. %e/utim sudska revizija nije samo grana zakonskog tumaenja. 4udovi su oti$li dalje. Nisu se avili samo time $to e zakonodavstvo zaista rei" ili $to je tono zakonodavno tijelo namjeravalo& oni su tako/er tumaili za#tjeve zakonodavstva koji su vjerojatno sadrani u upotre ljenim rijeima" ali koji su zapravo proizvod suda. 4toga su oni izgradili tijelo sudakog prava za koje se smatra da se mora primjeniti na sve javne vlasti" izuzev ako nije jasno i izriito iskljueno od strane odgovarajueg zakonodavstva. 2pravdanje za sudsku intervenciju o ino je jo$ uvijek ultra vires" ali u nekim okolnostima ovo postaje prilino sla o" te i moglo iti olje u nekim sluajevima osvrnuti se na o iajno pravo" radije nego predpostavljeno znaenje odgovarajueg zakonodavstva" kao osnova za tu intervenciju. +ostoje dva naina na koja se moe uloiti pravni lijek& izravnim prigovorom ili prigovorom u neizravnim postupcima. 0 prvom sluaju predmet postupaka je jednostavno opovrgnuti neki upravni akt ili u sluaju nepostupanja za#tijevati da se poduzmu odre/ene mjere" u povratnom postupku neposredni cilj postupka je ne$to sasvim razliito" a pravovaljanost upravnog akta se pojavljuje sluajno. 7edan primjer e ovu razliku uiniti jasnom. +retpostavite da lokalna vlast donese mjesni propis za koji se smatra da je nevaljan. 2so a povrije/ena time ima dva iz ora& ona moe ili otii na sud i zatraiti da se to proglasi nevaljanim (izravana prigovor*& ili moe to ne uzeti u o zir i priekati da lokalna vlast poduzme proved eni postupak. <ko oso a optuena za kr$enje mjesnog propisa moe tvrditi da je nevaljan" sud e tada morati utvrditi njegovu nevaljanost prije nego $to moe odluiti je li oso a poinila prekr$aj. 2vo je prigovor u neizravnim postupcima. !pak u mnogim sluajevima mogunost za prigovor na upravni akt kroz povratni proces nee se pojaviti i tada e izravni prigovor iti jedina mogunost.

B>. +olicijske ovlasti u )elikoj :ritaniji

Zakon koji se osnosi na policijske ovlasti je vaan sa politikog stajali$ta jer odre/uje do kojeg se opsega policija moe uplitati u slo odu pojedinca. .o je tako/er vano s pravnog stajali$ta zato $to razliita pitanja gra/anske i kaznene odgovornosti ovise o zakonitosti ili nezakonitosti nji#ove primjene. Plavne policijske ovlasti su& u#ienje" stupanje u posjed" pretraga i zapljena. 0#ienje. <ko je u#ienje zakonito" u#iena oso a e iti kriva za zloin i delikt napada (kao i za razliite zakonske prijestupe* ako upotrije i silu da i pruila otpor" policajac s druge strane je ovla$ten da upotrije i takvu razumnu silu koja moe iti potre na da i se izvelo u#ienje. 7ednom kada je u#ienje izvedeno" u#iena oso a e iti kriva za prijestup ako po jegne iz pritvora. <ko je s druge strane u#ienje nezakonito" policajac e iti kriv za delikt i zloin nezakonitog u#ienja" ako upotrije i silu da provede u#ienje it e kriv za napad. Dtovi$e" u#iena oso a je pravno ovla$tena da upotrije i razumnu silu kako i za$titila svoju slo odu i nee iti kriva ni za kakav prijestup ukoliko se opire u#ienju ili po jegne iz pritvora. 9ezultat ovoga je taj" da ukoliko se osumnjieni opire u#ienju i do/e do o rauna u kojoj o je strane koriste silu" pitanje je li osumnjieni ili policajac kriv za napad e ovisiti o tome je li u#ienje ilo zakonito. +retraga. Nezakonita pretraga oso e predstavlja napad i pretraena oso a ima pravo upotrije iti razumnu silu kako i se oduprijela. <ko je s druge strane pretraga zakonita" situacija je o rnuta& policajac je ovla$ten da koristi razumnu silu" a opiranje je napad. 4tupanje u posjed. +olicija moe ui u prostorije da izvr$i u#ienje ! moe pretraiti prostorije kako i na$la koga trai. 0 sluaju u#id enog prijestupa to je propisano 'aznenim zakonom iz 19,-." ali slian je zakon i u sluaju u#ienja s nalogom. Nezakonit ulazak u privatan posjed" s druge strane predstavlja delikt ometanja tu/eg posjeda& posjednik je ovla$ten upotrije iti razumnu silu da iz aci prekr$itelja" i ako se potonji eli osvetiti on e iti kriv za delikt i za zloin napada. Zapljena. 'oje predmete moe policija zadrati nakon pretrage8 'ada je izvr$eno zakonito u#ienje policija je ovla$tena da zapljeni predmete ili dokumente koje posjeduje ili kontrolira osumnjieni" a koji i se mogli iskoristiti kao dokaz protiv njega. .ako/er mu mogu oduzeti od njega ilo kakvo oruje ili predmet koji i on mogao upotrije iti da ozlijedi se e ili druge. +ose no te$ko pitanje je moe li policija zaplijeniti predmete koji su dokaz protiv druge oso e" a ne u#iene oso e. <ko policajac uzme do ra ez zakonske osnove on je kriv za delikt ometanja tu/eg do ra" te ukoliko i# od ije vratiti it e odgovoran za delikt nezakonitog zadravanja tu/eg vlasni$tva ili zamjene. )lasnik moe do iti od$tetu od policije i sudski nalog za povrat do ara.

0 svim sluajevima upotre a sile od strane policije mora iti razumna i tre ala i se odga/ati sve dok nije nuna. Na primjer" premda policajac ima pravo koristiti silu da u/e u zgradu" ne smije to uiniti sve dok stanar nije do io priliku da otvori vrata. +rema tome policajac i tre ao rei stanaru po$to za#tjeva ulaz.

B,. 0spon uloge pravnika u suvremenom svijetu

+ostoji stvarna i ra$irena riga o porastu roja zakona i pravnika u veem dijelu modernog svijeta. +redsjednik )r#uvnog suda 4<1Ca Oarren =. :urger" koji i do ro tre ao poznavati pro lem" nedavno je rekao& mogue je da smo na putu prema dru$tvu preplavljenim #ordama pravnika" gladni# poput parazita i odredima sudaca u rojkama koje nikad prije nisu ile razmatrane. +orast pravne profesije jedno je od o iljeja modernog svijeta. 9azvoj kapitalizma dao je pravnicima golem poticaj. :udui da posao za#tjeva planiranje" uinkovitost i standardizaciju pravnici su postali nuni u kupovanju" prodaji" financijama i trgovini i razliitim drugim prijenosima imovine. 1o ro je poznat i pro lem pravnog jezika. %oramo imati pravnike jer je pravo nejasno" kompleksno" varljivo i nerazumljivo. Gaiku se moe initi kao da pravnici namjerno stvaraju zakone i propise nerazumljivima da i osigurali zaposlenje za udue generacije pravnika koji e jedini iti sposo ni razumjeti i#. !ako mi ne vjerujemo da je takvo mi$ljenje tono" injenica je da o ini ljudi tre aju jednostavna i razumljiva pravila" udui da jedino ljudi koji znaju i razumiju svoja prava mogu i# uinkovito traiti u demokratskom dru$tvu. Nadalje" pravnika se uloga pro$irila na podruja koja nisu strogo pravna. 0 4<1Cu kao i u Ervatskoj" pravnici imaju vano mjesto me/u poslovnom egzekutivom. ! $to je jo$ vanije" pravnici dominiraju politikom scenom u modernom svijetu. Pru o reeno B od svaka I senatora 4<1Ca su pravnici. +redsjednici" guverneri" zastupnici u 'ongresue vjerojatno iti pravnici. 0 gotovo svakoj zemlji pravnici su prezastupljeni u zakonodavnim tijelima" tj. ima vi$e pravnika zakonodavaca no $to i se to oekivalo iz nji#ova udjela u opoj populaciji. %oda najznaajniji nain na koji pravnici utjeu na politike odluke je putem vladini# agencija izra/ujui nacrte i prijedloge za politika tijela. <li" najvanija dunost svi# pravnika" ilo koju vrstu posla da o avljaju je da promiu i $tite osnovni princip pravne profesije" a taj je vladavina prava.