 Pravo na život, slobodu i integritet osobnosti

 U članku 21. svakom ljudskom biću jamči se pravo na život;

 U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne (neki ustavi zabranjivali su
smrtnu kaznu, s iznimkom na određena kaznena djela počinjena u ratu).
 Postavlja se pitanje “ljudskog bića”, smrtne kazne u ratu, eutanazije…
 Nikomu se ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno
zakonom, o čemu odlučuje sud.
 Osim toga, zabranjeno je svako zlostavljanje ili podvrgavanje liječničkim
ili znanstvenim pokusima, bez vlastitog pristanka. Zabranjen je svaki
prisilni i obvezni rad.
 Prava uhićenika, okrivljenika i osuđenih osoba
 Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok
mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
 Presumpcija nedužnosti ne znači da se određenu osobu ne bi moglo
smatrati, npr. optuženom ili nepravomoćno osuđenom.
 Nakon pravomoćnosti sudske presude određena osoba može
se smatrati krivcem za određeno kazneno djelo.
 Postupak uhićenja, koje provodi policija, važan je problem
po pitanju zaštite prava čovjeka.
 Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pismenoga,
sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora
biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode.
 Redarstvo može i bez sudbenoga naloga uhititi osobu protiv
koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno
djelo.
 Svaka uhićena i pritvorena osoba ima pravo žaliti se
nadležnom sudu. Također, osoba ima pravo izravno obratiti
se Europskom sudu za ljudska prava, bez iscrpljenosti
domaćih pravnih sredstava zaštite.
 Sa svakim uhićenikom mora se postupati čovječno i poštivati
njegovo dostojanstvo.
 Naglašava se kratkoća postupka - još od Habeas Corpus Acta
iz 1679. godine.
 Pritvorenik se može braniti sa slobode nakon polaganja
utvrđenog novčanog iznosa.
 Prava osumnjičenog ili okrivljenog: na pravično suđenje pred
nadležnim sudom i u razumnom roku; u najkraćem roku
izviješten o naravi i razlozima optužbe te dokazima na jeziku
koji razumije; na odgovarajuće vrijeme i mogućnost za
pripremu obrane; uzeti branitelja i nesmetano uspostaviti
vezu s njim; suđenje u nazočnosti; ne smije se prisiljavati na
iskaze protiv sebe ili priznavanje krivnje.
 Osuđena osoba sa izdržanom kaznom smatra se
jednakom s ostalim.
 No, za “teška i osobito nečasna djela” može se
dogoditi gubitak stečenih ili zabrana stjecanja
određenih prava na određeno vrijeme (npr.
osobu koja je izdržala kaznu oružane pljačke
neće se zaposliti u policijskim snagama ili banci).
 Postavljanje se pitanje može li osoba koja je
osuđena zbog teškog kaznenog djela, a služi
zatvorsku kaznu u drugoj državi biti nositelj
izborne liste. Smatra se kako saborski zastupnik
ne može postati osoba koja je pravomoćno
osuđena na kaznu zatvora dužom od šest
mjeseci, ali, prema stajalištu Državnog izbornog
povjerenstva bi mogla postati nositeljem liste.
Ipak, nije u skladu s temeljnim vrednotama
Ustavnog poretka, prema stajalištu Ustavnog
suda.
 Osoba koja je osuđena i izdržala svoju kaznu načelno se
smatra jednakom svim drugima.
 “Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je
počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim
pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna
koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon
počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva
kazna.”
 Ne bis in idem- nitko ne može biti suđen za djelo za
koje je već bio osuđen na temelju pravomoćne sudske
odluke. Također, ne može se ponoviti kazneni postupak
protiv osobe koja je oslobođena pravomoćnom
presudom.
 Promjenom Ustava iz 2010. godine ukinuta je
zastara za određena imovinska djela. Naime,
zbog težine kaznenih djela, okolnosti u kojim su
počinjene, pojedina kaznena djela izuzeta su od
zakonske zastare.
 Jamstvo osobnog života, ugleda i časti
 Svakom građaninu jamči se štovanje i pravna zaštita njegova
osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.
 Sloboda kretanja
 Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima
pravo slobodno se kretati i birati boravište. Pravo kretanja na
teritoriju Republike Hrvatske te pravo ulaska ili izlaska iz nje može
se ograničiti zakonom ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka,
zdravlja te prava ili sloboda drugih.
 Pravo utočišta/azila
 Strani državljani i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u
Republici Hrvatskoj. Radi se o osobama progonjenim zbog političkih
optužbi.
 Državljanin ne može biti prognan, izručen stranoj državi niti mu se
može oduzeti državljanstvo, osim kada je to uređeno
međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.
 Nepovredivost doma
 Dom je nepovrediv, osim u slučajevima potreba
kaznenog postupka. Samo sud može odrediti pretragu
doma temeljem obrazloženog i pisanog naloga. Osim
toga, stanar ili njegov zastupnik te obvezno dva
svjedoka imaj pravo biti nazočni pretrazi doma.
Redarstvene vlasti mogu izvršiti pretragu i bez
prethodno navedenih uvjeta ako: je to nužno radi
izvršenja naloga o uhićenju; je to nužno radi hvatanja
počinitelja kaznenog djela; se radi o otklanjanju
ozbiljne opasnosti po život, zdravlje ljudi ili imovinu
većeg opsega.
 Tajnost dopisivanja, zaštita osobnih
podatka i uvjeti ograničenja
 Svakomu se jamči sigurnost i tajnost osobnih
podataka.
 Zakonom se mogu predvidjeti ograničenja
nužna za zaštitu sigurnosti Republike ili
provedbu kaznenog postupka. Ograničavanje
pojedinih ljudskih prava i temeljnih sloboda
u svrhu tajnog prikupljanja podataka mogu
se provesti samo ako se ne mogu prikupiti na
neki drugi način ili bi se prikupili s velikim
poteškoćama. Mjere tajnog prikupljanja
podataka mogu se poduzimati temeljem
pisanog obrazloženog naloga koje izdaje
sudac Vrhovnog suda.
 Iznimno, zbog hitnosti postupka moguće je i
temeljem naloga ravnatelja sigurnosno-
obavještajne agencije. Ukoliko ovlašteni sudac
odbije izdati suglasnost, u tom slučaju,
sigurnosno-obavještajna agencija je dužna
prekinuti s radnjama te uništiti sve dokumente
skupljene u postupku.
 Ukoliko ovlašteni sudac odbije izdati nalog, o
razlozima obavijestiti će Vijeće za nacionalnu
sigurnost i Odbor nadležan za nacionalnu
sigurnost.
 Mjere tajnog prikupljanja podataka su:
tajni nadzor telekomunikacijskih usluga,
djelatnosti i prometa; tajni nadzor nad
poštanskim i drugim pošiljkama; tajni nadzor
i tehničko snimanje zatvorenih prostora,
objekata; tajno praćenje i motrenje uz
svjetlosno snimanje u otvorenom prostoru i
javnim mjestima; tajno praćenje i motrenje
uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija u
otvorenom prostoru i javnim mjestima; tajni
otkup dokumenata i predmeta.
 Sloboda mišljenja i pravo na izražavanje
 Sloboda mišljenja temelj je demokratskog političkog
sustava.
 To podrazumijeva slobodu mišljenja, ali i izražavanja
misli.
 Američki sudovi su polovinom 20. stoljeća ustanovili
kako dužnosnici uživaju manji stupanj zaštite osobnosti
od običnih građana.
 Sloboda izražavanja podrazumijeva: slobodu tiska i drugih
sredstava priopćavanja; sloboda govora i javnog nastupa;
slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
 Zabranjena je cenzura – službeni nadzor državnih tijela
nad sredstvima javnog priopćavanja. No, moguća je jedino
autocenzura sami vode računa da ne povrijede osjećaje
vlasti i državnih dužnosnika.
 Izmjene 2010. godine išle su u smjeru jamstva prava na
pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti
razmjerna naravni potrebe za ograničenjem te i nužna u
slobodnom i demokratskom društvu. Opravdanost
uskraćivanja informacije podliježe testu javnog interesa,
odnosno pravo javnosti da zna na moguće štetne
posljedice ili nužnost čuvanja tajne.
 Svatko zaslužuje pravo na ispravak, a
uključuje i pravo novinara ili institucije
čijom informacijom je povrijeđeno neko
pravo.
 Sloboda izražavanja ima svoje granice jer
je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje
ili poticanje na rat ili uporabi nasilja, na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili
bilo koji oblik nesnošljivosti.
 Prema Zakonu o medijima:
 1. jamči se sloboda izražavanja i sloboda medija;
 Sloboda medija obuhvaća: slobodu izražavanja mišljenja,
neovisnost medija, sloboda prikupljanja, objavljivanja i
raspačavanja informacija; pluralizam i dostupnost
medija…
 3. Slobodu medija je dopušteno ograničiti samo ako je to
nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne
sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i
morala…
 4. zabranjeno je prenošenjem programskih sadržaja u
medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku,
spolu ili drugu neravnopravnost…
 Pravo na privatnost znači:
 1. Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti,
dostojanstva, ugleda i časti.
 2. Svaka osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima
pravo ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima
koji su povezani s javnom službom.
 3. Osoba koja sama svojim izjavama i drugim djelima
privlači pozornost ne može tražiti zaštitu privatnosti kao i
drugi građani.
 Nema povrede prava na privatnost ako prevladava
opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti.
 Načela prava na pristup informacijama:
 1. načelo javnosti i slobodnog pristupa:
informacije su dostupne svakoj domaćoj ili
stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s
uvjetima;
 2. Načelo pravodobnosti, postupnosti i točnosti
informacija;
 3. Načelo jednakosti: mora biti dostupno svim
korisnicima i na jednak način;
 4. načelo raspolaganja informacijom: korisnik
koji raspolaže informacijom, ima pravo
informaciju i iznositi.
 Ograničenja prava na pristup informacijama:
 1. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na
pristup informacijama koja se tiču nadležnih
tijela u predistražnim i istražnim radnjama za
vrijeme trajanja postupaka;
 2. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na
pristup informacijama ako:
 - je informacija klasificirana stupnjem tajnosti;
 - je profesionalna ili poslovna tajna;
 - je porezna tajna;
 - je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje
zaštite osobnih podataka…
 Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup
informaciji ako:
 1. bi objavljivanje onemogućilo učinkovito,
neovisno i nepristrano vođenje sudskog
postupka ili drugog postupka;
 2. onemogućilo rad tijela koja obavljaju
upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
odnosno nadzor zakonitosti;
 3. povrijedilo pravo intelektualnog
vlasništva…
 Test javnog interesa čini nadležna osoba ili
tijelo u svrhu utvrđivanja je li određena
informacija javna ili tajna.
 Sloboda vjeroispovijedi.
 Ustav jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi te
slobodno javno očitovanje vjere ili drugog
uvjerenja.
 Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i
odvojene od države.
 Sloboda udruživanja i njezina ograničenja
 Građanima je zajamčeno pravo na slobodno udruživanje
radi zaštite njihovih interesa ili radi zauzimanja za
socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna
ili druga uvjerenja ili ciljeve.
 Slobodno udruživanje građana u političke stranke uvjet
je djelotvornog funkcioniranja demokratskog političkog
sustava.
 Slobodno udruživanje u sindikate ili različite građanske
udruge jer treba uspostaviti ravnotežu između različitih
društvenih interesnih slkupina.
 Jamči se slobodno osnivanje stranaka te
unutarnje ustrojstvo mora biti sukladno
temeljnim ustavnim demokratskim načelima.
 Stranka mora javno polagati račun o
podrijetlu svojih sredstava i imovine.
 Protuustavne su političke stranke koje svojim
programom ili nasilnim djelovanjem
podrivaju slobodni demokratski poredak ili
ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske.
 Jednaka dostupnost javnih službi
 Svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima,
sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti
primljen u javne službe.
 Zabranjen je svaki oblik nepotizma (privilegiranje
temeljem srodstva) i klijentelizma (privilegiranje
temeljem usluga, veza i poznanstava).
 Zabranjeno je i propisivanje političke podobnosti
(„sustav plijena” ili spoils sistem).
 “Sustav plijena” nasuprot kriteriju stručnosti i
zasluga (merit sistem).
 Godine 2012. donesen je Zakon o postupku
primopredaje vlasti u kojem se na
raspolaganje Vladi stavljaju sljedeći
mandati: tajnik Vlade, državni tajnici,
ravnatelji državnih upravnih organizacija,
glavni državni rizničar, ravnatelji agencija
Vlade i ravnatelji zavoda koje imenuje
Vlada.
 Ipak, sustav plijena i nadalje dominira.
 Pravo na okupljanje i mirni prosvjed
 Može se zakonom tražiti prethodna prijava namjere
održavanja javnog skupa.
 Sa stajališta opravdanosti zabrane javnog skupa
razvio se pravni standard koji se naziva ispitivanjem
jasne i izravne opasnosti, odnosno u hrvatskom
zakonodavstvu to znači ograničenje prava na
okupljanje radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi,
pravnog poretka, javnog morala i zdravlja.
 Mirno okupljanje i javni prosvjed ne smiju se održavati
u blizini: bolnica, dječjih vrtića i osnovnih škola,
nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima
prirode, autocestama i magistralnim cestama…
 Biračko pravo
 Biračko pravo imaju svi državljani Republike
Hrvatske s navršenih 18 godina.
 Na izborima za Sabor i predsjednika Republike
ostvarivanje biračkog prava mora se osigurati i
državljanima Republike koji se u doba izbora
zateknu izvan njenih granica, a glasovanje se
odvija u diplomatskim i konzularnim
predstavništvima. Birači koji nemaju prebivalište
imaju pravo na tri zastupnika.
 Pravo peticije
 Pravo peticije znači pravo obraćanja
državnim tijelima i pravo na odgovor.
 Svatko (građanin ili stranac, fizička ili
pravna osoba) ima pravo slati predstavke,
pritužbe, davati prijedloge državnim i
drugim tijelima te dobiti i odgovor na njih.
 Dužnost obrane Republike
 Mirotvorstvo predstavlja jednu od najviših
vrednota pravnog poretka Republike Hrvatske.
 Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske
dužnost je svih sposobnih državljana. No, moguć
je i prigovor savjesti, odnosno osobama koje zbog
svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni
sudjelovati u obavljanju vojnih dužnosti.
 Pravo vlasništva
 Uklanjaju se sva ograničenja prava vlasništva uvedena u
komunističkom režimu.
 Problemi privatizacije i “reprivatizacije”.
 Poduzetništvo i tržište
 Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog
ustrojstva Republike Hrvatske; osigurava se jednak pravni
položaj na tržištu; potiče se gospodarski napredak i
socijalno blagostanje građana; prava stečena ulaganjem
kapitala ne mogu se umanjiti zakonom; inozemnom ulagaču
jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.
 Institucije financijskog nadzora jesu: Hrvatska narodna
banka te Državna revizija.
 Izvlaštenje (eksproprijacija)
 Postoje određena ograničavanja ili oduzimanja
vlasništva radi zaštite javnog interesa.
 Uvijek se gleda prema tržišnoj vrijednosti.
 Porezni sustav
 Porezni sustav mora se temeljiti na načelima
jednakosti i pravednosti.
 Dobra od interesa za Republiku
 Pod osobitom zaštitom su sljedeća dobra: more,
morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno
blago i prirodna bogatstva.
 Pravo na rad i sloboda rada
 Pravo na rad ne znači jamstvo zaposlenja.
 Zabranjen je svaki prisilni i obvezatni rad.
 Pravedna naknada za rad i uvjeti rada
 Tumači se kao jamstvo prava na zaradu pod
jednakim uvjetima, bez diskriminacije po bilo kojoj
osnovi.
 Socijalna sigurnost
 Uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
 Kolektivni ugovor međusobno zaključuju
sindikalna organizacija i organizacija
poslodavaca.
 Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk
 Svi zaposlenici i poslodavci imaju pravo osnivati
sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
 Ustavnopravna zaštita obitelji
 Obitelj, materinstvo, djeca i mladež su pod
osobitom zaštitom Republike.
 Kulturna prava
 Pravo na školovanje
 Osnovno školovanje je besplatno, a
srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje
dostupno je pod jednakim uvjetima.
 Obrazovanje je svakomu dostupno, pod
jednakim uvjetima. Obvezno obrazovanje je
besplatno.
 Autonomija sveučilišta
 Samostalnost sveučilišta očituje se u svom
djelovanju i ustrojstvu.
 Nepovredivost sveučilišnog prostora jedna je od
najstarijih tradicionalnih sloboda zajamčenih
sveučilištima.
 Ekološka prava
 U čl. 70. propisuje se pravo na zdrav život.
 Građani, državna, javna i gospodarska
tijela i udruge dužni su posvećivati
posebnu skrb zaštiti zdravlja ljudi, prirode i
ljudskog okoliša.