Osobne slobode

i prava ovjeka i
graanina

Pojam i razvoj ljudskih

prava
Ljudska prava pravne, filozofske i politike ideje na temelju kojih
pojedinac stjee neotuiva prava. Ona se ne poklanjaju, ve ih svaki
pojedinac stjee roenjem.

Zatita ljudskihKonvencije
prava
i zakoni:
Tijela:
Vrhovni sud
Ustavni sud
Hrvatski sabor
tijela Vlade
pravobranitelji

Ustav Republike Hrvatske

Opa deklaracija o ljudskim
pravima
Konvencija o pravima
djeteta
Europska konvencija za
zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda

Povrede osobnih prava

Osobna prava

37

35
66

Negativna prava
tite fiziki i
duhovni integritet
ovjeka i njegovu
privatnost

125
47
37
Neasne sudske presude
Politika ubojstva
Muenja i zlostavljanja

Zatvor bez optube

Nestajanje nakon uhienja
Uzimanje talaca

Pravo na ivot
Temelj svih ostalih ljudskih prava

Razlozi umiranja djece

glad
infekcije dinih puteva
malarija

nedostatak vode
dijareja

Obveza drave je zakonom zatititi pravo na

ivot donoenjem kaznenih zakona

11%
35%

15%

titi ga policija, dravno odvjetnitvo i sudovi

22%
17%

Pravo na slobodu i zatitu

osobnosti
jami slobodu te titi osobu od fizikog ili psihikog bola te straha

Nitko ne smije biti dran u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i

trgovina robljem zabranjuju se u svim njegovim oblicima.

1,2 milijuna djece rtve su prodaje u djeje roblje, ukljuujui i tek roene bebe.

Sloboda kretanja
Pravo graana da se slobodno kreu unutar dravnog teritorija,
slobodno biraju mjesto boravita, te slobodno napuste dravu i
vrate se u nju u bilo koje vrijeme.
Iznimno se moe ograniiti kada se radi o:
- zatite dravne sigurnosti
- zatiti javnog reda
- zatiti zdravlja ili morala
- zatiti prava i sloboda drugih

Pravo utoita ili azila

Azilantima i osobama bez dravljanstva, Republika Hrvatska moe dati
utoite, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti
oprene meunarodnom pravu.
Republika Hrvatska ne izruuje i ne protjeruje strance koji se zakonito
nalaze na njezinom teritoriju.
U Republici Hrvatskoj 4.770 osoba zatrailo je azil, astatus azila ili
supsidijarne zatite dobile su samo 133 osobe.

Nepovredivost doma
titi privatni ivot pojedinca i obitelji time to zabranjuje svako uznemiravanje i
neovlaten ulazak u dom.
Iznimno, redarstvene vlasti mogu ui u dom bez pisanog naloga ukoliko je rije o
uhienju, hvatanju poinitelja kaznenog djela ili otklanjanju opasnosti po ivot i zdravlje
ljudi.
Prema podacima HGK 2006. g. ovreno je samo 319 nekretnina, a 2013. godine 6773
nekretnine. U navedenom razdoblju broj ovrenih nekretnina porastao je 21 put.

Tajnost dopisivanja
Sloboda i tajnost dopisivanja Ustavom je zajamena i nepovrediva, no u
suvremeno doba ona se esto naruava kontroliranjem i pijuniranjem.
Drava po zakonu moe ograniiti ovo ustavno pravo ako se radi o zatiti
dravne sigurnosti ili provedbi kaznenog postupka.
Neovlateno otvaranje tue poiljke, pisma, elektronike pote ili kakvog
drugog sredstva dopisivanja, kao i neovlateno zadravanje, unitavanje
zatvorene poiljke ili elektronike pote kanjava se kaznom zatvora do jedne
godine.

Sloboda vjeroispovijesti
Podrazumjeva slobodu ouvanja ili prihvaanja neke vjere ili uvjerenja po svom
osobnom izboru, kao i slobodu da iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje.
Pravo roditelja je da svojoj djeci osiguraju ono vjersko i moralno obrazovanje
koje je u skladu sa njihovim vlastitim uvjerenjima.
U Izraelu projekt pod nazivom Zajednike vrijednosti okuplja idove,
muslimane i krane na zajednikom prouavanju svetih tekstova u potrazi za
vrijednostima koje su im zajednike i mogu se provoditi u svakodnevnom
ivotu.

Sloboda miljenja i govora

Sloboda miljenja i savjesti prirodno je pravo ovjeka i ne moe se normom ograniiti
Mogue je ograniiti njihovo izraavanje zbog ega je u Ustavu posebna panja
posveena slobodi tiska, javnog nastupa, slobodi govora i drugim pravima kojima se
ostvaruje sloboda misli.
Sloboda govora i misli je ono to zapravo neko drutvopokree naprijed.
Sa sobom donosi i odgovornosti pa se njome ne smije naruavati dravna sigurnost,
javni red, zdravlje te prava i ugled drugih.

Prava uhienika,
okrivljenika i osuenih
osoba
Presumpcija nedunosti
Osoba je nevina dok se ne dokae suprotno.
Princip legaliteta
Nitko ne moe odgovarati za kazneno djelo koje nije bilo
zakonom propisano
kao kazneno djelo u vrijeme kada je izvreno.
Anguelova protiv Bugarske