Svada mo�e biti i dobra i lo�a, kvalitetna i nekvalitetna, negativna i pozitivna,

destruktivna i konstruktivna. Svada je samo jaci i o�triji konflikt koji mogu ali i
ne moraju pratiti izrazito negativni osjecaji. Ona je cesto uzrokovana potisnutom
srd�bom. Srd�ba i konflikt sastavni su dio svakog interpersonalnog odnosa. To
vrijedi i za svadu koja je neizbje�ni sastavni sio svakodnevnog �ivota. Svadalacka
vje�tina sastavni je dio komunikacijskih vje�tina.
I �kola je mjesto svadanja. Svadati se mogu ucitelji medusobno ali i s
ucenicima. Buduci da su svada i konflikt sastavni dio svakodnevnog �ivota, a �kola
bi trebala odgajati i obrazovati ucenike za �ivot, logicno je da se tijekom
�kolovanja treba pozabaviti i svadom.

Prema dominirajucem stilu svadanja medu uciteljima i medu ucenicima te izmedu

ucitelja i ucenika razlikujemo uspje�nu, dobru, konstruktivnu i spajajucu �kolu od
neuspje�ne, lo�e, destruktivne i razdvajajuce �kole.
U uspje�noj, dobroj, konstruktivnoj i spajajucoj �koli ucenici se odgajaju za
autenticnu svadu. To je stvarna svada sa stvarnim razlozima. U takvoj se �koli
ucenici i ucitelji uce po�tenom i nevrijedajucem svadanju.
U neuspje�noj, lo�oj, destruktivnoj i razdvajajucoj �koli uci se lo�a,
detrutivna i razdvajajuca svada. Ta je svada neautenticna. Svada ucitelja i ucenika
je nepo�tena, vrijedajuca, zlonamjerna i nejasna.
Dobra li lo�a svada razlikuje se po dobrim ili lo�im posljedicama svadanja.
To je jedini kriterij kvalitete svadanja.

Ucitelji i ucenici mogu se svadati sli bez vrijedanja, ironizacije i

zloupotrebe pamcenja. Svadati se mogu korisno i konstruktivno uz medusobno
prihvacanje, iskrenost, obostranu aktivnost, jasno komuciranje i konkretnost. Nakon
dobre svade ucitelji i ucenici nisu uvrijedeni, bolje jedan drugoga poznaju, manje
se jedan drugoga boje, bli�i su jedan drugome, vi�e vjeruju jedan drugome, ne tra�e
osvetu i bli�i su rje�avanju konflikta.