Tpp1 Ispitna Pitanja I Odgovori

Tehnologija potanskog prometa I
Ispitna pitanja i odgovori
Tehnologija potanskog prometa 1: pitanja i odgovori

Upute:
-Koriste se obje knjige , Potanski promet 1 i Tehnologija PP2
-U uvoj skripti, izvueni su odgovori na ispitna pitanja. Oni mogu eventualno biti
nepotpuni pa je odgovor dobro provjeriti jo jedanput u knjizi (uz svako pitanje
je br. stranice iz knjige sa odgovorom).
-Pretraivanje kljunog pojma (npr. prijam, itinirer, kartiranje) vri se preko
naredbe ctrl+f na nain: npr. Find what: kartir (ne unijeti kartiranje, tj. puni
naziv zbog mogue deklinacije koju trailica ne prepoznaje)
-Odgovor na pitanje o odreenom pojmu moe se javljati u vie odgovora iz ove
skripte, stoga je potrebno pretraiti cijelu skriptu i iz ponuenih pojmova
pronai odgovarajui odgovor.
-Neka pitanja zahtjevaju dijagramski ili shematski prikaz, tj. tablicu. Postoje
odgovori u ovoj skripti koji to nemaju, pa je potrebno pogledati u knjigu(e).
Stranica 1 od 48
Pitanja:
1. Pota kao specifini prometni sustav. (knjiga I: str. 3 9)..........................................
2. Opi prikaz podruja potanske djelatnosti..................................................................
3. Pota kao specifini logistiki sustav...........................................................................
4. Potanski promet kao javna (dravna) sluba. (knjiga I: str. 20)................................
5. Potanska reforma Rowlanda Hilla i prve potanske marke. (knjiga I: str. 21, 22)......
6. Generalni plan potanske mree. (knjiga I: str. 36 38).............................................
7. Volumen potanske mree, formula (objasniti). (knjiga I: str. 38)..............................
8. Potanski brojevi i kodovi (prednosti, vrste). (knjiga I: str. 39, 40)............................
9. Potanske usluge (osnovne, posebne, dodatne i ostale). (knjiga I: str. 45 54).........
10.......Potanska i brzojavna uputnica. (knjiga I: str. 54).................................................
11.......Posebne potanske usluge. (knjiga I: str. 54 56).................................................
12.......Karakteristine usluge koje nude kurirske slube u meunarodnom prometu.......10
13.......Pojam i primjena deskriptivnih statistikih metoda (pojam, vrste i tijekovi)........10
14.......Statistika obiljeja s primjerima. (knjiga I: str. 69, 70).......................................11
15.......Deskriptivna statistika (svrha, cilj, zadaci, podjela)..............................................11
16.......Prikupljanje i obrada statistikih podataka o potanskim uslugama (cilj, naini
ureivanja podataka, objekt praenja, izvori podataka). (knjiga I: str. 71, 72)..............11
17.......Najee primjenjivani statistiki koeficijent koji prikazuju stupanj razvijenosti
potanske ..............................................................................mree. (knjiga I: str. 75, 76)
12
18.......Srednje vrijednosti statistikog niza prometnih podataka (svrha, osnovna
podjela, izbor, ..........objasniti znaenja po dva predstavnika). (2) (knjiga I: str. 79 94)
12
19.......Reguliranje odnosa izmeu pote i korisnika. (knjiga I: str. 97, 98).....................13
20.......Zahtjev i upute pote u vezi s adresiranjem poiljaka. (knjiga I: str. 99, 100)......14
21.......Pakiranje i zatvaranje potanskih poiljaka. Posebne odredbe o pakiranju i
zatvaranju ..................................................potanskih poiljaka. (knjiga I: str. 100, 101)
14
22.......Navedi podjelu oblika prijama, tj. naina organizacije prijama (prema mjestima
prijama
potanskih poiljaka) te pojasni specifinosti vezane uz prijam knjienih potanskih
poiljaka................................................................................Error! Bookmark not defined.
23.......Navedite karakteristike vezane uz prijem obinih pismovnih poiljaka.................15
24.......Tehnologija prijema knjienih poiljaka. (knjiga I: str. 107, 108).........................16
25.......Kako dijelimo novarske usluge? (knjiga I: str.131).............................................16
26.......Prikaz ukupnih prihoda i trokova koji nastaju obavljanjem potanskih usluga
(struktura, ...............................imbenici, simbole objasniti rijeima). (knjiga I: str. 168)
17
27.......Osnovni naini plaanja potarine. (knjiga I: str. 169).........................................17
28.......Potanski ured. (knjiga I: str. 181).......................................................................17
29.......Potanska sredita ili centri. (knjiga I: str. 181)...................................................18
30.......Dostavna podruja. (knjiga I: str. 183, 184).........................................................18
31.......Metode prognoziranja potranje, objasniti jednu. (knjiga II: str. 36 48)...........19
32.......Utvrivanje itinerera za dostavni rajon. (knjiga II: str. 179 180)......................19
33.......Prijevoz potanskih poiljaka zrakoplovima. (knjiga I, II: str. 56 i 134)...............20
34.......Zakljuak i podjela prema 3 kriterija (vrste zakljuaka).......................................20
35.......Objasnite kartiranje (pojam, svrha, naini)..........................................................21
36.......Objasnite pojmove u smislu tehnologije potanskog prometa: karta, kartiranje,
prekartiranje, ..................................................................................pregled kartiranja. (1)
21
37.......Centralizirani sustav dostave................................................................................22
38.......Decentralizirani sustav dostave............................................................................22
39.......Znaajke kombiniranog sustava dostave poiljaka................................................23
40.......Sustavi dostave.....................................................................................................23
41.......Transport. (Podjele i klasifikacije potanskog transporta.)...................................23
Stranica 2 od 48
42.......Racionalizacija potanskog transporta..................................................................24

43.......Pristup racionalizacije (svrha postojanja, naela, alternativni pristup).................24
44.......Analitiki pokazatelji racionalnosti potanskog transporta...................................25
45.......Navedite vanija naela kojih se treba pridravati prilikom planiranja i uvoenja
kontejnerizacije u sustav transporta potanskih poiljaka.........................................25
46.......Tehnologija i organizacija isporuke poiljaka........................................................26
47.......Tehnologija potanskog prometa..........................................................................26
48.......Tehnologija prijema paketa...................................................................................27
49.......Tehnologija prijema vrijednosnih pisama u meunarodnom prometu...................28
50.......Tijek (prerada) (pismovnih) poiljaka u automatiziranom i neautomatiziranom
potanskom ......................................................................................sreditu. (usporedba)
28
51.......Osnovne tehnoloke operacije u otpremi poiljaka i imbenici koji uslonjavaju
tehnologiju ...........................................................................................................otpreme.
29
52.......Odreivanje kapaciteta prijevoznih sredstava.......................................................29
53.......imbenici koji odreuju izbor prijevoznih sredstava.............................................30
54.......Operativna kontrola otpreme poiljaka.................................................................30
55.......Dokumentacijska kontrola....................................................................................30
56.......Operativna kontrola prijama poiljaka..................................................................30
57.......Elementi za razvoj sustava upravljanja kvalitetom potanskog prometa..............31
58.......Postupak kontrole pomou planova prijama shema i objasniti...........................32
59.......Navedite mogunosti, znaajke i 3 vrste kontrolnih karata za praenje kvalitete.
(1).....32
60.......Objasnite pojmove univerzalne i rezervirane potanske usluge. (1).....................33
61.......Navedite osnovne znaajke primjene kontrolnih karata za praenje kvalitete
(barem 5), te ..........................navedite 3 vrste. Kada se primjenjuje krina karta i zato?
34
Pitanja na zaokruivanje:
1. Zaokruite tone navode u vezi s malim paketom:.....................................................46
2. Zaokruite netone navode u vezi s inenjerskim opisom sustava otpreme:..............46
3. Iz podruja primjene barkodova u potanskom prometu zaokruite tone odgovore:
46
4. Zaokruivanje: ponueni su bile dopunske i ostale potanske usluge, trebalo je
zaokruiti ....................................................................................ostale potanske usluge.
46
5. Organizacija prijevoza potanskih poiljaka (pored opih naela) temelji se na
odgovarajuim .......................................konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokrui).
47
6. Iz podruja primjene barkodova u PT prometu zaokruite tone odgovore:...............47
7. Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju potanskih poiljaka odnose se na:..........47
8. Zaokruite tono u vezi s viefaznim dijeljenjem poiljaka:.......................................47
Naknadno odgovorena pitanja:

1.
Metoda odreivanja kapaciteta prijevoznih sredstava koritenjem teinskih i prostornih

koeficijenata. (knjiga II: str. 135)
35
2.
Naelni prikaz tehnoloke faze prispijea i osnovne inaice prispijea prema mjestu prispijea
zakljuaka. Tj. navedite osnovne inaice prispjea prema mjestu prispjea zakljuaka te navedite
postupke (naine, sustave) dijeljenja poiljaka u prispjeu. 35
3.
4.
to sve sadri plan potanske mree? 36

Tehnoloki postupci i pravila u prispijeu.
37
Stranica 3 od 48
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Analitiki pokazatelj iskoritenosti kontejnera.

37
Usporedba klasinog i sustavskog pristupa. 37
Relejni depoi. (knjiga II)
37
Karakteristike otpreme obinih pismovnih poiljaka LC. 37
Nain ulaska LC poiljaka u autorizirano potansko sredite.
37
Koeficijent manipulativnog umnoavanja. 38
Pojednostavljeni sustavski opis otpreme kao faze tehnolokog ciklusa prijenosa potanskih
poiljaka.
38
12.
Dijeljene poiljaka (vrste, karakteristike, koeficijenti).
39
13.
Ulazni tokovi poiljaka u potanskom centru.
39
14.
Potrebni postupci da bi se smanjili trokovi procesa dijeljenja i ubrzao itav proces.
39
15.
Kontrola prijama poiljaka od velikih korisnika.
40
16.
Skicirati i naznaiti glavne veliine za prometnu analizu alterskog sustava posluivanja
Markovljeva tipa. (2) 40
17.
Na jednostavnom primjeru (aproksimirajte brojkama) ukaite na ulogu koeficijenata
umnoavanja za dijeljenje LC poiljaka.
40
18.
Definirati slinosti i razlike izmeu tehnologije i tehnike potanskog prometa
19.
Glavna zadaa tehnologa prometa i planera te na osnovu toga navedite dijagram toka opeg
metodolokog postupka za prognoziranje prometa, planiranje mree i upravljanje razvojem potanskog
sustava, te ga ukratko i objasnite.
20.
Kontrola potanskog prometa (cilje, skupine postupaka, podruje djelovanja, podjela, naela)
21.
Objasnite pojmove: Pregled razmjene i pregled rada
22.
Definirajte potanski promet i potanske usluge (kratko i jednoznano)
23.
Ustrojstvo potanske mree openito i u RH (kriteriji, kategorizacije, nazivi jedinica)
24.
Usporedite specifinosti te odreene prednosti/nedostatke pojedinih sustava/naina dijeljenja
poiljaka.
25.
Objasnite na to se odnosi te kako se provodi postupak portiranja poiljke?
26.
Navedite karakteristine aktivnosti vezane uz odgovarajui vremenski horizont (vremensku
varijaciju) koje se provode sa svrhom dinamikog prilagoavanja i uspjenog upravljanja
potanskim sustavom.
27.
Ukratko objasnite problematiku utvrivanja itinirera (definirati pojam itinirer, cilj optimizacije
itinirera, naini kretanja listonoe, objasniti pojam relejni depo).
28.
Objasnite postupke te karakteristike kodnog (brojanog), geografskog, i abecednog sustava
dijeljenja potanskog sustava
29.
potanska mrea kao specifina prometna mrea (navest elemente na najvioj razini ralambe,
pokazatelje razvijenosti, specifinosti u odnosu na druge prometne grane)Tpp1 str. 27
30.
Organizacija prijevoza potanskih poiljaka (pored opih naela) temelji se na odgovarajuim
konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokrui).
31.
Koje su specifinosti potanskog prometa u odnosu na druge transportne grane?
32.
Navedite 2-razinsku podjelu / pregled osnovnih naina / oblika organizacije prijama potanskih
poiljaka
1. Pota kao specifini prometni sustav. (knjiga I: str. 3 9)
Stranica 4 od 48
Potanski sustav je nuno promatrati kao specifini prometni sustav, t, kao dio transportnog
sustava (transportation system) i komunikacijskog sustava (communication system).
Temeljna zadaa mu je prijenos poruka (vijesti, informacije) u obliku pismovnih poiljaka,
prijenos manjih koliina robe u potanskim paketima, uputniki promet i usluge platnog
prometa, te niz drugih usluga putem svoje razgranate mree.
Specifinosti potanskog prometa:
-
pojam prometa je potrebno shvatiti u irem smislu u odnosu na klasine transportne

grane,
predmet prijevoza nema obiljeje masovnog tereta tako da se uinak ne moe mjeriti,
pota ne raspolae vlastitom prometnicom niti prijevoznim sredstvom,
lokacijski problemi i smjetaj velikog broja jedinica potanske mree na podruju cijele
zemlje vezano s obvezom dostupnosti,
radnje i postupci u potanskim uredima i potanskim sreditima angairaju vie
djelatnika i sredstava nego "isti" transport,
tipizacija i normizacija poiljaka i opreme prema zahtjevima automatizacije,
funkcioniranje potanskog prometa je od posebnog dravnog interesa,
vrste sprege i obveze glede obavljanja meunarodnog potanskog prometa.
2. Opi prikaz podruja potanske djelatnosti.
3. Pota kao specifini logistiki sustav.

U aritu je promatranja prometne logistike su tijekovi robe, odnosno aktivnosti u planiranju,
upravljanju i kontroli transformacije ili kretanja robe.
Potanski se promet polazei od temeljnih definicija logistike moe razmatrati u kombinaciji
tehnolokih i poslovnih procesa koji zajedno odreuju tijekove poiljaka i informacija u okviru
potanskog sustav.
Logistika koncepcija zahtijeva objedinjeni tretman transportnog lanca i lanca dokumentacije,
pri emu tijek informacija prethodi tijeku robe ili ga prati.
4. Potanski promet kao javna (dravna) sluba. (knjiga I: str. 20)
Stranica 5 od 48
Na poetku XVIII. stoljea pojedine drave su poele otkupljivati koncesiju od privatnika, te se

poinju razvijati javne potanske slube.
U poetku 19. stoljea u svim zemljama su naputeni svi oblici koncesija i potanska se sluba
organizira kao jedinstvena javna (dravna) sluba monopolistikog tipa.
Poinje shvaanje pote kao posebne institucije ija je temeljna zadaa omoguavanje slanja
pismovnih ili paketskih poiljaka svim osobama na bilo koju adresu u zemlji ili inozemstvu.
Bitne znaajke nacionalizirane potanske djelatnosti su:
a.
b.
c.
d.
pota je javna institucija,

organizacija prema strogim centralistikim naelima,
drava (vlada) odreuje potanske tarife,
jednostavna i proirena reprodukcija (razvoj pote) financira se iz prorauna.
Monopol na obavljanje potanskih usluga danas je upitan zbog nedjelotvornosti i netrinog

ponaanja dravnih monopolista, te zbog utjecaja tehniko-tehnolokog napretka. Razvitak
donosi uinkovitije naine prijenosa i stvara nove mogunosti, a potanske organizacije se
transformacijom pokuavaju prilagoditi novim uvjetima djelovanja.
5. Potanska reforma Rowlanda Hilla i prve potanske marke. (knjiga I: str. 21, 22)
Rowland Hill, uoivi nedostatke potanske slube, kao to su slaba povezanost i visoke
cijene za prijenos, je predloio nekoliko rjeenja u svojoj brouri Potanska reforma, njeno
znaenje i provedba:
-
reorganizaciju britanskih pota tako da se bre i ee obavlja prijenos poiljaka,

uvoenje potarine od jednog penija za prijenos obinog pisma do pola unce teine,
bez obzira na udaljenost prijenosa (potarina jedinstvena za cijelu zemlju),
potarinu bi plaao poiljatelj unaprijed, prigodom predaje poiljke,
naplaena potarina vidljivo bi se obiljeavala dravnom naljepnicom s oznaenom
cijenom (tj. potanskom markom).
Rjeenja su prvotno bila odbijena, ali su 1840. godine prihvaena. Rowland Hill je bi osobno
ovlaten za provedbu reforme pod nazivom Penny-post. Hillova reforma znaila je prekretnicu
u razvitku javnog potanskog prometa koji je postao bri, dostupniji i jeftiniji, a manipulacija
poiljkama neusporedivo jednostavnija i racionalnija.
Uz Hillovu reformu vezuje se pojava prve potanske marke, 1840. godine u Londonu. Prve
marke, od jednog penija crne boje, te od dva penija plave boje, s likom kraljice Viktorije,
putene su u prodaju 6. svibnja 1840. Zbog svrhovitosti i praktinosti uporabe potanskih
maraka od 1875. poinju ih koristiti sve potanske uprave.
6. Generalni plan potanske mree. (knjiga I: str. 36 38)
Planiranje potanske mree je klasini pristup planiranju i upravljanju razvojem potanskog
sustava jedne zemlje, a temelji se na Generalnom planu potanske mree kao osnovnom
razvojnom i normativnom aktu. Generalnim planom utvrena su naela, smjernice i potrebe
razvitka i unapreenja potanskog prometa. Na temelju naela i odredbi Generalnog plana,
potanske organizacije ili dijelovi potanskog poduzea razrauju godinje i vie godinje
programe razvitka.
U okviru Generalnog plana potanske mree, kao posebne toke razraeni su:
Stranica 6 od 48

-
zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana,

kvaliteta potanskih usluga i prometa,
organizacija potanske mree,
organizacija prijama poiljaka,
organizacija otpreme potanskih poiljaka,
organizacija transporta potanskih poiljaka,
organizacija prispijea potanskih poiljaka,
organizacija dostave i isporuke poiljaka,
potanski broj,
mehanizacija i automatizacija procesa rada,
normizacija i tipizacija potanske opreme,
mjere za izvrenje Generalnog plana.
7. Volumen potanske mree, formula (objasniti). (knjiga I: str. 38)

Ukupni volumen potanske mree mogue je tretirati kroz tri osnovne dimenzije: prostor (S),
vrijeme (T) i dinamiku rada (D). Prostorna komponenta povezuje se s instaliranim
kapacitetima potanskih graevina i opreme (tehnikih sredstava), dok je dinamika rada
odreena djelovanjem ljudskih resursa. Te dvije komponente zajedno, odreuju kapacitet
posluivanja u nekom vremenu promatranja T , tako da vrijedi
M
PVPM C PM T Ci T ,
i 1
gdje je
C PM - kapacitet potanske mree sainjene od M elemenata
T - vrijeme promatranja.
8. Potanski kodovi i brojevi (prednosti, vrste). (knjiga I: str. 39, 40)
Izrazi potanski broj i potanski kod katkada se rabe kao sinonimi, iako slubena potanska
terminologija koristi izraz potanski broj za karakteristinu oznaku jedinica potanske mree.
Uz to razlikujemo eksterni i interni kod. Eksterni kod predstavlja potanski broj koji je
poiljatelj duan upisati uz naziv odredine pote, dok se interni kod otiskuje strojem i slui za
automatiziranu preradu ili informatizirano praenje poiljke.
Oznake u potanskom broju mogu biti brojke (numerike), slova (alfabetske) i kombinirane
(alfanumerike). Osnovne zadae (funkcije) potanskog broja su:
-
bre i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje poiljaka,

primjena u automatiziranoj preradi poiljaka,
funkcije u prikupljanju i obradi podataka o tijekovima poiljaka,
da zamijeni potanski ig i kontrolni broj na novarskoj dokumentaciji,
podrka informatikoj obradi, te ostale potrebe.
Potanske brojeve, odnosno eksterne kodove propisuju potanske uprave, tako da oni
predstavljaju osnovni dio adrese. Primijenjeni su razliiti naini kodiranja: s tri, etiri, pet ili
est oznaka, numerikih i alfanumerikih.
RH koristi peteroznamenkasti broj, prve dvije znamenke potanskog broja usklaene s
telefonskom numeracijom u RH. itava zemlja podijeljena je na posebna potanska podruja
tako da je u strukturi potanskog broja prva oznaka
a. prva oznaka (1,...,9)je definirana za svakog potansko podruje na koje je cijela
zemlja podijeljena,
b. druga znamenka odreuje broj potanskog sredita (centra) na potanskom podruju
(npr. 21 Split, 31 Osijek, itd.),
Stranica 7 od 48
c. Trea, etvrta i peta znamenka odreuju potu u sklopu potanskog podruja i

potanskog sredita (npr. 32270 upanja).
Vrste potanske jedinice dalje se diferenciraju prema poloaju.
Odjeljak pretinca u potanskom sreditu ima zadnju znamenku jedinicu (1), odjeljak vojnih
ekspedita (2), izmjenina pota trojku (3), itd.
9. Potanske usluge (osnovne, posebne, dodatne i ostale). (knjiga I: str. 45 54)

Potanske usluge obuhvaaju prijam i uruenje pismovnih poiljaka (pisma, dopisnice,
tiskanice, sekogrami, mali paketi), potanskih i brzojavnih uputnica, te paketa, u unutarnjem i
meunarodnom prometu. Po potanskim uslugama razumijevaju se i posebne, dopunske i
ostale potanske usluge koje zahtijeva primatelj ili poiljatelj prilikom predaje ili prije uruenja
potanskih poiljaka. One obuhvaaju i plani promet, odnosno novarske usluge putem pote,
telekomunikacijske usluge u poti (govornice, javni faksimili, e-mail s fizikom dostavom i dr.).
Potanske usluge u irem smislu obuhvaaju uniju potanskih usluga u uem smislu, usluge
novarskog poslovanja, javne telekomunikacijske usluge, komisijske i ugovorne usluge, te
ostale (trgovake, osiguravajue i dr.) usluge;
PU = PUI U PUII U PUIII U PUIV U PUC,
gdje je
PU
PUI
PUII
PUIII
PUIV
PUC
potanske usluge u irem smislu,

klasine usluge (vezane uz fiziki prijenos poiljaka izmeu izvorita i
platni promet,
telekomunikacijske usluge,
komisijske i ugovorene usluge,
ostale (trgovake i druge) usluge.
odredita),
Klasine potanske usluge vezane su za prijem i uruenje uz fiziki prijenos potanskih

poiljaka (pismovnih i paketskih, te potanskih uputnica).
Meu pismovne poiljke pripadaju pismo, dopisnice, tiskanice i ostale poiljke pismovne
korespondencije. U njih se svrstavaju i one koje pored pisanih priopenja sadre i manje
koliine robe, novaca ili druge vrijednosti, a to su mali paketi i vrijednosna pisma.
Temeljna znaajka pismovnih poiljaka je da su one manjeg obujma i teine, te su
pogodne za otpremanje u posebnim zatvorenim potanskim vreama ili kontejnerima.
Usluge platnog prometa obavljaju se putem pote u obliku uplata i isplata po iroraunima i
drugim transakcijama platnog prometa.
10.Potanska i brzojavna uputnica. (knjiga I: str. 54)

Potanska i brzojavna uputnica je potanska poiljka kojom poiljatelj putem pote
doznauje odreeni novani iznos primatelju. Razlika izmeu potanske i brzojavne uputnice
je u tome to se potanska otprema potanskim linijama, a brzojavna telekomunikacijskom
mreom.
Maksimalno doputen iznos na uputnici je ogranien i trenutano iznosi 200.000 kn.
Potanske (i brzojavne) uputnice su u osnovi interni obraunski dokumenti potanske
organizacije povezani s transferom novca izmeu korisnika.
Stranica 8 od 48
11.Posebne potanske usluge. (knjiga I: str. 54 56)

Posebne potanske usluge regulirane su Pravilnikom o opim uvjetima za obavljanje
potanskih usluge i tehnolokim propisima.
Posebnim potanskim usluga smatraju se usluge koje poiljatelj zahtijeva glede posebnih
uvjeta i postupka u prijenosu ili uruenju. Za svaku posebnu uslugu cjenikom je propisana
potarina koju plaa poiljatelj, osim za usluge poste restante ili IBSR/CCRI za koje plaa
primatelj. To su primjerice:
1. preporuena pismovna poiljka je bilo koja vrsta pismovne poiljke. Prilikom
predaje poiljatelj popunjava odreeni obrazac. U preporuenim poiljkama se ne moe
otpremiti novac ili drugi vrijedni predmeti.
2. pismo s oznaenom vrijednou (vrijednosno pismo) je zatvorena pismovna
poiljka koja moe sadravati vrijedne predmete, novac i pisano priopenje. Vrijednost
sadraja mora biti oznaen brojem i slovima na lijevom donjem dijelu. Masa moe biti
do 2 kg, a dimenzije ogovaraju dimenzijama za pismo, osim za novane dotacije pote
kada je dozvoljena masa do 30 kg. Na omotnici vrijednosnog pisma nije dozvoljeno
ispravljanje, brisanje, podcrtavanje adresnih podataka ili oznaene vrijednosti.
3. poiljka s potvrenim uruenjem je bilo koja vrsta pismovne poiljke za koju
poiljatelj zahtijeva postupak koji je odreen tehnolokim propisima za poiljku s
potvrenim uruenjem.
4. poiljka ubrzane pote (EMS Express Mail Service) je posebna potanska usluga
koja omoguuje najbri prijenos poiljaka na odreenim relacijama i u okviru
propisanih rokova prijenosa. Tu ne spadaju potanska i brzojavna uputnica. EMS moe
sadravati novac, robu, predmete i pisana priopenja, biti mase do 15 kg, a max
dimenzije odgovaraju maksimalnim dimenzijama za paket.
5. urna poiljka je svaka pismovna poiljka, paket i potanska uputnica za koju se
prilikom predaje zahtijeva postupak propisan za urnu poiljku. Tu obavezno spadaju
ive ivotinje, a ne mogu se predati poste restante poiljke, poiljke za potanski
pretinac, adresirane za primatelja na irem dostavnom podruju i tiskanice koje
predaju izdavai.
6. vrlo urni paket je paket koji se otprema odredinoj jedinici prvim potanskotransportnim vezama. To moe biti bilo koji paket bez obzira na vrstu i sadraj,
posebno oni koji sadre ive ivotinje ili lako kvarljivu robu.
7. poiljka s povratnicom je uruenje se potvruje na posebnom obrascu
POVRATNICA koja se vraa i uruuje poiljatelju. To mogu biti preporuena pismovna
poiljka, vrijednosno pismo, poiljka s potvrenim uruenjem, EMS poiljka, paket i
potanska uputnica.
8. otkupna poiljka je poiljka koja se uruuje primatelju uz prethodnu naplatu

otkupnog iznosa u korist poiljatelja. To moe biti svaka preporuena pismovna
poiljka, vrijednosno pismo, paket i EMS poiljka. U lijevom gornjem kutu obavezno se
ispisuje adresa poiljatelja i oznaka OTKUPNINA, te iznos otkupnine u domaoj valuti.
9. zrakoplovna poiljka je pismovna poiljka, potanska uputnica ili paket za koju
poiljatelj zahtijeva prijevoz zrakoplovom. Aerogram je poiljka koja se otprema kao
zrakoplovno pismo, a nainje je od prikladnog savijenog i sa svih stana zalijepljenog
lista papira.
Stranica 9 od 48
10. izdvojeni paket je paket za kojeg poiljatelj zahtijeva prijenos i uruenje uz

poveanu pozornost. Ukljuuje svaki paket bez obzira na vrstu i sadraj, a obavezno
ive ivotinje, tekuine, lako lomljive predmete, osjetljive ureaje. Na paket se stavlja
naljepnica ili oznaka koja upozorava na sadraj.
11. "poste restante" poiljka je bilo koja potanska poiljka (osim urnih) za koju
poiljatelj zahtijeva da se urui u odredinoj poti. U adresi mora biti oznaka, uva se
do 30 dana i uruuje primatelju kad primatelj zatrai uz naplatu propisane potarine,
ako ju ne preuzme, ona se vraa poiljatelju.
12. poiljka predana u posljednji trenutak je posebna usluga koju korisnik moe
zahtijevati nakon zavretka radnog vremena pote, a prije otpreme. Usluga se moe
zahtijevati za sve zrakoplovne poiljke, urne poiljke, EMS poiljke i vrlo urne pakete.
13. poiljka koja se uruuje osobno primatelju je preporuena pismovna poiljka,
pismo s oznaenom vrijednou, poiljka s potvrenim uruenjem, EMS poiljka, paket,
potanska i brzojavna uputnica. Stavlja se oznaka "Uruiti osobno primatelju".
14. poslovno dopisivanje (poiljka s plaenim odgovorom) je posebna usluga kojom
se potarina plaa u dolazu. Usluga je nova i potrebna poslovnim korisnicima koji
otpremaju unaprijed frankirane poiljke.
15. poiljke s promidbenom porukom je pismovna poiljka ili paket za koju poiljatelj
zahtjeva potrebnu uslugu. Uvjeti za predaju poiljka ureuju se ugovorom.
12.Karakteristine usluge koje nude kurirske slube u meunarodnom prometu.

Kurirske slube pruaju potpune usluge ekspresnog (preporuenog) prijenosa razliitih vrsta
poiljaka (dokumenata, ugovora, uzoraka robe)
Osnovne usluge u meunarodnom prometu su dokumentacijske poiljke (DOX vana
poslovna korespondencija, ugovori, ponude, kompjutorska izvjea, putovnice, diplomatska
pota, i dr.) i carinske poiljke (WPX robni uzorci, prototipovi proizvoda, videovrpce i dr.)
Dodatne usluge su kompjutorsko praenje poiljaka na putu od izvorita do odredita,
pisane potvrde o dostavi poiljaka, mogunost ostavljanja poiljaka nakon radnog vremena,
instaliranje posebnog informacijskog sustava za velike korisnike koji omoguuje ispis
teretnica, rauna, kao i praenje vlastitih poiljaka po svijetu, te ekspresno sabirno sredite
dijelova.
Tarifna strategija kurirskih slubi mora biti prilagoena otvorenoj konkurenciji i globalnom
tritu.
13.Pojam i primjena deskriptivnih statistikih metoda (pojam, vrste i tijekovi).

(knjiga I: str. 67 71)
Primjena statistikih metoda u prometu mora biti usuglaena s opom metodologijom
rjeavanja prometnih problema.
Statistika se bavi prikupljanjem, obradom, analizom i tumaenjem podataka razliite vrste
kojima se mogu opisati varijacije i kovarijacije promatrane pojave. Ona se kao opa
znanstvena metoda prouavanja pojava i procesa moe podijeliti na:
1. deskriptivnu (opisnu) temelji sa na saetom i preglednom iskazivanju prikupljenih
i ureenih podataka,
Stranica 10 od 48
2. inferencijalnu (analitiku ili induktivnu) temelji se na uzorku kao dijelu podatka

na osnovi kojih se odgovarajuim metodama izvode zakljuci o svojstvima cjeline.
Primjena metoda deskriptivne i inferencijalne statistike ima cilj poboljati prometnu analizu i
sintezu, a ne dokazivati ili opovrgavati matematiko-statistike iskaze i teoreme.
Statistiki se podaci odnose na statistike jedinice koje tvore statistiki skup ili statistiku
masu. Jedinica moe biti pismo, paket, djelatnik, kilometar i slino, a skup predstavlja sve
pismovne poiljke ije su jedinice pismo, dopisnica, tiskanica. Svojstva jedinica statistikog
skupa razlikuju se prema statistikim obiljejima koja mogu biti kvalitativna (nominalna i
redoslijedna) i kvantitativna (prekidna i neprekidna)
Statistiku masu, odnosno statistiki skup potrebno je to preciznije odrediti i to:
a. pojmovno kako bi podaci dali potpunu i tonu informaciju o pojavi koja se eli
promatrati i statistiki analizirati,
b. vremenski kako bi se utvrdilo razdoblje u kojem e se promatrati statistika masa ili
skup. Vrijeme promatranja moe biti ogranieno ili neogranieno.,
c. prostorno potrebno je stoga to se istovrsna pojava razliito manifestira na
pojedinim geografskim podrujima.
14. Statistika obiljeja s primjerima. (knjiga I: str. 69, 70)

Statistika obiljeja su svojstva jedinica statistikog skupa po kojima se lanovi skupa
meusobno razliku. Ona mogu biti kvalitativna (nominalna i redoslijedna) i kvantitativna
(prekidna i neprekidna).
a. Kvalitativna obiljeja dana su opisno, ne mogu se mjeriti, ali se mogu prebrojavati.
Ocjena kvalitete ili oznaka prioriteta poiljke takoer su kvalitativna obiljeja gdje ocjena
ili stupanj prioriteta izraava svojstva prema kojima se elementi skupa rangiraju. Podvrste
su nominalna (atributivna i zemljopisna), te ureajna (redoslijedna, ordinalna ili rangobiljeje).
b. Kvantitativna ili numerika obiljeja izraavaju se brojano tako da s vrijednostima
tog obiljeje ima smisla provoditi radnje poput zbrajanja, oduzimanja, mnoenja ili
dijeljenja. Ako numeriko obiljeje poprima konaan broj vrijednosti, tada se govori o
prekidnom (diskretnom, diskontinuiranom) obiljeju (npr. broj djelatnika u poti, broj
vozila u voznom parku i sl.). Obiljeje koje moe poprimiti bilo koju vrijednost je
neprekidno (kontinuirano), kao npr. teina, dimenzije, vrijeme posluivanja i sl.
15. Deskriptivna statistika (svrha, cilj, zadaci, podjela).

Deskriptivna (opisna) statistika temelji sa na saetom i preglednom iskazivanju
prikupljenih i ureenih podataka o statistikog skupa (masi), bez dubljeg istraivanja uzroka
varijacije i kovarijacije.
Primjena metoda deskriptivne i inferencijalne statistike ima cilj poboljati prometnu analizu i
sintezu, a ne dokazivati ili opovrgavati matematiko-statistike iskaze i teoreme.
Stranica 11 od 48
16. Prikupljanje i obrada statistikih podataka o potanskim uslugama (cilj, naini

ureivanja podataka, objekt praenja, izvori podataka). (knjiga I: str. 71, 72)
Podaci su temelj svakog statistikog istraivanja i analize, stoga je kljuno pitanje kako,
kada, gdje i na koji nain pribaviti potrebne podatke s obzirom na definiranu svrhu i ciljeve
istraivanja i analize.
Prema izvoru prikupljanja podaci mogu biti:
1. primarni prikupljaju se u skladu s postavljenim ciljem i predmetom istraivanja.
Definira se statistiki skup, izaberu obiljeja, odreuju oblici, utvruje nain, opseg i
sredstva provedbe promatranja, predviaju metode i postupci provjere tonosti,
odabire programska podrka kojom se podaci pohranjuju, ureuju i analiziraju.,
2. sekundarni predstavljaju one podatke koji su prikupljeni s nekim drugim ciljem,
tako da njihov opseg i vrsta ne izviru neposredno iz potreba danog istraivanja.
Prikupljaju ih dravne statistike slube, statistiki uredi i slino, a objavljuju u
statistikim publikacijama, strunim asopisima.
Prikupljanje podataka moe biti stalno, povremeno i jednokratno.
Naini prikupljanja s obzirom na opseg prikupljanja mogu biti iscrpni ili potpuni i nepotpuni ili
reprezentativni.
Ureivanje podataka provodi se tako da se podaci svrstavaju ili navode prema nekom
pravilu, odnosno dobiva se statistiki niz (kvalitativni, numeriki i vremenski). Statistiki nizovi
pregledno se prikazuju u tablicama i s pomou grafova. Ako se ureivanje podataka provodi
prema oblicima ili modalitetu jednog obiljeja ili varijable, govori se o jednodimenzionalnom
svrstavanju. Ako se podaci svrstavaju istodobno prema modalitetu dvaju ili vie varijabla,
govori se o viedimenzionalnom svrstavanju. Kronoloko ureivanje podataka ini posebnu
vrstu statistikog niza, koji se naziva vremenski niz.
17. Najee primjenjivani statistiki koeficijent koji prikazuju stupanj razvijenosti
potanske mree. (knjiga I: str. 75, 76)
Kod statistiki koeficijenti usporeuju se dvije raznovrsne ili dvije raznokvalitetne
statistike mase (ili skupa). Klasini potanski primjer su dostupnost potanskih ureda i
potanskih ormaria u odnosu na zemljopisnu povrinu i broj stanovnika.
Raunanju statistikog koeficijenta prethodi odreivanje pojava koje se usporeuju zajedno s
njihovim brojanim vrijednostima i osnovicama usporedbe. Statistiki omjerni broj oznait
emo sa R, s v njegov brojnik, a s B njegov nazivnik, izraz omjernog broja moemo zapisati
kao
v
,
B
odnosno, openito za niz takvih brojeva
vi
, i 1, 2, ..., k .
Bi
18. Srednje vrijednosti statistikog niza prometnih podataka (svrha, osnovna podjela,
izbor, objasniti znaenja po dva predstavnika). (2) (knjiga I: str. 79 94)
Srednje vrijednosti su konstante kojima se predouje niz varijabilnih podatka, odnosno
vrijednosti promatranih veliina. Dobivamo ih mjerenjem ili odreivanjem mjesta u nizu
varirajuih individualnih vrijednosti lanova niza. Razvrstane su na:
a. potpune (aritmetika, geometrijska, kronoloka i harmonijska sredina),
b. poloajne (mod, medijan),
c. specijalne (momenti).
Stranica 12 od 48
Izbor srednje vrijednosti ovisi o konkretnoj primjeni i vrsti statistikog obiljeja, odnosno niza
za koji se odreuje, odnosno za nazivni ili nominalni niz koristimo mod (uz odreene uvjete),
za numeriki niz koristimo potpune i poloajne srednje vrijednosti,va za ordinarni niz koristimo
mod i medijan.
Izraunom srednje vrijednosti dolazi se do tipinog broja kojim se opisuje skup varijabilnih
podataka, odnosno vei broj lanova statistikog niza. Pravilnost izraunavanja srednje
vrijednosti je prosjek dobiven na temelju iskljuivo homogenih (istovrsnih) veliina.
Aritmetika sredina predstavlja odnos izmeu ukupne vrijednost neke pojave i njene
veliine. Pripada skupini potpunih srednjih vrijednosti i najee se koristi. Izraun je relativno
jednostavan; individualni podaci o promatranoj pojavi se zbroje, a potom se dobiveni zbroj
podijeli s brojem lanova niza.
TOTAL je zbroj vrijednosti numerikog obiljeja elemenata odreenog skupa, odnosno zbroja
umnoaka frekvencija i razrednih sredina.
Geometrijska sredina (G) upotrebljava se za izraunavanje prosjene dinamike razvoja
promatrane pojave. Omoguuje svestranu analizu prometnih i drugih podataka, stoga se vrlo
esto primjenjuje jedinstvena geometrijska sredina i geometrijska sredina kao srednja
vrijednost verinih indeksa.
Harmonijska sredina (H) pripada skupini potpunih srednjih vrijednosti, a moe biti u obliku
jednostavne i vagane sredine. Primjenjuje se kada je statistiki niz izraen u recipronim
vrijednostima lanova, tj. vrijednost lanova se smanjuje prilikom poveanja pojave ili
obrnuto.
Mod (Mo) je poloajna srednja vrijednost koja oznauje onu vrijednost ili lan statistikog
niza, odnosno modalitet obiljeja koji se najee pojavljuje, tj. koji ima najveu frekvenciju
za grupirane i negrupirane podatke.
Distribucija frekvencija je skup ureenih parova vrijednosti numerikog obiljeja i
pripadajuih frekvencija.
Medijan (Me) je poloajna srednja vrijednost redoslijednog ili numerikog obiljeja koje
dijeli element osnovnog skupa na dva jednaka dijela.Nije tako osjetljiva vrijednost kao
aritmetika sredina jer na veliinu medijana ne utjee brojana vrijednost numerikog
obiljeja, ve samo broj i poloaj lanova niza.
Varijanca je definirana kao aritmetika sredina odstupanja vrijednosti numerikog obiljeja
od aritmetike sredine, odnosno prosjeno odstupanje od prosjeka.
Standardna devijacija ili standardno odstupanje, predstavlja prosjeno linearno odstupanje
pojedinane vrijednosni obiljeja od aritmetike sredine i izraeno je istim jedinicama mjere
kao i aritmetika sredina.
Koeficijent varijacije je omjer standardne devijacije i aritmetike sredine pomoena sa 100.
19.Reguliranje odnosa izmeu pote i korisnika. (knjiga I: str. 97, 98)
Odnosi izmeu pote i korisnika potanskih usluga pravno su regulirani na nacionalnoj
(unutarnjoj) razini zakonom o poti, zakonom o potanskim i TK uslugama, pravilnikom o
poti, posebnim ugovorima i slino.
Na meunarodnoj razini primjenjuju se konvencije Svjetske potanske udruge i njen Pravilnik
kojim se utvruju uvjeti, rokovi, nain i postupak obavljanja potanskih usluga. Naela su
jedinstvo potanskog teritorija, jedinstvenosti meunarodnih potanskih tarifa i obrauna.
Korisnik je fizika ili pravna osoba koja pod unaprijed utvrenim uvjetima predaje poiljku da
bi je pota prenijela i uruila drugoj osobi, prima od pote poiljku koju je poiljatelj predao i
koristi ostale usluge ili mogunosti potanske mree.
Stranica 13 od 48
Posebne odredbe Zakona o poti i propisima odnose se na:

-
tajnost potanskih poiljaka,

cijene potanskih usluga,
kakvou usluge,
izvjeivanje korisnika,
pritube odgovornost za gubitak ili oteenje poiljke,
ostvarivanje naknade tete,
neisporuive poiljke, itd.
20.Zahtjev i upute pote u vezi s adresiranjem poiljaka. (knjiga I: str. 99, 100)
Adresa mora biti potpuna i itljivo ispisana na prikladnome mjestu.
Postavljaju se slijedei zahtjevi:
-
sredstva ispisivanja adrese,

mjesta ispisivanja adrese na poiljci,
vrste pisma,
broj osoba koje na poiljci mogu biti naslovljene,
slubeni naziv odredine pote i potanski broj,
redoslijed podataka,
blie oznake (za podstanare i sl.),
ispisivanje adrese poiljaka.
Adresa se stavlja u desni donji dio adresne strane poiljke. Ukoliko zbog oblika poiljke nije
mogue ispisati adresu, doputeno je na desnu stranu poiljke nalijepiti ili privrstiti adresu
primatelja ispisanu na platnu. Na vrijednosna pisma i pakete nije doputeno nalijepiti adresu.
Poiljke se adresiraju latinicom, eventualno poiljke za inozemstvo mogu biti adresirane
pismom odredine zemlje uz uvjet da su latinicom ispisani nazivi odredine pote i zemlje.
Knjiena poiljka moe imati u adresi samo jednu pravnu ili fiziku osobu, dok kod obinih
poiljki mogu biti adresirane na vie primatelja koji stanuju na istoj adresi.
Naziv odredine pote pie se velikim tiskanim slovima i to punim slubenim nazivom. Ispred
se stavlja potanski broj.
Redoslijed ispisivanja adrese:
-
titula, ime i prezime ili naziv primatelja,

ulica, kuni broj, broj ulaza, kat, stan, broj stana, selo, zaselak, naselje i sl.,
potanski broj i naziv mjesta,
naziv ili kratica zemlje u meunarodnom prometu.
Adresa poiljatelja obavezno se ispisuje na poiljkama kao to su mali paket, paket, potanska
i brzojavna uputnica, preporuena pismovna poiljka, vrijednosno pismo, EMS poiljka.
Ispisuje se u lijevom gornjem dijelu adresne strane ili na poleini omotnice, tako da ne smeta
jasnoi adrese primatelja niti stavljanju slubenih oznaka i naljepnica.
21.Pakiranje i zatvaranje potanskih poiljaka. Posebne odredbe o pakiranju i
zatvaranju potanskih poiljaka. (knjiga I: str. 100, 101)
Pod pakiranjem se razumijeva stavljanje sadraja poiljke u odgovarajui ovitak (omotnicu,
kutiju i sl.) radi osiguranja sadraja u procesu prijenosa.
Naini i pravila pakiranja ovise o:
-
nainu predaje (kao otvorena ili zatvorena poiljka),

vrsti poiljke i posebnom rukovanju,
prirodi sadraja poiljke i obliku,
masi i vrijednosti poiljke,
Stranica 14 od 48

-
uvjetima i duljini relacije prijenosa.
Poiljke koje se predaju zatvorene moraju biti osigurane da im sadraj ne moe biti izvaen
vez vidljivog oteenja ovitka.
Poiljke koje se predaju otvorene moraju biti upakirane tako da im je sadraj dovoljno
zatien, ali da se moe lako i brzo obaviti provjera sadraja.
Ovitak ili ambalaa mora odgovarati masi i vrijednosti poiljke, te nainu i trajanju proizvoda.
Pisma moraju biti u ispravnom omotu s odgovarajuom adresom, prostorom za frankiranje,
slubene oznake i naljepnice.
Paketi se pakiraju u tipiziranu ambalau, a moe se koristiti i druga koja zadovoljava uvjete.
Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju poiljke odnose se na:
-
masne tvari (maziva, smole) stavljaju se u odgovarajui omot (plastinu vreu,

platnenu vreu, kutiju), te potom u vrstu kutiju od drveta, metala ili plastike;
dragocjene materijale pakiraju se u kutiju od otpornog materijala (drveta, lima,
plastike, itd);
tekuine i lako topljive tvari zatvaraju se u nepropusne posude koje se potom
stavljaju u kutije ispunjene piljevinom, pamukom;
ive ivotinje pakiraju se prema vrsti u odgovarajue kutije, kaveze ili kovege sa
dovoljno zraka. Na adresnoj strani poiljke mora biti oznaka: IVE ITVOTINJE.;
lomljive predmete i precizne mehanike moraju biti dobro upakirani i stavljeni u
koveg ili kutiju od drveta, lima ili plastike a meuprostor mora biti popunjen
zatitnim materijalom;
suhe prakove i dr.
22. Navedi podjel oblika prijama, tj. naina organizacije prijama (prema mjestima
prijama potanskih poiljaka) te pojasni specifinosti vezane uz prijam knjienih
potanskih poiljaka.
(knjiga I: str. 104)
Specifinost knjienih poiljaka je u tome da u fazi prijama pota izdaje poiljatelju potvrdu o
primatelju, vodi se posebno registriranje poiljaka u otpremi i transportu, a isporuka se obavlja uz
pismenu potvrdu primatelja.
23.Navedite karakteristike vezane uz prijem obinih pismovnih poiljaka.
(knjiga I: str. 105, 106)
Obine poiljke su pismovne poiljke za koje se ne izdaje potvrda o primitku niti se provodi
posebna evidencija (knjienje) tijekom njihova prijenosa i uruenja.
Stranica 15 od 48
Njihov ulazak u potanski sustav tee tako da ih korisnik ubacuje u potanski kovei ili
predaje na alteru, listonoi ili putujuoj poti.
Na alteru se zaprimaju obine poiljke koje se zbog svog oblika i dimenzija ne mogu ubaciti u
kovei, potom one za koje se naplata potarine obavlja bez uporabe potanskih maraka i
naljepnica alterskih strojeva za oznaivanje potarine, te one za koje poiljatelj zahtijeva
urno rukovanje ili otpremu zrakoplovom.
Tiskanice se predaju potanskom uredu u skladu s unaprijed definiranim uvjetima, nainom i
vremenom predaje.
Poiljka se smatra primljenom kada djelatnik pote utvrdi da su zadovoljeni svi uvjeti za
prijam, te je zaprimi. Obine poiljke ubaene u potanski kovei smatraju se primljenima
od trenutka kad na njih prijamna pota stavi otisak iga.
24.Tehnologija prijema knjienih poiljaka. (knjiga I: str. 107, 108)

Za razliku od obinih poiljaka za koje su tehnoloki postupci preteito isto manipulativni
(svrstavanje, stavljanje otiska iga, itd.), za knjiene poiljke potrebiti su posebni postupci u
provjeri uvjeta prijama radi izdavanja potvrda, registriranja poiljaka tijekom procesa
prijenosa.
Knjiene poiljke su one vrste i kategorije poiljaka za koje se vodi odgovarajua evidencija
tijekom itavog procesa prijenosa. Poiljatelju se prigodom zaprimanja poiljke izdaje potvrda
o primitku. Potvrda se ovjerava potpisom i otiskom potanskog iga. Na poiljke se potom
stavljaju naljepnice s prijamni brojem i nazivom potanskog ureda.
Vrste knjienih poiljaka su preporuene pismovne poiljke, vrijednosno pismo, paket, EMS
poiljke, te potanska i brzojavna uputnica.
Zaprimljene preporuene poiljke upisuju se u posebnu evidenciju koja se vodi mjeseno u
jednom primjerku, odvojeno za svako radno mjesto. Upis u knjigu obavlja se prije svake
otpreme ili predaje poiljaka na otpremu.
U meunarodnom prometu preporuene pismovne poiljke zaprimaju se na slian nain kao i
unutarnjem. Razlike proizlaze iz potrebe da se uvaavaju posebna ogranienja glede sadraja
poiljke ili posebnih usluga.
Prijam tee ovako: korisnik ulazi, predaje poiljku i popunjava potvrdu, potom djelatnik vri
provjeru poiljke. Ako poiljka ne zadovoljava, vri se otklanjanje nepravilnosti glede veliine,
mase, pakiranja, adresiranja ili slino, a ako zadovoljava ide na sravnjivanje podataka s
popunjene potvrde s podacima na poiljci. Ako i dalje ne zadovoljava ide na otklanjanje
neispravnosti, a ako zadovoljava ide na utvrivanje mase, obraun i naplatu potarine,
lijepljenje R naljepnice. Na poiljku se potom upisuje prijamni broj poiljke, te ovjerava
potvrda o prijemu potpisom i otiskom potanskog iga.
25.Kako dijelimo novarske usluge? (knjiga I: str.131)

Osnovne novarske usluge u platnom prometu u koje su ukljuene potanske organizacije
danas su:
1. novarske doznake putem potanske i brzojavne uputnice,
Stranica 16 od 48
2.
3.
4.
5.
6.
potansko-uputniki bonovi,
uplate i isplate po platnom prometu,
usluge po tekuim raunima graana za poslovne banke,
uplate i isplate po tednom prometu,
posebne usluge naplate telefonskih rauna, komunalnih usluga, RTV pretplate, Diners
cluba i slino,
7. razliite usluge za dravne institucije i fondove (isplata mirovina, invalidnina, itd.),
8. doznake vezane za otkup poiljke,
9. prodaja vrijednosnih papira,
10. mjenjaki poslovi.
26.Prikaz ukupnih prihoda i trokova koji nastaju obavljanjem potanskih usluga
(struktura, imbenici, simbole objasniti rijeima). (knjiga I: str. 168)
Temeljno gospodarsko naelo nalae da se iz ukupnih prihoda (TR Total Revenue) koje
ostvari prodajom svojih usluga "pokrije" sve trokove (TC Total Cost) i ostvari odreenu
dobit (TRTC).
r
Ukupni prihod promatran u odreenom razdoblju:
TR qi d i
i 0
gdje je
qi koliina (broj) ostvarenih usluga i-te vrste ili kategorije

di cijena jedinine usluge i-te vrste ili kategorije
TC f ( q, Rq , C PM , M E ,...)
Ukupni trokovi:
gdje je
Rq izdaci za plae djelatnika
CPM trokovi instaliranih kapaciteta potanske mree kao uglavnom fiksni
relativno fiksni trokovi
ME efikasnost menedmenta i uspjenost u kontroli trokova.
ili
27.Osnovni naini plaanja potarine. (knjiga I: str. 169)

Visina potarine odreuje se prema vrsti usluge, teini poiljke, zoni udaljenosti, visini
oznaene vrijednost. Potarina se u pravilu naplauje unaprijed od korisnika koji zahtjeva
uslugu, osim ako pravilnikom ili posebnim ugovor izmeu pote i korisnika nije odreeno
drugaije. Osnovni naini plaanja su:
-
potanskim markama (njima se mogu plaati usluge za sve pismovne poiljke u

unutarnjem i meunarodnom prometu; lijepi se u gornji desni kut adresne strane
poiljke; prodaja se obavlja putem svih potanskih ureda, ovlatenih prodavaa, itd.),
- uporabom potanskih vrijednosnica s otisnutom markom,
- meunarodnim kuponima za odgovor je potanska vrijednosnica koju tiska
Meunarodni ured UPU, a slui za plaanje potarine za pisma prve stope teine u
meunarodnom prometu,
- uporabom stroja za frankiranje (naplata se obavlja tako to se ostavlja otisak na
poiljci s iznosom potarine i datumom, a u stroju se evidentira otisnuti iznos),
- uporabom alterskih strojeva za prijam poiljke i knjienje (obavlja se naplata
potarine, registriranja i stavljanje otiska iga na primljene poiljke),
- gotovinom,
- drugim zakonskim sredstvima plaanja (ek i dr.).
28.Potanski ured. (knjiga I: str. 181)
Potanski ured je usluna jedinica potanske mree otvorene prema korisniku, odnosno
poslovni prostor u kojem se obavljaju potanske usluge. Posluje pod odreenim potanskim
brojem i nazivom mjesta u kojem je njegovo sjedite.
Stranica 17 od 48
Klasifikacija pota prema ostvarenom prometu i znaenju:

prva klasa glavne pote,
druga filijale,
trea sve ostale jedinice mree.
U RH nacionalni potanski operator ustrojava sljedee vrste potanskih ureda:
a. potanski ured s dostavnim podrujem (obavlja se poslove prijama i otpreme te
uruenja na svom dostavnom podruju),
b. potanski ured bez dostavnog podruja otvaraju se u mjestima s vie potanskih
ureda sa zadaom da obavljaju poslove prijama i otpreme poiljaka, te druge alterske
usluge,
c. sezonski potanski ured otvara se zbog poveanog obujma usluga (u turistikim
mjestima) i posluje samo u odreenom razdoblju,
d. posebni dijelovi potanskog ureda obavljaju samostalno odreene potanske
usluge, a pripadaju odreenom potanskom uredu. Definirani su:
-
pokretni potanski ured smjeten je u posebno prilagoenom prijevoznom

sredstvu obavlja usluge u odreeno vrijeme i u odreene dane u dva ili vie
naseljenih mjesta,
izdvojeni alter otvara se na mjestima gdje se okuplja vei broj korisnika a
obavljaju se odreene vrste potanskih usluga upotrebom iga s potanskim
brojem i nazivom potanskog ureda kojem pripada,
ugovorni potanski ured otvara se na temelju ugovora izmeu nacionalnog
operatora i osoba poslovnog prostora u kojem e se obavljati usluge.
29.Potanska sredita. (knjiga I: str. 181)

Potanska sredita predstavljaju posebno organizirane i tehnoloki opremljene jedinice u
kojima se obavlja koncentracija, prerada i preusmjeravanje potanskih poiljaka. Ona
obavljaju poslove preuzimanja, prijevoza, razrade i otpreme poiljaka na svom podruju koje
ini prometno-tehnoloku cjelinu. Potanska sredita ustrojavaju se u skladu s odredbama
Zakona o poti i Pravilnika o opim uvjetima za obavljanje potanskih usluga.
U RH se potanska sredita dijele na
a. potansko sredite razrade ustrojava se za geografsko podruje koje ini prometnotehnoloku cjelinu. Obuhvaa najmanje 100 potanskih ureda, ostvaruje obujam
potanskog prometa od 50000 potanskih poiljaka prosjeno po jednom danu u prolazu i
dolazu, a smjeten je u gradu s najveim brojem graana na svom podruju i dobro je
povezan prometnicama s drugim potanskim sreditima.
b. potanskog sredite pripreme ustrojava se za podruje koje ini prometno-tehnoloku
cjelinu s time da obuhvaa najmanje 50 potanskih ureda, ostvaruje obujam potanskog
prometa koji nije manji od 20000 potanskih poiljaka prosjeno po jednom danu u
prolazu i dolazu.
c. potansko sredite za meunarodni promet obavlja poslove preuzimanja, razrade,
prijevoza i otpreme potanskih poiljaka, kao i posredovanje zakljuaka u meunarodnom
potanskom prometu. Ono se ustrojava u Zagrebu.
30.Dostavna podruja. (knjiga I: str. 183, 184)
Dostavnim podrujem smatra se podruje potanskog ureda na kojem se obavljaju prijam i
uruenje potanskih poiljaka.
Stranica 18 od 48
Dijeli se na ue, ire i najire. Ue obuhvaa podruje mjesta u kojemu potanski ured ima
svoje sjedite (granica je urbanistika granica mjesta po kojemu ured nosi naziv), ire
obuhvaa podruje jednog ili vie naseljenih mjesta koje se nalazi izvan uega dostavnog
podruja (poinje tamo gdje ue dostavno podruje zavrava, a zavrava 10 km od zadnje
toke ueg dostavnog podruja), dok najire obuhvaa podruje jednog ili vie naseljenih
mjesta, a protee se od granice ireg dostavnog podruja do granica dostavnog podruja
susjednih potanskih ureda.
Dostava potanskih poiljaka na uem dostavnom podruju obavlja se est puta tjedno, na
irem 3 puta tjedno, a na najirem 2 puta tjedno.
Na irem i najirem dostavnom podruju obavlja se prijem svih vrsta potanskih poiljaka
mase do 1 kg i vrijednosti do 5oo kn, osim brzojavnih uputnica.
31.Metode prognoziranja potranje, objasniti jednu. (knjiga II: str. 36 48)
Najee primjenjivane metode su heuristika metoda, ekstrapolacija trenda, metode
stope rasta, metode korelacije analize, te vremenske serije s ARMA i ARIMA modelima.
1. Heuristika metoda temelje se na individualnom miljenju, prosuivanju i intuiciji
pojedinih specijalista eksperata. bit metode je formirati skupinu specijalista (njih 10-12)
za procjenu razvoja potranje. Pri tome bitno se drati naela objektivnosti u formiranju
skupine eksperata, osigurati nezavisno rasuivanje eksperata, etapno provesti istraivanje
od jednostavnijeg prema sloenijem, te jednoznano formirati pitanja i odgovore.
2. Ekstrapolacija trenda - relativno jednostavna i esto primjenjivana metoda
prognoziranja. Pretpostavlja da e glavna razvojna tendencija iz prolosti vrijediti i u
budunosti. Takva pretpostavka unosi znatan rizik te je za kvalitetniju prognozu
neophodno preispitati zakonitosti razvitka promatrane veliine. Ima obiljeje regresijskog
modela u kojem se kovarijacija pojave s vremenom izraava nekom funkcijom vremena.
Za utvrivanje se primjenjuju dva naina: grafiki i analitiki.
3. Metode stope rasta je relativni odnos veliina u dva uzastopna vremenska razdoblja
izraen u postocima. Za procjenu stope rasta moe se koristiti ekstrapolacija trenda
realiziranih stopa rasta u prolom vremenu ili anketiranje korisnika. Vrlo su jednostavne,
ali zbog pretpostavljene vremenske invarijantnosti, njihova je tonost vrlo ograniena.
4. Metode korelacije i regresije - ovim je metodama mogue u razmatranje uvesti sloene
relacije izmeu veliine potranje i utjecajnih imbenika. Povezanost izmeu pojava ili
veliina moe biti funkcionalna ili statistika. Funkcionalna (deterministika) se predouje
izrazima temeljem kojih se utvruje vrijednost za danu vrijednost pojave, a statistika se
utvruje brojanim podacima.
5. Vremenske serije s ARMA i ARIMA modelima:
-
autoregresijski model reda p AR(p) zadaa modela je procijeniti nepoznate

parametre i druge statistiko-analitike veliine, te ispitati njihovu kakvou;
ARMA ima kljunu ulogu u opisivanju vremenskih serija. Omoguuje relativno
jednostavnu linearnu prognozu promatrane pojave, odnosno stacionarnog procesa.;
ARIMA sustav kojem se uklanja komponenta trend ili sezona primjenom metoda
diferencija. Nakon to je obavljena odgovarajue transformacija podataka, problem je
reduciran na pronalaenje zadovoljavajueg ARM modela.
32.Utvrivanje itinerera za dostavni rajon. (knjiga II: str. 179 180)
Stranica 19 od 48
Utvrivanju itinerera pristupa se nakon razgranienja prostornog obuhvata pojedinih dostavnih

rajona, snimljenih zemljopisno-topografskih znaajki terena i utvrenih drugih elemenata od
kojih zavisi optimizirano kretanje listonoe na dostavnom rajonu.
Itinerer predstavlja, crteom i opisno, definiran nain i putanju kretanja listonoe na
dostavnom rajonu. On je obvezni dio elaborata dostave i s njim moraju biti upoznati listonoa
i kontrolor dostave. Listonoa je obavezan kretati po tono utvrenom redoslijedu
naznaenom u obrascu Putni list listonoe.
Cilj optimizacije ili racionalizacije itinerera je da neproizvodno vrijeme i gubitke minimizira, te
da se listonoa pojavljuje kod korisnika svaki put u priblino isto vrijeme. Alternativni naini
kretanja listonoe su:
a. u jednom smjeru obavlja dostavu po parnim brojevima, a u povratku po neparnim,
b. jedan listonoa obavlja dostavu po parnim brojevima, a drugi po neparnim,
c. listonoa se kree cik-cak crtom tako da prelazi s jedne strane ulice na drugu,
Pravilo je da se itinereri dvaju dostavnih rajona ne smiju meusobno ispreplitati jer bi to
znatno uslonjavalo pripremu poiljaka za dostavu.
Korisno je definirati objekte kojima treba dostaviti vee koliine poiljaka da se najprije
dostavi njima i da se time listonoa bre oslobodi tereta.
Pored optimizacije kretanja na terenu, bitna je primjena potanskih depoa, te odgovarajua
prisutnost korisnikih (kunih) ormaria za uruenje poiljaka. Pravilo je da listonoa ne bi
smio biti optereen s vie od 15 kg poiljaka (za pjeake).
33.Prijevoz potanskih poiljaka zrakoplovima. (knjiga I, II: str. 56 i 134)

Zrakoplovna poiljka je potanska poiljka (pismovna poiljka, potanska uputnica ili paket)
za koju poiljatelj prilikom predaje zahtijeva prijevoz zrakoplovom. Ova usluga moe se
ostvariti pod uvjetom da je na dotinoj relaciji osigurana zrakoplovna linija i da je u cijelosti
plaena dopunska zrakoplovna potarina. Aerogram je poiljka koja s otprema kao
zrakoplovno pismo, a nainjen je od prikladnoga savijenog i sa svih strana zalijepljenog lista
papira.
Osnovna prednost prijevoz potanskih poiljaka zrakoplovima je u brzini prijevoza, a
osnovni nedostatak u veliini trokova prijevoza. Na veim udaljenostima, odnosno na
relacijama 400 km, zrakoplovima se postie znatno krae vrijeme prijevoza poiljaka.
Prijevoz moe biti redovitim putnikim i vlastitim potanskim linijama. Osobito znaenje za
ostvarenje visoke kvalitete prijenosa ima uvoenje none zrakoplovne potansko-transportne
mree.
34.Zakljuak i podjela prema 3 kriterija (vrste zakljuaka).

Pojam zakljuak u potanskoj tehnologiji odnosi se na svako jednokratno otpremanje
poiljaka izmeu dvaju jedinica potanske mree u tipiziranoj potanskoj vrei, odnosno u
potanskom kontejneru uz popunjene potanske isprave (kartu, pregled razmjene i dr.).
Vrste zakljuaka:
1. prema redovitosti - redoviti i izvanredni:
a. redoviti su predvieni organizacijom prijevoza, odnosno Ustrojstvom tehnologije
prijevoza, Voznim redom, Pregledom kartiranja i dr.,
Stranica 20 od 48
b. izvanredni se tvore u vrijeme poremeaja na transportnim relacijama ili pri prijamu

veih koliina poiljaka.
2. prema nainu prijevoza - povrinski i zrakoplovni:
a. povrinski se obavljaju prijevoznim sredstvima cestovnog, eljeznikog i vodnog
prometa,
b. zrakoplovni prijevozi namijenjeni su i prilagoeni prijevozu zrakoplovima.
3. prema vrsti poiljaka - s kartom S, V, Z, R, PV, P, EMS i bez karte z, P-otvoreni:
a. zakljuci s kartom su skupni zakljuak (S), pismovni (Z), vrijednosni (V),
preporueni (R), paketsko-vrijednosni (PV), paketski (P), zakljuci ubrzane pote
(EMS),
b. zakljuci bez karte su obini pismovni (z), otvoreni P zakljuak (obini paketi koji
nisu u vrei).
Zakljuak se tvori u jednoj ili vie tipiziranih vrea, odnosno u potanskom kontejneru.
Postupak tvorbe zakljuaka ukljuuje stavljanje obraenih poiljaka (svenjeva, krupnih
poiljaka ili paketa) i karte u potansku vreu, popunjavanje vrene nazivnice i zatvaranje
vree. Zakljuak s kartom tvore djelatnik koji kartira poiljke i djelatnik koji je obavio
sravnjivanje upisa podataka u kartu i popis. Zakljuak bez karte tvori djelatnik koji obavlja
obradu (podjelu) poiljaka i tvori svenjeve poiljaka.
35.Objasnite kartiranje (pojam, svrha, naini).

Kartiranje predstavlja postupak upisivanja podataka o knjienim poiljkama u posebne
obrasce: karta, pregled razmjene i popis otpremljenih poiljaka. Postupak kartiranja prati
knjiene poiljke sve do njihova prispijea u odredinu potu.
Cilj kartiranja je osigurati da otprema potanskih jedinica ima pisani dokaz o tome komu i
kakve je knjiene poiljke otpremila odreenog dana.
Postoji pojedinano i brojno kartiranje.
Pri pojedinanom se upisuju potpuni podaci o poiljci (prijamni broj, potanski broj
prijamnog potanskog ureda), a kartiraju se vrijednosno pismo i paket u unutarnjem i
meunarodnom prometu, obini paket u meunarodnom prometu, preporuene poiljke u
meunarodnom prometu koje podlijeu carinskom pregledu, te EMS poiljke.
Brojno se provodi upisom ukupnog broja prebrojanih poiljaka u odgovarajui stupac Karte ili
Pregleda razmjene. Kartiraju se preporuene poiljke u meunarodnom prometu koje ne
podlijeu carinskom pregledu i obini paketi u unutarnjem prometu.
36.Objasnite pojmove u smislu tehnologije potanskog prometa: karta, kartiranje,
prekartiranje, pregled kartiranja. (1)
Karta je potanska isprava koja mora biti odgovarajue popunjena (u dva primjerka) te
propisno naslovljena i ovjerena, a slui za otpremanje poiljaka u zakljuku.
Kartiranje predstavlja postupak upisivanja podataka o knjienim poiljkama u posebne
obrasce: karta, pregled razmjene i popis otpremljenih poiljaka. Postupak kartiranja prati
knjiene poiljke sve do njihova prispijea u odredinu potu.
Prekartiranje je poseban postupak kojim se odstupa od pravila da zakljuak moe preuzeti i
otvoriti samo ona potanska jedinica kojoj je on upuen. Prekartiranje zakljuaka
Stranica 21 od 48
podrazumijeva otvaranje zakljuaka i preuzimanje poiljaka u potanskoj jedinici za koju ne

glasi zakljuak.
Pregled kartiranja je isprava, odnosno prirunik s popisom redovitih zakljuaka koje jedinica
potanske mree otprema, prima ili posreduje. Tvori se za rok od godinu dana na osnovi
podataka iz dokumenata kojim je ustrojena organizacija prijevoza (Opi red prijevoza ORP,
Ustroj tehnologije prijevoza UTP, itd.).
37.Centralizirani sustav dostave.

Centralizirani sustav dostave je sustav gdje jedna potanska jedinica obavlja zadau
dostave za cijelo podruje, bez obzira da li se na tom podruju nalazi vie potanskih jedinica.
Takav se sustav najee primjenjuje jer tedi na prostorijama za listonoe, racionalizira se
priprema za dostavu i poboljava kvaliteta dostave.
Prednosti:
-
vea koncentracija i racionalnije koritenje tehnikih sredstava i radne snage,

nii fiksni trokovi,
lake uklanjanje pogreaka u usmjerivanju,
bolje iskoritenje tehnikih pomagala u pripremi uruenja,
utede u transportu, i dr.
Nedostaci:
-
znatna udaljenost rubnih podruja dostavnih rajona,

smanjena proizvodnost listonoe,
posebni trokovi za prijevoz listonoe do udaljenih toaka,
za vea naselja nastaju problemi udaljenosti i pristupa korisnika potanskih pretinaca.
38.Decentralizirani sustav dostave.

Decentraliziran sustav dostave je oblik dostave primjenjiv u veim gradskim podrujima
gdje se dostava obavlja iz vie potanskih jedinica.
Prednosti:
-
dostavni rajoni su blizu dostavne pote, pa je smanjeno neproizvodno vrijeme,

mogue je organizirati viekratni izlazak za dostavu istih listonoa,
mogunost primjene pomonih prijevoznih sredstava za dostavu krupnih poiljaka,
mogunost da listonoa obavlja prikupljanje poiljaka iz potanskih koveia,
manja udaljenost i olakan pristup za korisnike potanskih pretinaca, i dr.
Nedostaci:
-
viekratna obrada i priprema poiljaka za dostavu i isporuku,

sloenost i posebni zahtjevi primjene adresiranja,
mogunost zakanjenja uruenja, poveana uporaba motornih sredstava i tehnikih
pomagala,
trokovi dodatnih prostorija za listonoe, i sl.
Vrste decentralizacije:
1. potpuna vrlo je rijetko u uporabi. Poiljke prispijevaju u sve potanske jedinice na
promatranom podruju. Svaka pota raspolae vlastitim dostavnim podrujem
(rajonom), odreenim brojem listonoa i potanskim pretincima. Izmeu svih pota
postoje transportne veze za razmjenu i preusmjerivanje poiljaka.
Stranica 22 od 48
2. parcijalna ukupno podruje dostave podijeli se na dostavne zone s pripadajuim

potama koje obavljaju dostavu za svoje podruje podijeljeno na odgovarajui broj
dostavnih rajona. Samo pravilno adresirane poiljke prispjet e u naznaenu dostavnu
potu, a ostale se upuuju na posredujuu obradu u centralnu potu.
39.Znaajke kombiniranog sustava dostave poiljaka.
Kombiniranog sustava dostave poiljaka uvodi mehaniziranu i automatiziranu obradu
poiljaka. Poiljke prispijevaju u centralnu potu koja obavlja obradu i pripremu poiljaka za
uruenje.
Prednosti: omoguuje znatnu racionalizaciju u pripremi, veu proizvodnost listonoa u
dostavi, olakanu primjenu raunalne podrke.
Nedostaci: visoka razina koncentracije poiljaka, potansko-transportne veze.
40.Sustavi dostave.
1. Centralizirani sustav dostave: jedna potanska jedinica obavlja zadau dostave za
cijelo podruje, bez obzira da li se na tom podruju nalazi vie potanskih jedinica. Takav
se sustav najee primjenjuje jer tedi na prostorijama za listonoe, racionalizira se
priprema za dostavu i poboljava kvaliteta dostave.
2. Decentralizirani sustav dostave: oblik dostave primjenjiv u veim gradskim podrujima
gdje se dostava obavlja iz vie potanskih jedinica.
3. Kombinirani sustav dostave: mehanizirana i automatizirana obrada poiljaka. Poiljke
prispijevaju u centralnu potu koja obavlja obradu i pripremu poiljaka za uruenje
Prednosti: omoguuje znatnu racionalizaciju u pripremi, veu proizvodnost listonoa u
dostavi, olakanu primjenu raunalne podrke.
Nedostaci: visoka razina koncentracije poiljaka, potansko-transportne veze.
4. Integrirani sustav dostave koritenjem motornih vozila: sustav kojem jedna
potanska jedinica primjenom prikladnim motornih vozila obavlja dostavu poiljaka.
Zahtijeva kvalitetnu tehnoloku i ekonomsku analizu izvodljivosti i opravdanosti moguih
rjeenja.
Modeli sustava:
a. CDM centralizirana dostava primjenom motornih vozila.
Prednosti su uinkovitiji rad listonoa, smanjenje broja djelatnika koji ne ostvaruju
zadovoljavajue prihode, fiziko rastereenje listonoe, bolji uvjeti rada za
listonou. Nedostaci su da listonoe na tako velikom podruju ne mogu dobro
poznavati korisnike to je oteavajua okolnost, postoje problemi s uruenjem
brzojava i urnih poiljka, otpor korisnika koji ele zadrati stari nain dostave.
b. CIDEX unaprijeeni CDM s primjenom seoskog koda. Dostava poiljaka na
poseban nain individualnim korisnicima na seoskom i gradskom podruju.
Temeljna zamisao je da svaki dom i naselje ima u adresi upisan seoski kod
sastavljen od broja pregratka zbirnog koveia i broja sela.
41.Transport. (Podjele i klasifikacije potanskog transporta.)
Transport ili prijevoz je specijalizirana djelatnost kojom se ostvaruje premjetanje robe i/ili
putnika putem razliitih prometnica i prijevoznih sredstava.
Opa klasifikacija (vrste transporta):
Stranica 23 od 48
1.
2.
3.
4.
5.
6.
interni transport unutar potanskog objekta,

prijevoz poiljaka izmeu jedinica potanske mree,
prijevoz poiljaka u funkciji koncentracije,
prijevoz poiljaka u funkciji difuzije,
prijevoz potanskog osoblja,
prijevoz putnika.
Ostali kriteriji za podjelu potanskog transporta:

1. podruje obavljanja: interni (unutar jedinice potanske mree), mjesni (na podruju
naselja ili grada), meumjesni (izmeu naselja na podruju jedne regije), meumjesni
magistralni (izmeu upanija), meunarodni (kontinentalni i interkontinentalni);
2. organizacijsko ustrojstvo: prijevoz vlastitim sredstvima, ugovorni prijevoz poiljaka,
prijevoz redovitim linijama javnih prijevoznika;
3. predmet ili supstrat transporta: pojedinane (komadne) poiljke, poiljke u
potanskim vreama ili kontejnerima, prijevoz osoblja ili putnika;
4. redovitost linija: redovite potanske linije, izvanredne, te pojedinani "slobodni"
prijevozi;
5. vrsta prometnih sredstava i prometnica: cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i
rijeni.
Prijevoz je sredinja faza tehnolokog procesa prijenosa izmeu izvorita i odredita. Obavlja
se nakon otpreme, a nakon njega slijedi faza prispijea u odredini potanski centar ili ured
Ulazi su sastavljeni zakljuci (P-vree ili kontejneri) kao transportni entiteti sa zajednikim
adresama, operatorski kompleks TTR kojim se opisuje tehnologija prijevoza ima zadau
promijeniti prostorne koordinate zakljuka njegovim fizikim premjetanjem u definiranim
rokovima. Izlaz iz faze transporta su upravo promijenjene prostorne i vremenske koordinate
zakljuka/poiljaka tako da je ouvan integritet i neizmijenjeno stanje poiljaka.
42.Racionalizacija potanskog transporta.

Racionalizacija znai promiljeno djelovanje na poboljanju, pojednostavljenju i
pojeftinjenju procesa proizvodnje ili uslunog procesa, kao i na poveanju proizvodnosti rada.
Ukljuuje poboljanje naina i postupaka rada u potanskim jedinicama, optimizaciju
rasporeda djelatnika i drugih resursa, primjenu tehnike mehanizacije i automatizacije u obradi
poiljaka, poveanje brzine prijenosa poiljaka, poboljanje kvalitete usluivanja korisnika,
informatiku podrku upravljakim odlukama, itd.
Osnovni pristup i mogui sadraji racionalizacije obuhvaaju prijevozne potrebe, supstrat
prijevoza, rokove, kvalitetu usluga, izbor metoda transporta, strukturu P-mree, koncentraciju
poiljaka, kapacitete prijevoza, manipulativne postupke, evidencije i praenje poiljaka, te
koritenje kapaciteta kako bi ih potom uskladili i koordinirali da bi se postigla efikasnost,
efektivnost i ekonominost.
43.Pristup racionalizacije (svrha postojanja, naela, alternativni pristup).

Osnovni pristup i mogui sadraji racionalizacije obuhvaaju prijevozne potrebe, supstrat
prijevoza, rokove, kvalitetu usluga, izbor metoda transporta, strukturu P-mree, koncentraciju
poiljaka, kapacitete prijevoza, manipulativne postupke, evidencije i praenje poiljaka, te
Stranica 24 od 48
koritenje kapaciteta kako bi ih potom uskladili i koordinirali da bi se postigla efikasnost,

efektivnost i ekonominost.
Naela koja je postavio jo Rene Descartes su:
1.
2.
3.
4.
5.
naelo evidencije statistike i druge evidencije, injenice i dokazi,

naelo analize ralamba na sastavne dijelove koji se posebno istrauju,
naelo sinteze povezivanje istraivanog u svrhovito cjelovito rjeenje,
naelo kontrole zakljuci trebaju slijediti tek nakon provjere ili pokusa,
naelo predvianja i planiranja treba unaprijed predvidjeti okolnosti pod kojima e se
budui rad i procesi odvijati, time se uvodi sustavnost i osmiljeno postupanje,
6. naelo podjele rada omoguuje efikasnije i uinkovitije djelovanje. Postoje
horizontalna i vertikalna podjela rada,
7. naelo pripreme rada zahtijeva da se za svaki posao unaprijed osiguraju potrebni
uvjeti za njegovo izvrenje. Time se poboljava operativno djelovanje, kvalitete i
kvantiteta uinaka,
8. naelo ukidanja nekorisnih (povratnih) hodova znai sustavno minimiziranje svih
nepotrebnih razmaka u prostoru i vremenu,
9. naelo pojednostavljenja rada odnosi se na otkrivanje i uklanjanje neuinkovite
uporabe opreme, materijala, prostora, vremena i ovjekova napora,
10. naelo povezivanja znai da se jednaki ili srodni poslovi to vie priblie u prostoru i
vremenu, te bi se tako osiguralo rentabilno uvoenje mehanizacije i automatizacije u
njihovoj obradi,
11. naelo unifikacije odnosi se na normizaciju i tipizaciju postupaka, procesa, opreme,
pribora, uvjeta rada i drugo
44.Analitiki pokazatelji racionalnosti potanskog transporta.
Analitiki pokazatelji omoguuju praenje racionalnosti i ekonominosti potanskih cestovnih
vozila, a oni su:
a. koeficijent redovitosti vonje (Kred) odreen je omjerom stvarno obavljenog
prijevoza i propisane potanske linije prema redovima prijevoza,
b. koeficijent pravilnosti vonje (Kprv) odnos obavljenog prijevoza u vremenskom
trajanju (sati), prema prosjenom vremenu to je stvarno postignuto,
c. procjena voznog parka (Ainv) veliina voznog parka utvruje se inventarskim
popisom svih vozila,
d. koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka (Kisp) omjer ispravnih auta i
inventarnim popisom auta,
e. koeficijent iskoritenja voznog parka (Kisk) odreuje se stavljanjem u odnos
autodana u radu i inventarskih autodana,
f. koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog parka (Kiskt),
g. prosjeno dnevno koritenje vozila (Tsrd) odreuje se iz odnosa broja sati u radu
tijekom odreenog razdoblja i brojem kalendarskih dana u istom razdoblju,
h. eksploatacijska brzina vozila vE odnos izmeu prijeenog puta u km (de) i
ukupnog vremena (TSV, sati) u kojem je vozilo prema voznom redu bilo u prometu,
i. prijeeni put vozila (LV/GOD): LV GOD v E Tsrd 365 K isk ,
j. koeficijent iskoritenja vonje (Kiv) odreuje se iz odnosa korisne i ukupne
vonje,
k. pokazatelj ukupnog broja potrebnih vozila.
45.Navedite vanija naela kojih se treba pridravati prilikom planiranja i uvoenja
kontejnerizacije u sustav transporta potanskih poiljaka.
Naela kojih se treba pridravati pri planiranju i uvoenju kontejnerizacije su:
a. na prvoj transportnoj razini i udaljenostima manjim od 200 km (na podruju gradske i
prigradske mree) treba usmjeriti prema transportu potanskih paketa i AO poiljaka,
Stranica 25 od 48
b. u meumjesnom transportu treba obuhvatiti potanske pakete i ne prioritetne

pismovne poiljke,
c. na duljim relacijama obuhvaa transport paketa i AO poiljaka koristei specijalizirana
vozila ili posebne vagone,
d. poiljke prve kategorije prioriteta na kraim udaljenostima transportirati na klasian
nain, tj. u potanskim vreama,
e. u PC formirati paketske kontejnere primjenom kontejnera odgovarajuih kapaciteta,
f. strukturu kontejnerske potanske transportne mree modelirati u skladu sa zahtjevima
prometne potranje, razraenih veza, tipskih vozila, tipizirane ambalae i opreme,
mehanizacija i automatizacije u potanskim sreditima.
46.Tehnologija i organizacija isporuke poiljaka.
Isporuka je drugi osnovni nain uruenja poiljaka
Temeljna rjeenja tehnologije i organizacije isporuke odreena su sljedeim pitanjima:
-
da li je u potanskoj jedinici organizirana dostava poiljaka?

koje vrste poiljaka i u kojim koliinama treba isporuiti u potanskoj jedinici?
u koje vrijeme prispijevaju poiljke za isporuku?
U ovisnosti o vrsti i koliini poiljaka za isporuku potanska jedinica treba organizirati:

a. isporuku obinih pismovnih poiljaka posredovanjem pretinaca,
b. alterske radne kapacitete za isporuku knjienih i poste restante poiljaka,
c. odgovarajue skladite za paketske poiljke to se isporuuju u poti
Potanska jedinica koja obavlja isporuku obavezna je postaviti tehnologiju i organizaciju
isporuke tako da knjienje poiljke budu raspoloive primateljima u roku jednog sata od
prispijea.
Osnovni nain isporuke obuhvaa isporuku putem potanskih pretinaca (centralizirano i
decentralizirano), altera za isporuku (za obine poiljke, knjiene, poste restante i pakete) i
isporuku za vojne pote.
Poiljke koje se podiu iskljuivo u poti su poiljke naslovljene na primatelja, adresirane na
poste restante, poiljke mase vee od 1 kg, urne poiljke mase vee od 2 kg, tiskanice,
svenjevi novina i asopisa, oteenje i prepakiranje poiljke, knjiene poiljke za koje nije
uspjela dostava, vrijednosna pisma i paketi.
47.Tehnologija potanskog prometa.

Predmet prouavanja tehnologije potanskog prometa su tehnoloki procesi prijevoza i/ili
prijenosa poiljaka i poruka tehnikim sredstvima i mrenom infrastrukturom to ini
potansku mreu.
Znaajke prijevoznog procesa u potanskom prometu:

-
pripremne i zavrne radnje (prijam, otpremanje, te prispijee i uruenje),

sudjelovanje vie prometnih grana,
trajanje tehnolokog procesa prijenosa pismovnih poiljaka kao nositelja
informacijskog sadraja bitno se razlikuje u odnosu na prijenos poruka u TK,
Stranica 26 od 48

-
tehnoloki proces sloen je od pet osnovnih faza: prijam, otprema, transport, prispijee
i uruenje,
koriste se tehnika sredstva iz svih prometnih grana.
Kriteriji podjele, odnosno klasifikacije tehnologije potanskog prometa:

1. faza ukupnog tehnolokog procesa,
2. predmet ili supstrat prijenosa ili prijevoza.
Klasine faze tehnolokog procesa potanskog prometa:
1.
2.
3.
4.
5.
tehnologija
tehnologija
tehnologija
tehnologija
tehnologija
prijama,
otpreme,
potanskog transporta,
prispijea,
uruenja.
Prema kriteriju predmeta prijevoznog procesa razlikuju se:

1. tehnologija prijenosa pismovnih poiljaka kao fizikih entiteta,
2. tehnologija prijenosa poruka kao simbolikih entiteta (hibridna (elektronika) pota,
taksimil, telegrami, itd.),
3. tehnologija novarskih transfera i platnog prometa,
4. tehnologija prijenosa manjih koliina komadne adresirane robe paketa,
5. tehnologija vezana za ostale usluge u poti.
Ostali kriteriji podjele potanskog prometa:
1. prema podruju gdje se obavlja: unutarnji i meunarodni,
2. prema trinim uvjetima i regulativi usluga: javne (monopolne) usluge, obvezne
usluge, te slobodne (konkurentske) usluge
Tehnologija potanskog prometa predstavlja usluni sustav posebnih ili specijalnih tehnologija
koje moraju biti meusobno povezane i usklaene, a to su:
a.
b.
c.
d.
e.
f.
TPPL - tehnologija vezana za prijam, razradu, prijenos i uruenje pismovnih poiljaka,

TPPP - tehnologija vezana za prijam, razradu, prijenos i uruenje paketskih poiljaka,
TPPK - tehnologija TK prijenosa poruka posredovanjem potanskog sustava,
TPPN - tehnologija vezana za novarske usluge i platni promet,
TPPP - tehnologija vezana za obavljanje ostalih usluga,
RTPP relacije izmeu pojedinih posebnih ili specijalnih tehnologija.
48.Tehnologija prijema paketa.

Razlikuje se od prijama pismovnih poiljaka zbog specifinih svojstava paketa kao
transportnog entiteta. Paket moe sadravati manje koliine robe (do 15 kg i vie), odnosno
druge predmete ukljuivo s pisanim priopenjem i novcem.
Dijeli se na obini i vrijednosni. Obini su paketi bez oznaene vrijednosti, ili do odreene
vrijednosti (u RH do 500 kn), dok se vrijednosnim paketima smatraju paketi ija vrijednost
prelazi 500 kn. Ovisno o oznaenoj vrijednosti zahtijeva se i odgovarajue pakiranje i
zatvaranje paketa kako bi se njego sadraja zatitio i osigurao. Oznaena vrijednost takoer
uvjetuje nain i postupak tijekom transportiranja i isporuke.
Uvjeti koji moraju biti ispunjeni su:
a. potanski paket mora biti upakiran i zatvoren tako da s obzirom na oekivano
trajanje i nain transporta, te prirodu sadraja, teinu i vrijednost, ne moe doi do
oteenja sadraja;
Stranica 27 od 48
b. na paketu mora biti jasno oznaena potpuna adresa primatelja i poiljatelja. Moraju
biti zadovoljeni uvjeti glede mase, dimenzija i oznaivanja vrijednosti paketa.;
c. u prijamnoj poti mora biti uplaena potarina;
d. pri predaji paketa za inozemstvo poiljatelj treba uplatiti u korist nadlene pote
carinjenja odgovarajuu potarinu za podnoenje paketa za carinski pregled;
e. zajedno s paketom poiljatelj treba predati uredno popunjen prijamni obrazac i
predviene carinske obrasce za pakete u meunarodnom prometu.
neispravnosti, a ako zadovoljava ide na utvrivanje mase paketa, stavljanje P naljepnice (i V
naljepnice za vrijednosno paket) s otisnutim igom na paket i prijavnu ispravu. Potom se
stavljaju druge odgovarajue naljepnice (lomljivo i slino), vri se obraun i naplata potarine,
te upis potarine na prijamnu ispravu i ovjera potpisom i otiskom iga.
Poiljatelj paket za meunarodni promet predaje otvoren i uz njega popunjene obrasce:
paketsku popratnicu, carinsku deklaraciju i prijamni list ili prijamnu knjigu-list.
Ovisno o sadraju, korisnik je obvezan predati odobrenje, izjave ili druge isprave zahtijevane
prema carinskim i deviznim propisima. Djelatnik provjerava sadraj i utvruje ispravnost
sadraja i popunjenosti obrazaca.
49.Tehnologija prijema vrijednosnih pisama u meunarodnom prometu.

Ukljuuje posebne naine i postupke. Vrijednosne se poiljke prate uzdu itavog prijenosnog
lanca pojedinanom evidencijom svake poiljke, s posebnim sigurnosnim mjerama u
manipulativnim i transportnim postupcima.
Djelatnik prigodom prijama poiljke ne provjerava sadraj, ali se od poiljatelja zahtijeva
odgovarajue pakiranje i sigurnosno zatvaranje poiljke.
neispravnosti, a ako zadovoljava ide na lijepljenje V naljepnice, utvrivanje i upis mase,
obraun i naplatu potarine, upis prijamnog broja, mase i iznosa potarine na potvrdu,
ovjerava se potpisom i otiskom potanskog iga. Na kraju se lijepi potanska marka ili
naljepnica za potarinu.
Vrijednosna pisma za inozemstvo zaprimaju se jednako kao i u unutarnjem prometu, osim to
podlijeu carinskom pregledu.
Oznaenu vrijednost pisma korisnik upisuje kemijskom olovkom brojkama i slovima iznad
adrese primatelje, bez brisanja, precrtavanja i ispravljanja. oznaena vrijednost ne smije biti
vea od stvarne vrijednosti sadraja.
50.Tijek (prerada) (pismovnih) poiljaka u automatiziranom i neautomatiziranom

potanskom sreditu. (usporedba)
Tijek obinih pismovnih (LC) poiljaka u automatiziranom potanskom sreditu:
-
selekcija ulaznih poiljaka,

meuskladitenje (stokiranje),
Stranica 28 od 48

-
sreivanje poiljaka, oznaivanje poiljaka od velikih korisnika,

poluautomatsko kodiranje,
oznaivanje poiljaka prispjelih iz poti ili PC,
postupak prethodnog dijeljenja (odvajaju se poiljke bez koda, urne i zrakoplovne, te
one za velika mjesta ili posebne pravce),
postupak automatskog itanja kodiranih poiljaka,
dijeljenje poiljaka prema izlaznim smjerovima.
Tijek pismovnih poiljaka u neautomatiziranom potanskom sreditu:

-
prihvat poiljaka iz koveia,

sreivanje,
runo stavljanje otiska iga,
strojno stavljanje otiska iga,
prihvat poiljaka iz zakljuaka dopremljenih na obradu u PC,
otvaranje zakljuaka prispjelih za obradu u PC odvajanjem obinih LC, AO i knjienih
poiljaka,
obrada knjienih poiljaka (kartiranje),
usmjerivanje svenjeva LC i AO poiljaka (nakon podjele),
ukrcaj zakljuaka u vozilo.
51.Osnovne tehnoloke operacije u otpremi poiljaka i imbenici koji uslonjavaju

tehnologiju otpreme.
Tehnologija otpreme poiljaka moe se analizirati kroz dvije osnovne skupine postupaka TRP i
TOZ koji se bitno razlikuju za pojedine vrste i kategorije poiljaka
Podjela poiljaka s obzirom na mogunosti mehanizacije i automatizacije obrade:
1.
2.
3.
4.
obrada
obrada
obrada
obrada
obinih LC poiljaka standardnih dimenzija,

AO i krupnih poiljaka,
knjienih poiljaka,
paketa.
imbenici koji sustav otpreme ine kompleksnim su:

-
brojnost poiljaka kao pojedinane, a ne masovne,

razliite vrste i kategorije poiljaka,
proces obrade poiljaka koji je pod utjecajem promjenjivih imbenika.
52.Odreivanje kapaciteta prijevoznih sredstava.

Temeljnim aktima kojima se ustrojava organizacija i tehnologija prijevoza, odreuju se
potansko-transportne veze, odnosno linije i pravci usmjerivanja, prijevozna sredstva i
kapaciteti, te kartovne sveze u unutarnjem i meunarodnom prometu.
Stranica 29 od 48
U dizajniranju sustava prijevoza potrebno je poznavanje prosjenih koliina poiljaka i njihove

varijacije tijekom promatranog vremena, pravilan izvor prijevoznih sredstava i suelja, te
odgovarajui kapaciteti prijevoznih sredstava
Za odreeni tip prijevoznog sredstva utvruju se:
1. teinski koeficijenti KxiT govori kolika je prosjena teina jedinice tereta neke vrste
izraena u tonama,
2. prostorni (povrinski) koeficijenti K xiS,j govori koliko prosjenih jedinica tereta
zauzima povrine na podu vozila za promatrani tip prijevoznog sredstva.
Tablini prikaz koeficijenata i teine:
xi
1 pismovne
vree
2 paketske vree
3 paketi izvan
vrea
4 svenjevi tiska
xi
S,j
Za kamione
KxiT
Q xiS,j
tona
QxiT
t/m2
0,03
33
0,020
0,660
0,07
0,014
6
0,07
14
0,030
0,420
68
0,008
0,544
143
0,010
1,430
Za vagon putujue pote

KxiT
QxiT
K xiS,j
Q xiS,j
tona
t/m2
0,039
25
0,020
0,5
3
0,07
11
0,030
0,33
0,015
64
0,008
0,512
6
0,008 125
0,010
1,25
53.imbenici koji odreuju izbor prijevoznih sredstava.
DPS r ,t f ( BP, RV , OZ , RK , TR ) r ,t ,
gdje je
DPSr,t odluka o izvoru prijevoznih sredstava za r-tu relaciju u vremenu t
BP imbenik oekivane brzine prijevoza na predmetnoj relaciji
RV imbenik redovitosti vonje
OZ imbenik osiguranja i zatite poiljaka u prijevozu i pripremno-zavrnim radnjama
RK imbenik racionalnosti koritenja vozila
TR imbenik prijevoznih trokova
54.Operativna kontrola otpreme poiljaka.
Operativna kontrola otpreme poiljaka obuhvaa provjeru pravilnosti podjele poiljaka
prema prioritetu, te pravilnost usmjerivanja, pravilnost knjienja, odnosno zaduenja,
pravodobnosti otpreme, sigurnosti poiljaka, pravilnosti razmjene zakljuaka
55.Dokumentacijska kontrola.
Dokumentacijska kontrola obuhvaa praenje, provjeru i analizu svih manipulativnih
isprava kroz sve faze tehnolokog procesa prijenosa, potom provjeru i analizu ispravnosti,
tonosti i urednosti unosa podataka, sravnjivanje podataka, provjeru i analizu pravilnosti
zakljuivanja manipulativnih isprava, provjeru pravodobnosti sastavljanja i analizu pravilnosti
rjeavanja odjava o neispravnosti, provjeru i analizu rjeavanja potranica, te primjene
naprednih informatikih rjeenja.
56.Operativna kontrola prijama poiljaka.
Operativna kontrola prijema poiljaka obuhvaa provjeru pravilnosti, racionalnosti,
tonosti i brzine rada djelatnika i funkcioniranja tehnikih sredstava tijekom tehnoloke faze
prijama. Njome se provjerava pripremljenost djelatnika za rad, adresiranje, pakiranje,
Stranica 30 od 48
zatvaranje poiljaka, pravilnost stavljanja iga, primjene cjenika pri obraunu i naplati,
oznaivanje vrijednosti na pakete i vrijednosna pisma, izdavanje knjige o primitku, i dr.
Kontrolor provjerava:
a. da li djelatnik vodi rauna o tome da poiljke ispunjavaju propisane uvjete za prijam
(adresiranje, pakiranje, masa, veliina, i dr.),
b. da li je primljena i plaena odgovarajua potarina za odreene kategorije poiljaka
(urno, zrakoplovom, i dr.),
c. da li su poiljke pravilno i jasno obiljeene potanskim igom,
d. da li su primljene poiljke pravodobno i u ispravnom stanju predane na otpremu,
e. da li se poiljke pravilno upisuju u Knjigu za prijam.
57.Elementi za razvoj sustava upravljanja kvalitetom potanskog prometa.
Podruje kvalitete usluga i poboljanja to ukljuuje:
a. provoenje politike kvalitete usluga,
b. provoenje mjere vezanih za sigurnost ljudi, sredstava i poiljaka u svim fazama
tehnolokog procesa,
c. suradnja s carinom radi poboljanja protoka poiljaka preko granice,
d. koritenje TK mree i telematikih sustava kojima se postie djelotvorno povezivanje
na meunarodnu potansku mreu,
e. razvoj sustava mjerenja potanskog prometa,
f. usvajanje politike i mjera kontrole trokova,
g. poboljanje efikasnosti poslovanja i proizvodnosti rada radi poveanja konkurentne
sposobnosti.
U okviru provoenja politike kvalitete usluga potrebno je:
a.
b.
c.
d.
e.
definirati, osuvremeniti i ostvariti norme kvalitete usluga;

uspostaviti sustav mjerenja i usporedbe postojeih perfomanci;
promovirati kvalitetu usluga;
pojaati motiviranost djelatnika;
prihvatiti integralni pristup upravljanju kvalitetom na osnovi razraenih teorijskih
koncepcija;
f. odrediti organizacijska rjeenja za nadzor kvalitete;
g. osigurati redovitu analizu pritubi i reklamacija korisnika;
h. ukljuiti se u meunarodne aktivnosti provoenja kvalitete.
U okviru provoenja mjera vezanih za sigurnost i zatitu ljudi, sredstava i poiljaka
potrebno je:
a.
b.
c.
d.
e.
ustanoviti organizacijsku jedinicu zaduenu za sigurnost i zatitu,

implementirati mjere suvremenog pristupa sigurnosti,
uvesti posebne mjere sigurnosti i zatite za poiljke koje se otpremaju zrakoplovom,
koordinirati mjere sa slinim slubama kod zranih prijevoznika,
poboljati svijest djelatnika glede zahtjeva sigurnosti i zatite.
Radi poboljanja protoka treba:

-
ubrzati postupke carinjenja,

stvoriti nacionalne odbore za kontakte pota carina ili poboljati njihov rad,
uvesti sustav predcarinjenja.
Stranica 31 od 48
Koritenjem TK mree i telematikih sustava treba:

-
uvesti sustav praenja i pronalaenja poiljaka,

postii kompatibilnost potanskoinformacijskog sustava,
osigurati uinkovitu komunikaciju izmeu pote i njenih korisnika.
Sustavom praenja i kontrole trokova potrebno je osigurati uspjenije poslovanje i poveanu

konkurentnost potanskog sustava.
58.Postupak kontrole pomou planova prijama: shema + objasniti.
Pota svakodnevno preuzima velike koliine razliitih proizvoda koje koristi u redovnom
poslovanju. Pri znatnom broju nuno je primijeniti odgovarajuu kontrolu prijama za to mogu
posluiti planovi prijama uz kontrolne karte. Postupak moe biti vrlo pojednostavljen. U tablice
planova prijama ulazi se s veliinom serije N i nekim kriterijem za dogovoreni postotak
karta. Iz tih ulaznih vrijednosti, iz tablica se dobiva veliina uzorka n i granini broj loih
primjeraka c.
Planovi prijama predstavljaju rigorozno odabrane kombinacije veliine uzorka n i graninog

broja loih primjeraka c to slue za kontrolu kvalitete u preuzimanju razliitih proizvoda.
U analizi razvrstavanja dobrih i loih serija korisno je upotrijebiti tzv. krivulju djelovanja plana
prijama. Tom krivuljom pokazuje se vjerojatnost za pogreke prve i druge vrste u testiranju
hipoteze Ho. Vjerojatnosti odbijanja dobre serije ili vjerojatnosti prihvaanja loe serije ovise o
kvaliteti serije artikala koji dolaze na pregled i o znaajkama postavljenog plana prijama.
59.Navedite mogunosti i znaajke kontrolnih karata za praenje kvalitete. (1)

Mogunosti: za praenje kvalitete s mjerljivim reprezentativnim veliinama, kao i za praenje
kvalitete s atributivnim ocjenama. U oba sluaja potrebno je uzimati uzorke u odreenim
Stranica 32 od 48
vremenskim intervalima te u kartu upisati statistike znaajke uzorka. U kartu su ucrtane

kontrolne granice . izraun kontrolnih granica temelji se na pretpostavci statiki stabilnih
procesa, odnosno procesa na koje djeluju samo sluajni uzroci. Pojava nesluajnih uzorka
pokazat e se na kontrolnoj karti kroz pozicioniranje toaka izvan kontrolnih granica
Kontrolne karte pokazuju malu osjetljivost prema odstupanju od normalnosti pojave koju se
prati. Poeci primjene datiraju jo od 1924. godine.
Znaajke primjene kontrolnih karata su:
-
omoguuju jasan pregled stanja i promjena stanja procesa,

imaju ugraenu osjetljivost na promjene u procesu,
prikladne su za jednostavan upis podataka,
pregledno razdvajaju sluajne i nesluajne uzroke,
mogu pomoi u sprjeavanju neumjerenog reguliranja procesa,
daju pouzdanu kronoloku sliku o procesu, te ukazuju ne potrebu poduzimanja
korekcijskih zahvata,
pogodan sustavski utemeljen nain komuniciranja izmeu strunjaka razliitih profila.
Vrste kontrolnih karata:

-
Klasina kontrolna karta XR (ravna crta iznad X)

Kontrolna karta XR (vitiasta crta iznad X)
Krina kontrolna karta
60.Objasnite pojmove univerzalne i rezervirane potanske usluge. (1)

Univerzalne potanske usluge obuhvaaju unutarnje i meunarodne usluge prijema,
prijenosa i uruenja:
-
pismovnih poiljaka mase do 2 kg,

sekograma mase do 7 kg (bez naplate),
paketa mase do 10 kg (po novom),
potanskih i brzojavnih uputnica,
posebnih usluga u vezi s prethodno navedenim poiljkama.
te usmjeravanje, prijenos i uruenje paketa mase do 20 kilograma u meunarodnom
dolaznom prometu
Univerzalne potanske usluge trebaju biti pod jednakim uvjetima dostupne svim korisnicima
usluga na cijelom podruju RH.
Univerzalne potanske usluge i uvjeti za obavljanje ovih usluga ureeni su odredbama Zakon i
Pravilnika o uslugama, te aktima Svjetske potanske unije za usluge u meunarodnom
prometu.
HP Hrvatska pota d.d. je davatelj svih univerzalnih potanskih usluga i na temelju ovog
Zakona ima pravo i obvezu ove usluge obavljati na cijelom podruju RH. Obvezan je osigurati
razinu kakvoe obavljanja univerzalnih potanskih usluga propisanu Pravilnikom o uslugama i
Pravilnikom o potanskom sustavu.
Univerzalne potanske usluge mogu biti rezervirane i nerezervirane.
Rezerviranim potanskim uslugama smatraju se, bez obzira na sadraj poiljke i vrste
usluge, prijam, prijenos i uruenje pismovnih poiljaka mase do 100 g u unutarnjem i
meunarodnom dolaznom prometu.
Stranica 33 od 48
Potanske usluge ne smatraju se rezerviranim potanskim uslugama, ako je cijena jednaka ili
via od trostruke cijene prve stope mase najbre kategorije.
Rezerviranim potanskim uslugama smatraju se:
-
usluge uplata i isplata potanskih i brzojavnih uputnica u unutarnjem i meunarodnom

prometu,
usluge prijama, prijenosa i uruenja poiljaka izravne pote mase do 100 g,
usluge prijama, prijenosa i uruenja pisama po upravnom postupku,
uporaba i pranjenje potanskih koveia javnog operatora.
Usluge prijama, prijenosa i uruenja tiska (novine i asopise) koji alju nakladnici, kao i
usluge prijama, prijenosa i uruenja neadresiranih tiskanica, te razmjene dokumenata ne
smatraju se rezerviranim potanskim uslugama.
Kurirske usluge pruaju potpune usluge ekspresnog (preporuenog) prijenosa razliitih vrsta
poiljaka (dokumenata, ugovora, uzoraka robe)
Javni operator ima iskljuivo pravo obavljanja rezerviranih potanskih usluga i obvezan je ove
usluge obavljati na cijelom RH podruju.
61.Navedite osnovne znaajke primjene kontrolnih karata za praenje kvalitete (barem

5), te navedite 3 vrste. Kada se primjenjuje krina karta i zato?
Znaajke kontrolnih karata su:
-
omoguuju jasan pregled stanja i promjena stanja procesa,

imaju ugraenu osjetljivost na promjene u procesu,
prikladne su za jednostavan upis podataka,
pregledno razdvajaju sluajne i nesluajne uzroke,
mogu pomoi u sprjeavanju neumjerenog reguliranja procesa,
daju pouzdanu kronoloku sliku o procesu, te ukazuju ne potrebu poduzimanja
korekcijskih zahvata,
pogodan sustavski utemeljen nain komuniciranja izmeu strunjaka razliitih profila
Vrste kontrolnih karata:

1. klasina kontrolna karta XR njome se prati kretanje aritmetikih sredina (X) i raspon
uzoraka (R). Postupka je sljedei: iz promatranog procesa treba uzeti relativno male
uzorke u neredovitim vremenskim intervalima, na uzorku mjeriti praenu znaajku
kvalitete. Dobiva se n izmjerenih vrijednosti iz kojih se izrauna aritmetika sredina i
raspon. Izraunate vrijednosti se oznauju u kontrolnoj karti, te se potom raunaju
kontrolne granice za aritmetike sredine i raspone uzoraka i ucrtava ih se u kontrolnu
kartu. Broj uzetih uzoraka u uestalost uzimanja uzoraka ovise o ponaanju tog procesa i
predodreuju pouzdanost i tonost praenja procesa. Sam postupak unosa je jednostavan,
ali pripreme za uvoenje kontrolne karte zahtijevaju dublje poznavanje tehnolokog
procesa i metode kontrole karte. Pri odreivanju granica X i R, potrebno je dobro
Stranica 34 od 48
poznavati znaajke njihovih razdioba. Zakonitosti rasipanja raspona uzoraka su slijedee

distribucija raspona je kosa, pozitivno asimetrina razdioba s prosjenim rasponom R.
2. kontrolna karta XR jednostavnija u primjeni od klasine jer prati kretanje medijana i
raspona uzoraka. Kljuna olakanja proizlaze ih koritenja medijana uzoraka kao srednje
vrijednosti koja se ne rauna nego odreuje kao jedna od izmjerenih vrijednosti. Vano
svojstvo medijana je to se njime iskljuuje utjecaj ekstremnih izmjerenih vrijednosti, do
kojih u praksi moe doi zbog pogreke u mjerenju. Medijani uzorka distribuirani su po
normalnoj razdiobi, a medijan medijana uzoraka jednak je sredini procesa. Razlika se
pojavljuje pri rasipanju koje je kod medijana ire nego kod aritmetike sredine. Ta
injenica se uzima u obzir kroz vrijednosti koeficijenata za raunanje kontrolnih granica.
3. krina kontrolna karta jednostavna je za atributivnu ocjenu kvalitete. S obzirom na
uvjete dobivanja podataka ona nije normalna, ve binomna ili Poissonova razdioba. Njome
se prati broj loih primjeraka utvrenih na uzorcima iz procesa koji se prati. Odnosno broj
neispravnosti. Koraci su: uzimaju se relativno veliki uzorci, na uzorku se potom utvruje
neispravnost kao broj neispravnih primjeraka u uzorku. Utvrene vrijednosti se upisuju
odreenom oznakom (x) u krinu kontrolnu kartu tako da posebno specificiraju
neispravnost po vrstama. U kontrolnu kartu se ucrtava gornja kontrolna granica za broj
neispravnosti, dok je donja granica najee jednaka nuli. Gornja granica (GKG) oznauje
najvei broj neispravnosti primjeraka na promatranom uzorku. Raunanje kontrolnih
granica obavlja se pomou kumulativnih vjerojatnosti Poissonove razdiobe.
Pitanja na zaokruivanje:
1. Zaokruite tone navode u vezi s malim paketom:
a. na desnom gornjem kutu adresne strane poiljatelj stavlja oznaku "MALI PAKET" (PETIT
PAQUET),
b. otvorena pismovna poiljka koja sadri robu i predmete manjih dimenzija,
c. masa moe biti do 5 kg,
d. dimenzije moraju odgovarati dimenzijama za pismo,
e. masa moe biti do 2 kg,
f. to je poiljka koja moe sadravati dokumente s obiljejem osobnog dopisivanja i
elektronike pote,
g. dimenzije moraju odgovarati dimenzijama predvienim za netipizirano pismo.
(knjiga I: str. 52) Mali paket je otvorena pismovna poiljka koja sadri robne oglede i druge
predmete manjih dimenzija, kao i dokumente koji imaju obiljeje osobnog dopisivanja te
razliite elektronike (tonske, video, itd.) zapise. U lijevom gornjem dijelu adresne strane
malog paketa poiljatelj stavlja oznaku "MALI PAKET" (PETIT PAQUET). Dimenzije malog
paketa moraju odgovarati dimenzijama predvienim za pismo. Masa malog paketa moe biti
do 2 kg.
2. Zaokruite netone navode u vezi s inenjerskim opisom sustava otpreme:
a. ulazi koliina poiljaka u sustav otpreme u pravilu su nezavisne sluajne veliine pod
utjecajem veeg broja stohastikih imbenika,
b. pri ulazu u sustav otpreme evidentiraju se poiljke po broju ili teini za sve vrste i
kategorije poiljaka,
c. procesi u otpremi mogu se tono opisati analitikim modelima u zatvorenom
obliku,
d. proces obrade poiljaka pod utjecajem je promjenjivih imbenika koji su potpuno
upravljivi,
e. vrijeme obrade poiljaka i formiranje zakljuaka nije u potpunosti pod utjecajem
sluajnih veliina,
Stranica 35 od 48
f.
vremena izlaza poiljaka iz sustava otpreme u obliku zakljuaka nisu

determinirane,
g. u inenjerskom opisu sustava otpreme nuno je koristiti numerike i simulacijske metode.
(knjiga II: str. 84) Netoni odgovori su: c, d, e, f.
3. Iz podruja primjene barkodova u potanskom prometu zaokruite tone odgovore:
a. 2D barkodovi su raireniji u primjeni od 1D barkodova,
b. zajedniko svim vrstama barkodova je da su barkodirani podaci predstavljeni redom
okomitim tapiima,
c. ispod barkoda uobiajeno je ispisivanje istih podataka i u alfanumerikom obliku,
d. visina tapia 1D barkoda je UPU-ov standard za oznaavanje potanskih
poiljaka,
e. Identification Tagging of Letter Mail Terms je UPU-ov standard za oznaavanje
potanskih poiljaka,
f. jedna od metoda provjere ispravnosti proitanih barkodiranih podatka je
upotreba kontrole znamenki (check digit).
4. Zaokruivanje: ponueni su bile dopunske i ostale potanske usluge, trebalo je
zaokruiti ostale potanske usluge.
5. Organizacija prijevoza potanskih poiljaka (pored opih naela) temelji se na odgovarajuim
konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokrui).
6. Iz podruja primjene barkodova u PT prometu zaokruite tone odgovore:
a. zajedniko svim vrstama barkodova je da su barkodirani podaci predstavljeni redom
okomitim tapiima,
b. za prijenos EMS poiljaka upotrijebit e se kod 128,
c. 2D barkodovima mogu se oznaiti i podaci o eventualnim dodatnim uslugama za
neku poiljku,
d. jedna od metoda provjere ispravnosti proitanih barkodiranih podatka je
upotreba kontrole znamenki (check digit),
e. Identification Tagging of Letter Mail Terms je UPU-ov standard za oznaavanje
potanskih poiljaka,
f. ispis barkodova za meunarodne pismovne poiljke obavlja se na naliju
poiljke.
7. Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju potanskih poiljaka odnose se na:
a.
b.
c.
d.
e.
f.
lomljive predmete i precizne mehanizacije,

ne preraeni duhan,
tekuine i lako topljive tvari,
materijale poput drva, lima, plastike,
masne tvari poput maziva i smole,
ive ivotinje.
8. Zaokruite tono u vezi s viefaznim dijeljenjem poiljaka:

a. dijeljenjem poiljaka u vie faza smanjuje se broj pregradaka na radnom mjestu djelitelja,
b. smanjenje broja faza dijeljenja nepovoljno utjee na koeficijent manipulativnog
umnoavanja (k),
c. smanjenje broja faza dijeljenja u sluaju kada je KGP 1,4 moe smanjiti trokove
procesa dijeljenja,
d. KLC = 1,3 ukazuje da je potrebno poduzeti odreene mjere racionalizacije u podjeli
poiljaka,
e. uvoenje podjele u vie faza utjee na poveanje uinka podjele na pojedinom radnom
mjestu,
Stranica 36 od 48

f.
podjela LC poiljaka najee se obavlja u 3 faze.
9. Ispisivanje adrese poiljatelja obavezno je na poiljkama (zaokrui):

a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
h.
potanska i brzojavna uputnica,

mali paket,
urna poiljka,
poiljka koja se uruuje osobno primatelju,
vrijednosno pismo,
preporuena pismovna poiljka,
EMS poiljka,
paket.
10.Zaokruite ispravne navode u vezi najee primjenjivanih statistikih koeficijenata

koji pokazuju stupanj razvijenosti potanske mree:
a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
prosjeni broj stanovnika na jednu potu,

maksimalni broj dostavnih rajona,
veliina podruja (km2) kojeg pokriva jedna pota,
broj potanskih ormaria u potanskoj mrei,
statistikim koeficijentom usporeuju se dvije raznovrsne statistike mase,
broj pismovnih usluga na jednog stanovnika,
broj potanskih automata.
Naknadno odgovorena pitanja:
1. Metoda odreivanja kapaciteta prijevoznih sredstava koritenjem teinskih i

prostornih koeficijenata. (knjiga II: str. 135)
Ova metoda omoguuje pojednostavljen postupak utvrivanja i provjere prijevoznih kapaciteta
stavljanjem u odnos prostornih povrina i korisne nosivosti vozila s koliinama i vrstama
poiljaka.
Za odreeni tip prijevoznog sredstva, utvruju se teinski i prostorni (povrinski) koeficijenti za
osnovne vrste jedinica tereta. Te jedinice tereta u prijevozu potanskih poiljaka su:
x1
x2
x3
x4
potanske vree napunjene pismovnim poiljkama (PVL)

paketske vree napunjene paketima (PVK)
potanski paketi izvan vrea (PK)
sveanj novina i asopisa
U odreivanju ili provjeri prijevoznih kapaciteta koriste se slijedei koeficijenti:

-povrinski koeficijent KSj (na x potenciju) koji kae koliko prosjenih jedinica tereta vrste Xi
(i = 1, ..., 4) zauzima povrine na podu vozila za promatrani tip prijevoznog sredstva j;
-teinski koeficijent KT (na x potenciju) koji kae kolika je prosjena teina jedinice tereta
vrste Xi izraena u tonama.
Stranica 37 od 48
2. Naelni prikaz tehnoloke faze prispijea i osnovne inaice prispijea prema mjestu
prispijea zakljuaka. -Navedite osnovne inaice prispjea prema mjestu prispjea
zakljuaka te navedite postupke (naine, sustave) dijeljenja poiljaka u prispjeu.
(Knjiga 2, str. 153. i 154)
Naelni prikaz tehnoloke faze prispjea:
Tehnologija prispjea u formaliziranom zapisu predstavljena je operatorskim kompleksom TPS tako da

naelno vrijedi relacija:
Y= TPS (X)
Unutar faze prispjea potrebito je razlikovati dvije osnovne podskupine tehnolokih postupaka tako da
se odvojeno razmatraju:
TPZ preuzimanje zakljuaka, to ukljuuje iskrcaj, provjeru i otvaranje zakljuaka
TOP obrada prispjelih poiljaka,
Tako da se moe pisati:
TPS = ({TPZ}, {TOP},RTPS)
Gdje RTPS oznaava relacije izmeu postupaka u prispjeu poiljaka.
Osnovne inaice prispjea prema mjestu prispjea zakljuaka:
Nakon prispjea zakljuaka u potanski centar, poiljke mogu biti obraene u tom potanskom centru i
time pripremljene za uruenje putem odredinih dostavnih ili isporuenih pota. Druga je mogunost
da se pristigle poiljke ne razrauju, nego samo tranzitiraju prema dostavnim i isporunim potama,
vojnim ekspeditima i dr.
Stranica 38 od 48
Druga osnovna inaica prispjea poiljaka je prispjee u odredini potanski ured koji obavlja dostavu
i/ili isporuku na svom podruju.
2. to sve sadri plan potanske mree? Knjiga 1, str. 36.
Generalnim planom potanske mree utvrena su naela, smjernice i potrebe razvitka i unapreenja
potanskog prometa. U okviru Generalnog plana potanske mree, kao posebne toke razraeni su:
-zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana
-kvaliteta potanskih usluga i prometa
-organizacija potanske mree
-organizacija prijama poiljaka
-organizacija otpreme poiljaka
-organizacija transporta potanskih poiljaka
-organizacija prispjea potanskih poiljaka
-organizacija dostave i isporuke poiljaka
-potanski broj
-mehanizacija i automatizacija procesa rada
-normizacija i tipizacija potanske opreme
-mjere za izvrenje generalnog plana
3. Tehnoloki postupci i pravila u prispijeu (Knjiga 2, str. 155.-156.)
-Preuzimanje zakljuaka
Preuzimanje zakljuaka prispjelih u potanski centar ili potanski ured obavlja se na osnovi
definiranog redoslijeda prispjea i propisanog obrasca.
-Otvaranje zakljuaka i preuzimanje poiljaka
Nakon preuzimanja zakljuaka i provjere ispravnosti vree zakljuka, pristupa se otvaranju vree i
preuzimanja postpka.
-Postupak prekartiranja zakljuaka
Prekartiranje zakljuaka je poseban postupak kojim se odstupa od pravila da zakljuak moe preuzeti i
otvoriti samo ona potanska jedinica kojoj je on upuen.
4. Analitiki pokazatelj iskoritenosti kontejnera. (Knjiga 2, str.145)
5. Usporedba klasinog i sustavskog pristupa. ?
6. Relejni depoi. (knjiga 2, str. 180.)
Relejni depoi imaju svrhu rasteretiti listonou kada je optereen veom teinom poiljaka (veom od
15 kg). Relejni depoi (franc. Depots relais) montirani su na poetku drugog djela dostavnog rajona.
7. Karakteristike otpreme obinih pismovnih poiljaka LC. (Knjiga 2, str.92.-93.)
-Selekcija i sreivanje
-Stavljanje otiska iga
-Dijeljenje i usmjeravanje
-Tvorba svenjeva
-Tvorba zakljuaka
Stranica 39 od 48
-Razmjena zakljuaka
8. Nain ulaska LC poiljaka u autorizirano potansko sredite. (Knjiga 2, str.55.)
Pod obinim potanskim poiljkama smatraju se one pismovne poiljke za koje se ne izdaje potvrda o
primitku, niti se provodi posebna evidencija tijekom njihova prijenosa i uruenja.
Obine pismovne poiljke ulaze u potanski sustav tako da ih korisnik:
-ubacuje u potanski sandui
-predaje na alteru potanskog ureda
-predaje listonoi na irem i najirem podruju pote
-predaje putujuoj poti
9. Koeficijent manipulativnog umnoavanja. (Knjiga 2, str. 99.-100.)
Smatra se da je organizacija procesa dijeljenja poiljaka zadovoljavajua ako koeficijent

manipulativnog umnoavanja iznosi za LC poiljke standardnih dimenzija:
KLC (manje jednako) 1.4
Odnosno, za krupne (glomazne) pismovne poiljke:
KGP (manje jednako) 1.2
Koeficijnt manipulativnog umnoavanja (K) odreuje se prema izrazu:
K= X+Y / X
Gdje je:
X ukupna koliina pismovnih poiljaka obraenih u primarnoj fazi dijeljenja
Y koliina poiljaka to je ponovno obraivana u sekundarnoj fazi dijeljenja
10.Pojednostavljeni sustavni opis otpreme kao faze tehnolokog ciklusa prijenosa
potanskih poiljaka. (Knjiga 2, str. 83.)
Kod pojednostavljenog sustava opisa otpreme koristi se input-output specifikacija i operatorski

kompleks TOT. Unutar tehnologije otpreme potrebno je promatrati dvije podskupine postupaka:
- {TOP} tehnoloki postupci obrade poiljaka
- {TOZ} tehnoloki postupci tvorbe i razmjene zakljuaka
TOT = ( {TOP}, {TOZ} , RTOT)
gdje RTOT oznaava relacije izmeu skupina postupaka u otpremi poiljaka.
Inputi za tehnologiju otpreme jesu zaprimljene poiljke iz faze prijama, a outputi su formirani
zakljuci koji se otpremaju prema definiranoj tehnologiji i organizaciji potanskog transporta.
Y = TOT(X)
gdje Y oznaava kompleksnu veliinu kojom se opisuju outputi, a X kompleksnu veliinu kojom se
opisuju inputi.
Stranica 40 od 48
11.Dijeljene poiljaka (vrste, karakteristike, koeficijenti). (Knjiga 2. str.98.-99.)

Dijeljenje poiljaka, po definiciji, znai svrstavanje poiljaka na temelju odreenih zajednikih
elemenata sadranih u adresi poiljaka ili iz adrese izvedenih. Ti zajedniki elementi, kao osnovica
podjele poiljaka, najee su:
-odredite poiljaka
-dostavna pota
-odredini potanski centri
-izmjenina pota
-vojni ekspedit
-korisnici potanskih pretinaca
-putujua pota
-ulice i stambeni objekti na podruju dostave i dr.
Tehnoloki proces podjele poiljaka moe se izvesti na vie naina:
-jednofazno, dvofazno ili viefazno
-geografski, abecedni i kodni sustav dijeljenja.
Koeficijnt manipulativnog umnoavanja (K) odreuje se prema izrazu:

K= X+Y / X
Gdje je:
X ukupna koliina pismovnih poiljaka obraenih u primarnoj fazi dijeljenja
Y koliina poiljaka to je ponovno obraivana u sekundarnoj fazi dijeljenja
12.Ulazni tokovi poiljaka u potanskom centru. (Knjiga 2. str.160.)
13.Potrebni postupci da bi se smanjili trokovi procesa dijeljenja i ubrzao itav proces.

(Knjiga 2. str. 100.)
- ukljuiti same korisnike u preliminarnu podjelu tako da se u velikim potama odvojeno obavlja
prijam pojedinih vrsta i kategorija poiljaka,
- ugovoriti s velikim korisnicima da oni obavljaju neke poslov preliminarnepodjele prema
instrukcijama prijamne pote ili centra,
- montirati posebne koveie za mjesni promet,
- organizirati preliminarnu podjelu poiljaka u prijamnim potama s veim koliinama poiljaka.
Stranica 41 od 48
14.Kontrola prijama poiljaka od velikih korisnika. (Knjiga 2. str. 195.)
Operativni kontrolor provjerava:

- predaju li korisnici poiljke na odreenom mjestu, u odreeno vrijeme i na nain kako je to
odredila potanska jedinica
- da li su poiljke podijeljene po skupinama i po potanskim centrima
- da li korisici stroja za frankiranje imaju valjan Ugovor o koritenju strojeva
- da li pravilno oznaavaju potarinu i lijepe odgovarajue naljepnice i dr.
U okviru kontrole prijama poiljaka na irem i najirem podruju pote, operativni kontrolor
provjerava:
- prije izlaska listonoe na teren - jesu li opskrbljeni svim sredstvima potrebnim za prijam poiljaka
- po povratku s dostave da li poiljke primljene na irem i najirem rajonu ispunjavaju uvjete prijama
i da li su ispravne.
15.Skicirati i objasniti glavne veliine za prometnu analizu alterskog sustava

posluivanja Markovljeva tipa. (Knjiga 2, str.68.)
Neka je X(t) broj korisnika koji se nalazi u potanskom uredu u trenutku t, zako da su mogue
promjene stanja sustava (-procesi) odreene dolascima i odlascima nakon posluivanja. Pod
pretpostavkom da su dolasci nezavisni, pojedinani (tokasti) dogaaji, zanemariva je vjerojatnost da
dva ili vie dogaaja (dolazaka) nastanu u vremenu (t, t + delta t) gdje je delta t 0.
Tada je stanje sustava { X (t+delta t) = r } rezultat nekog od slijedeih dogaaja:
D1: X (t) = r, i niti jedan korisnik nije doao u potanski ured niti otiao iz njega u vremenu (t, t +
delta t)
D2: X (t) = r-1, i jedan korisnik je doao u vremenu (t, t + delta t)
D3: X (t) = r+1, i jedan korisnik je napustio potu u vremenu (t, t + delta t)
16.Na jednostavnom primjeru (aproksimirajte brojkama) ukaite na ulogu koeficijenata

umnoavanja za dijeljenje LC poiljaka. (Knjiga 2. str. 100.)
1 faza 12000 poiljaka

4 faza - 2000 poiljaka
K = 12000 + 8000 + 5000 + 2000 / 12000
; K=2,25 (loe, max je 1,4, potrebna racionalizacija)
18. Definirati slinosti i razlike izmeu tehnologije i tehnike potanskog prometa

(Knjiga 2. str.6.)
Predmet prouavanja tehnologije potanskog predmeta jesu tehnoloki procesi prijevoza i/ili
prijenosa poiljaka i poruka tehnikim sredstvima i mrenom infrastrukturom (network facilities)
to ini potansku mreu (postal network). U okviru prostora moguih tehnolokih rjeenja,
potanski tehnolog treba dizajnirati izvodive tehnoloke sustave, odnosno definirati naine,
postupke i pravila kojima se ostvaruju postavljeni zadaci (ulazno-izlazna specifikacija) uz
maksimalnu dobrotu sustava (system performance). Tehnologija prouava naine, postupke i
pravila, odnosno zakonitosti prijevoza ili prijenosa putem prometne mree, a ne prouava
zakonitosti konstruiranja, izradbe i izgradnje prometne infrastrukture.
Stranica 42 od 48
19. Glavna zadaa tehnologa prometa i planera te na osnovu toga navedite dijagram
toka opeg metodolokog postupka za prognoziranje prometa, planiranje mree i
upravljanje razvojem potanskog sustava, te ga ukratko i objasnite. (Knjiga 1. str.37.)
-zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana

-kvaliteta potanskih usluga i prometa
-organizacija potanske mree
-organizacija prijama poiljaka
-organizacija otpreme poiljaka
-organizacija transporta potanskih poiljaka
-organizacija prispjea potanskih poiljaka
-organizacija dostave i isporuke poiljaka
-potanski broj
-mehanizacija i automatizacija procesa rada
-normizacija i tipizacija potanske opreme
-mjere za izvrenje generalnog plana
Dijagram: Opi metodoloki postupak za prognoziranje prometa, planiranje mree i upravljanje

razvojem potanskog sustava.
Bez obzira na vrstu transportnog ili transmisijskog entiteta koji se pojavljuje kao predmet ili
supstrat, u predvianju, planiranju mree i upravljanju razvojem potanskog sustava, moe se
koristiti opi metodoloki postupak (vidi dijagram).
Stranica 43 od 48
20. Kontrola potanskog prometa (cilj, skupine postupaka, podruje djelovanja,

podjela, naela) (Knjiga 2. str. 189.)
-Kontrola ima temeljnu zadau osigurati kvalitetu usluga korisnicima uz uspjeno i racionalno
odvijanje tehnolokog i poslovnog procesa. U ovom sluaju, to se odnosi na strunu djelatnost
usmjerenu na provjeru i analizu pravilnosti, racionalnosti i uinkovitosti tehnolokog procesa, te
osobito kvalitete usluge prema korisnicima.
-Djelatnost kontrole openito ukljuuje slijedee skupin podataka:
-pregledavanje
-ispitivanje
-usporeivanje
-prosuivanje
-Prema poziciji subjekta kontrole, u osnovi se razlikuju:
-unutarnja kontrola unutar organizacije
-vanjska kontrola koju obavljaju dravni inspektori, revizija i dr.
-U okviru potanske organizacije, kontrola obuhvaa slijedea podruja djelovanja:
-provjeru primjene propisa i opiha akata koji se odnose na unutarnji i meunarodni potanski
promet
-nadzor pravilne i racionalne uporabe potanskih kapaciteta i resursa
-kontrolu kvalitete potanskih usluga prema korisnicima
-kontrolu provedbe planova razvoja P-mree, projektiranja i izgradnje potanskih objekata
-kontrolu primjene normi i propisa u nabavci materijala i opreme
-provjeru i ispitivanje pojava nestanka ili krae sadraja potanskih poiljaka, te drugih
nepravilnosti u obavljanju usluga
-kontrolu blagajnikog i financijskog poslovanja potanskih jedinica
U potanskom sustavu uobiajena je podjela na:
1.operativnu kontrolu (provjera tonosti, brzine, pravilnosti i racionalnosti)
2.dokumentacijsku kontrolu (provjera ispravnosti, tonosti, urednosti)
Prema vremenu obavljanja kontrole:
1.permanentna
2.preiodina
3.izvanredna kontrola
Premda se pojedini postupci i poslovi kontrole mogu bitno razlikovati, postoje neka zajednika
naela u njezinom obavljanju. To su:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
naelo
naelo
naelo
naelo
naelo
naelo
naelo
legaliteta
materijalne istine
objektivnosti
suradnje
pisane dokumentacije
iznenaenja
tajnosti
21. Objasnite pojmove: Pregled razmjene i pregled rada (Knjiga 2. Str 90.)
Stranica 44 od 48
Pregled razmjene je tipizirana manipulativna isprava koja slui pri razmjeni zakljuaka te u
njihovom transportu. Popunjava se u dva primjerka upisom podataka u zaglavlje (prema pregledu
kartiranja) i u stupce:
-potanski broj otpremnog i odredinog ureda
Ukupan broj vrea i paketa za svaku rstu zakljuaka
Pregled rada manipulativna je isprava koju vodi odjeljak knjienih poiljaka po smjenama ili
dnevno. Tipizirani obrazac podjeljenn je na dva dijela: na podatke o zaprimanju i izdavanju
poiljaka i zakljuaka. Pregled rada predstavlja ukupnu bilancu rada s knjienim poiljkama, pa se
mora voditi uredno i tono.
Karta str 90. Pregled kartiranja str 90. Usmjeriva str 92. Red prijevoza str 92.
22. Definirajte potanski promet i potanske usluge (kratko i jednoznano) (Knjiga 1.

str. 7 i 45.)
Potanski promet nastaje obavljanjem potanskih usluga putem potanske mree uz definirane
naine, pravila i postupke potanske tehnologije.
-Potanski promet bavi se prijenosom poruka u obliku pismovnih poiljaka, manjih koliina robe u
potanskim paketima, uputnikog prometa i uslugama platnog prometa. To je specifina
prometna djelatnost u odnosu na klasine prometne grane.
-Potanske usluge obuhvaaju prijam i uruenje pismovnih poiljaka, potanskih i brzojavnih
uputnica, te paketa, u unutarnjem i meunarodnom prometu. Tu se podrazumjevaju i posebne,
dopunske i ostale potanske usluge koje zahtjeva primatelj ili poiljatelj.
23. Ustrojstvo potanske mree openito i u RH (kriteriji, kategorizacije, nazivi
jedinica) (Knjiga 1. str 28. i 30.)
Kriteriji openito:
- obujam usluga u ponudi
- radno vrijeme obavljanja usluga
- nadzorne funkcije, administriranje, obraun
- broj djelatnika u poti
- veliina pripadajueg podruja i dr.
Kategorizacija openito:
- pote s potpunim usluivanjem i punim radnim vremenom;
- pote s nepotpunim usluivanjem i ogranienim radnim vremenom
- specijalizirane pote za razradu poiljaka u otpremi ili prispjeu, transport i sl.
Nazivi jedinica openito:
- glavna pota
- potanska filijala
- alterska pota
- pomona pota
- posredujua pota
- agencije
- potanski depoi i dr.
U Hrvatskoj, ustroj pote je slijedei:
Vrste potanskih ureda:
- potanski ured s dostavnim podrujem
- potanski ured bez dostavnog podruja
- sezonski potanski ured
Stranica 45 od 48
- posebni dijelovi potanskog ureda

Kao posebni dijelovi potanskog ureda definirani su:
- pokretni potanski ured
- izdvojeni alter
- ugovorni potanski ured
Potanska
-
sredita:
potansko sredite razrade
potansko sredite pripreme
potansko sredite za meunarodni promet
24. Usporedite specifinosti te odreene prednosti/nedostatke pojedinih

sustava/naina dijeljenja poiljaka. (Knjiga 1.str. 99.-100.)
Tehnoloki proces podjele poiljaka moe se izvesti na vie naina:
-jednofazno, dvofazno ili viefazno
-geografski, abecedni i kodni sustav dijeljenja
Uvoenjem podjele u vie faza smanjuje se broj pregradaka na pojedinom radnom mjestu i
poveava uinak podjele.
Kod geografske podjele poiljaka, osnovno pravilo je da se pri djeljenu poiljaka sastavlja
pismovni sveanj im za odredinu ima u jednoj otpremi redovito 10 ili vie poiljaka. Primjena
geografskog sustava dijeljenja bila je vana u vrijeme dominacije putujuih pota. Uvoenjem
potanskih centara i potanskih brojeva kodova, geografski sustav sve se manje primjenjuje.
Abecedni sustav dijeljenja poiljaka koristi poetno slovo odredine pote kao osnovicu za
podjelu, odnosno objedinjavanje poiljaka u prvoj fazi dijeljenja, gdje nije potrebno poznavanje
potanske geografije. U sekundarnoj fazi, poiljke se odvajaju prema pojedinim odreditima.
Abecedni sustav dijeljenja nije primjenjivan u potanskim centrima za otpremu poiljaka, no
koncepcija se primjenjuje pri pripremi poiljaka za dostavu na dom ili poslovnu prostoriju
korisnika.
Kodni ili brojani sustav dijeljenja temelji se na primjeni potanskog broja (koda) koji mora
biti sustavno razraen za itavu potansku mreu. Prednosti kodnog sustava dijeljenja su
viestruke, osobito ako je sustav oznaivanja jedinica potanske mree dobro razraen i
harmoniziran s organizacijom i tehnologijom potanskog prometa. Broj pregradaka u ormaru i
runi uinak djeljaa u vrstoj su korelaciji. Optimalan broj pregradaka u ovisnosti o koliini
poiljaka moe se rijeavati primjenom numerikih i eksperimentalnih metoda.
25. Objasnite na to se odnosi te kako se provodi postupak portiranja poiljke?
26. Navedite karakteristine aktivnosti vezane uz odgovarajui vremenski horizont

(vremensku varijaciju) koje se provode sa svrhom dinamikog prilagoavanja i
uspenog upravljanja potanskim sustavom. Knjiga 2. Str 35 (Tablica)
27. Ukratko objasnite problematiku utvrivanja itinirera (definirati pojam itinirer, cilj
optimizacije itinirera, naini kretanja listonoe, objasniti pojam relejni depo). Knjiga 2.
str 180.
Vidi odgovor br 32. (gore)
Stranica 46 od 48
28. Objasnite postupke te karakteristike kodnog (brojanog), geografskog, i abecednog

sustava dijeljenje potanskog sustava (Knjiga 1.str. 99.-100.)
Vidi odgovor 24.
29. Potanska mrea kao specifina prometna mrea (navest elemente na najvioj
razini ralambe, pokazatelje razvijenosti, specifinosti u odnosu na druge prometne
grane) (Knjiga 1. str. 27.)
U potanskom prometu koriste se gotovo sve vrste prometnica i gotovo sva transportna i
transmisijska sredstva. Teritorijalna rasprostranjenost potanske mree obveza je odreena
zakonom drave u kojoj se nalazi mrea.
Na najvioj razini ralambe potanske mree identificiraju se slijedee skupine elemenata
(podsustavi):
-potanski uredi ili usline jedinice potanske mree (PU)
-potanska sredita ili centri (PC)
-tehnika stacionarna sredstva: ormarii, automati, alterski terminali i dr. (TSS)
-prijevozna sredstva i linije (TSL)
-prijenosna sredstva i linije (TML)
s razliitim relacijama povezivanja R izmeu njih i prema okolini.
PM = (PU, PC, TSS, TSL, TML, R)
gdje se rabe prethodno uvedene oznaake za osnovne elemente potanske mree i openito
naznauju relacije povezivanja R.
Pokazatelji razvijenosti potanske mree, bitno se razlikuju u odnosu na prometne mree drugih
prometnih grana. Osnovni pokazatelji su:
-prosjean broj stanovnika koji posluuje jedna pota
-prosjean broj stanovnika na jedan alter
-veliina teritorija (u km2) koji pokriva jedna pota
-veliina dostavnih rajona
-broj potanskih koveia, uslunih automata i dr.
30. Organizacija prijevoza potanskih poiljaka (pored opih naela) temelji se na
odgovarajuim konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokrui).
Vidi: Knjiga 2. str 121. i 122.

31. Koje su specifinosti potanskog prometa u odnosu na druge transportne grane? (Knjiga 1.
str. 27.)
U potanskom prometu koriste se gotovo sve vrste prometnica i gotovo sva transportna i
transmisijska sredstva. Teritorijalna rasprostranjenost potanske mree obveza je odreena
zakonom drave u kojoj se nalazi mrea.
32. Navedite 2-razinsku podjelu / pregled osnovnih naina / oblika organizacije

prijama potanskih poiljaka (Knjiga 2. str. 53.)
Stranica 47 od 48
Stranica 48 od 48

Tpp1 Ispitna Pitanja I Odgovori

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tpp1 Ispitna Pitanja I Odgovori

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

Tehnologija potanskog prometa 1: pitanja i odgovori

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

42.......Racionalizacija potanskog transporta..................................................................24

Naknadno odgovorena pitanja:

Metoda odreivanja kapaciteta prijevoznih sredstava koritenjem teinskih i prostornih

to sve sadri plan potanske mree? 36

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

Analitiki pokazatelj iskoritenosti kontejnera.

1. Pota kao specifini prometni sustav. (knjiga I: str. 3 9)

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

pojam prometa je potrebno shvatiti u irem smislu u odnosu na klasine transportne

2. Opi prikaz podruja potanske djelatnosti.

3. Pota kao specifini logistiki sustav.

4. Potanski promet kao javna (dravna) sluba. (knjiga I: str. 20)

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

Na poetku XVIII. stoljea pojedine drave su poele otkupljivati koncesiju od privatnika, te se

pota je javna institucija,

Monopol na obavljanje potanskih usluga danas je upitan zbog nedjelotvornosti i netrinog

reorganizaciju britanskih pota tako da se bre i ee obavlja prijenos poiljaka,

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana,

7. Volumen potanske mree, formula (objasniti). (knjiga I: str. 38)

C PM - kapacitet potanske mree sainjene od M elemenata

bre i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje poiljaka,

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

c. Trea, etvrta i peta znamenka odreuju potu u sklopu potanskog podruja i

9. Potanske usluge (osnovne, posebne, dodatne i ostale). (knjiga I: str. 45 54)

potanske usluge u irem smislu,

Klasine potanske usluge vezane su za prijem i uruenje uz fiziki prijenos potanskih

10.Potanska i brzojavna uputnica. (knjiga I: str. 54)

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

11.Posebne potanske usluge. (knjiga I: str. 54 56)

8. otkupna poiljka je poiljka koja se uruuje primatelju uz prethodnu naplatu

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

10. izdvojeni paket je paket za kojeg poiljatelj zahtijeva prijenos i uruenje uz

12.Karakteristine usluge koje nude kurirske slube u meunarodnom prometu.

13.Pojam i primjena deskriptivnih statistikih metoda (pojam, vrste i tijekovi).

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

2. inferencijalnu (analitiku ili induktivnu) temelji se na uzorku kao dijelu podatka

14. Statistika obiljeja s primjerima. (knjiga I: str. 69, 70)

15. Deskriptivna statistika (svrha, cilj, zadaci, podjela).

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

16. Prikupljanje i obrada statistikih podataka o potanskim uslugama (cilj, naini

odnosno, openito za niz takvih brojeva

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

Tehnologija potanskog prometa I

Ispitna pitanja i odgovori

Posebne odredbe Zakona o poti i propisima odnose se na: