740 Prirucnik Kulisic Statika2

Boris Kulisÿić
ÿ NIK ZA NASTAVNIKE
PRIRUC
uz udzÿ benik
Tehnicÿka mehanika
Statika s vjezÿ bama
za strojarske tehnicÿare
i ostale tehnicÿke struke programa A
G o
ISBN 953-197-740-2
Boris Kulisÿić
PRIRUCÿ NIK
ZA NASTAVNIKE
uz udzÿ benik
TEHNIC ÿ KA MEHANIKA
STATIKA S VJEZÿ BAMA
za strojarske tehnicÿare
i ostale tehnicÿke struke programa A
1. izdanje
Zagreb, 2004.
c Boris Kulisÿić, prof. 2003.
Urednica
Sandra Gracÿan, dipl. inzÿ .
Recenzenti udzÿ benika

Prof. dr. sc. Ivan Heidl
Visÿi savj. Branko Sÿ vara, dipl. inzÿ .
Zvonimir Bubanj, dipl. inzÿ .
Lektorica
Dubravka Lisicÿak, prof.
Crtezÿ i
Davor Sÿ varc
Slog i prijelom
Natasÿa Jocić, dipl. inzÿ .
Design ovitka
Julija Vojković
Nakladnik
ELEMENT , Zagreb, Mencÿetićeva 2
telefoni: 01 6008-700, 01 6008-701
faks: 01 6008-799
http: www.element.hr
e-mail: element@element.hr
Tisak
ELEMENT , Zagreb
PREDGOVOR
Ovaj metodicÿki prirucÿnik pisan je s dvostrukim ciljem:

— PRVO da predlozÿ i nastavniku nacÿin korisÿtenja osnovnog udzÿ benika iz STATIKE S
VJEZÿ BAMA, dopunjujući osnovni udzÿ benik s RADNOM BILJEZÿ NICOM IZ STATIKE
ZA 1. RAZRED TEHNICÿ KIH Sÿ KOLA. Ona sadrzÿ i CD, tako da se dio nastave mozÿ e
osuvremeniti primjenom racÿunala
— DRUGO da predlozÿ i nastavniku makro i mikro plan (izvedbeni i operativni program)
iz predmeta TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA koji sadrzÿ e sve elemente potrebne za
realizaciju toga predmeta.
Namjera je da se nastavnicima inzÿ enjerima, koji nemaju dostatnog pedagosÿkog ob-
razovanja i iskustva, pomogne u planiranju izvodenja nastave ovog ili bilo kojeg drugog
strucÿnog predmeta.
Iz istog razloga, u prilogu PRIRUCÿ NIKA dani su primjeri programskih zadataka i
sÿkolskih zadaća.
Primjena udzÿ benika je objasÿnjena kroz organizaciju nastavnog sata. Tako, u svakoj
fazi, bilo da se radi o uvodnom, glavnom ili zavrsÿnom dijelu, nastavnik precizno zna na
koju sliku, naslov, tekst, definiciju, izvod, formulu ili vjezÿ bu u udzÿ beniku se treba pozvati,
odnosno, primijeniti.
To se isto odnosi na radnu biljezÿ nicu kada se ona koristi za izvodenje vjezÿ bi.
Pored toga, svaki nastavnik mozÿ e sam kreirati nastavni sat i u okviru njega osmisliti
nacÿin primjene i korisÿtenja udzÿ benika jer ovaj metodicÿki prirucÿnik daje samo jedan od
mogućih nacÿina organizacije nastave i primjene osnovnog udzÿ benika zajedno s radnom
biljezÿ nicom.
Cÿ itajući prirucÿnik uocÿava se da je organizacija nastave zamisÿljena tako da se dio vje-
zÿ bi izvodi u informaticÿkom praktikumu. Ukoliko nastavnik nema uvjete da tako organizira
nastavu, tada će se josÿ u većoj mjeri osloniti na udzÿ benik, koji pored teorije iz STATIKE
nudi niz rijesÿenih primjera i zadataka za rjesÿavanje u okviru vjezÿ bi iza svakog poglavlja.
Nadam se da će ovaj prirucÿnik pomoći kolegama kako u primjeni osnovnog udzÿ benika
tako i u planiranju te osmisÿljavanju i organizaciji same nastave.
Na kraju zahvalio bih se nakladniku i svima koji su doprinijeli da se ovaj prirucÿnik
tiska.
Autor
U Virovitici, 2003. god.
SADRZÿ AJ
Prijedlog izvedbenog programa iz predmeta Tehnicÿka mehanika – Statika . . . . . . . . . . . . . 1

Prijedlog operativnog programa iz predmeta Tehnicÿka mehanika – Statika . . . . . . . . . . . . 3
Metodicÿka razrada nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1. Uvod u tehnicÿku mehaniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
— Uvod u predmet Tehnicÿka mehanika – Statika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
— Temeljni pojmovi trigonometrije; funkcije sinusa, kosinusa i tangensa . . . . . . . . . . . . . . 13
— Sinusov i kosinusov poucÿak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
— Temeljni pojmovi vektora; zbrajanje vektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
— Temeljni pojmovi i zadaci mehanike; SI-sustav jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2. Temeljni pojmovi i nacÿela statike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
— Pojam, odredenost i vrste sila; graficÿko i analiticÿko prikazivanje sile . . . . . . . . . . . . . . . 17
— Nacÿela statike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
— Nacÿela statike – vjezÿ be . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
3. Kolinearni sustav sila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
— Dvije sile istog i suprotnog smjera; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante i ravnotezÿ e . . . 21
— Sustav kolinearnih sila istog i suprotnog smjera; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante
i ravnotezÿ e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
— Kolinearne sile; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante i ravnotezÿ e . . . . . . . . . . . . . . 23
4. Konkurentni sustav sila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
— Dvije sile istog i razlicÿitog hvatisÿta; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante . . . . . . . . . 24
— Dvije sile istog i razlicÿitog hvatisÿta; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante – vjezÿ be . . . . . 25
— Ravnotezÿ a triju sila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
— Primjena ravnotezÿ e triju sila na tehnicÿkim problemima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
— Rastavljanje sila na dvije komponente; graficÿki i analiticÿki postupak . . . . . . . . . . . . . . . 28
— Rastavljanje sila na dvije komponente; graficÿki i analiticÿki postupak – vjezÿ be . . . . . . . . . . 29
— Rastavljanje sile na tri komponente; Culmannova graficÿka metoda . . . . . . . . . . . . . . . . 30
— Rastavljanje sile na tri komponente; Culmannova graficÿka metoda – vjezÿ be . . . . . . . . . . . . 31
— Sustav konkurentnih sila; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante i ravnotezÿ e . . . . . . . . . 32
— Sustav konkurentnih sila; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante i ravnotezÿ e;
zadavanje I. programskog zadatka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
5. Staticÿki moment sile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
— Staticÿki moment sile s obzirom na tocÿku i os . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
— Momentno pravilo Varignonov poucÿak! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
— Momentno pravilo Varignonov poucÿak! – vjezÿ be . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
— Par ili spreg sila; transformacija na zadani krak i silu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
— Sastavljanje parova sila u ravnini; graficÿki i analiticÿki postupak; ravnotezÿ a . . . . . . . . . . . . 40
6. Sustav paralelnih sila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
— Dvije sile istog i suprotnog smjera; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante
i njenog polozÿ aja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
— Dvije sile istog i suprotnog smjera; graficÿko i analiticÿko odredivanje rezultante
i njenog polozÿ aja – vjezÿ be . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
— Sustav paralelnih sila istog i suprotnog smjera; graficÿko i analiticÿko
odredivanje rezultante i njenog polozÿ aja lancÿanim poligonom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
— Primjena poligona sila pri odredivanju velicÿine rezultante i lancÿanog poligona za
odredivanje njenog polozÿ aja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
— Graficÿko i analiticÿko rastavljanje sila na dvije paralelne sile istog smjera . . . . . . . . . . . . . 47
— Graficÿko i analiticÿko rastavljanje sila na dvije paralelne sile suprotnog smjera . . . . . . . . . . 48
— Rastavljanje sile na dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
7. Uvjeti ravnotezÿ e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
— Graficÿki i analiticÿki uvjeti ravnotezÿ e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
— Primjena uvjeta ravnotezÿ e na tehnicÿkim problemima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
8. Tezÿ isÿte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
— Temeljni pojmovi; tezÿ isÿta jednostavnih sÿtapova duzÿ ina! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
— Tezÿ isÿte sastavljenih duzÿ ina sÿtapova!; graficÿki i analiticÿki postupak . . . . . . . . . . . . . . . . 54
— Tezÿ isÿte jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha plocÿa!; graficÿki i analiticÿki postupak . . . 55
— Tezÿ isÿte jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha plocÿa!; graficÿki i analiticÿki
postupak – vjezÿ be . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
— Pappus-Guldinova pravila i zadavanje II. programskog zadatka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
— Pappus-Guldinova pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
— Vrste ravnotezÿ e, staticÿka stabilnost i koeficijent sigurnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
— Staticÿka stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
9. Puni ravni nosacÿi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
— Temeljni pojmovi, vrste i metode rjesÿavanja punih ravnih nosacÿa . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
— Prosta greda koncentrirano opterećena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
— Prosta greda kontinurirano opterećena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
— Prosta greda kombinirano opterećena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
— Nosacÿ na dva oslonca i jednim prepustom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
— Nosacÿ na dva oslonca i dva prepusta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
— Uklijesÿteni nosacÿi – konzola koncentrirano opterećena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
— Konzola kombinirano opterećena i zadavanje III. programskog zadatka . . . . . . . . . . . . . . 69
10. Resÿetkasti nosacÿi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
— Cremonin plan sila u sÿtapovima metoda cÿvorova! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
— Ritterova metoda presjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
— Rjesÿavanje jednostavnih resÿetkastih nosacÿa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
— Prva sÿkolska zadaća — Grupa A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
— Prva sÿkolska zadaća — Grupa B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
— Druga sÿkolska zadaća — Grupa A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
— Druga sÿkolska zadaća — Grupa B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
— Treća sÿkolska zadaća — Grupa A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
— Treća sÿkolska zadaća — Grupa B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
— Prvi programski zadatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
— Drugi programski zadatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
— Treći programski zadatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
PRIJEDLOG IZVEDBENOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA 1
Prijedlog izvedbenog programa iz predmeta

Tehnicÿ ka mehanika – Statika
Tip sata
Red. br.
nastave
Mjesec
Br. sati
Oblici
NASTAVNA CJELINA
NASTAVNA JEDINICA
1 2 3 4 5 6
1. ÿ KU MEHANIKU
UVOD U TEHNIC 5
1.1 Uvod u predmet Tehnicÿ ka mehanika-Statika; upoznavanje Uvod Frontalni
ucÿ enika s programom, literaturom, elementima
praćenja i ocjenjivanja te kriterijima ocjenjivanja
1.2 Temeljni pojmovi trigonometrije i vektora
IX. 1.3 Temeljni pojmovi i zadaci mehanike Obradba
1.4 SI – sustav jedinica
2. TEMELJNI POJMOVI I NAC ÿ ELA STATIKE 3
2.1 Pojam, odredenost i vrste sila Obradba Frontalni
2.2 Nacÿ ela statike
3. KOLINEARNI SUSTAV SILA 3
3.1 Kolinearne sile; graficÿ ko i analiticÿ ko Obradba
odredivanje rezultante i ravnotezÿ e Vjezÿ be Grupni
X. 4. KONKURENTNI SUSTAV SILA 11
4.1 Dvije kose sile paralelogram i trokut sila Obradba
i analiticÿ ko odredivanje rezultante! Vjezÿ be Grupni
4.2 Ravnotezÿ e triju sila graficÿ ka i analiticÿ ka! Ob., Vj. Individualni
4.3 Primjena ravnotezÿ e triju sila na tehnicÿ kim problemima Vjezÿ be Grupni
4.4 Rastavljanje sile na dvije komponente Obradba
graficÿ ki i analiticÿ ki postupak! Vjezÿ be Individualni
XI. 4.5 Rastavljanje sila na tri komponente Ob., Vj. Individualni
4.6 Sustav sila graficÿ ko i analiticÿ ko odredivanje rezultante Vjezÿ be Individualni
i ravnotezÿ e!; zadavanje I. programskog zadatka
5. STATIC ÿ KI MOMENT SILE 9
5.1 Staticÿ ki moment sile s obzirom na tocÿ ku i os Obradba
5.2 Momentno pravilo Varignonov poucÿ ak! Ob., Vj. Grupni
XII. 5.3 Prva sÿkolska zadaća Provjera
5.3 Ispravak 1. sÿkolske zadaće
5.4 Zakljucÿ ivanje ocjena za kraj prvog polugodisÿta
5.5 Par ili spreg sila i operacije s njima Ob., Vj. Grupni
I. 6. PARALELNI SUSTAV SILA 9
6.1 Dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera graficÿ ko i
analiticÿ ko odredivanje rezultante i njenog polozÿ aja! Ob., Vj. Grupni
6.2 Sustav paralelnih sila graficÿ ko i analiticÿ ko odredivanje
rezultante i njenog polozÿ aja – lancÿ ani poligon sila! Ob., Vj.
6.3 Primjena lancÿ anog poligona sila na odredivanju velicÿ ine
II. i polozÿ aja rezultante sustava paralelnih sila Vjezÿ be
6.4 Graficÿ ko i analiticÿ ko rastavljanje sile na dvije
paralelne sile istog i suprotnog smjera Ob., Vj. Individualni
2 PRIJEDLOG IZVEDBENOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA
Tip sata
Red. br.
nastave
Mjesec
Br. sati
Oblici
NASTAVNA CJELINA
NASTAVNA JEDINICA
1 2 3 4 5 6
7. ÿE
UVJETI RAVNOTEZ 3
7.1 Graficÿ ki i analiticÿ ki uvjeti ravnotezÿ e Obradba Frontalni
7.2 Primjena uvjeta ravnotezÿ e na tehnicÿ kim problemima Vjezÿ be Grupni
III. 8. TEZÿ ISÿ TA 10
8.1 Temeljni pojmovi; Tezÿ isÿta jednostavnih
i sastavljenih duzÿ ina sÿtapova! Ob., Vj. Frontalni
8.2 Tezÿ isÿte jednostavnih, sastavljenih i
oslabljenih ploha plocÿ a! Ob., Vj. Individualni
8.3 Pappus – Guldinova pravila i zadavanje
II. programskog zadatka Ob., Vj.
8.4 Vrste ravnotezÿ e, staticÿ ka stabilnost Frontalni
i koeficijent stabilnosti Ob., Vj. Individualni
8.5 Druga sÿkolska zadaća Provjera
IV. 8.6 Ispravak II. sÿkolske zadaće
9. PUNI RAVNI NOSAC ÿI 10
9.1 Temeljni pojmovi, vrste i metode rjesÿavanja
punih ravnih nosacÿ a Obradba
9.2 Prosta greda koncentrirano i kontinuirano opterećena Ob., Vj.
9.3 Nosacÿ i na dva oslonca i jednim prepustom Ob., Vj.
9.4 Nosacÿ i na dva oslonca i dva prepusta i
zadavanje III. programskog zadatka Ob., Vj. Frontalni
V. 9.5 Uklijesÿteni nosacÿ i – konzole Ob., Vj.
9.6 Treća sÿkolska zadaća Provjera
9.7 Ispravak III. sÿkolske zadaće
10. RESÿ ETKASTI NOSAC ÿI 7
10.1 Cremonin plan sila u sÿtapovima metoda cÿ vorova! Obradba Frontalni
VI. 10.2 Ritterova metoda presjeka Vjezÿ be Individualni
Provjeravanje znanja i zakljucÿ ivanje ocjena
10.3 za kraj sÿkolske godine Provjera
PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA 3
Prijednog operativnog programa iz predmeta

Tehnicÿ ka mehanika – Statika
Sÿ KOLA:
RAZRED:
NASTAVNI PREDMET: TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA
BROJ SATI: 2 70
NASTAVNIK:
Sÿ KOLSKA GODINA:
CILJ !SVRHA"
UCÿ ENJA PREDMETA: DOBIVANJE POTREBNIH ZNANJA O ZAKONITOSTIMA
STATIKE NUZÿ NIH ZA RAZUMIJEVANJE I RJESÿ AVANJE
LAKSÿ IH TEHNICÿ KIH PROBLEMA
4
REDNI BROJ
Red. br. sata
NAZIV NASTAVNE CILJ ZA NASTAVNE MATERIJALNI
NASTAVE
TJEDNA
CJELINE I TEMA NASTAVNU METODE I KORELACIJA UVJETI RADA MJESTO
VJEZÿ BI CJELINU METODICÿ KI – veze s drugim NASTAVNA !instrumenti, IZVODENJA NAPOMENA
BROJ
SATI
!prema izvedbenom !zadaci za OBLICI nastavnim SREDSTVA I alat, uredaj, NASTAVNOG
planu i programu" ucÿ enike" RADA predmetima POMAGALA materijali" RADA
T V
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. UVOD U
PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA

b" ODGOJNI: Upoznati ucÿ enike s njihovim obvezama
literaturom, elementima i kriterijima praćenja i ocjenj.
TEHNIC ÿ KU
c" FUNKCIONALNI: Naucÿ iti temeljne pojmove iz

statike potrebne za razumijevanje daljnjeg gradiva.
MEHANIKU
1. 1.1 Uvod u predmet; a" OBRAZOVNI: Upoznati ucÿ enike s predmetom, Usmeno Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 1.
upoznavanje ucÿ enika izlaganje Radna biljezÿ nica
s programom, literaturom, Frontalni
elementima praćenja Izvedbeni
i kriterijima ocjenjivanja. program
2. 1.2 Temeljni pojmovi Usm. izlaganje Matematika Sÿ kolski Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 1.
trigonometrije; funkcije Dijalosÿka trokuti
funkcije sinusa, kosinusa Frontalni Krede u boji
i tangensa Dzÿ epno racÿ .
3. 1.3 Sinusov i kosinusov Racÿ unska Matematika Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 2.
poucÿ ak
iz ovog predmeta.
4. 1.4 Temeljni pojmovi Graficÿ ki radovi Matematika Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 2.
vektora; zbrajanje Krede u boji
vektora
5. 1.5 Temeljni pojmovi i Usm. izlaganje Fizika Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 3.
zadaci mehanike; Dijalosÿka
SI-sustav jedinica Frontalni
2. TEMELJNI POJMOVI
uredndnosti i preciznosti.
c" ODG.: Stjecati naviku
tehnicÿ kim problemima.
I NAC ÿ ELA STATIKE

sposobnost primjene
6. 2.1 Pojam, odredenost i Usm. izlaganje Fizika Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 3.
a" OBR.: Objasniti
b" FUNKC.: Steći
vrste sila; graficÿ ko i Dijalosÿka Krede u boji

nacÿ ela statike na
nacÿ ela statike.
analiticÿ ko prikazivanje Graf. radovi

sila Frontalni
7. Nacÿ ela Dijalosÿka Fizika Krede u boji Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 3.
8. statike Graf. radovi 1 4.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
3. KOLINEARNI
c ODG.: Stjecati naviku urednosti,

odredivanje rezultante i ravnotezÿ e.
odredivanja rezultante i ravnotezÿ e
SUSTAV SILA
preciznosti i uporabe udzÿ benika.

9. 3.1 Dvije sile istog i Graf. radovi Fizika Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 4.
b FUNK.: Steći sposobnost

a OBRAZOVNI: Objasniti
suprotnog smjera; Racÿ unska Krede u boji
graficÿ ko i analiticÿ ko Frontalni
kolinearnog sustava sila.

odredivanje rezultante
kolinearni sustav sila,

i ravnotezÿ e
10. 3.2 Sustav kolinearnih sila; Graf. radovi Fizika Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 5.
graficÿ ko i analiticÿ ko Racÿ unska Krede u boji
odredivanje rezultante i Frontalni
ravnotezÿ e
11. 3.2 Sustav kolinearnih Graf. radovi Fizika Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 5.
sila – vjezÿ be Racÿ unska Krede u boji
4. KONKURENTNI
SUSTAV SILA
12 4.1 Dvije sile istog i Graf. radovi Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 6.
razlicÿ itog hvatisÿta; b FUNKCIONALNI: Steći sposobnost odredivanja Racÿ unska Krede u boji
c ODGOJNI: Stjecati naviku urednosti, preciznosti

a OBRAZOVNI: Objasniti konkurenti sustav sila,
graficÿ ko i analiticÿ ko rezultante i ravnotezÿ e konkurentnog sustava sila Frontalni

13. odredivanje rezultante i Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 1 6.
Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća, elementi

ravnotezÿ e Individualni s CD-om praktikum
14. 4.2 Ravnotezÿ a triju sila Graf. radovi Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 7.
Dijalosÿka Krede u boji
na konkretnim prakticÿ nim primjerima.
15. 4.3 Primjena ravnotezÿ e Graf. radovi Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 2 8.
odredivanje rezultante i ravnotezÿ e.
16. triju sila na tehnicÿ kim Racÿ unska Krede u boji
strojeva, strojarske konstrukcije

problemima Grupni Dzÿ epno racÿ unalo
17. 4.4 Rastavljanje sile na Graf. radovi Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 8.
18. dvije komponente; graficÿ ki Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 1 9.
i analiticÿ ki postupak Individualni s CD-om praktikum
i uporabe udzÿ benika.
19. 4.5 Rastavljanje sile na Graf. radovi Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 10.
20. tri komponente Grupni Krede u boji 1 10.
21. 4.6 Sustav konkurentnih sila; Graf. radovi Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 11.
graficÿ ko i analiticÿ ko Frontalan
22. odredivanje rezultante i Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 1 11.
ravnotezÿ e; zadavanje I. Individualni s CD-om praktikum
programskog zadatka Udzÿ benik
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
5. STATICKI ÿ
MOMENT SILE
b! FUNKCIONALNI: Steći sposobnost izracÿ unavanja

23. 5.1 Staticÿ ki moment sile Usm. izlaganje Maticÿ ni vijak Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 12.
s obzirom na tocÿ ku i os Dijalosÿka Viljusÿkasti
a! OBRAZOVNI: Objasniti staticÿ ki moment sile i

Frontalan kljucÿ

c! ODGOJNI: Navikavati ucÿ enike na primjenu
staticÿ kog momenta i rezultirajućeg momenta.
24. 5.2 Momentno pravilo Dijalosÿka Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 12.
Varignonov poucÿ ak! Racÿ unska

25. 5.3 Momentno Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 2 13.
26. pravilo – vjezÿ be Individualni s CD-om praktikum
27. 5.4 Prva sÿkolska zadaća Pismeni radovi Zadaćnice Ucÿ ionica 1 14.

literature i na racÿ unske metode.
28. 5.5 Par ili spreg sila; Dijalosÿka Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 14.
Transformacija na Racÿ unska
zadani krak i silu Frontalan
29. 5.6 Ispravak 1. sÿkolske Racÿ unska Ucÿ ionica 1 15.
momentno pravilo.
zadaće
30. 5.7 Sastavljanje parova Usmeno Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 15.
sila u ravnini; graficÿ ki i izlaganje Krede u boji
analiticÿ ki postupak; Racÿ unska
ravnotezÿ a Frontalan
31. 5.8 Zakljucÿ ivanje ocjena Vrednovanje Ucÿ ionica 1 16.
na za kraj 1. polugodisÿta
6. SUSTAV
Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća,

b! FUNK.: Steći umijeće odredivanja
sila, odrediti rezultantu i njen polozÿ aj
a! OBR.: Objasniti sustav paralelnih
tehnicÿ kih problema; razvijati osjećaj

PARALELNIH SILA
c! ODG.: Stjecati navike korisÿtenja
elementi strojeva, strojarske konstr.

graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
32. 6.1 Dvije sile istog i Graficÿ ka Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 16.
za urednost, tocÿ nost i preciznost.
literature i racÿ unala u rjesÿavanju
suprotnog smjera Racÿ unska Krede u boji

Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik
rezultante i njenog polozÿ aja
33. 6.2 Sustav paralelnih Dijalosÿka Ucÿ ionica 2 17.

34. sila istog i suprotnog Graficÿ ka Krede u boji
smjera; graficÿ ko i Racÿ unska
analiticÿ ko odredivanje
rezultante i njenog polozÿ aja
35. 6.3 Primjena poligona Racÿ unska Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 2 18.
36. za odredivanje rezultante Graficÿ ka Krede u boji
i lancÿ anog poligona Grupni rad
za odredivanje njenog
polozÿ aja
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
37. 6.4 Rastavljanje sile na Racÿ unska Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 19.
dvije paralelne komponente Graficÿ ki Krede u boji
istog smjera graficÿ kom radovi
i analiticÿ kom metodom Frontalan
38. 6.5 Rastavljanje sile na Racÿ unska Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 19.
dvije paralelne komponente Graficÿ ki Krede u boji
suprotnog smjera graficÿ kom radovi
i analiticÿ kom metodom Frontalan
39. 6.6 Rastavljanje sile na Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 1 20.
dvije paralelne Graficÿ ka s CD-om praktikum
komponente – vjezÿ be Individualni
7. UVJETI
b ODGOJNI: Stjecati naviku primjene analiticÿ kim postupkom.

b FUN.: Steći umijeće
odredivanje graficÿ kim i
pojam tezÿ isÿta i njegovo
ravnotezÿ e za rjesÿavanje
strojarske konstrukcije
ÿE
elementi strojeva, strojarske konstrukcije mehanika – cÿ vrstoća,

RAVNOTEZ
tehnicÿ kih problema.

tezÿ isÿte sÿtapova i slozÿ enih ploha graficÿ kom graficÿ ke i analiticÿ ke
a FUNKCIONALNI: Naucÿ iti odredivati a OBR.: Objasniti
40. 7.1 Graficÿ ki i analiticÿ ki Dijalosÿka Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 20.
elementi strojeva,
uvjete ravnotezÿ e,
Fizika, tehnicÿ ka
primjene uvjeta
uvjeti ravnotezÿ e Frontalan
41. 7.2 Primjena uvjeta Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 2 21.
42. ravnotezÿ e na tehnicÿ kim Graficÿ ka s CD-om praktikum
problemima Individualni
8. TEZ ÿ ISÿ TE
43. 8.1 Temeljni pojmovi; Dijalosÿka Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 22.
Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća,

i analiticÿ kom metodom te povrsÿine i
Tezÿ isÿta jednostavnih Racÿ unska Krede u boji

sÿtapova !duzÿ ina Graficÿ ka
literature i racÿ unala u rjesÿavanju
44. 8.2 Tezÿ isÿte sastavljenih Dijalosÿka Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 22.
Pappus-Guldinovog pravila.
duzÿ ina !sÿtapova ; graficÿ ki Racÿ unska Krede u boji

volumena tijela primjenom
i analiticÿ ki postupak Graficÿ ka

45. 8.3 Tezÿ isÿte jednostavnih, Dijalosÿka Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 23.
sastavljenih i oslabljenih Racÿ unska Krede u boji

ploha Graficÿ ka
46. 8.4 Tezÿ isÿte jednostavnih Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 1 23.
sastavljenih i oslabljenih Individualni s CD-om praktikum
ploha – vjezÿ be Udzÿ benik
47. 8.5 Pappus-Guldinova Dijalosÿka Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 24.
pravila Racÿ unska
7
8
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
48. 8.6 Pappus-Guldinova Racÿ unska Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 1 24.
pravila – vjezÿ be i Rad s racÿ unalom s CD-om praktikum
zadavanje 2. programskog Udzÿ benik
zadatka Individualni Liste s 2. prog. zad.
49. 8.6 Vrste ravnotezÿ e, Usm. izlaganje Sÿ kolsko ravnalo Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 25.
staticÿ ka stabilnost i Dijalosÿka
koeficijent sigurnosti Frontalan

50. 8.7 Staticÿ ka stabilnost Racÿ unska Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 25.
51. 8.8 Druga sÿkolska zad. Pismeni radovi Zadaćnice Ucÿ ionica 1 26.
52. 8.9 Ispravak 2. sÿk. zad. Racÿ unska Zadaćnice Ucÿ ionica 1 26.
9. PUNI RAVNI
NOSAC ÿI
a OBRAZOVNI: Objasniti pojam i vrste punih ravnih

b FUNKCIONALNI: Steći umijeće rjesÿavanja punih
53. 9.1 Temeljni pojmovi; Usm. izlaganje Grafoskop Grafofolije Ucÿ ionica 1 27.
c ODGOJNI: Stjecanje navike primjene literature i

vrste i metode rjesÿavanja Frontalan Udzÿ benik
ravnih nosacÿ a graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.

54. 9.2 Prosta greda s Graficÿ ka Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 27.

koncentriranim opterećenjem Racÿ unska Krede u boji
racÿ unala u rjesÿavanju tehnicÿ kih problema.

kontinuiranim opterećenjem Racÿ unska Krede u boji
nosacÿ a i nacÿ in njihova rjesÿavanja.
kombiniranim opterećenjem Racÿ unska Krede u boji

57. 9.5 Nosacÿ na dva oslonca Graficÿ ka Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 29.
i jednim prepustom Racÿ unska Krede u boji
Frontalan
58. 9.6 Uklijesÿteni nosacÿ i Usm. izlaganje Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 29.
– konzole koncentrirano Dijalosÿka Krede u boji
opterećene
59. 9.7 Konzola kombinirano Graficÿ ka Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 30.
opterećena i zadavanje Racÿ unska Krede u boji Liste s 3. prog. zad.
3. programskog zadatka Frontalan
60. 9.8 Treća sÿkolska zadaća Pismeni radovi Zadaćnice Ucÿ ionica 1 30.
61. 9.9 Ispravak 3. sÿk. zad. Racÿ unska Zadaćnice Ucÿ ionica 1 31.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
10. RESÿ ETKASTI
b! FUNKCIONALNI: Steći umijeće rjesÿavanja

a! OBRAZOVNI: Objasniti pojam resÿetkastih
NOSAC ÿI
Sÿ kolski trokuti Udzÿ benik
literature i racÿ unala u rjesÿavanju tehnicÿ kih

62. 10.1 Odredivanje sila Graficÿ ka Ucÿ ionica 1 31.
resÿetkastih nosacÿ a graficÿ kim i analiticÿ kim

c! ODGOJNI: Stjecanje navika primjene
u sÿtapovima – graficÿ ka Frontalan Krede u boji
metoda Cremonin
nosacÿ a i nacÿ in njihova rjesÿavanja.

plan sila!

63. 10.2 Odredivanje sila
u sÿtapovima – analiticÿ ka Racÿ unska Dzÿ epno Udzÿ benik Ucÿ ionica 1 32.
metoda Ritterova Dijalosÿka racÿ unalo
metoda presjeka! Frontalan
64. 10.3 Rjesÿavanje jednostavnih Graficÿ ka Racÿ unalo Radna biljezÿ nica Informaticÿ ki 2 32.
65. resÿetkastih nosacÿ a Racÿ unska s CD-om praktikum 33.
Individualni Udzÿ benik
postupkom.
66. 10.4 Provjeravanje
problema.
Racÿ unska Udzÿ benik Ucÿ ionica 2 34.
67. znanja
68. 10.5 Zakljucÿ ivanje ocjena za Vrednovanje Ucÿ ionica 1 35.
kraj sÿkolske godine
9
10 PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA
REKAPITULACIJA:
BROJ NASTAVNIH CJELINA: 10
BROJ NASTAVNIH JEDINICA: 37
PLANIRANI TIP SATA:
– uvodni 1
– obradba novog gradiva 31
– vjezÿ be 28
– provjeravanje postignuća 6
– vrednovanje uspjeha 2
Ukupno: 68
Rezerva: 2
Sveukupno: 70
NACÿ IN PRAĆENJA UCÿ ENIKOVA POSTIGNUĆA:
— usmeno ispitivanje,
— rjesÿavanje zadataka na vjezÿ bama,
— pisanje domaćih zadaća,
— pisanje sÿkolskih zadaća,
— izrada programskih zadataka.
U tijeku sÿkolske godine ucÿ enici će izraditi tri programska zadatka i pisati tri sÿkolske zadaće.
Programski zadaci prethode sÿkolskim zadaćama i ucÿ enici ih izraduju kod kuće, a obuhvaćaju gradivo
iz sljedećih nastavnih cjelina:
Programski zadatak Nastavna cjelina Vrijeme

1. Sustav konkurentnih sila XI.
2. Tezÿ isÿte; Pappus-Guldinova pravila III.
3. Puni ravni nosacÿ i V.
Sÿ kolske zadaće obuhvaćaju sljedeće nastavne cjeline:
Sÿ kolska zadaća Nastavna cjelina Vrijeme

1. Kolinearni sustav sila; Konkurentni XI.
sustav sila; Staticÿ ki moment sile
2. Sustav paralelnih sila; Uvjeti ravnotezÿ e; III.
Tezÿ isÿte
3. Puni ravni nosacÿ i V.
ELEMENTI PRAĆENJA UCÿ ENIKOVA POSTIGNUĆA:

1. Poznavanje i razumijevanje nastavnih sadrzÿ aja
2. Primjena znanja u rjesÿavanju tehnicÿ kih problema
PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA 11
KRITERIJI PRAĆENJA UCÿ ENIKOVA POSTIGNUĆA:
Elementi Podelementi Bodovi Kriterij za ocjene

1 2 3 4
1. poznavanje i 1.1 Poznavanje osnovnih nacÿ ela statike
razumijevanje 1.2 Poznavanje kolinearnih sila,
nastavnih odredivanje rezultante i ravnotezÿ e
sadrzÿ aja 1.3 Poznavanje konkurentnog sustava sila,
odredivanje rezultante i ravnotezÿ e
1.4 Poznavanje staticÿ kog momenta sila,
momentnog pravila i ravnotezÿ e
1.5 Poznavanje paralelnog sustava sila, ispod 20 – nedovoljan 1!
odredivanje rezultante i ravnotezÿ e 20 do 25 – dovoljan 2!
1.6 Poznavanje graficÿ kih i analiticÿ kih 0 do 40 1 26 do 31 – dobar 3!
uvjeta ravnotezÿ e 32 do 36 – vrlo dobar 4!
1.7 Poznavanje tezÿ isÿta sÿtapova i ploha, 37 do 40 – odlicÿ an 5!
Pappus-Guldinovih pravila i vrste
ravnotezÿ e
1.8 Poznavanje punih ravnih nosacÿ a i
njihovo rjesÿavanje
1.9 Poznavanje resÿetkastih nosacÿ a i
njihovo rjesÿavanje
2. primjena znanja 1.2 Sÿ kolske zadaće ispod 30 – nedovoljan 1!
u rjesÿavanju 1.3 Programski zadaci 30 do 35 – dovoljan 2!
tehnicÿ kih 1.4 Vjezÿ be 0 do 60 36 do 42 – dobar 3!
problema 43 do 54 – vrlo dobar 4!
55 do 60 – odlicÿ an 5!
1
0 bodova – ne poznaje i ne razumije osnovne pojmove nauke o cÿvrstoći ni uz nastavnikovu pomoć
10 bodova – djelomicÿno prepoznaje i razumije osnovne pojmove nauke o cÿvrstoći uz nastavnikovu pomoć
20 bodova – uz nastavnikovu pomoć dobro prepoznaje i razumije osnovne pojmove nauke o cÿvrstoći
30 bodova – bez nastavnikove pomoći dobro prepoznaje i razumije osnovne pojmove nauke o cÿvrstoći
40 bodova – bez nastavnikove pomoći u potpunosti prepoznaje i razumije osnovne pojmove nauke o cÿvrstoći
2
Zadatke za sÿkolske zadaće i programe bodovati po razinama rjesÿenja. Ako je ukupan zbroj bodova 60, tada kriterij za
ocjene mozÿ e biti kao sÿto je predlozÿ eno u tablici.
12 METODICÿ KA RAZRADA NASTAVNIH JEDINICA
Metodicÿ ka razrada nastavnih jedinica
NASTAVNA CJELINA: ÿ KU MEHANIKU

1. UVOD U TEHNIC
NASTAVNA JEDINICA: Uvod u predmet Tehnicÿ ka mehanika – Statika;

upoznavanje ucÿ enika s programom, literaturom, elementima
praćenja i ocjenjivanja te kriterijima ocjenjivanja
VRIJEME: 1 sat
MJESTO IZVODENJA: Ucÿ ionica
OBLIK RADA: Frontalni
TIP SATA: Uvodni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; dijalosÿka
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Izvedbeni program, udzÿ benik, radna biljezÿ nica
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Upoznati ucÿ enike s predmetom, literaturom, nacÿ inom praćenja
i ocjenjivanja, elementima ocjenjivanja, kriterijima ocjenjivanja
te obvezama ucÿ enika iz ovog predmeta.
b odgojni: Pripremiti i motivirati ucÿ enike za stjecanje novih
znanja u okviru svoje struke.
c funkcionalni: —
UVODNI DIO: 10’

— pozdraviti ucÿ enike, predstaviti se i upoznati se pojedinacÿ no s ucÿ enicima
GLAVNI DIO: 30’
— upoznati ucÿ enike sa sadrzÿ ajem izvedbenog programa predmeta i nacÿ inom realizacije
— pokazati literaturu !udzÿ benik i radnu biljezÿ nicu te dati informaciju o nacÿ inu nabavke
— informirati ucÿ enike o drugim potrebnim sredstvima za nastavu statike !biljezÿ nica formata A4, dzÿ epno
racÿ unalo, pribor za tehnicÿ ko crtanje
— iz izvedbenog programa ucÿ enicima objasniti:
a elemente praćenja i ocjenjivanja
b kriterije ocjenjivanja
c obveze ucÿ enika tijekom sÿk. god. !sÿkolske zadaće, programski zadaci
ZAVRSÿ NI DIO: 5’
— odgovoriti ucÿ enicima na postavljena pitanja
IZDVOJENO:
Ucÿ enicima u potpunosti moraju biti jasni elementi praćenja i kriteriji ocjenjivanja. Posebno im
treba skrenuti pazÿ nju da su tijekom sÿk. god. obvezni izraditi 3 programska zadatka i pisati 3
sÿkolske zadaće, te da je potrebno iz svih programskih zadataka i sÿkolskih zadaća imati pozitivnu
ocjenu, da bi zakljucÿ na ocjena bila pozitivna.
METODICÿ KA RAZRADA NASTAVNIH JEDINICA 13
NASTAVNA JEDINICA: Temeljni pojmovi trigonometrije; funkcije sinusa, kosinusa i tangensa

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Obradba novog gradiva
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; dijalosÿka; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, sÿkolski trokuti, dzÿ epno racÿ unalo
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti osnovne pojmove trigonometrijskih funkcija.
b odgojni: Uocÿ iti da su za izucÿ avanje strucÿ nih predmeta potrebna
znanja iz matematike; promjena eventualno negativnog stava
prema tome predmetu.
c funkcionalni: Usvojiti trigonometrijske funkcije cÿ ijom primjenom
će ucÿ enik s uspjehom moći pratiti daljnju nastavu iz statike.
Steći umijeće primjene trigonometrijskih funkcija.
NOVI POJMOVI: trigonometrijska kruzÿ nica, trigonometrijska funkcija, funkcija sinusa,

kosinusa i tangensa kuta, prirodne vrijednosti trigonometrijskih funkcija
UVODNI DIO: 3’
— pomoću sÿkolskih trokuta ponoviti pravokutan trokut !katete, hipotenuza, kutove i zbroj kutova u
trokutu
GLAVNI DIO: 37’
— na plocÿ i nacrtati trigonometrijsku kruzÿ nicu !sl. 1 u udzÿ beniku , oznacÿ iti tocÿ ku A i oznacÿ iti njene
koordinate A!x 1 ; y 1
— prema izvodu u udzÿ beniku na str. 1 doći do koordinata tocÿ ke A!cos α ; sin α
— na istom crtezÿ u produzÿ iti ordinatu !katetu y 1 i hipotenuzu r tako da se sijeku u tocÿ ki T !1; y 1 ,
tako je dobivena sl. 2 u udzÿ beniku
— na dobivenoj slici prema izvodu na str. 2 udzÿ benika doći do koordinate tocÿ ke T !1; tg α
— upoznati ucÿ enike s prirodnim vrijednostima funkcija sinusa, kosinusa i tangensa za karakteristicÿ ne
kutove u pravokutnom trokutu 30 , 45 , 60 i 90 , udzÿ benik str. 3
— zatrazÿ iti da ucÿ enici pronadu te vrijednosti na svom dzÿ epnom racÿ unalu
— dijalosÿkom metodom rijesÿiti primjer 1 i 2 u udzÿ beniku, str. 4, da ucÿ enici shvate svrhu poznavanja
trigonometrijskih funkcija
— dijalosÿkom metodom ponoviti definicije trigonometrijskih funkcija
— zadati domaću zadaću, udzÿ benik, str. 5 i 6 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. i 2. zadatak
IZDVOJENO:
Ovo gradivo će ucÿ enici obradivati iz matematike u III. razredu. Stoga je potrebno svladati
osnove iz ovog podrucÿ ja nuzÿ ne za praćenje gradiva iz TM, posebno poglavlja 4. Konkurentni
sustav sila. Ucÿ enicima treba posebno naglasiti da trigonometrijske funkcije vrijede samo za
pravokutan trokut.
NASTAVNA JEDINICA: Sinusov i kosinusov poucÿ ak

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; dijalosÿka; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti osnovne pojmove kosinusovog i sinusovog poucÿ ka.
b odgojni: Uocÿ iti da su za izucÿ avanje strucÿ nih predmeta potrebna znanja
iz matematike; promjena eventualno negativnog stava prema
tom predmetu.
c funkcionalni: Uocÿ iti razliku izmedu primjene trigonometrijskih funkcija
i steći umijeće primjene kosinusovog i sinusovog poucÿ ka.
NOVI POJMOVI: kosinusov poucÿ ak; sinusov poucÿ ak
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću
— dijalosÿkom metodom ponoviti trigonometrijske funkcije
GLAVNI DIO: 35’
— na plocÿ i nacrtati trokut kao na sl. 5, str. 3 udzÿ benika i postaviti pitanje: Je li to pravokutan trokut?
— nakon dobivenog odgovora, postaviti pitanje: Vrijede li za njega trigonometrijske funkcije?
— naglasiti josÿ jednom da trigonometrijske funkcije vrijede samo za pravokutan trokut, a kada to nije
slucÿ aj, vrijede kosinusov i sinusov poucÿ ak u ovisnosti sÿto nam je u trokutu poznato
— napisati na plocÿ i izraz za kosinusov poucÿ ak i uputiti ucÿ enike na str. 5 udzÿ benika, gdje se nalazi
formula kosinusovog poucÿ ka te naglasiti uvjete pri kojemu se mozÿ e primijeniti ovaj poucÿ ak !ispisati
ih na plocÿ i
— napisati na plocÿ i izraz za sinusov poucÿ ak te na temelju njega izreći definiciju poucÿ ka
— uputiti ucÿ enike na str. 3 udzÿ benika, gdje se nalazi formula i definicija sinusovog poucÿ ka te naglasiti
uvjete pri kojima se ovaj poucÿ ak mozÿ e primijeniti !ispisati ih na plocÿ i
— rijesÿiti primjenom sinusovog i kosinusovog poucÿ ka primjer 3 i 4 na str. 4 i 5 udzÿ benika
— dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću, udzÿ benik str. 6 – Zadaci za vjezÿ bu: 4. i 5. zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Temeljni pojmovi vektora; zbrajanje vektora

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; metoda graficÿ kih radova
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik; sÿkolski pribor za tehnicÿ ko crtanje;
krede u boji
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti osnovne pojmove vektora i vektorskog racÿ una.
b odgojni: Uocÿ iti da su za izucÿ avanje strucÿ nih predmeta potrebna znanja
iz matematike; promjena eventualno negativnog stava
prema tom predmetu.
c funkcionalni: Razviti sposobnost razlikovanja skalarnih i vektorskih
velicÿ ina, te razliku izmedu skalarne i vektorske algebre
koju će morati primjenjivati u grafostatici. Steći umijeće
zbrajanja vektora.
NOVI POJMOVI: skalari, vektori, ort ili jedinicÿ ni vektor, pravac, hvatisÿte, velicÿ ina ili
modul i smjer vektora, vektor vezan za tocÿ ku, vektor vezan za pravac (klizni vektor),
slobodan vektor, paralelogram, dijagonala paralelograma, rezultirajući vektor, kompo-
nentni vektori, poligon vektora
UVODNI DIO: 3’
— ponoviti definicije trigonometrijskih funkcija te sinusovog i kosinusovog poucÿ ka
GLAVNI DIO: 37’
— metodom usmenog izlaganja objasniti definiciju skalara, navesti primjer, a od ucÿ enika zahtijevati da
ga dopune s drugim primjerima
— objasniti da ima prirodnih velicÿ ina koje nisu potpuno definirane samo skalarnom velicÿ inom; navesti
primjer sile, vazÿ nost njenog pravca i smjera djelovanja, te to povezati s vektorom
— na plocÿ i nacrtati sl. 14 iz udzÿ benika i objasniti odredenost vektora; uputiti ucÿ enike na str. 6 u
udzÿ beniku te zahtijevati da podcrtaju odredenost vektora !na dnu stranice uz sl. 14
— objasniti jedinicÿ ni vektor ili ort
— uputiti ucÿ enike na str. 7 u udzÿ beniku na kojoj se nalaze vrste vektora u tehnicÿ koj mehanici !vektor
vezan za materijalnu tocÿ ku, vektor vezan za pravac i slobodni vektor ; za svaku vrstu vektora navesti
primjer prema udzÿ beniku
— najaviti da ćemo obraditi zbrajanje vektora i napisati naslov na plocÿ i ZBRAJANJE VEKTORA
— zbrajanje dvaju vektora objasniti metodom graficÿ kih radova na primjeru 1, str. 12 u udzÿ beniku
!koristiti sÿkolske trokute i krede u boji
— zbrajanje visÿe vektora objasniti takoder metodom graficÿ kih radova prema primjeru 4, str. 13 u
udzÿ beniku !koristiti sÿkolske trokute i krede u boji
— uputiti ucÿ enike da su postupci zbrajanja opisani na str. 7 i 8 udzÿ benika
— dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno gradivo koristeći slike na plocÿ i
— zadati domaću zadaću u udzÿ beniku, str. 16: Zadaci za vjezÿ bu: 1. a , 2. b , 3. c i 5. zadatak
IZDVOJENO:
Ostale operacije s vektorima kao sÿto je mnozÿ enje, treba obraditi pri obradi staticÿ kog momenta
sile.
NASTAVNA JEDINICA: Temeljni pojmovi i zadaci mehanike; SI-sustav jedinica

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti osnovne pojmove i zadatke mehanike; objasniti
SI-sustav jedinica za silu, rad, snagu i povrsÿinski tlak.
b odgojni: —
c funkcionalni: Steći umijeće korisÿtenja medunarodnog sustava jedinica
s kojim će se susretati i u drugim predmetima struke.
NOVI POJMOVI: cÿ vrsto tijelo, kruto tijelo, materijalna tocÿ ka, statika, nauka o cÿ vrsto-
ći, kinematika, dinamika, grafostatika, statika u ravnini, statika u prostoru, osnovne
jedinice, izvedene jedinice, Njutn, Vat, Dzÿ ul
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; objasniti eventualne nejasnoće koje ucÿ enici nisu znali rijesÿiti
GLAVNI DIO: 35’
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 21 udzÿ benika i najaviti temu Temeljni pojmovi i zadaci mehanike
— metodom usmenog izlaganja ukratko izlozÿ iti razvoj i podjelu mehanike !str. 21 udzÿ benika te
zadatke mehanike
— istom metodom ukratko izlozÿ iti pojmove cÿ vrsto tijelo, kruto tijelo, materijalna tocÿ ka !str. 22
udzÿ benika
— najaviti drugi dio nastavnog sata – Medunarodni sustav jedinica !SI-sustav jedinica te uputiti
ucÿ enike da otvore str. 20 udzÿ benika
— objasniti osnovne i izvedene jedinice; zahtijevati da ih ucÿ enici potrazÿ e na str. 20 udzÿ benika i da ih
obiljezÿ e
— ispisati na plocÿ i izraz za silu prema drugom Newtonovom zakonu i dijalosÿkom metodom izvesti
jedinicu za silu 1 N, te na temelju izvoda zahtijevati da ucÿ enici sami definiraju definiciju jedinice
sile od 1 N; uputiti ucÿ enike da usporede svoju definiciju s definicijom u udzÿ beniku, str. 20
— istom metodom izvesti jedinice za rad, snagu i povrsÿinski tlak; uputiti ucÿ enike da pronadu izvedene
jedinice na str. 21 udzÿ benika !uokvirene na kraju stranice
— dijalosÿkom metodom izvrsÿiti pretvaranje većih izvedenih jedinica u manje i obrnuto, npr. MN u kN,
Kn u N, MN u N itd.
NASTAVNA CJELINA: ÿ ELA STATIKE

2. TEMELJNI POJMOVI I NAC
NASTAVNA JEDINICA: Pojam, odredenost i vrste sila;

graficÿ ko i analiticÿ ko prikazivanje sile
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; dijalosÿka; metoda graficÿ kih radova
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, sÿkolski trokuti, krede u boji
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti osnovne pojmove odredenosti i vrsta sila; pokazati
prikaz sile graficÿ ki !vektorom i analiticÿ ki !skalarom .
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na urednost i preciznost pri graficÿ kom
rjesÿavanju zadataka.
c funkcionalni: Steći sposobnost poznavanja vrste sila, steći umijeće
prikazivanja sila vektorom i skalarom, povezati
odredenost vektora s odredenosÿću sile.
NOVI POJMOVI: vanjske i unutarnje sile, aktivne i pasivne sile, korisne i sÿtetne sile,
projekcija sile na koordinatne osi
UVODNI DIO: 5’
— ponoviti pojam i odredenost vektora
— ponoviti trigonometrijske funkcije
— najaviti temu i ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enicima predlozÿ iti da otvore str. 22 udzÿ benika gdje se
nalazi naslov Pojam, vrste i predocÿ avanje sila
GLAVNI DIO: 35’
— usmenim izlaganjem i dijalosÿkom metodom objasniti pojam sile i vrste sila; zahtijevati da ucÿ enici
pronadu i podcrtaju definiciju sile na str. 22 udzÿ benika
— najaviti novu podtemu: Predocÿ avanje i odredenost sile – graficÿ ki prikaz sile, naslov ispisati na
plocÿ i, a ucÿ enike uputiti na str. 23 udzÿ benika
— postaviti ucÿ enicima pitanje: Je li sila skalarna ili vektorska velicÿina?; nakon dobivenog odgovora
najaviti da ćemo naucÿ iti prikazati silu vektorski !graficÿ ki i skalarno !analiticÿ ki
— zahtijevati da ucÿ enici povezÿ u: vektor – sila; odredenost vektora – odredenost sile
— uputiti ucÿ enike na sl. 2.1 u udzÿ beniku, str. 23, te zahtijevati da pronadu definiranu odredenost sile u
tekstu pored slike
— graficÿ ki priborom nacrtati silu F = 450 N cÿ iji pravac s pozitivnom osi x zatvara kut α = 45 ,
prema udzÿ beniku na str. 23, sl. 2.2
— istu silu prikazati analiticÿ ki crtanjem na plocÿ i sl. 2.3 iz udzÿ benika, str. 24; dijalosÿkom metodom
zahtijevati da ucÿ enici sami odrede velicÿ ine projekcija na osi x i y
— analizirati sl. 2.4 iz udzÿ benika, str. 24, da ucÿ enici uocÿ e zakonitost projekcija sila u razlicÿ itim kvad-
rantima koordinatnog sustava
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 25 – Zadaci za vjezÿ bu, 1. i 2. zadatak
IZDVOJENO:
Prilikom ponavljanja gradiva u uvodnom djelu, ucÿ enike koji su dali dobre odgovore mozÿ e se
ocijeniti, te na taj nacÿ in potaknuti ucÿ enje.
Pri graficÿ kom predocÿ avanju sile treba nastojati da ucÿ enici povezÿ u znanje iz vektora s ovom
nastavnom jedinicom te im treba naglasÿavati da je sila klizni vektor. Takoder treba obratiti
pazÿ nju na usvajanje mjerila za silu, te preracÿ unavanje njutna u centimetre ili milimetre.
Kod analiticÿ kog prikazivanja sile treba ponoviti koordinatni sustav, osi i kvadrante, te
posebno naglasÿavati da se kutovi vektora u koordinatnom sustavu uvijek mjere od pozitivnog
dijela osi x .
Prilikom projekcija sila na koordinatne osi treba nastojati da ucÿ enici uocÿ e da su sve pro-
jekcije na os x jednake produktu velicÿ ine vektora sile i kosinusa kuta, a sve projekcije na os y
produktu velicÿ ine sile i sinusa kuta koji zatvara vektor s pozitivnim dijelom osi x .
Ucÿ eniku mora biti jasan predznak projekcije sile u ovisnosti u kojem kvadrantu se projek-
cija sile nalazi, kao i to da predznak u analiticÿ kom prikazu sile znacÿ i njezin smjer.
NASTAVNA JEDINICA: Nacÿ ela statike

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, grafoskop, grafofolije sa slikama od
2.8 do 2.21 iz udzÿ benika, str. 27 i 28
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti nacÿ ela statike i opisati primjenu
nacÿ ela na konkretnim primjerima iz prakse.
b odgojni: —
c funkcionalni: Prosÿiriti tehnicÿ ku kulturu prepoznavanjem nacÿ ela
statike u svakodnevnom zÿ ivotu. Identificirati
nacÿ ela statike u praksi.
NOVI POJMOVI: teorem o premjesÿtanju hvatisÿta sila, nacÿ elo o nezavisnosti djelovanja
sila, zakon akcije i reakcije, veze i reakcije veza, vezano tijelo i slobodno tijelo
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika; pregled ubiljezÿ iti u njihovu biljezÿ nicu i imenik
— pokazati kako se rjesÿava zadatak kojeg većina ucÿ enika nije znala rijesÿiti
— najaviti danasÿnju temu i uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 27 na kojoj se nalaze nacÿ ela statike
GLAVNI DIO: 35’

— pomoću grafoskopa projicirati sliku 2.8 koja je iz udzÿ benika prenijeta na grafofoliju i dijalosÿkom
metodom objasniti Prvo nacÿ elo
— projekcijom sl. 2.9 istom metodom objasniti Drugo nacÿ elo, te na isti nacÿ in obraditi svih 6 nacÿ ela
statike
— dijalosÿkom metodom, pomoću projekcija slika, ponoviti izlozÿ eno gradivo
NASTAVNA JEDINICA: Nacÿ ela statike

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Graficÿ ki radovi
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Grafoskop, grafofolija sa slikama od 2.22 do 2.25 iz
udzÿ benika, str. 29, na kojima su rjesÿenja zadataka za vjezÿ bu
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti nacÿ ela statike na primjerima iz prakse.
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na rad s udzÿ benikom te priborom za
tehnicÿ ko crtanje.
c funkcionalni: Razviti umijeće primjene nacÿ ela statike u strojarskoj
praksi.
UVODNI DIO: 10’

— usmeno ispitati 1-2 ucÿ enika s tim da se zadnja pitanja odnose na nacÿ ela statike te na taj nacÿ in uvesti
ucÿ enike u glavni dio sata
GLAVNI DIO: 30’

— zadati ucÿ enicima da rjesÿavaju Zadatke za vjezÿ bu na str. 29 udzÿ benika prema slikama 2.22, 2.23,
2.24 i 2.25 koje ucÿ enici trebaju rijesÿiti u svojoj knjizi
— nastavnik treba uputiti ucÿ enike da ukoliko nesÿto ne znaju rijesÿiti, da proucÿ e rijesÿene zadatke u
udzÿ beniku, prema sl. od 2.12 do 2.21, str. 28 i 29
— naglasiti ucÿ enicima da će oni koji budu prvi ispravno rijesÿili zadatke biti ocijenjeni
— u tijeku sata nastavnik obilazi ucÿ enike i onima koji ne znaju rijesÿiti pojedini zadatak, dijalosÿkom
metodom pomazÿ e da shvate nacÿ in primjene odredenog nacÿ ela statike
— grafoskopom projicirati rjesÿenja zadataka, a ucÿ enici sami ispravljaju svoja netocÿ na rjesÿenja
— istovremeno nastavnik ocjenjuje ucÿ enike koji su tocÿ no rijesÿili vjezÿ bu
IZDVOJENO:
Da bi se ucÿ enici zainteresirali za rad, treba nastojati organizirati nastavu tako da se aktivira
njihov natjecateljski duh. Takoder treba nastojati da se svako dobro rjesÿenje i zalaganje nagradi,
a ucÿ enike s losÿijim uspjehom ohrabri. Na taj nacÿ in se u razredu razvija pozitivan pristup prema
predmetu, a kod ucÿ enika se smanjuje strah od neuspjeha.
NASTAVNA CJELINA: 3. KOLINEARNI SUSTAV SILA
NASTAVNA JEDINICA: Dvije sile istog i suprotnog smjera; graficÿ ko i analiticÿ ko

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Graficÿ ki radovi; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Grafoskop, grafofolija sa slikom 2.7 iz udzÿ benika, str. 26,
sÿkolski trokuti, krede u boji, udzÿ benik
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti odredivanje rezultante i ravnotezÿ e dviju kolinearnih
sila istog i suprotnog smjera.
tehnicÿ ko crtanje, razvijati urednost i preciznost.
c funkcionalni: Razviti umijeće odredivanja rezultante i ravnotezÿ e
dviju kolinearnih sila istog i suprotnog smjera.
NOVI POJMOVI: ravni ili komplanarni sustav sila, prostorni sustav sila, opći slucÿ aj sila,
specijalni sustav sila: konkurentni, paralelni i kolinearni sustav sila
UVODNI DIO: 5’
— grafoskopom projicirati sliku 2.7 iz udzÿ benika i objasniti staticÿ ki sustav sila
— ucÿ enike uputiti da se sve to nalazi u udzÿ beniku na stranici 26
GLAVNI DIO: 35’
— najaviti da ćemo u sljedećih nekoliko sati proucÿ avati sustav kolinearnih sila, jedan od staticÿ kog
sustava sila te ispisati naslov na plocÿ i
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 30, te da ćemo ovu nastavnu jedinicu obraditi rjesÿavanjem
zadataka na str. 30 i 31
— graficÿ kom metodom sa sÿkolskim trokutima zbrojiti dvije kolinearne sile istog smjera kao u udzÿ be-
niku na sl. 3.1; kredom u boji oznacÿ iti rezultantu, izmjeriti njezinu duzÿ inu i pomnozÿ iti je s odabranim
mjerilom
— isti zadatak dijalosÿkom metodom rijesÿiti analiticÿ ki te pozvati ucÿ enike da usporede graficÿ ko i analiticÿ ko
rjesÿenje
— nakon toga upitati ucÿ enike: Koja bi sila uravnotezÿ ila ove dvije kolinearne sile?
— ako ucÿ enici nemaju odgovor, treba zahtijevati da u udzÿ beniku potrazÿ e prvo nacÿ elo statike, te da na
temelju njega dodu do zakljucÿ ka
— ucrtati na plocÿ i kredom u boji silu koja će uravnotezÿ iti sustav i ispisati njenu skalarnu vrijednost
— na isti nacÿ in pokazati odredivanje rezultante i ravnotezÿ e dviju kolinearnih sila suprotnog smjera
prema sl. 3.2 u udzÿ beniku
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik str. 34 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. a i b te 2. a i b zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Sustav kolinearnih sila istog i suprotnog smjera; graficÿ ko i

analiticÿ ko odredivanje rezultante i ravnotezÿ e
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Sÿ kolski trokuti, krede u boji, udzÿ benik
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti odredivanje rezultante i ravnotezÿ e sustava kolinearnih
c funkcionalni: Razviti umijeće odredivanja rezultante i ravnotezÿ e
sustava kolinearnih sila istog i suprotnog smjera.
UVODNI DIO: 3’
— pregledati domaću zadaću dva do tri ucÿ enika; pregled upisati u njihove biljezÿ nice i imenik
— najaviti novu temu; ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore udzÿ benik na str. 32
GLAVNI DIO: 37’
— metodom graficÿ kih radova rijesÿiti zadatak sustava kolinearnih sila istog smjera iz udzÿ benika na
str. 32, sl. 3.3; zadatak rijesÿiti graficÿ ki na plocÿ i pomoću sÿkolskih trokuta; rezultantu oznacÿ iti kredom
u boji, a silu koja će uravnotezÿ iti sustav drugom bojom
— analiticÿ ki zadatak rijesÿiti dijalosÿkom metodom, rjesÿavajući ga na plocÿ i
— istim metodama rijesÿiti zadatak sustava kolinearnih sila suprotnog smjera iz udzÿ benika na str. 33,
sl. 3.4
— nakon rjesÿenja pitati ucÿ enike: Sÿ to znacÿi pozitivan rezultat modula rezultante, odnosno negativan
modul sile koja će uravnotezÿ iti sustav?
— pomoću slika koje su ostale na plocÿ i, dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću – udzÿ benik str. 34 – Zadaci za vjezÿ bu: 3. i 4. zadatak
IZDVOJENO:
Pitanjem sÿto znacÿ i pozitivan, a sÿto negativan rezultat modula sile, ucÿ enike zÿ elimo podsjetiti da
su smjerovi sila analiticÿ ki odredeni predznakom.
NASTAVNA JEDINICA: Kolinearne sile; graficÿ ko i analiticÿ ko odredivanje

rezultante i ravnotezÿ e
VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik; grafoskop, grafofolije s rijesÿenim zadacima
5. a , b i c , udzÿ benik, str. 34
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Uvjezÿ bati odredivanje rezultante i ravnotezÿ e sustava kolinearnih
c funkcionalni: Razviti umijeće i sposobnost odredivanja rezultante
i ravnotezÿ e kolinearnih sila.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću dva do tri ucÿ enika; pregled ubiljezÿ iti u njihove biljezÿ nice i imenik
GLAVNI DIO: 35’
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benike na stranici 34 – Zadaci za vjezÿ bu
— zadati da rjesÿavaju 5. a zadatak; naglasiti da će prva trojica ucÿ enika koji ga prvi rijesÿe dobiti ocjenu
— ucÿ enicima koji su rijesÿili zadatak, pregledati ga i ocijeniti te zadati da rjesÿavaju 5. b zadatak
— ucÿ enicima koji se slabije snalaze, nastavnik treba pomoći, a ako uocÿ i da je to većina ucÿ enika, treba
dati upute za rjesÿavanje na plocÿ i
— nakon rjesÿavanja zadatka 5 b i ocjenjivanja druge trojice ucÿ enika, zadati sljedeći zadatak 5 c
— pregledati i ocijeniti rad zadnje trojice ucÿ enika
— grafoskopom projicirati rjesÿenja zadataka rijesÿenih na grafofoliji
— ucÿ enici trebaju usporediti svoja rjesÿenja s rjesÿenjima na grafofoliji
— pogresÿke koje su ucÿ enici cÿ inili prokomentirati i objasniti na projekciji ispravnih rjesÿenja
NASTAVNA CJELINA: 4. KONKURENTNI SUSTAV SILA
NASTAVNA JEDINICA: Dvije sile istog i razlicÿ itog hvatisÿta; graficÿ ko i analiticÿ ko
odredivanje rezultante
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti odredivanje rezultante i ravnotezÿ e dvije konkurentne
sile graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
c funkcionalni: Steći umijeće crtanja paralelograma sila i trokuta sila; razviti
sposobnost primjene Pitagorinog poucÿ ka, trigonometrijskih funkcija
te kosinusovog poucÿ ka za izracÿ unavanje modula rezultante.
NOVI POJMOVI: paralelogram sila, trokut sila, otvoreni trokut sila, komponente sila
UVODNI DIO: 3’
— ponoviti pojam konkurentnih sila; zahtijevati od ucÿ enika da u udzÿ beniku pronadu graficÿ ki prikazan
Staticÿ ki sustav sila i njemu sliku konkurentnog sustava !str. 26, sl. 2.7
— najaviti da ćemo u idućih nekoliko sati obradivati novu nastavnu cjelinu 4. Konkurentni sustav sila
te ispisati naslov na plocÿ i
GLAVNI DIO: 40’
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 35 na kojoj je naslov 4.1 Dvije sile i podnaslov Dvije sile
istog hvatisÿta, kojeg ćemo ispisati na plocÿ i
— pomoću sÿkolskih trokuta nacrtati sl. 4.1 iz udzÿ benika, str. 35
— dijalosÿkom metodom ucÿ enici trebaju sami uocÿ iti da se rezultanta dobije zbrajanjem dvaju vektora,
koje su već radili, te da se rjesÿenje odnosi na treće nacÿ elo statike
— zahtijevati da ucÿ enici otvore udzÿ benik na str. 27, te da se podsjete na treće nacÿ elo statike
— graficÿ kom metodom rijesÿiti zadatke na plocÿ i, pomoću paralelograma sila
— nakon rjesÿenja, dijalosÿkom metodom ucÿ enici trebaju zakljucÿ iti ovisnost modula rezultante o velicÿ ini
kuta koji medusobno zatvaraju vektori sila
— iste zadatke rijesÿiti pomoću trokuta sila, sl. 4.3, str. 36 u udzÿ beniku; objasniti sÿto je to otvoreni trokut
sila te objasniti odredivanje smjera rezultante u otvorenom trokutu sila
— nakon toga pozvati se na sl. 4.4 u udzÿ beniku, str. 36, na kojoj ucÿ enici trebaju uocÿ iti da je svejedno
kojim redoslijedom nanositi sile pri crtanju trokuta sila
— zadatak rijesÿiti analiticÿ ki prema udzÿ beniku, str. 37
— na plocÿ i ispisati novi naslov Dvije sile razlicÿ itog hvatisÿta, pa prema udzÿ beniku, str. 38, i slici 4.6
a crtanjem na plocÿ i, primjenom drugog nacÿ ela statike, objasniti nacÿ in rjesÿavanja takvih slucÿ ajeva
konkurentnih sila
— rijesÿiti primjer 1 iz udzÿ benika na str. 38
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 39 – Zadaci za vjezÿ bu: 1., 2. i 3. zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Dvije sile istog i razlicÿ itog hvatisÿta; graficÿ ko

i analiticÿ ko odredivanje rezultante
VRIJEME: 1 sat
MJESTO IZVODENJA: Informaticÿ ki praktikum
OBLIK RADA: Individualni
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Radna biljezÿ nica iz mehanike za 1. razred tehnicÿ kih sÿkola
s CD-om, racÿ unalo
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti odredivanje rezultante i ravnotezÿ e dviju konkurentnih sila
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na rad s priborom za tehnicÿ ko
crtanje i racÿ unalom pri rjesÿavanju zadataka iz struke.
c funkcionalni: Razviti vjesÿtinu korisÿtenja trokuta za graficÿ ko i
racÿ unala za analiticÿ ko rjesÿavanje zadataka; steći umijeće
pronalazÿ enja rezultante dviju sila razlicÿ itog hvatisÿta
graficÿ kom i analiticÿ kom metodom.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću i najaviti da ćemo slicÿ ne zadatke rjesÿavati pomoću racÿ unala
— dati osnovne upute o korisÿtenju CD-a, staviti racÿ unala u pogon i na CD-u pronaći temu: Konkurentni
sustav sila; nastavnu jedinicu: Sastavljanje dvije sile – 1. zadatak
GLAVNI DIO: 38’
— ucÿ enici rjesÿavaju zadatak; graficÿ ki postupak u radnoj biljezÿ nici, a analiticÿ ki pomoću racÿ unala; nas-
tavnik obilazi ucÿ enike i pomazÿ e onima koji se tezÿ e snalaze na racÿ unalu
— ucÿ enicima koji su rijesÿili 1. zadatak, nastavnik mozÿ e dati ocjenu u skladu s osvojenim bodovima
koje racÿ unalo samo izracÿ una, te prelaze na drugi zadatak
— svaki ucÿ enik rjesÿava zadatke samostalno i napreduje u skladu sa svojim mogućnostima
— izvaditi CD i ugasiti racÿ unala
— nastavnik daje komentar uspjesÿnosti rada pojedinih ucÿ enika
IZDVOJENO:
Nastavnik treba biljezÿ iti napredak svakog ucÿ enika u svoje interne biljesÿke za svaku izvedenu
vjezÿ bu. Na taj nacÿ in nastavnik će imati dokumentaciju na temelju koje mozÿ e imati uvid u
napredovanje i osposobljenost svakog ucÿ enika, sÿto će mu posluzÿ iti za konacÿ no vrednovanje
njegovog znanja.
NASTAVNA JEDINICA: Ravnotezÿ a triju sila

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, sÿkolski trokuti, krede u boji, grafoskop,
grafofolija sa sl. 4.12 iz udzÿ benika, str. 40
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti zakonitost ravnotezÿ e triju sila i pokazati odredivanja
ravnotezÿ e graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na korisÿtenje literature, pribora za tehnicÿ ko
crtanje i dzÿ epnog racÿ unala, te razvijati urednost i preciznost.
c funkcionalni: Prepoznati otvoreni i zatvoreni trokut sila, tj. sustav od tri sile
koji nije i koji je uravnotezÿ en; razviti sposobnost odredivanja
ravnotezÿ e triju sila graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
NOVI POJMOVI: zatvoreni trokut sila, smisao obilazÿ enja sila
UVODNI DIO: 3’
— ponoviti ravnotezÿ u dviju sila
— najaviti danasÿnju temu, ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore udzÿ benik na str. 40
GLAVNI DIO: 37’
— grafoskopom projicirati sl. 4.12 iz udzÿ benika pripremljenu na grafofoliji i postaviti pitanje: Gdje
treba postaviti potporni stup dizalice da bi ona bila u ravnotezÿ i?
— dijalosÿkom metodom ucÿ enici trebaju doći do odgovora primjenjujući ranije stecÿ eno znanje da se
gibanje tijela vrsÿi na pravcu i u smjeru rezultante
— sÿkolskim trokutima nastavnik nacrta zbroj vektora tezÿ ine G i sile u uzÿ etu Fu , odnosno pronade
rezultantu FR pomoću trokuta sila, kao na sl. 4.13 a u udzÿ beniku, te postavi pitanje: Koja sila će
uravnotezÿ iti taj sustav?
— nakon dobivenog odgovora, ucrtati na plocÿ i silu u stupu Fs , kao na sl. 4.13 a u udzÿ beniku
— na plocÿ u nacrtati trokut sila G , Fu i Fs , te zatrazÿ iti da ucÿ enici uocÿ e razliku izmedu smisla obilazÿ enja
sila u nacrtanim trokutima sila
— dovesti u vezu pojmove: isti smisao obilazÿ enja sila – zatvoreni trokut sila – ravnotezÿ a, te uputiti
ucÿ enike da u udzÿ beniku potrazÿ e kurzivom napisanu izrecÿ enu definiciju, te da je podcrtaju
— rijesÿiti primjer 1. na str. 41 i 42 udzÿ benika
— dijalosÿkom metodom na rijesÿenom zadatku ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 46 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. a , 2. a , 3. a i 4. zadatak
— uputiti ucÿ enike da postupak rjesÿavanja mogu pronaći analizom rijesÿenih primjera u udzÿ beniku na str.
43. – 45.
IZDVOJENO:
Ovdje je bitno da ucÿ enici uocÿ e razliku izmedu otvorenog trokuta sila koji ne daje ravnotezÿ u
FR = 0 i zatvorenog trokuta sila koji daje ravnotezÿ u FR = 0 . Takoder je potrebno naglasÿavati
6
i drugi uvjet ravnotezÿ e triju sila, a to je da se njihovi pravci moraju sjeći u jednoj tocÿ ki.
NASTAVNA JEDINICA: Primjena ravnotezÿ e triju sila na tehnicÿ kim problemima

VRIJEME: 2 sata
OBLIK RADA: Grupni
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti odredivanje ravnotezÿ e triju sila graficÿ kim i analiticÿ kim
postupkom na konkretnim zadacima iz prakse.
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na korisÿtenje literature u rjesÿavanju zadataka
iz struke, razvijati osjećaj za preciznost i urednost.
c funkcionalni: Razviti umijeće primjene zakonitosti ravnotezÿ e triju sila
u rjesÿavanju tehnicÿ kih problema.
UVODNI DIO: 5’
— u slucÿ aju da ucÿ enici nisu znali izraditi neki od tipova zadataka, pokazati im na plocÿ i kratko put
rjesÿavanja
— formirati grupe od po 4-5 ucÿ enika s tim da u svaku grupu ude po jedan od boljih ucÿ enika
GLAVNI DIO: 80’
— zadati zadatak 1 b iz udzÿ benika, str. 46, kojega ucÿ enici trebaju rijesÿiti graficÿ kom i analiticÿ kom
metodom, te informirati grupe da će ona koja prva rijesÿi zadatak biti ocijenjena
— nastavnik obilazi grupe i pomazÿ e onoj grupi koja ne uspijeva postaviti zadatak, a napredovanje grupe
i pojedinca u grupi vodi u svojim internim biljesÿkama
— nakon rjesÿenja 1. zadatka i ocjenjivanja, nastavnik zadaje 7. zadatak na str. 48 udzÿ benika, a nakon
njega 8. zadatak na istoj stranici
— prokomentirati rad svake grupe
— zadati ucÿ enicima u grupi koji nisu uspjeli rijesÿiti 7. zadatak da ga dovrsÿe kod kuće
IZDVOJENO:
Svaku vjezÿ bu treba iskoristiti za ocjenjivanje ucÿ enika koji su je uspjesÿno svladali, a one koji
zaostaju u napredovanju ohrabrivati i podsjetiti da bez vjezÿ banja neće moći uspjesÿno svladati
gradivo. Pogresÿno bi bilo da ih nastavnik ocijeni negativno jer su to sati vjezÿ be na kojima
ucÿ enici trebaju uvjezÿ bavati obradeno gradivo.
Pri ocjenjivanju rada pojedinog ucÿ enika u grupi postoji opasnost da ucÿ enik s manjim do-
prinosom u rjesÿavanju zadatka dobije istu ocjenu kao i onaj koji je zapravo rijesÿio zadatak.
Za objektivno ocjenjivanje nastavnik mora imati kontrolu nad radom svakog ucÿ enika u grupi,
stoga treba nadzirati rad svake grupe i voditi interne biljesÿke o radu pojedinca u grupi. Na taj
nacÿ in nastavnik će moći izbjeći neobjektivnost vrednovanja rada ucÿ enika.
NASTAVNA JEDINICA: Rastavljanje sila na dvije komponente; graficÿ ki

i analiticÿ ki postupak
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, sÿkolski pribor za tehnicÿ ko crtanje, krede u boji
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rastavljanja sile na dvije komponente
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na rad s priborom za tehnicÿ ko crtanje,
razvijati osjećaj za preciznost i urednost.
c funkcionalni: Naucÿ iti postupak rastavljanja sile na dvije komponente
UVODNI DIO: 5’
— ponoviti sastavljanje dviju sila metodom paralelograma i trokuta sila
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 49, najaviti metodicÿ ku jedinicu koja će biti obradivana;
naslov ispisati na plocÿ i
GLAVNI DIO: 35’
— pomoću sÿkolskih trokuta na plocÿ i nacrtati sl. 4.31 iz udzÿ benika i postaviti pitanje: Kako odrediti sile
u sÿtapovima konstrukcije?
— dijalosÿkom metodom navesti ucÿ enike da zakljucÿ e da se one odrede suprotnim postupkom od sastav-
ljanja sila koje smo ponovili u uvodnom dijelu sata
— takoder dijalosÿkom metodom navesti ucÿ enike na zakljucÿ ak da pravci sila djeluju u geometrijskoj osi
sÿtapova, te da je silu moguće rastaviti u komponente ako su njihovi pravci poznati
— zahtijevati da ucÿ enici potrazÿ e pravilo u udzÿ beniku na str. 49 pisano kurzivom te da ga podcrtaju
— objasniti i druge uvjete kada je moguće silu rastaviti u komponente, udzÿ benik sl. 4.34
— pomoću sÿkolskih trokuta rastaviti silu G na dvije komponente cÿ iji su pravci poznati, metodom
trokuta i paralelograma sila, prema sl. 4.32 u udzÿ beniku, str. 49
— rijesÿiti na plocÿ i graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom primjer 1 iz udzÿ benika, str. 50 i 51
— na rijesÿenom primjeru dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 53 i 54 – Zadaci za vjezÿ bu: 1., 2. i 3. zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Rastavljanje sila na dvije komponente;

graficÿ ki i analiticÿ ki postupak
VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Graficÿ ki radovi; racÿ unska; rad s racÿ unalom
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Radna biljezÿ nica s CD-om, racÿ unalo, grafoskop, grafofolija s
rjesÿenjima teorijskih zadataka na str. 17 Radne biljezÿ nice
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti rastavljanje sile na dvije komponente graficÿ kim i
analiticÿ kim postupkom.
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na rad s racÿ unalom u rjesÿavanju
c funkcionalni: Steći umijeće i sposobnost rastavljanja sile na dvije
komponente graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
UVODNI DIO: 5’
— prema Radnoj biljezÿ nici na str. 17 ponoviti rastavljanje sila na dvije komponente petminutnim
rjesÿavanjem postavljene vjezÿ be
— nakon isteka 5 min. nastavnik pomoću grafoskopa projicira rjesÿenja na grafofoliji, a ucÿ enici potvrduju
ispravna rjesÿenja i ispravljaju eventualne pogresÿke
GLAVNI DIO: 38’
— upaliti racÿ unala i na CD-u pronaći temu Konkurentni sustav sila, nastavnu jedinicu Rastavljanje
sile na dvije komponente i otvoriti 1. zadatak
— ucÿ enici rjesÿavaju zadatak u svoju Radnu biljezÿ nicu graficÿ kim postupkom, a nakon toga analiticÿ ki
pomoću racÿ unala
— nastavnik prati i pomazÿ e ucÿ enicima te biljezÿ i napredovanje svakog ucÿ enika u svoje interne biljesÿke
— ucÿ eniku koji je ispravno rijesÿio 1. zadatak, nastavnik mozÿ e dati ocjenu u skladu s osvojenim bodovima
koje izracÿ una racÿ unalo, te prelazi na rjesÿavanje 2. zadatka
— izvaditi CD i iskljucÿ iti racÿ unala
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 54 i 55 – Zadaci za vjezÿ bu: 4., 5. i 6. zadatak
IZDVOJENO:
Pri radu s racÿ unalom nastavnik mora posvetiti pazÿ nju onim ucÿ enicima koji se na njemu tezÿ e
snalaze kako bi ih osposobio da se osamostale u izradi vjezÿ bi koje prethode. Takoder je vazÿ no
da nastavnik vodi, kako je već ranije recÿ eno, internu evidenciju o napredovanju svakog ucÿ enika.
Naime, dogodit će se da će pojedini ucÿ enici rijesÿiti i visÿe zadataka od planiranih, a neki ucÿ enici
neće rijesÿiti nijedan. Radi toga je potrebno imati evidenciju o napredovanju kako bi znali
poduzimati potrebne korake za one koji zaostaju u svladavanju gradiva jer ti ucÿ enici kasnije
mogu biti problem kako za organizaciju nastave, tako i za odrzÿ avanje radne atmosfere.
NASTAVNA JEDINICA: Rastavljanje sile na tri komponente;

Culmannova graficÿ ka metoda
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Dijalosÿka; graficÿ ki radovi; racÿ unska;
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rastavljanja sile na tri komponente
graficÿ kim postupkom.
razvijati urednost i preciznost.
c funkcionalni: Naucÿ iti rastavljati silu na tri komponente primjenom
Culmannove graficÿ ke metode.
NOVI POJMOVI: Culmannova crta
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika; pregled zabiljezÿ iti u njihove biljezÿ nice i imenik
— ponoviti rastavljanje sile na dvije komponente
— najaviti danasÿnju temu rastavljanja sile na tri komponente; naslov ispisati na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti
da otvore str. 56 udzÿ benika
GLAVNI DIO: 35’

— pomoću sÿkolskih trokuta na plocÿ i nacrtati sl. 4.52 iz udzÿ benika i pozvati ucÿ enike da dobro promotre
sliku i odgovore: Koji su potrebni uvjeti da bi mogli rastaviti silu na tri komponente?
— ako ucÿ enici ne mogu dati cjelovit odgovor, uputiti ih da odgovor potrazÿ e u udzÿ beniku, str. 56 , prva
recÿ enica
— najaviti da ćemo nacrtanu silu rastaviti u tri komponente Culmannovom graficÿ kom metodom
— na slici nacrtanoj na plocÿ i konstruirati Culmannovu crtu prema sl. 4.53 u udzÿ beniku, str. 56
— dijalosÿkom metodom definirati Culmannovu crtu te uputiti ucÿ enike da definiciju potrazÿ e u udzÿ beniku
!iznad sl. 4.54, str. 56
— crtajući na plocÿ i novu sliku, pomoću sÿkolskih trokuta rastaviti silu F najprije na komponentu u prav-
cu III i Culmanovu crtu, a potom na komponente u pravcima II i I , kao na sl. 4.54 u udzÿ beniku,
str. 56
— komentirati rjesÿenje da ucÿ enici uocÿ e da je Culmannova crta podijelila poligon sila na dva trokuta sila
— na plocÿ i rijesÿiti primjer 1 na str. 57 udzÿ benika
— na rijesÿenom primjeru dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 59 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. i 2. zadatak
— uputiti ucÿ enike da analiziraju rijesÿene zadatke 2. i 3., str. 58 i 59
NASTAVNA JEDINICA: Rastavljanje sile na tri komponente;

Culmannova graficÿ ka metoda
VRIJEME: 1 sat
OBLIK RADA: Grupni
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Graficÿ ki radovi
NASTAVNA SREDSTVA:
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti rastavljanje sile na tri komponente graficÿ kim postupkom.
c funkcionalni: Steći umijeće i sposobnost rastavljanja sile na tri
komponente Culmannovom graficÿ kom metodom.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću dva do tri ucÿ enika; pregled zabiljezÿ iti u njihove biljezÿ nice i imenik
— formirati grupe kao na prethodnoj vjezÿ bi !isti sastav
GLAVNI DIO: 35’
— zadati grupama da rjesÿavaju 4. zadatak iz udzÿ benika, str. 60
— nastavnik prati rad grupa, pomazÿ e postaviti zadatak onima koji ga ne mogu postaviti
— napredovanje grupe i svakog pojedinca u njoj nastavnik vodi u svojim internim biljesÿkama
— ucÿ enicima koji su ispravno rijesÿili zadatak, nastavnik ga mozÿ e ocijeniti
— grupi koja je rijesÿila 4. zadatak, zadati da rjesÿavaju 5., str. 60
— grupi koja nije uspjela rijesÿiti zadatak do kraja, zadati da ga dovrsÿe kod kuće
— komentirati rad grupa i istaknuti ucÿ enike koji su dobro radili
— ucÿ enicima koji nisu svladali gradivo ukazati na to, te savjetovati da josÿ jednom analiziraju rijesÿene
zadatke u udzÿ beniku i da rade zajedno s boljim ucÿ enicima
NASTAVNA JEDINICA: Sustav konkurentnih sila; graficÿ ko i analiticÿ ko

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Graficÿ ki radovi, racÿ unska, dijalosÿka
NASTAVNA SREDSTVA:
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak sastavljanja sustava konkurentnih sila
c funkcionalni: Identificirati sustav kolinearnih sila i steći sposobnost
pronalazÿ enja velicÿ ine i pravca rezultante graficÿ kim postupkom
primjenom otvorenog poligona sila i analiticÿ kim postupkom
primjenom analiticÿ kih uvjeta ravnotezÿ e.
NOVI POJMOVI: plan sila, poligon sila, otvoreni poligon sila, pravac rezultante, zatvoreni
poligon sila, graficÿ ki uvjeti ravnotezÿ e, analiticÿ ki uvjeti ravnotezÿ e
UVODNI DIO: 3’
— dijalosÿkom metodom ponoviti sastavljanje dviju konkurentnih sila
— najaviti da ćemo danas naucÿ iti sastavljanje i ravnotezÿ u sustava konkurentnih sila, ispisati naslov na
plocÿ u i uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 60
GLAVNI DIO: 37’
— na plocÿ u sÿkolskim trokutima nacrtati plan sila kao na sl. 4.64, str. 60 u udzÿ beniku
— naglasiti da se sustav sila tako prikazan naziva plan sila i iznad crtezÿ a na plocÿ i ispisati – plan sila
— objasniti nacÿ in sastavljanja sila u rezultantu, te pomoću sÿkolskih trokuta na plocÿ u nacrtati poligon
sila kao na sl. 4.65, str. 61 u udzÿ beniku
— naglasiti da je to otvoreni poligon sila koji daje rezultantu, te iznad crtezÿ a poligona sila na plocÿ i
napisati: otvoreni poligon sila = rezultanta FR = 0 ; kredom u boji u poligon sila ucrtati rezultantu
6
— naglasiti da je smjer rezultante suprotan smjeru zadnje sile u poligonu sila; odrediti smjer i velicÿ inu
rezultante
— upitati ucÿ enike: Koja bi sila uravnotezÿ ila nacrtani sustav sila?
— nakon dobivenog odgovora u poligon sila ucrtati drugom bojom silu F5 , koja će uravnotezÿ iti sustav
konkurentnih sila
— uputiti ucÿ enike da obrate pazÿ nju na smjer sile F5 , te upitati: Kakav je to sada poligon sila?
— nakon dobivenog odgovora ispod poligona napisati: zatvoreni poligon = ravnotezÿ a FR = 0
— prijeći na analiticÿ ki postupak sastavljanja sustava sila
— pomoću sÿkolskih trokuta ponovo nacrtati plan sila i smjestiti ga u koordinatni sustav, te projicirati
sile na os x i y , kao na sl. 4.66 u udzÿ beniku, str. 61
— zahtijevati da ucÿ enici prepoznaju da projekcije sila na koordinatne osi predstavljaju sustav kolinear-
nih sila razlicÿ itih smjerova cÿ ije smo rezultante analiticÿ ki naucÿ ili odredivati, te uputiti ucÿ enike na 1.
korak – projekciju sila na koordinatne osi, str. 61 u udzÿ beniku
— dijalosÿkom metodom ispisati na plocÿ i module projekcija sila na osi x i y
— uputiti ucÿ enike na 2. korak – odredivanje rezultante kolinearnih sila u osima x i y , udzÿ benik, str.
62
— dijalosÿkom metodom na plocÿ i ispisati modul rezultante u osi x i y , te na plocÿ u graficÿ ki prikazati
rezultantu FRx i Fry u koordinatnom sustavu kao na sl. 4.67 u udzÿ beniku, str. 62
— upitati ucÿ enike: Kako ćemo prema toj slici analiticÿki odrediti ukupnu rezultantu FR sustava sila?
— nakon dobivenog odgovora uputiti ucÿ enike na 3. korak – izracÿunavanje velicÿine rezultante, udzÿ benik,
str. 62, te na plocÿ u ispisati vrijednost rezultante dobivene po Pitagorinom poucÿ ku
— uputiti ucÿ enike na 4. korak – odredivanje pravca rezultante, udzÿ benik, str. 62, te iz pravokutnog
trokuta iz kojega je odredena velicÿ ina rezultante "slika na plocÿ i , dijalosÿkom metodom odrediti tg αR
— uputiti ucÿ enike da je odredivanje pravca rezultante ovisno o tome u kojem se kvadrantu koordinatnog
sustava rezultanta nalazi, sl. 4.68 a , b i c , udzÿ benik, str. 63
— na kraju pozvati ucÿ enike da promotre izraz na plocÿ i za velicÿ inu rezultante dobiven u 3. koraku, te da
odgovore na pitanje: Kada će sustav biti u ravnotezÿ i?
— ocÿ ekivani odgovor ucÿ enika je da će sustav sila biti u ravnotezÿ i kada rezultanta sila bude bile jednaka
nuli
— tada treba slijediti novo pitanje: Kada će rezultanta biti jednaka nuli?
— nakon dobivenog odgovora kada su izrazi ispod drugog korijena jednaki nuli, tj. FRx = 0 i Fry = 0 ,
nastavnik treba na plocÿ u ispisati analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e prema udzÿ beniku, str. 64, te na njih
uputiti ucÿ enike
— ponoviti pojmove plan sila, otvoreni i zatvoreni poligon sila, graficÿ ke i analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e
— zadati domaću zadaću: Radna biljezÿ nica iz mehanike za I. razred, str. 14 i 16 – rijesÿiti 2. i 4.
zadatak graficÿ kim postupkom
IZDVOJENO:
Obradujući ovu nastavnu jedinicu nastavnik je treba dobro pripremiti jer predstavlja sintezu do
sada obradivanog gradiva. Tu sintezu nastavnik treba isticati kako bi ucÿ enici mogli povezivati
do sada stecÿ ena znanja u jednu cjelinu. Ako ucÿ enici nisu u stanju odmah prepoznati da se radi
o već obradenom gradivu, nastavnik ih potpitanjima treba na to navoditi.
Posebno je potrebno ucÿ enike upućivati na slike i tekst u udzÿ beniku, gdje je metodicÿ ki
obraden postupak graficÿ kog i analiticÿ kog odredivanja rezultante i ravnotezÿ e.
NASTAVNA JEDINICA: Sustav konkurentnih sila; graficÿ ko i analiticÿ ko odredivanje

rezultante i ravnotezÿ e; zadavanje I. programskog zadatka
VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Radna biljezÿ nica s CD-om, racÿ unalo
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti postupak sastavljanja sustava konkurentnih sila graficÿ kim
i analiticÿ kim postupkom.
b odgojni: Navikavati ucÿ enika na rad s priborom za tehnicÿ ko crtanje
i primjenu racÿ unala u rjesÿavanju zadataka.
c funkcionalni: Steći umijeće pronalazÿ enja rezultante sustava konkurentnih
sila graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
UVODNI DIO: 2’
— upaliti racÿ unala i na CD-u pronaći temu Konkurentni sustav sila, nastavnu jedinicu Sastavljanje
visÿe sila – 2. zadatak
— uputiti ucÿ enike da otvore graficÿ ko rjesÿenje zadatka i da ga usporede s rjesÿenjem koje su rjesÿavali kod
kuće za domaću zadaću, te zadati da ga sada rijesÿe analiticÿ ki
GLAVNI DIO: 38’

— ucÿ enici rjesÿavaju zadatak, a nastavnik obilazi ucÿ enike i pomazÿ e onima koji se slabije snalaze u
njegovom rjesÿavanju
— nastavnik vodi interne biljesÿke o napredovanju svakog ucÿ enika
— po zavrsÿetku 2. zadatka, nastavnik mozÿ e ocijeniti ucÿ enika pregledavajući mu graficÿ ki dio koji je
rijesÿio kod kuće i analiticÿ ki dio kojega je rijesÿio na vjezÿ bi; ocjenu mozÿ e dati na temelju osvojenih
bodova koje racÿ unalo samo odredi na osnovi tocÿ nosti rjesÿenja
— ucÿ enicima koji su rijesÿili 2. zadatak, zadati da rjesÿavaju 3., kojega su takoder graficÿ ki rijesÿili kod
kuće
— nastavnik i dalje prati rad svakog ucÿ enika i vodi interne biljesÿke o napredovanju svakog ucÿ enika
— izvaditi CD i iskljucÿ iti racÿ unala iz pogona
— ucÿ enici koji nisu zavrsÿili do kraja 3. zadatak, trebaju ga dovrsÿiti kod kuće
— podijeliti listiće za I. programski zadatak, dati rok njegova rjesÿavanja
— uputiti ucÿ enike da programski zadatak treba rijesÿiti kao sÿto su rijesÿeni zadaci na str. 66 i 67 udzÿ benika
i kao sÿto su to do sada rjesÿavali
IZDVOJENO:
Zadatke za I. programski zadatak treba prirediti unaprijed na listićima koje će nastavnik podi-
jeliti ucÿ enicima. Svaki ucÿ enik treba dobiti svoj listić kojega će vratiti zajedno s rjesÿenjem.
Zadaci mogu biti slicÿ ni kao sÿto su Zadaci za vjezÿ bu: 1 do 6 u udzÿ beniku, str. 72 i 73.
Primjer listića sa zadatkom nalazi se u prilogu prirucÿ nika.
NASTAVNA CJELINA: ÿ KI MOMENT SILE

5. STATIC
NASTAVNA JEDINICA: Staticÿ ki moment sile s obzirom na tocÿ ku i os

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; racÿ unska; demonstracijska
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, vijak s maticom, viljusÿkasti kljucÿ , grafoskop,
grafofolija sa sl. 5.1, 5.3 i 5.4 iz udzÿ benika
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti pojam staticÿ kog momenta sile s obzirom na tocÿ ku i os.
b odgojni: Stjecati naviku primjene literature.
c funkcionalni: Identificirati djelovanje staticÿ kog momenta s obzirom na tocÿ ku
i os, izracÿ unati vrijednost staticÿ kog momenta i odrediti
njegovu mjernu jedinicu.
NOVI POJMOVI: poluga, staticÿ ki moment sile, krak sile, vektor staticÿ kog momenta sile,
pravilo desnog vijka, pozitivan moment sile, negativan moment sile
UVODNI DIO: 5’
— uzeti olovku, ispod nje postaviti kredu i podignuti knjigu te upitati ucÿ enike: Na kojem principu smo
podigli knjigu?
— nakon sÿto ucÿ enici prepoznaju da smo knjigu podigli na principu poluge, uzeti viljusÿkasti kljucÿ i
zavrnuti maticu, pa ih upitati: Sÿ to predstavlja kljucÿ za stezanje ili otpusÿtanje matice?
— ucÿ enici će prepoznati kljucÿ kao posebno oblikovanu polugu – alat kojim se sluzÿ imo za stezanje i
otpusÿtanje vijaka i matica
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 75, gdje se nalazi 5. poglavlje Staticÿ ki moment sile, te
naglasiti da ćemo analizirati stezanje i otpusÿtanje matice te na taj nacÿ in se upoznati s novim pojmom
staticÿ ki moment sile
GLAVNI DIO: 35’

— pomoću grafoskopa projicirati sl. 5.1 iz udzÿ benika, str. 75 i na njoj analizirati staticÿ ki moment sile
s obzirom na tocÿ ku, te objasniti pojam kraka i velicÿ ine momenta
— uputiti ucÿ enike da na str. 75 udzÿ benika pronadu kurzivom ispisane definicije kraka i momenta
— na plocÿ u iz formule za moment izvesti jedinicu za moment, te pomoću sl. 5.2 iz udzÿ benika, str. 76,
definirati kada je moment pozitivan, a kada negativan
— grafoskopom projicirati sl. 5.3 iz udzÿ benika, str. 76, prenijetu na grafofoliju i objasniti odredivanje
vektora momenta pomoću pravila desnog vijka
— uputiti ucÿ enike na str. 11 udzÿ benika i sl. 23, te pomoću nje i vijka koji je posluzÿ io za objasÿnjavanje
momenta, objasniti pravilo desnog vijka
— grafoskopom projicirati sl. 5.4 iz udzÿ benika, str. 77 i objasniti staticÿ ki moment s obzirom na os
— uputiti ucÿ enike da potrazÿ e na str. 77 udzÿ benika kurzivom ispisano pravilo staticÿ kog momenta s
obzirom na os
— na plocÿ u rijesÿiti primjer 1, str. 78 udzÿ benika
— zadati domaću zadaću iz udzÿ benika, str. 81 – Zadaci za vjezÿ bu: 5., 6. i 7. zadatak
— uputiti ucÿ enike da proucÿ e rijesÿene primjere na str. 78, 79 i 80, te si na taj nacÿ in olaksÿaju izradu
domaće zadaće
IZDVOJENO:
Staticÿ ki moment sile s obzirom na tocÿ ku je vektorski ili vanjski produkt dvaju vektora cÿ iji
je vektor okomit na ravninu u kojoj djeluje vektorski produkt, a smjer vektora se odreduje
pravilom desnog vijka, str. 10 i 11 udzÿ benika.
Staticÿ ki moment sile s obzirom na os je skalarni ili unutarnji produkt dvaju vektora koji je
obraden na str. 10 udzÿ benika.
Budući da ucÿ enici ovog uzrasta neće moći shvatiti unutarnji i vanjski produkt dvaju vektora
gradivo matematike koje obraduju u trećem razredu!, kao ni odrediti rezultirajući vektor, taj
dio gradiva treba obraditi samo informativno. Njega će ucÿ enici svladati u trećem razredu u
okviru matematike i tehnicÿ ke mehanike – kinematike i dinamike.
Ovdje je bitno da ucÿ enici uocÿ e razliku izmedu djelovanja sile kao uzroka translacije i
momenta kao uzroka rotacije tijela, te da naucÿ e odredivati smjer i velicÿ inu momenta.
NASTAVNA JEDINICA: Momentno pravilo (Varignonov poucÿ ak)

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; graficÿ ki radovi; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti momentno pravilo ili Varignonov poucÿ ak i njegovu primjenu.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom i na racÿ unske
metode rjesÿavanja zadataka iz struke.
c funkcionalni: Steći sposobnost izracÿ unavanja rezultirajućeg momenta kada
u odnosu na tocÿ ku ili os djeluje sustav !visÿe momenata.
NOVI POJMOVI: momentno pravilo ili Varignonov pucÿ ak
UVODNI DIO: 5’
— zadatak koji ucÿ enici eventualno nisu znali rijesÿiti kratko postaviti na plocÿ u i pokazati nacÿ in rjesÿavanja
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 80 – Zadaci za vjezÿ bu, te da u roku od 2 min. rijesÿe 1., 2. i 3. zadatak;
nakon isteka 2 min., uputiti ih da tocÿ ne odgovore potrazÿ e na str. 329
— ukazati ucÿ enicima da su u domaćoj zadaći rjesÿavali slucÿ ajeve kada je tijelo bilo opterećeno samo s
jednim momentom, te najaviti da će danas naucÿ iti kako se rjesÿavaju slucÿ ajevi kada je tijelo optere-
ćeno s visÿe momenata; najaviti temu i ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore udzÿ benik
na str. 82
GLAVNI DIO: 35’
— pomoću sÿkolskih trokuta nacrtati silu F1 i F2 s hvatisÿtem u ishodisÿtu koordinatnog sustava kao na
sl. 5.17 u udzÿ beniku, str. 82
— naći rezultantu FR sila F1 i F2 , obiljezÿ iti je kredom u boji, obiljezÿ iti tocÿ ku O !kao na sl. 5.17 , te
postaviti zadatak tako da treba dokazati da će moment rezultante s obzirom na tocÿ ku O biti jednak
zbroju momenata komponenti F1 i F2 sÿto ga cÿ ine s obzirom na istu tocÿ ku
— izvrsÿiti dokaz kao u udzÿ beniku, str. 82, koji je izveden ispod sl. 5.17, a koji konacÿ no glasi:
MR = M 1 + M 2
— na temelju dobivenog dokaza zahtijevati da ucÿ enici sami zakljucÿ e momentno pravilo
— uputiti ih da pronadu u udzÿ beniku na str. 82 momentno pravilo ili Varignonov poucÿ ak !pisan kurzi-
vom
— dijalosÿkom metodom rijesÿiti na plocÿ u primjenom momentnog pravila primjer 1 i 2 u udzÿ beniku, str.
83
— na zadnjem rijesÿenom zadatku ponoviti momentno pravilo
— zadati domaću zadaću, udzÿ benik, str. 84 – Zadaci za vjezÿ bu: 1., 2. i 3. zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Momentno pravilo (Varignonov poucÿ ak)

VRIJEME: 2 sata
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Rad s racÿ unalom; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti primjenu momentnog pravila ili Varignonovog poucÿ aka
na konkretnim prakticÿ nim zadacima.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s racÿ unalom i na racÿ unske metode
rjesÿavanja zadataka iz struke.
c funkcionalni: Steći umijeće primjene momentnog pravila za izracÿ unavanje
rezultirajućeg momenta u strojarskoj praksi.
UVODNI DIO: 5’
— upaliti racÿ unala i na CD-u pronaći temu Nekonkurentni sustav sila; nastavnu jedinicu Moment sile
– 1. zadatak
GLAVNI DIO: 80’
— nastavnik upoznaje ucÿ enike da mogu nakon rjesÿavanja zadatka dobiti ocjenu u skladu s osvojenim
bodovima koje će im racÿ unalo samo izracÿ unati
— ucÿ enici rjesÿavaju zadatak, a nastavnik prati njihov rad i pomazÿ e onima koji se ne snalaze te vodi
internu evidenciju o napredovanju svakog ucÿ enika
— nakon rjesÿavanja 1. zadatka i dobivene ocjene, ucÿ enik prelazi na 2. zadatak, a nakon njegovog
rjesÿavanja na 3. u okviru iste teme
— prokomentirati rad svakog ucÿ enika, pohvaliti one koji su napredovali i potaknuti one koji nisu
pokazali adekvatno znanje
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 86 – Zadaci za vjezÿ bu: 6., 7. i 8. zadatak
— najaviti I. sÿkolsku zadaću i nastavne cjeline iz kojih će biti sastavljeni zadaci
NASTAVNA JEDINICA: Par ili spreg sila; transformacija na zadani krak i silu
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti pojam para ili sprega sila i opisati njegovo djelovanje.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom i na racÿ unske
metode rjesÿavanja zadataka iz struke.
c funkcionalni: Identificirati par ili spreg sila i steći sposobnost izracÿ unavanja
njegove velicÿ ine te razviti predodzÿ bu njegovog djelovanja.
NOVI POJMOVI: par sila, krak para sila, transformacija para sila, staticÿ ki ekvivalentni
parovi sila
UVODNI DIO: 3’
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 87 udzÿ benika i najaviti novu nastavnu jedinicu te ispisati naslov na
plocÿ i
GLAVNI DIO: 37’
— dijalosÿkom metodom objasniti pojam para sila !sile i krak para sila prema sl. 5.30 iz udzÿ benika,
str. 87
— uputiti ucÿ enike na definiciju para sila u udzÿ beniku, str. 87, pisanu kurzivom
— zahtijevati od ucÿ enika da se prisjete primjera iz prakse gdje djeluje par sila
— izvesti izraz za velicÿ inu momenta para sila prema udzÿ beniku, str. 87, te uputiti ucÿ enike na definicije
pisane kurzivom na str. 87 udzÿ benika
— najaviti obradu transformaciju para sila, uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 89 i ispisati
naslov na plocÿ i
— objasniti pod kojim uvjetima se mozÿ e izvrsÿiti transformacija jednog para sila u drugi i objasniti
pojam ekvivalentnog para sila
— uputiti ucÿ enike na definiciju ekvivalentnog para sila i uvjeta transformacije u udzÿ beniku, str. 89
— racÿ unskom metodom na plocÿ i izvrsÿiti transformaciju para sila na zadani krak i zadanu silu prema
primjerima 1 i 2 u udzÿ beniku, str. 89 i 90
— zadati domaću zadaću, udzÿ benik, str. 90 – Zadaci za vjezÿ bu: 1., 2. i 3. zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Sastavljanje parova sila u ravnini; graficÿ ki i

analiticÿ ki postupak; ravnotezÿ a
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak sastavljanja parova sila u ravnini graficÿ kim i
analiticÿ kim postupkom i odredivanje ravnotezÿ e.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom i na racÿ unske metode
rjesÿavanja zadataka iz struke.
c funkcionalni: Razviti sposobnost sastavljanja parova sila u ravnini
graficÿ kom i analiticÿ kom metodom te odredivanje ravnotezÿ e.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika; pregled upisati u njihove biljezÿ nice i imenik
— ponoviti pojmove par sila, krak para sila, moment para sila, transformaciju para sila na zadani krak
i zadanu silu, uvjete transformacije !pojam ekvivalentnog para sila
— najaviti danasÿnju temu, ispisati naslov na plocÿ i i uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 91
GLAVNI DIO: 35’

— najaviti ucÿ enicima da ćemo najprije pokazati kako se sastavljaju parovi sila koji imaju isti krak, tj.
a1 = a2 = a3 = a , kao sÿto su parovi sila na sl. 5.39 u udzÿ beniku, str. 91
— pomoću sÿkolskih trokuta na plocÿ u nacrtati tri para sila kao na sl. 5.39 udzÿ benika, str. 91, te ih graficÿ ki
zbrojiti kao sÿto je to ucÿ injeno na sl. 5.40, str. 91 !rezultirajući par sila nacrtati kredom u boji
— ispisati na plocÿ u konacÿ no rjesÿenje: MR = FR a #Nm#
— najaviti da ćemo sada pokazati kako se sastavljaju parovi sila cÿ iji su krakovi razlicÿ iti, tj. kada je
a1 6= a2 6= a3 , kao sÿto je u udzÿ beniku na str. 92
— na plocÿ u dijalosÿkom metodom transformirati zadane parove sila na zadani krak a , kao sÿto je to
ucÿ injeno u udzÿ beniku, str. 92
— najaviti analiticÿ ko sastavljanje parova sila, ispisati naslov na plocÿ i, te postaviti ucÿ enicima pitanje:
Po kojem poucÿku ili pravilu se sastavljaju staticÿki momenti?
— nakon odgovora da je to momentno pravilo ili Varignonov poucÿ ak, reći da se po istom pravilu
analiticÿ ki sastavljaju momenti parova sila koji djeluju u istoj ravnini
— takoder dijalosÿkom metodom analiticÿ ki zbrojiti momente parova sila nacrtanih na plocÿ i, kao sÿto je
to ucÿ injeno u udzÿ beniku, str. 92, te ispisati opći izraz
— pozvati ucÿ enike da promotre opći izraz za rezultirajući moment parova sila te ih upitati: Kada će
sustav momenata parova sila biti u ravnotezÿ i?
— nakon dobivenog odgovora ! MR = 0 , uputiti ih da na str. 94 udzÿ benika potrazÿ e naslov Ravnotezÿ a
sustava momenata parova sila, ispod kojeg trebaju potrazÿ iti opće pravilo pisano kurzivom
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 94 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. i 2. te str. 95 – Zadaci za vjezÿ bu:
1. i 2. zadatak
— uputiti ucÿ enike da pri rjesÿavanju domaće zadaće analiziraju rijesÿene primjere u udzÿ beniku na str. 93
i 95
NASTAVNA CJELINA: 6. SUSTAV PARALELNIH SILA

odredivanje rezultante i njenog polozÿ aja
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti sastavljanje dviju paralelnih sila !istog i suprotnog smjera
i odredivanje polozÿ aja rezultante graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s priborom za tehnicÿ ko crtanje i na
racÿ unske metode izradbe zadataka; razvijati osjećaj za tocÿ nost
i urednost.
c funkcionalni: Identificirati dvije paralelne sile i steći sposobnost odredivanja
rezultante i njenog polozÿ aja graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
NOVI POJMOVI: sustav paralelnih sila, dvije paralelne sile istog smjera, dvije paralelne
sile suprotnog smjera
UVODNI DIO: 5’
— zadatke koje ucÿ enici eventualno nisu znali rijesÿiti kratko na plocÿ u pokazati nacÿ in rjesÿavanja
— najaviti novu nastavnu cjelinu 6. Sustav paralelnih sila i prvu nastavnu jedinicu iz nove cjeline
Dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera; naslov ispisati na plocÿ i
GLAVNI DIO: 35’
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 101
— upoznati ucÿ enike s metodama graficÿ kog odredivanja rezultante i njenog polozÿ aja, te uputiti ucÿ enike
da na str. 101 udzÿ benika potrazÿ e metode pisane kurzivom ispod naslova Dvije sile
— najaviti da ćemo pokazati treću metodu – Metodu projekcija sila, te ispisati naziv metode na plocÿ u
— uputiti ucÿ enike da otvore Radnu biljezÿ nicu na str. 33, te pomoću sÿkolskih trokuta na plocÿ i prema
danim koracima odrediti rezultantu i njen polozÿ aj za dvije paralelne sile istog smjera
— takoder prema Radnoj biljezÿ nici na str. 33 graficÿ kom postupkom i metodom projekcija sila naći
rezultantu i njen polozÿ aj dviju paralelnih sila suprotnog smjera
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 102 udzÿ benika, te potrazÿ e naslov b) analiticÿ ki postupak, te dijalosÿ-
kom metodom naći module rezultanti koje smo rijesÿili graficÿ kim postupkom; za sile istog smjera:
FR = F1 + F2 ; za sile suprotnog smjera: FR = F1 ; F2
— takoder dijalosÿkom metodom pomoću momentnog pravila, odrediti polozÿ aj rezultante aR
— rijesÿiti primjer 1 iz udzÿ benika, str. 102 i 103
— ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 104 – Zadaci za vjezÿ bu: 3. zadatak, str. 108 – Zadaci za
vjezÿ bu: 2. zadatak
IZDVOJENO:
Odredivanje rezultante dviju paralelnih sila istog i suprotnog smjera u udzÿ beniku je vrsÿeno po-
moću metode paralelograma ili trokuta sila, tj. dodavanjem dviju horizontalnih sila suprotnoga
smjera. Budući da ta metoda zahtijeva visÿe vremena, te bi za odredivanje rezultante i njenog
polozÿ aja za sile istog i suprotnog smjera trebalo 2 sÿkolska sata, predlazÿ em da se ova nastavna
jedinica obradi pomoću znatno kraće metode – metode projekcija sila. Ta metoda je pokazana
u Radnoj biljezÿ nici na 33. stranici.
Ucÿ enike na to treba upozoriti. Analiticÿ ka metoda odredivanja modula i polozÿ aja rezultante
obradena je u udzÿ beniku.

odredivanje rezultante i njenog polozÿ aja
VRIJEME: 1 sat
OBLIK RADA: Grupni
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti postupak sastavljanja dviju paralelnih sila istog i
suprotnog smjera graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom te
odredivanje polozÿ aja rezultante.
racÿ unske metode izrade zadataka; razvijati osjećaj za tocÿ nost
i urednost.
c funkcionalni: Steći umijeće odredivanja velicÿ ine i polozÿ aja rezultante
paralelnih sila graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
UVODNI DIO: 5’
— ponoviti graficÿ ki i analiticÿ ki postupak pronalazÿ enja velicÿ ine i polozÿ aja rezultante paralelnih sila
— formirati grupe !sastav isti kao i na prosÿloj vjezÿ bi
GLAVNI DIO: 38’
— zadati da grupe rjesÿavaju 5. zadatak – Zadaci za vjezÿ bu, str. 104 udzÿ benika
— informirati da ona grupa koja prva rijesÿi zadatak mozÿ e dobiti ocjenu
— pratiti rad svake grupe i pojedinaca u njoj te o tome voditi interne biljesÿke
— nakon rjesÿenja 5. zadatka, izvrsÿiti pregled i ocijeniti ucÿ enike u grupi
— grupi koja je rijesÿila 5. zadatak, zadati da rjesÿavaju 4. zadatak – Zadaci za vjezÿ bu, str. 109 udzÿ benika
— i dalje pratiti rad grupa i pojedinaca u njoj i voditi interne biljesÿke o napredovanju svake grupe i
pojedinca
— ucÿ enici koji nisu dovrsÿili 4. zadatak, trebaju ga dovrsÿiti kod kuće
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 104 – Zadaci za vjezÿ bu: 6. zadatak, str. 109, 5. zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Sustav paralelnih sila istog i suprotnog smjera; graficÿ ko i

analiticÿ ko odredivanje rezultante i njenog polozÿ aja
lancÿ anim poligonom
VRIJEME: 2 sata
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak sastavljanja visÿe paralelnih sila istog i suprotnog
smjera graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom te odredivanje
polozÿ aja rezultante.
i urednost.
c funkcionalni: Identificirati sustav paralelnih sila i steći sposobnost odredivanja
velicÿ ine rezultante pomoću poligona sila i njenog polozÿ aja pomoću
lancÿ anog poligona pri graficÿ koj metodi te primjenom metode
zbrajanja sila – odredivanje velicÿ ine, a primjenom momentnog
pravila polozÿ aja rezultante pri analiticÿ koj metodi.
NOVI POJMOVI: lancÿ ani poligon sila, pol sila, polne zrake
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika; pregled upisati u njihove biljezÿ nice i imenik
— najaviti novu nastavnu jedinicu; naslov ispisati na plocÿ u i uputiti ucÿ enike da otvore str. 112 udzÿ benika
– Sustav paralelnih sila istog smjera
— uputiti ucÿ enike da se takvi zadaci rjesÿavaju postupno po koracima pa ih uputiti da na str. 112
udzÿ benika procÿ itaju 1. korak
GLAVNI DIO: 35’

— sÿkolskim priborom nacrtati na plocÿ u 1. korak: plan sila, kao na sl. 6.18 na str. 113 udzÿ benika i
postaviti ucÿ enicima pitanje: Pomoću cÿega mozÿ emo odrediti rezultantu paralelnih sila nacrtanih u
planu sila?
— nakon dobivenog odgovora prijeći na 2. korak: na plocÿ u nacrtati poligon sila i odrediti rezultantu
kao sÿto je na sl. 6.18 u udzÿ beniku, str. 113 !rezultantu ucrtati bojom
— skrenuti ucÿ enicima pazÿ nju da ćemo u 3. koraku odrediti polozÿ aj rezultante pomoću lancÿ anog poli-
gona, a to je postupak koji sada trebaju naucÿ iti
— uputiti ucÿ enike da na str. 112 pronadu 3. korak, te da procÿ itaju sÿto treba najprije ucÿ initi za crtanje
lancÿ anog poligona
— nakon sÿto ucÿ enici procÿ itaju da je to oznacÿ avanje pola P , oznacÿ imo na plocÿ u kredom u boji tocÿ ku
pola P na proizvoljnoj udaljenosti desno od poligona sila, te zahtijevati da ucÿ enici iz udzÿ benika
procÿ itaju sljedeću radnju za crtanje lancÿ anog poligona
— povući polne zrake od 1 do 5, te ponovo zahtijevati da ucÿ enici iz udzÿ benika procÿ itaju sljedeću radnju
i na taj nacÿ in komunicirajući s ucÿ enicima nacrtamo lancÿ ani poligon sila kao na sl. 6.18 u udzÿ beniku
!kredom u boji ucrtati poloz ÿ aj rezultante i kotirati njen polozÿ aj aR
— zahtijevati da ucÿ enici otvore str. 111 udzÿ benika i na dnu stranice pisane kurzivom pronadu svojstva
!
poligona sila i lancÿ anog poligona
!
poligon sila velicÿ ina, pravac i smjer rezultante
— ispisati na plocÿ u: lancÿ ani poligon polozÿ aj rezultante
!
— uputiti ucÿ enike na 4. korak u udzÿ beniku, te na plocÿ u ispisati odredeni polozÿ aj rezultante: aR =
=aR = ML
— uputiti ucÿ enike na naslov u udzÿ beniku, str. 113 – Sustav paralelnih sila suprotnog smjera, te na
isti nacÿ in odrediti rezultantu i njen polozÿ aj kao na sl. 6.19 na str. 114 udzÿ benika
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 121 udzÿ benika – 6.4 Analiticÿ ko odredivanje velicÿ ine i polozÿ aja
rezultante, ispisati naslov na plocÿ i
— dijalosÿkom metodom navesti ucÿ enike da prepoznaju da se analiticÿ ki rezultanta odreduje isto kao
rezultanta kolinearnih sila
— ispisati na plocÿ u: rezultanta ! FR =
P Fi = F1 + F2 + F3 + : : : + Fn
— na plocÿ u nacrtati sl. 6.32 iz udzÿ benika, str. 121, te dijalosÿkom metodom navesti ucÿ enike da primjenom
momentnog pravila odrede polozÿ aj rezultante aR , a izvod kao na str. 121 napisati na plocÿ u
— ponoviti korake graficÿ kog odredivanja rezultante sustava paralelnih sila
— ponoviti svojstva lancÿ anog poligona sila
— ponoviti analiticÿ ko odredivanje rezultante
— zadati domaću zadaću: udzÿ benik, str. 119–120 – Zadaci za vjezÿ bu: 5. i 7. zadatak
— uputiti ucÿ enike da pri rjesÿavanju zadaće analiziraju rijesÿene primjere na str. 116–118 udzÿ benika
IZDVOJENO:
Budući da je predvideni opseg gradiva veći od onoga koje treba obraditi za dva sÿkolska sata,
nastavnik mozÿ e sam procijeniti mozÿ e li odvojiti 5 minuta za uvodni i 5 minuta za zavrsÿni dio
sata. Ako je razred s većinom ucÿ enika koji tezÿ e svladavaju gradivo iz tehnicÿ ke mehanike,
nastavniku će vjerojatno nedostajati vremena da sve planirano obradi za dva sÿkolska sata. U
tom slucÿ aju se mozÿ e ispustiti analiticÿ ko odredivanje rezultante i njenog polozÿ aja, a to obraditi
pod vjezÿ bama na konkretnom primjeru.
NASTAVNA JEDINICA: Primjena poligona sila pri odredivanju velicÿ ine rezultante i
lancÿ anog poligona za odredivanje njenog polozÿ aja
VRIJEME: 2 sata
OBLIK RADA: Grupni
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti postupak sastavljanja visÿe paralelnih sila istog i suprotnog
smjera graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom te odredivanja
polozÿ aja rezultante.
i urednost.
c funkcionalni: Na prakticÿ nim zadacima steći umijeće odredivanja velicÿ ine rezultante
sustava paralelnih sila primjenom poligona sila i njenog polozÿ aja
primjenom lancÿ anog poligona sila pri graficÿ koj metodi rjesÿavanja
zadataka. Steći umijeće pronalazÿ enja rezultante sustava paralelnih
sila zbrajanjem sila te odredivanje njenog polozÿ aja primjenom
momentnog pravila pri primjeni analiticÿ ke metode rjesÿavanja zadataka.
UVODNI DIO: 5’
— zadatke koje ucÿ enici eventualno nisu znali rijesÿiti, kratko na plocÿ i postaviti i pokazati nacÿ in rjesÿavanja
— na već uobicÿ ajen nacÿ in formirati grupe
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 120 udzÿ benika i pronadu 6. zadatak
GLAVNI DIO: 80’
— zadati da grupe rjesÿavaju 6. zadatak graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom
— informirati ucÿ enike da oni koji ga prvi rijesÿe mogu biti ocijenjeni
— pratiti rad grupa, napredovanje grupe i pojedinaca u njoj voditi u internim biljesÿkama
— pomagati u rjesÿavanju zadatka grupi koja nije u stanju samostalno rijesÿiti zadatak
— grupi koja je prva rijesÿila zadatak pregledati rjesÿenje i dati ocjenu
— grupi koja je rijesÿila 6. zadatak, zadati da rjesÿava 8. zadatak na istoj stranici
— i dalje pratiti rad grupa i biljezÿ iti napredovanje u svojim biljesÿkama, te ocijeniti ucÿ enike u grupi koja
je prva rijesÿila 8. zadatak
— komentirati rad grupa i pojedinaca u njoj
— ucÿ enicima koji nisu uspjeli rijesÿiti 8. zadatak, zadati da ga dovrsÿe kod kuće
NASTAVNA JEDINICA: Graficÿ ko i analiticÿ ko rastavljanje sila na dvije paralelne

sile istog smjera
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Dijalosÿka; graficÿ ki radovi; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rastavljanja sile na dvije paralelne komponente
istog smjera graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
c funkcionalni: i urednost.
Steći sposobnost rastavljanja sile na dvije paralelne komponente
istog smjera primjenom lancÿ anog poligona pri graficÿ kom i primjenom
analiticÿ kih uvjeta ravnotezÿ e pri analiticÿ kom rjesÿavanju zadataka.
NOVI POJMOVI: zakljucÿ nica z
UVODNI DIO: 5’
— ponoviti sastavljanje dviju paralelnih sila istog smjera graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom
— najaviti da ćemo danas naucÿ iti obrnuti postupak, tj. kako se jedna sila – rezultanta mozÿ e rastaviti na
dvije paralelne sile – komponente istog smjera
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 124, gdje je naslov 6.5 Rastavljanje sile na dvije pa-
ralelne komponente istog i suprotnog smjera i podnaslov Rastavljanje sile na dvije paralelne
komponente istog smjera, te podnaslov ispisati na plocÿ i
GLAVNI DIO: 35’
— sÿkolskim trokutima nacrtati gredu opterećenu silom F kao sÿto je na sl. 6.37 u udzÿ beniku, str. 124,
te definirati zadatak: Treba odrediti kolikom silom će biti opterećen oslonac A , a kolikom oslonac
B ?; na plocÿ u ispisati: F1 = ?, F2 = ?
— postupkom opisanim u udzÿ beniku na str. 124 i 125, nacrtati lancÿ ani poligon i povući zakljucÿ nicu
"kredom u boji , te podijeliti silu F na traz ÿ ene komponente "komponente u planu sila obiljezÿ iti
kredom u boji
— postaviti ucÿ enicima pitanje: Kako ćemo odrediti module komponenti F1 i F2 ?
— nakon dobivenog odgovora ispisati na plocÿ i rjesÿenje: F1 = =F1 = MF , F2 = =F2 = MF
— primjenom momentnog pravila za oslonac A na slici nacrtanoj na plocÿ i, dijalosÿkom metodom
odrediti analiticÿ ki module sila F1 i F2 , kao sÿto je u udzÿ beniku na str. 125
— uputiti ucÿ enike da na str. 125 procÿ itaju tekst 1. primjera, te da otvore sljedeću stranicu 126. na kojoj
se nalazi graficÿ ko i analiticÿ ko rjesÿenje
— na tom rijesÿenom primjeru dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno gradivo "ucÿ enike posebno upo-
zoriti na postupak graficÿ kog rjesÿavanja koji je naveden ispod sl. 6.38
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 128 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. i 2. zadatak
— uputiti ucÿ enike da proucÿ e rijesÿene primjere u udzÿ beniku na str. 127 i 128, te da na toj osnovi rijesÿe
domaću zadaću
NASTAVNA JEDINICA: Graficÿ ko i analiticÿ ko rastavljanje sila na dvije paralelne sile

suprotnog smjera
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Dijalosÿka; graficÿ ki radovi; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rastavljanja sile na dvije paralelne komponente
suprotnog smjera graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
i urednost.
c funkcionalni: Steći sposobnost rastavljanja sile na dvije komponente suprotnog
smjera primjenom lancÿ anog poligona pri graficÿ koj i primjenom
analiticÿ kih uvjeta ravnotezÿ e pri analiticÿ koj metodi rjesÿavanja zadataka.
UVODNI DIO: 5’
— kratko ponoviti rastavljanje sile na dvije paralelne komponente istog smjera
— najaviti ucÿ enicima da ćemo danas obraditi kako se rastavlja sila na dvije paralelne komponente
suprotnog smjera, najaviti temu i ispisati naslov na plocÿ i
GLAVNI DIO: 30’
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 130 gdje se nalazi naslov: Rastavljanje sile na dvije
paralelne komponente suprotnog smjera
— pomoću sÿkolskih trokuta na plocÿ i nacrtati plan polozÿ aja sila kao na sl. 6.47 u udzÿ beniku, str. 131
— dijalosÿkom metodom nacrtati plan sila, lancÿ ani poligon i zakljucÿ nicu, kao na sl. 4.67
— sÿkolskim trokutima prenijeti paralelno zakljucÿ nicu u plan sila i objasniti sÿto je sila F1 , a sÿto preds-
tavlja silu F2 cÿ ime su odredeni i njihovi smjerovi
— pomoću slike plana polozÿ aja nacrtane na plocÿ i i momentnog pravila dijalosÿkom metodom analiticÿ ki
odrediti module sila F1 i F2 !udzÿ benik, str. 131
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 132 i procÿ itaju tekst primjera 3
— na rijesÿenom 3. primjeru dijalosÿkom metodom ponoviti izlozÿ eno !ucÿ enike posebno upozoriti na
postupak graficÿ kog rjesÿavanja koji je naveden na str. 132 ispod sl. 6.48
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 134 – Zadaci za vjezÿ bu: 1. i 2. zadatak, Radna biljezÿ nica,
str. 45 – 1. zadatak, str. 50 – 6. zadatak
— uputiti ucÿ enike da proucÿ e rijesÿene primjere na str. 133–134, te da osnovi njih rijesÿe zadaću
NASTAVNA JEDINICA: Rastavljanje sile na dvije paralelne sile istog i

suprotnog smjera
VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti postupak rastavljanja sile na dvije paralelne komponente istog
i suprotnog smjera.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s racÿ unalom, stjecati naviku za urednost
i preciznost.
c funkcionalni: Steći umijeće primjene poligona sila pri graficÿ koj i primjene
analiticÿ kih uvjeta ravnotezÿ e pri analiticÿ koj metodi rjesÿavanja zadataka.
UVODNI DIO: 3’
— pregledati domaću zadaću, posebnu pozornost obratiti na graficÿ ko rjesÿenje 4. i 6. zadatka iz Radne
biljezÿ nice; pokazati na plocÿ i eventualne nejasnoće
— upaliti racÿ unala i na CD-u pronaći temu Nekonkurentni sustav sila, nastavnu jedinicu Rastavljanje
sile na dvije komponente – 1. zadatak
GLAVNI DIO: 37’
— zadati da ucÿ enici analiticÿ ki rjesÿavaju 1. zadatak koji su kod kuće u radnoj biljezÿ nici rijesÿili graficÿ kim
postupkom
— informirati ucÿ enike da troje od njih koji najbrzÿ e rijesÿe zadatak mogu biti ocijenjeni
— pratiti rad ucÿ enika, pomagati ucÿ enicima koji se slabije snalaze, biljezÿ iti u internim biljesÿkama nap-
redovanja svakog pojedinca
— pregledati i u skladu s osvojenim bodovima ocijeniti rjesÿenje ucÿ enika koji su prvi rijesÿili zadatak
— ucÿ enicima koji su rijesÿili zadatak, zadati da rjesÿavaju 6. zadatak – rastavljanje sile na dvije paralelne
komponente suprotnog smjera, kojeg su rijesÿili graficÿ ki za domaću zadaću
— i dalje pratiti rad ucÿ enika, pomagati onima koji se tezÿ e snalaze, napredovanje biljezÿ iti u internim
biljesÿkama
— prokomentirati uspjesÿnost rada ucÿ enika
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 129 – Zadaci za vjezÿ bu, 3. zadatak, str. 134 – Zadaci za
vjezÿ bu, 3. zadatak, Radna biljezÿ nica, str. 46, 2. zadatak, str. 47, 3. zadatak
NASTAVNA CJELINA: ÿE
7. UVJETI RAVNOTEZ
NASTAVNA JEDINICA: Graficÿ ki i analiticÿ ki uvjeti ravnotezÿ e

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Dijalosÿka
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, grafoskop, grafofolija sa sl. 7.1 iz udzÿ benika, str. 137
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Izvrsÿiti sintezu uvjeta ravnotezÿ e sila s kojima su se ucÿ enici u tijeku
dosadasÿnjeg proucÿ avanja statike susreli.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom.
c funkcionalni: Prepoznati odgovarajući sustav sila i steći umijeće primjene
odgovarajućih uvjeta ravnotezÿ e.
NOVI POJMOVI: otvoreni lancÿ ani poligon sila, zatvoreni poligon sila
UVODNI DIO: 3’
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 136 – 7. Uvjeti ravnotezÿ e, najaviti novu nastavnu cjelinu
i nastavnu jedinicu Graficÿ ki i analiticÿ ki uvjeti ravnotezÿ e i naslov ispisati na plocÿ i
GLAVNI DIO: 37’

— dijalosÿkom metodom ponoviti graficÿ ke uvjete ravnotezÿ e za dvije sile, tri sile i opći sustav sila u
ravnini
— uputiti ucÿ enike da definicije uvjeta ravnotezÿ e potrazÿ e u udzÿ beniku na str. 138 ispod naslova 7.1
Graficÿ ki uvjeti ravnotezÿ e, pisane kurzivom
— ucÿ enici će definirati da je opći sustav sila u ravnini u ravnotezÿ i kada je poligon sila zatvoren, tj. kada
je FR = 0
— grafoskopom projicirati sl. 7.1 iz udzÿ benika koju smo prenijeli na grafofoliju i najaviti ucÿ enicima da
ćemo sada vidjeti je li to dovoljan uvjet ravnotezÿ e općeg sustava sila u ravnini
— na projiciranoj slici pokazati ucÿ enicima da je poligon sila zatvoren, objasniti crtanje lancÿ anog poli-
gona
— ukazati da je prva i zadnja polna zraka koje su zapravo komponente S1 i S10 , sile F1 , medusobno
razmaknute razmakom a , pa sile S1 i S10 predstavljaju par sila će cÿ iji moment rotirati tijelo oko
neke osi rotacije te time tijelo nije u ravnotezÿ i
— nakon objasÿnjenja upitati ucÿ enike: Koji je drugi uvjet da opći sustav sila u ravnini bude u ravnotezÿ i?
— nakon dobivenog odgovora da i lancÿ ani poligon treba biti zatvoren, uputiti ucÿ enike da u udzÿ beniku
na str. 137, ispod sl. 7.1 potrazÿ e zakljucÿ ak pisan kurzivom
— prokomentirati zakljucÿ ak zajedno s ucÿ enicima
— prijeći na analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e, uputiti ucÿ enike da otvore str. 138 udzÿ benika i ispisati naslov
na plocÿ i – Analiticÿ ki uvjeti ravnotezÿ e
— postaviti ucÿ enicima pitanje: Koji su analiticÿki uvjeti sustava sila u ravnotezÿ i?
— ako se ucÿ enici ne mogu prisjetiti, uputiti ih da otvore str. 63 udzÿ benika – Ravnotezÿ a sustava sila, te
da na str. 64 potrazÿ e analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e
— postaviti im pitanje: Jesu li to dovoljni analiticÿki uvjeti ravnotezÿ e?
— ako ne dobijemo trazÿ eni odgovor, vratiti se na projiciranu sliku 7.1 iz udzÿ benika i dijalosÿkom me-
todom navesti ucÿ enike da zakljucÿ e da svi momenti koji djeluju na tijelo moraju biti jednaki nuli,
odnosno moraju se ponisÿtavati
— ispisati na plocÿ i jednadzÿ be analiticÿ kih uvjeta ravnotezÿ e
— dijalosÿkom metodom ponoviti graficÿ ke i analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e za dvije, tri i sustav sila
IZDVOJENO:
Pri obradi ove nastavne jedinice treba poći od toga da su ucÿ enici upoznati s ravnotezÿ om dvije
sile, tri sile i sustava konkurentnih sila te je potrebno inzistirati da se ucÿ enici sami prisjete tih
uvjeta. Ako su nesÿto zaboravili, treba im ukazati da to potrazÿ e u udzÿ beniku. Na taj nacÿ in im
ukazujemo da je udzÿ benik osnovni izvor znanja te ga treba koristiti kada nesÿto ne znamo ili u
nesÿto nismo sigurni. Jedina novina u ovoj nastavnoj jedinici je da ucÿ enici shvate da kod općeg
sustava sila u ravnini nije dovoljan uvjet ravnotezÿ e da je FR = 0 , već mora biti i MR = 0 .
NASTAVNA JEDINICA: Primjena uvjeta ravnotezÿ e na tehnicÿ kim problemima

VRIJEME: 2 sata
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Racÿ unska; graficÿ ki radovi
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Grafoskop, grafofolija s odgovorima Zadataka za vjezÿ bu: 1. – 6.
zadatak iz udzÿ benika, str. 150, Radna biljezÿ nica s CD-om,
racÿ unalo
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Utvrditi primjenu uvjeta ravnotezÿ e na konkretnim tehnicÿ kim
problemima.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s racÿ unalom i udzÿ benikom.
c funkcionalni: Steći umijeće primjene graficÿ kih i analiticÿ kih uvjeta
ravnotezÿ e na konkretnim tehnicÿ kim problemima.
UVODNI DIO: 10’

— pregledati domaću zadaću, eventualne pogresÿke ili nejasnoće objasniti
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 150. udzÿ benika – Zadaci za vjezÿ bu i da u roku od 5 minuta u udzÿ beniku
rijesÿe zadatke 1 do 6
— nakon isteka 5 minuta grafoskopom projicirati tocÿ ne odgovore prenijete na grafofoliju, ucÿ enici će
usporediti svoje odgovore s odgovorima na grafofoliji i ispraviti eventualne pogresÿke
— upaliti racÿ unala i na CD-u pronaći temu Nekonkurentni sustav sila, nastavnu jedinicu Ravnotezÿ a
sila – 3. zadatak
GLAVNI DIO: 75’
— ucÿ enici trebaju rijesÿiti zadatak primjenom analiticÿ kih uvjeta ravnotezÿ e
— informirati ucÿ enike da oni koji ga prvi rijesÿe mogu dobiti ocjenu u skladu s osvojenim bodovima
koje će racÿ unalo samo odrediti
— pratiti rad ucÿ enika, pomagati ucÿ enicima koji imaju potesÿkoća postaviti jednadzÿ be ravnotezÿ e
— napredovanje ucÿ enika biljezÿ iti u interne biljesÿke
— ocijeniti ucÿ enike koji su rijesÿili 3. zadatak
— zadati da rjesÿavaju 4. zadatak iz iste nastavne jedinice !ucÿ enik koji rijesÿi zadatak prelazi na rjesÿavanje
sljedećeg te napreduje u skladu sa svojim mogućnostima
— komentirati rad svakog pojedinca i njihovo napredovanje
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 150 – Zadaci za vjezÿ bu: 7., 8. i 10. zadatak
— uputiti ucÿ enike da prije rjesÿavanja zadaće proucÿ e rijesÿene primjere u udzÿ beniku, str. 139–150
IZDVOJENO:
Za uvod u nastavni sat mogu se iskoristiti Zadaci za vjezÿ bu na str. 150 udzÿ benika. Rjesÿavanjem
zadataka od 1 do 6 ucÿ enici će ponoviti graficÿ ke i analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e, a povratnu infor-
maciju o svladavanju toga gradiva dobiti će preko grafoskopom projiciranih odgovora. Na taj
nacÿ in će biti pripremljeni za glavni dio sata gdje će primjenjivati analiticÿ ke uvjete ravnotezÿ e.
Budući da ucÿ enici nemaju josÿ iskustva u postavljanju jednadzÿ bi ravnotezÿ e, nastavnik mora
imati razumijevanja i strpljivosti s ucÿ enicima koji to neće odmah shvatiti. Njima treba predlozÿ iti
da pri rjesÿavanju zadataka potrazÿ e pomoć od racÿ unala i od nas, te im tijekom vjezÿ be posvetiti
veću pazÿ nju.
NASTAVNA CJELINA: ÿ ISÿ TE

8. TEZ
NASTAVNA JEDINICA: Temeljni pojmovi; tezÿ isÿta jednostavnih sÿtapova (duzÿ ina)
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, grafoskop, grafofolija sa sl. 8.1 iz udzÿ benika, str. 155;
sl. 8.2, str. 156 i tablica tezÿ isÿta krivulja, str. 157
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti temeljne pojmove tezÿ isÿta te pokazati odredivanje tezÿ isÿta
ravnih i zakrivljenih sÿtapova.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom i povezivati već
stecÿ ena iskustva u novim situacijama.
c funkcionalni: Razviti sposobnost odredivanja tezÿ isÿta jednostavnih
sÿtapova !duzÿ ina .
NOVI POJMOVI: tezÿ isÿte, tezÿ isÿnica, tezÿ isÿte na tijelu, tezÿ isÿte izvan tijela, homogeno tijelo,
heterogeno tijelo
UVODNI DIO: 3’
— najaviti novu nastavnu cjelinu – 8. Tezÿ isÿta i novu nastavnu jedinicu – Temeljni pojmovi
— ispisati naslove na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore str. 155 udzÿ benika
GLAVNI DIO: 35’
— grafoskopom projicirati sl. 8.1 iz udzÿ benika prenijetu na grafofoliju i dijalosÿkom metodom objasniti
pojam tezÿ isÿta
— uputiti ucÿ enike da u udzÿ beniku na str. 155 potrazÿ e kurzivom ispisanu definiciju tezÿ isÿta
— grafoskopom projicirati sl. 8.2 iz udzÿ benika prenijetu na grafofoliju i objasniti da tezÿ isÿte ne mora
uvijek biti na tijelu, već mozÿ e biti izvan njega kao sÿto je prikazano na slici
— objasniti pojam tezÿ isÿnice
— uzeti ravnalo i pokusom naći tezÿ isÿte ravnala te objasniti metode odredivanja tezÿ isÿta
— uputiti ucÿ enike da na str. 156 ispod sl. 8.2 potrazÿ e metode odredivanja tezÿ isÿta
— najaviti drugi dio nastavne jedinice – Tezÿ isÿte jednostavnih duzÿ ina (sÿtapova), koja ćemo odredivati
graficÿ kom i analiticÿ kom metodom; naslov ispisati na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da pronadu naslov u
udzÿ beniku na str. 156
— objasniti pojam homogenog i heterogenog tijela te naglasiti da ćemo proucÿ avati odredivanje tezÿ isÿta
homogenih tijela
— vratiti se na ravnalo i njegovo tezÿ isÿte te upoznati ucÿ enike da ono predstavlja ravnu homogenu duzÿ inu
odnosno ravni homogeni sÿtap
— zatrazÿ iti da sami definiraju gdje se nalazi tezÿ isÿte ravnog homogenog sÿtapa
— prijeći na tezÿ isÿta zakrivljenih homogenih sÿtapova; grafoskopom projicirati tablicu iz udzÿ benika na
str. 157 prenijetu na grafofoliju i objasniti ucÿ enicima koordinate tezÿ isÿta x 0 i y 0 za kruzÿ ni luk,
polukruzÿ ni luk i cÿ etvrtinu kruzÿ nog luka
— uputiti ucÿ enike na tablicu u udzÿ beniku na str. 157
— dijalosÿkom metodom pomoću projiciranih slika ponoviti izlozÿ eno gradivo
NASTAVNA JEDINICA: Tezÿ isÿte sastavljenih duzÿ ina (sÿtapova); graficÿ ki i

analiticÿ ki postupak
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; dijalosÿka; graficÿ ki radovi; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak odredivanja tezÿ isÿta sastavljenih homogenih sÿtapova
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom, priborom za tehnicÿ ko
crtanje i dzÿ epnim racÿ unalom te razvijati osjećaj za tocÿ nost,
preciznost i urednost.
c funkcionalni: Razviti sposobnost odredivanja tezÿ isÿta sastavljenih duzÿ ina !sÿtapova ,
primjenom tablice iz udzÿ benika, graficÿ kom i analiticÿ kom metodom.
UVODNI DIO: 5’
— ponoviti osnovne pojmove tezÿ isÿta
— najaviti nastavnu jedinicu, ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore udzÿ benik na str. 158
– Tezÿ isÿte sastavljenih duzÿ ina (homogenih sÿtapova)
GLAVNI DIO: 35’
— postaviti zadatak kao na sl. 8.5, str. 158 udzÿ benika
— graficÿ kom metodom pomoću sÿkolskih trokuta rijesÿiti zadatak prema koracima od 1 do 5 u udzÿ beniku,
str. 159; vertikalnu i horizontalnu tezÿ isÿnicu, tezÿ isÿte kao i koordinate tezÿ isÿta nacrtati kredom u boji
— ponovo nacrtati slozÿ enu duzÿ inu i kotirati koordinate tezÿ isÿta osnovnih duzÿ ina kao na sl. 8.7 na str. 159
udzÿ benika
— dijalosÿkom metodom i primjenom momentnog pravila na plocÿ i izvesti formule za analiticÿ ko odredi-
vanje koordinata tezÿ isÿta
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 160 udzÿ benika na kojima su uokvirene formule za koordinate tezÿ isÿta
— na slikama koje su ostale na plocÿ i ponoviti graficÿ ko odredivanje tezÿ isÿta po koracima od 1 do 5 te
izvod formula koordinata za analiticÿ ko odredivanje tezÿ isÿta
IZDVOJENO:
Pri graficÿ kom odredivanju tezÿ isÿta nastavnik treba ucÿ enike uputiti u postupnost rjesÿavanja zada-
tka jer će na taj nacÿ in najlaksÿe ostvariti cilj sata. Stoga je potrebno ucÿ enike uputiti na korake
rjesÿavanja zadatka graficÿ kim postupkom koji su navedeni u udzÿ beniku na str. 159. Nakon
svakog uradenog koraka, nastavnik treba zahtijevati da ucÿ enici iz udzÿ benika procÿ itaju sljedeći
korak pa pokazati na plocÿ i kako se on realizira.
Pri analiticÿ kom rjesÿavanju zadatka nastavnik treba zahtijevati da ucÿ enici sami iz nacrtane
slike na plocÿ i primjene momentno pravilo i dodu do izraza za koordinate tezÿ isÿta.
NASTAVNA JEDINICA: Tezÿ isÿte jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha (plocÿ a);
VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; dijalosÿka; graficÿ ki radovi; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, sÿkolski trokuti, krede u boji, grafoskop, grafofolija
sa sl. 8.17 iz udzÿ benika na str. 164 i tablicom na str. 165 166
ZADACI NASTAVE:
a! materijalni: Objasniti postupak odredivanja tezÿ isÿta sastavljenih homogenih plocÿ a
b! odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s udzÿ benikom, priborom za tehnicÿ ko
crtanje i dzÿ epnim racÿ unalom te razvijati osjećaj za tocÿ nost,
preciznost i urednost.
c! funkcionalni: Razviti sposobnost odredivanja tezÿ isÿta slozÿ enih homogenih
plocÿ a "ploha!, primjenom tablice iz udzÿ benika, graficÿ kom
i analiticÿ kom metodom.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika, pregled upisati u njihove biljezÿ nice i imenik
— najaviti nastavnu jedinicu, ispisati naslov na plocÿ i, ucÿ enike uputiti da otvore udzÿ benik na str. 164. –
8.3 Tezÿ isÿte jednostavnih i sastavljenih homogenih ploha (plocÿ a)
GLAVNI DIO: 35’
— grafoskopom projicirati sl. 8.17 iz udzÿ benika prenijetu na grafofoliju i objasniti tezÿ isÿta simetricÿ nih
ploha i profilnih nosacÿ a
— grafoskopom projicirati tablicu na str. 165 i 166 udzÿ benika koja je takoder prenijeta na grafofoliju i
objasniti koordinate tezÿ isÿta trokuta, trapeza kruzÿ nog isjecÿ ka, polukruzÿ ne plohe i cÿ etvrtine kruga
— uputiti ucÿ enike da se projicirana tablica nalazi u udzÿ beniku na str. 165 166
— najaviti podtemu Tezÿ isÿte sastavljenih homogenih ploha, naslov ispisati na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti
na str. 166 udzÿ benika
— sÿkolskim trokutima nacrtati sastavljenu plohu prema sl. 8.18 u udzÿ beniku, str. 166
— graficÿ kom metodom prema koracima navedenim u udzÿ beniku, str. 166, postupno rijesÿiti zadatak
— nacrtati novu sliku slozÿ ene plohe kao sl. 8.20, str. 167 udzÿ benika i kotirati tezÿ isÿta
— dijalosÿkom metodom, primjenom momentnog pravila odrediti koordinate tezÿ isÿta analiticÿ ki
— uputiti ucÿ enike na str. 167 i 168 gdje su takoder odredene koordinate tezÿ isÿta analiticÿ kim postupkom
— na slikama slozÿ ene plohe na plocÿ i dijalosÿkom metodom ponoviti odredivanje tezÿ isÿta "po koracima!
graficÿ kim postupkom i odredivanje tezÿ isÿta analiticÿ kim postupkom
— zadati domaću zadaću; zadaci u Radnoj biljezÿ nici na str. 75., 76. i 77 i samo graficÿ ki 1.a! zadatak
— uputiti ucÿ enike da pri rjesÿavanju zadaće analiziraju rijesÿene zadatke u udzÿ beniku na str. 168–170
NASTAVNA JEDINICA: Tezÿ isÿte jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha (plocÿ a);
VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Utvrditi postupke odredivanja tezÿ isÿta sastavljenih homogenih plocÿ a
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s racÿ unalom.
c funkcionalni: Razviti umijeće odredivanja tezÿ isÿta sastavljenih homogenih
plocÿ a graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
UVODNI DIO: 5’
— upaliti racÿ unala i na CD-u pronaći temu Tezÿ isÿte, nastavnu jedinicu Tezÿ isÿte sastavljenih ploha i
otvoriti 1.a zadatak !ucÿ enici su odredili tezÿ isÿte graficÿ kim postupkom za domaću zadaću
GLAVNI DIO: 37’
— zadati da ucÿ enici izracÿ unaju koordinate tezÿ isÿta analiticÿ kim postupkom
— pratiti rad ucÿ enika, pomagati onima koji se slabije snalaze i voditi interne biljesÿke o napredovanju
svakog ucÿ enika
— kada je ucÿ enik rijesÿio 1.a zadatak, prelazi na rjesÿavanje sljedećeg zadatka 1.b
— paziti da ucÿ enici koji su presÿli na rjesÿavanje 1.b zadatka ispravno postave zadatak jer se radi o
slozÿ enoj oslabljenoj plohi
— zadati ucÿ enicima koji nisu uspjeli rijesÿiti 1.b zadatak da ga do kraja rijesÿe kod kuće
NASTAVNA JEDINICA: Pappus-Guldinova pravila i zadavanje II. programskog zadatka

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak odredivanja povrsÿine, volumena i tezÿ ine
rotacijskih tijela primjenom Pappus-Guldinovih pravila.
c funkcionalni: Razviti sposobnost primjene Pappus-Guldinovih pravila za
odredivanje povrsÿine, volumena i tezÿ ine rotacijskih tijela.
NOVI POJMOVI: rotacijsko tijelo, specificÿ na tezÿ ina, I. Pappus-Guldinovo pravilo, II.
Pappus-Guldinovo pravilo
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću dva do tri ucÿ enika, pregled upisati u njihove biljezÿ nice i imenik
— najaviti novu nastavnu jedinicu, ispisati naslov na plocÿ i, ucÿ enike uputiti da otvore udzÿ benik na str.
183 – 9. Pappus-Guldinova pravila
GLAVNI DIO: 35’

— objasniti pojam rotacijskog tijela pomoću sl. 9.2 i 9.3 u udzÿ beniku, str. 187
— uputiti ucÿ enike da na str. 185 potrazÿ e definiciju rotacijskog tijela pisanu kurzivom
— najaviti obradu I. P-G pravila; ispisati naslov na plocÿ i i na plocÿ i nacrtati sl. 9.1 iz udzÿ benika, str. 185
— objasniti da se I. P-G pravilo koristi za izracÿ unavanje povrsÿine rotacijskih tijela te izvesti formulu
za povrsÿinu prema izvodu iz udzÿ benika na str. 186
— uputiti ucÿ enike da na str. 180 potrazÿ e izvedenu formulu i definiciju I. P-G pravila pisanog kurzivom
— najaviti obradu II. P-G pravila; ispisati naslov na plocÿ i i nacrtati sl. 9.4 iz udzÿ benika, str. 187
— izvesti formulu za volumen rotacijskog tijela prema udzÿ beniku, str. 187
— uputiti ucÿ enike da izvedenu formulu za volumen potrazÿ e na str. 187 i definiciju II. P-G pravila pisanu
kurzivom na istoj stranici
— izvesti formulu za tezÿ inu rotacijskog tijela na temelju njegova volumena i poznate specificÿ ne tezÿ ine
i gustoće
— podijeliti zadatke za II. programski zadatak – Tezÿ isÿte i Pappus-Guldinova pravila
IZDVOJENO:
Cilj drugog programskog zadatka je da ucÿ enik rijesÿi slozÿ eniji zadatak. Primjer takvih zadataka
nalazi se u prilogu metodicÿ kog prirucÿ nika – Drugi programski zadatak. Treba tezÿ iti da svaki
ucÿ enik dobije razlicÿ iti zadatak koji se mogu sastaviti iz primjera danih u udzÿ beniku i radnoj
biljezÿ nici.
NASTAVNA JEDINICA: Pappus-Guldinova pravila

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti odredivanje povrsÿine, volumena i tezÿ ine rotacijskih tijela
primjenom Pappus-Guldinovih pravila.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s racÿ unalom i udzÿ benikom.
c funkcionalni: Steći umijeće primjene Pappus-Guldinovih pravila na konkretnim
prakticÿ nim primjerima.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; eventualne nejasnoće ukratko objasniti
— staviti racÿ unala u pogon i na CD-u pronaći temu Tezÿ isÿte, nastavnu jedinicu Pappus-Guldinova
pravila, 3. zadatak
GLAVNI DIO: 35’

— uputiti ucÿ enike da najprije odrede tezÿ isÿte slozÿ ene plohe analiticÿ kim postupkom, nakon toga volumen
i tezÿ inu, a na kraju iz tezÿ ine masu
— pratiti rad ucÿ enika, pomagati onima koji se tezÿ e snalaze, napredovanje svakog ucÿ enika biljezÿ iti u
internim biljesÿkama
— komentirati rad ucÿ enika
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 192 – Zadaci za vjezÿ bu: 2.a i b zadatak
NASTAVNA JEDINICA: Vrste ravnotezÿ e, staticÿ ka stabilnost i koeficijent sigurnosti

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, ucÿ ilo – vrste ravnotezÿ e, grafoskop, grafofolija sa sl. 10.4 i
10.5 iz udzÿ benika, str. 196
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti pojam i vrste ravnotezÿ e, staticÿ ku stabilnost i koeficijent
sigurnosti protiv prevrtanja tijela.
c funkcionalni: Identificirati vrstu ravnotezÿ e i steći sposobnost odredivanja
staticÿ ke stabilnosti te koeficijenta sigurnosti protiv prevrtanja.
NOVI POJMOVI: stabilna, labilna i indiferentna ravnotezÿ a, staticÿ ka stabilnost tijela, pod-
nozÿ na ploha, moment prevrtanja, moment stabilnosti, koeficijent sigurnosti
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika, pregled ubiljezÿ iti u njihove biljezÿ nice i imenik
— najaviti novu nastavnu jedinicu – Vrste ravnotezÿ e, naslov ispisati na plocÿ i
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 194 udzÿ benika – 10. Vrste ravnotezÿ e i staticÿ ka stabilnost
GLAVNI DIO: 35’
— demonstracijskom metodom pomoću ucÿ ila objasniti vrste ravnotezÿ e: stabilnu, labilnu i indiferent-
nu
— uputiti ucÿ enike da u udzÿ beniku na str. 194 i 195 potrazÿ e kurzivom ispisane definicije spomenutih
ravnotezÿ a
— grafoskopom projicirati sl. 10.4 iz udzÿ benika prenijetu na grafofoliju i upitati ucÿ enike: U koliko tocÿki
najmanje treba osloniti avion da bude u stabilnoj ravnotezÿ i?
— nakon dobivenog odgovora da su to najmanje tri tocÿ ke koje ne lezÿ e na istom pravcu najaviti drugi
dio nastavne jedinice – Staticÿ ka stabilnost, naslov ispisati na plocÿ u, a ucÿ enike uputiti da otvore str.
196 – 10.2 Staticÿ ka stabilnost
— grafoskopom projicirati sl. 10.5 iz udzÿ benika, str. 196, prenijetu na grafofoliju i najaviti da ćemo
sada vidjeti je li dovoljan uvjet stabilne ravnotezÿ e tijela da se oslanja najmanje na tri tocÿ ke koje nisu
na istom pravcu
— dijalosÿkom metodom analizirajući projicirane slike ucÿ enici moraju zakljucÿ iti da je drugi uvjet sta-
bilnosti tijela da hvatisÿte tezÿ ine tijela !tezÿ isÿte bude unutar trokuta cÿ iji vrhovi cÿ ine oslonce tijela na
podnozÿ noj plohi
— uputiti ucÿ enike da uvjete stabilnosti tijela potrazÿ e na dnu str. 196 u udzÿ beniku pisane kurzivom
— na plocÿ u nacrtati sl. 10.6 iz udzÿ benika, str. 197 i dijalosÿkom metodom odrediti moment prevrtanja,
moment stabilnosti i koeficijent staticÿ ke stabilnosti prema izvodu u udzÿ beniku na str. 197
— uputiti ucÿ enike da 5. zadatak mogu rijesÿiti ako proucÿ e kako je rijesÿen primjer 3 na str. 199
NASTAVNA JEDINICA: Staticÿ ka stabilnost

VRIJEME: 1 sat
OBLIK RADA: Grupni
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, grafoskop, grafofolija s rjesÿenjima zadataka za vjezÿ bu
iz udzÿ benika, str. 200, zadatak 1 do 4
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti uvjete staticÿ ke stabilnosti i odredivanje koeficijenta
sigurnosti protiv prevrtanja tijela.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na pridrzÿ avanje uvjeta staticÿ ke ravnotezÿ e u
budućoj praksi.
c funkcionalni: Steći umijeće primjene staticÿ ke stabilnosti na razlicÿ itim tehnicÿ kim
problemima i razviti sposobnost izracÿ unavanja momenta prevrtanja,
momenta stabilnosti i koeficijenta sigurnosti u konkretnim prakticÿ nim
slucÿ ajevima.
UVODNI DIO: 5’
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 200 udzÿ benika – Zadaci za vjezÿ bu
— zadati da ucÿ enici u roku od 4 minute rijesÿe 1., 2., 3. i 4. zadatak u svojem udzÿ beniku, uputiti ih da
ako ne znaju odgovore, neka ih potrazÿ e u udzÿ beniku pod naslovom – 10. Vrste ravnotezÿ e i staticÿ ka
stabilnost
— po isteku 4 min. projicirati grafoskopom rjesÿenja napisana na grafofoliju, ucÿ enici će potvrditi ispravne
odgovore i ispraviti netocÿ ne
GLAVNI DIO: 35’
— formirati grupe u već poznatom sastavu
— zadati grupama da rjesÿavaju 5. zadatak iz udzÿ benika na str. 201
— pratiti rad grupa, pomagati onima koji ne mogu postaviti zadatak
— voditi interne biljesÿke o napredovanju grupa i pojedinaca u njoj
— grupa koja je prva rijesÿila zadatak prelazi na rjesÿavanje 6. zadatka na istoj stranici udzÿ benika
— komentirati rad grupa
— najuspjesÿnijima dati ocjene
— ucÿ enici koji nisu do kraja rijesÿili 6. zadatak, zadati da ga dovrsÿe kod kuće
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 202 – Zadaci za vjezÿ bu: 7. zadatak
NASTAVNA CJELINA: ÿI
9. PUNI RAVNI NOSAC
NASTAVNA JEDINICA: Temeljni pojmovi, vrste i metode rjesÿavanja punih ravnih

nosacÿ a
VRIJEME: 1 sat
OBLIK RADA: Grupni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, grafoskop, grafofolija sa slikama iz udzÿ benika:
sl. 11.1, str. 203, sl. 11.2, str. 204, sl. 11.3, 11.4, 11.5, 11.6, str. 204,
sl. 11.7, 11.8, 11.9, 11.10, str. 205, sl. 11.11, 11.13, str. 206
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Upoznati temeljne pojmove punih ravnih nosacÿ a, vrste i metode
rjesÿavanja.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na udzÿ benik kao osnovni izvor znanja.
c funkcionalni: Prepoznati pune ravne nosacÿ e, razlikovati koncentrirana,
kontinuirana i kombinirana opterećenja te vrste oslonaca.
NOVI POJMOVI: prostorni nosacÿ i, ravni nosacÿ i, puni ravni nosacÿ i, resÿetkasti nosacÿ i, pro-
sta greda ili nosacÿ na dva oslonca, nosacÿ na dva oslonca s jednim prepustom, nosacÿ na
dva oslonca s dva prepusta, uklijesÿteni nosacÿ i ili konzole, koncentrirano, kontinuirano i
kombinirano opterećenje, pokretan, nepokretan i uklijesÿten (uzidan) oslonac
UVODNI DIO: 3’
— najaviti novu nastavnu cjelinu – 9. Puni ravni nosacÿ i, naslov ispisati na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da
otvore str. 203 – 11. Puni ravni nosacÿ i
— najaviti nastavnu jedinicu i ispisati naslov na plocÿ i
GLAVNI DIO: 37’
— grafoskopom projicirati sl. 11.1 iz udzÿ benika, str. 203 prenijetu na grafofoliju i objasniti pojam i
definiciju nosacÿ a
— uputiti ucÿ enike da definiciju nosacÿ a potrazÿ e u udzÿ beniku pored sl. 11.1, str. 203
— objasniti osnovne vrste nosacÿ a: prostorne i ravne !ispisati na plocÿ i
— na projiciranoj slici 11.1 i 11.2 objasniti vrste ravnih nosacÿ a: puni i resÿetkasti !ispisati na plocÿ i
— projekcijom slika 11.3 do 11.6 grafoskopom, objasniti vrste punih ravnih nosacÿ a prema obliku:
a nosacÿ na dva oslonca ili prosta greda, sl. 11.3
b nosacÿ na dva oslonca s jednim prepustom, sl. 11.4
c nosacÿ na dva oslonca i dva prepusta, sl. 11.5
d uklijesÿteni nosacÿ i ili konzole, sl. 11.6
!sve vrste nosacÿ a prema obliku ispisati na plocÿ i
— projekcijom pomoću grafoskopa slika od 11.7 do 11.9 objasniti vrstu punih ravnih nosacÿ a prema
opterećenju:
a nosacÿ i opterećeni pojedinacÿ nim silama ili koncentriranim opterećenjem, sl. 11.7
b nosacÿ i s jednolikim ili kontinuiranim opterećenjem, sl. 11.8
c nosacÿ i s kombiniranim opterećenjem, sl. 11.9
!sve vrste nosacÿ a prema opterećenju ispisati na plocÿ i
— grafoskopom projicirati slike od 11.10 do 11.13 i objasniti vrste oslonaca i moguće pravce reakcija:
a pokretan ili klizni oslonac, sl. 11.10
b nepokretan ili nepomicÿ ni oslonac, sl. 11.11
c uklijesÿten ili uzidan oslonac, sl. 11.13
!vrste oslonaca ispisati na plocÿ i
— uputiti ucÿ enike da na stranicama udzÿ benika od 203 do 207 potrazÿ e pune i resÿetkaste nosacÿ e, vrste
nosacÿ a prema obliku i opterećenju i vrste oslonaca s mogućim pravcima reakcija
— ispisati na plocÿ u sÿto znacÿ i rijesÿiti nosacÿ prema udzÿ beniku, str. 207, pisano kurzivom i navesti metode
rjesÿavanja graficÿ ka i analiticÿ ka!
— uputiti ucÿ enike da na str. 207 udzÿ benika pod naslovom – Rjesÿavanje nosacÿ a, potrazÿ e metode rjesÿa-
vanja nosacÿ a i sÿto sve treba odrediti pri njegovom rjesÿavanju
— pomoću projiciranih slika ponoviti izlozÿ eno gradivo
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 233 – Zadaci za vjezÿ bu: zadaci od 1. do 14.
— uputiti ucÿ enike da rjesÿenja potrazÿ e u tekstu – 11. Puni ravni nosacÿ i
NASTAVNA JEDINICA: Prosta greda koncentrirano opterećena

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje; graficÿ ki radovi, dijalosÿka; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rjesÿavanja proste grede graficÿ kim i
analiticÿ kim postupkom.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na rad s priborom za tehnicÿ ko crtanje,
razvijati osjećaj za urednost i preciznost.
c funkcionalni: Razviti sposobnost odredivanja reakcija, momenata savijanja
i poprecÿ nih sila proste grede opterećene koncentriranim
opterećenjem graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
NOVI POJMOVI: dijagram momenata savijanja, dijagram poprecÿ nih sila, dijagram uz-
duzÿ nih sila, polja poprecÿ nih sila, polna udaljenost H , opasan presjek nosacÿ a
UVODNI DIO: 3’
— dijalosÿkom metodom ponoviti vrste punih ravnih nosacÿ a prema obliku i opterećenju
— najaviti nastavnu jedinicu, ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore str. 208 udzÿ benika –
Prosta greda
GLAVNI DIO: 37’
— pomoću sÿkolskih trokuta nacrtati prostu gredu koncentrirano opterećenu prema sl. 11.15 iz udzÿ be-
nika, str. 208
— rijesÿiti nosacÿ postupno graficÿ kim postupkom kao na sl. 8.16 u udzÿ beniku, objasÿnjavajući svaki korak;
karakteristicÿ na rjesÿenja kao reakcije, zakljucÿ nicu, ordinatu y max u dijagramu momenata savijanja te
poprecÿ ne sile u dijagramu poprecÿ nih sila, oznacÿ iti kredom u boji
— uputiti ucÿ enike da potrazÿ e graficÿ ko rjesÿenje u udzÿ beniku, str. 209, sl. 8.16
— rijesÿiti nosacÿ analiticÿ kim postupkom postupno kao u udzÿ beniku na str. 211–213
— u analizi rezultata dobivenih graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom ucÿ enicima skrenuti pazÿ nju na opasni
presjek nosacÿ a i na mijenjanje predznaka momenata savijanja pri lijevom ukljesÿtenju
— dijalosÿkom metodom pomoću slika na plocÿ i ponoviti graficÿ ki i analiticÿ ki postupak rjesÿavanja nosacÿ a
— uputiti ucÿ enike da pri rjesÿavanju zadatka za domaću zadaću proucÿ e rijesÿeni 1. primjer u udzÿ beniku
na str. 213–216
IZDVOJENO:
Ova nastavna jedinica zahtijeva primjenu do sada stecÿ enih znanja iz grafostatike. Ukoliko je
razred sa slabijim uspjehom, ova nastavna jedinica se neće moći obraditi u jednom sÿkolskom
satu. Tada treba odstupiti od planiranog broja sati te u jednom satu obraditi graficÿ ki postupak
rjesÿavanja nosacÿ a, a na drugom analiticÿ ki. Nastavnik tada treba planirana 2 sata za provjeru
znanja prije zakljucÿ ivanja ocjena smanjiti na 1 sat.
NASTAVNA JEDINICA: Prosta greda kontinurirano opterećena

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti rjesÿavanje proste grede s kontinuiranim opterećenjem
c funkcionalni: Steći umijeće odredivanja !izracÿ unavanja reakcija, momenata
savijanja i poprecÿ nih sila proste grede kontinuirano opterećene,
UVODNI DIO: 3’
— pregledati domaću zadaću; eventualne pogresÿke koje su ucÿ enici cÿ inili, pokazati na plocÿ i ispravan
postupak; zahtijevati da ucÿ enici kod kuće otklone gresÿke
— najaviti novu nastavnu jedinicu; ispisati naslov na plocÿ i, a ucÿ enike uputiti da otvore str. 223 udzÿ benika
GLAVNI DIO: 37’

— najaviti da ćemo pokazati nacÿ in rjesÿavanja proste grede kontinuirano opterećene rjesÿavajući primjer
2 u udzÿ beniku na str. 223
— pomoću sÿkolskih trokuta postupno rijesÿiti zadatak graficÿ kim postupkom kao u udzÿ beniku na str. 224;
karakteristicÿ na rjesÿenja crtati kredom u boji
— tijekom rjesÿavanja obilaziti razred i pratiti kako ucÿ enici rjesÿavaju zadatak u svojoj biljezÿ nici
— pri konstrukciji dijagrama momenata savijanja naglasiti razliku u odnosu na koncentrirano optere-
ćenje !mijenjanje po paraboli
— takoder naglasiti razliku izmedu dijagrama poprecÿ nih sila u odnosu na koncentrirano opterećenje
!linearno mijenjanje
— prijeći na analiticÿ ki postupak rjesÿavanja zadatka
— dijalosÿkom metodom postaviti jednadzÿ be ravnotezÿ e i izracÿ unati reakcije u osloncima
— na plocÿ u nacrtati sliku ukljesÿtenja nosacÿ a po sredini, ucrtati sile koje na njega djeluju i dijalosÿkom
metodom izvesti jednadzÿ bu za maksimalni moment savijanja
— uputiti ucÿ enike na str. 223 udzÿ benika gdje se nalazi isti izvod; takoder ih uputiti na izraz za moment
savijanja Mx na bilo kojoj udaljenosti x od oslonca A na str. 222 !uokvirena formula
— izracÿ unati maksimalni moment savijanja
— uputiti ucÿ enike da je u udzÿ beniku na str. 225 i 226 izracÿ unat moment savijanja za svakih pola metra
duzÿ ine nosacÿ a
— dijalosÿkom metodom izvesti izraz za poprecÿ ne sile kao na str. 223 udzÿ benika te izracÿ unati poprecÿ ne
sile za svakih pola metra duzÿ ine nosacÿ a kao sÿto je to ucÿ injeno u udzÿ beniku na str. 226
— usporediti rezultate dobivene graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom
— dijalosÿkom metodom ponoviti rjesÿavanje proste grede graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom
NASTAVNA JEDINICA: Prosta greda kombinirano opterećena

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti rjesÿavanje proste grede s kombiniranim opterećenjem
c funkcionalni: Stjecanje umijeća odredivanja reakcija, momenata savijanja i
poprecÿ nih sila proste grede opterećene kombiniranim opterećenjem,
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; eventualne gresÿke ili nejasnoće objasniti ucÿ enicima na plocÿ i te zahtijevati
da to kod kuće isprave
— najaviti novu nastavnu jedinicu; naslov ispisati na plocÿ i; uputiti ucÿ enike da otvore str. 229 – Prosta
greda opterećena kombiniranim opterećenjem
GLAVNI DIO: 37’
— najaviti ucÿ enicima da ćemo rjesÿavati nosacÿ na sl. 11.35, str. 230
— sÿkolskim trokutima postupno rijesÿiti nosacÿ graficÿ kim postupkom kao sÿto je rijesÿen u udzÿ beniku na
sl. 11.35, str. 230
— povremeno obilaziti razred i pregledati kako ucÿ enici rjesÿavaju zadatak u svoje biljezÿ nice
— dijalosÿkom metodom komentirati svaki korak rjesÿenja !karakteristicÿ na rjesÿenja crtati kredom u boji
— nakon graficÿ kog rjesÿenja, zadatak rijesÿiti analiticÿ ki kao sÿto je to u udzÿ beniku na str. 232 i 233
— komentirati rjesÿenja dobivena graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom
NASTAVNA JEDINICA: Nosacÿ na dva oslonca i jednim prepustom

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rjesÿavanja nosacÿ a na dva oslonca i jednim
prepustom graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
c funkcionalni: Steći umijeće izracÿ unavanja reakcija, momenata savijanja i
poprecÿ nih sila nosacÿ a na dva oslonca i jednim prepustom,
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; za dijelove zadatka koje većina ucÿ enika nije dobro rijesÿila ili nije znala
rijesÿiti objasniti na plocÿ i postupak rjesÿavanja
— uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 240 – 11.3 Nosacÿ i na dva oslonca i jednim prepustom,
najaviti nastavnu jedinicu i naslov napisati na plocÿ i
GLAVNI DIO: 37’
— upoznati ucÿ enike da ćemo rjesÿavati nosacÿ na sl. 11.56 graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom, str. 241
udzÿ benika
— sÿkolskim trokutima rijesÿiti zadatak graficÿ kim postupkom; kredom u boji nacrtati karakteristicÿ na
rjesÿenja
— posebnu pazÿ nju skrenuti ucÿ enicima pri crtanju lancÿ anog poligona jer se razlicÿ ito crta u odnosu na
prostu gredu koju su do sada obradivali
— povremeno obilaziti razred i kontrolirati kako ucÿ enici rjesÿavaju zadatak u svoju biljezÿ nicu
— prijeći na analiticÿ ko rjesÿavanje zadatka
— dijalosÿkom metodom postaviti jednadzÿ be uvjeta ravnotezÿ e i izracÿ unati reakcije
— takoder dijalosÿkom metodom postaviti jednadzÿ be momenata savijanja i poprecÿ nih sila i izracÿ unati
velicÿ ine
— usporediti velicÿ ine izracÿ unate graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom
NASTAVNA JEDINICA: Nosacÿ na dva oslonca i dva prepusta

VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Naucÿ iti rjesÿavati nosacÿ na dva oslonca i dva prepusta
c funkcionalni: Steći umijeće odredivanja reakcija, momenata savijanja i
poprecÿ nih sila nosacÿ a na dva oslonca i dva prepusta,
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; eventualne nejasnoće ili ucÿ estale pogresÿke koje su ucÿ enici cÿ inili razjasniti
na plocÿ i
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 257 udzÿ benika – 11.4 Nosacÿ i na dva oslonca s dva prepusta, najaviti
nastavnu jedinicu i ispisati naslov na plocÿ i
GLAVNI DIO: 37’
— uputiti ucÿ enike da ćemo rjesÿavati zadatak na sl. 11.81 u udzÿ beniku, str. 258
— sÿkolskim trokutima graficÿ kom metodom rijesÿiti zadatak kao u udzÿ beniku na sl. 11.81
— karakteristicÿ ne razlike u rjesÿavanju nosacÿ a s dva prepusta u odnosu na nosacÿ s jednim prepustom
posebno naglasiti
— pri rjesÿavanju dijalosÿkom metodom navesti ucÿ enike na svaki sljedeći korak rjesÿavanja
— karakteristicÿ na rjesÿenja nacrtati kredom u boji
— pri rjesÿavanju povremeno obići razred i vidjeti kako ucÿ enici rjesÿavaju zadatak u svoju biljezÿ nicu
— prijeći na analiticÿ ko rjesÿavanje; dijalosÿkom metodom napisati na plocÿ i jednadzÿ be ravnotezÿ e i izracÿ u-
nati reakcije
— takoder dijalosÿkom metodom rijesÿiti maksimalni moment savijanja i poprecÿ ne sile
— usporediti graficÿ ka i analiticÿ ka rjesÿenja
NASTAVNA JEDINICA: Uklijesÿteni nosacÿ i – konzola koncentrirano opterećena

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak rjesÿavanja uklijesÿtenih nosacÿ a – konzole
opterećene silama graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.
c funkcionalni: Identificirati uklijesÿtene nosacÿ e konzole; razviti sposobnost
odredivanja reakcije, maksimalnog momenta savijanja i
poprecÿ nih sila konzole s koncentriranim opterećenjem,
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; eventualne nejasnoće razjasniti ucÿ enicima na plocÿ i
— uputiti ucÿ enike da otvore stranicu 268 udzÿ benika – 11.5 Uklijesÿteni nosacÿ i konzole, najaviti novu
nastavnu jedinicu i ispisati naslov na plocÿ i
GLAVNI DIO: 35’
— sÿkolskim trokutima graficÿ kim postupkom rijesÿiti konzolu koncentrirano opterećenu kao na sl. 11.97
u udzÿ beniku, str. 269
— karakteristicÿ ne velicÿ ine ucrtati kredom u boji
— skrenuti ucÿ enicima pazÿ nju na razlike u graficÿ kom rjesÿavanju konzole u odnosu na nosacÿ na dva
oslonca i uputiti ih na sl. 11.96 u udzÿ beniku, str. 268 iz koje se vidi da reakcija i maksimalni moment
savijanja djeluje u ukljesÿtenju A , a iz dijagrama poprecÿ nih sila na sl. 11.97 se vidi da najveće
poprecÿ ne sile takoder djeluju u ukljesÿtenju A
— prijeći na analiticÿ ko rjesÿavanje konzole
— ukazati ucÿ enicima da je za odredivanje reakcije u ukljesÿtenju dovoljno uzeti jedan uvjet ravnotezÿ e:
Fy = 0 , a kada bi bila opterećena kosim silama kao konzola na sl. 11.99, str. 272, tada bi uzeli i
Fx = 0
— dijalosÿkom metodom izracÿ unati reakciju u ukljesÿtenju, maksimalni moment savijanja i poprecÿ ne sile
kao sÿto je rijesÿeno u udzÿ beniku na str. 270
— dijalosÿkom metodom ponoviti nacÿ in graficÿ kog i analiticÿ kog rjesÿavanja konzole
NASTAVNA JEDINICA: Konzola kombinirano opterećena i zadavanje

III. programskog zadatka
VRIJEME: 1 sat
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Graficÿ ki radovi, dijalosÿka; racÿ unska
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Ponoviti postupak rjesÿavanja konzole opterećene kombiniranim
c funkcionalni: Steći umijeće rjesÿavanja konzole opterećene kombiniranim
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću, na plocÿ i objasniti eventualne pogresÿke
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 278 udzÿ benika – Konzola opterećena kombiniranim opterećenjem,
najaviti nastavnu jedinicu i ispisati naslov na plocÿ i
GLAVNI DIO: 35’
— sÿkolskim trokutima graficÿ kim postupkom na plocÿ i rijesÿiti konzolu na sl. 11.103, str. 279 udzÿ benika
— povremeno obići razred i prekontrolirati rad ucÿ enika
— prijeći na analiticÿ ko rjesÿavanje; dijalosÿkom metodom izracÿ unati reakciju, maksimalni moment savi-
janja i poprecÿ ne sile kao u udzÿ beniku na str. 280
— dijalosÿkom metodom ponoviti postupak graficÿ kog i analiticÿ kog rjesÿavanja kombinirano opterećene
konzole
— podijeliti ucÿ enicima III. programski zadatak
IZDVOJENO:
Cilj trećeg programskog zadataka je da ucÿ enici, koristeći rijesÿene primjere iz udzÿ benika, rijesÿe
jedan slozÿ eniji puni ravni nosacÿ opterećen kombiniranim opterećenjem. Primjeri takvih zada-
taka dani su u prilogu prirucÿ nika. Treba tezÿ iti da svaki ucÿ enik dobije svoje velicÿ ine opterećenja
i dimenzija nosacÿ a, kako bi se izbjeglo prepisivanje.
NASTAVNA CJELINA: 10. RESÿ ETKASTI NOSAC

ÿI
NASTAVNA JEDINICA: Cremonin plan sila u sÿtapovima (metoda cÿ vorova)

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Udzÿ benik, sÿkolski trokuti, krede u boji, grafoskop, grafofolije
sa slikama iz udzÿ benika: str. 284, sl. 12.1; str. 285, sl. 12.2–12.6;
str. 286, sl. 12.7 i 12.8; str. 288, sl. 12.10
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti postupak odredivanja sile u sÿtapovima resÿetkastog
nosacÿ a graficÿ kom metodom.
c funkcionalni: Razviti sposobnost odredivanja sila u sÿtapovima resÿetkastog
nosacÿ a primjenom Cremoninog plana sila.
NOVI POJMOVI: gornji i donji pojas, vertikale ili zatege, dijagonale ili upornice, zglobovi
ili cÿ vorovi, osnovni oblik resÿetke, staticÿ ki odredeni nosacÿ i, Cremonin plan sila, vlacÿ no
opterećeni sÿtapovi, tlacÿ no opterećeni sÿtapovi
UVODNI DIO: 2’
— najaviti nastavnu cjelinu i nastavnu jedinicu, naslov ispisati na plocÿ u, uputiti ucÿ enike da otvore
udzÿ benik na str. 284 – 12. Resÿetkasti nosacÿ i
GLAVNI DIO: 38’
— grafoskopom projicirati sl. 12.1 iz udzÿ benika, str. 284, prenijetu na grafofoliju i objasniti nazive
dijelova !sÿtapova nosacÿ a: pojasni sÿtapovi, vertikale ili zatege, dijagonale ili upornice
— na projekcijama slika od 12.2 do 12.5 iz udzÿ benika prenijetih na grafofoliju pokazati primjenu
resÿetkastih nosacÿ a
— na projekciji sl. 12.6, 12.7 i 12.8 iz udzÿ benika objasniti krutost resÿetke i osnovni oblik resÿetke
— prema udzÿ beniku na str. 286 objasniti izraz za staticÿ ki odredene nosacÿ e koje ćemo proucÿ avati
— uputiti ucÿ enike na udzÿ benik, str. 286 gdje je naveden primjer odredivanja staticÿ ke odredenosti nosacÿ a
— pomoću sÿkolskih trokuta nacrtati u mjerilu resÿetkasti nosacÿ na sl. 12.9 u udzÿ beniku, str. 287, obiljezÿ iti
sÿtapove arapskim, a cÿ vorove rimskim brojevima, pokazati nacÿ in odredivanja staticÿ ke odredenosti i
krutosti nosacÿ a, odrediti reakcije u osloncima graficÿ kom metodom !reakcije ucrtati kredom u boji
— grafoskopom projicirati sl. 12.10 iz udzÿ benika na str. 288 i objasniti odredivanje sila u sÿtapovima
metodom cÿ vorova
— najaviti ucÿ enicima da se sile u cÿ vorovima mogu odrediti pomoću Cremoninog plana sila ako sve
cÿ vorove rijesÿimo na jednom mjestu
— u poligonu sila na plocÿ i !gdje smo graficÿ ki odredili reakcije postupno konstruirati Cremonin plan
sila !crtati kredom u boji sile u sÿtapovima za svaki novi cÿ vor
— uputiti ucÿ enike na sl. 12.11 u udzÿ beniku – Cremonin plan sila
— nacrtati tablicu rezultata kao u udzÿ beniku str. 290 i izracÿ unati velicÿ ine sila u sÿtapovima
— na nacrtanoj slici resÿetkastog nosacÿ a i Cremoninog plana sila u sÿtapovima na plocÿ i ponoviti odredi-
vanje krutosti i odredenosti resÿetke i sila u sÿtapovima
NASTAVNA JEDINICA: Ritterova metoda presjeka

VRIJEME: 1 sat
NASTAVNA SREDSTVA
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Objasniti analiticÿ ku metodu odredivanja sila u sÿtapovima
resÿetkastog nosacÿ a.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na racÿ unske metode rjesÿavanja zadataka.
c funkcionalni: Razviti sposobnost analiticÿ kog odredivanja sila u sÿtapovima
primjenom Ritterove metode presjeka.
UVODNI DIO: 5’
— pregledati domaću zadaću; na plocÿ i objasniti eventualne nejasnoće
— najaviti nastavnu jedinicu, naslov ispisati na plocÿ u, uputiti ucÿ enike da otvore udzÿ benik na str. 293 –
12.4 Ritterova metoda presjeka
GLAVNI DIO: 35’

— sÿkolskim trokutima na plocÿ u nacrtati sl. 12.15 iz udzÿ benika, str. 294; kredama u boji ucrtati sile S4 ,
S5 i S6 koje drzÿ e presjecÿ eni nosacÿ u ravnotezÿ i
— dijalosÿkom metodom postaviti jednadzÿ be ravnotezÿ e i izracÿ unati reakcije u osloncima kao u udzÿ beniku
na str. 293
— dijalosÿkom metodom napisati na plocÿ i jednadzÿ bu ravnotezÿ e momenata za cÿ vor III. kao u udzÿ beniku
na str. 294, te izracÿ unati silu u sÿtapu S4
— istom metodom postaviti jednadzÿ bu ravnotezÿ e za cÿ vor IV i izracÿ unati silu u sÿtapu S6
— silu S5 odrediti iz drugog uvjeta ravnotezÿ e Fy = 0 kao u udzÿ beniku na str. 295
— uputiti ucÿ enike na isti racÿ un u udzÿ beniku na str. 294 i 295 i na pravilo pretpostavljanja sila u
presjecÿ enim sÿtapovima cÿ ije vrijednosti izracÿ unavamo, pisano kurzivom na str. 295
— dijalosÿkom metodom na crtezÿ u na plocÿ i i izvedenom proracÿ unu trazÿ enih sila u sÿtapovima ponoviti
odredivanje sila u sÿtapovima analiticÿ kom "Ritterovom metodom
— zadati domaću zadaću; udzÿ benik, str. 297 – Zadaci za vjezÿ bu: 12. zadatak "ucÿ enici su u prosÿloj
zadaći Cremoninim planom sila odredili sile u sÿtapovima, a sada će za zadani presjek izvrsÿiti kontrolu
Ritterovom metodom
NASTAVNA JEDINICA: Rjesÿavanje jednostavnih resÿetkastih nosacÿ a

VRIJEME: 2 sata
OBLIK RADA: Individualan, frontalan
TIP SATA: Vjezÿ be
NASTAVNE METODE: Racÿ unska; graficÿ ki radovi
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA: Radna biljezÿ nica s CD-om, racÿ unalo, grafoskop, grafofolije s
rjesÿenjima zadataka za vjezÿ bu: 1. – 11. zadatak u udzÿ beniku
str. 295, grafofolija s rjesÿenjem 1. zadatka iz radne biljezÿ nice
str. 71, udzÿ benik
ZADACI NASTAVE:
a materijalni: Uvjezÿ bati analiticÿ ko i graficÿ ko odredivanje sile u sÿtapovima
resÿetkastog nosacÿ a.
b odgojni: Navikavati ucÿ enike na racÿ unske metode rjesÿavanja zadataka.
c funkcionalni: Stjecanje umijeća analiticÿ kog i graficÿ kog odredivanja
sila u sÿtapovima jednostavnijih resÿetkastih nosacÿ a.
UVODNI DIO: 15’

— pregledati domaću zadaću nekoliko ucÿ enika; pregled ubiljezÿ iti u njihove biljezÿ nice i imenik
— uputiti ucÿ enike da otvore str. 295 udzÿ benika – Zadaci za vjezÿ bu
— zadati da ucÿ enici rijesÿe zadatke 1 do 11 u roku od 10 minuta te se na taj nacÿ in uvedu u glavni dio
— uputiti ih da odgovore mogu pronaći u udzÿ beniku, poglavlje 12. Resÿetkasti nosacÿ i
— po isteku 10 min. grafoskopom projicirati rjesÿenja zadataka prenijetih na grafofoliju da ucÿ enici
dobiju povratnu informaciju o uspjesÿnosti svladanog gradiva
— staviti racÿ unala u pogon i na CD-u pronaći temu Ravni resÿetkasti nosacÿ i, nastavnu jedinicu Anali-
ticÿ ka metoda presjeka – 1. zadatak
GLAVNI DIO: 70’
— zadati da ucÿ enici u roku od 15 minuta rijesÿe zadatak
— pratiti rad ucÿ enika, pomagati onima koji se slabije snalaze, voditi internu evidenciju o napredovanju
— po isteku 15 minuta pregledati ucÿ enicima rjesÿenja, ako su dobra dati im ocjenu u skladu s osvojenim
bodovima koje racÿ unalo samo odredi
— grafoskopom projicirati i objasniti rjesÿenje
— uputiti da ucÿ enici otvore udzÿ benik na str. 298 i zadati da rjesÿavaju 14. zadatak
— dati upute za rjesÿavanje na plocÿ i !konstrukcija Cremoninog plana sila
— pratiti ucÿ enicÿ ki rad i pomagati onima koji se ne snalaze, voditi interne biljesÿke
— nakon sÿto su ucÿ enici odredili sile u sÿtapovima dati im upute za Ritterovu metodu presjeka za analiticÿ ko
izracÿ unavanje sila u sÿtapovima 4, 5 i 6
— i dalje pratiti rad ucÿ enika, voditi internu evidenciju o napredovanju, pomagati slabijim ucÿ enicima
— ocijeniti ucÿ enike koji su uspjesÿno rijesÿili zadatak
— najaviti ispitivanje i zakljucÿ ivanje ocjena na sljedeća dva sata
PRILOZI 73
Prilozi
TEHNIC ÿ KA MEHANIKA – STATIKA

Prva sÿkolska zadaća Grupa A
Ime i prezime: Datum: Br. bodova ocjena:
1. Na pravcu prema slici djeluju sile F1 = 2 kN , F2 = 3 kN i F3 = ;4 kN . Odredite graficÿ kim i

analiticÿ kim postupkom rezultantu kolinearnih sila i silu F4 koja će uravnotezÿ iti sustav od tri sile.
2. Za slucÿ aj prema slici odredite sile u sÿtapovima 1 i 2 " F1 = ?, F2 = ?#, odnosno rastavite silu F = 300 N
graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom na komponente cÿ iji su pravci djelovanja poznati.
3. Na resÿetkasti nosacÿ ABCD prema slici djeluju sile F1 = 20 N , F2 = 40 N i F3 = 60 N . Izracÿ unajte

primjenom momentnog pravila rezultirajući moment za tocÿ ku A i C .
74 PRILOZI

Prva sÿkolska zadaća Grupa B
1. Na pravcu prema slici djeluju sile F1 = ;4 kN , F2 = ;3 kN i F3 = 5 kN . Odredite graficÿ kim i

analiticÿ kim postupkom rezultantu kolinearnih sila i silu F4 koja će uravnotezÿ iti sustav od tri sile.
2. Za slucÿ aj prema slici odredite sile u sÿtapovima 1 i 2 " F1 = ?, F2 = ?#, odnosno rastavite silu F = 300 N
graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom na komponente cÿ iji su pravci djelovanja poznati.
3. Na resÿetkasti nosacÿ ABCD prema slici djeluju sile F1 = 20 N , F2 = 40 N i F3 = 60 N . Izracÿ unajte

primjenom momentnog pravila rezultirajući moment za tocÿ ku B i D .
PRILOZI 75

Druga sÿkolska zadaća Grupa A
1. Poluga AB , prema slici oslonjena je u tocÿ ki C i opterećena silama F1 = 4 kN i F2 = 2:5 kN .

Graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom odredite koliko treba oslonac C biti udaljen od tocÿ ke A da bi poluga
bila u ravnotezÿ i i kolika je reakcija u tocÿ ki C ?
2. Kolika je povrsÿina A , volumen V i tezÿ ina G tijela koje nastane rotacijom plohe oko osi z – z ?
Dimenzije plohe na slici su u cm; γ = 25 N dm .
3. Rotacijska dizalica okreće se na kotacÿ ima po kruzÿ noj plocÿ i promjera 3 m. Koliki teret mozÿ emo podizati
dizalicom i koliki je njen koeficijent sigurnosti u opterećenom i rasterećenom stanju ako je tezÿ ina dizalice
GD = 80 kN a tezÿ ina protuutega GU = 40 kN ?
76 PRILOZI

Druga sÿkolska zadaća Grupa B
1. Poluga AC , prema slici oslonjena je u tocÿ ki O i opterećena silama F1 = 400 N , F2 = 250 N i

F3 = 300 N . Graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom odredite koliko treba oslonac O biti udaljen od tocÿ ke
A da bi poluga bila u ravnotezÿ i i kolika je reakcija u tocÿ ki O ?
2. Kolika je povrsÿina A , volumen V i tezÿ ina G tijela koje nastane rotacijom plohe oko osi z – z ?
Dimenzije plohe na slici su u cm; γ = 25 N dm .
3. Koliki je koeficijent sigurnosti dizalice prema slici za opterećeno i rasterećeno stanje, ako je poznata
tezÿ ina tereta GT = 8 kN , tezÿ ina dizalice GD = 10 kN i tezÿ ina utega GU = 4 kN ?
PRILOZI 77

Treća sÿkolska zadaća Grupa A
Prosta greda prema slici opterećena je kombiniranim opterećenjem, silom F = 3 kN i kontinuiranim

opterećenjem q = 1 kN m . Ostali podaci prema slici. Odredite graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom:
a" reakcije u osloncima FA i FB ,
b" maksimalni moment savijanja Msmax ,
c" poprecÿ ne sile: I. polje: Q1 ,
II. polje: Q2 .
Poprecÿ ne sile u polju kontinuiranog opterećenja odrediti za svaki metar duzÿ ine polja:
za x = 5 m : Q3 ,
za x = 6 m : Q4 ,
za x = 7 m : Q5 ,
za x = 8 m : Q6 .

Treća sÿkolska zadaća Grupa B
Prosta greda prema slici opterećena je kombiniranim opterećenjem, silom F = 4 kN i kontinuiranim

opterećenjem q = 2 kN m . Ostali podaci prema slici. Odredite graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom:
a" reakcije u osloncima FA i FB ,
b" maksimalni moment savijanja Msmax ,
c" poprecÿ ne sile:
– u I. polju kontinuiranog opterećenja poprecÿ ne sile odrediti za svaki metar duzÿ ine polja:
za x = 1 m : Q1 ,
za x = 2 m : Q2 ,
za x = 3 m : Q3 ,
II. polje: Q4 ,
III. polje: Q5 .
78 PRILOZI

Prvi programski zadatak
Za zadani sustav konkurentnih sila treba graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom odrediti rezultantu FR , pravac
rezultante α R u odnosu na pozitivni dio osi x , silu FU koja će uravnotezÿ iti sustav i njen pravac takoder
u odnosu na pozitivni dio osi x .
1. F1 = kN
F2 = kN
F3 = kN
F4 = kN
α1 = α2 =
α3 = α4 =
2. F1 = kN
F2 = kN
F3 = kN
α1 = α2 =
α3 =
3.
F1 = kN
F2 = kN
F3 = kN
α1 =
4.
F1 = kN
F2 = kN
F3 = kN
α2 =
α3 =
PRILOZI 79

Drugi programski zadatak
Za zadanu slozÿ enu oslabljenu plohu treba graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom pronaći tezÿ iste u odnosu na
zadani koordinatni sustav.
1.
Br. Ai xi yi Ai x i Ai y i
elementa cm 2 cm cm cm 3 cm 3
P
a= cm, b = cm, c = cm, d = cm, e = cm, f = cm.
2.
P
3.
P
4.
T ! , " cm ! , " cm
P
a= cm, b = cm, c = cm, d = cm, e = cm, r = cm.
80 PRILOZI

Treći programski zadatak
1. Za nosacÿ s jednim prepustom i kombiniranim opterećenjem prema slici treba graficÿ kim i analiticÿ kim
postupkom prema zadanim velicÿ inama odrediti:
a reakcije u osloncima A i B ,
b mjesto opasnog presjeka !duljina x od oslonca A i maksimalni moment savijanja,
c poprecÿ ne sile za pocÿ etak i kraj I. polja, pocÿ etak i kraj II. polja, III. polje i pocÿ etak i kraj IV.
polja.
F1 = kN, F2 = kN, q1 = kN#m, q2 = kN#m,
a= m, b= m, c= m, d= m.
Uputa. Rjesÿavati prema zadatku na str. 250 udzÿ benika.

2. Nosacÿ na dva oslonca i jednim prepustom prema slici kontinuirano je opterećen jedinicÿ nim optereće-
njem q . Izracÿ unajte za zadane velicÿ ine:
b mjesto opasnog presjeka !duljina x i maksimalni moment savijanja,
c poprecÿ ne sile na pocÿ etku i kraju I. polja, pocÿ etku i kraju II. polja i III. polju.
q= kN#m, a = m, b = m, c = m.
Uputa. Rjesÿavati kao zadatak na str. 244 i 251 udzÿ benika.

3. Nosacÿ na dva oslonca i jednim prepustom prema slici opterećen je kombiniranim opterećenjem. Prema
zadanim podacima treba odrediti graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom:
b maksimalni moment savijanja,
c poprecÿ ne sile u I. i II. polju te poprecÿ ne sile na pocÿ etku i kraju III. polja.
F1 = kN, F2 = kN, q= kN#m,

a= m, b= m, c= m, d= m.
Uputa. Nosacÿ AB rjesÿavati kao prostu gredu koncentrirano opterećenu, prepust kao konzolu s kontinui-
ranim opterećenjem.
PRILOZI 81
4. Nosacÿ na dva oslonca i s jednim prepustom prema slici kombinirano je opterećen. Za zadane velicÿ ine
odredite:
b opasan presjek !duzÿ inu x od oslonca A i maksimalno moment savijanja,
c poprecÿ ne sile u I. polju, na pocÿ etku i kraju II. polja te unutar II. polja za svaki metar duzÿ ine.
F= kN, q = kN#m, a = m, b = m.
Uputa. Nosacÿ na dijelu AB rjesÿavati kao prostu gredu s kontinuiranim opterećenjem, a prepust kao
konzolu opterećenu jednom silom.
5. Nosacÿ na dva oslonca i dva prepusta prema slici kombinirano je opterećen. Prema zadanim velicÿ inama
odredite:
b maksimalni moment savijanja,
c poprecÿ ne sile u I., II. i III. polju, na pocÿ etku i kraju IV. i V. polja.
F1 = kN, F2 = kN, q= kN#m, a= m,

b= m, c= m, d= m, e= m.
Uputa. Zadatak rjesÿavati prema rijesÿenom primjeru na str. 363 udzÿ benika.

740 Prirucnik Kulisic Statika2

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

740 Prirucnik Kulisic Statika2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Boris Kulisÿić

Recenzenti udzÿ benika

Ovaj metodicÿki prirucÿnik pisan je s dvostrukim ciljem:

Prijedlog izvedbenog programa iz predmeta Tehnicÿka mehanika – Statika . . . . . . . . . . . . . 1

Prijedlog izvedbenog programa iz predmeta

Prijednog operativnog programa iz predmeta

NAZIV NASTAVNE CILJ ZA NASTAVNE MATERIJALNI

PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA

c" FUNKCIONALNI: Naucÿ iti temeljne pojmove iz

I NAC ÿ ELA STATIKE

vrste sila; graficÿ ko i Dijalosÿka Krede u boji

analiticÿ ko prikazivanje Graf. radovi

c ODG.: Stjecati naviku urednosti,

preciznosti i uporabe udzÿ benika.

b FUNK.: Steći sposobnost

kolinearnog sustava sila.

kolinearni sustav sila,

c ODGOJNI: Stjecati naviku urednosti, preciznosti

graficÿ ko i analiticÿ ko rezultante i ravnotezÿ e konkurentnog sustava sila Frontalni

Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća, elementi

16. triju sila na tehnicÿ kim Racÿ unska Krede u boji

strojeva, strojarske konstrukcije

b! FUNKCIONALNI: Steći sposobnost izracÿ unavanja

a! OBRAZOVNI: Objasniti staticÿ ki moment sile i

Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća, elementi

PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA

strojeva, strojarske konstrukcije

Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća,

tehnicÿ kih problema; razvijati osjećaj

elementi strojeva, strojarske konstr.

graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.

suprotnog smjera Racÿ unska Krede u boji

33. 6.2 Sustav paralelnih Dijalosÿka Ucÿ ionica 2 17.

b ODGOJNI: Stjecati naviku primjene analiticÿ kim postupkom.

elementi strojeva, strojarske konstrukcije mehanika – cÿ vrstoća,

tehnicÿ kih problema.

Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća,

Tezÿ isÿta jednostavnih Racÿ unska Krede u boji

duzÿ ina !sÿtapova ; graficÿ ki Racÿ unska Krede u boji

i analiticÿ ki postupak Graficÿ ka

sastavljenih i oslabljenih Racÿ unska Krede u boji

PRIJEDNOG OPERATIVNOG PROGRAMA IZ PREDMETA TEHNICÿ KA MEHANIKA – STATIKA

a OBRAZOVNI: Objasniti pojam i vrste punih ravnih

c ODGOJNI: Stjecanje navike primjene literature i

ravnih nosacÿ a graficÿ kim i analiticÿ kim postupkom.

Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća, elementi

racÿ unala u rjesÿavanju tehnicÿ kih problema.

kombiniranim opterećenjem Racÿ unska Krede u boji

strojeva, strojarske konstrukcije

b! FUNKCIONALNI: Steći umijeće rjesÿavanja

Fizika, tehnicÿ ka mehanika – cÿ vrstoća, elementi

literature i racÿ unala u rjesÿavanju tehnicÿ kih

resÿetkastih nosacÿ a graficÿ kim i analiticÿ kim

nosacÿ a i nacÿ in njihova rjesÿavanja.

strojeva, strojarske konstrukcije

Programski zadatak Nastavna cjelina Vrijeme

Sÿ kolske zadaće obuhvaćaju sljedeće nastavne cjeline:

Sÿ kolska zadaća Nastavna cjelina Vrijeme

ELEMENTI PRAĆENJA UCÿ ENIKOVA POSTIGNUĆA:

KRITERIJI PRAĆENJA UCÿ ENIKOVA POSTIGNUĆA:

Elementi Podelementi Bodovi Kriterij za ocjene

Metodicÿ ka razrada nastavnih jedinica

NASTAVNA CJELINA: ÿ KU MEHANIKU

NASTAVNA JEDINICA: Uvod u predmet Tehnicÿ ka mehanika – Statika;