Draen Kovaevi

Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popovaa

EPIDEMIOLOGIJA SUICIDA U MOSLAVINI

Struni rad
UDK 616.89-008.44(497.5 Moslavina)
Primljeno: travanj, 2004.

SAETAK
U radu su obraeni podaci o samoubojstvima u Moslavini od 1987. do 2003. godine.
Analizirana je stopa suicida, spol, dob, nain i mjesto izvrenja, odnos suicida.
Stopa suicida u Moslavini je vea od hrvatskog prosjeka. Prosjena stopa samoubojstava
u razdoblju od 1987. do 2001. godine iznosi 32,87, a pokazuje znatnije oscilacije. Najmanja je
bila 1994. godine (22), a najvea 1987. godine (45). Dok je u predratnom razdoblju
pokazivala trend smanjenja, u poslijeratnom pokazuje trend poveanja u odnosu na hrvatski
prosjek. Znatno je via u sjevernom, rijetko naseljenom dijelu od junog, razvijenijeg dijela
Moslavine. Omjer mukih i enski poinitelja je 3,70:1. 64,30% poinitelja samoubojstava
starije je od 50 godina. U sjevernom dijelu Moslavine preko 30% poinitelja samoubojstava
starije je od 70 godina. Dominantan nain izvrenja suicida je vjeanje (u 66,26% sluajeva),
te vatreno oruje (u 17,60% sluajeva). Samoubojstva se najee izvravaju u kui, zatim u
dvoritu, te na otvorenom prostoru. Broj pokuaja opada, a poinjenih suicida raste u funkciji
dobi.
Kljune rijei: Moslavina, samoubojstvo, epidemiologija

UVOD
Suicid dolazi od latinskih rijei sui=sebe i occidere=ubiti i oznauje samoubojstvo.
Postoje brojne definicije samoubojstva koje naglaavaju medicinski, psihijatrijski, psiholoki
ili socioloki aspekt, ali jedinstvene, znanstveno utemeljene definicije nema. Jednu od
najpoznatijih definicija dao je Durkheim (1987.), prema kojem je samoubojstvo svaki sluaj
smrti koji je direktni ili indirektni in pozitivnog ili negativnog akta rtve prema sebi. U ovom
radu samoubojstvo je definirano kao in kojim osoba ubija sebe bez obzira na motive i
svjesnost.
Epidemioloki podaci na slikovit nain prikazuju sve specifinosti, ali i sloenosti
suicidalnog ponaanja. Broj samoubojstava u pojedinim zemljama je konstantan, ali postoje
velike razlike izmeu drava. Stopa suicida 1999. godine u Sjedinjenim Amerikim Dravama
bila je 10,7, a u Australiji 13,1. Najvie stope suicida u Europi su istovremeno i najvie stope
suicida u svijetu. One su izrazito visoke u zemljama biveg Sovjetskog Saveza i na podruju
bive Austro-Ugarske. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2000. godine
najvie stope suicida imale su Litva (44,1), Rusija (39,4) i Bjelorusija (34,9), a najmanje
Albanija (1,8) i Azerbejdan (0,8). Hrvatska je sa stopom od 21,1. bila 2000. godine na 11.
mjestu u Europi. Visoku stopu suicida donedavno imala je i Finska, koja je u posljednjih
desetak godina znatno smanjila broj samoubojstava irokom provedbom socijalnih,
psihijatrijskih i psiholokih programa preventivnih aktivnosti. Stopa suicida u Finskoj 1990.
godine bila je 30,3; 1995. 27,2, a 2000. godine 22,5. Prevencija suicida je struan i sloen
posao koji zahtijeva interdisciplinarni pristup i intervenciju. Primjerena pomo suicidnoj
osobi moe se pruiti jedino u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, najee centru za
prevenciju suicida ili u psihijatrijskoj ustanovi.
Velike razlike u stopama samoubojstava izmeu pojedinih zemalja ukazuju na
postojanje socio-kulturalnih i ekonomskih razlika i rizika za suicidalno ponaanje. Republika
Hrvatska spada u zemlje s visokim rizikom (Bambura i Esapovi-Gre, 1994.). Broj
izvrenih samoubojstava (1985. - 1050; 1990. - 1142; 1991. - 1105; 1992. - 1156; 1995. - 930;
1998. - 1029) kao i stopa izvrenih suicida u Hrvatskoj nije se posljednjih petnaestak godina
znaajnije mijenjala. Tijekom prvih godina novog tisuljea stopa suicida pokazuje trend pada
i sputa se ispod 20. U razdoblju od 1990. do 1998. godine opa stopa izvrenih
samoubojstava oscilirala je za mukarce u rasponu od 29,7 do 34,9 na 100.000 stanovnika, a

3
za ene od 9,8 do 13,5 na 100.000 stanovnika. Omjer stopa mukaraca i ena kretao se od
2,53 do 3,06 na tetu mukaraca. Uoava se porast samoubojstava u dobi od 15 do 19 godina,
to je zabiljeeno i u nekim drugim zemljama, ali i u osoba u dobi iznad 65 godina. Znaajno
je porastao udio samoubojstava izvrenih vatrenim orujem i eksplozivom, posebice u
mukaraca u ratnim i poratnim godinama, najvjerojatnije zbog lake dostupnosti vatrenog
oruja u ratnom i poratnom razdoblju (Hrabak-erjavi i sur., 2000.).
Povean rizik od samoubojstva postoji kod osoba oboljelih od svih vrsta depresije,
ovisnika o alkoholu i drogama, psihijatrijskih bolesnika, te starih i osamljenih osoba. Visok
rizik pokazuju i osobe koje najavljuju suicid, te osobe koje su ga ve pokuale izvriti. Jedan
od najvanijih prediktora suicidalnog rizika je gubitak nade, odnosno depresija praena
beznaem. Poznati su brojni motivi samoubojstava, ali su oni samo vie ili manje pouzdani
razlozi koje uglavnom procjenjuje socijalno okruje ili autori radova o suicidima. No, sigurno
je jedino da je svako samoubojstvo uvjetovano brojnim faktorima, prvenstveno socijalnim,
kulturalnim, religijskim, ekonomskim, fiziolokim i psiholokim, i njihovim meusobnim
djelovanjem. Razlozi suicida najee nisu poznati. Hotujac i sur. (2001.) navode, sluei se
podacima MUP-a za razdoblje 1997. do 1999. godine, da su najei motivi duevna bolest
24,71%, tjelesna bolest 13,60%, zatim alkoholizam, nesreene obiteljske odnose i staraka
besperspektivnost, dok su ljubomora, gubitak suprunika, siromatvo, narkomanija, gubitak
posla, kolski neuspjeh i gubitak djeteta zastupljeni u vrlo niskom postotku. Prema tim
podacima 30,80% samoubojstava izvedeno je iz neutvrenih razloga Meu motivima
samoubojstava u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji atipovi (2000.) navodi nepoznate motive
(35,22%), a zatim kao vjerojatne tjelesnu bolest ili invalidnost (25,91%), duevnu bolest
(23,28%), obiteljske nesuglasice (6,07%), dok su ostali motivi znatno rjee zastupljeni. Sline
rezultate pokazuju i druga istraivanja. Anton i sur. (2000.) navode da na osjekom podruju
tijekom 90-ih godina 20. stoljea uzrok samoubojstva najee nije poznat (292), a da su na
drugom mjestu bolest (260) i starost (24 sluaja).
Hrvatska pokazuje velike regionalne razlike u stopama suicida. Na sjeveru zemlje
(Hrvatsko Zagorje) gotovo je dva puta via od prosjeka, a znaajno manja u mediteranskom
dijelu Hrvatske (Bambura i Esapovi-Gre, 1994.). Kad govorimo o tom dijelu zemlje, valja
rei da je u junom dijelu mediteranske Hrvatske opet znatno manja nego u sjevernom.
Pojedine regije pokazuju vie slinosti sa susjednim zemljama nego s drugim dijelovima
Hrvatske. U pojedinim regijama sjeverne Hrvatske stopa suicida blia je visokim stopama u

4
Maarskoj i Sloveniji, a ona u najjunijim dijelovima blia je stopi suicida u Italiji. U
mediteranskom dijelu udio ena u samoubojstvima je neto vei (1:2,36). Zbog znatnih
razlika u stopi samoubojstava unutar pojedinih dijelova Hrvatske problemu samoubojstva
potreban je regionalni pristup.

METODOLOGIJA
Cilj istraivanja
Opi cilj istraivanja je utvrditi epidemiologiju suicida na podruju Moslavine. Kao
posebni ciljevi istraivanja ele se utvrditi: stopa suicida na podruju Moslavine, dob, spol,
nain i mjesto izvrenja suicida, zatim meuodnosi suicida i homicida, te suicida i
parasuicida.

Nacrt istraivanja
U istraivanju je koriten retrospektivni longitudinalni nacrt istraivanja koji obuhvaa
razdoblje od 1987. do 2003. godine.

Uzorak i metoda
Svojim poloajem Moslavina zauzima sredinji dio sjevernog djela Republike Hrvatske.
Podruje Moslavine obuhvaa prostor oko Moslavake gore, odnosno dio sredinje Hrvatske
na podruju Lonjsko-azmanske zavale. Okruena je rijekama esmom na sjeveru i
sjeverozapadu, Ilovom i Pakrom na istoku i sjeveroistoku, te Lonjom i Trebeom na jugu. Kao
posebna regija svojim se podrujem nalazi djelomino u sastavu Sisako-moslavake,
Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebake upanije.
Iako se granice Moslavine u potpunosti ne podudaraju s prostorom nekadanjih opina
azme, Garenice, Ivani Grada i Kutine, kad u ovom radu govorimo o Moslavini,
podrazumijevamo navedeno podruje budui da su podaci ureeni prema njima.
U radu je primijenjena retrospektivna metoda koja se temelji na analizi epidemiolokih
podataka o nasilnim smrtima u Moslavini iz baza podataka Dravnog zavoda za statistiku od
1987. do 2001. godine, o suicidima iz baze podataka MUP-a RH za razdoblje od 1988. do
2003. godine, te na vlastitom istraivanju o suicidima u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan
Barbot u Popovai.
Zbog razliite metodologije prikupljanja pojedini podaci se razlikuju u razliitim
bazama. Dravni zavod za statistiku npr. evidentira podatke o suicidima za sve stanovnike na
4

5
teritoriju Republike Hrvatske koji u njoj ive barem godinu dana, dok MUP Republike
Hrvatske evidentira podatke o pretpostavljenim suicidima za koje se izlazi na oevid na terenu
bez obzira na duljinu boravka, to ukljuuje i npr. neidentificirane osobe, strance, itd., ali
iskljuuje osobe koje su npr. naknadno umrle od posljedica suicida u bolnici.
Dobiveni rezultati opisani su metodama deskriptivne statistike i prikazani su tabelarno.

REZULTATI
U razdoblju od 1987. do 1992. godine na podruju Kutine bilo je 70 suicida, od kojih su
23 poinile osobe enskog spola. Podjednako su bile zastupljene dobne skupine od 55 do 69
godina i iznad 70 godina starosti. U azmi su zabiljeena 52 sluaja, od toga 14 ena, a
najvei broj poinitelja bio je stariji od 70 godina. U navedenom razdoblju u Ivani Gradu
bilo je ukupno 43 suicida. Najea dob samoubojica bila je od 55 do 65 godina, a ukupan
broj ena iznosio je 15. Na podruju Garenice ukupno je bilo 33 sluaja samoubojstva, a 10
od njih poinile su osobe enskog spola. Dob poinitelja se podjednako ravnomjerno kretala
prema dobnim skupinama starijim od 25 godina.
U Moslavini je u istom razdoblju bilo ukupno 198 suicida. ene su bile zastupljene u
31,31% sluajeva. Najvie samoubojica bilo je u starijoj dobi, odnosno u dobi od 55 do 69
godina (60), a u dobi iznad 70 godina 54.

Tablica 1. Samoubojstva na podruju Moslavine po spolu i dobi od 1987. do 1992. godine

prema podacima Dravnog zavoda za statistiku

mjesto

ukupno

ene

dob umrlih
do 14
15-24

azma
Garenica
Ivani Grad
Kutina
ukupno
Moslavina

52
33
43
70

14
10
15
23

1
-

2
1
3
5

4
8
10
9

11
9
6
15

16
8
15
21

70
stariji
18
7
9
20

198

62

11

31

41

60

54

25-39

40-54

55-69

6
Tablica 2. Nasilne smrti po spolu rtve i vrsti smrti u Moslavini od 1993. do 2001. godine

Mjesto

ukupno

ene

azma
Garenica
Ivani Grad
Kutina
ukupno Moslavina

126
156
210
319
811

31
47
60
82
220

vrsta smrti
nesretan sluaj
68
92
113
182
455

suicid
51
55
79
110
295

ubojstvo
4
7
10
8
29

ratne operacije
3
2
8
19
32

U razdoblju od 1993. do 2001. godine na podruju Moslavine bilo je 811 nasilnih

smrti. Najvei dio, njih 455, odnosi se na nesretne sluajeve, dok je broj suicida iznosio 295.
Tijekom Domovinskog rata i kao posljedicama njega izgubile su ivot 32 osobe. Na
kutinskom podruju, najbrojnijem stanovnitvom, dogodilo se 39,33% ukupnog broja nasilnih
smrti u Moslavini. Najvei broj 182 - posljedica je nesretnih sluajeva, a ostalo su
samoubojstva - 110 i ubojstva -8 rtava. U ratnim operacijama poginulo je 19 osoba. U Ivani
Gradu bilo je 210 nasilnih smrti, koje ine 26% od ukupnog broja. Nesretnim sluajem
poginulo je 113 osoba, 79 je poinilo suicid, a rtava ubojstava je bilo 10. U ratnim
operacijama ivot je izgubilo 8 osoba. Na podruju Garenice bilo je 156 nasilnih smrti ili
19,23 %. Broj ena iznosio je 47, a najvei broj smrti 92 - odnosi se na nesretne sluajeve.
Suicid je poinilo 57, a kao rtve ubojstava ivot je izgubilo 7 osoba. Ukupan broj nasilnih
smrti na podruju azme za navedeno razdoblje iznosi 126 ili 15,53 %. Od tog broja 68
sluajeva ine nesretni sluajevi, zatim slijede suicidi s 51 smru.
U Zagrebakoj upaniji stopa suicida 2001. godine iznosila je 21,63, a u njenom
moslavakom dijelu, na podruju Ivani Grada 28,40. U Sisako-moslavakoj upaniji stopa
suicida bila je 26,43, a na podruju Kutine 24,92. Najvia stopa suicida od 39,07 u 2001.
godini bila je u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji, odnosno u njenom moslavakom dijelu
azmi i Garenici 39,96.

Tablica 3. Samoubojstva u 2001. godini po upanijama

upanija

Broj
Samoubojstva Stopa
stanovnika
suicida

Moslavina
Stopa
broj
Samoubojstva
suicida
stanovnika

Zagrebaka 309.696
upanija
Sisakomoslavaka 185.387
upanija
Bjelovarskobilogorska
133.084
upanija

67

21,63

28.167

28,40

49

26,43

40.129

10

24,92

52

39,07

32.530

13

39,96

Republika
Hrvatska

882

19,88

100.826

31

30,75

4,437.460

Tablica 4. Omjer samoubojstava i ubojstava u Hrvatskoj i Moslavini u predratnom i poratnom

razdoblju
godina
Hrvatska
Moslavina
postotak
Hrvatska
Moslavina
postotak

1987.
suicid
1153
suicid
45
3,90
ubojstvo 120
ubojstvo 3
2,50

1988.
1113
34
3,05
97
4
4,12

1989.
1042
24
2,30
107
2
1,87

1990.
1142
23
2,01
136
2
1,47

1996.
1002
41
4,09
133
3
2,56

1997.
949
36
3,79
124
4
3,24

1998.
1029
34
3,30
146
2
1,37

1999.
989
37
3,74
128
2
1,56

2000.
926
32
3,46
113
1
0,88

2001.
882
31
3,51
87
2
2,30

Udio suicida u u Moslavini u odnosu na Hrvatskoj u predratnom razdoblju od 1987. do

1990. godine kretao se od najvieg, koji je iznosio 3,90% 1987. godine do najnieg, koji je
bio 2,01% 1990. godine. Poslijeratno razdoblje od 1996. do 2001. godine biljei vie udjele, a

8
najvii - 4,09% - zabiljeen je 1996. godine. Moslavina u poslijeratnom razdoblju pokazuje
porast samoubojstava u odnosu na hrvatski prosjek.
Rezultati koji se odnose na udio ubojstava pokazuju da je u cjelokupnom razdoblju
najvei postotak - 4,12% bio u 1988. godini, dok je najnii - 0,88% bio 2000. godine, ali
relativno male frekvencije ne doputaju zakljuivanje.
Tablica 5. Samoubojstva na podruju azme od 1. 1. 1990. do 31. 12. 2003. godine
Broj suicida na podruju azme u razdoblju od 1990. do 2003. godine iznosio je 79. Od
ukupnog broja u 64 sluaja radilo se o samoubojicama mukog spola (81%), a 15 (19%) o
osobama enskog spola. Najvei broj smrti suicidom zabiljeen je za dob iznad 60 godina (43
ili 54,43%). Nain izvrenja u 81% sluajeva bio je vjeanje, dok je mjesto izvrenja najee
bilo dvorite ili kua.
Tablica 6. Samoubojstva na podruju Garenice od 1. 1. 1990. do 31. 12. 2003. godine
Na podruju Garenice u razdoblju od 1990. do 2003. godine bilo je 68 suicida, od kojih
su u 60 (88,24%) sluajeva samoubojice bile osobe mukog spola. Najuestaliji nain
izvrenja je vjeanje (49 sluajeva) i upotreba vatrenog oruja (10 sluajeva). Poinitelji su u
31 sluaju bili stari izmeu 51 i 70 godina, a iznad 70 godina bilo je 23 poinitelja. Na
podruju opine Hercegovac broj suicida iznosi 11; sve su samoubojice bile mukog spola, a
takoer nain izvrenja za sve sluajeve bilo je vjeanje. Najvie poinitelja bilo je staro
izmeu 51 i 70 godine ivota.

Tablica 7. Samoubojstva na podruju Ivani Grada od 1. 1. 1988. do 31. 12. 2003. godine

Na podruju Ivani Grada u razdoblju od 1988. godine do 2003. godine ukupan broj
suicida iznosio je 126. U istom razdoblju policija je evidentirala 23 pokuaja suicida.
Mukarci su poinili 91, a ene 35 samoubojstava. Najuestaliji nain izvrenja bio je vjeanje
(68,25%), a poinitelji u dobi iznad 60 godina (42,86%).
Kod pokuaja suicida uoava se podjednako zastupljen udio svih naina izvrenja.
Dob poinitelja pokuaja suicida je znatno nia i sve dobne skupine bile su podjednako
zastupljene.
8

Tablica 8. Samoubojstva na podruju Kutine od 1. 1. 1990. do 31. 12. 1999. godine

Na podruju Kutine je u razdoblju od 1990. do 1999. opina s najveim brojem suicida
bila Popovaa sa 65 sluajeva. Do tog porasta u Opini Popovaa dolazi zbog suicida
poinjenih u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot. Najuestaliji nain izvrenja
suicida na podruju Kutine i Popovae bilo je vjeanje, nakon kojeg slijedi vatreno oruje. Za
varijablu spola karakteristina je, kao i kod drugih promatranih gradova i opina, velika
zastupljenost mukog spola, koja na podruju Kutine iznosi 78,68%. Najvei broj poinitelja
suicida bilo je u dobi iznad 60 godina, po njih 22 u Gradu Kutini i Opini Popovaa. Mjesto
izvrenja suicida u Gradu Kutini bilo je u najveem broju sluajeva kua (29), dok je u
Popovai najvei broj bio na otvorenim prostorima (18).

RASPRAVA
Stopa samoubojstava je broj suicida na 100.000 stanovnika u jednoj godini. Budui da
se u promatranom razdoblju broj stanovnika u Moslavini kretao oko 100.000 (prema popisu
stanovnitva 1991. godine iznosio je 99.041, a 2001. godine 100.826 stanovnika), ona
priblino iznosi broj godinjih samoubojstava.
U razdoblju od 1987. do 2001. godine 493 stanovnika Moslavine poinilo je suicid.
Prosjena stopa samoubojstava iznosi 32,87, a pokazuje znatnije oscilacije i kree se od 22
1994. do 45 1987. godine. Godinje oscilacije samoubojstava jo su izraenije na podruju
pojedinih bivih opina. One se u azmi kreu od 2 u 1994. do 11 u 1991. godini, u Garenici
od 3 u godinama 1989., 1990., 1991., 1994. i 1995. do 10 u 1987. godini, u Ivani Gradu od 1
u 1989. i 1992. do 14 u 1987. godini, te u Kutini od 6 u 1994. do 19 u 1996. godini. Stopa
suicida u sjevernom, nerazvijenijem, nenaseljenijem dijelu Moslavine (azma, Garenica)
znatno je vea nego u junom, razvijenijem dijelu (Ivani Grad, Kutina). Godine 1991. je za
sjeverni dio iznosila 50,10, a 2001. godine 39,96, dok je za juni dio godine 1991. iznosila
39,93, a godine 2001. 26,36.
Stopa suicida 2001. godine u tri upanije, u ijem se sastavu nalazi Moslavina, via je od
hrvatskog prosjeka. Najnia je u Zagrebakoj (21,63), neto via u Sisako-moslavakoj
(26,43), a najvia u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji (39,07). Sjeverni (39,96) i kutinski

10
(24,92) dio Moslavine pokazuju slinosti sa stopama u svojim upanijama, dok Ivani Grad
(28,40) pokazuje znaajno viu stopu samoubojstava od Zagrebake upanije.
Kompletirajui podatke iz razliitih baza, atipovi (2000.) nalazi da je u razdoblju od
1988. do 1998. godine stopa samoubojstva za Bjelovarsko-bilogorsku upaniju 34,30, dok je
za azmu 38,00, a za Garenicu 26,57.
U usporedbi s drugim krajevima Hrvatske stopa suicida na osjekom podruju je u
razdoblju od 1990. do 1999. godine varirala od 9,00 do 25,19, a prosjeno je iznosila 17
(Anton i sur., 2000.). Stopa suicida u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u razdoblju od 1988. do
1994. godine bila je 14,45 (Lonar i Frani, 2002.). Prosjena stopa suicida na zadarskom
podruju prije rata bila je 7,94, tijekom rata raste na 15,06, a tijekom prve tri godine nakon
rata pada i iznosi 11,1 (Gili i Vuenovi, 2000.). Poveana stopa suicida u ratnom periodu
zabiljeena je i na osjekom podruju, gdje s predratnih 12 u ratnim godinama raste na 18,5.
Istovremeno u krajevima koji nisu neposredno zahvaeni ratnim operacijama, poput pulskog
podruja, ona pokazuje tijekom rata trend smanjenja s predratnih 22,4 na ratnih 14,3 (Pogain
i sur., 1994.).
U Moslavini se u predratnom razdoblju (od 1987. do 1990. godine) u odnosu na
Hrvatsku uoava blagi trend smanjenja suicida od 3,90% do 2,01% i prosjeno iznosi 2.81%.
U poratnom razdoblju (od 1996. do 2001. godine) on je u odnosu na Hrvatsku porastao i kree
se u prosjeku oko 3,64% godinje. Zbog razliitih psiholokih imbenika stopa suicida se
smanjuje u ratu, pa se moe pretpostaviti da e se ono to se potiskivalo nakon rata jae izbiti
i poveati stopu suicida. Porast suicida u Moslavini u poratno doba dijelom se moe objasniti
poratnom ekonomskom krizom i poremeajima u socijalnim odnosima koji poveavaju rizik
suicidalnog ponaanja.
U Moslavini se u razdoblju od 1987. do 2001. godine dogodilo ukupno 51 ubojstvo,
odnosno prosjeno 3,4 godinje. Suicid i homicid su dvije sline manifestacije jednog istog
izvora agresivne destruktivnosti prema sebi i prema drugome. Statistiki podaci iz mnogih
zemalja sugeriraju da je stopa suicida uvijek obrnuto razmjerna broju ubojstava. Zbog
relativno malih brojaka nisu mogue znanstvene analize, ali se uoava da je u poratnom
razdoblju u Moslavini broj suicida znaajno vii, a broj homicida neto nii od hrvatskog
prosjeka. Ti podaci potvruju spoznaje da je autodestruktivno obrnuto proporcionalno
heterodestruktivnom ponaanju.
Omjer stopa mukaraca i ena u Europi pokazuje da su mukarci znatno ei poinitelji
suicida. Omjer se kree od 7.38:1 u Rumunjskoj, 6.69:1 u Bjelorusiji, 6.51 u Moldaviji do

10

11
2,29:1 u Makedoniji, 2.06:1 u Nizozemskoj i 2:1 u Albaniji. U Hrvatskoj omjer stope
samoubojstava izmeu mukaraca i ena kree se okvirno 3:1.
Omjer mukih i enskih poinitelja suicida u Moslavini od 1987. do 1992. godine prema
podacima Dravnog zavoda za statistiku iznosio je 3,2:1. Taj omjer se nakon rata naruio na
tetu mukaraca i prema analizi 409 samoubojstava u razdoblju od 1988. do 2003. godine
iznosi 3,70:1. Mukarci su poinitelji samoubojstva u 78,73% sluajeva. Omjer mukih i
enski poinitelja izraeniji je u manjim opinama, gdje npr. u Opini Hercegovac (2.791
stanovnik) i Opini Velika Trnovitica (1.661 stanovnik) ni jedna enska osoba nije poinila
samoubojstvo.
Prosjena dob izvritelja suicida u Hrvatskoj u razdoblju od 1993. do 1998. godine bila
je 52,1418,64 godina, a raspon se kretao od 6 do 98 godina (Kozari-Kovai, 2000.). ene
su u prosjeku bile pet godina starije od mukaraca (Kozari-Kovai i sur., 2002.). Hotujac i
sur., (2001.) navode da je prema podacima MUP-a najvie samoubojstava zabiljeeno u
dobnoj skupini od 51 do 65 godina (25%), a zatim u dobi iznad 65 godina (23%). Djeca i
mladi do 18 godina zastupljeni su sa 4,16%. Na podruju Osijeka u dobnoj skupini od 51 do
65 godine bilo je 29%, a iznad 66 godina 26% poinitelja suicida (Anton i sur., 2000.).
Samoubojstvo u Moslavini poinjaju uglavnom starije osobe; 64,30% poinitelja
samoubojstava je starije od 50 godina. Raspon dobi poinitelja suicida u azmi kree se od 13
do 92 godine, a u Ivani Gradu od 17 do 91 godine. Pritom se uoava da poinitelji u
sjevernom dijelu Moslavine pripadaju starijoj dobnoj skupini, jer je u Garenici 33,82%, a u
azmi 30,38% poinitelja starije od 70 godina. Istovremeno juni dio Moslavine pokazuje
neto mlau dob poinitelja samoubojstva, pa je npr. u Ivani Gradu svaki peti poinitelj
samoubojstva bio stariji od 70 godina (20,63%).
Suicid je najei uzrok smrti u najmanjim i najnerazvijenim mjestima Moslavine. U
jednom od najmanjih mjesta Opine Popovaa, u Moslavakoj Slatini, koja je prema popisu
stanovnitva iz 1991. godine imala 142 itelja, od 1991. do 1996. godine tri su osobe poinile
samoubojstvo. Jo je alarmantnije da su od 6 mukaraca u dobi od 25 do 29 godina dvojica
poinila samoubojstvo (Popis stanovnitva 1991.).
Svaka dob nosi neke svoje osobitosti koje se ogledaju i u poinjenju suicida. ivotno
razdoblje puberteta i adolescencije veliki je bioloki, psiholoki i socijalni izazov mladima u
poglede identifikacije, socijalne afirmacije i adaptacije, to ponekad moe imati tragian
autodestruktivan ishod. Suicidi kod mlaih dobnih skupina, posebice od 25 do 50 godina,
povezani su s obiteljskom, branom ili ekonomskom krizom. Starenje donosi niz biolokih i
psihosocijalnih promjena koje pogoduju suicidalnom ponaanju. Starije osobe gube
11

12
ekonomsku sigurnost, ivotnog druga, djeca odaze iz obitelji, a stiu tjelesne i duevne
bolesti. Kod njih se uz somatske bolesti javlja i gubitak smisla ivota, gubitak osjeaja
pripadnosti i koristi.
Dob poinitelja suicida sugerira da bi drutvo trebalo poboljati brigu i skrb o starijim
osobama.
I nain izvrenja suicida razlikuje se od drutva do drutva. U SAD-u se oko 60%
suicida izvri poarom (Kozari-Kovai, 2000.). U Europi je najea metoda vjeanje.
Prema Registru o nestalim osobama, suicidima i povredama MUP-a RH u razdoblju
od 1993. do 1998. godine 5365 osoba poinilo je samoubojstvo. Najei nain izvrenja je
vjeanje (54,10%), a zatim slijedi uporaba oruja i eksplozivnih sredstava (25,95%). Ostali
naini samoubojstva znaajno su rjei: skok s visine (7,31%), utapljanje (4,18%), bacanje pod
vlak/auto (3,26%) i trovanje psihoaktivnim sredstvima (3,55,%) (Grubii-Ili i KozariKovai, 2000.).
Statistiki znaajno vie ena poinilo je suicid skokom s visine, utapljanjem ili
trovanjem, dok je vie mukaraca poinilo suicid orujem i eksplozivom (Kozari-Kovai,
2000.).
Na podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije u razdoblju od 1988. do 1998. godine
najvie samoubojstava poinjeno je vjeanjem (63,2%). Tijekom ratnog i poratnog razdoblja
broj samoubojstava poinjenih na taj nain se smanjuje za 7-8%, a za istu vrijednost se
poveava broj samoubojstava poinjen vatrenim orujem (atipovi, 2000.). Na osjekom
podruju tijekom 90-ih godina 20. stoljea najzastupljenije je vjeanje (51%), zatim upotreba
vatrenog oruja (25%), utapljanje (6%), bacanje s visine i pod vlak (6%), te hladno oruje
(2%). Upotreba vatrenog oruja znaajnije je bila zastupljena u razdoblju od 1991. do 1996.
godine, a nakon toga polako pada (Anton i sur., 2000.).
Analizirajui 409 samoubojstava za koje imamo podatke, uoavamo da je dominantan
nain izvrenja suicida u Moslavini vjeanje - 271 sluaj (66,26%), zatim dolazi vatreno
oruje u 72 sluaja (17,60%). Drugi naini su znatno slabije zastupljeni: trovanjem si je osoba
oduzela ivot u 18 sluaja (4,40%), a utapljanjem u 14 sluajeva (3,42%). Svi ostali naini,
poput bacanja pod vlak ili skoka sa zgrade, samozapaljenje, rezanje vena, itd. bili su
zastupljeni u 34 sluaja (8,31%). Na podruju azme 12 samoubojstava izvreno je vatrenim
orujem - 6 pukom, a po 3 bombom i pitoljem.
Nain izvrenja samoubojstva odreuju dostupnost i pouzdanost sredstva. Vjeanje je
jedan od najuinkovitijih i tehniki relativno jednostavnih naina. Za njega se u pravilu
odluuju osobe koje su si definitivno odluile oduzeti ivot, a njih je najvie meu starijim
12

13
osobama. Upotreba vatrenog oruja tijekom ratnih godina sugerira veu dostupnost, ali i
impulzivnost, jer je oruje na dohvat ruke, dok je za druge naine suicida potrebno neko
vrijeme i planiranje.
ene su sklonije poiniti suicid u stanu ili kui za razliku od mukaraca koji ee
odabiru otvoreni prostor (umu, livadu, park, most ili cestu) (Kozari-Kovai, 2000.).
Prouavajui mjesto izvrenja samoubojstava u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji,
atipovi (2000.) navodi da je najvie suicida poinjeno u kui (39,88%) ili gospodarskim
objektima (26,52%), te u blioj okolici kue (18,22%) i daleko od kue 15,38%.
Na kutinskom podruju, kad se izuzmu psihijatrijski bolesnici, samoubojstva se najvie
izvravaju u kui (46,33%), u dvoritu (25,66%), na otvorenom prostoru (20,35%) i
eljeznikoj pruzi (6,19%). Neto drugaija je raspodjela na azmanskom podruju, gdje je u
kui poinjeno 44,30%, u dvoritu 43,04%, a na otvorenom prostoru 12,66% samoubojstava.
U dvoritu se najvei broj samoubojstava odvija u gospodarskim zgradama, te se od ukupnog
broja poinitelja samoubojstva u azmi 20,25% mukaraca objesilo u sjeniku.
Suicid vjeanjem ili vatrenim orujem, u osami, ee poinjaju stariji mukarci s teim
duevnim smetnjama. Pokuaji suicida ee su vezani uz mlau dob i enski spol, a
dominantne metode su ingestija lijekova i vanesekcija, ee u okolnostima kad je pomo
vjerojatna. Psihiki poremeaji su blai, a motivacija je esto u funkciji apela, odnosno poziva
upomo. Nakon kratkotrajnije hospitalizacije vrlo se brzo povlae suicidalne ideje. Razlike u
zastupljenosti kod pokuaja i izvrenja suicida najbolje objanjavaju razliito definirane
spolne uloge. Pokuaj samoubojstva esto znai neverbalni poziv upomo, pa neki autori ak
navode novu dijagnostiku kategoriju (Aborted Suicide Attempt) namjerno neuspjelog
pokuaja samoubojstva (Barber i sur., 1998.).
U razdoblju od 1991. do 2000. godine na podruju Meimurske upanije pokuano je
506 samoubojstava, od ega ih je 75 ostvareno. Najzastupljeniji nain pokuaja bio je trovanje
medikamentima, a najei nain ostvarenja bio je vjeanje. Mukarci su bili skloniji
kompletiranju samoubojstva, a ene pokuajima (Vinkovi-Grabari i sur., 2002.).
Kod 231 osobe zaprimljene zbog pokuaja suicida na Odjel za psihijatriju Ope bolnice
Bjelovar u razdoblju od 1988. do 1990. godine dominiralo je trovanje lijekovima - 189 sluaja
(81,82%), vanesekcija - 18 (7,79%), te vjeanje - 17 sluajeva (7,36%), dok su drugi naini
bili zastupljeni sa 3,02%. ene su ee pokuavale suicid u omjeru 2,12:1, pri emu su tzv.
ozbiljnije naine poput vjeanja i vanesekcije ee koristili mukarci (atipovi i Novali,
2001.).

13

14
Broj osoba zaprimljenih zbog pokuaja suicida (Dg: Tentamen suicidi) iz sjeverne
Moslavine na Odjel ope psihijatrije Ope bolnice u Bjelovaru ne pokazuje statistiki
znaajnu razliku u predratnom (1988.-1990.) i poslijeratnom razdoblju (1996.-1998.). On
pokazuje smanjenje pokuaja u Garenici s 32 (21 ena) na 19 (13 ena), te poveanje u
azmi s 15 (8 ena) na 24 (17 ena) (Novali i atipovi, 2001.).
Broj pokuaja suicida je obino 8 do 10 puta vei od broja poinjenih samoubojstava, pa
se moe pretpostaviti da broj pokuaja koje je evidentirala policija ne odgovara stvarnom
broju pokuaja samoubojstava (Hotujac i sur., 2001.). Omjer evidentiranih suicida i pokuaja
suicida u esnaestogodinjem razdoblju na podruju Ivani Grada iznosi 5,48:1. U odnosu na
spol nema bitnih razlika, ali se uoavaju neke blage tendencije. Omjer mukih i enskih
poinitelja suicida je 2,6 prema 2,28 kod pokuaja, odnosno ene pokazuju sklonost eem
pokuaju suicida. Mukarci ee uspijevaju u suicidu; taj je omjer 5,69:1 kod mukaraca, dok
kod ena iznosi 5:1.
Znaajnije razlike uoavaju se u nainu izvrenja. Vjeanjem je okonan ivot u 86
sluajeva, dok su ostali naini znatno rjee zastupljeni: trovanje u 7, upotreba vatrenog oruja
i bacanje pod vlak u 5, rezanje vena u 4, utapljanje u 2 samoubojstva; zabiljeen je i 1 sluaj
samozapaljenja. I kod pokuaja je najei nain vjeanje, ali vie u ne tako velikom postotku,
jer na 7 pokuaja vjeanja dolazi 5 pokuaja rezanja vena, 4 trovanja i upotrebe vatrenog
oruja, te 2 pokuaja utapljanja i 1 samozapaljenje. Naini pokuaja poput vjeanja, rezanja
vena, trovanja ili upotrebe vatrenog oruja sugeriraju da se radi o tzv. ozbiljnijim pokuajima
suicida s izrazito autodestruktivnim namjerama. Njih policija detektira znatno ee nego
druge pokuaje suicida koji imaju apelativnu funkciju i ee zavravaju hospitalnim
intervencijama.
Pokuaje samoubojstva ine mlae osobe. Broj pokuaja suicida opada, a poinjenih
suicida raste u funkciji dobi. Dok je kod samoubojstva 57,94% poinitelja starije od 50
godina, kod pokuaja suicida je 69,57% mlae od 50 godina.
Na podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije broj psihijatrijski lijeenih samoubojica
nije se statistiki znaajno mijenjao u predratnom (1988.-1990.) i poratnom razdoblju (1996.1998.). Samoubojstva psihijatrijski lijeenih osoba u tim periodima iznosila su 23,44%
ukupnog broja samoubojstava (atipovi, 2001.).
Na kutinskom podruju u razdoblju od 1990. do 1999. godine bilo je 136
samoubojstava. Najvie - 65 sluajeva - zabiljeeno je u Opini Popovaa. Do tog poveanja
dolazi zbog suicida poinjenih u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot. Tijekom tih
10 godina 23 psihijatrijska bolesnika poinila su samoubojstvo: 19 mukaraca i 4 ene. Omjer
14

15
mukih i enskih poinitelja je na tetu mukaraca i iznosi 4,75:1. Mukarci su znatno mlai;
dob koja dominira je izmeu 40 i 50 godina (9 sluajeva), a po 4 samoubojstva poinilae su
osobe u dobi izmeu 30 i 40 i od 50 do 60 godina. Kod ena dominantna je dob iznad 60
godina (3). Najei nain izvrenja je vjeanje, koje su koristile sve 4 ene i 13 mukaraca.
Zatim dolazi utapljanje u 3 sluaja, te po jedno rezanje ila, skakanje sa zgrade i bacanje pod
vlak. Samoubojstva su se u 15 sluajeva dogodila u bolnici, a u 6 na otvorenom prostoru, te
jedno na eljeznikoj pruzi.
Iako se u tretmanu suicidalnog ponaanja psihijatrijskih bolesnika primjenjuje
multifaktorijalni pristup s istovremenom primjenom razliitih terapijskih postupaka, ono se ne
moe u potpunosti izbjei.

ZAKLJUAK
Epidemioloka slika samoubojstava u Moslavini potvrdila je postojanje znaajnih
regionalnih razlika u suicidima na podruju Republike Hrvatske. Takoer je pokazala znatne
razlike izmeu pojedinih dijelova unutar regije. Najvei rizik samoubojstva pokazuje sjeverni,
nerazvijeniji, nenaseljeni dio Moslavine, u kojemu preko 30% samoubojstava poine osobe
starije od 70 godina. Prema njima treba biti usmjerena prevencija i skrb drutva koje bi
pokazalo da je pozitivan sustav vrijednosti i odnos prema ivotu jamstvo da se i teke ivotne
situacije mogu uspjeno prevladati, te da za ovjeka bezizlazne situacije u ivotu nema.
Istovremeno aktualni naini praenja suicida podcjenjuju stvarnu stopu suicida. Tekoe
u prikupljanju i praenju podataka, razliite baze podataka koje se meusobno znatno
razlikuju po evidenciji i metodologiji prikupljanja, to oteava usporedbu, te velik broj osoba
koje ne dobiju adekvatnu psihijatrijsko-psiholoku pomo sugeriraju potrebu objedinjavanja
te kvalitetnijeg i kontinuiranijeg, regionalno organiziranog praenja suicidalnog i
parasuicidalnog ponaanja i omoguavanja uinkovitije prevencije.
Literatura:
1. Anton, S., Mandi, N. i Pogain, I. (2000.) Samoubojstva na osjekom podruju.
Socijalna psihijatrija, 28, 155-161.
2. Bambura, J. i Esapovi-Gre, N. (1994.) Suicide problem in Croatia today. Socijalna
psihijatrija, 22, 139-142.

15

16
3. Barber, M.E., Marzuk, P.M., Leon, A.C. i Portera L. (1998.) Aborted suicide attempts: A
new clasification of suicidal behaviour. The American Journal of Psychiatry, 155, 385389.
4. atipovi, V. (2000.) Analiza samoubojstava na podruju upanije bjelovarsko-bilogorske
u razdoblju 1888.-1998. godine. Socijalna psihijatrija, 28, 3-13.
5. atipovi, V. (2001.) Samoubojstva psihijatrijski lijeenih osoba na podruju upanije
Bjelovarsko-bilogorske. Socijalna psihijatrija, 29, 76-86.
6. atipovi, V. i Novali, D. (2001.) Odnos samoubojstava i pokuaja samoubojstava na
podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije. Lijeniki vjesnik, 123, 111-116.
7. Durkheim, E. (1987.) Le sucide: Etude de sociologie. Paris: F. Alcan.
8. Gili, A. i Vuenovi, V. (2000.) Suicidi na zadarskom podruju prije, tijekom i nakon
rata. U: Zbornik saetaka 1. hrvatskog kongresa o suicidalnom ponaanju, Medicinski
fakultet Sveuilite u Zagrebu.
9. Grubii-Ili, M. i Kozari-Kovai, D. (2000.) Nain izvrenja suicida u Republici
Hrvatskoj u razdoblju 1993-1998. godine. U: Zbornik saetaka 1. hrvatskog kongresa o
suicidalnom ponaanju, Medicinski fakultet Sveuilite u Zagrebu.
10. Hotujac, LJ., Veldi, M. i Grubiin, J. (2001.) Epidemiologija suicida u Republici
Hrvatskoj. Socijalna psihijatrija, 29, 32-39.
11. Hrabak-erjavi, V., Folnegovi, Z., Kralj, V., Silobri-Radi, M. i Brki, I. (2000.)
Epidemioloki prikaz izvrenih samoubojstava u hrvatskoj u razdoblju od 1985.-1998.
godine. U: Zbornik saetaka 1. hrvatskog kongresa o suicidalnom ponaanju,
Medicinski fakultet Sveuilite u Zagrebu
12. Kozari-Kovai, D. (2000.) Epidemiologija suicida u Hrvatskoj neki svjetski
epidemioloki pokazatelji suicida. U: Zbornik saetaka 1. hrvatskog kongresa o
suicidalnom ponaanju, Medicinski fakultet Sveuilite u Zagrebu.
13. Kozari-Kovai, D., Grubii-Ili, M., Grubii, F. i Kovai, Z. (2002.) Epidemiological
indicators of suicides in the Republic of Croatia. Drutvena istraivanja,11 (57), 155170.
14. Lonar, . i Frani T. (2002.) Rat, duevna bolest i suicid. Trei hrvatski psihijatrijski
kongres, saeci radova. Osijek, 25-28.
15. Novali, D. i atipovi, V. (2001.) Pokuaji samoubojstva na podruju upanije
bjelovarsko bilogorske u prijeratnom i u poslijeratnom razdoblju. Socijalna psihijatrija,
29, 9-15.

16

17
16. Pogain, I., Mandi, N. i Koi O. (1994.) Suicid na osjekom podruju u ratu i miru.
Socijalna psihijatrija, 22, 113-121.
17. Popis stanovnitva 1991. Grad Kutina, Opina Popovaa, Opina Velika Ludina.
(1997.) Kutina: Ured za statistiku Sisak Ispostava Kutina.
18. Vinkovi-Grabari, M., Gorianec, B. i Branilovi, A. (2002.) Pokuaji samoubojstva na
podruju Meimurske upanije od 1991. do 2000. godine. Trei hrvatski psihijatrijski
kongres, saeci radova. Osijek, 25-28.

17

18

Draen Kovaevi
The Hospital of Neuropsychiatry Dr.Ivan Barbot
Popovaa

THE EPIDEMIOLOGY OF SUICIDE IN MOSLAVINA

SUMMARY
The paper deals with data on suicide in Moslavina from the year 1987 to 2003. The
rate of suicide is analysed, as well as gender, age, means and location of the attempt, the
relation of suicide and parasuicide of psychiatrically treated patients.
The rate of suicide in Moslavina is higher than the Croatian average. The average rate of
suicide in the period between 1987 and 2001 is 32.87, and shows considerable oscillations. It
was lowest, 22, in 1994, and highest, 45, in 1987. While in the pre-war period it presented a
falling trend, the post-war period demonstrates a rising trend in comparison to the Croatian
average. It is much higher in the northern, depopulated part, than in the southern, better
developed part of Moslavina. The ratio between male and female suicides is 3.70 to 1. 64.30%
of suicides are at ages over 50. In the northern part of Moslavina, over 30% of suicides are
committed by people older than 70. The dominant means of committing suicide is by hanging
in 66.26%, and by firearms in 17.60% of the cases. Suicides are mostly committed in the
home, in the courtyard, and outdoors. The number of attempts falls and the frequency of
committed suicides grows in the function of age.
Key words: Moslavina, suicide, epidemiology

18