1.

�ene i kriminalitet

1.1.�ene ubice:
Podaci iz SAD-a govore da broj �ena ubica nije nimalo zanemariv. Dok je kod njih u
pro�losti najce�ce �rtva �ene-ubojice bio suprug, partner i dijete, danas to vi�e
nije pravilo. Medu zatvorskom populacijom �ene se vi�e ne osjecaju neadekvatno zato
�to su prekr�ile svoje tzv. nacelo �enske prirode, prema kojoj �ena treba dati
�ivot, a ne ga oduzeti.
Jedno od istra�ivanja temelji se na podacima koji su sadr�ani u forenzicko-
psihijatrijskim ekspertizama od 1983. do 1997. godine u Centru za forenzicku
psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapce. Sadr�avale su 70 �enskih i 70 mu�kih
pocinitelja kaznenih djela ubojstva i poku�aja ubojstva. Forenzicka psihijatrija je
znanstvena disciplina u sudske svrhe. Vje�tak zauzima stajali�te o slucaju i
odgovara sudu na pitanja vezana za sudski spis, pregled ispitanika, obradu slucaja
te sugerira konzultiranje drugih strucnjaka. Najce�ce vje�tacenje u podrucju
kaznenog prava je vje�tacenje ubrojivosti koje je, uz krivnju, drugi uvjet krivicne
odgovornosti. Odreduje se sposobnost shvacanja pocinjenog djela i mogucnost
upravljanja vlastitim postupcima u vrijeme djela. Pritom nerijetko treba
procijeniti opasnost po okolinu i preporuciti odgovarajuce psihijatrijsko
lijecenje. Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne mo�e primijeniti
kaznenopravna sankcija. Ona nije bila u mogucnosti shvatiti �to cini ili nije mogla
vladati svojom voljom zbog du�evne bolesti, privremene du�evne poremecenosti,
nedovoljnog du�evnog razvitka ili neke druge te�e du�evne smetnje. Ako postoji
smanjenje ubrojivosti, ono se mo�e uzeti kao olakotna okolnost na sudu pri
izricanju kazne.
To istra�ivanje je pokazalo da su vje�tacene �ene ubice u najvecem broju bile u
braku. Iako je uvrije�eno mi�ljenje dru�tvene sredine da brak pru�a �eni za�titu od
brojnih �ivotnih isku�enja i konfliktnih situacija koje mogu djelovati kriminogeno,
mnogi statisticki podaci upucuju na zakljucak da medu udatim �enama ima vi�e
delikvenata nego medu neudanim. Kod mu�karaca je sasvim suprotno. Mo�e se reci da
je upravo bracni status na �enu djelovao kriminogeno i to upravo zbog dinamike koja
se de�avala u obitelji. Naime, najveci se broj ubojstava dogada u obitelji i u
mnogo slucajeva ubojstvo je kulminacija dugogodi�njih zlostavljanja, fizicke sile i
emocionalnog stresa. Svaki slucaj te vrste zapocinje kao uobicajena kucna svada, a
akt ubojstva je pocinjen u afektu bez prethodne namjere ili predumi�ljaja. Vecina
takvih ubojstava dogada se u kuhinji, a najce�ce je oru�je no� koji se na�ao pri
ruci. Mnoge �ene su bile silovane i seksualno zlostavljane od svojih partnera, a
cesto su i djeca i fizicki i seksualno zlostavljanja.
No, postoje i slucajevi u kojima su �ene ubile i iz financijskih motiva, ili
osvete, ljubomore i mr�nje, ali na prvom je mjestu dugotrajno zlostavljanje.
Od 70 �ena u tom istra�ivanju, 33 ubile su bracnog partnera, 10 izvanbracnog
partnera suprotnog spola, pet znanca ili prijatelja, jedna je ubila majku, oca su
ubile dvije, brata ili sestru dvije, vlastito dijete njih pet (u istra�ivanju nisu
kori�teni slucajevi cedomorstava). Mu�karci su u najvecem broju, njih 30, ubijali
znance ili prijatelje, a bracne partnerice ubilo je osam mu�karaca. Ni jedna �ena
nije ubila skupinu osoba, dok je to ucinilo cak pet mu�karaca. �ene-ubojice rijetko
ucine istovrsna krivicna djela, medu njima ima vrlo malo profesionalnih delikvenata
i onih koje su prije pocinile krivicna djela. Istra�ivanje je takoder pokazalo da
su �ene ucinile vi�e poku�aja ubojstava od mu�karaca. Tako je od 70 �ena njih 39
pocinilo ubojstvo, a 31 poku�aj ubojstva dok je od 70 mu�karaca njih 49 pocinilo
ubojstvo, a 22 poku�aj ubojstva. Zanimljivo je da kod �ena-ubojica nije bilo
sporednih optu�bi dok su mu�karci cesto imali i poku�aj krade, kao jednu od
sporednih optu�bi. Cak 57,1 posto �ena, odnosno njih 40, ubilo je �rtvu u
zajednickom stanu, dok mu�karci najce�ce, u 34 posto slucajeva, ubijaju na
otvorenom prostoru. Zajednicki je stan na drugome mjestu, kao mjesto ubojstva koje
pocine mu�karci. To govori i o �rtvi i o motivu, gdje su kod mu�karaca najce�ce
bili u pitanju konflikti izmedu znanaca, prijatelja ili slucajnih �rtvi, a tek su
na drugom mjestu bili obiteljski konflikti, koji su kod �ena najucestaliji.
Zanimljivo je i da �ene ukljucene u istra�ivanje nikada nisu ubile u tudem stanu, a
najrjede su ubile u automobilu.

1.2.Statistike:
�ene najce�ce, tacnije u 68,6% slucajeva, kao sredstvo ubistva koriste hladno
oru�je, a tek u 14,3% slucajeva koriste vatreno oru�je. Mu�karci su pak hladnim
oru�jem ubili u samo 31,4% slucajeva, a u 44,3% vatrenim oru�jem. Ni jedna �ena
nije svoju �rtvu ubila ni poku�ala ubiti gu�enjem ili davljenjem, dok su dvojica
mu�karaca to poku�ali davljenjem, a jedan gu�enjem. Sredstva kojima �ene najce�ce
ubijaju zanimljiv su podatak i utoliko �to je nekad jedna od najvecih predrasuda
bila ona o �enama-trovacicama.
U pro�losti se, naime, smatralo da �ene najce�ce ubijaju otrovom, no taj mit
ocigledno danas vi�e ne stoji, jer se mo�e vidjeti da je primjerice samo jedna �ena
u ovom istra�ivanju poku�ala pociniti ubistvo trovanjem.

KRIMINALITET �ENA
Kriminal je naziv kojim se opisuju sve delatnosti kojima se kr�e politicke i
moralne norme nekog dru�tva, pogotovo kada je rec o normama iza kojih stoji
zakonska sankcija dr�ave. Pocinitelji kriminalnih radnjih se nazivaju kriminalcima.
Borba protiv kriminala je jedan od glavnih zadataka dr�avnog aparata, a ona se
sprovodi kroz njegovo sprecavanje za koje je najce�ce zadu�ena policija, odnosno
ka�njavanje pocinitelja koje sprovodi pravosude.
Nauka koja se bavi proucavanjem kriminala se naziva kriminologija, dok se nauka
koja proucava metode borbe protiv kriminala naziva kriminalistika.Sveukupnost
kriminalnih radnji na nekom podrucju se naziva kriminalitet.

1. TEORIJE O PRISUTNOSTI �ENA U KRIMINALU

Prisutnost stereotipa o mu�karcima i �enama vidljiva je i u mnogim kriminolo�kim

teorijama. Kao razlozi za�to �ene cine kaznena dela najce�ce se navode biolo�ka
obele�ja, do�ivljene traume, duga izlo�enost nasilju i sl. Lombroso , poznat po
svojoj knjizi �Rodeni zlocinac�, tek kod nekoliko �ena pronalazi karakteristike
opisane u knjizi, za njih je utvrdio da su jo� opasnije i �pokvarenije� od svojih
mu�kih ekvivalenata. Konstatovao je i da su �ene normalno manje osetljive na bol,
manje samilosne, a ljubomornije i osvetoljubivije, ali je sve to ubla�eno tipicnim
�enskim atributima, poput pobo�nosti, ljubavi, materinstva, fizicke slabosti i
nerazvijene inteligencije. Lombroso navodi kako �ene pociniteljke kaznenih dela
nemaju materinskih poriva ni osecanja, vec su maskulinih obele�ja, �to je dokaz
njihove degenerisanosti. Danas se smatra da je takav pogled na �ene koje su
pocinile kazneno delo poprilicno zastareo, pa se u dana�nje vreme prilikom
obja�njenja ove pojave koriste savremeniji pristupi. Osim o �rodenom� Lombroso je
pisao i o �slucajnom zlocincu�, a po njemu je upravo kod �ena prestupnica to
najce�ci slucaj. Pobornici shvacanja o psiholo�koj uslovljenosti kriminaliteta �ena
tvrde da �tipicne �enske osobine� kao �to su pasivnost, pla�ljivost, zavisnost,
bespomocnost, nisko samopouzdanje, emocionalnost te odsutnost agresivnosti
stabilizuju njenu psihu i odvracaju je od kriminalnog pona�anja. Tako se, na
primer, ��enska sklonost nepo�tenju� povezuje s relativno visokim udelom �ena medu
svim pociniteljima kaznenih dela klevete, �irenja dezinformacije i ubistava
trovanjem, dok se u ��enskoj emocionalnosti� nalazi obja�njenje vece sklonosti �ena
verbalnoj agresiji. Teorija anomije manju prisutnost �ena u kriminalu pripisuje
tradicionalnoj orijentisanosti �ena na brak i materinstvo. Dok je mu�karcima glavni
�ivotni cilj poslovni, finansijski uspeh, �enama je ideal porodica. Zbog svoje
vezanosti vi�e za dom i porodicu, a manje za spoljni svet, manje su izlo�ene
stresovima, frustracijama i izazovima nego mu�karci. Po teoriji etiketiranja �ene
ne pristaju u stereotipno razmi�ljanje o kriminalitetu, �to pripadnike policijskih
i pravosudnih djelatnosti mo�e, do neke mere, navoditi na razmi�ljanje o �enskom
kriminalitetu kao manje ozbiljnom ili cak nepostojecem problemu. Takav stav nalazi
podr�ku i u �iroj javnosti, jer se ljudi daleko manje boje �enskih nego mu�kih
pocinilaca kaznenih dela. Stoga se kaznena dela koja pocine �ene u vrlo malom broju
slucajeva prijavljuju i dalje procesuiraju. Teorija etiketiranja porast �enskog
kriminaliteta u statistikama pripisuje �prodoru� �ena u �mu�ki� svet, tj. njihovom
sve vecem ukljucivanju i uce�cu u donedavno tipicno mu�kom svetu . Mnogi
kriminolozi su nastojali da objasne kriminalitet �ena. Prisutnost manjeg broja
�ena u kriminalu tumace dru�tvenim vaspitanjem, bla�om reakcijom javnosti i
�tipicnim �enskim� osobinama. Njihova obja�njenja ukazuju na postojanje
nejednakosti i prisutnost stereotipa u shvacanju mu�kog i �enskog kriminaliteta.
Sutherland i Cressey (1960, prema Singer, 1994) u pogledu manjeg broja �ena
nasuprot mu�karaca pocinilaca kaznenih dela bitnom smatraju cinjenicu kako
�devojcice ucimo da budu lepe i ljupke, a decake da budu grubi, sna�ni pa cak i
opasni�. Cohen �ensku delinkvenciju svodi uglavnom na seksualnu sferu, odnosno
prostituciju, gdje se, po njegovu mi�ljenju, jedino i mo�e govoriti o �enama kao
pripadnicama delinkventne supkulture. Distribucija po polu pocinilaca kaznenih dela
pokazuju da je �enski kriminalitet po obimu mnogo manji od mu�kog, te neki autori
smatraju kako je kriminalitet �tipicno mu�ka reakcija�. Kao obja�njenje za malu
prisutnost �ena u cinjenju krivicnih dela govori se o vecoj razvijenosti njihovih
moralnih i altruistickih osecanja, kao i o njihovom pla�ljivijem i rezervisanijem
karakteru, odvratnosti prema zlocinu, slabijoj fizickoj strukturi i snazi,
pomanjkanju sklonosti ka u�ivanju alkohola i droga. Neki autori u ovom kontekstu
kao razloge zbog kojih se �ene ipak upu�taju u kriminalne aktivnosti isticu
specificne biolo�ke karakteristike �ena vezane uz metabolicki menstruacioni ciklus,
klimaks, trudnocu, porodaj, nedostatak objektivnosti, prevladavanje osecanja nad
razumom, slabost volje, histericnost i slicno. Ove cinjenice ne mo�emo sa
sigurno�cu prihvatiti jer je njihova naucna utemeljenost sporna. Pri stvaranju
stava u obzir je potrebno uzeti dru�tvene i psihosocijalne elemente. To se
prvenstveno odnosi na dru�tvene uticaje, polo�aj i ulogu �ene u dru�tvu kroz
istoriju. U literaturi nema mnogo podataka o �enama izvr�iocima kaznenih dela. Isto
tako, fenomenologija i etiologija kaznenih dela vrlo retko spominje �enu, a
statisticki podaci uglavnom obuhvataju izvr�ioce oba pola. �eni kao pociniocu
kaznenih dela nije posveceno dovoljno pa�nje ni u krivicnom pravu ni u
kriminologiji. Smatra se da je kriminalitet pre svega �mu�ka pojava� i da su
kaznene zakone pisali mu�karci za mu�karce. Kriminologija vrlo malo govori o �enama
prestupnicama, jer je potpuno fokusirana na pona�anje mu�karca, a o �eni
prestupnici govori se samo u okviru delinkventnih tipova. Ovo nije samo posledica
predrasuda vezanih za polove u dru�tvu, vec cinjenica da su mu�karci u svim
zemljama i svim istorijskim razdobljima pocinili mnogo vi�e krivicnih dela nego
�ene, pre svega dela nasilja . U sredinama gdje se �ena nalazi pod vecom kontrolom
porodice, ona cini krivicna dela slabod intenziteta, a u zemljama u kojima je
proces izjednacavanja polova odmakao, �enski kriminalitet raste i pribli�ava se po
svojim karakteristikama mu�kom. No, usprkos tome, u vecini se kriminolo�kih radova
kriminalitet �ena samo uzgredno razmatra uz kriminalitet mu�karaca. Osim toga, medu
autorima koji su poku�ali da objasne kriminalitet �ena ne postoji saglasnost u
shvatanju faktora koji uzrokuju taj kriminalitet. Jedna cinjenica koju svi
prihvataju je statisticki dokazana manja stopa kriminaliteta �ena od kriminaliteta
mu�karaca (videti tabelu), kao i tvrdnja da, ako je kriminalitet u celini
zagonetka, onda je jo� paradoksalniji i neobja�njiviji razvoj �enskog kriminaliteta
.