Konvencija za zatitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda

kako je izmijenjena Protokolima br. 11
i 14
s Protokolima br. 1, 4, 6, 7, 12 i 13

Croatian version/Version croate

Prijevod

Tekst Konvencije kako je izmijenjen odredbama Protokola br. 14 (CETS,

br. 194), koji je stupio na snagu 1. lipnja 2010.
Tekst Konvencije prethodno je izmijenjen u skladu s odredbama Protokola
br. 3 (ETS, br. 45), koji je stupio na snagu 21. rujna 1970., Protokola br. 5
(ETS, br. 55), koji je stupio na snagu 20. prosinca 1971., i Protokola br. 8
(ETS, br. 118), koji je stupio na snagu 1. sijenja 1990. Sadri takoer i tekst
Protokola br. 2 (ETS, br. 44) koji je, u skladu s lankom 5., stavkom 3.
navedenog Protokola, postao sastavnim dijelom Konvencije nakon 21. rujna
1970. kada je stupio na snagu. Sve odredbe koje su bile mijenjane ili
dopunjene tim protokolima promijenjene su Protokolom br. 11 (ETS,
br. 155), od datuma njegova stupanja na snagu 1. studenoga 1998. Od tog
datuma Protokol br. 9 (ETS, br. 140), koji je stupio na snagu 1. listopada
1994., ukinut je, a Protokol br. 10 (ETS, br. 146) izgubio je svrhu.
Trenutno stanje potpisa i ratifikacija Konvencije i njenih protokola, kao i
cjelovit popis deklaracija i rezervi, dostupan je na http://conventions.coe.int/

Tajnitvo Europskog suda za ljudska prava

lipanj 2010.

Europska konvencija o ljudskim pravima

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih

sloboda
Rim, 4. studenoga 1950.
Vlade potpisnice, lanice Vijea Europe,
uzimajui u obzir Opu deklaraciju o
pravima ovjeka koju je Opa skuptina
Ujedinjenih
naroda
proglasila
10. prosinca 1948.;
uzimajui u obzir da ta deklaracija
nastoji osigurati ope i djelotvorno
priznanje i potovanje u njoj proglaenih
prava;
uzimajui u obzir da je cilj Vijea Europe
postizanje veeg jedinstva njegovih
lanica, i da je jedan od naina
postizanja toga cilja ouvanje i daljnje
ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih
sloboda;
potvrujui svoju duboku privrenost tim
temeljnim slobodama koje su osnova
pravde i mira u svijetu i koje su najbolje
zatiene
istinskom
politikom
demokracijom
s
jedne
strane
te
zajednikim
razumijevanjem
i

potovanjem ljudskih prava o kojima te

slobode ovise s druge strane;
odlune, kao vlade europskih drava
koje su voene istinskim duhom
politikih ideala i tradicije potovanja
slobode i vladavine prava, koji su
njihova zajednika batina, poduzeti
poetne
korake
da
bi
zajedniki
osigurale ostvarenje odreenih prava
utvrenih Opom deklaracijom;
sporazumjele su se kako slijedi:
lanak 1.
Obveza na potovanje ljudskih prava
Visoke ugovorne stranke osigurat e
svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom
prava i slobode odreene u odjeljku I.
ove Konvencije.

Odjeljak I.

Prava i slobode

lanak 2.

lanak 3.

Pravo na ivot
1. Pravo svakoga na ivot zatieno je
zakonom. Nitko ne smije biti namjerno
lien ivota osim u izvrenju sudske
presude na smrtnu kaznu za kazneno
djelo za koje je ta kazna predviena
zakonom.

Zabrana muenja
Nitko se ne smije podvrgnuti muenju ni
neovjenom
ili
poniavajuem
postupanju ili kazni.
lanak 4.
Zabrana ropstva i prisilnog rada
1. Nitko se ne smije drati u ropstvu ili
ropstvu slinom odnosu.

2. Nije u suprotnosti s odredbama ovog

lanka
lienje
ivota
proizalo
iz
upotrebe sile koja je bila nuno
potrebna:

2. Nitko se ne smije siliti na prisilan ili

obvezatan rad.

a) pri obrani bilo koje osobe od

protupravnog nasilja;
b) pri zakonitom uhienju ili pri
spreavanju bijega osobe zakonito liene
slobode;
c) radi suzbijanja pobune ili ustanka u
skladu sa zakonom.

3. U svrhu tumaenja ovog lanka

pojam "prisilni ili obvezatni rad" ne
obuhvaa:
a) svaki rad koji se u skladu s lankom
5. ove Konvencije zahtijeva od neke
osobe na redovitom izdravanju kazne ili

Europska konvencija o ljudskim pravima

za vrijeme uvjetnog otpusta na slobodu;
b) svaku vojnu slubu ili, u zemljama
gdje se doputa odbijanje obnaanja
vojne slube zbog prigovora savjesti,
drugu
slubu
odreenu
umjesto
obvezatne vojne slube;
c) svaku slubu koja se trai u sluaju
nepogode ili nesree koje ugroavaju
ivot i blagostanje zajednice;
d) svaki rad ili slubu koji su dio
uobiajenih graanskih obveza.

pravo u razumnom roku biti suen ili

puten na slobodu do suenja. Putanje
na slobodu moe se uvjetovati davanjem
jamstva da e ta osoba pristupiti
suenju.
4. Svatko
tko
je
lien
slobode
uhienjem ili pritvaranjem ima pravo
pokrenuti sudski postupak u kojem e se
brzo odluiti o zakonitosti njegova
pritvaranja ili o njegovu putanju na
slobodu
ako
je
pritvaranje
bilo
nezakonito.

lanak 5.

5. Svatko tko je rtva uhienja ili

pritvaranja suprotno odredbama ovoga
lanka ima izvrivo pravo na odtetu.

Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svatko ima pravo na slobodu i na
osobnu sigurnost. Nitko se ne smije liiti
slobode, osim u sljedeim sluajevima i
u postupku propisanom zakonom:

lanak 6.
Pravo na poteno suenje
1. Radi utvrivanja svojih prava i
obveza graanske naravi ili u sluaju
podizanja optunice za kazneno djelo
protiv njega svatko ima pravo da
zakonom
ustanovljeni
neovisni
i
nepristrani sud pravino, javno i u
razumnom roku ispita njegov sluaj.
Presuda se mora izrei javno, ali se
sredstva priopavanja i javnost mogu
iskljuiti iz cijele rasprave ili njezinog
dijela zbog razloga koji su nuni u
demokratskom drutvu radi interesa
morala,
javnog
reda
ili
dravne
sigurnosti, kad interesi maloljetnika ili
privatnog ivota stranaka to trae, ili u
opsegu koji je po miljenju suda
bezuvjetno
potreban
u
posebnim
okolnostima gdje bi javnost mogla biti
tetna za interes pravde.

a) ako je zatvoren u skladu sa

zakonom nakon presude nadlenog
suda;
b) ako je zakonito uhien ili pritvoren
zbog nepotovanja zakonitog sudskog
naloga radi osiguranja izvrenja neke
zakonom propisane obveze;
c) ako je zakonito uhien ili pritvoren
radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti
kad postoji osnovana sumnja da je
poinio kazneno djelo ili kad je razumno
vjerovati da je to nuno radi spreavanja
izvrenja kaznenog djela ili bijega nakon
njegova poinjenja;
d) ako se radi o zakonitom zatvaranju
maloljetnika radi izricanja odgojne mjere
nadzora ili o njegovu zakonitom pritvoru
radi dovoenja nadlenoj sudbenoj
vlasti;
e) ako se radi o zakonitom lienju
slobode osoba radi spreavanja irenja
zaraznih
bolesti,
o
pritvaranju
umobolnika, alkoholiara, ovisnika o
drogi ili skitnica;
f) ako se radi o zakonitom uhienju ili
pritvoru neke osobe kako bi je se
sprijeilo da neovlateno ue u zemlju ili
osobe protiv koje je u tijeku postupak
protjerivanja ili izruenja.
2. Svatko tko je uhien mora u
najkraem roku biti obavijeten, na
jeziku koji razumije, o razlozima toga
uhienja i o svakoj optubi protiv sebe.

2. Svatko optuen za kazneno djelo

smatrat e se nevinim sve dok mu se ne
dokae krivnja u skladu sa zakonom.
3. Svatko optuen za kazneno djelo
ima najmanje sljedea prava:
a) da
u
najkraem
roku
bude
obavijeten, potanko i na jeziku koji
razumije, o prirodi i razlozima optube
koja se podie protiv njega;
b) da ima odgovarajue vrijeme i
mogunost za pripremu svoje obrane;
c) da se brani sam ili uz branitelja po
vlastitom izboru, a ako nema dovoljno
sredstava platiti branitelja, ima pravo na
besplatnog branitelja, kad to nalau
interesi pravde;
d) da ispituje ili dade ispitati svjedoke
optube i da se osigura prisustvo i

3. Svatko uhien ili pritvoren u

uvjetima predvienim stavkom 1.c)
ovoga lanka mora se u najkraem roku
izvesti pred suca, ili pred drugo zakonom
odreeno tijelo sudbene vlasti, i ima

Europska konvencija o ljudskim pravima

ispitivanje svjedoka obrane pod istim
uvjetima kao i svjedoka optube;
e) besplatnu pomo tumaa ako ne
razumije ili ne govori jezik koji se
upotrebljava u sudu.

drutvu nuna radi interesa javnog reda

i mira, zatite javnog reda, zdravlja ili
morala ili radi zatite prava i sloboda
drugih.
lanak 10.

lanak 7.

Sloboda izraavanja
1. Svatko ima pravo na slobodu
izraavanja. To pravo obuhvaa slobodu
miljenja i slobodu primanja i irenja
informacija i ideja bez mijeanja javne
vlasti i bez obzira na granice. Ovaj
lanak ne spreava drave da podvrgnu
reimu dozvola ustanove koje obavljaju
djelatnosti
radija
ili
televizije
te
kinematografsku djelatnost.

Nema kazne bez zakona

1. Nitko ne moe biti proglaen krivim
za kazneno djelo poinjeno inom ili
propustom koji, u asu poinjenja, po
unutranjem ili po meunarodnom pravu
nisu bili predvieni kao kazneno djelo.
Isto se tako ne moe odrediti tea kazna
od one koja je bila primjenjiva u asu
kad je kazneno djelo poinjeno.
2. Ovaj lanak ne prijei suenje ili
kanjavanje bilo koje osobe za neki in
ili propust koji je u asu poinjenja
predstavljao kazneno djelo u skladu s
opim naelima prava priznatim od
civiliziranih naroda.

2. Kako
ostvarivanje
tih
sloboda
obuhvaa dunosti i odgovornosti, ono
moe biti podvrgnuto formalnostima,
uvjetima, ogranienjima ili kaznama
propisanim
zakonom,
koji
su
u
demokratskom
drutvu
nuni
radi
interesa dravne sigurnosti, teritorijalne
cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi
spreavanja nereda ili zloina, radi
zatite zdravlja ili morala, radi zatite
ugleda ili prava drugih, radi spreavanja
odavanja povjerljivih informacija ili radi
ouvanja autoriteta i nepristranosti
sudbene vlasti.

lanak 8.
Pravo na potovanje privatnog i
obiteljskog ivota
1. Svatko ima pravo na potovanje
svoga privatnog i obiteljskog ivota,
doma i dopisivanja.
2. Javna vlast se nee mijeati u
ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa
zakonom i ako je u demokratskom
drutvu nuno radi interesa dravne
sigurnosti, javnog reda i mira, ili
gospodarske dobrobiti zemlje, te radi
spreavanja nereda ili zloina, radi
zatite zdravlja ili morala ili radi zatite
prava i sloboda drugih.

lanak 11.
Sloboda okupljanja i udruivanja
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog
okupljanja i slobodu udruivanja s
drugima, ukljuujui pravo osnivati
sindikate ili im pristupati radi zatite
svojih interesa.
2. Ne mogu se postavljati nikakva
ogranienja ostvarivanju tih prava, osim
onih koja su propisana zakonom i koja
su u demokratskom drutvu nuna radi
interesa dravne sigurnosti ili javnog
reda i mira, radi spreavanja nereda ili
zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili
radi zatite prava i sloboda drugih. Ovaj
lanak ne zabranjuje da se nameu
zakonska ogranienja u ostvarivanju tih
prava pripadnicima oruanih snaga,
policije ili dravne uprave.

lanak 9.
Sloboda miljenja, savjesti i
vjeroispovijedi
1. Svatko ima pravo na slobodu
miljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to
pravo ukljuuje slobodu da se promijeni
vjeroispovijed ili uvjerenje i slobodu da
se pojedinano ili u zajednici s drugima,
javno ili privatno, iskazuje svoju
vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslujem,
pouavanjem, praktinim vrenjem i
obredima.

lanak 12.

2. Sloboda iskazivanja vjeroispovijedi

ili uvjerenja podvrgnut e se samo
takvim ogranienjima koja su propisana
zakonom i koja su u demokratskom

Pravo na brak
Mukarci i ene u dobi za sklapanje
braka imaju pravo stupiti u brak i

Europska konvencija o ljudskim pravima

osnovati obitelj, u skladu s domaim
zakonima koji ureuju ostvarenje tog
prava.

smrti prouzroene zakonitim ratnim

inima, niti lanci 3., 4. (stavak 1.) i 7.
3. Svaka visoka ugovorna stranka koja
se poslui tim pravom derogiranja svojih
obveza mora glavnog tajnika Vijea
Europe u cijelosti obavijestiti o mjerama
koje je poduzela i o razlozima radi kojih
je to uinila. Ona e takoer obavijestiti
glavnog
tajnika
Vijea
Europe
o
prestanku djelovanja tih mjera i o
ponovnoj punoj primjeni svih odredaba
ove Konvencije.

lanak 13.
Pravo na djelotvoran pravni lijek
Svatko ija su prava i slobode koje su
priznate u ovoj Konvenciji povrijeene
ima pravo na djelotvorna pravna
sredstva pred domaim dravnim tijelom
ak i u sluaju kada su povredu poinile
osobe koje su djelovale u slubenom
svojstvu.

lanak 16.

lanak 14.

Ogranienja politike djelatnosti

stranaca
Nita u lancima 10., 11. i 14. nee se
smatrati kao da spreava visoke
ugovorne
stranke
u
nametanju
ogranienja
politikoj
djelatnosti
stranaca.

Zabrana diskriminacije
Uivanje prava i sloboda koje su priznate
u ovoj Konvenciji osigurat e se bez
diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao
to je spol, rasa, boja koe, jezik,
vjeroispovijed,
politiko
ili
drugo
miljenje,
nacionalno
ili
drutveno
podrijetlo,
pripadnost
nacionalnoj
manjini, imovina, roenje ili druga
okolnost.

lanak 17.
Zabrana zloupotrebe prava
Nita se u ovoj Konvenciji ne moe
tumaiti kao da ukljuuje za bilo koju
dravu, skupinu ili pojedinca neko pravo
da se upusti u neku djelatnost ili da
izvri neki in koji bi smjerali na
unitenje prava ili sloboda priznatih u
ovoj Konvenciji ili na njihovo ogranienje
u veoj mjeri nego to se u njoj
predvia.

lanak 15.
Derogiranje u vrijeme izvanrednog
stanja
1. U
vrijeme
rata
ili
drugog
izvanrednog
stanja
koje
ugroava
opstanak naroda svaka visoka ugovorna
stranka moe, u opsegu koji je strogo
odreen potrebama tih izvanrednih
prilika, poduzeti mjere koje derogiraju
njezine obveze iz ove Konvencije, uz
uvjet da te mjere nisu nespojive s
njezinim
ostalim
obvezama
po
meunarodnom pravu.

lanak 18.
Granice primjene ogranienja prava
Ogranienja prava i sloboda doputena
ovom Konvencijom nee se primjenjivati
u druge svrhe osim onih za koje su
propisana.

2. Na temelju te odredbe ne moe se

derogirati lanak 2., osim za sluajeve

Odjeljak II.

Europski sud za ljudska prava

lanak 19.

Konvencijom i dodatnim protokolima,

ustanovljuje se Europski sud za ljudska
prava, dalje: "Sud". On djeluje kao stalni
Sud.

Ustanovljenje Suda
Radi osiguranja potovanja obveza koje
su visoke ugovorne stranke preuzele

Europska konvencija o ljudskim pravima

lanak 20.

lanak 25.

Broj sudaca
Sud se sastoji od broja sudaca jednakog
broju visokih ugovornih stranaka.

Plenarna sjednica
Sud u plenarnoj sjednici:
a) bira svoga predsjednika i jednog ili
dva potpredsjednika na razdoblje od tri
godine; oni se mogu ponovno birati;
b) osniva vijea za odreeno razdoblje;
c) bira predsjednike sudskih vijea; oni
se mogu ponovno birati;
d) usvaja poslovnik Suda;
e) bira tajnika i jednog ili vie
zamjenika tajnika;
f) moe podnijeti bilo koji zahtjev na
temelju lanka 26. stavka 2.

lanak 21.
Uvjeti za obavljanje slube
1. Suci moraju biti visokog moralnog
ugleda i ispunjavati uvjete to se trae
za obavljanje visokih sudakih sluba, ili
pravnici priznati kao ugledni strunjaci.
2. Suci djeluju u Sudu u osobnom
svojstvu.
3. Tijekom svoga mandata suci ne
mogu obavljati nikakve djelatnosti koje
bi bile inkompatibilne s njihovom
neovisnosti,
nepristranosti
ili
sa
zahtjevom punog radnog vremena
njihove slube; o svim pitanjima koja
proizau iz primjene ovoga stavka
odluuje Sud.

lanak 26.
Sudac pojedinac, odbori, vijea i
veliko vijee
1. Sud razmatra sluajeve koji su mu
podneseni kao sudac pojedinac, u
odborima od tri suca, u vijeima od
sedam sudaca i velikom vijeu od
sedamnaest sudaca. Sudska vijea
osnivaju odbore za odreeno razdoblje.

lanak 22.
Izbor sudaca
Suce u ime svake visoke ugovorne
stranke bira Parlamentarna skuptina
veinom glasova, s liste od tri kandidata
koje predlae visoka ugovorna stranka.

2. Na zahtjev plenarne sjednice Suda,

Odbor ministara moe jednoglasnom
odlukom i za odreeno razdoblje,
smanjiti na pet broj sudaca u vijeima.
3. Kad sudi kao sudac pojedinac, sudac
nee ispitivati niti jedan zahtjev protiv
visoke ugovorne stranke u ije je ime
izabran.

lanak 23.
Trajanje mandata i razrjeenje
1. Suci se biraju na razdoblje od devet
godina. Oni se ne mogu ponovno birati.

4. U vijee i veliko vijee ulazi, po

slubenoj dunosti, sudac koji je izabran
u ime zainteresirane visoke ugovorne
stranke. Ako takvog nema, ili je taj
sudac sprijeen, u svojstvu suca ulazi
osoba koju predsjednik Suda izabere s
liste koju ta stranka prethodno podnese.

2. Mandat sudaca istjee kad navre

70 godina.
3. Suci ostaju na dunosti dok ne budu
zamijenjeni. Meutim, oni nastavljaju
rjeavanje sluajeva to su ih bili
zapoeli.

5. Veliko
vijee
ukljuuje
i
predsjednika
suda,
potpredsjednike,
predsjednike vijea i ostale suce
izabrane u skladu s poslovnikom Suda.
Kad veliko vijee razmatra neki sluaj na
temelju lanka 43., niti jedan sudac iz
vijea koje je donijelo presudu ne moe
sudjelovati u radu velikog vijea, s
izuzetkom predsjednika vijea i suca
izabranog u ime zainteresirane visoke
ugovorne stranke.

4. Sudac ne moe biti razrijeen slube

osim ako ostali suci dvotreinskom
veinom odlue da je taj sudac prestao
ispunjavati traene uvjete.
lanak 24.
Tajnitvo i izvjestitelji
1. Sud ima Tajnitvo ije se funkcije i
organizacija
propisuju
poslovnikom
Suda.

lanak 27.

2. Kad sudi kao sudac pojedinac, Sudu

pomau izvjestitelji koji djeluju pod
nadzorom predsjednika Suda. Oni su dio
Tajnitva Suda.

Ovlasti suca pojedinca

1. Sudac pojedinac moe proglasiti
nedoputenim ili brisati sa sudske liste

Europska konvencija o ljudskim pravima

sluajeva zahtjev podnesen na temelju
lanka 34., kad takvu odluku moe
donijeti bez daljnjega razmatranja.
2.

lanak 30.
Ustupanje nadlenosti velikom
vijeu
Ako se pri razmatranju sluaja pred
vijeem pojavi neko vano pitanje koje
utjee na tumaenje Konvencije ili
dodatnih protokola, ili ako rjeenje
nekog pitanja pred vijeem moe dovesti
do rezultata koji je nespojiv s prije
donesenom presudom Suda, vijee
moe, u bilo kojem asu prije donoenja
presude, ustupiti nadlenost velikom
vijeu, osim ako jedna od stranaka
spora tome prigovori.

Odluka je konana.

3. Ako sudac pojedinac ne proglasi

zahtjev nedoputenim niti ga izbrie s
liste, proslijedit e ga odboru ili vijeu na
daljnje razmatranje.
lanak 28.
Ovlasti odbora
1. Vezano uz zahtjev podnesen na
temelju
lanka
34.
odbor
moe
jednoglasno:
a) proglasiti zahtjev nedoputenim ili
ga brisati s liste sluajeva, kad takvu
odluku moe donijeti bez daljnjeg
razmatranja; ili
b) proglasiti zahtjev doputenim te
istodobno
donijeti
presudu
o
osnovanosti, ako o glavnom pitanju
sluaja koje se odnosi na tumaenje ili
primjenu
Konvencije
ili
dodatnih
protokola, postoji ustaljena sudska
praksa ovoga Suda.
2. Odluke i presude iz stavka 1. su
konane.

lanak 31.
Ovlasti velikog vijea
Veliko vijee:
a) odluuje o zahtjevima podnesenima
na temelju lanka 33. ili lanka 34. kada
je vijee prepustilo nadlenost prema
lanku 30., ili kada mu je sluaj
podnesen na temelju lanka 43.;
b) odluuje o pitanjima podnesenim
Sudu od strane Odbora ministara u
skladu s lankom 46., stavkom 4.; i
c) razmatra zahtjeve za savjetodavnim
miljenjima podnesene na temelju
lanka 47.

3. Ako
sudac
izabran
u
ime
zainteresirane visoke ugovorne stranke
nije lan odbora, odbor ga u bilo kojoj
fazi postupka moe pozvati da zauzme
mjesto jednog od lanova odbora,
imajui u vidu sve bitne okolnosti,
ukljuujui i pitanje je li se ta stranka
usprotivila primjeni postupka iz stavka
1. b).

lanak 32.
Nadlenost Suda
1. Nadlenost Suda protee se na sve
predmete glede tumaenja i primjene
Konvencije i dodatnih protokola to su
mu podneseni kao to je odreeno u
lancima 33., 34., 46. i 47.
2. U sluaju spora o nadlenosti Suda
odluuje Sud.

lanak 29.
Odluke vijea o doputenosti i
osnovanosti
1. Ako nije donesena odluka na
temelju lanka 27. ili 28., odnosno
presuda na temelju lanka 28., o
doputenosti i osnovanosti pojedinanih
zahtjeva podnesenih na temelju lanka
34.
odluuje
vijee.
Odluka
o
doputenosti moe se donijeti odvojeno.

lanak 33.
Meudravni sporovi
Svaka visoka ugovorna stranka moe se
obratiti Sudu povodom svake navodne
povrede odredaba Konvencije i dodatnih
protokola od strane druge visoke
ugovorne stranke.

2. Vijee odluuje o doputenosti i

osnovanosti
meudravnih
zahtjeva
podnesenih na temelju lanka 33.
Odluka o doputenosti donosi se
odvojeno, osim ako Sud, u iznimnim
sluajevima, odlui drukije.

lanak 34.
Pojedinani zahtjevi
Sud moe primati zahtjeve bilo koje
fizike osobe, nevladine organizacije ili
skupine pojedinaca koji tvrde da su rtve
povrede
prava
priznatih
u
ovoj

Europska konvencija o ljudskim pravima

Konvenciji ili dodatnim protokolima to
ih je poinila jedna visoka ugovorna
stranka.
Visoke
ugovorne
stranke
obvezuju se da ni na koji nain nee
spreavati djelotvorno vrenje toga
prava.

2. Predsjednik Suda moe, u interesu

pravilnog suenja, pozvati svaku visoku
ugovornu stranku koja nije stranka u
postupku ili svaku zainteresiranu osobu
koja nije podnositelj zahtjeva da
podnesu
pisana
oitovanja
ili
da
sudjeluju u raspravi.

lanak 35.

3. U svim sluajevima pred vijeem ili

velikim vijeem, povjerenik za ljudska
prava Vijea Europe moe podnositi
pisana oitovanja i sudjelovati u
raspravi.

Uvjeti doputenosti
1. Sud moe razmatrati predmet samo
nakon to su iscrpljena sva raspoloiva
domaa pravna sredstva, u skladu s
opeprihvaenim
pravilima
meunarodnog prava i unutar razdoblja
od est mjeseci od dana donoenja
konane odluke.

lanak 37.
Brisanje zahtjeva s liste
1. Sud
moe
u
svakom
stadiju
postupka odluiti da izbrie neki zahtjev
s liste sluajeva kada okolnosti dovode
do zakljuka:

2. Sud nee razmatrati niti jedan

pojedinani zahtjev podnesen na temelju
lanka 34. koji je:
a) anoniman; ili
b) u osnovi isti kao neki predmet to
ga je Sud ve ispitivao, ili koji je ve
podvrgnut
nekom
drugom
meunarodnom postupku istrage ili
rjeavanja te ako ne sadri nikakve nove
relevantne injenice.
3. Sud e proglasiti nedoputenim
svaki pojedinani zahtjev podnesen na
temelju lanka 34. ako:

a) da
podnositelj
ne
namjerava
ustrajati u svojem zahtjevu, ili
b) da je predmet rijeen, ili
c) da iz nekog drugog razloga koji
utvrdi Sud vie nije opravdano nastaviti
s daljnjim ispitivanjem zahtjeva.
Meutim, Sud e nastaviti ispitivanje
zahtjeva ako to trae interesi potovanja
ljudskih prava zajamenih Konvencijom i
dodatnim protokolima.
2. Sud moe odluiti da vrati zahtjev
na svoju listu sluajeva ako smatra da to
okolnosti opravdavaju.

a) zahtjev smatra inkompatibilnim s

odredbama
Konvencije
i
dodatnih
protokola,
oito
neosnovanim
ili
zloupotrebom prava na podnoenje
zahtjeva, ili

lanak 38.

b) smatra da podnositelj nije pretrpio

znaajnu tetu, osim ako interesi
potivanja ljudskih prava zajamenih
Konvencijom i dodatnim protokolima
trae ispitivanje osnovanosti zahtjeva te
pod uvjetom da se na toj osnovi ne
odbaci niti jedan sluaj koji nije propisno
razmotren pred domaim sudom.

Ispitivanje sluaja
Sud
ispituje
sluaj
zajedno
s
predstavnicima stranaka, i ako je
potrebno, provodi istragu za ije
djelotvorno provoenje zainteresirane
visoke ugovorne stranke pruaju svu
potrebnu suradnju.

4. Sud e odbaciti svaki zahtjev koji

smatra nedoputenim na temelju ovoga
lanka. Takva odluka moe biti donesena
u bilo kojem stadiju postupka.

lanak 39.
Prijateljsko rjeenje
1. Sud se u bilo kojoj fazi postupka
moe
staviti
na
raspolaganje
zainteresiranim
strankama
u
cilju
postizanja prijateljskog rjeenja na
temelju
potivanja
ljudskih
prava
zajamenih Konvencijom i dodatnim
protokolima.

lanak 36.
Intervencija tree stranke
1. U
svim
sluajevima
koji
se
razmatraju pred vijeem ili velikim
vijeem visoka ugovorna stranka iji je
dravljanin podnositelj zahtjeva ima
pravo podnositi pisana oitovanja i
sudjelovati u raspravi.

2. Postupak prema
povjerljive prirode.
3.

10

Ako

je

stavku

postignuto

1.

je

prijateljsko

Europska konvencija o ljudskim pravima

rjeenje, Sud e izbrisati sluaj sa svoje
liste odlukom koja e sadravati kratku
izjavu o injenicama i postignutom
rjeenju.

a) kada stranke izjave da nee uloiti

zahtjev za podnoenje sluaja velikom
vijeu; ili
b) tri mjeseca nakon dana donoenja
presude, ako nije uloen zahtjev za
podnoenje sluaja velikom vijeu; ili
c) kad odbor velikoga vijea odbije
zahtjev o podnoenju na temelju lanka
43.
3. Konana se presuda objavljuje.

4. Ta se odluka dostavlja Odboru

ministara koji nadzire izvrenje uvjeta
prijateljskoga rjeenja, kako su navedeni
u odluci.
lanak 40.
Javnost rasprava i pristup
dokumentima
1. Rasprave su javne, osim kad Sud u
iznimnim sluajevima drukije odlui.

lanak 45.
Obrazloenje presuda i odluka
1. Presude i odluke o proglaenju
zahtjeva doputenim ili nedoputenim
trebaju biti obrazloene.

2. Dokumenti poloeni kod tajnika

dostupni
su
javnosti,
osim
kad
predsjednik Suda drukije odlui.

2. Ako presuda u cijelosti ili djelomino

ne
izraava
jednoglasno
miljenje
sudaca, svaki sudac ima pravo da dade
posebno miljenje.

lanak 41.
Pravedna naknada
Ako Sud utvrdi da je dolo do povrede
Konvencije i dodatnih protokola, a
unutarnje pravo zainteresirane visoke
ugovorne stranke omoguava samo
djelominu odtetu, Sud e, prema
potrebi, dodijeliti pravednu naknadu
povrijeenoj stranci.

lanak 46.
Obvezatna snaga i izvrenje presuda
1. Visoke
se
ugovorne
stranke
obvezuju da e se podvrgnuti konanoj
presudi Suda u svakom sporu u kojem
su stranke.
2. Konana presuda Suda dostavlja se
Odboru ministara, koji nadzire njezino
izvrenje.

lanak 42.
Presude vijea
Presude vijea postaju konane u skladu
s odredbama lanka 44., stavak 2.

3. Ako Odbor ministara smatra da je

nadzor nad izvrenjem konane presude
otean
nekim
pitanjem
tumaenja
vezanim uz tu presudu, Odbor moe
predmet uputiti Sudu da odlui o tom
pitanju. Odluka Odbora o upuivanju se
donosi
dvotreinskom
veinom
predstavnika ovlatenih sudjelovati u
radu Odbora.

lanak 43.
Podnoenje velikom vijeu
1. U razdoblju od tri mjeseca nakon
dana donoenja presude vijea, svaka
stranka spora moe, u iznimnim
sluajevima,
zahtijevati
podnoenje
sluaja velikom vijeu.

4. Ako Odbor ministara smatra da se

neka visoka ugovorna stranka odbija
podvrgnuti konanoj presudi u sporu u
kojemu je stranka, Odbor moe nakon
slubene obavijesti toj stranci, odlukom
usvojenom
dvotreinskom
veinom
predstavnika ovlatenih sudjelovati u
radu Odbora, uputiti Sudu pitanje je li ta
stranka propustila ispuniti svoje obveze
iz stavka 1.

2. Odbor od pet sudaca velikog vijea

prihvatit e zahtjev ako sluaj postavlja
neko vano pitanje koje utjee na
tumaenje ili primjenu Konvencije ili
dodatnih protokola ili neki ozbiljan
problem opeg znaenja.
3. Ako odbor prihvati zahtjev, veliko e
vijee rijeiti sluaj presudom.

5. Ako Sud ustanovi povredu stavka 1.,

vratit e sluaj Odboru ministara kako bi
ovaj
razmotrio
mjere
koje
treba
poduzeti. Ako Sud ne ustanovi povredu
stavka 1., vratit e sluaj Odboru

lanak 44.
Konane presude
1. Presuda velikog vijea je konana.
2.

Presuda vijea je konana:

11

Europska konvencija o ljudskim pravima

ministara koji e zakljuiti ispitivanje
sluaja.

nadlenosti kako je odreuje lanak 47.

lanak 49.

lanak 47.

Obrazloenje savjetodavnih
miljenja
1. Savjetodavna
miljenja
trebaju biti obrazloena.

Savjetodavna miljenja
1. Sud moe, na zahtjev Odbora
ministara, davati savjetodavna miljenja
o pravnim pitanjima glede tumaenja
Konvencije i dodatnih protokola.

Suda

2. Ako
savjetodavno
miljenje
u
cijelosti ili djelomino ne izraava
jednoglasno miljenje sudaca, svaki
sudac ima pravo da dade posebno
miljenje.

2. Takva se miljenja ne smiju odnositi

na pitanja vezana uz sadraj ili domaaj
prava i sloboda odreenih u odjeljku I.
Konvencije i dodatnim protokolima, ili na
bilo koje drugo pitanje koje bi Sud ili
Odbor ministara mogli razmatrati na
temelju nekog postupka koji je zapoeo
u skladu s Konvencijom.

3. Savjetodavna
miljenja
upuuju se Odboru ministara.

Suda

lanak 50.
Trokovi Suda
Trokove Suda snosi Vijee Europe.

3. Odluke Odbora ministara da od Suda

trai
neko
savjetodavno
miljenje
donose se veinom glasova predstavnika
koji imaju pravo djelovati u Odboru.

lanak 51.
Privilegiji i imuniteti sudaca
Suci uivaju za vrijeme vrenja svojih
funkcija
privilegije
i
imunitete
predviene lankom 40. Statuta Vijea
Europe te sporazumima sklopljenim na
temelju tog lanka.

lanak 48.
Savjetodavna nadlenost Suda
Sud
odluuje
je
li
zahtjev
za
savjetodavnim miljenjem koji je podnio
Odbor
ministara
unutar
njegove

Odjeljak III.

Razne odredbe

lanak 52.

lanak 54.

Upiti glavnog tajnika

Na zahtjev glavnog tajnika Vijea Europe
svaka visoka ugovorna stranka dostavit
e objanjenje o nainu na koji njezino
unutarnje pravo osigurava djelotvornu
primjenu svih odredaba Konvencije.

Ovlasti Odbora ministara

Nita u ovoj Konvenciji ne ograniuje
ovlasti Odbora ministara povjerene mu
Statutom Vijea Europe.
lanak 55.
Iskljuenje drugih sredstava
rjeavanja sporova
Visoke ugovorne stranke sporazumne su
da se, osim u sluaju posebnog
sporazuma, nee pozivati na ugovore,
konvencije ili izjave koji su izmeu njih
na snazi kako bi neki spor proizaao iz
tumaenja ili primjene ove Konvencije
tubom podvrgle rjeavanju putem

lanak 53.
Osiguranje postojeih ljudskih prava
Nita u ovoj Konvenciji nee se tumaiti
kao da ograniava ili ukida bilo koje
ljudsko pravo i temeljnu slobodu koji su
priznati zakonima neke visoke ugovorne
stranke
ili
bilo
kojim
drugim
sporazumom kojega je ona stranka.

12

Europska konvencija o ljudskim pravima

nekog drugog sredstva osim onih koja
su predviena ovom Konvencijom.

otkae Konvenciju notificirala glavnom

tajniku Vijea Europe, koji e o tome
obavijestiti druge visoke ugovorne
stranke.

lanak 56.

2. Takvo otkazivanje ne moe dotinu

visoku ugovornu stranku osloboditi
njezinih
obveza
na
temelju
ove
Konvencije u odnosu na bilo koji in koji
bi mogao predstavljati krenje tih
obveza, a koji je ona poduzela prije
dana od kojega je otkazivanje postalo
pravovaljano.

Teritorijalna primjena
1. Svaka
drava
moe,
prilikom
ratifikacije ili u bilo kojem kasnijem
asu, notifikacijom upuenom glavnom
tajniku Vijea Europe izjaviti da e se, uz
rezervu stavka 4. ovog lanka, ova
Konvencija primjenjivati na sva ili na
neka podruja za ije je meunarodne
odnose ona odgovorna.

3. Uz
istu
rezervu
prestaje
biti
strankom ove Konvencije svaka visoka
ugovorna stranka koja prestaje biti
lanicom Vijea Europe.

2. Konvencija e se primjenjivati na
podruju ili podrujima navedenim u
notifikaciji od tridesetoga dana nakon
to glavni tajnik Vijea Europe primi tu
notifikaciju.

4. Konvencija se moe otkazati, u

skladu s odredbama prethodnih stavaka,
glede svakog podruja na koje je njezina
primjena protegnuta na temelju lanka
56.

3. Na tim e se podrujima odredbe

ove Konvencije primjenjivati vodei
rauna o lokalnim uvjetima.
4. Svaka drava koja je dala izjavu u
skladu sa stavkom 1. ovoga lanka moe
naknadno u svakom asu izjaviti da za
jedno ili vie podruja na koja se izjava
odnosi, prihvaa nadlenost Suda da
prima zahtjeve fizikih osoba, nevladinih
organizacija ili skupina pojedinaca kako
je predvieno lankom 34. Konvencije.

Potpisivanje i ratifikacija
1. Ova e Konvencija biti otvorena za
potpisivanje lanicama Vijea Europe.
Ona podlijee ratifikaciji. Ratifikacije se
polau kod glavnog tajnika Vijea
Europe.

lanak 57.

2. Europska unija moe pristupiti ovoj

Konvenciji.

lanak 59.

Rezerve
1. Prilikom potpisivanja ove Konvencije
ili polaganja isprave o njezinoj ratifikaciji
svaka drava moe staviti rezervu na
odreenu
odredbu
ove
Konvencije
ukoliko neki zakon koji je u tom asu na
snazi na njezinom podruju nije u skladu
s tom odredbom. Na temelju ovoga
lanka nije dozvoljeno stavljanje rezervi
ope naravi.

3. Ova Konvencija stupa na snagu

nakon polaganja deset isprava o
ratifikaciji.
4. Za
svaku
potpisnicu
koja
je
naknadno ratificira, Konvencija stupa na
snagu na dan polaganja njezine isprave
o ratifikaciji.
5. Glavni
tajnik
Vijea
Europe
notificirat e svakom lanu Vijea Europe
stupanje na snagu Konvencije, imena
visokih ugovornih stranaka koje su je
ratificirale i polaganje svih isprava o
ratifikaciji do kojih naknadno doe.

2. Svaka rezerva stavljena na temelju

ovoga lanka treba sadravati kratak
prikaz zakona na koji se odnosi.

Sastavljeno u Rimu 4. studenoga 1950.

na engleskom i francuskom, s tim da su
oba teksta jednako vjerodostojna, u
jednom primjerku koji e se poloiti u
arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea
Europe dostavit e ovjerene prijepise
svim potpisnicama.

lanak 58.
Otkazivanje
1. Visoka ugovorna stranka moe
otkazati ovu Konvenciju samo nakon
isteka roka od pet godina od dana kada
je ona postala stranka Konvencije, i est
mjeseci nakon to je svoju namjeru da

13

Europska konvencija o ljudskim pravima

Protokol uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda
Pariz, 20. oujka 1952.
Vlade potpisnice ovog Protokola, lanice Vijea Europe,
odlune da poduzmu potrebne mjere da
bi
zajedniki
osigurale
ostvarenje
odreenih prava i sloboda uz ona koja su
ve ukljuena u odjeljku I. Konvencije za
zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, potpisane u Rimu 4. studenoga
1950. (dalje: "Konvencija"),
sporazumjele su se kako slijedi:

bilo kojem kasnijem asu, priopiti

glavnom tajniku Vijea Europe izjavu o
tome u kojoj se mjeri obvezuje da e
odredbe ovoga Protokola primjenjivati
na podruja, navedena u izjavi, za ije je
meunarodne odnose ona odgovorna.
Svaka visoka ugovorna stranka koja je
priopila izjavu u smislu prethodnoga
stavka moe povremeno priopiti novu
izjavu kojom mijenja uvjete bilo koje
ranije izjave ili izjavljuje da prestaje s
primjenom odredaba ovoga Protokola u
odnosu na bilo koje podruje.
Izjava dana u skladu s ovim lankom
vrijedi kao da je dana u skladu sa
stavkom 1. lanka 56. Konvencije.

lanak 1.
Zatita vlasnitva
Svaka fizika ili pravna osoba ima pravo
na mirno uivanje svojega vlasnitva.
Nitko se ne smije liiti svoga vlasnitva,
osim u javnom interesu, i to samo uz
uvjete predviene zakonom i opim
naelima meunarodnoga prava.
Prethodne odredbe, meutim, ni na koji
nain ne umanjuju pravo drave da
primijeni
zakone
koje
smatra
potrebnima da bi uredila upotrebu
vlasnitva u skladu s opim interesom ili
za osiguranje plaanja poreza ili drugih
doprinosa ili kazni.

lanak 5.
Odnos prema Konvenciji
Visoke
ugovorne
stranke
smatraju
odredbe lanaka 1., 2., 3. i 4. ovoga
Protokola
dopunskim
lancima
uz
Konvenciju i sve e se odredbe
Konvencije primjenjivati u skladu s time.

lanak 2.

lanak 6.

Pravo na obrazovanje
Nikome nee biti uskraeno pravo na
obrazovanje.
U
obavljanju
svojih
funkcija
povezanih
s
odgojem
i
pouavanjem drava e potovati pravo
roditelja da osiguraju odgoj i pouavanje
u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim
uvjerenjima.

Potpisivanje i ratifikacija
Ovaj e Protokol biti otvoren za
potpisivanje lanicama Vijea Europe
koje su potpisnice Konvencije. Protokol
podlijee ratifikaciji prilikom, ili nakon,
ratifikacije Konvencije. Stupa na snagu
nakon polaganja deset isprava o
ratifikaciji. Za svaku potpisnicu koja ga
naknadno ratificira Protokol stupa na
snagu na dan polaganja njezine isprave
o ratifikaciji.
Isprave o ratifikaciji polau se kod
glavnog tajnika Vijea Europe, koji e
notificirati svim lanicama imena drava
koje su ratificirale Protokol.

lanak 3.
Pravo na slobodne izbore
Visoke ugovorne stranke obvezuju se da
e u razumnim razdobljima provoditi
slobodne izbore tajnim glasovanjem, u
uvjetima koji osiguravaju slobodno
izraavanje miljenja naroda pri izboru
zakonodavnih tijela.

Sastavljeno u Parizu 20. oujka 1952.,

na engleskom i francuskom, s tim da su
oba teksta jednako vjerodostojna, u
jednom primjerku koji e se poloiti u
arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik
dostavit e ovjerene prijepise svakoj
vladi potpisnici.

lanak 4.
Teritorijalna primjena
Svaka visoka ugovorna stranka moe
prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u

14

Europska konvencija o ljudskim pravima

Protokol br. 4 uz Konvenciju za zatitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda o osiguranju odreenih
prava i sloboda uz ona ukljuena u Konvenciju i
Protokol br. 1
Strasbourg, 16. rujna 1963.
Vlade potpisnice ovog Protokola, lanice Vijea Europe,
odlune da poduzmu potrebne mjere da
bi
zajedniki
osigurale
ostvarenje
odreenih prava i sloboda uz ona koja su
ve ukljuena u odjeljku I Konvencije za
zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, potpisane u Rimu 4. studenoga
1950. (dalje: "Konvencija") i u lancima
1. do 3. Prvog protokola uz Konvenciju
potpisanog u Parizu 20. oujka 1952.,
sporazumjele su se kako slijedi:

upotrebom
bilo
pojedinanih
ili
kolektivnih mjera, sa podruja drave
ije je dravljanin.
2. Nitko ne smije biti lien prava da
ue
na
podruje
drave
iji
je
dravljanin.
lanak 4.
Zabrana kolektivnog protjerivanja
stranaca
Kolektivno protjerivanje stranaca je
zabranjeno.

lanak 1.
Zabrana dunikog zatvora
Nitko se ne smije liiti slobode samo na
temelju
nesposobnosti
da
ispuni
ugovornu obvezu.

lanak 5.
Teritorijalna primjena
1. Svaka visoka ugovorna stranka
moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije,
ili u bilo kojem kasnijem asu, priopiti
glavnom tajniku Vijea Europe izjavu o
tome u kojoj se mjeri obvezuje da e
odredbe ovoga Protokola primjenjivati
na podruja, navedena u izjavi, za ije je
meunarodne odnose ona odgovorna.

lanak 2.
Sloboda kretanja
1. Svatko tko se zakonito nalazi na
podruju neke drave ima pravo na
slobodu kretanja i slobodni izbor svoga
boravita na tom podruju.
2. Svatko je slobodan napustiti bilo
koju zemlju, ukljuujui i svoju vlastitu.

2. Svaka visoka ugovorna stranka koja

je priopila izjavu u smislu prethodnoga
stavka moe povremeno priopiti novu
izjavu kojom mijenja uvjete ranije izjave
ili izjavljuje da prestaje s primjenom
odredaba ovoga Protokola u odnosu na
bilo koje podruje.

3. Ne mogu se postavljati nikakva

ogranienja ostvarivanju tih prava, osim
ona koja su u skladu sa zakonom i koja
su u demokratskom drutvu nuna radi
interesa dravne sigurnosti ili javnog
reda i mira, za odravanje javnog
poretka, radi spreavanja zloina, radi
zatite zdravlja ili morala ili radi zatite
prava i sloboda drugih.

3. Izjava dana u skladu s ovim

lankom vrijedi kao da je dana u skladu
sa stavkom 1. lanka 56. Konvencije.

lanak 3.

4. Podruje bilo koje drave na koje se

ovaj Protokol primjenjuje temeljem
ratifikacije ili prihvata te drave i svako
podruje na koje se ovaj Protokol
primjenjuje temeljem izjave te drave
dane na temelju ovog lanka mogu se
smatrati zasebnim podrujima u svrhu
upuivanja na podruje neke drave u
lancima 2. i 3.

Zabrana protjerivanja vlastitih

dravljana
1. Nitko ne smije biti protjeran,

5. Svaka drava koja je dala izjavu u

skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga lanka
moe, u bilo kojem kasnijem asu, u ime

4. Prava utvrena u stavku 1. mogu

takoer biti podvrgnuta, u odreenim
dijelovima
podruja,
ogranienjima
utvrenima u skladu sa zakonom i koja
su opravdana zatitom javnog interesa u
demokratskom drutvu.

15

Europska konvencija o ljudskim pravima

jednog ili vie podruja na koja se izjava
odnosi, izjaviti da prihvaa nadlenost
Suda da prima zahtjeve pojedinaca,
nevladinih
organizacija
ili
skupina
pojedinaca kako je predvieno u lanku
34. Konvencije glede svih lanaka ili bilo
kojeg lanka od 1. do 4. toga Protokola.

podlijee ratifikaciji prilikom, ili nakon,

ratifikacije Konvencije. On stupa na
snagu nakon polaganja pet isprava o
ratifikaciji. Za svaku potpisnicu koja ga
naknadno ratificira Protokol stupa na
snagu na dan polaganja njezine isprave
o ratifikaciji.
2. Isprave o ratifikaciji polau se kod
glavnog tajnika Vijea Europe, koji e
notificirati svim lanicama imena drava
koje su ratificirale Protokol.

lanak 6.
Odnos prema Konvenciji
1. Visoke ugovorne stranke smatraju
odredbe lanaka 1. do 5. ovoga
Protokola
dopunskim
lancima
uz
Konvenciju i sve e se odredbe
Konvencije primjenjivati u skladu s time.

U potvrdu toga su potpisani, propisno

ovlateni, potpisali ovaj Protokol.
Sastavljeno u Strasbourgu 16. rujna
1963., na engleskom i francuskom, s tim
da su oba teksta jednako vjerodostojna,
u jednom primjerku koji e se poloiti u
arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea
Europe dostavit e ovjerene prijepise
svakoj dravi potpisnici.

lanak 7.
Potpisivanje i ratifikacija
1. Ovaj e Protokol biti otvoren za
potpisivanje lanicama Vijea Europe
koje su potpisnice Konvencije. Protokol

Protokol br. 6 uz Konvenciju za zatitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda o ukidanju smrtne kazne
Strasbourg, 28. travnja 1983.
Drave lanice Vijea Europe, potpisnice
ovog Protokola uz Konvenciju za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda
potpisanu u Rimu 4. studenoga 1950.
(dalje: "Konvencija"),
uzimajui u obzir da promjene do kojih
je dolo u vie drava lanica Vijea
Europe izraavaju opu tendenciju u
prilog ukidanju smrtne kazne,
sporazumjele su se kako slijedi:

odredbe toga zakona.

lanak 3.
Zabrana ukidanja
Odredbe ovog Protokola ne mogu se
derogirati
na
temelju lanka
15.
Konvencije.
lanak 4.
Zabrana rezervi
Rezerve
na
temelju
lanka
57.
Konvencije ne mogu se staviti na
odredbe ovoga Protokola.

lanak 1.
Ukidanje smrtne kazne
Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije
biti osuen na takvu kaznu ili pogubljen.

lanak 5.
Teritorijalna primjena
1. Svaka
drava
moe,
prilikom
potpisivanja ili polaganja isprave o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, navesti
podruje ili podruja na koja e se ovaj
Protokol primjenjivati.

lanak 2.
Smrtna kazna u vrijeme rata
Neka drava moe zakonom predvidjeti
smrtnu kaznu za djela poinjena u
vrijeme rata ili neposredne ratne
opasnosti; takva se kazna moe
primijeniti samo u zakonom odreenim
sluajevima i u skladu s odredbama toga
zakona. Drava mora priopiti glavnom
tajniku
Vijea
Europe
relevantne

2. Svaka drava moe u bilo kojem

kasnijem asu, izjavom upuenom
glavnom tajniku Vijea Europe, proiriti
primjenu ovog Protokola na bilo koje
drugo podruje koje je navedeno u

16

Europska konvencija o ljudskim pravima

prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon
dana kada je pet drava lanica Vijea
Europe izrazilo svoj pristanak da bude
vezano ovim Protokolom u skladu s
odredbama lanka 7.

izjavi. U odnosu na to podruje ovaj

Protokol stupa na snagu prvoga dana u
mjesecu koji slijedi nakon dana kada
glavni tajnik primi takvu izjavu.
3. Svaka izjava dana na temelju dvaju
prethodnih stavaka glede bilo kojeg
podruja oznaenog u takvoj izjavi moe
se
povui
notifikacijom
upuenom
glavnom tajniku. Povlaenje stupa na
snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi
nakon dana kada glavni tajnik primi
takvu notifikaciju.

2. Za svaku dravu lanicu koja

naknadno izrazi svoj pristanak da bude
vezana ovim Protokolom on stupa na
snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi
nakon
dana
polaganja
isprave
o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.
lanak 9.

lanak 6.

Funkcije depozitara
Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e
dravama lanicama Vijea:
a) svaki potpis;
b) polaganje
svake
isprave
o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju;
c) svaki dan stupanja na snagu ovoga
Protokola u skladu s lancima 5. i 8;
d) svaki drugi in, notifikaciju ili
priopenje koji se odnose na ovaj
Protokol.

Odnos prema Konvenciji

Drave
stranke
smatraju
odredbe
lanaka 1. do 5. ovog Protokola
dopunskim lancima uz Konvenciju i sve
e se odredbe Konvencije primjenjivati u
skladu s time.
lanak 7.
Potpisivanje i ratifikacija
Ovaj e Protokol biti otvoren za
potpisivanje dravama lanicama Vijea
Europe,
potpisnicama
Konvencije.
Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju. Drava lanica Vijea Europe
ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti
ovaj Protokol ako istodobno ili prethodno
nije ratificirala Konvenciju. Isprave o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polau
se kod glavnog tajnika Vijea Europe.

U potvrdu toga su potpisani, propisno

ovlateni, potpisali ovaj Protokol.
Sastavljeno u Strasbourgu 28. travnja
1983., na engleskom i francuskom, s tim
da su oba teksta jednako vjerodostojna,
u jednom primjerku koji e se poloiti u
arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea
Europe dostavit e ovjerene prijepise
ovoga Protokola svakoj dravi lanici
Vijea Europe.

lanak 8.
Stupanje na snagu
1. Ovaj Protokol stupa

na

snagu

Protokol br. 7 uz Konvenciju za zatitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda
Strasbourg, 22. studenoga 1984.
Drave lanice Vijea Europe, potpisnice ovog Protokola,
odlune da poduzmu daljnje mjere da bi
zajedniki
osigurale
ostvarenje
odreenih prava i sloboda putem
Konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda potpisane u Rimu 4.
studenoga 1950. (dalje: "Konvencija"),
sporazumjele su se kako slijedi:

lanak 1.
Postupovne garancije glede
protjerivanja stranaca
1. Stranac koji zakonito boravi na
podruju neke drave ne smije biti iz nje
protjeran, osim radi izvrenja odluke
donesene u skladu sa zakonom; i treba

17

Europska konvencija o ljudskim pravima

mu dopustiti da:

osuen u skladu sa zakonom i kaznenim

postupkom te drave.

a) iznese
razloge
protiv
svog
protjerivanja;
b) zatrai ponovno razmatranje svog
sluaja; i
c) u tu svrhu bude zastupan pred
nadlenim tijelom, ili pred osobom ili
osobama koje to tijelo imenuje.
2. Stranac moe biti i protjeran prije
no to je ostvario prava iz stavka 1. to.
a), b) i c) ovoga lanka kada je
protjerivanje nuno radi interesa javnog
reda ili se temelji na razlozima dravne
sigurnosti.

2. Odredbe prethodnoga stavka ne

spreavaju ponovno razmatranje sluaja
u skladu sa zakonom i kaznenim
postupkom dotine drave ako postoje
dokazi o novim ili novootkrivenim
injenicama, ili ako je u prethodnom
postupku dolo do bitnih povreda koje
su mogle utjecati na rjeenje sluaja.
3. Ovaj se lanak ne moe derogirati
na temelju lanka 15. Konvencije.
lanak 5.
Jednakost meu suprunicima
Suprunici meusobno i u odnosima
prema svojoj djeci uivaju jednaka
prava i obveze privatnopravne naravi pri
sklapanju braka, za vrijeme trajanja
braka i u sluaju razvoda. Ovaj lanak
ne spreava drave da poduzmu takve
mjere koje su potrebne u interesu djece.

lanak 2.
Pravo na albu u kaznenim
predmetima
1. Svatko osuen od suda za kazneno
djelo ima pravo od vieg suda traiti
ponovno razmatranje svoje presude ili
kazne. Ostvarenje toga prava, kao i
razlozi iz kojih se ono moe vriti,
ureuju se zakonom.

lanak 6.

2. Od ovog prava mogu se zakonom

propisati iznimke za laka kaznena djela,
ili u sluajevima kad je nekoj osobi u
prvom stupnju sueno pred najviim
sudom ili ako je osuena povodom albe
protiv oslobaajue presude.

Teritorijalna primjena
1. Svaka
drava
moe,
prilikom
potpisivanja ili polaganja isprave o
ratifikaciji,
prihvatu
ili
odobrenju,
oznaiti podruje ili podruja na koja e
se ovaj Protokol primjenjivati i izjaviti u
kojoj se mjeri obvezuje da e odredbe
ovoga Protokola primjenjivati na to
podruje ili podruja.

lanak 3.
Naknada tete zbog pogrene
presude
Kad
je
neka
osoba
osuena
pravomonom presudom za kazneno
djelo i kad je naknadno njezina presuda
ponitena, ili je ta osoba pomilovana na
temelju novih ili novootkrivenih injenica
koje upuuju na pogrenu presudu,
osoba koja je izdravala kaznu kao
posljedicu te presude obetetit e se u
skladu sa zakonom ili praksom dotine
drave, osim ako se ne dokae da je
sama djelomice ili u cijelosti odgovorna
za
zakanjelo
utvrenje
do
tada
nepoznatih injenica.

2. Svaka drava moe u bilo kojem

kasnijem
asu
izjavom
upuenom
glavnom tajniku Vijea Europe proiriti
primjenu ovoga Protokola na bilo koje
drugo podruje koje je navedeno u
izjavi. U odnosu na to podruje Protokol
stupa na snagu prvoga dana u mjesecu
koji slijedi nakon isteka razdoblja od dva
mjeseca od dana kada glavni tajnik
primi takvu izjavu.
3. Svaka izjava dana na temelju dvaju
prethodnih stavaka glede bilo kojeg
podruja oznaenog u takvoj izjavi moe
se povui ili izmijeniti notifikacijom
upuenom glavnom tajniku. Povlaenje
ili izmjena stupaju na snagu prvog dana
u mjesecu koji slijedi nakon isteka
razdoblja od dva mjeseca od dana kada
glavni tajnik primi takvu notifikaciju.

lanak 4.
Pravo da se ne bude dva puta suen
ili kanjen u istoj stvari
1. Nikome se ne moe ponovno suditi
niti ga se moe kazniti u kaznenom
postupku iste drave za kazneno djelo
za koje je ve pravomono osloboen ili

4. Izjava dana u skladu s ovim

lankom vrijedi kao da je dana u skladu
sa stavkom 1. lanka 56. Konvencije.

18

Europska konvencija o ljudskim pravima

5. Podruje bilo koje drave na koje se
ovaj Protokol primjenjuje temeljem
ratifikacije, prihvata ili odobrenja te
drave i svako podruje na koje se ovaj
Protokol primjenjuje temeljem izjave te
drave dane na temelju ovog lanka,
mogu se smatrati zasebnim podrujima
u svrhu upuivanja na podruje neke
drave u lanku 1.

lanak 9.
Stupanje na snagu
1. Ovaj Protokol stupa na snagu
prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon
isteka razdoblja od dva mjeseca od dana
kad je sedam drava lanica Vijea
Europe izrazilo svoj pristanak da budu
vezane ovim Protokolom, u skladu s
odredbama lanka 8.

6. Svaka drava koja je dala izjavu u

skladu sa stavkom 1. Ili 2. ovoga lanka
moe, u bilo kojem kasnijem asu, u ime
jednog ili vie podruja na koja se izjava
odnosi, izjaviti da prihvaa nadlenost
Suda da prima zahtjeve pojedinaca,
nevladinih
organizacija
ili
skupina
pojedinaca kako je predvieno u lanku
34. Konvencije glede lanaka 1. do 5.
ovoga Protokola.

2. Za svaku dravu lanicu koja

naknadno izrazi svoj pristanak da bude
vezana ovim Protokolom on stupa na
snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi
nakon isteka razdoblja od dva mjeseca
od dana polaganja isprave o ratifikaciji,
prihvatu ili odobrenju.
lanak 10.
Funkcije depozitara
Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e
svim dravama lanicama Vijea Europe:
a) svaki potpis;
b) polaganje
svake
isprave
o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju;
c) svaki dan stupanja na snagu ovoga
Protokola u skladu s lancima 6. i 9.;
d) svaki drugi in, notifikaciju ili izjavu
koji se odnose na ovaj Protokol.

lanak 7.
Odnos prema Konvenciji
Drave
stranke
smatraju
odredbe
lanaka 1. do 6. ovoga Protokola
dopunskim lancima uz Konvenciju i sve
e se odredbe Konvencije primjenjivati u
skladu s time.
lanak 8.

U potvrdu toga su potpisani, propisno

ovlateni, potpisali ovaj Protokol.
Sastavljeno
u
Strasbourgu
22.
studenoga 1984. na engleskom i
francuskom, s tim da su oba teksta
jednako
vjerodostojna,
u
jednom
primjerku koji e se poloiti u arhiv
Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea
Europe dostavit e ovjerene prijepise
svakoj dravi lanici Vijea Europe.

Potpisivanje i ratifikacija
Ovaj e Protokol biti otvoren za
potpisivanje dravama lanicama Vijea
Europe
potpisnicama
Konvencije.
Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju. Drava lanica Vijea Europe
ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti
ovaj Protokol ako prethodno ili istodobno
ne ratificira Konvenciju. Isprave o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polau
se kod glavnog tajnika Vijea Europe.

Protokol br. 12 uz Konvenciju za zatitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda
Rim, 4. studenoga 2000.
Drave lanice Vijea Europe potpisnice ove Konvencije,
Uzimajui u obzir temeljna naela prema
kojima su sve osobe jednake pred
zakonom i imaju pravo na jednaku
pravnu zatitu;
Odlune poduzeti daljnje korake za
promicanje jednakosti svih osoba kroz

kolektivno
jaanje
ope
zabrane
diskriminacije putem Konvencije za
zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
potpisane u Rimu 4. studenog 1950. (u
daljnjem tekstu Konvencija);
Ponovno
potvrujui
da
naelo

19

Europska konvencija o ljudskim pravima

nediskriminacije ne sprjeava drave
stranke
da
poduzmu
mjere
za
promicanje
potpune
i
uinkovite
jednakosti, pod uvjetom da postoji
objektivno i razumno opravdanje za te
mjere,
Sporazumjele su se kako slijedi:

izjaviti, u ime jednog ili vie teritorija na

koje se izjava odnosi, da prihvaa
nadlenost
suda
za
zaprimanje
pojedinanih
molbi,
nevladinih
organizacija ili skupina pojedinaca kako
je predvieno lankom 34. Konvencije u
odnosu na lanak 1. ovoga Protokola.

lanak 1.

lanak 3.

Opa zabrana diskriminacije

1. Uivanje svih prava odreenih
zakonom
osigurat
e
se
bez
diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao
to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjera,
politiko ili drugo miljenje, nacionalno
ili
socijalno
podrijetlo,
pripadnost
nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili
drugi status.

Povezanost s Konvencijom
Kao i izmeu drava stranaka, odredbe
lanaka 1. i 2. ovoga Protokola smatrat
e se dodatnim lancima Konvencije, a
sve odredbe Konvencije e se prema
tome primjenjivati.
lanak 4.
Potpisivanje i ratifikacija
Ovaj Protokol je otvoren na potpisivanje
dravama lanicama Vijea Europe koje
su
potpisale
Konvenciju.
Protokol
podlijee
ratifikaciji,
prihvatu
ili
odobrenju. Drava lanica Vijea Europe
ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti
ovaj Protokol, a da prethodno ili
istovremeno nije ratificirala Konvenciju.
Isprave
o
ratifikaciji,
prihvatu
ili
odobrenju poloit e se kod glavnog
tajnika Vijea Europe.

2. Nitko ne smije biti diskriminiran od

strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi
kako je navedeno u stavku 1.
lanak 2.
Teritorijalna primjena
1. Svaka drava moe, u trenutku
potpisivanja ili polaganja svoje isprave o
ratifikaciji,
prihvatu
ili
odobrenju,
odrediti teritorij ili teritorije na koje e
se ovaj Protokol primjenjivati.
2. Svaka drava moe naknadno,
izjavom upuenom glavnom tajniku
Vijea Europe, proiriti primjenu ovoga
Protokola na bilo koji drugi teritorij
naveden u izjavi. U odnosu na takav
teritorij, Protokol stupa na snagu prvoga
dana mjeseca koji slijedi nakon isteka
razdoblja od tri mjeseca nakon dana
kada glavni tajnik primi takvu izjavu.

lanak 5.
Stupanje na snagu
1. Ovaj Protokol stupa na snagu
prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon
isteka razdoblja od tri mjeseca, nakon
dana kada je deset drava lanica Vijea
Europe izrazilo pristanak da budu vezane
Protokolom u skladu s odredbama lanka
4.

3. Svaka
izjava
dana
temeljem
prethodna dva stavka moe se, u
odnosu na svaki teritorij utvren u
takvoj
izjavi,
povui ili
izmijeniti
obavijeu upuenom glavnom tajniku.
Povlaenje ili izmjena stupaju na snagu
prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon
isteka razdoblja od tri mjeseca nakon
dana kada glavni tajnik primi takvu
obavijest.

2. U odnosu na drave lanice koje

naknadno izraze pristanak da budu
vezane Protokolom, Protokol stupa na
snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi
nakon isteka razdoblja od tri mjeseca
nakon
dana
polaganja
isprave
o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.
lanak 6.

4. Izjava dana u skladu s ovim

lankom smatrat e se da je dana u
skladu sa stavkom 1. lanka 56.
Konvencije.

Depozitirane funkcije
Glavni tajnik Vijea Europe duan je
obavijestiti sve drave lanice Vijea
Europe o:
a. svakom potpisu;
b. polaganju
svake
isprave
o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju;

5. Svaka drava koja je dala izjavu u

skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga lanka
moe u bilo kojem trenutku nakon toga

20

Europska konvencija o ljudskim pravima

c. svakom datumu stupanja na snagu
ovoga Protokola u skladu s lancima 2. i
5.;
d. svakom drugom inu, obavijesti ili
priopenju u svezi s ovim Protokolom.

Sastavljeno u Rimu dana 4. studenoga

2000., na engleskom i francuskom, pri
emu
su
oba
teksta
jednako
vjerodostojna, u jednom izvorniku koji
e biti pohranjen u arhive Vijea Europe.
Glavni tajnik Vijea Europe e dostaviti
ovjerene prijepise svakoj dravi lanici
Vijea Europe.

U potvrdu prethodno navedenog su nie

potpisani, za to propisno ovlateni,
potpisali ovaj Protokol.

Protokol br. 13 uz Konvenciju za zatitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne
u svim okolnostima
Vilnius, 3. svibnja 2002.
Drave lanice Vijea Europe potpisnice ovog Protokola,
uvjerene da je pravo svakoga na ivot
osnovna vrijednost u demokratskom
drutvu i da je ukidanje smrtne kazne
bitno za zatitu ovoga prava i za puno
priznavanje uroenog dostojanstva svih
ljudskih bia;
u elji za jaanjem zatite prava na ivot
zajamenog Konvencijom za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda,
potpisanom u Rimu 4. studenoga 1950.
(dalje: Konvencija);
primjeujui da Protokol br. 6 uz
Konvenciju, o ukidanju smrtne kazne,
potpisan u Strasbourgu 28. travnja
1983., ne iskljuuje smrtnu kaznu u
odnosu na djela poinjena u vrijeme rata
ili neposredne ratne opasnosti;
odlune poduzeti konaan korak u cilju
ukidanja
smrtne
kazne
u
svim
okolnostima;
sporazumjele su se kako slijedi:

Konvencije ne mogu se
odredbe ovoga Protokola.

Teritorijalna primjena
1. Svaka
drava
moe,
prilikom
potpisivanja ili polaganja isprave o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, navesti
podruje ili podruja na koja e se ovaj
Protokol primjenjivati.
2. Svaka drava moe u bilo kojem
kasnijem asu, izjavom upuenom
glavnom tajniku Vijea Europe, proiriti
primjenu ovoga Protokola na bilo koje
drugo podruje koje je navedeno u
izjavi. U odnosu na to podruje ovaj
Protokol stupa na snagu prvog dana u
mjesecu koji slijedi istek razdoblja od tri
mjeseca, nakon dana kad glavni tajnik
primi takvu izjavu.
3. Svaka izjava dana na temelju dvaju
prethodnih stavaka glede bilo kojeg
podruja navedenog u takvoj izjavi moe
se povui ili preinaiti notifikacijom
upuenom glavnom tajniku. Povlaenje
ili preinaka stupa na snagu prvoga dana
u mjesecu koji slijedi istek razdoblja od
tri mjeseca nakon dana kad glavni tajnik
primi takvu notifikaciju.

Ukidanje smrtne kazne

Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije
biti osuen na takvu kaznu ili pogubljen.
lanak 2.
Zabrana derogacije
Odredbe ovoga Protokola ne mogu se
derogirati
na
temelju lanka
15.
Konvencije.

lanak 5.
Odnos prema Konvenciji
Drave stranke smatraju odredbe lanka
1. do 4. ovoga Protokola dopunskim
lancima uz Konvenciju i sve e se
odredbe Konvencije primjenjivati u

lanak 3.
lanka

na

lanak 4.

lanak 1.

Zabrana rezervi
Rezerve
na
temelju

staviti

57.

21

Europska konvencija o ljudskim pravima

skladu s time.

snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi

istek razdoblja od tri mjeseca nakon
dana polaganja isprave o ratifikaciji,
prihvatu ili odobrenju.

lanak 6.
Potpisivanje i ratifikacija
Ovaj e Protokol biti otvoren za
potpisivanje dravama lanicama Vijea
Europe, koje su potpisale Konvenciju.
Protokol podlijee ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju. Drava lanica Vijea Europe
ne moe ratificirati, prihvatiti ili odobriti
ovaj Protokol, ako nije prethodno ili
istodobno ratificirala Konvenciju. Isprave
o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju
polau se kod glavnog tajnika Vijea
Europe.

lanak 8.
Funkcije depozitara
Glavni tajnik Vijea Europe notificirat e
svim dravama lanicama Vijea Europe:
a) svaki potpis;
b) polaganje
svake
isprave
o
ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju;
c) svaki dan stupanja na snagu ovoga
Protokola u skladu s lancima 4. i 7.;
d) svaki drugi in, notifikaciju ili
priopenje koji se odnose na ovaj
Protokol.

lanak 7.
Stupanje na snagu
1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog
dana u mjesecu koji slijedi istek
razdoblja od tri mjeseca nakon dana
kada je deset drava lanica Vijea
Europe izrazilo svoj pristanak da bude
vezano ovim Protokolom u skladu s
odredbama lanka 6.

U potvrdu toga su potpisani, propisno

ovlateni, potpisali ovaj Protokol.
Sastavljeno u Vilniusu, 3. svibnja 2002.,
na engleskom i francuskom, s tim da su
oba teksta jednako vjerodostojna, u
jednom primjerku koji e se poloiti u
arhiv Vijea Europe. Glavni tajnik Vijea
Europe dostavit e ovjerovljene prijepise
svakoj dravi lanici Vijea Europe.

2. Za svaku dravu lanicu koja

naknadno izrazi svoj pristanak da bude
vezana ovim Protokolom, on stupa na

22