Upustvo Aspalathos

Aspalathos
UPUTE ZA UPORABU
 Blanuša, Harapin, Nižetić

Aspalathos
verzija β3
program za linearnu statičku i modalnu analizu štapnih i

pločastih konstrukcija, te dimenzioniranje standardnih AB
i čeličnih presjeka i temelja samaca po PBAB i Eurocode
izradili:
Slobodan Blanuša
(razvoj, programiranje, upute)
Alen Harapin
(teorija, istraživanje)
Veljko Nižetić
Split, 28.05.2001.
S A D R Ž A J
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA ................................................................................................ 9
Projekt ................................................................................................................................... 11
Pogledi................................................................................................................................... 17
Elementi ................................................................................................................................ 25
Poprečni presjeci .................................................................................................................. 31
Printanje ................................................................................................................................ 37
UPUTE ZA UPORABU............................................................................................................... 43
Poglavlje I ............................................................................................................................. 45
Mogućnosti ....................................................................................................................... 47
Hardverski zahtjevi........................................................................................................... 47
Instalacija i pokretanje programa .................................................................................... 47
Poglavlje II ............................................................................................................................ 51
Programsko okruženje..................................................................................................... 53
Projekti.............................................................................................................................. 55
Parametri projekta............................................................................................................ 59
Poglavlje III - Pogledi .......................................................................................................... 67

Rad s pogledima u projektu............................................................................................. 69
Prikazani elementi u pogledu .......................................................................................... 71
Prikazivanje elemenata konstrukcije i njihovih parametara ...................................... 71
Parametri prikaza ....................................................................................................... 72
Prikazivanje opterećenja i rezultata ........................................................................... 73
Mjerila i položaj konstrukcije ...................................................................................... 73
Funkcije za uređivanje pogleda....................................................................................... 75
Selektiranje elemenata............................................................................................... 75
Selektiranje jednog elementa ............................................................................... 75
Selektiranje prozorom........................................................................................... 75
Inverzno selektiranje............................................................................................. 75
Selektiranje ravninom ........................................................................................... 76
Selektiranje poprečnim presjekom ....................................................................... 77
Selektiranje središta rotacije ...................................................................................... 78
Transformacija iz prostora (3D) u ravninu (2D)......................................................... 78
Transformacija iz ravnine (2D) u prostor (3D) ........................................................... 79
Rotiranje...................................................................................................................... 79
Zoomiranje.................................................................................................................. 79
Pan, nuliraj pan........................................................................................................... 80
Skaliranje .................................................................................................................... 80
Cirkuliranje glavnih ravnina ........................................................................................ 80
Prikazivanje i skrivanje elemenata............................................................................. 81
Selektiranje područja printanja i njegovo automatsko označavanje......................... 81
Udaljenost između dvije točke ................................................................................... 82
Renderiranje ............................................................................................................... 82
Resetiranje pogleda ................................................................................................... 83
Resetiranje funkcijskih prozora .................................................................................. 83
5
Poglavlje IV - Funkcije za zadavanje kostrukcije ............................................................ 85
Dodavanje čvorova .......................................................................................................... 87
Dodavanje štapova .......................................................................................................... 88
Dodavanje ploča .............................................................................................................. 89
Dodavanje pravokutne ploče ........................................................................................... 90
Dodavanje stranica ploča ................................................................................................ 91
Dodavanje kota ................................................................................................................ 91
Promjena koordinata čvorova.......................................................................................... 92
Promjena parametara elemenata.................................................................................... 93
Kopiranje .......................................................................................................................... 97
Pomicanje ........................................................................................................................ 99
Razvalačenje.................................................................................................................... 99
Rotiranje ......................................................................................................................... 100
Brisanje .......................................................................................................................... 101
Skaliranje........................................................................................................................ 101
Zrcaljenje........................................................................................................................ 102
Podjela štapova i stranica na jednake djelove.............................................................. 103
Podjela štapova i stranica na dva nejednaka dijela...................................................... 103
Generiranje elemenata .................................................................................................. 104
Linijsko generiranje ........................................................................................................ 105
Generiranje rešetke ....................................................................................................... 107
Promjena lokalnih osi ploča........................................................................................... 108
Promjena orijentacije štapova ....................................................................................... 109
Korak natrag................................................................................................................... 109
Korak naprijed ................................................................................................................ 109
Clipborad copy ............................................................................................................... 110
Clipborad paste .............................................................................................................. 110
Clipborad paste special ................................................................................................. 110
Diskretizacija ploča ........................................................................................................ 110
Poglavlje V.......................................................................................................................... 111

Slučajevi opterećenja..................................................................................................... 113
Opterećenje.................................................................................................................... 115
Opterećenje u čvorovima ......................................................................................... 115
Opterećenje na štapovima i dodatnim stranicama.................................................. 117
Opterećenje na pločama .......................................................................................... 121
Zadani pomaci u čvorovima .......................................................................................... 123
Poglavlje VI......................................................................................................................... 125

Uređivanje elemenata.................................................................................................... 127
Razmjena s AutoCAD-om ............................................................................................. 128
DirectX renderiranje....................................................................................................... 129
Podaci o konstrukciji ...................................................................................................... 130
Ostale funkcije ............................................................................................................... 130
Čišćenje izbrisanih elemenata ................................................................................. 130
Selektiranje granica mreže točaka .......................................................................... 130
Pronađi element ....................................................................................................... 131
Poglavlje VII........................................................................................................................ 133

Poprečni presjeci ........................................................................................................... 135
Baza presjeka ................................................................................................................ 142
Generiranje elemenata u presjecima ............................................................................ 144
Materijali ......................................................................................................................... 145
6
Poglavlje VIII....................................................................................................................... 147
Proračun ......................................................................................................................... 149
Dijalog ....................................................................................................................... 149
Tipovi proračuna....................................................................................................... 150
Rezultati .................................................................................................................... 150
Selektiranje rezultata................................................................................................ 151
Selektiranje maksimalnih vrijednosti........................................................................ 151
Bojanje i šrafiranje rezultata u pločama ........................................................................ 153
Poglavlje IX - Dimenzioniranje......................................................................................... 157

Općenito ......................................................................................................................... 159
Dijalog............................................................................................................................. 160
Parametri presjeka......................................................................................................... 163
Rezultati ......................................................................................................................... 171
Poglavlje X - Printanje....................................................................................................... 173

Priprema za printanje..................................................................................................... 175
Stranice .......................................................................................................................... 187
Objekti ............................................................................................................................ 189
Zaglavlje ......................................................................................................................... 195
Printanje ......................................................................................................................... 197
PRIMJERI.................................................................................................................................. 198
TEORIJA ................................................................................................................................... 209
7
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA Projekt
Projekt
Novi projekt
str: 55 alat: prečica: Ctrl+N

izbornik: Datoteka/Nova
Dodajemo novi projekt.
Otvoranje projekta ili parametara
str: 55 alat: prečica: Ctrl+O

izbornik: Datoteka/Otvori
Otvaramo postojeći projekt snimljen u datoteku s ekstenzijom .apr. Projekt može biti snimljen s
ili bez rezultata. Osim projekta možemo učitati i parametre projekta snimljene u datoteku s
ekstenzijom .prm. Kod učitavanja parametara pojaviti će se dijalog u kojem možemo odrediti
koje parametre želimo učitati. Ako je neki projekt otvoren onda će se parametri učitati u njega,
a ako nije učitati će se Default parametri programa. Možemo otvoriti i projekt snimljen s
verzijom β1 iz datoteke s ekstenzijom .inp i to samo ulazne podatke.
Snimanje projekta
str: 56 alat: prečica: Ctrl+S

izbornik: Datoteka/Snimi
Ako je postoji naziv projekta onda se projekt snima u postojeću datoteku ili se stvara nova s
istim nazivom. Ako naziv ne postoji, program poziva funkciju Snimi kao.
Snimanje projekta ili parametara s novim nazivom
str: 56 alat: prečica:

izbornik: Datoteka/Snimi kao
Snimamo projekt u datoteku, ali je prije snimanja potrebno odrediti direktorij i naziv datoteke u
koju ćemo snimiti projekt. Osim projekta možemo snimiiti i parametre projekta u datoteku s
ekstenzijom .prm.
Zatvaranje projekta
str: 56 alat: prečica: Alt+X

izbornik: Datoteka/Zatvori
Zatvaramo projekt s uvjetom da će nas program pitati želimo li snimiti promjene u projektu
prije zatvaranja, ako promjene nisu snimljene. Potvrdnim odgovorom program poziva funkciju
Snimi projekt.
11
Projekt KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Zatvaranje svih projekata

izbornik: Datoteka/Zatvori sve
Zatvaramo sve otvorene projekte u programu pozivajući funkciju Zatvori projekt za svaki
otvoren projekt.
Zatvaranje programa

izbornik: Datoteka/Izađi
Poziva se funkcija Zatvori sve projekte i tek kad nema više otvorenih projekata zatvara se i
sam program.
Printanje
str: 175 alat: prečica: Ctrl+P

izbornik: Datoteka/Printanje
Otvaramo dijalog u kojem pripremamo projekt za printanje.
Korak natrag
str: 109 alat: prečica: Ctrl+Z, Alt+Backspace

izbornik: Uredi/Korak natrag
Poništavamo sve promjene koje smo izvršili nad elementima u pogledu. Možemo se vratiti do
16 koraka unatrag. Snimanjem projekta brišu se podaci o prethodnim promjenama.
Korak naprijed
str: 109 alat: prečica: Ctrl+Y, Shift+Alt+Backspace

izbornik: Uredi/Korak naprijed
Vraćamo promjene poništene s funkcijom Korak natrag.
Clipborad copy
str: 110 alat: prečica: Ctrl+C, Ctrl+Insert

izbornik: Uredi/Copy
Kopiramo elemenate i parametre pogleda na clipboard.
12
Clipborad paste
str: 110 alat: prečica: Ctrl+V, Shift+Insert

izbornik: Uredi/Paste
Ako se na clipboard-u nalaze elementi onda ih dodajemo u projekt. Prvo moramo odrediti
položaj ishodišta elemenata na clipboard-u. Ako se na clipboard-u nalaze samo parametri
pogleda onda će se njihove vrijednosti postaviti u parametre radnog pogleda.
Clipborad paste special
str: 110 alat: prečica: Shift+Ctrl+V

izbornik: Uredi/Paste Special
Radi isto što i funkcija Paste, samo što biramo elemente ili parametre pogleda.
Pronađi element
str: 131 alat: prečica: Ctrl+F

izbornik: Uredi/Pronađi element
Tražimo elemente u pogledu pomoću naziva elemenata.
Parametri projekta
str: 59 alat: prečica: Ctrl+F5

izbornik: Projekt/Parametri
Određujemo vrijednosti parametara projekta kao što su formati brojeva, jedinice, svjetla za
renderiranje itd.
Proračun
str: 149 alat: prečica: F9

izbornik: Projekt/Proračun
Proračun statike, statike po teoriji II. reda i modalne analize konstrukcije i određivanje
vrijednosti parametara za proračun.
Poprečni presjeci

izbornik: Projekt/Poprečni presjeci
Otvaramo dijalog u kojem određujemo poprečne presjeke projekta.
13
Projekt KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Slučajevi opterećenja

izbornik: Projekt/Slučajevi opterećenja
Otvaramo dijalog u kojem određujemo statičke slučajeve opterećenja i njihove kombinacije.
Dimenzioniranje

izbornik: Projekt/Dimenzioniranje
Otvaramo dijalog u kojem dimenzioniramo pozicije.
Bojanje rezultata u pločama

izbornik: Projekt/Bojanje ploča
Otvaramo dijalog u kojem uređujemo parametre bojanja i šrafiranja rezultata u pločama.
Uređivanje elemenata

izbornik: Projekt/Uređivanje elemenata
Uređujemo elemente konstrukcije. Možemo određivati parametre čvorova, štapova i ploča bez
dodavanja ili brisanja elemenata.
DirectX renderiranje

izbornik: Projekt/DirectX renderiranje
Otvaramo dijalog u kojem renderiramo konstrukciju preko DirectX-a. Renderirana konstrukcija

u dijalogu imati će položaj kao u radnom pogledu.
Razmjena s AutoCAD-om

izbornik: Projekt/Razmijeni s AutoCAD-om
Otvaramo dijalog u kojem možemo razmijenjivati elemente s AutoCAD-om.
14
Čišćenje izbrisanih elemenata

izbornik: Projekt/Čišćenje izbrisanih elemenata
Brisanjem elemenata, elementi se interno u projektu ne brišu, nego se označe kao izbrisani.
Tek ih snimanjem ili pozivanjem ove funkcije stvarno i brišemo.
Selektiranje granica mreže točaka

izbornik: Projekt/Selektiranje granica mreže točaka
Selektiramo granice vidljive mreže točaka u pogledu. Granice određujemo jer bi kod
beskonačnih granica crtanje mreže točaka bilo veoma sporo (jer bi bilo jako puno točaka).
Podaci o konstrukciji

izbornik: Projekt/Podaci o konstrukciji
Pozivamo dijalog koji prikazuje podatke o elementima i količini potrebne memorije za

prikazivanje i proračun.
Resetiranje pozicije funkcijskih prozora

izbornik: Pogled/Resetiraj položaj funkcijskih prozora
Postavljamo fukcijske prozore u gornji lijevi kut prozora.
15
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA Pogledi
Pogledi
Dodavanje novog pogleda
str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+A

izbornik: Pogled/Dodaj pogled
Dodajemo novi pogled.
Dodavanje više novih pogleda
str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+M

izbornik: Pogled/Dodaj više pogleda
Dodajemo više novih pogleda čiji broj određujemo u dijalogu koje će se pojaviti pokretanjem
funkcije.
Brisanje pogleda
str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+D

izbornik: Pogled/Izbriši pogled
Brišemo sve selektirane poglede.
Miijenjanje naziva pogleda
str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+R

izbornik: Pogled/Promijeni naziv pogleda
Mijenjamo naziv radnog pogleda.
Parametri prikazivanja elemenata u pogledima
str: 71 alat: prečica: Ctrl+1

izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja elemenata
Prikazivanje elemenata (čvorovi, štapovi i ploče) i njihovih parametara u pogledima.
Parametri pogleda

izbornik: Pogled/Parametri pogleda
Biramo parametre s kojima određujemo kako će se konstrukcija prikazati u pogledu. To su

koordinate osi, perspektiva, mreža točaka itd.
17
Pogledi KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Parametri prikazivanja rezultata u pogledima

izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja rezultata
Određujemo hoće li se i koja će se opterećenja ili rezultati prikazivati.
Parametri mjerila i pozicije konstrukcije u pogledima

izbornik: Pogled/Parametri mjerila i pozicije konstrukcije
Određujemo mjerila u kojima će se prikazivati objekti i položaj konstrukcije u pogledu.
Iz 3D u 2D
str: 78 alat: prečica: Alt+2

izbornik: Pogled/2D
Transformacija iz prostora 3D u ravninu 2D. Da bi definirali ravninu moramo odrediti tri točke
koje ne leže na pravcu. Određujemo ih upisivanjem u dijalog ili biranjem čvorova u pogledu.
Biranjem jedne od tri glavne ravnine (tipke X-Y, Y-Z, Z-X) koordinate točaka Tx i Ty
postavljamo tako da s točkom T0 određuju ravninu paralelnu s izabranom ravninom.
Iz 2D u 3D
str: 79 alat: prečica: Alt+3

izbornik: Pogled/3D
Transformacija iz ravnine 2D u prostor 3D.
Skaliranje kota
str: 80 alat: prečica: Shift+Ctrl+1

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj kote
Određujemo veličinu iscrtavanja pomoćnih kotnih linija sa svake strane kote. Skaliramo
pomicanjem miša lijevo-desno s pritisnutom lijevom tipkom.
Skaliranje globalnih osi

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj globalne osi
Određujemo veličinu iscrtavanja globalnih koordinatnih osi. Skaliramo pomicanjem miša lijevo-
desno s pritisnutom lijevom tipkom.
18
Skaliranje lokalnih Y osi štapova

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj lok. Y osi
Određujemo veličinu iscrtavanja lokalne Y osi štapova. Skaliramo pomicanjem miša lijevo-
Skaliranje otpuštanja

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj otpuštanja
Određujemo veličinu iscrtavanja otpuštanja veza na krajevima štapova. Skaliramo

Skaliranje pridržanja

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj pridržanja
Određujemo veličinu iscrtavanja pridržanja u čvorima. Skaliramo pomicanjem miša lijevo-

Skaliranje strelica za reakcije i opterećenje

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj strelice
Određujemo veličinu iscrtavanja strelica kod opterećenja i reakcija. Skaliramo pomicanjem

miša lijevo-desno s pritisnutom lijevom tipkom.
Skaliranje uvlačenja ploča

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj uvlačenje ploča
Određujemo veličinu iscrtavanja uvlačenja ploča kod crtanja. Uvlačenjem stranica ploča kod
crtanja lakše ih selektiramo jer se ne preklapaju međusobno i sa štapovima. Skaliramo
Skaliranje opterećenja i rezultata

izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj opterećenje i rezultate
Određujemo veličinu iscrtavanja maksimalnog opterećenja ili rezultata. Skaliramo pomicanjem

miša lijevo-desno s pritisnutom lijevom tipkom.
19
Skrivanje elemenata
str: 81 alat: prečica: Ctrl+H

izbornik: Pogled/Skrivanje/Sakrij
Skrivamo čvorove, štapove, ploče i kote u pogledu. Prije pozivanja funkcije moramo selektirati
elemente koje želimo sakriti.
Skrivanje kota
str: 81 alat: prečica: Shift+Ctrl+H

izbornik: Pogled/Skrivanje/Sakrij kote
Skrivamo sve kote u pogledu.
Prikazivanje elemenata
str: 81 alat: prečica: Ctrl+U

izbornik: Pogled/Skrivanje/Prikaži
Prikazujemo skrivene elemente u pogledu. Prije pozivanja funkcije moramo selektirati skrivene
elemente koje želimo prikazati.
Prikazivanje svih elemenata
str: 81 alat: prečica: Shift+Ctrl+U

izbornik: Pogled/Skrivanje/Prikaži sve
Prikazujemo sve skrivene elemente u pogledu osim kota.
Inverzna selekcija
str: 75 alat: prečica: Shift+Ctrl+T

izbornik: Pogled/Selektiranje/Inverzna selekcija
Deselektiramo selektirane elemente i selektiramo one koji nisu selektirani. To se odnosi i na

skrivene elemente ako se prikazuju skriveni elementi.
Selektiranje poprečnim presjekom
str: 77 alat: prečica: Shift+Ctrl+K

izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj poprečnim presjekom
Selektiramo štapove s izabranim poprečnim presjekom. Poprečni presjek možemo izabrati

selektiranjem nekog štapa ili biranjem presjeka u izborniku (pritiskom lijeve tipke miša u
statusnom retku na dijelu gdje piše "---"). Ako je pritisnuta tipka Shift onda elemente
deselektiramo.
20
Selektiranje ravninom

izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj ravninom
Moramo izabrati tri čvora u pogledu. Ako se ta tri čvora nalaze na pravcu onda selektiramo
sve elemente na tom pravcu, a ako se ne nalaze na pravcu nego određuju ravninu onda
selektiramo sve elemente u toj ravnini. Ako je pritisnuta tipka Shift onda elemente
deselektiramo.
Selektiranje središta rotacije

izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj središte rotacije
Oko središta rotacije rotiramo konstrukciju u pogledu. Tu točku možemo automatski računati ili
odrediti ovom funkcijom selektirajući čvor u pogledu.
Cirkuliriranje između glavnih ravnina
str: 80 alat: prečica: Alt+C

izbornik: Pogled/Cirkuliraj glavne ravnine
Višekratnim pozivanjem ove funkcije prikazujemo konstrukciju u tri glavne ravnine i

aksonometriji.
Određivanje područja printanja
str: 81 alat: prečica: Ctrl+E

izbornik: Pogled/Odredi područje printanja
Područjem printanja određujemo koji će se dio pogleda vidjeti kod printanja.
Automatsko određivanje područja printanja
str: 81 alat: prečica: Shift+Ctrl+E

izbornik: Pogled/Automatsko selektiranje područja printanja
Područje printanja se određuje tako da se unutar područja nađu svi vidljivi elementi i
opterećenje ili rezultati na elementima.
Rotiranje pogleda

izbornik: Pogled/Rotiraj
Pomicanjem miša lijevo-desno i gore-dolje s pritisnutom lijevom tipkom miša rotiramo

konstrukciju u pogledu oko određene osi. Os određujemo u parametrima pogleda.
21
Zoom

izbornik: Pogled/Zoom/Zoom
Dinamički zoomiramo konstrukciju u pogledu pomicanjem miša lijevo-desno s pritisnutom

lijevom tipkom miša.
Prethodni zoom

izbornik: Pogled/Zoom/Prethodni zoom
Postavljamo prethodne vrijednosti zoom-a i pan-a ako te prethodne vrijednosti postoje. Snima
se do 20 prethodnih položaja.
Zoom prozorom

izbornik: Pogled/Zoom/Zoom prozorom
Zoomiramo pravokutnikom određenim s dvije točke na ekranu.
Zoom do granica

izbornik: Pogled/Zoom/Zoom do granica
Zoomiramo konstrukciju do maksimalne veličine tako da se cijela vidi u pogledu.
Zoom x0.5

izbornik: Pogled/Zoom/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom dva puta.
Zoom x2

izbornik: Pogled/Zoom/Zoom x2
Povećavamo zoom dva puta.
Pan

izbornik: Pogled/Pan
Pomičemo središte konstrukcije u pogledu pomicanjem miša lijevo-desno i gore-dolje s

pritisnutom lijevom tipkom miša.
22
Nuliranje pan-a

izbornik: Pogled/Nuliraj Pan
Postavljamo središte konstrukcije u središte pogleda.
Udaljenost između točaka
str: 82 alat: prečica: Ctrl+D

izbornik: Pogled/Udaljenost između točaka
Proračun udaljenosti između dvije točke u pogledu. U 2D dobivamo udaljenost i u ravnini i u

prostoru.
Renderiranje pogleda

izbornik: Pogled/Renderiranje pogleda
Renderiramo konstrukciju u pogledu. Brzina rendreriranja ovisi o broju štapova i ploča, te o

broju elemenata u poprečnim presjecima štapova.
Resetiranje pogleda

izbornik: Pogled/Resetiranje pogleda
Postavljamo parametre u pogledu na početne vrijednosti.
23
Selektiranje rezultata

izbornik: Rezultati/Selektiraj
Pritiskom na kvadratić na dijagramima možemo ispisati vrijednost rezultata na tom mjestu. U

dijalogu koji se pojavi kod selektiranja pomaka izaberemo parametre koje želimo prikazati i
biramo položaj na dijagramu gdje te parametre želimo prikazati. Kod ostalih tipova rezultata
biramo samo položaj.
Selektiranje maksimalnih rezultata

izbornik: Rezultati/Selektiraj maksimalne
Selektiramo najveću pozitivnu i najmanju negativnu vrijednost na selektiranim elementima.

Ako nije selektiran niti jedan element onda se traži po svim elementima.
Selektiranje maksimalnih rezultata na svakom štapu
str: 151 alat: prečica: Shift+Ctrl+F11

izbornik: Rezultati/Selektiraj maksimalne (svi elementi)
Selektiramo najveću pozitivnu i najmanju negativnu vrijednost na svakom selektiranom

elementu. Ako nije selektiran niti jedan element onda se traži po svim elementima.
Deselektiranje svih rezultata
str: 151 alat: prečica: Shift+Ctrl+F12

izbornik: Rezultati/Deselektiraj sve
Brišemo sve selektirane rezultate u pogledu.
24
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA Elementi
Elementi
Diskretizacija ploča

izbornik: Funkcije/Diskretiziraj ploče
Diskretiziramo selektirane ploče prema njihovim parametrima.
Opterećenje

izbornik: Funkcije/Opterećenje
Određujemo opterećenje na elementima. Ako pritisnemo element s pritisnutom tipkom Ctrl

vrijednost opterećenja na elementu prebacujemo u dijalog. Kad imamo više opterećenja na
štapovima onda ih naizmjenično prebacujemo u dijalog.
Čvorovi
S funkcijom Dodaj dodajemo opterećenje u jedan ili više selektiranih čvorova. Ako u
selektiranom čvoru postoji opterećenje onda se ono zbraja s onim u dijalogu. S funkcijama
Promijeni i Izbriši mijenjamo ili brišemo opterećenje u selektiranom ili selektiranim čvorovima.
Štapovi
U dijalogu određujemo tip, vrijednosti, položaj i orijentaciju opterećenja na štapu. S funkcijom

Dodaj dodajemo opterećenje na jedan ili više selektiranih štapova. S funkcijama Promijeni i
Izbriši mijenjamo ili brišemo opterećenje na selektiranim štapovima. Ako na slektiranom štapu
postoji više opterećenja, a selektirali smo samo taj štap, pojaviti će se dijalog u kojem ćemo
izabrati opterećenja koja želimo promijeniti ili izbrisati. Ako je pritisnuta tipka Shift mijenjamo ili
brišemo sva opterećenja na selektiranim štapovima. S funkcijom Okreni zrcalimo opterećenja
na štapovima. S funkcijom Promijeni odabrani tip izabrano opterećenje na štapu mijenjamo s
opterećenjem u dijalogu na svim štapovima za taj slučaj opterećenja.
Ploče
Opterećenje na pločama određujemo poligonom s neograničenim brojem točaka. Možemo

zadati nagib opterećenja u smjerovima lokalnog koordinatnog sustava ploče u odnosu na prvu
točku opterećenja. S funkcijom Dodaj dodajemo opterećenje određujući točke na ploči. S
funkcijom Dodaj po cijeloj ploči automatski dodajemo opterećenje po cijeloj ploči. S funkcijama
Promijeni ili Izbriši mijenjamo ili brišemo selektirana opterećenja.
Zadani pomaci u čvorovima

izbornik: Funkcije/Zadani pomaci u čvorovima
Određujemo pomake u čvorovima na isti način kao i opterećenje u čvorovima.
25
Elementi KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Dodavanje čvorova

izbornik: Funkcije/Dodaj čvor
Dodajemo čvorove upisivanjem koordinata u dijalogu ili biranjem točaka u pogledu (2D).
Dodavanje štapova

izbornik: Funkcije/Dodaj štap
Dodajemo štap upisivanjem koordinata u dijalogu ili biranjem dva čvora (3D), odnosno dvije
točke u (2D) u pogledu. S parametrom Relativno koordinata drugog čvora će se izračunati u
odnosu na prvu koordinatu.
Dodavanje ploča

izbornik: Funkcije/Dodaj ploču
Dodajemo ploču samo u 2D kao poligon s neograničenim brojem točaka (minimalno 3 točke)
upisivanjem koordinata u dijalogu za svaku točku ili biranjem u pogledu. Nakon određivanja
svih koordinata potrebno je pritisnuti desnu tipku miša da bi se dodala ploča ili Esc da bi se
odustalo.
Dodavanje pravokutnih ploča

izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutnu ploču
Dodajemo pravokutne četveročvorne ploče. Ploču određujemo s dvije suprotne točke

pravokutnika upisivanjem ili biranjem koordinata u pogledu.
Dodavanje stranica ploča

izbornik: Funkcije/Dodaj stranicu
Dodajemo dodatne stranice ploče, s kojima možemo odrediti linijska pridržanja i linijsko
opterećenje na pločama. Dodajemo ih kao i štapove.
Dodavanje kota

izbornik: Funkcije/Dodaj kotu
Kote možemo dodavati samo u 2D. S parametrom ORTO u statusnom retku određujemo hoće
li kote biti ortogonalne. Prvo s dvije točke određujemo udaljenost koju želimo kotirati. S trećom
točkom određujemo položaj kote u pogledu. Nakon toga određivanjem jedne po jedne točke
dodajemo kote koje se nastavljaju na prethodnu.
26
Promjena parametara

izbornik: Funkcije/Promijeni parametre
Dijalog je podjeljen na parametre čvorova, štapova, ploča i stranica ploča. Selektiranjem

elemenata u pogledu dijalog se popunjava s obzirom na vrijednosti parametara selektiranih
elemenata. Pritiskom na tipku Promijeni mijenjamo parametre selektiranih elemenata.
Promjena koordinata

izbornik: Funkcije/Promijeni koordinate
Biranjem čvora njegove koordinate prebacujemo u dijalog. Miijenjanjem koordinata i pritiskom

na tipku Pomakni mijenjamo koordinate čvora samo ako na novim koordinatama već ne
postoji čvor.
Kopiranje elemenata

izbornik: Funkcije/Kopiraj
Višestruko kopiramo selektirane elemente. U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su

prilikom pokretanja funkcije neki elementi selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom
koraku određujemo relativnu udaljenost za koju želimo kopirati elemente. Udaljenost
određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem ishodišne i ciljne točke u pogledu. Ishodište
biramo samo jednom, a ciljnu točku neograničen broj puta. Funkciju prekidamo pritiskom na
desnu tipku miša ili tipkom Esc.
Pomicanje elemenata

izbornik: Funkcije/Pomakni
U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su prilikom pokretanja funkcije neki elementi
selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo relativnu udaljenost za
koju želimo pomaknuti elemente. Udaljenost određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem
ishodišne i ciljne točke u pogledu.
Razvlačenje elemenata

izbornik: Funkcije/Razvuci
U prvom koraku selektiramo čvorove. Ako su prilikom pokretanja funkcije neki elementi
koju želimo razvući elemente. Udaljenost određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem
27
Skaliranje elemenata

izbornik: Funkcije/Skaliraj
selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo središte i faktore
skaliranjanja. Središte određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem točke u pogledu. Ako je
faktor N različit od 0 onda će se udaljenost čvorova od središta skaliranja množiti s N u
svakom koordinatnom smjeru, a ako je N jednak 0 s odgovarajućim faktorima za svaki
koordinatni smjer.
Zrcaljenje elemenata

izbornik: Funkcije/Zrcali
selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo ravninu (3D) ili pravac
(2D) zrcaljenja. Ravninu određujemo s tri, a pravac s dvije točke upisivanjem u dijalog ili
biranjem u pogledu.
Rotiranje elemenata

izbornik: Funkcije/Rotiraj
selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo pravac (3D) ili točku
(2D) rotacije. Točke određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem u pogledu.
Brisanje elemenata

izbornik: Funkcije/Izbriši
Brišemo sve selektirane elemente. Ako se u selektiranim čvorovima nalaze neizbrisani

elementi onda se ti čvorovi ne brišu.
Podjela na jednake djelove

izbornik: Funkcije/Podijeli na jednake dijelove
Dijelimo štapove i dodatne stranice na jednak broj elemenata.
28
Podjela na dva nejednaka dijela

izbornik: Funkcije/Podijeli na dva dijela
Dijelimo štapove i dodatne stranice na dva nejednaka dijela. Ako je udaljenost veća od dužine
elementa, element ne djelimo.
Generiranje elemenata koordinatama

izbornik: Funkcije/Generiraj koordinatama
Generiramo elemente upisivanjem novih koordinata ili preko postojećih čvorova. Kod
generiranje koordinatama čvorove određujemo sa svakim retkom u kojem se nalaze
koordinate, štapove s dva retka, a ploče s četiri retka.
Generiranje elemenata čvorovima

izbornik: Funkcije/Generiraj čvorovima
U tablicu unosimo nazive već postojećih čvorova u projektu. Za štapove nazive unosimo u
prva dva stupca i za svaki upisani redak generiramo po jedan štap. Za ploče koristimo sva
četiri stupca i za svaki upisani redak generiramo po jednu četveročvornu ploču.
Linijsko generiranje

izbornik: Funkcije/Linijski generiraj
Generiramo elemente u nizu u obliku pravca, kružnog luka i parabole. Pravac određujemo s
dvije krajnje točke i brojem čvorova između tih krajnjih točaka. Kružni luk određujemo s dvije
krajnje točke, radiusom i brojem čvorova između tih krajnjih točaka. Parabola određujemo s tri
točke i brojem čvorova između tih dviju krajnjih točaka.
Generiranje rešetke

izbornik: Funkcije/Generiraj rešetku
Rešetke generiramo određivanjem tri čvora u donjoj zoni (dva krajnja i središnji), visinom
rešetke u tim točkama, brojem polja i ispunom sa svake strane.
Mijenjanje lokalnih osi ploča

izbornik: Funkcije/Promijeni lokalne osi ploče
Funkcijom Promijeni lokalne osi ploče mijenjamo lokalne osi ploče. S lokalnim osima
određujemo smjerove nagiba opterećenja i osi za prikazivanje rezultata u pločama.
29
Promjena orijentacije štapova

izbornik: Funkcije/Promijeni orijentaciju štapova
Zamijenjujemo redosljed čvorova selektiranih štapova tako da štap dobiva suprotnu

orijentaciju.
30
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA Poprečni presjeci
Poprečni presjeci
Zoom

izbornik: Pogled/Zoom
Dinamički zoomiramo poprečni presjek u pogledu pomicanjem miša lijevo-desno s pritisnutom

lijevom tipkom miša.
Prethodni zoom

izbornik: Pogled/Prethodni zoom
Postavljamo prethodne vrijednosti zoom-a i pan-a ako te prethodne vrijednosti postoje. Snima
se do 20 prethodnih položaja.
Zoom prozorom

izbornik: Pogled/Zoom prozorom
Zoomiramo pravokutnikom određenim s dvije točke na ekranu.
Zoom do granica

izbornik: Pogled/Zoom do granica
Zoomiramo poprečni presjek do maksimalne veličine tako da se cijeli vidi u pogledu.
Zoom x0.5

izbornik: Pogled/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom dva puta.
Zoom x2

izbornik: Pogled/Zoom x2
Povećavamo zoom dva puta.
31
Poprečni presjeci KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Pan

izbornik: Pogled/Pan
Pomičemo ishodište poprečnog presjeka u pogledu pomicanjem miša lijevo-desno i gore-dolje

s pritisnutom lijevom tipkom miša.
Nuliranje Pan-a

izbornik: Pogled/Nuliraj pan
Postavljamo ishodište poprečnog presjeka u središte pogleda.
Inverzna selekcija

izbornik: Pogled/Inverzna selekcija
Deselektiramo selektirane elemente i selektiramo one koji nisu selektirani.
Dodavanje elemenata

izbornik: Funkcije/Dodaj element
Dodajemo element kao poligon s neograničenim brojem točaka (minimalno 3 točke)

upisivanjem koordinata u dijalogu za svaku točku ili biranjem u pogledu. Nakon određivanja
svih koordinata potrebno je pritisnuti desnu tipku miša da bi se dodao element ili Esc da bi se
odustalo.
Dodavanje pravokutnog elementa

izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutni element
Dodajemo pravokutne četveročvorne elemente. Element određujemo s dvije suprotne točke

pravokutnika upisivanjem ili biranjem koordinata u pogledu.
Dodavanje kota

S parametrom ORTO u statusnom retku određujemo hoće li kote biti ortogonalne. Prvo s dvije
točke određujemo udaljenost koju želimo kotirati. S trećom točkom određujemo položaj kote u
pogledu. Nakon toga određivanjem jedne po jedne točke dodajemo kote koje se nastavljaju na
prethodnu.
32
Kopiranje elemenata

Kopiramo selektirane elemenate. U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su prilikom

pokretanja funkcije neki elementi selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku
određujemo relativnu udaljenost za koju želimo kopirati elemente. Udaljenost određujemo
upisivanjem u dijalog ili biranjem ishodišne i ciljne točke u pogledu. Funkciju prekidamo
pritiskom na desnu tipku miša ili tipkom Esc.
Pomicanje elemenata

koju želimo pomaknuti elemente. Udaljenost određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem
Razvlačenje elemenata

U prvom koraku selektiramo čvorove elemenata. Ako su prilikom pokretanja funkcije neki
elementi selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo relativnu
udaljenost za koju želimo razvući elemente. Udaljenost određujemo upisivanjem u dijalog ili
biranjem ishodišne i ciljne točke u pogledu.
Skaliranje elemenata

selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo središte i faktore
skaliranjanja. Središte određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem točke u pogledu. Ako je
faktor N različit od 0 onda će se udaljenost čvorova od središta skaliranja množiti s N u
svakom koordinatnom smjeru, a ako je N jednak 0 s odgovarajućim faktorima za svaki
koordinatni smjer.
Zrcaljenje elemenata

selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo pravac zrcaljenja.
Pravac odeđujemo s dvije točke upisivanjem u dijalog ili biranjem u pogledu.
33
Rotiranje elemenata

selektirani onda preskačemo prvi korak. U drugom koraku određujemo točku rotacije. Točku
određujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem u pogledu.
Brisanje elemenata

Brišemo sve selektirane elemente.
Promjena parametara elemenata

Selektiranjem elemenata u pogledu dijalog se popunjava s obzirom na vrijednosti parametara

selektiranih elemenata. Biramo materijal, parametre elementa i koje će se vrijednosti
automatski računati kod proračuna presjeka. Vrijednosti koje se ne računaju automatski ostaju
onakve kakve smo ih zadali. Pritiskom na tipku Promijeni mijenjamo parametre selektiranih
elemenata.
Proračun parametara

izbornik: Presjek/Izračunaj
Proračunavamo parametre presjeka osim torzijskog momenta inercije. Prvo se izračunaju

parametri za svaki element i nakon toga se zbrajaju za dobivanje parametara cijelog presjeka.
Proračun torzijskog mementa inercije

izbornik: Presjek/Torzijski mement inercije
Proračunavamo torzijski mement inercije cijelog presjeka. Sami elementi nemaju torzijski
mement inercije.
Centriranje presjeka

izbornik: Presjek/Centriraj
Postavljamo težište presjeka u ishodište koordinatnog sustava.
34
Import iz AutoCAD-a
str: 141 alat: prečica: Ctrl+I

izbornik: Funkcije/Import iz AutoCAD-a
Importiramo poprečeni presjek iz AutoCAD-a.
Dodavanje presjeka
str: 136 alat: prečica: Ctrl+A

izbornik: Presjek/Dodaj
Dodajemo novi presjek. Naziv presjeka mora biti različit od postojećih.
Promjena naziva presjeka
str: 136 alat: prečica: Ctrl+R

izbornik: Presjek/Promijeni
Mijenjamo naziv presjeka koji mora biti različit od postojećih.
Brisanje presjeka
str: 136 alat: prečica: Ctrl+D

izbornik: Presjek/Izbriši
Brišemo trenutni presjek.
Eksport u bazu
str: 136 alat: prečica: Ctrl+E

izbornik: Presjek/Pošalji u bazu
Dodajemo trenutni presjek u bazu presjeka pod Ostali presjeci. Ako presjek s istim nazivom
postoji možemo izabrati želimo li ga prebrisati. Svi materijali presjeka i elemenata koji se ne
nalaze u bazi također će se dodati u bazu.
Import iz baze

izbornik: Presjek/Otvori bazu
Dodajemo elemente u trenutni ili novi poprečni presjek. Uređujemo materijale u projektu i bazi.
Korak natrag/naprijed
str: 136 alat: prečica: Ctrl+Z, Alt+Backspace

izbornik: Uredi/Korak natrag/naprijed
Poništavamo posljednje izvršene promjene presjeku, odnosno povratak promjena.
35
Clipboard copy

Kopiranje elemenata na Clipboard.
Clipboard paste

Paste-iramo elemenata s Clipboarda u trenutni poprečni presjek.
Parametri presjeka

izbornik: Presjek/Parametri presjeka
Određujemo parametre presjeka koji će se koristiti u proračunu ako u presjeku nema

elemenata i koji će se parametri koristiti kod se ispisuju vrijednosti.
36
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA Printanje
Printanje
Printanje
str: 197 alat: prečica: Ctrl+P

izbornik: Dijalog/Printaj
Otvaramo dijalog u kojem biramo koje će se stranice printati, broj kopija i hoće li se printati u
datoteku.
Promjena printera

izbornik: Dijalog/Promijeni printer
Pozivanjem funkcije pojaviti će se izbornik s kojim možemo izabrati printer.
Prikazivanje pogleda

izbornik: Dijalog/Prikaži poglede
Određujemo hoće li se prikazivati sadržaj pogleda na stranicama. Kod kompleksnijih

konstrukcija s više pogleda na stranici treba dosta vremena da bi se pogledi nacrtali, pa ih je
poželjno isključiti da bi se brže radilo.
Renderiranje pogleda

izbornik: Dijalog/Renderiraj pogled
Renderiramo sve poglede na stranici za koje je određeno u parametrima da se renderiraju.
Clipboard copy

Kopiramo objekte na Clipboard. Ako ima selektiranih objekata onda se oni kopiraju, a ako ih
nema onda se kopiraju svi objekti na stranici.
Clipboard cut
str: 180 alat: prečica: Ctrl+X, Shift+Delete
izbornik: Uredi/Cut
Kopiramo objekte na Clipboard i brišemo ih sa stranice. Ako ima selektiranih objekata onda se
oni kopiraju i brišu, a ako ih nema onda se kopiraju i brišu svi objekti na stranici.
37
Printanje KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Clipboard paste

Paste-iramo objekte iz Clipborad-a na stranicu.
Clipboard paste parametara objekta
str: 182 alat: prečica: Shift+Ctrl+V

izbornik: Uredi/Paste parametara objekta
Pastiramo parametre objekta u selektirane objekte na stranici.
Dodavanje stranica
str: 176 alat: prečica: Shift+Ctrl+A

izbornik: Stranica/Dodaj
Dodajemo novu stranicu s Default parametrima.
Brisanje stranica
str: 176 alat: prečica: Shift+Ctrl+Delete

izbornik: Stranica/Izbriši
Brišemo radnu stranicu i sve objekte na njoj. Jedini uvjet je da bar jedna stranica mora
postojati u projektu.
Uređivanje stranica
str: 187 alat: prečica: Shift+E

izbornik: Stranica/Uredi
Pozivamo dijalog u kojem određujemo veličinu stranice i način prikazivanja objekata na njoj.
Pomicanje stranica
str: 176 alat: prečica: Ctrl+M

izbornik: Stranica/Pomakni
Pemještamo radnu stranicu na neko drugo mjesto. Novi položaj stranice može biti samo
unutar broja postojećih stranica.
Sljedeća stranica
str: 176 alat: prečica: PgDown

izbornik: Stranica/Sljedeća
Prikazujemo sljedeću stranicu.
38
Sljedeća 5. stranica
str: 176 alat: prečica: Ctrl+PgDown

izbornik: Stranica/Skok 5 stranica naprijed
Prikazujemo 5. stranicu prema naprijed.
Prethodna stranica
str: 177 alat: prečica: PgUp

izbornik: Stranica/Prethodna
Prikazujemo prethodnu stranicu.
Prethodna 5. stranica
str: 177 alat: prečica: Ctrl+PgUp

izbornik: Stranica/Skok 5 stranica natrag
Prikazujemo 5. stranicu prema natrag.
Uređivanje zaglavlja
str: 195 alat: prečica: Ctrl+H

izbornik: Stranica/Uredi zaglavlje
Pozivamo dijalog u kojem određujemo izgled zaglavlja na stranicama.
Skaliranje objekata na stranici

izbornik: Stranica/Skaliraj objekte na stranici
Skaliramo selektirane objekte na stranici s obzirom na gornji lijevi kut stranice i faktor. Faktor
zadajemo u dijalogu koji se pojavi poslije pokretanja funkcije.
Dodavanje objekta
str: 177 alat: prečica: Ctrl+A

izbornik: Objekt/Dodaj
Dodajemo novi objekt. U dijalogu biramo tip objekta i njegove parametre.
Brisanje objekta
str: 177 alat: prečica: Delete

izbornik: Objekt/Izbriši
Brišemo selektirane objekte.
39
Printanje KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Uređivanje objekta
str: 189 alat: prečica:Ctrl+E

izbornik: Objekt/Uredi
Pozivamo dijalog u kojem određujemo izgled selektiranog objekta.
Miijenjanje fonta objekta
str: 177 alat: prečica: Ctrl+F

izbornik: Objekt/Promijeni font
Mijenjamo font selektiranih objekata.
Default font objekta
str: 178 alat: prečica: Shift+Ctrl+F

izbornik: Objekt/Default font
Postavljamo parametre fonta objekta u font za sve nove objekte.
Poravnavanje objekata na stranici
str: 178 alat: prečica: Ctrl+Alt+ (Left/Home/Right/Up/End/Bottom)

izbornik: Objekt/Poravnaj
Selektirani objekt ili objekte možemo poravnavati horizontalno (lijevo, desno ili po sredini) i
vertikalno (gore, dolje ili po sredini).
Dovođenje objekta naprijed
str: 178 alat: prečica: Shift+PgUp

izbornik: Objekt/Dovedi naprijed
Dovođenjem naprijed objekt će se crtati posljednji, odnosno preko ostalih objekata.
Odvođenje objekta natrag
str: 179 alat: prečica: Shift+PgDown

izbornik: Objekt/Odvedi natrag
Odvođenjem natrag objekt će se crtati prvi, odnosno ostali objekti će se ctrtati preko njega.
Prikazivanje rubova objekta
str: 182 alat: prečica: Shift+M

izbornik: Dijalog/Prikaži rubove
Određujemo hoće li se za sve objekte vidjeti rubovi.
40
Zoom x2
str: 184 alat: prečica: Ctrl+=

izbornik: Stranica/Zoom x2
Povećavamo zoom stranice dva puta.
Zoom x0.5
str: 184 alat: prečica: Ctrl+-

izbornik: Stranica/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom stranice dva puta.
Pan

izbornik: Stranica/Pan
Pomičemo središte stranice iz središta pogleda.
Nuliraj Pan

izbornik: Stranica/Nuliraj pan
Postavljamo središte stranice u središte pogleda.
Prethodna/sljedeća pozicija
str: 185 alat: prečica: Alt+PgUp, Alt+PgDown
izbornik:
Ako je npr. u pogledu na nekoj stranici namješten 5. pogled po redu u projektu, prečicom
Alt+PgUp namjestiti ćemo 4. pogled, a prečicom Alt+PgDown 6. pogled po redu u projektu. To
vrijedi i kad je selektirano više objekata odjednom.
41
UPUTE ZA UPORABU
P O G L A V L J E I
MOGUĆNOSTI
HARDVERSKI ZAHTJEVI
INSTALACIJA I POKRETANJE PROGRAMA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje I Instalacija i pokretanje programa
Mogućnosti
Aspalathos je program za linearnu statičku i modalnu analizu štapnih i pločastih konstrukcija, te
dimenzioniranje standardnih AB i čeličnih presjeka i temelja samaca po PBAB i Eurocode.
Prvenstveno je namijenjen građevinskim inženjerima, ali se može korisiti za statičke proračune i
u drugim područjima. Program je neovisan o drugim programima, odnosno nisu potrebni drugi
CAD programi za zadavanje konstrukcije ili tekst procesori za printanje iz njih. Zadavanje
konstrukcije i pregled rezultata, iako je napravljeno po standardima CAD programa maksimalno
je prilagođeno potrebama proračuna inženjerskih konstrukcija. Kod pripreme printanja program
omogućuje definiranje svake stranice ispisa. Parametri stranice su nezavisni od ostalih stranica i
odabranih printera. Na stranice možemo postavljati sve tipove dobivenih rezultata potrebnih kod
projekata statike. Program omogućuje direktnu razmjenu elemenata s AutoCAD-om bez potrebe
snimanja u datoteke.
Daljni razvoj Aspalathosa biti će usmjeren na izradu verzija za crtanje armaturnih planova kod
AB konstrukcija, crtanje radioničkih nacrta i dimenzioniranje spojeva kod čeličnih konstrukcija, te
nelinernu analizu štapnih sustava i ljuski s geometrijskom i materijalnom nelinearnosti u
vremenu.
Hardverski zahtjevi
Aspalathos nema velike hardverske zahtjeve. Aspalathos radi pod operacijskim sustavima
Windows 9x, NT, ME i 2000. Gotovo je sigurno da će raditi bez problema na svakom računalu
na kojem je instaliran jedan od navedenih operacijskih sustava.
Potrebno mu je oko 3 MB prostora na disku za program i pomoć. Minimalna rezolucija je

800x600, a u Windowsima moraju biti instalirani Arial i Symbol fontovi (automatski se instaliraju
sa samim Windowsima). Proporučljivo je korisiti veće rezolucije od minimalne radi bržeg i lakšeg
rada. Za DirectX renderiranje preporučljivo je imati grafičku karticu s 3D ubrzivačem. Kod
pripreme printanja nije potrebno imati priključen printer. Dovoljno je imati instaliran driver za
printer. Kod većih konstrukcija, s više od 1000 elemenata, preporučljivo je imati više RAM-a da
Windowsi ne bi potrebu za memorijom nadoknađivali korištenjem tvrdog diska, što znatno
usporava rad s programom.
Instalacija i pokretanje programa

Instalacija je jednostavna i brza. Možemo ga instalirati na više načina što ovisi o tome gdje se
instalacija nalazi, a postupak je podjeljen u nekoliko koraka.
1. Početak instaliranja
1.1. Instalira se sa CD-a i instalacija se automatski pokreće

Ako Aspalathos instaliramo s CD-a i u Windowsima je namješteno da se programi automatski
pokrenu kad se CD ubaci u CD-ROM idemo odmah na korak 2.
47
Instalacija i pokretanje programa UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje I
1.2. Instalira se sa CD-a i instalacija se ne pokreće automatski

Ako Aspalathos instaliramo s CD-a i u Windowsima nije namješteno da se programi automatski
pokrenu kad se CD ubaci u CD-ROM moramo pokrenuti AspalathosInstall.exe s CD-a.
AspalathosInstall.exe možemo pokrenuti Windows Explorerom, funkcijom Run u Start Menu ili
na neki drugi način.
1.3. Instalira se skinuta verzija s Interneta

Ako smo Aspalathos skinuli s Interneta moramo pokrenuti AspalathosInstall.exe iz direktorija
gdje smo snimili skinutu datoteku. AspalathosInstall.exe možemo pokrenuti Windows
Explorerom, funkcijom Run u Start Menu ili na neki drugi način.
2. Parametri instaliranja
Kad pokrenemo AspalathosInstall.exe nakon poruke pojavljuje se dijalog u kojem određujemo
parametre instaliranja.
S lijeve strane nalazi se lista s direktorijima s koje možemo izabrati direktorij u kojem želimo
instalirati Aspalathos. Direktorij možemo i upisati u Parametri instaliranja. Ispod liste možemo
odrediti disk na kojem instaliramo. Ako se u instalacijskom direktoriju već nalazi instalirana
verzija Aspalathosa, nova će se verzija instalirati preko postojeće.
S parametrom Dodaj ikonu na Desktop dodajemo ikonu na Desktop, a s parametrom Dodaj

ikonu u Strat Menu dodajemo ikonu u Start Menu u Programs/Aspalathos. Pomoću tih ikona
moći ćemo pokretati Aspalathos.
3. Instaliranje
Pritiskom na tipku Instaliraj instaliranje će početi. Ako sve prođe bez problema pojaviti će se
poruka o uspješno završenoj instalaciji.
4. Pokretanje
Aspalathos možemo pokrenuti preko ikone na Desktop-u, ikone u Start Menu-ju pod
Programs/Aspalathos ili na neki drugi način.
48
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje I Instalacija i pokretanje programa
Prekidanje instaliranja
Instalaciju Aspalatosa možemo prekinuti pritiskom na tipkom Izađi.
Brisanje postojeće instalacije

Ako želimo izbrisati postojeću instalaciju Aspalathosa s računala potrebno je pokrenuti
instalaciju Aspalathosa i pritisnuti tipku Izbriši postojeću instalaciju.
49
P O G L A V L J E II
PROGRAMSKO OKRUŽENJE
PROJEKTI
PARAMETRI PROJEKTA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II Programsko okruženje
Programsko okruženje
Okruženje je podjeljeno u nekoliko osnovnih djelova, koji su prikazani na slici.
Naslovni redak
Naslovni redak ima format Aspalathos - [ ]. U zagradama se nalazi naziv projekta s kojim
trenutno radimo. Ako prozor s projektom nije razvučen po cijeloj radnoj površini prozora
programa onda će se naziv ispisivati na naslovnom retku prozora projekta. Naziv projekta
određujemo s nazivom datoteke u koju smo snimili projekt.
Redak izbornika
Preko izbornika možemo pokretati sve funkcije u Aspalathosu. Podjeljen je u nekoliko većih
cjelina. U izbornicima Datoteka nalaze se funkcije koje nam omogućuju rad s datotekama,
dodavanje, zatvaranje, printanje projekta i izlazak iz programa. Izbornici u Uredi imaju značenje
kao Edit u engleskim verzijama programa. Omogućuju nam poništavanje promjena, rad s
Clipboard-om i pretraživanje elemenata. Izbornici Projekt omogućuju nam promjenu parametara
u projektu koji mogu biti ili direktno vezani uz projekt ili parametri konstrukcije kao što su
poprečni presjeci, dimenzioniranje, renderiranje itd. Pod izbornicima Pogled nalaze se sve
funkcije za određivanje pogleda npr. prikazani elementi ili tip rezultata, skrivenost elemenata,
područje printanja itd. U izbornicima Funkcije nalaze se funkcije za promjenu same konstrukcije
kao što su dodavanje elemenata, promjena parametara, opterećenje itd. Izbornici Rezultati
omogućuju nam izbor prikazanih rezultata u pogledu. U izbornicima Prozor nalaze se funkcije za
53
Programsko okruženje UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II
određivanje rasporeda projekata u radnom prostoru. Izbornici Pomoć imaju istu namjenu kao i u
ostalim programima, a tamo se nalaze i primjeri.
Redak s alatima
Alati, koji zamijenjuju korištenje izbornika, mogu se nalaziti uz sva četiri ruba prozora programa
ili biti u plivajućem položaju. Kad se nalaze uz rubove mogu biti poredani u više redova,
odnosno stupaca. Pojedini retci mogu biti vidljivi ili nevidljivi što ovisi o potrebama korisnika. Kad
se nalaze u plivajućem položaju mogu biti u bilo kojem dijelu ekrana i možemo namještati i
njihov oblik. Pritiskom na desnu tipku miša dok se kursor nalazi iznad retka s alatima otvaramo
dijalog u kojem određujemo koji će se retci prokazivati i hoće li alati biti s malim ili velikim
slikama.
Radni prostor
U središnjem dijelu prozora nalazi se radni prostor za otvorene projekte. Veličinu i položaj
prozora projekata možemo nezavisno namještati, a možemo ih i raširiti po cijeloj površini radnog
prostora. Možemo otvarati do 16 projekata odjednom.
Plivajući izbornik
Plivajući izbornik dobivamo srednjom tipkom miša ili kombinacijom desne tipke miša i tipke Ctrl
kad se kursor nalazi u prozoru projekta. Na izborniku se nalaze najčešće korištene funkcije.
Redak s pogledima
U retku na dnu prozora svakog projekta nalaze se definirani pogledi u projektu. Način rada s
njima je vrlo sličan s tablicama u Excelu.
Statusni redak
Statusni redak je podjeljen u više djelova. U prvom dijelu se pojavljuju koordinate kursora kod
rada u ravnini (2D). U drugom dijelu se nalazi slučaj opterećenja koji je prikazan u pogledu.
Pritiskom na njega dobiva se plivajući izbornik na kojem možemo izabrati novi slučaj
opterećenja. Zatim slijedi uključivanje i isključivanje ortogonalnosti koja nam služi za zadavanje
vertikalnih ili horizontalnih elemenata u 2D. U sljedeća se dva dijela ispisuju poruke koje ovise o
trenutnoj funkciji.
54
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II Projekti
Projekti
Novi projekt
alat: prečica: Ctrl+N

izbornik: Datoteka/Nova
Otvaranjem novog projekta dodaje se novi prozor u programu. Novi projekt nema naziv, a
određujemo ga prilikom prvog snimanja u datoteku.
Otvaranje projekta ili parametara
alat: prečica: Ctrl+O

izbornik: Datoteka/Otvori
Projekt otvaramo birajući datoteku koja može imati ekstenziju .apr i .inp. Datoteke s ekstenzijom
.apr su Asplatathos projekti koje možemo snimati s ili bez rezultata proračuna. Datoteke s
ekstenzijom .inp su ulazni podaci iz Asplatathosa verzije β1. Ekstenziju namještamo s
parametrom Files of Type. Dijalog možemo vidjeti na slici. Kad učitavamo projekt, program će
prvo provjeriti verziju programa s kojom je snimljena datoteka. Ako verzija datoteke ne odgovara
verziji programa pojaviti će se obavijest i učitavanje će biti prekinuto.
Osim projekta možemo učitati i parametre projekta. Parametri projekta imaju ekstenziju .prm.
Kod učitavanja parametara pojaviti će se dijalog u kojem možemo odrediti koje parametre
želimo učitati. Ako je u programu otvoren neki projekt onda će se parametri učitati u trenutni
projekt. Ako u programu ne postoje otvoreni projekti onda će se parametri učitati kao Default
parametri. Parametri projekta su opisani u sljedećem potpoglavlju.
55
Projekti UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II
Snimanje projekta ili parametara
alat: prečica: Ctrl+S alat: prečica:

izbornik: Datoteka/Snimi izbornik: Datoteka/Snimi kao
Projekt možemo snimiti s dvije funkcije. S funkcijom Snimi projekt snimamo u datoteku iz koje
smo ga učitali. Ako projekt nema naziv, pozivanje funkcije Snimi automatski poziva funkciju
Snimi kao. Nakon pozivanja funkcije pojavljuje se dijalog u kojem određujemo područje i naziv
datoteke u koju želimo snimiti projekt. Projekt snimamo s ekstenzijom .apr. S parametrom Save
as Type određujemo hoćemo li snimiti s ili bez rezultata. Datoteka snimljena bez rezultata je
bitno manja od one s rezultatima i pogodna je za prenošenje na druga računala. Projekt iz
datoteke bez rezultata poslije je potrebno samo proračunati.
Uz snimanje projekta možemo snimiti parametre projekta u datoteku s ekstenzijom .prm.

Parametri projekta opisani su u sljedećem potpoglavlju.
Zatvaranje projekta ili projekata
alat: prečica: Alt+X alat: prečica:

izbornik: Datoteka/Zatvori izbornik: Datoteka/Zatvori sve
Projekt možemo zatvoriti funkcijom Zatvori. Kad promjene u projektu nisu snimljene, program će
nas pitati želimo li snimiti promjene prije zatvaranja. Potvrdnim odgovorom program snimamo
projekt sa svim uvjetima iz Snimanje projekta ili parametara.
56
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II Projekti
S funkcijom Zatvori sve zatvarmo sve otvorene projekte u programu pozivajući Zatvori za svaki
otvoren projekt.
Zatvaranje programa
alat: prečica:
izbornik: Datoteka/Izađi
Program prvo se poziva funkciju Zatvori sve projekte i tek nakon što zatvorimo sve otvorene
projekte zatvara se i sam program.
57
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II Parametri projekta
Parametri projekta
alat: prečica: Ctrl+F5

izbornik: Projekt/Parametri
U parametrima projekta određujemo one parametre koji se odnose na cijeli projekt. Parametri su
podjeljeni na pet stranica: crtanje, alati za crtanje, jedinice, renderiranje i ostalo. U dnu dijaloga
nalazi se parametar Default s kojim određujemo parametre svih novih projekata. Kad izaberemo
parametar Default i pritisnemo tipku U redu parametri novih projekata biti će jednaki
vrijednostima parametara u dijalogu.
Crtanje
S parametrom Veličina snap-a određujemo maksimalnu udaljenost od čvora kod koje će se

kursor automatski postaviti u čvor. Da bi smo koristili ovu mogućnost u pogledu moramo izabrati
parametar Pomicanje po čvorovima. Vrijednost parametra Veličina snap-a je u pikselima. Npr.
vrijednost 8 nam određuje da moramo biti udaljeni od čvora 8 ili manje piksela da bi se kursor
postavio u čvor.
S parametrima Snap X i Snap Y određujemo mrežu točaka po kojoj pomičemo kursor. Kursor se
u pogledu pomiče po mreži ako je izabran parametar Pomicanje po mreži točaka. Parametre
određujemo u jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije. Npr. s vrijednostima (1.0
m, 0.5 m) kursor će se pomicati po mreži s razmacima od 1.0 m u X smjeru i 0.5 m u smjeru Y
osi.
S parametrom Veličina mreže točaka X i Veličina mreže točaka Y određujemo vidljivu mrežu
točaka koja se ne mora poklapati s parametrima Snap X i Snap Y. Mreža nema nikakvo
funkcionalno značenje nego samo vizualno. Parametre određujemo u jedinicama u kojima se
59
Parametri projekta UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II
prikazuju koordinate konstrukcije. Npr. s vrijednostima (1.0 m, 1.0 m) mreža će se nacrtati na

razmaku od 1.0 m u oba smjera.
S parametrima Min X, Min Y, Max X i Max Y određujemo granice do kojih će se prikazivati

mreža točaka. Kod dosta guste mreže, u položenim pogledima, crtanje točaka bez granica bilo
bi vrlo dugotrajno. Zato s granicama određujemo područje unutar kojeg će se prikazivati mreža.
Osim upisivanja, granice možemo odrediti i s funkcijom Selektiraj granice mreže točaka.
Parametre određujemo u jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije. Na slici
možemo vidjeti mrežu točaka s granicama ±20 i razmakom 1 u oba smjera.
S parametrom Razmak točaka za pomake određujemo s koliko će se dodatnih točaka (osim

krajnjih) crtati linije pomaka štapova. Samo u tim točkama možemo selektirati rezultate. Što je
broj točaka veći to je i linija pomaka točnija, ali je zato crtanje sporije. Parametar određujemo u
jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije. Na slikama možemo vidjeti primjer
linije pomaka za konzolnu gredu dužine 10 m. Na prvoj slici razmak točaka je 5 m, a na drugoj 1
m.
S parametrom Razmak točaka za unutarnje sile određujemo maksimalnu udaljenost na kojoj

možemo selektirati rezultate na dijagramima unutarnjih sila štapova. Dijagrami se crtaju s
glavnim točkama koje određuju oblik dijagrama. Određivanjem razmaka možemo selektirati
rezultate osim u glavnim točkama i u točkama između njih na određenom razmaku. Parametar
određujemo u jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije i nema utjecaj na brzinu
60
ili preciznost crtanja dijagrama. Na slikama možemo vidjeti primjer iste grede s dijagramom
poprečne sile. Na prvoj slici razmak točaka je 10 m i vide se samo glavne točke, a na drugoj 1
m. Dijagrami su jednaki samo što kod drugog slučaja možemo npr. vidjeti veličinu poprečne sile
na sredini grede.
S parametrom Broj točaka za parabole određujemo s koliko će se točaka crtati parabole na

dijagramima. Kao i kod parametra Razmak točaka za pomake broj točaka ima utjecaj na
preciznost i brzinu crtanja. Na slikama možemo vidjeti primjer iste grede s momentnim
dijagramom. Na prvoj slici broj točaka je 3, a na drugoj 10.
S parametrom Faktor za skaliranje određujemo za koliko će se mijenjati mjerila elemenata kod

skaliranja pomicanjem miša. Za svaki piksel za koji se pomakne miš mjerilo se smanjuje,
odnosno povećava za tu vrijednost. Parametar određujemo u jedinicama u kojima se prikazuju
koordinate konstrukcije.
Parametri crtanja i rada s poprečnim presjecima imaju isto značenje kao i odgovarajući
parametri pogleda.
S parametrom Crtanje N i Mt u smjeru lokalne osi Z određujemo ravninu u kojoj će se crtati

dijagrami uzdužne sile i momenta torzije na štapovima. Ako smo izabrali parametar onda će to
biti lokalna ravnina Z-X, a ako nismo lokalna ravnina X-Y.
S parametrom Uporaba debljine linije na ekranu debljine određene s alatima za crtanje

elemenata koristimo kod crtanja na ekranu, a ne samo kod printanja. Debljina linije može imati
značajan utjecaj na brzinu crtanja kod kompliciranih konstrukcija zato je preporučljivo ne koristiti
ovaj parametar.
S parametrom Uporaba visine fonta na ekranu određujemo hoćemo li za ispisane parametre

elemenata koristiti standardnu veličinu fonta (7) ili ćemo korisiti visine određene s alatima za
crtanje. Ovaj parametar ima utjecaj na brzinu crtanja u pojedinim slučajevima.
61
Alati za crtanje
Svaki element konstrukcije, njegov parametar ili neki drugi objekt u pogledima možemo
prikazivati u različitim oblicima linije, boji ili fontu. Na taj način se objekti lakše međusobno
razlikuju u pogledima. Objekti su podjeljeni u čvorove, štapove (obične i štapove za rešetke),
ploče (osnovne i dodatne stranice ploča), opterećenja i rezultate, parametre elemenata i kote,
selektirane elemente, koordinatne osi i pomoćne elemente (mreža točaka, koordinatne osi u
ravnini i dr.).
Parametre Boja pozadine i Boja virtualnih elemenata određujemo pritiskom na odgovarajuće

pravokutnike s bojom. Nakon pritiska pojaviti će se dijalog u kojem možemo promijeniti boju.
Boja pozadnine se odnosi na pozadine pogleda i poprečnih presjeka, a virtualni elementi na
kursor, ctranje elemenata kod kopiranja, pomicanja i drugih funkcija itd.
Parametre mijenjamo biranjem jednog ili više objekta u listi, te pritiskanjem tipke Promijeni ili
pritiskanjem desne tipke miša iznad liste. Nakon pritiska prikazuje se dijalog koji je podjeljen u
dva dijela. Na prvoj se stranici nalaze parametri s kojima određujemo liniju, a na drugoj font.
62
Linija može imati jedan od pet ponuđenih oblika (puna i kombinacije isprekidanih). Njena
debljina može biti od 0 do 1 mm. Debljina 0 mm znači da će linija imati debljinu jednog piksela i
kod printanja će njena debljina ovisiti o preciznosti printera. Boja linije posebno se određuje za
crtanje na ekranu i printeru. Pritiskanjem pravokutnika s bojom pojavljuje se dijalog u kojem
možemo izabrati jednu od ponuđenih boja ili je sami odrediti.
S nazivom fonta biramo font s kojim ćemo ispisivati vrijednosti parametara objekta. Visinu fonta
možemo odrediti od 0.5 do 15 mm. Možemo izabrati paramatre fonta kao što su italic, bold,
underline i strikethrough. Za svaki tip fonta možemo izabrati kodnu stranicu. Ako je CE (central
european) kodna stranica instalirana na računalu možemo koristiti hrvatske znakove.
Pritiskanjem pravokutnika s bojom pojavljuje se dijalog u kojem možemo izabrati boju fonta.
Jedinice
Određivanje jedinica u projektu nam služi da bi parametre konstrukcije i rezultate prikazali u

jedinicama u kojima nam najviše odgovara. Npr. konstrukcije se najčešće zadaju u metrima, AB
poprečni presjeci u centimetrima, čelični poprečni presjeci i pomaci konstrukcije u milimetrima
63
itd. Jedinice posebno određujemo za koordinate konstrukcije, koordinate poprečnog presjeka,

pomake, opterećenje, reakcije, unutanje sile i materijale. Jedinice za dužinu mogu biti m, dm, cm
i mm, a za silu MN, kN i N.
Parametri armiranja ploča nam služe za izračunavanje potrebne površine armature u pločama
prema formuli
Mu
Aa =
k z ⋅ d ⋅ σ vi
gdje je Mu veličina momenta savijanja, a d debljina ploče.
Renderiranje
Ovdje određujemo parametre za renderiranje u pogledima i renderiranje u dijalogu s DirectX

renderiranjem.
Možemo odrediti do 8 različitih osvjetljenja. Pozicija svjetla određena je s koordinatama u

globalnom koordinatnom sustavu. Svjetlo može biti isključeno ili uključeno, a ako je uključeno
može biti točkasto ili paralelno. Točkasto svjetlo ima smjer djelovanja u svim smjerovima iz
izvora svjetla određenog koordinatama, dok se paralelno svjetlo nalazi u beskonačnosti i djeluje
u smjeru iz položaja svjetla određenog koordinatama prema središtu koordinatnog sustava.
Da bi se štapovi i druge ploče vidjele kroz ploče, možemo odrediti faktor prozirnosti ploča.
Faktor 0% znači da su ploče neprozirne, a faktor 100% da su nevidljive.
Uz određivanje osam osvjetljenja možemo odrediti i boju ambijentalnog svjetla. Ambijentalno

svjetlo nema poziciju i smjer djelovanja nego na sve elemente djeluje s istim intezitetom.
64
Uz navedene parametre možemo odrediti i boju svjetla. Normalno svjetlo ima nijanse sive boje.
Parametre osvjetljenja mijenjamo biranjem svjetla i pritiskom na tipku Promijeni ili pritiskom
desne tipke miša iznad liste.
U dijalogu mijenjamo vrijednosti parametara selektiranih svjetala. Ako je selektirano više svjetala
koja imaju različite oblike neće biti označen niti jedan oblik. Isto tako će za različite koordinate
polja imati vrijednost 0, a za različite boje boja će biti postavljena na bijelu. Miijenjanjem samo
jedne koordinate samo se ta koordinata u svim svjetlima promijeniti.
Ostalo
Nazivi elemenata služe za određivanje naziva novih elemenata. Naziv novog elementa dobiva
se spajanjem naziva i trenutnog broja tog tipa elemenata. Zbog toga je dobro dodati prazan
karakter (space) na kraju naziva da bi spajanjem naziva i broja između njih bio razmak.
S parametrima Formati brojeva određujemo format ispisanih brojeva. Na mjestu znaka 0 ispisat
će se vrijednost pa makar ona bila i 0, dok će se na mjestu znaka # ispisati vrijednost samo ako
se iza nalaze znamenke različite od 0.
65
PRIMJER
Na primjeru brojeva 23.456, 176.972377 i -0.00049875 i nekoliko formata možemo vidjeti način
formatiranja ispisa vrijednosti.
Format 23.456 176.972377 -0.00049875
0.00 23.46 176.97 -0.00

0.0000 23.4560 176.9724 -0.0005
0.00## 23.456 176.9724 -0.0005
0.00E 2.45E+1 1.77E+2 -4.99E-4
Kod dimenzioniranja određujemo visinu fonta i broj stupaca za ispis rezultata u dijalogu za
dimenzioniranje, te hoće li se presjek automatski dimenzionirati poslije promjene parametara.
Kod većih rezolucija rezultati se mogu prikazati u dva stupca i na taj način se lakše
pregledavaju.
S Backup prije snimanja možemo prije snimanja projekta prethodno snimljeni status snimiti u
datoteku s istim nazivom projekta i ekstenzijom .bak. Na taj način nećemo izgubiti podatke ako
se dogodi greška tijekom snimanja.
Biranjem parametra Samo jedan otvoren Aspalathos možemo otvoriti samo jedan Aspalathos.
66
P O G L A V L J E III
RAD S POGLEDIMA U PROJEKTU

PRIKAZANI ELEMENTI U POGLEDU
FUNKCIJE ZA UREĐIVANJE POGLEDA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje III Rad s pogledima u projektu
Rad s pogledima u projektu

Pogledi se nalaze na dnu prozora svakog projekta.
Radni pogled je označen bijelom bojom i naziv mu je napisan debelim slovima. Pritiskom lijeve
tipke miša na nekom drugom pogledu pritisnuti pogled postaje radni. Radni pogled možemo
mijenjati i prečicama Ctrl+PgDown i Ctrl+PgUp.
Redosljed pogleda možemo promijeniti tako da pritisnemo lijevu tipku miša iznad naziva pogleda
(držimo je pritisnutu) i pomicanjem miša lijevo desno pojaviti će se bijeli trokut s kojim se
ozačava novi položaj pogleda. Puštanjem lijeve tipke miša pogled se premješta na taj položaj.
Ako je selektirano više pogleda onda će se svi selektirani pogledi pomaknuti i poredati jedan iza
drugog.
Niz pogleda možemo selektirati tako da prvo označimo prvi pogled u nizu, pritisnemo tipku Shift i
držeći je pritisnutu pritisnemo posljednji pogled u nizu.
Osim niza pogleda možemo selektirati i pogled po pogled tako da za vrijeme selektiranja držimo
pritisnutu tipku Ctrl.
Ako svi pogledi ne mogu stati u redak zbog širine prozora, onda će se ispod naziva pogleda
pojaviti scrollbar. Scrollbar pomičemo lijevo desno držeći lijevu tipku miša pritisnutu na njemu.
69
Rad s pogledima u projektu UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje III
Dodavanje novog pogleda
alat: prečica: Shift+Ctrl+A

izbornik: Pogled/Dodaj pogled
Dodajemo novi pogled. Naziv pogleda se dobiva spajanjem naziva određenog u parametrima
projekta i rednog broja novog pogleda.
Dodavanje više novih pogleda
alat: prečica: Shift+Ctrl+M

izbornik: Pogled/Dodaj više pogleda
Dodajemo više novih pogleda čiji broj određujemo u dijalogu koje će se pojaviti pokretanjem
funkcije. Naziv pogleda se dobiva spajanjem naziva određenog u parametrima projekta i rednog
broja novog pogleda.
Brisanje pogleda
alat: prečica: Shift+Ctrl+D

izbornik: Pogled/Izbriši pogled
Brišemo sve selektirane poglede.
Mijenjanje naziva pogleda
alat: prečica: Shift+Ctrl+R

izbornik: Pogled/Promijeni naziv pogleda
Mijenjamo naziv radnog pogleda.
Osim preko glavnog izbornika prethodne četiri funkcije možemo pokretati i preko plivajućeg
izbornika kojeg dobivamo pritiskom desne tipke miša iznad retka s nazivima pogleda.
70
Prikazani elementi u pogledu

Parametri s kojima određujumo što se i na koji način prikazuje u pogledu, podjeljeni su na četiri
stranice.
Prikazivanje elemenata konstrukcije i njihovih parametara
alat: prečica: Ctrl+1

izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja elemenata
S parametrom Geometrija za svaki element određujemo hoćemo li ih prikazivati u pogledu.

Prikazivanjem materijala, poprečni presjeci i linije ploča crtaju se s bojom materijala. Možemo
još prikazivati kote i skrivene elemente.
Čvorovi
Čvorovi se prikazuju kao pravokutni okvir veličine 2 mm. Parametari čvorova koji možemo
prikazivati su naziv, koordinate, pridržanja i masa. Sve parametre osim pridržanja možemo
prikazati samo ako prikazujemo geometriju čvora. Pridržanja su izuzeta jer kod većih
konstrukcija, kao što su npr. mostovi, prikazani čvorovi smetaju jer ih ima puno, a pridržanja je
dobro vidjeti da bi se lakše snalazili.
Štapovi
Štapovi se crtaju kao linija od prvog do drugog čvora. Parametre linije posebno određujemo za
obične štapove i štapove rešetke. Od parametara štapova možemo prikazivati naziv, otpuštanja
na krajevima, položaj lokalne Y osi i poprečni presjek. Parametri su vidljivi samo ako
prikazujemo geometriju štapa.
71
Rad s pogledima u projektu UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje III
Ploče
Ploče se crtaju kao poligon. Stranice poligona crtaju se uvučeno da se ne bi preklapale sa
štapovima i drugim stranicama. Na taj način lakše selektiramo elemente. Naziv, debljina ploče i
položaj lokalnih osi ispisuje se, odnosno crta u središtu ploče. Kod diskretiziranih ploča možemo
prikazati diskretizirane čvorove i ploče. Pridržanja u diskretiziranim čvorovima prikazujemo
prikazivanjem pridržanja kod parametera čvorova.
Parametri prikaza

izbornik: Pogled/Parametri pogleda
S parametrom Os rotacije određujemo globalnu os oko koje ćemo rotirati konstrukciju u pogledu.
Prostor (3D)
S parametrom Perspektiva određujemo hoćemo li konstrukciju prikazivati u aksonometriji ili
perspektivi. U 2D konstrukcija se uvijek prikazuje u aksonometriji.
S parametrom Koordinatne osi određujemo hoćemo li prikazivati globalne koordinatne osi u

pogledima. Ovaj parametar vrijedi i za koordinatne osi u 2D. Koordinatne osi crtaju se u središtu
koordinatnog sustava.
S parametarom Dodatne koordinatne osi prikazujemo dodatne globalne koordinatne osi u

donjem lijevom kutu pogleda.
S parametrom Automatski proračun središta će se kod svake promjene konstrukcije automatski

izračunati novo središte rotacije. Oko središta rotacije rotiramo konstrukciju u pogledu.
S parametrom Područje printanja prikazujemo područje printanja u pogledu. S područjem

printanja određujemo koji će se dio pogleda printati. Područje je označeno s isprekidanim
pravokutnikom.
Ravnina (2D)
S parametrom Mreža točaka određujemo hoćemo li prikazivati mrežu točaka koja nema
funkcionalno značenje i omogućuje nam samo lakšu orijentaciju.
Parametar Pomicanje po mreži točaka nam omogućuje pomicanje kursora po mreži točaka
određenoj s parametrima Snap X i Snap Y u parametrima projekta.
S parametrom Pomicanje po čvorovima u slučaju da je kursor udaljen od čvora na manjoj od

maksimalne udaljenosti kursor će se automatski postaviti u čvor. Na taj način možemo točno
pogoditi čvor.
S parametrom Prikazivanje samo elemenata u ravnini svi elementi koje se ne nalaze u ravnini
ne prikazuju se.
S parametrom Prikazivanje 3D koordinatnih osi uz lokalne koordinatne osi ravnine prikazujemo i

globalne koordinatne osi u središtu koordnatnog sustava.
72
Prikazivanje opterećenja i rezultata

izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja rezultata
S parametrom Prikazivanje vrijednosti opterećenja i rezultata prikazujemo vrijednosti

opterećenja elemenata ili selektiranih rezultata.
S parametrom Broj opterećenja na elementima prikazujemo koliko se opterećenja nalazi na na

elementima.
S parametrom Slučaj opterećenja biramo slučaj opterećenja u pogledu.
S parametrom Tip bojanja rezultata u pločama biramo tip bojanja rezultata u pločama u pogledu.
Ako izaberemo prazno polje onda će se rezultati prikazivati trodimenzionalno.
S parametrom Neprikazivanje ukidamo prikaz opterećenja i rezultata na konstrukciji.
S parametrima Opterećenje i Zadani pomaci prikazujemo opterećenje ili zadane pomake u

čvorovima. Nakon njih slijedi prikazivanje pomaka i vlastitih vektora na štapovima i pločama i
reakcija u čvorovima. Reakcije su podjeljene u sile i momente radi preglednosti. Zatim slijedi
izbor unutarnjih sila na štapovima. Na kraju dolazi izbor tipa rezultata u pločama koji mogu biti
momenti, uzdužne sile i površina armature.
Mjerila i položaj konstrukcije

izbornik: Pogled/Parametri mjerila i pozicije konstrukcije
Mjerila
Mjerila elemenata su prikazana u jedinici dužine za koordinate konstrukcije određenoj u
parametrima projekta. Kod koordinatnih osi to je dužina svake osi, kod kota dužina pomoćnih
kotnih linija sa svake strane, kod pridržanja udaljenost od čvora do pridržanja, kod opuštanja
udaljenost od čvora do kraja štapa, kod lokalne Y osi dužina linija osi, kod uvlačenja ploča
uvučenost stranica, kod strelica dužina strelice i kod opterećenja i rezultata dužina maksimalne
vrijednosti.
Položaj konstrukcije
S parametrima Položaj konstrukcije određujemo dva kuta rotacije oko određene globalne
koordinatne osi i faktore zoom-a i pan-a.
73
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje III Funkcije za uređivanje pogleda
Funkcije za uređivanje pogleda

Selektiranje elemenata
Selektiranjem elemenata biramo elemente na koje će se primijeniti određene funkcije.
Selektiranje je izrađeno na principima selektiranja u CAD programima. Kada je pritisnuta tipka
Shift sve funkcije umjesto selektiranja elemenata, deselektiraju elemente.
Selektiranje jednog elementa

Najjednostavniji način selektiranja je pritiskom lijeve tipke miša dok se kursor nalazi iznad
elementa. Da bi znali nalazi li se kursor iznad elementa možemo držati pritisnutu tipku Ctrl i
elementi će se crtati bojom za virtualne elemente dok prolazimo iznad njih.
Selektiranje prozorom
Elemente možemo selektirati i određivanjem područja selektiranja s pravokutnikom. Pravokutnik
se određuje s dvije točke. Ako se selektira s lijeve na desnu stranu (prva točka nalazi s lijeve
strane druge točke) onda će se selektirati samo elementi koji se u cjelosti nalaze unutar
pravokutnika. Takav pravokutnik će biti nacrtan punom linijom. A ako se selektira s desne na
lijevu stranu (druga točka nalazi s lijeve strane prve točke) onda će se selektirati svi elementi koji
se u cjelosti nalaze unutar pravokutnika i oni koje stranice pravokutnika dodiruju ili sijeku. Takav
pravokutnik će biti nacrtan isprekidanom linijom.
Na slikama možemo vidjeti koji će se elementi selektirati u ovisnosti o smjeru selektiranja. Na

prvoj slici selektiramo s lijeve na desnu stranu, a na drugoj s desne na lijevu.
Inverzno selektiranje
alat: prečica: Shift+Ctrl+T

izbornik: Pogled/Selektiranje/Inverzna selekcija
Funkcijom Inverzna selekcija selektirani elementi se deselektiraju, a oni neselektirani se

selektiraju.
75
Funkcije za uređivanje pogleda UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje III
Na prvoj slici možemo vidjeti stanje prije, a na drugoj slici stanje poslije pokretanja funkcije.
Selektiranje ravninom
alat: prečica:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj ravninom
Funkcijom Selektiranje ravninom selektiriramo elemente koji se nalaze u određenoj ravnini ili
pravcu. Ravninu ili pravac određujemo s tri točke. Ako se tri točke nalaze na pravcu onda se
selektiraju samo čvorovi i štapovi koji se nalaze na tom pravcu. A ako se ne nalaze na pravcu
nego određuju ravninu onda se selektiraju svi elementi koji se nalaze u toj ravnini.
PRIMJER - selektiranje kad se točke nalaze na pravcu
Poslije pokretanja funkcije moramo selektirati čvorove s kojima ćemo odrediti pravac Na prvoj
slici možemo vidjeti ta tri čvora. Čvorove biramo jedan za drugim, a redosljed biranja nije bitan.
Nakon selektiranja trećeg čvorva selektirati će se samo elementi na tom pravcu (druga slika).
PRIMJER - selektiranje kad točke određuju ravninu
Na prvoj slici možemo vidjeti tri čvora s kojima ćemo odrediti ravninu. Redosljed biranja nije
bitan. Nakon selektiranja trećeg čvora selektirati će se samo elementi u toj ravnini (druga slika).
76
Selektiranje poprečnim presjekom
alat: prečica: Shift+Ctrl+K

izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj poprečnim presjekom
Funkcijom Selektiranje poprečnim presjekom možemo selektirati štapove prema izabranom

poprečnom presjeku. U posljednjem području u statusnom retku ispisuje se naziv poprečnog
presjeka ako se kursor nalazi iznad štapa ili piše "---" ako se ne nalazi iznad štapa. Poprečni
presjek možemo izabrati selektiranjem štapa s tim poprečnim presjekom ili pritiskom na statusni
redak i biranjem naziva presjeka iz plivajućeg izbornika koji se pojavi. Funkciju prekidamo
pritiskom na tipku Esc ili desnu tipku miša.
PRIMJER - selektiranje biranjem poprečnog presjeka na štapu
U primjeru svi stupovi imaju poprečni presjek "Popr. 1", a grede "Popr. 2". Da bi smo selektirali
sve stupove, poslije pokretanja funkcije moramo izabrati jedan od njih (prva slika). Kad ga
selektiramo, selektirati će se i svi ostali (druga slika).
PRIMJER - selektiranje biranjem poprečnog presjeka na izborniku
Umjesto biranja poprečnog presjeka pritiskom na štap, štapove možemo selektirati i pritiskom na
statusni redak na dijelu gdje piše "---" (prva slika). Pojaviti će izbornik na kojem ćemo izabrati
"Popr. 2" (druga slika). Selektirati će se neselektirani štapovi na drugoj slici u prethodnom
promjeru.
77
Selektiranje središta rotacije
alat: prečica:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj središta rotacije
Središte rotacije je točka oko koje se rotira konstrukcija u pogledu. Ona se može automatski
računati poslije svake promjene konstrukcije (dodavanje ili brisanje elemenata) ili je možemo
sami zadavati. Poslije pokretanja funkcije trebamo izabrati čvor koji će biti središte rotacije.
Transformacija iz prostora (3D) u ravninu (2D)
alat: prečica: Alt+2

izbornik: Pogled/2D
Pojedine konstrukcije ili njene djelove je znatno lakše zadati u ravnini, a ne u prostoru. Da bi
smo se prebacili iz prostora u ravninu moramo prvo odrediti tu ravninu. Određujemo je s tri točke
koje se ne smiju nalaziti na pravcu. Dijalog možemo vidjeti na slici.
Tri točke možemo odrediti upisivanjem njihovih koordinata ili selektiranjem čvorova u pogledu.
Pritiskom na čvor u pogledu, koordinate čvora prebacujemo u tablicu na mjesto gdje se nalazi
kursor. Nakon prebacivanja kursor se pomiče u tablici na sljedeći čvor. Na taj način ravninu
možemo odrediti selektiranjem čvorova jedan za drugim.
Svaka točka ima tri koordinate u globalnom koordinatnom sustavu. Točka T0 označava središte
lokalnog koordinatnog sustava. Točke T0 i Tx određuju smjer lokalne X osi ravnine, a s točkom
Ty određen je položaj lokalne osi Y ravnine.
U dijalogu postoje i tri tipke s kojima određujemo ravnine paralelne s globalnim koordinatnim
ravninama. Pritiskom na te tipke ne mijenjamo središte T0 nego se koordinate točaka Tx i Ty
računaju da zadovolje uvjet o paralelnosti s globalnim ravninama.
78
Transformacija se izvršava pritiskom na tipku Trasformacija u 2D ili pritiskom desne tipke miša.
Kod ove funkcije vrlo je bitan redosljed biranje točaka.
PRIMJER - ravninu ćemo izabrati selektiranjem čvorova
Poslije pokretanja funkcije redom ćemo izabrati čvorove s prve tri slike i nakon toga pritisnuti
tipku Transformacija u 2D ili desnu tipku miša. Umjesto biranja čvorova mogli smo upisati
njihove koordinate u dijalogu T0(0, 0, 10), TX(10, 0, 10) i TY(10, 10, 10). Ravninu možemo vidjeti
na posljednjoj slici.
PRIMJER - ravninu ćemo izabrati biranjem jedne od glavnih ravnina
Istu ravninu iz prethodnog primjera možemo dobiti i na sljedeći način. Poslije pokretanja funkcije
izaberemo čvor na prvoj slici i pritisnemo tipku X-Y. Vrijednosti koordinata točaka TX i TY će se
postaviti tako da određuju ravninu paralelnu s X-Y ravninom. Nakon toga pritisnemo tipku
Transformacija u 2D ili desnu tipku miša.
Transformacija iz ravnine (2D) u prostor (3D)
alat: prečica: Alt+3

izbornik: Pogled/3D
Pokretanjem funkcije vraćamo se iz ravnine u prostor.
Rotiranje
alat: prečica:
izbornik: Pogled/Rotiraj
S fukcijom Rotiraj rotiramo konstrukciju u pogledu držeći pritisnutu lijevu tipku miša i
pomicanjem miša lijevo-desno i gore-dolje. Konstrukcija se rotira oko izabrane glavne
koordinatne osi koji određujemo u parametrima prikaza (str. 72). Kut može biti od -180° do
+180° i mijenja se jedan stupanj za svaki piksel.
Zoomiranje
alati:
izbornici: Pogled/Zoom
S funkcijama Zoom uvećavamo djelove pogleda da bi preciznije radili s ostalim funkcijama.

Postoji šest različitih funkcija.
79
Funkcija Zoom je dinamički zoom. Držimo li pritisnutu lijevu tipku miša i pomičemo li ga lijevo-
desno povećavamo, odnosno smanjujemo zoom. Zoomiramo s obzirom na središte pogleda.
S funkcija Zoom prozorom određujemo područje koje želimo zoomirati. Područje je određeno s
pravokutnikom kojeg određujemo s dvije točke. Označeno područje će se zoomirati tako da po
visini ili širini stane u prozor projekta, što ovisi o dimenzijama područja i prozora.
S funkcijom Zoom do granica zoomiramo sve vidljive elemente konstrukcije do maksimalne

veličine tako da se svi elementi vide u pogledu.
S funkcijom Zoom x0.5 smanjujemo zoom dva puta. Zoom smanjujemo u odnosu na središte
pogleda. Funkcija možemo izvršiti i okretanjem kotača miša prema natrag, kad zoom
smanjujemo u odnosu na položaj kursora.
S funkcijom Zoom x2 povećavamo zooma dva puta. Zoom povećavamo u odnosu na središte
pogleda. Funkciju možemo izvršiti i okretanjem kotača miša prema naprijed, kad zoom
povećavamo u odnosu na položaj kursora.
S funkcijom Prethodi zoom vraćamo prethodna stanja zoom-a i pan-a. Pogled sadrži do 20
snimljenih položaja.
Pan, nuliraj pan
alat: prečica: alat: prečica:

izbornik: Pogled/Pan izbornik: Pogled/Nuliraj Pan
S funkcijom Pan pomičemo konstrukciju u pogledu tako da središte konstrukcije pomičemo

izvan središta pogleda. Konstrukciju pomičemo držanjem pritisnute lijeve tipke miša i
pomicanjem miša u svim smjerovima. S funkcijom Nuliraj pan postavljamo središte konstrukcije
u središte pogleda.
Skaliranje
alati: prečice: Ctrl+Shift+ {1-8}

izbornici: Pogled/Skaliranje
Skaliranjem namještamo mjerilo objekata u pogledu, odnosno maksimalnu veličinu u jedinici

dužine za koordinate konstrukcije određenoj u parametrima projekta. Objekte skaliramo
držanjem pritisnute lijeve tipke miša i pomicanjem miša lijevo-desno.
Imamo osam različitih elemenata koje možemo skalirati. Kod koordinatnih osi to je dužina svake
osi, kod kota dužina pomoćnih kotnih linija sa svake strane, kod pridržanja udaljenost od čvora
do pridržanja, kod opuštanja udaljenost od čvora do kraja štapa, kod lokalne Y osi dužina osi,
kod uvlačenja ploča uvučenost stranica, kod strelica dužina strelice i kod opterećenja i rezultata
dužina maksimalne vrijednosti.
Cirkuliranje glavnih ravnina
alat: prečica: Alt+C
80
izbornik: Pogled/Cirkuliraj glavne ravnine
Ova nam funkcija služi da bi njenim uzastopnim pozivanjem birali poziciju s koje ćemo gledati
konstrukciju. Možemo birati između tri glavne ravnine i jedne aksonometrije, a možemo ih vidjeti
na slikama.
Skrivanje i prikazivanje elemenata
alat: prečica: Ctrl+H, Shift+Ctrl+H, Ctrl+U, Shift+Ctrl+U

izbornik: Pogled/Skrivanje
Skrivanje elemenata nam služi da bi prikazivali samo određene elemente konstrukcije koji su
nam potrebni u određenim pogledima.
Funkcijom Sakrij skrivamo sve selektirane elemente u pogledu. Funkcijom Sakrij kote skrivamo
sve kote u pogledu. Funkcijom Prikaži prikazujemo sve selektirane skrivene elemente.
Funkcijom Prikaži sve prikazujemo sve elemente u pogledu. Prikazivanje skrivenih elemenata
određujemo u Parametri prikazivanja elemenata u pogledima.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti selektirane elemente koje ćemo sakriti poslije pozivanja funckije.
Na drugoj slici prikazujemo skrivene elemente, a na trećoj ih ne prikazujemo.
Selektiranje područja printanja i njegovo automatsko selektiranje
alat: prečica: Ctrl+E, Shift+Ctrl+E

izbornik: Pogled/Izaberi područje printanja, Automatsko označavanje područja printanja
S područjem printanja označavamo dio pogleda (pravokutnog oblika) koji će se prikazivati kod
printanja. Područje se određuje s dvije dijagonalne točke. Pozivanjem funkcije Automatsko
označavanje područja printanja program će postaviti granice područja printanja tako da obuhvati
sve elemente uključujući i opterećenje ili rezultate (bez vrijednosti). Područje printanja vezano je
81
za trenutni prikaz konstrukcije na ekranu. Naknadnim rotiranjem ili pan-iranjem konstrukcija se

može pomaknuti izvan područja printanja, što je potebno imati na umu prije samog printanja.
Na prvoj slici možemo vidjeti ručno, a na drugoj automatski određeno područje printanja istog
pogleda.
Udaljenost između dvije točke
alat: prečica:
izbornik: Pogled/Udaljenost između točaka
Biranjem dvije točke u pogledu program će ispisati njihovu ukupnu udaljenost i udaljenost po
koordinatnim smjerovima. Ako se nalazimo u ravnini (2D) onda će udaljenost ispisati i u
lokalnom i u globalnom koordinatnom sustavu.
PRIMJER
Poslije pokretanja funkcije izabrati ćemo dva čvora (prva slika). Redosljed biranja nije bitan. Kao
rezultat pojaviti će se dijalog s udaljenostima, ukupnom i u smjeru svake koordinatne osi.
Renderiranje
alat: prečica: F8
izbornik: Pogled/Renderiranje pogleda
Funkcijom Renderiranje program će renderirati konstrukciju u pogledu. Poprečni presjek štapa

mora imati elemente, a ploča debljinu, inače se elementi neće vidjeti. Parametre renderiranja
možemo određivati u parametrima projekta. Renderiranje je kod kompliciranih poprečnih
82
presjeka i većih sustava sporo jer je dana prednost točnosti, a ne brzini. Renderiranje možemo
prekinuti pritiskom na tipku Esc. Na slici možemo vidjeti primjer renderirane konstrukcije.
Resetiranje pogleda
alat: prečica:
izbornik: Pogled/Resetiranje pogleda
Resetiranjem pogleda, parametre pogleda postavljamo u početne vrijednosti.
Resetiranje funkcijskih prozora
alat: prečica:
izbornik: Pogled/Resetiranje pozicije funkcijskih prozora
U slučaju da funkcijski prozori izlete izvan prozora resetiranjem ih postavljamo u gornji lijevi kut.
83
P O G L A V L J E IV
FUNKCIJE ZA ZADAVANJE KOSTRUKCIJE

UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje IV Funkcije za zadavanje kostrukcije
Dodavanje čvorova
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj čvor
Funkcijom Dodaj čvor dodajemo nove čvorove. Čvorove dodajemo pritiskom na tipku Dodaj u
dijalogu. Koordinate su određene u tablici u dijalogu. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u
prostoru ili ravnini. U ravnini (2D) čvor možemo dodati i postavljanjem kursora na željeni položaj
i pritiskom lijeve tipke miša.
Ako se na novim koordinatama već nalazi čvor, čvor se neće dodati.
PRIMJER - 3D
Dodati ćemo čvor s koordinatama (5, 5, 10). Poslije pokretanja funkcije upisati ćemo koordinate
novog čvora u dijalogu (druga slika). Nakon pritiskanja tipke Dodaj dodati ćemo čvor što
možemo vidjeti na trećoj slici. Funkciju prekidamo pritiskom na tipku Esc ili desnu tipku miša.
PRIMJER - 2D
Dodati ćemo čvor s istim koordinatama (5, 5, 10), ali ćemo to napraviti u ravnini gdje su
koordinate (5, 5). Prvo se moramo prebaciti u ravninu koja je paralelna s X-Y ravninom i prolazi
kroz čvor koji možemo vidjeti na prvoj slici. Poslije pokretanja funkcije postaviti ćemo kursor na
potrebne koordinate (prva slika) i pritisnuti lijevu tipku miša. Dodani čvor možemo vidjeti na
drugoj slici.
87
Funkcije za zadavanje kostrukcije UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje IV
Dodavanje štapova
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj štap
Funkcijom Dodaj štap dodajemo nove štapove. Štapove dodajemo pritiskom na tipku Dodaj u
dijalogu. Koordinate krajnjih čvorova određene su u tablici u dijalogu. Broj koordinata ovisi
nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Ako se na određenim koordinatama ne nalaze čvorovi, onda
će se prije dodavanja štapa automatski dodati čvorovi. U prostoru (3D) štap možemo dodati i
biranjem dva postojeća čvora. Pritiskom na čvor u dijalogu će se pojaviti njegove koordinate. U
ravnini (2D) štap možemo dodati i postavljanjem kursora na željene položaje i pritiskom na lijevu
tipku miša.
Parametar Relativno nam omogućuje da drugi čvor zadajemo s relativnim koordinatama u

odnosu na prvi čvor.
Ako se na novim koordinatama već nalazi štap, štap se neće dodati.
PRIMJER - 3D
Dodati ćemo štap s koordinatama (0, 0, 10)-(10, 0, 0). Poslije pokretanja funkcije upisati ćemo
koordinate novog štapa u dijalogu i pritisnuti tipku Dodaj (četvrta slika). Drugi način je da ćemo u
pogledu izabrati ta dva čvora (druga slika). Treći način je da zadamo relativne koordinate (10, 0,
-10) drugog čvora (peta slika) i označimo parametar Relativno. Dodani štap možemo vidjeti na
trećoj slici.
PRIMJER - 2D
Dodati ćemo isti štap iz prethodnog primjera, ali u 2D, tako da postavimo kursor na potrebne
koordinate i pritisne lijevu tipku miša. Rezultat je isti kao i u prethodnom primjeru (treća slika).
88
Dodavanje ploča
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj ploču
Funkcijom Dodaj ploču dodajemo nove ploče. Ploče možemo zadavati samo u ravnini (2D).
Ploča može biti poligon s najmanje tri čvora. Čvorove možemo odrediti upisivanjem njihovih
koordinata u dijalog i pritiskanjem tipke Dodaj ili postavljanjem kursora na željeni položaj i
pritiskanjem lijeve tipke miša. Kad smo odredili sve čvorove potrebno je pritisnuti desnu tipku
miša da bi se dodala ploča. Na mjestima gdje nema već definiranih čvorova oni se dodaju prije
dodavanja same ploče.
Parametar Relativno nam omugućuje da čvorove zadajemo s relativnim koordinatama u odnosu

na prethodni čvor.
Ako se na novim koordinatama već nalazi ploča, ploča se neće dodati.
S funkcijom Korak natrag poništavamo prethodno određeni čvor.
PRIMJER
Dodati ćemo ploču s koordinatama (-5, 5)-(-5, -2)-(5, -5)-(5, 5). Postavljanjem kursora na
određene koordinate i pritiskanjem lijeve tipke miša dodajemo čvorove ploče (prve četiri slike).
Kad smo odredili sva četiri čvora pritiskamo desnu tipku miša da bi dodali novu ploču (posljednja
slika).
89
Dodavanje pravokutnih ploča
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutnu ploču
Funkcijom Dodaj pravokutnu ploču dodajemo četveročvorne pravokutne ploče. Pravokutne

ploče možemo zadavati samo u ravnini (2D). Ploče dodajemo određivanjem dva suprotna čvora
pravokutnika. Čvorove možemo odrediti upisivanjem njihovih koordinata u dijalog i pritiskanjem
tipke Dodaj ili postavljenjem kursora na željeni položaj i pritiskanjem lijeve tipke miša. Na
mjestima gdje nema već definiranih čvorova oni se dodaju prije dodavanja same ploče.
Parametar Relativno nam omugućuje da drugi čvor zadajemo s relativnim koordinatama u

Ako se na novim koordinatama već nalazi ploča, ploča se neće dodati.
PRIMJER
Dodati ćemo istu ploču s dvije koordinate (-5, 5)-(5, -5). Postaviti ćemo kursor na potrebne
koordinate i pritisnuti lijevu tipku miša (prve dvije slike) i dobiti ćemo ploču (treća slika).
Koordinate možemo upisati i u dijalogu. Na četvrtoj i petoj slici možemo vidjeti dijalog s
koordinatama za obje točke. Na posljednjoj slici možemo vidjeti dijalog s relativnim
koordinatama za drugu točku (10, -10) u odnosu na prvu točku.
90
Dodavanje stranica ploča
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj stranicu
Funkcijom Dodaj stranicu dodajemo dodatne stranice ploče. S dodatnim stranicama možemo
odrediti linijska pridržanja i linijsko opterećenje na pločama. Stranice dodajemo pritiskom na
tipku Dodaj u dijalogu. Koordinate krajnjih čvorova su određene u tablici u dijalogu. Broj
koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Ako se na određenim koordinatama ne
nalaze čvorovi, onda će se prije dodavanja stranica dodati čvorovi. U prostoru (3D) stranicu
možemo dodati i biranjem dva postojeća čvora. Pritiskom na čvor u dijalogu će se pojaviti
njegove koordinate. U ravnini (2D) stranicu možemo dodati i postavljanjem kursora na željene
položaje i pritiskom na lijevu tipku miša.
Parametar Relativno nam omogućuje da drugi čvor zadajemo s relativnim koordinatama u

Ako se na novim koordinatama već nalazi stranica ili štap, stranica se neće dodati.
PRIMJER
Stranice dodajemo na isti način kao i štapove.
Dodavanje kota
alat: prečica:
Funkcijom Dodaj kotu dodajemo kote u pogledima. Kote možemo dodavati samo u ravnini (2D).
Prvu kotu određujemo s tri točke. Prve dvije točke određuju udaljenost koju želimo kotirati. S
91
trećom točkom određujemo položaj kote u pogledu. Ako je u statusnom retku izabran parametar
ORTO onda će kote biti paralelne s lokalnim koordinatnim osima. Kad smo dodali početnu kotu
biranjem svake sljedeće točke dodajemo po jednu kotu na prethodnu koja kotira udaljenost
izabrane i prethodne točke. Da bi opet kotirali udaljenost određenu s dvije neovisne točke
potrebno je ponoviti funkciju.
Kote na ekranu ispisane su u horizontalnom smjeru jer je kod crtanja u pogledima brzina dobila
prednost pred preciznošću, dok se kod pritanja ispisuju u smjeru kote gdje je preciznost dobila
prednost pred brzinom.
PRIMJER
Prvo ćemo odrediti udaljenost koju želimo kotirati s prvom kotom (prva i druga slika). Na trećoj
slici vidimo gdje će biti položaj te kote. Na četvrtoj i petoj slici birajući po jednu točku kotiramo
udaljenost od prethodne do te točke. Na posljednjoj slici možemo vidjeti sve tri kote.
Promjena koordinata čvorova
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Promijeni koordinate
Funkcijom Promijeni koordinate mijenjamo koordinate čvorova. Da bi promijenili koordinate

čvora prvo je potrebno izabrati čvor u pogledu. Pritiskom lijeve tipke miša nad čvorom u dijalogu
će se prikazati njegove trenutne koordinate. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili
ravnini. Promijenom koordinata u dijalogu i pritiskom na tipku Promijeni promijeniti ćemo
koordinate izabranog čvora.
Ako se na novim koordinatama već nalazi čvor promjena se neće izvršiti.
PRIMJER
92
Čvor u primjeru ima koordinate (10, 0, 10) i promijeniti ćemo ih u (10, 4, 10). Prvo moramo
pokrenuti funkciju. Zatim selektiramo čvor s prve slike nakon čega će se njegove koordinate
pojaviti u dijalogu (druga slika). Zatim moramo upisati nove koordinate čvora u dijalogu (treća
slika). Koordinate ćemo promijeniti pritiskom na tipku Promijeni, a rezultat možemo vidjeti na
posljednjoj slici.
Promjena parametara elemenata
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Promijeni parametare
Funkcijom Promijeni parametre mijenjamo parametre elemenata. Mijenjamo ih tako da

selektiramo elemente u pogledu, promijenimo vrijednosti parametara u dijalogu i pritisnemo tipku
Promijeni. Sa svakim novo selektiranom elementom, u dijalogu će se ponovo postaviti
vrijednosti parametara. Ako selektiramo više elemenata komponente s jednakim vrijednostima
biti će postavljene u dijalogu na odgovarajuće vrijednosti, dok će se komponente s različitim
vrijednostima parametara postaviti u specijalni položaj. Samim pritiskom na tipku Promijeni bez
promjene parametara neće se dogoditi nikakva promjena. Mijenjaju se samo parametri koje smo
promijenili u dijalogu.
Ako niti jedan čvor, štap ili ploča nije selektirana onda će se u dijalogu postaviti Default
vrijednosti parametara posebno za svaki tip elemenata. S tim vrijednostima će biti određeni svi
parametri novih elemenata. I te vrijednosti možemo promijeniti pritiskom na tipku Promijeni.
U donjem dijelu dijaloga možemo izabrati one parametre koje želimo prikazati dok mijenjamo
parametre elemenata. To mogu biti pridržanja u čvorovima, otpuštanja, lokalne osi i poprečni
presjeci kod štapova i debljina ploča. Na slikama možemo vidjeti stranice dijaloga.
93
Čvorovi
Parametar Naziv može biti dužine do 20 znakova. Ako selektiramo više elemenata s različitim
nazivima polje će biti prazno. Ostavljen je zbog navike korisnika na starije programe gdje su se
podaci zadavali tekstualno i nema važnost u programu, osim kod generiranja elemenata
čvorovima.
S parametrom Masa određujemo vrijednost dodatne mase u čvoru. Ako selektiramo više
elemenata s različitim vrijednostima masa u polju će biti vrijednost 0. Mase se zadaju u
jedinicama materijala.
S parametrima Pridržanja u čvoru određujemo koji će pomaci ili rotacije biti spriječene u čvoru.
Označeni parametar znači pridržani pomak ili rotaciju. Ispod njih se nalaze četiri predefinirana
oblika pridržanja. Prvi oblik je slobodan čvor bez pridržanja. Drugi oblik je nepomični ležaj sa
slobodnim rotacijama oko Y i Z osi. Treći oblik je klizni ležaj sa spriječenim pomacima u smjeru
osi Y i Z, te rotacijom oko X osi. Četvrti i posljednji oblik je upeti ležaj sa svim spriječenim
pomacima i rotacijama. Ispod predefiniranih pridržanja nalazi se slika na kojoj se vidi izgled
pridržanja u smjerovima globalnih koordinatnih osi određenih trenutnim pogledom. Rotiranjem
konstrukcije u pogledu rotirat će se i pridržanja na slici. Ako selektiramo više elemenata s
različitim vrijednostima pridržanja jednake vrijednosti biti će označene, dok će se različite
postaviti u neutralni položaj.
S parametrom Orijentacijski čvor određujemo hoćemo li koristiti čvor kod određivanja smjera
lokalne Y osi štapova. Ako selektiramo više elemenata s različitom vrijednošću parametra
Orijentacijski čvor parametar će se postaviti u neutralni položaj.
PRIMJER
Na konstrukciji (prva slika) u donjim čvorovima trebamo pridržati sve pomake. Prvo ćemo
pokrenuti funkciju i otvoriti stranicu za parametre čvorova u dijalogu. Zatim ćemo selektirati
čvorove u kojima želimo promijeniti pridržanja (druga slika). Nije bitno hoćemo li usput selektirati
i štapove jer njihove parametre nećemo mijenjati. Kad selektiramo čvorove u dijalogu ćemo
pritisnuti na predefinirani Upeti čvor. Pritiskom na njega označiti će se svi pomaci i rotacije (treća
slika). Da bi promjene izvršili i na selektiranim čvorovima potrebno je pritisnuti tipku Promijeni
(četvrta slika). Ako se pridržanje ne vidi u pogledu moramo u parametrima na dnu dijaloga
94
pritisnuti prvu ikonu s kojom ćemo prikazati pridržanja u čvorovima (posljednja slika) dok radimo
s ovom funkcijom.
Štapovi
podaci zadavali tekstualno i nema važnost u programu.
S parametrom β određujemo vrijednost kuta za koji će se lokalne osi Y i Z zaokrenuti oko

lokalne osi X. Ako selektiramo više elemenata s različitim vrijednostima kuta β polje će imati
vrijednost 0.
S parametrom Tip štapa određujemo hoće li štap biti običan štap ili štap rešetke. Razlika je u
tome što se kod štapa rešetke automatski u proračunu otpuštaju momenti savijanja na oba kraja
štapa i moment torzije na jednom kraju. Na taj način nije potrebno određivanje otpuštanja na
krajevima za svaki štap ispune. Ako selektiramo više elemenata s različitim vrijednostima tipa
štapa onda parametar u dijalogu neće imati nikakvu vrijednost.
S parametrima Otpuštanje na krajevima određujemo koje će se od šest veza na svakom kraju

štapa otpustiti. Izabrana veza u dijalogu znači da će veza biti otpuštena. Prvi redak se odnosi na
prvi čvor štapa, a drugi na drugi čvor. Ako selektiramo više elemenata s različitim vrijednostima
pridržanja jedanke vrijednosti biti će označene, dok će se različite postaviti u neutralni položaj.
S parametrom Poprečni presjek biramo poprečni presjek štapa. Na listi će se nalaziti svi
poprečni presjeci definirani u projektu. Ako selektiramo više elemenata s različitim poprečnim
presjekom u listi se neće prikazati niti jedan presjek.
S parametrom Smjer lokalne Y osi određujemo smjer lokalne Y koordnatne osi na štapu u
globalnom koordinatnom sustavu. Smjer možemo birati između smjerova globalnih koordinatnih
osi i čvorova s izabranim parametrom Orijentacijski čvor. Globalne smjerove možemo birati i
95
pritiskom na odgovarajuća slova pored liste. Ako selektiramo više elemenata s različitim
smjerom lokalne osi Y u listi se neće prikazati ništa.
Ploče
Parametre stranica ploča određujemo posebno na četvrtoj stranici dijaloga.
podaci zadavali tekstualno i nema važnost u programu.
S parametrom h određujemo debljinu ploče. Debljinu određujemo u jedinicama u kojima se

prikazuju koordinate konstrukcije. Ako selektiramo više elemenata s različitim vrijednostima
debljine h polje će imati vrijednost 0.
Prosječnu veličinu stranice diskretiziranog elementa zadajemo u jedinicama u kojima se zadaje

konstrukcija.
Parametar Pridržanje unutar ploče odnosi se na pridržanje za diskretizirane čvorove koji nisu
globalni čvorovi i ne nalaze se na stranicama ploča. Način određivanja opisan je kod štapova.
PRIMJER
Ploča u primjeru ima ∆L=2.5. Poslije pokretenja funkcije selektirati ćemo ploču (druga slika). U
dijalogu ćemo promijeniti vrijednost ∆L=1. Pritiskom na tipku Promijeni promijeniti će se
parametri diskretizacije ploče i nestati će diskretizirani elementi, pa moramo ponovo selektirati
ploču i diskretizirati je preko izbornika s Funkcije/Diskretizacija ploča ili prečicom F3.
Stranice ploča
Stanice ploča mogu biti stranice koje određuju oblik ploče i dodatne stranice.
96
Parametar Pridržanje na stranicama odnosi se na pridržanje za diskretizirane čvorove koji se

nalaze na stranicama, a nisu globalni čvorovi. Način određivanja opisan je kod štapova.
Parametar Broj podjela određuje s koliko će se čvorova diskretizirati stranica. Ako je vrijednost
parametra 0, onda će broj podjela odrediti parametrima diskretizacije ploče. Bitna stvar kod
diskretizacije je da zbroj elemenata na stranicama ploče mora biti paran broj. Ako selektiramo
više elemenata s različitim vrijednostima parametra polje će imati vrijednost 0.
S parametrom Smjer lokalne Y osi određujemo smjer lokalne koordnatne osi Y na dodatnoj
stranici u globalnom koordinatnom sustavu. Način određivanja opisan je kod štapova.
PRIMJER
Na dvije selektirane stranice ploče postaviti ćemo broj podjela na 5 i na posljednoj slici možemo
vidjeti kako će izgledati diskretizirana ploča.
Kopiranje
alat: prečica:
Funkcijom Kopiraj kopiramo selektirane elemente. Funkcija se izvršava u dva koraka. U prvom
koraku moramo selektirati elemente koje želimo kopirati. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskače. U drugom koraku moramo izabrati relativnu
udaljenost za koju želimo kopirati elemente. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili
ravnini. Veličinu udaljenosti možemo odrediti upisivanjem vrijednosti u dijalogu i pritiskanjem
tipke Kopiraj ili biranjem dva čvora (3D i 2D) ili točke (2D) u pogledu. Možemo birati onoliko
udaljenosti za redom koliko nam treba. Funkciju prekidamo pritiskanjem desne tipke miša. Ako
se opterećenje prikazuje u pogledu prilikom kopiranja, kopirati će se i opterećenje na
selektiranim elementima za sve slučajeve opterećenja.
97
Ako se na mjestima gdje će se iskopirati elementi već nalaze elementi onda se elementi ne
kopiraju.
PRIMJER
U primjeru ćemo dodati još dva okvira u smjeru X osi. Poslije pokretanja funkcije selektirati ćemo
elemente s prve slike. Pritiskom na desnu tipku miša prijeći ćemo u drugi korak funkcije,
odnosno u određivanje udaljenosti na koju ćemo kopirati elemente. Udaljenost je 10 u smjeru
globalne osi X. Udaljenost možemo zadati na dva načina. Prvi način je zadati ∆X=10 u dijalogu i
pritisnuti tipku Kopiraj. Drugi način je odrediti udaljenost biranjem dva čvora. Ta dva čvora mogu
biti čvorovi s druge i treće slike ili bilo koja druga dva čija je udaljnost u koordinatnim smjerovima
(10, 0, 0). Pritiskom na prvi čvor i pomicanjem pojaviti će se virtualni elementi koje smo
selektirali (četvrta slika) s kojima možemo vidjeti kako će konstrukcija izgledati ako na trenutnom
položaju miša odredimo drugi čvor. Postavljenjem miša u drugi čvor virtualni elementi i pritiskom
na njega dodati ćemo jedan okvir (peta slika). Funkcija nam omogućuje da iste selektirane
elemente dodamo onoliko puta koliko nam treba. Treći okvir možemo dodati ili zadavanjem
∆X=20 u dijalogu ili pritiskom na čvor na šestoj slici. Kad dodamo treći okvir funkciju možemo
prekinuti pritiskom na tipku Esc ili desnu tipku miša. Rezlutat možemo vidjeti na posljednjoj slici.
98
Pomicanje
alat: prečica:
Funkcijom Pomakni pomičemo selektirane elemente. Funkcija se izvršava u dva koraka. U

prvom koraku moramo selektirati elemente koje želimo pomaknuti. Ako je prilikom pokretanja
funkcije bilo selektiranih elemenata onda se prvi korak preskače. U drugom koraku moramo
izabrati relativnu udaljenost za koju želimo pomaknuti elemente. Broj koordinata ovisi nalazimo li
se u prostoru ili ravnini. Veličinu udaljenosti možemo odrediti upisivanjem vrijednosti u dijalogu i
pritiskanjem tipke Pomakni ili biranjem dva čvora (3D i 2D) ili točke (2D) u pogledu.
Ako se na mjestima gdje će se pomaknuti elementi već nalaze elementi onda se elementi brišu
(oni koji se pomiču).
PRIMJER
Kao primjer može poslužiti primjer iz Kopiranja. Umjesto kopiranja elementi će se pomicati.
Razvalačenje
alat: prečica:
Funkcijom Razvuci razvlačimo selektirane elemente. Funkcija se izvršava u dva koraka. U

prvom koraku moramo selektirati čvorove koje želimo pomaknuti, odnosno čvorove elemenata
koje želimo razvući. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo selektiranih elemenata onda se prvi
korak preskače. U drugom koraku moramo izabrati relativnu udaljenost za koju želimo razvući
elemente. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Veličinu udaljenosti možemo
odrediti upisivanjem vrijednosti u dijalogu i pritiskanjem tipke Pomakni ili biranjem dva čvora (3D
i 2D) ili točke (2D) u pogledu.
Ako se na mjestima gdje će se razvući elementi već nalaze elementi onda se elementi brišu (oni
koji se pomiču). Elementi se brišu i ako se krajnji čvorovi poklope.
PRIMJER
Kao primjer može poslužiti primjer iz Kopiranja. Umjesto kopiranja elementi će se razvući.
99
Rotiranje
alat: prečica:
Funkcijom Rotiraj rotiramo selektirane elemente. Funkcija se izvršava u dva koraka. U prvom
koraku moramo selektirati elemente koje želimo rotirati. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskače. U drugom koraku moramo odrediti kut i
pravac rotacije (3D) ili središte rotacije (2D). Kut rotacije zadaje se u stupnjevima. Pravac
rotacije određujemo s dvije točke. Točke možemo izabrati biranjem čvorova u pogledu ili
upisivanjem koordinata u dijalog. Središte rotacije određujemo s koordinatama središta.
Koodrinate možemo izabrati u pogledu ili upisujići njene koordinate u dijalog. Pritiskom na tipku
Rotiraj rotiramo selektirane elelemente.
Ako se na mjestima gdje će se rotirati elementi već nalaze elementi onda se elementi brišu (oni
koji se rotiraju).
PRIMJER
100
Brisanje
alat: prečica:
Funkcijom Izbriši brišemo selektirane elemente. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se oni odmah brišu. Čvorove ne možemo izbrisati ako nisu izbrisani
i svi elementi u njemu.
PRIMJER
Skaliranje
alat: prečica:
Funkcijom Skaliraj skaliramo selektirane elemente. Skaliranje je povećavanje ili smanjivanje

konstrukcije u jednom ili više smjerova. Funkcija se izvršava u dva koraka. U prvom koraku
moramo selektirati elemente koje želimo skalirati. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskače. U drugom koraku moramo odrediti središte
skaliranja i faktore skaliranja za svaki smjer. Nove koordinate točaka računaju se množenjem
razlike između trenutnih koordinata i koordinata središta skaliranja s faktorima skaliranja. Broj
koordinata središta skaliranja ovisi nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Faktore skaliranja
možemo odrediti na dva načina. Prvi način je određivanje faktora N s kojim će se množiti
udaljenosti u svim smjerovima, dok je drugi način određivanje faktora za svaki smjer posebno, a
faktor N mora imati vrijednost 0.
Ako se na mjestima gdje će se pomaknuti elementi već nalaze elementi onda se elementi brišu
(oni koji se skaliraju).
PRIMJER - jednako u svim smjerovima
101
PRIMJER - samo u jednom smjeru
Zrcaljenje
alat: prečica:
Funkcijom Zrcali zrcalimo selektirane elemente. Funkcija se izvršava u dva koraka. U prvom
koraku moramo selektirati elemente koje želimo zrcaliti. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskače. U drugom koraku moramo odrediti ravninu
zrcaljenja (3D) ili pravac zrcaljenja (2D). Ravninu određujemo s tri, a pravac s dvije točke koje
možemo upisati u dijalog ili izabrati u pogledu. Ako tipka Shift nije pritisnuta onda će se
zrcaljenjem dodati novi elementi, a ako je pritisnuta onda će pomicati već postojeći.
PRIMJER
102
Podjela štapova i stranica na jednake djelove
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Podijeli na jednake dijelove
Funkcijom Podijeli dijelimo selektirane elemente na jednake djelove. Elementi koje možemo
podjeliti su štapovi i stranice ploča. S parametrom N određujemo na koliko ćemo elemenata
podjeliti selektirane elemente, a minimalni broj elemenata je 2.
PRIMJER
Pokrenemo funkciju i selektiramo štapove koje ćemo podjeliti na 5 djelova (prva slika). Rezultat
možemo vidjeti na drugoj slici.
Podjela štapova i stranica na dva nejednaka dijela
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Podijeli na dva dijela
Funkcijom Prekini dijelimo selektirane elemente na dva nejednaka djela. Elementi koje možemo
podjeliti su štapovi i stranice ploča. S parametrom ∆L određujemo udaljenost od prvog čvora na
kojoj ćemo podjeliti selektirane elemente. Ako je ∆L veće od elementa onde se element
preskače.
PRIMJER
Pokrenemo funkciju i selektiramo štap s prve slike. Na štapovima se vidi položaj lokalne Y osi.
Prvi čvor je onaj kojemu je os bliža. Kod selektiranog štapa to gornji lijevi čvor. Štap ćemo
podjeliti na dva dijela na udaljenosti od 2 m (štap je dužine 10 m). Rezultat možemo vidjeti na
drugoj slici.
103
Generiranje elemenata koordinatama
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Generiraj koordnatama
Možemo generirati čvorove, štapove i ploče. Kod generiranja čvorova u svakom retku odredimo
koordinate za svaki čvor koji želimo dodati. Za generiranje štapova potrebno je odrediti po dva
čvora, odnosno moramo upisati koordinate u dva retka. Za generiranje četveročvornih ploča
potrebno je odrediti po četiri čvora, odnosno moramo upisati koordinate u četiri retka za svaku
ploču. Za generiranje višečvorne ploče potrebno je odrediti sve čvorove, odnosno svaki upisani
redak odrediti će koordinate jednog čvora ploče. Moramo paziti na redosljed zadavanja
čvorova.
Koordinate čvorova možemo upisivati i biranjem koordinata u pogledu.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti kooordinate, a na drugoj čvorove koje ćemo generirati.
Generiranje elemenata čvorovima
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Generiraj čvorovima
104
U tablicu umjesto koordinata unosimo nazive već postojećih čvorova u projektu. Za štapove
nazive unosimo u prva dva stupca i za svaki upisani radak generiramo po jedan štap. Za
četveročvorne ploče koristimo sva četiri stupca i za svaki upisani redak generiramo po jednu
četveročvornu ploču. Za višečvorne ploče upisujemo po jedan čvor u svaki redak.
Nazive čvorova možemo upisivati i biranjem čvorova u pogledu.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti čvorove u projektu. Na drugoj slici se nalazi tablica s nazivima
čvorova za štapove koje ćemo dodati. Na trećoj slici možemo vidjeti generirane štapove.
Linijsko generiranje
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Linijski generiraj
Funkcijom Linijsko generiranje dodajemo čvorove i štapove u nizu. Niz elemenata može biti u
obliku pravca, kružnog luka i parabole. U prostoru (3D) to može biti samo pravac. Ako smo
izabrali parametar Generiranje štapova uz čvorove će se generirati i štapovi.
Pravac
Kod pravca određujemo dvije krajnje točke s njihovim koordinatama. Broj koordinata ovisi
nalazimo li su u prostoru ili ravnini. Koordinate možemo upisati ili izabrati u pogledu. Parametar
N određuje broj interpoliranih čvorova između dva krajnja čvora.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti parametre pravca. Dvije glavne točke imaju koordinate (0, 0, 10) i
(10, 10, 10) i možemo ih vidjeti na drugoj slici. Broj podjela N je 10, a generirani pravac možemo
vidjeti na posljednjoj slici.
105
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti parametre pravca. Dvije glavne točke imaju koordinate (-10, 10) i
(10, 15) i možemo ih vidjeti na drugoj slici. N=10, a generirani pravac možemo vidjeti na
posljednjoj slici.
Kružni luk
Kod generiranja kružnog luka određujemo dvije krajnje točke s njihovim koordinatama. Kružni
luk će ići od prve do druge točke u smjeru obratno od smjera kazaljke na satu. S parametrom R
određujemo radius kružnog luka. Radius mora biti veći od polovice udaljenosti između krajnjih
točaka. Parametar N određuje broj interpoliranih čvorova na kružnom luku između dva krajnja.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti parametre kružnog luka. Dvije glavne točke imaju koordinate (-10,
0) i (10, 0) i možemo ih vidjeti na drugoj slici. Radius i N su 10, a generirani luk možemo vidjeti
106
Parabola
Kod generiranja parabole određujemo dvije krajnje i jednu središnju točku. Redosljed čvorova
nije bitan jer se čvorovi sortiraju od onog s najmanjom x koordinatom do onog s najvećom.
Parametar N određuje broj interpoliranih čvorova između dva krajnja.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti parametre paraboličnog luka. Tri glavne točke imaju koordinate (-
10, 0), (0, 20) i (10, 0) i možemo ih vidjeti na drugoj slici. N=11, a generirani luk možemo vidjeti
Generiranje rešetke
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Generiraj rešetku
Funkcijom Generiranje rešetke dodajemo čvorove i štapove u nizu. S koordinatama određujemo

položaj tri točke, dvije krajnje i jedna središnja točka donje zone. S parametrima H određujemo
visinu rešetke u tim točkama. Visna može biti i jednaka nuli, odnosno da nema vertikalnog
štapa. S parametrima N određujemo broj polja s lijeve i desne strane rešetke. Ako je broj polja
jednak nuli onda se ta strana rešetke ne crta.
PRIMJER
107
U primjeru možemo vidjeti parametre rešetke (prva slika) i samu rešetku u pogledu (druga slika).
Koordinate glavnih točaka rešetke su (-10, 0), (0, 0) i (10, 0). Visine rešetke u tim točkama su 5,
8 i 5. S obje strane imamo po dva polja.
Mijenjanje lokalnih osi ploča
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Promijeni lokalne osi ploče
Funkcijom Promijeni lokalne osi ploče mijenjamo lokalne osi ploče. S lokalnim osima
određujemo smjerove nagiba opterećenja i osi za prikazivanje rezultata u pločama. U prvom
koraku selektiramo ploče čije osi želimo promijeniti. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih ploča onda se prvi korak preskače. U drugom koraku određujemo položaj lokalne X
osi upisivanjem u dijalogu ili biranjem dvije točke u pogledu. Os X će se pružati od prve točke
prema drugoj.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjti selektiranu ploču na kojoj želimo promijeniti smjerove lokalnih osi.
Novi smjer lokalne X osi možemo zadati u dijalogu (druga slika) ili biranjem dvije točke u
pogledu (treća i četvrta slika). Na posljednjoj slici možemo vidjeti nove smjerove lokalnih osi.
108
Promjena orijentacije štapova
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Promijeni orijentaciju štapova
Funkcijom Promijeni orijentaciju štapa mijenjamo orijentaciju selektiranih štapova. Orijentacija se

mijenja zamijenom čvorova na štapu.
PRIMJER
Prvo moramo selektirati štapove kojima želimo promijeniti orijentaciju (prva slika). Nakon
selektiranja pozovemo funkciju i rezultat možemo vidjeti na drugoj slici.
Korak natrag
alat: prečica: Ctrl+Z, Alt+Backspace

izbornik: Uredi/Korak natrag
Poništavamo izvršene promjene u projektu (samo promjene koje smo izvršili u pogledu).
Možemo se vratiti do 16 koraka unatrag. Snimanjem projekta brišu se podaci o prethodnim
promjenama.
Korak naprijed
alat: prečica: Ctrl+Y, Shift+Alt+Backspace

izbornik: Uredi/Korak naprijed
Vraćamo promjene poništene s funkcijom Korak natrag.
109
Clipboard copy
alat: prečica: Ctrl+C, Ctrl+Insert

Kopiramo selektirane elemenate ili parametre pogleda na Clipboard.
Clipboard paste
alat: prečica: Ctrl+V, Shift+Insert

Ako se na clipboard-u nalaze elementi onda ih dodajemo u projekt. Prvo ćemo morati odrediti
položaj ishodišta elemenata na clipboard-u. Ako se na clipboard-u nalaze samo parametri
pogleda onda će se njihove vrijednosti postaviti u parametre radnog pogleda.
Clipboard paste special
alat: prečica: Shift+Ctrl+V

izbornik: Uredi/Paste Special
Radi isto što i funkcija Paste, samo što možemo birati elemente ili parametre pogleda. Na
slikama možemo vidjeti dijaloge.
Diskretizacija ploča
alat: prečica: F3
izbornik: Funkcije/Diskretiziraj ploče
Ovom funkcijom se diskretiziraju selektirane ploče prema parametrima ploča i njihovih stranica
(str. 93).
110
P O G L A V L J E V
SLUČAJEVI OPTEREĆENJA
OPTEREĆENJE NA ELEMENTIMA
ZADANI POMACI U ČVOROVIMA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje V Slučajevi opterećenja
alat: prečica: F6
izbornik: Projekt/Slučajevi opterećenja
Imamo tri tipa slučaja opterećenja: statičko, kombinacije statičkog i dinamičko. Broj dinamičkih
slučajeva opterećenja određujemo brojem izračunatih vlastitih vrijednosti, a taj broj određujemo
u dijalogu za proračun. Statičke slučajeve i kombinacije određujemo u ovom dijalogu.
Prvu stranicu dijaloga možemo vidjeti na slici. Na njoj određujemo statičke slučajeve
opterećenja. Slučajeve opterećenja u projektu možemo vidjeti u listi. Uz naziv slučaja
opterećenja možemo izabrati parametar Vlastita težina. Ako je parametar izabran u proračunu
će se dodati kontinuirano opterećenje s vrijednošću vlastite težine, a smjer opterećenja je
određen u dijalogu za proračun. Vlastita težina štapa ovisi o poprečnom presjeku i specifičnoj
težini materijala elemenata, dok kod ploča ovisi o specifičnoj težini materijala i debljini ploče.
Poredak slučajeva opterećenja možemo mijenjati tako da pritisnemo na slučaj opterećenja kojeg
želimo pomaknuti i ne otpuštajući miša pomićemo ga gore-dolje.
S funkcijom Dodaj dodajemo novi slučaj opterećenja. Nakon pozivanja pojaviti će se dijalog u
kojem ćemo odrediti naziv opterećenja. Taj se naziv mora razlikovati od naziva postojećih
slučajeva opterećenja. U slučaju da je naziv jednak postojećem morati ćemo ga ponovno
upisati.
S funkcijom Izbriši brišemo postojeći slučaj opterećenja. Jedini uvjet je da u projektu mora
postojati bar jedan slučaj opterećenja.
113
Slučajevi opterećenja UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje V
S funkcijom Promijeni mijenjamo naziv slučaja opterećenja. Uvjeti za naziv su isti kao kod
dodavanja novog slučaja opterećenja.
Kombinacije slučajeva opterećenja

Drugi dio dijaloga možemo vidjeti na slici. U njemu određujemo kombinacije statičkih slučajeva
opterećenja.
Tri funkcije imaju isto značenje kao i kod statičkih slučajeva opterećenja, s tim da broj
kombinacija može biti nula. U tablici s desne strane upisujemo vrijednosti koeficijenata s kojima
množimo slučajeve opterećenja.
PRIMJER
U gornjoj tablici definirali smo kombinaciju opterećenja Komb. 3 koja se dobiva na način da se
Opt. 1 množi s koeficijentom 1; Opt. 3 i Opt. 6 s 1.2; Opt. 9 i Opt. 10 s koef. 1. Nakon množenja
vrijednosti se dobivaju zbrajanjam svih umnožaka.
114
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje V Opterećenje
Opterećenje
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Opterećenje
Dijalog za opterećenje je podjeljen na tri stranice: čvorove, štapove i ploče. Stranice dijaloga
možemo vidjeti na slikama.
Opterećenje u čvorovima
U svakom čvoru možemo zadati po tri sile i tri momenta u smjerovima globalnih koordinatnih osi.
Držanjem pritisnute tipke Ctrl i selektiranjem čvora na konstrukciji možemo ispisati vrijednosti
opterećenja, u tom čvoru, u dijalogu.
Dodaj
Funkcijom Dodaj dodajemo opterećenje iz dijaloga. Opterećenje dodajemo tako da selektiramo
čvor ili čvorove u koje želimo dodati opterećenje. Ako u selektiranom čvoru već postoji
opterećenje onda će se ono zbrojiti s onim koje dodajemo.
PRIMJER
Prvo ćemo izabrati funkciju Dodaj. U dijalogu ćemo zadati opterećenje F= 10 u smjeru osi X
(prva slika). Zatim ćemo selektirati čvor u koji želimo dodati opterećenje (druga slika). Dodano
opterećenje možemo vidjeti na trećoj slici.
115
Opterećenje UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje V
Sad ćemo to isto opterećenje dodati u dva čvora (prva slika) tako da oba selektiramo. U čvoru
gdje je već postojalo opterećenje vrijdnosti opterećenja će biti F= 20.
Promijeni
Funkcijom Promijeni mijenjamo postojeća opterećenja. Opterećenje mijenjamo tako da
selektiramo čvor ili čvorove u kojima želimo promijeniti opterećenje i opterećenja će se postaviti
na vrijednosti određene u dijalogu. Ako u selektiranom čvoru ne postoji opterećenje onda će se
čvor preskočiti.
PRIMJER
Na konstrukciji iz prethodnog primjera zamijeniti ćemo sile u smjeru osi X s opterećenjem F= -20
u smjeru osi Z. Prvo ćemo izabrati funkciju Promijeni i upisati vrijednost opterećenja u dijalogu
(prva slika). Zatim ćemo selektirati čvorove s opterećenjem (druga slika). Promijenjeno
opterećenje možemo vidjeti na trećoj slici.
Izbriši
Funkcijom Izbriši brišemo postojeća opterećenja. Opterećenje brišemo tako da selektiramo čvor
ili čvorove u kojima želimo izbrisati opterećenje.
116
PRIMJER
Kad izaberemo funkciju Izbriši dovoljno je selektirati čvorove u kojima želimo izbrisati
opterećenje (prva slika). Konstrukciju s izbrisanim opterećenjem možemo vidjeti na drugoj slici.
Opterećenje na štapovima i dodatnim stranicama

Na svakom štapu možemo zadati šest tipova opterećenja. Na slici možemo vidjeti tipove
opterećenja i potrebne parametre za određivanje svakog tipa opterećenja. Smjer opterećenja
možemo zadati u smjerovima lokalnih koordinatnih osi štapova ili globalnih koordinatnih osi.
Držanjem pritisnute tipke Ctrl i selektiranjem nekog štapa na konstrukciji, prebaciti ćemo
vrijednosti opterećenja na tom štapu u dijalog. Ako se na štapu nalazi više opterećenja onda će
se naizmjeničnim selektiranjem tog štapa u dijalogu pojavljivati vrijednosti svih opterećenja.
Opterećenje u dijalogu možemo dodavati i mijenjati samo ako su parametri pravilno zadani.
Dodaj
Funkcijom Dodaj dodajemo opterećenje. Opterećenje dodajemo tako da selektiramo štap ili
štapove na koje želimo dodati opterećenje.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti opterećenje koje ćemo dodati. Prvo ćemo izabrati funkciju Dodaj i
najmestiti parametre u dijalogu. Zatim ćemo selektirati štap na koji želimo dodati opterećenje
(druga slika). Dodano opterećenje možemo vidjeti na trećoj slici.
117
Nakon što snmo dodali silu na jedan štap, dodati ćemo kontinuirano opterećenje na svim
horizontalim štapovima. Prvo ćemo namjestiti parametre opterećenja u dijalogu (prva slika). Kad
selektiramo štapove (druga slika) dodana opterećenja možemo vidjeti na posljednjoj slici.
Promijeni
selektiramo štap ili štapove na kojima želimo promijeniti opterećenje i opterećenje će se postaviti
na vrijednosti određene u dijalogu. To vrijedi samo ako se na štapu nalazi jedno opterećenje.
Ako se na štapu nalazi više opterećenja i selektiramo jedan štap onda će se pojaviti dijalog u
kojem možemo odrediti koja opterećenja na tom štapu želimo promijeniti. Ako je selektirano više
štapova onda se promjene neće izvršiti na štapovima s više opterećenja, osim ako ne držimo
pritisnutu tipku Shift onda će se promijeniti sva opterećenja na štapu.
PRIMJER
Opterećenje na konstrukciji zamijeniti ćemo s nejednolikim kontinuiranim opterećenjem s

parametrima q1= -1, q2= -3, L1= 2 i L2= 5 (prva slika). Orijentacija opterećenja je u smjeru
globalne osi Z. Na drugoj slici možemo vidjeti na kojim ćemo štapovima promijeniti opterećenja.
nakon selektiranje promijeniti će opterećenje samo na štapovima na kojima se nalazi jedno
opterećenje (treća slika).
118
Na sljedećoj slici možemo vidjeti da bi promijenili i opterećenja na štapovima s više opterećenja

da smo kod selektiranja držali pritisnutu tipku Shift. Na drugoj slici možemo vidjeti da su se oba
opterećenja na štapu promijenila i da su i dalje dva opterećenja na štapu.
U slučaju da želimo promijeniti samo jedno opterećenja na štapu s više opterećenja moramo
prvo selektirati taj štap (prva slika). Pojaviti će se dijalog sa svim opterećenjima na štapu.
Izabrati ćemo ona opterećenja koja želimo promijeniti (kontinuirano) i pritisnuti lijevom tipkom
izvan dijaloga. Rezultat možemo vidjeti na posljednjoj slici.
Izbriši
Funkcijom Izbriši brišemo postojeća opterećenja. Opterećenje brišemo tako da selektiramo štap
ili štapove u kojima želimo izbrisati opterećenje. Uvjeti su isti kao i za funkciju Promijeni.
Okreni
Funkcijom Okreni zrcalimo opterećenje na štapu. Uvjeti su isti kao i za funkciju Promijeni.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo isto opterećenje na dva štapa, samo što su orijentacije štapova suprotna.
Da bi sila na bližem štapu bila na suprotnoj strani potrebno je izabrati funkciju Okreni i selektirati
štap (druga slika). Na trećoj slici možemo vidjeti rezultat.
119
Promijeni izabrani tip

Funkcijom Promijeni izabrani tip mijenjamo izabrano opterećenje na štapu s onim u dijalogu na
cijeloj konstrukciji. Prvo je potrebno odrediti opterećenje u dijalogu, a zatim se izabere
opterećenje na nekom štapu. Promjena se događa na svim štapovima u prikazanom slučaju
opterećenja. Ova funkcija služi da se vrlo brzo promijeni jedan tip opterećenja u drugi na cijeloj
konstrukciji.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo opterećenje na konstrukciji. Jednoliko kontinuirano opterećenje na

štapovima od -5.0 kN/m' zamijeniti ćemo s istim opterećenjem ali suprotnog smjera, odnosno
+5.0 kN/m'. Prvo ćemo izabrati funkciju Promijeni izabrani tip i upisati parametre opterećenja u
dijalogu (druga slika). Zatim ćemo selektirati štap na kojem se nalazi opterećenje što ga želimo
promijeniti (treća slika). Kako se na štapu nalaze dva opterećenja pojaviti će se dijalog u kojem
ćemo izabrati opterećenje (četvrta slika). Kad izaberemo opterećenje moramo pritisnuti lijevom
tipkom miša izvan dijaloga da bi ga promijenili. Razultat vidimo na posljednjoj slici.
120
Opterećenje na pločama
Na svakoj ploči možemo zadati samo površinsko opterećenje. Linijsko opterećenje dodaje se na
dodatnim stranicama ploče. Smjer opterećenja je okomit na ploču. Opterećenje određujemo s
vrijednošću opterećenja u početnoj točki i nagibima u smjerovima lokalnih koordnatnih osi ploče.
Ako su nagibi nula, opterećenje će biti jednako po cijeloj površini. Koordinate vrhova
određujemo na pogledu.
Dodaj
Funkcijom Dodaj dodajemo opterećenje određujući točku po točku opterećenja. Točke se moraju
nalaziti unutar ploče na kojoj se nalazi opterećenje.
PRIMJER
2
Prvo ćemo izabrati funkciju Dodaj i zadati vrijednost jednolikog opterećenja q=-1.0 kN/m u
dijalogu (prva slika). Zatim ćemo odrediti sve točke na ploči kao na drugoj slici. Kad odredimo
sve točke moramo pritisnuti desnu tipku miša da bi dobili opterećenje (treća slika).
Dodaj po cijeloj ploči

Funkcijom Dodaj po cijeloj ploči dodajemo opterećenje po cijeloj ploči. Potrebno je samo izabrati
ploču na kojoj želimo dodati opterećenje.
PRIMJER
Isto opterećenje kao u prethodnom primjeru zadati ćemo po cijeloj ploči. Prvo moramo izabrati
funkciju Dodaj po cijeloj ploči i upisati vrijednosti opterećenja u dijalogu (prva slika). Da bi dodali
opterećenje na ploču moramo selektirati ploču (druga slika). Rezultat možemo vidjeti na trećoj
slici.
121
Promijeni
selektiramo opterećenje ili opterećenja koja želimo promijeniti s parametrima određenim u
dijalogu. Koordinate opterećenja ne možemo promijeniti.
PRIMJER
2
Opterećenje na prvoj slici je jednoliko po cijeloj ploči i iznosi 2.0 kN/m . Izabrati ćemo funkciju
Promijeni i zadati ∆qX=-0.10 i ∆qY=0.05 (druga slika). Kad upišemo vrijednosti u dijalogu moramo
selektirati opterećenje da bi ga promijenili. Rezultat vidimo na posljednjoj slici.
Izbriši
Funkcijom Izbriši brišemo postojeća opterećenja. Opterećenje brišemo tako da selektiramo
opterećenje ili opterećenja koja želimo izbrisati.
PRIMJER
U primjeru vidimo tri opterećenja na ploči (prva slika). Ako izaberemo funkciju Izbriši i
selektiramo opterećenja kao na drugoj slici (selektiramo s desna na lijevo) ostati će samo jedno
opterećenje (posljednja slika).
122
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje V Zadani pomaci u čvorovima
Zadani pomaci u čvorovima
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Zadani pomaci u čvorovima
Sa zadanim pomacima u čvorima određujemo veličinu pomaka u čvorovima prije proračuna.

Opis zadavanja pomaka je analogan zadavanju opterećenja u čvorovima, te se tamo mogu
vidjeti detaljan opis i primjeri.
123
P O G L A V L J E VI
UREĐIVANJE ELEMENATA
RAZMJENA S AUTOCAD-OM
DIRECTX RENDERIRANJE
OSTALE FUNKCIJE
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VI Uređivanje elemenata
Uređivanje elemenata

izbornik: Projekt/Uređivanje elemenata
Uređivanjem elemenata možemo promijeniti neke parametre elemenata. Elementi su podjeljeni

na tri stranice koje možemo vidjeti na slikama. Elemente ne možemo ni dodavati ni brisati.
U tablici čvorova, za svaki čvor redom su navedeni naziv, koordinate (X, Z, Y), pridržanja (∆X,
∆Y, ...), masa i je li čvor orijentacijski čvor (Or.). Kod pridržanja prazna polja označavaju da
nema nepridržanja u tom smjeru, a polja s kvačicom da ga ima. Analogno vrijedi i orijentaciju.
U tablici štapova imamo naziv štapa, otpuštanja na krajevima (indeksi s brojem 1 označavaju
prvi čvor, a s brojem 2 drugi čvor), orijentaciju štapa, naziv poprečnog presjeka i kut β.
U tablici ploča imamo naziv ploče, naziv materijala ploče, debljinu i pridržanja koje se odnose na
diskretizirane čvorove koji se ne nalaze na stranicama ploče.
127
Razmjena s AutoCAD-om UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VI
Razmjena s AutoCAD-om

izbornik: Projekt/Razmijeni s AutoCAD-om
Razmjena je organizirana preko OLE-a, odnosno direktno između Aspalathosa i AutoCAD-a i

nije potrebno snimanje i učitavanje iz datoteke. Dijalog možemo vidjeti na slici.
Ako AutoCAD nije otvoren prilikom otvaranja dijaloga pojaviti će se pitanje želimo li ga otvoriti.
Kad je AutoCAD otvoren u listi na lijevoj strani možemo vidjeti layer-e u dokumentu u AutoCAD-
u. S oznakama čvor, štap, stranica i ploča određujemo layer-e za svaki tip elementa. Čvor je u
AutoCAD-u određen kao Point, štap i stranica kao Line, a ploča kao zatvoreni 3D poligon.
S parametrom Elementi koji se razmijenjuju određujemo koje ćemo elemente razmijenjivati. Ako
niti jedan tip elementa nismo izabrali kod pokušaja razmijenjivanja program će nas na to
upozoriti.
S parametrom Jedinice u AutoCAD-u određujemo u kojim je jedinicama dokument u AutoCAD-u.
S funkcijom Osvježi provjeravamo ima li promjena u layer-ima u dokumentu i ako ih ima

osvježavamo listu.
S funkcijom Import dodajemo elemente iz AutoCAD-a u projekt. Nakon pokretanja funkcije prvo
moramo odrediti ishodište koordinatnog sustava u AutoCAD-u. Nakon određivanja ishodišta, s
obzirom na tip elemenata i layer-e, u projekt će se dodati elementi.
S funkcijom Export dodajemo elemente iz projekta u AutoCAD-a. Nakon pokretanja funkcije prvo
moramo odrediti ishodište koordinatnog sustava u AutoCAD-u. Nakon određivanja, s obzirom na
tip elemenata i layer-e, u AutoCAD-u će se dodati elementi.
128
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VI Ostale funkcije
DirectX renderiranje

izbornik: Projekt/DirectX renderiranje
DirectX je komponenta Windowsa koja omogućuje korištenje 3D funkcija grafičkih kartica i

direktno crtanje u njihovu video memoriju, za razliku od normalnog crtanja koje ide preko
Windowsima API-ja koje je jednostavnije i većih mogučnosti, ali i mnogo sporije. Ovdje ćemo
opisati samo one djelove DirectX-a koji utječu na kvalitetu rezultata (renderiranog crteža) u
programu.
Svi elementi što se prikazuju preko DirectX-a zadaju se plohama s tri točke, jer je trokut
najjednostavniji lik s kojim se može zadati ravnina, ali postoji i ograničenje broja tih ploha. Tu
nailazimo na problem koji se događa u programu. Da bi smo neki kompliciraniji poprečni presjek
točno prikazali morali bi ga podjeliti (diskretizirati) u dovoljan broj trokutastih elemenata. Taj
postupak bi doveo do usporavanja rada zbog same diskretizacije presjeka, zadavanja tih
elemenata u DirectX-u i velikog broja elemenata. Kod kompliciranijih konstrukcija broj elemenata
(trokuta) bi bio veći od maksimalnog broja. Na taj način bi se izgubio sam smisao korištenja
DirectX-a, a to je brzina rada. Zato smo u programu preskočili diskretizaciju presjeka i presjek se
šalje u DirectX kakav je. Greške će nastati kod konkavnih elemenata, ali će brzina rada ovisiti
samo o mogućnostima grafičke kartice. Za precizno renderiranje konstrukcije treba koristiti
renderiranje u pogledima.
U dijalogu će se prikazati konstrukcija onako kako se vidi u radnom pogledu (položaj, vidljivost
elemenata itd.).
Pritiskom na srednju ili desnu tipku na mišu pojaviti će se izbornik na kojem se nalaze
standardne funkcije rotiranje, zoom i pan i imaju iste funkcije kao i u pogledima. S Parametri
otvaramo parametre projekta gdje možemo namjestiti parametre renderiranja.
S tipkama Alt+Enter možemo se prebacivati iz dijaloga u prikazivanje po cijelom ekranu i

obratno.
129
Ostale funkcije UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VI
Ostale funkcije
Podaci o konstrukciji
alat: prečica:
izbornik: Projekt/Podaci o konstrukciji
U dijalogu s podacima o konstrukciji možemo vidjeti broj svakog tipa elemenata i potrebnu
memoriju za ulazne podatke, rezultate i proračun. Možemo ga vidjeti na slici.
Čišćenje izbrisanih elemenata
alat: prečica:
izbornik: Projekt/Čišćenje izbrisanih elemenata
Brisanjem elemenata, elementi se u projektu ne brišu, nego se interno označe kao izbrisani. Tek
ih snimanjem ili pozivanjem ove funkcije stvarno i brišemo.
Selektiranje granica mreže točaka
alat: prečica:
izbornik: Projekt/Selektiranje granica mreže točaka
Selektiramo granice vidljive mreže točaka u pogledu. Granice određujemo jer bi kod
beskonačnih granica crtanje mreže točaka bilo veoma sporo (jer bi bilo jako puno točaka).
130
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VI Ostale funkcije
Pronađi element
alat: prečica: Ctrl+F

izbornik: Uredi/Pronađi element
Tražimo elemente u pogledu pomoću naziva elemenata. Pritiskom na element u dijalogu

selektirati ili deselektirati ćemo taj element.
131
P O G L A V L J E VII
POPREČNI PRESJECI
BAZA POPREČNIH PRESJEKA
GENERIRANJE ELEMENATA U PRESJECIMA
MATERIJALI
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII Poprečni presjeci
Poprečni presjeci
alat: prečica: F4
izbornik: Projekt/Poprečni presjeci
Detaljan opis proračuna parametara presjeka možemo vidjeti u poglavlju Teorija.
Dijalog
Na lijevoj strani prikazuju se svi poprečni presjeci koje se nalaze u projektu. U gornjem dijelu
nalaze se izbornik i redak s alatima s kojima pozivamo funkcije i određujemo parametre
presjeka. Ispod njih je nacrtan radni poprečni presjek gdje možemo vidjeti njegove elemente i
kote. Na dnu se nalazi statusni redak u kojem se nalaze koordinate kursora, ortogonalnost i
poruke funkcija dok radimo s njima. Elementi, kote i koordinatne osi uvijek su prikazani u
dijalogu. S prikazivanjem materijala elementi se prikazuju u boji materijala. Pozadina i alati za
crtanje su isti kao i za poglede, a elementi se crtaju alatima za ploče.
Večina funkcije je ista kao i kod pogleda i zadavanja konstrukcije pa ćemo ovdje opisati samo
razlike u odnosu na njih. Elementi presjeka se crtaju zatvorenim poligonalnom linijom. Svaki
element može imati svoj tip materijala. Karakteristike presjeka predstavljaju sumarni doprinos
svih elemenata presjeka.
135
Poprečni presjeci UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII
Dodavanje presjeka
alat: prečica: Ctrl+A

izbornik: Presjek/Dodaj
S funkcijom Dodaj dodajemo novi poprečni presjek. Nakon pokretanja funkcije pojavljuje se
dijalog u kojem određujemo naziv poprečnog presjeka. Naziv novog presjeka mora biti različit od
naziva postojećih presjeka u projektu.
Brisanje presjeka
alat: prečica: Ctrl+D

izbornik: Presjek/Izbriši
S funkcijom Izbriši brišemo radni poprečni presjek. Jedini uvjet je da je bar jedan presjek
definiran u projektu.
Promjena naziva presjeka

alat: prečica: Ctrl+R
izbornik: Presjek/Promijeni
S funkcijom Promijeni mijenjamo naziv poprečnog presjeka. Uvjeti za naziv jednaki su kao kod
funkcije Dodaj.
Snimanje presjeka u bazu
alat: prečica: Ctrl+E

izbornik: Presjek/Pošalji u bazu
S funkcijom Pošalji u bazu snimamo trenutni presjek u bazu, u području Ostali presjeci. Ako
presjek s istim nazivom postoji u bazi pojaviti će se dijalog s upitom hoćemo li promijeniti presjek
u bazi s presjekom u projektu. Ako materijali presjeka i elemenata u presjeku ne postoje u bazi
onda će se i ti materijali snimiti u bazi.
Import iz baze
alat: prečica: F5
S funkcijom Otvori bazu otvaramo dijalog s bazom poprečnih presjeka, materijala i generiranjem
jednostavnih elemenata. Rad s bazom je opisan na stranici 142.
Korak natrag/naprijed
alat: prečica: Ctrl+Z, Alt+Backspace

izbornik: Uredi/Korak natrag/naprijed
S funkcijom Korak natrag poništavamo promjene koje smo napravili u presjeku. Za razliku od
pogleda možemo poništiti samo posljednju promjenu. S funkcijom Korak naprijed vraćamo
poništenu promjenu.
136
Clipboard copy

S funkcijom Copy kopiramo selektirane elemente na Clipboard.
Clipboard paste

S funkcijom Paste dodajemo elemente s Clipboard-a u poprečni presjek. Poslije pokretanja

funkcije moramo odrediti položaj novih elemenata upisivanjem udaljenosti u dijalogu ili biranjem
dvije točke u presjeku.
Parametri presjeka
alat: prečica: F3
izbornik: Presjek/Parametri presjeka
S funkcijom Parametri otvaramo dijalog u kojem određujemo parametre presjeka, boju presjeka i
vrijednosti koje se prikazuju.
Parametre presjeka upisujemo u slučaju kad ne želimo definirati presjek već samo njegove
karakteristike. Tada će se u proračunu matrice krutosti koristiti te vrijednosti. Torzijski moment
inercije računa se za cijeli presjek i u proračunu se uvijek koristi vrijednost iz ovih parametara.
S parametrima Vrijednosti parametara presjeka i elemenata koji se prikazuju određujemo koji će

se parametri presjeka i elemenata prikazivati kod prikazivanja parametara.
Boju presjeka određujemo pristikom na pravokutnik s bojom i određivanjem boje u dijalogu koji
se pojavi. Tom se bojom crtaju štapovi u pogledu kad se prikazuju poprečni presjeci i kad nisu
prikazani materijali.
137
Proračun parametara presjeka
alat: prečica: F9
izbornik: Presjek/Izračunaj
S funkcijom Izračunaj računamo parametre presjeka. Prvo se računaju svi parametri elemenata
koji su postavljeni da se automatski računaju. Nakon proračuna elemenata računaju se
parametri cijelog presjeka zbrajanjem vrijednosti svakog elemenata, osim torzijskog mementa
inercije.
Proračun torzijskog mementa inercije presjeka
alat: prečica: F8
izbornik: Presjek/Torzijski mement inercije
S funkcijom Izračunaj torzijski moment inercije računamo torzijski mement inercije presjeka.
Prvo se diskretizira presjek u konačne elemente koji se prikažu na ekranu, a zatim se izračuna
torzijski mement inercije. Detaljan opis možemo vidjeti u poglavlju Teorija.
Centriranje presjeka
alat: prečica: F7
izbornik: Presjek/Centriraj
S funkcijom Centriraj postavljamo težište poprečnog presjeka u središte koordinatnog sustava.

Nakon centriranja poziva se funkcija Izračunaj.
Selektiranje elemenata
Isto kao i u pogledima.
Inverzno selektiranje
alat: prečica: Shift+Ctrl+T

izbornik: Pogled/Inverzna selekcija
Zoom
alati:
izbornici: Pogled/Zoom
Pan, nuliraj pan
alat: prečica: alat: prečica:

izbornik: Pogled/Pan izbornik: Pogled/Nuliraj Pan
138
Promjena paramatara
alat: prečica:
S parametrom Materijal određujemo materijal selektiranog elementa ili elemenata. Možemo

birati između materijala definiranih u projektu.
S parametrima Paramteri određujemo površine i momente inercije selektiranog elementa ili

elemenata. Ako selektiramo više elemenata s različitim vrijednostima u poljima će biti vrijednost
0.
S parametrima Automatski izračunaj određujemo koji će se parametri (površine i momenti

inercije) selektiranog elementa ili elemenata računati kod pozivanja funkcije Izračunaj. Za one
parametre koji se ne računaju automatski poslije proračuna ostaju vrijednosti određene u tablici.
Ako selektiramo više elemenata s različitim vrijednostima, vrijednosti će se postaviti u neutralan
položaj.
Dodavanje elemenata
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj element
Isto kao i dodavanje ploča u pogledima.
Dodavanje pravokutnog elementa
alat: prečica:
izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutni element
Isto kao i dodavanje pravokutnih ploča u pogledima.
139
Dodavanje kota
alat: prečica:
Kopiranje
alat: prečica:
Pomicanje
alat: prečica:
Razvalačenje
alat: prečica:
Isto kao i u pogledima, samo što se umjesto čvorova razvlače krajevi stranica.
Rotiranje
alat: prečica:
Brisanje
alat: prečica:
Skaliranje
alat: prečica:
140
Zrcaljenje
alat: prečica:
Import elemenata iz AutoCAD-a
alat: prečica: Ctrl+I

izbornik: Funkcije/Import iz AutoCAD-a
Elementi poprečnog presjeka su u AutoCAD-u zatvoreni poligoni (2D). Dijalog možemo vidjeti na
slici. S parametrom Layer elementa biramo layer za poligone u AutoCAD-u. S funkcijom Osvježi
provjeravamo ima li promjena u layer-ima u dokumentu i ako ih ima osvježavamo listu. S
parametrom Jedinice u AutoCAD-u određujemo u kojim je jedinicama dokument u AutoCAD-u.
Pritiskom na U redu i poslije zatvaranja dijaloga određujemo položaj novih elemenata birajući
dvije točke.
141
Baza presjeka UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII
Baza presjeka
alat: prečica: F5
Stranicu dijaloga za rad s poprečnim presjeci u bazi možemo vidjeti na slici.
S lijeve strane nalazi se lista svih poprečnih presjeka u bazi. Presjeci su podjeljeni u grupe. U
grupi Ostali presjeci nalaze se poprečni presjeci koje smo definirali u dijalogu Poprečni presjeci i
spremili u bazu, a u grupi Dodatni profili presjeci koje smo definirali kod dimenzioniranja čeličnih
presjeka i spremili u bazu. U ostalim grupama se nalaze standardni čelični presjeci.
U gornjem desnom dijelu stranice možemo vidjeti tip selektiranog presjeka u bazi.
U Parametri presjeka možemo vidjeti izračunate parametre cijelog presjeka.
S parametrima u Import u projekt određujemo vrijednosti parametara prilikom importiranja

selektiranog presjeka u projekt. Parametri ovise o tipu poprečnog presjeka u bazi.
S parametrom Materijal određujemo materijal presjeka i elementa. S parametrom S kotama

određujemo hoćemo li kotirati element. S parametrom U novi poprečni presjek određujemo hoće
li se presjek importirati u trenutni poprečni presjek ili će se dodati novi.
Kod presjeka u grupi Ostali presjeci parametar Materijal se odnosi samo na materijal presjeka,
ne i elemenata.
Pritiskom na tipku U projekt importiramo presjek.
142
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII Baza presjeka
S tipkom Izbriši možemo brisati samo presjeke iz grupe Ostali presjeci.
143
Generiranje elemenata u presjecima UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII
Generiranje elemenata u presjecima
alat: prečica: F5
Stranicu dijaloga za generiranje elemenata u poprečnom presjeku možemo vidjeti na slici.
S parametrom Tip elementa biramo oblik elementa koji ćemo generirati. Na desnoj strani je
prikazan element s dimenzijama.
S parametrima Dimenzije elementa određujemo dimnzije elementa u jedinicama dužine

poprečnog presjeka.
S parametrom Materijal određujemo elementa.
S parametrom S kotama određujemo hoćemo li kotirati element.
S parametrom U novi poprečni presjek određujemo hoće li se presjek importirati u trenutni

poprečni presjek ili će se dodati novi.
Pritiskom na tipku Generiraj generiramo element.
144
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII Materijali
Materijali
alat: prečica: F5
Stranicu dijaloga za rad s materijalima u projektu i bazi možemo vidjeti na slici.
Materijali u projektu
U gornjem lijevom dijelu stranice nalazi se lista s materijalima u projektu. Uz naziv materijala
nalazi se kvadrat s bojom materijala.
Funkcijom Dodaj dodajemo novi materijal. Nakon pokretanja funkcije pojavljuje se dijalog u
kojem određujemo naziv materijal. Naziv novog materijal mora biti različit od naziva postojećih
materijal u projektu. Ako nije različit onda ćemo morati ponovo upisati naziv.
Funkcijom Izbriši brišemo trenutni materijal. Uvjeti su da je bar jedan materijal definiran u
projektu i da se trenutni materijal ne nalazi u niti jednom presjeku (presjek i elementi) i niti jednoj
ploči.
Funkcijom Promijeni mijenjamo naziv materijala. Uvjeti za naziv su jednaki kao kod funkcije
Dodaj.
Funkcijom U bazu snimamo trenutni materijal u bazu. Ako materijal s istim nazivom postoji u
bazi pojaviti će se dijalog s upitom hoćemo li promijeniti materijal u bazi s materijalom u projektu.
145
Materijali UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII
S desne strane nalazi se tablica s parametrima trenutnog materijala. Ispod tablice se nalaze tri
tipke s kojima računamo E, G i ν. Formule možemo vidjeti u poglavlju Teorija.
Materijali u bazi
U donjem lijevom dijelu stranice nalazi se lista s materijalima u bazi. Uz naziv materijala nalazi
se kvadrat s bojom materijala. Uz boje nalazi se pravokutnik s kojim određujemo koji će se
materijali automatski dodavati u novi projekt. Označeni su oni u crvenoj boji.
Funkcijom Izbriši brišemo materijal u bazi. Uvjeti su da se trenutni materijal ne nalazi u niti
jednom presjeku (presjek i elementi) u bazi.
Funkcijom Promijeni mijenjamo naziv materijala. Uvjeti za naziv su jednaki kao kod funkcije
Dodaj u materijalima u projektu.
Funkcijom U projekt importiramo trenutni materijal u projekt. Ako materijal s istim nazivom
postoji u projektu pojaviti će se dijalog s upitom hoćemo li promijeniti materijal u projektu s
materijalom u bazi.
146
P O G L A V L J E VIII
PRORAČUN
REZULTATI
BOJANJE I ŠRAFIRANJE REZ. U PLOČAMA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII Rezultati
Proračun
alat: prečica: F9
izbornik: Projekt/Proračun
Dijalog
Na prvoj stranici dijaloga za proračun bira se tip proračuna i prati trajanje proračuna.
Za vrijeme trajanja proračuna možemo vidjeti napredak proračuna i vrijeme potrošeno za svaku
od tri faze, kao i ukupno vrijeme. U donjem lijevom kutu možemo vidjeti širinu fronta. Na drugoj
stranici dijaloga za proračun određuju se parametri proračuna.
S parametrom Default se kao i kod parametara projekta spremaju parametri koji će korisititi u
svakom novom projektu.
Rezultati UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII
Tipovi proračuna
Statika (F9)
Proračun se izvršava za sve slučajeve opterećenja. S parametrom Orijentacija vlastite težine
određujemo u smjeru koje globalne osi računamo opterećenje od vlastite težine.
Možemo odrediti i s kojim će čvorom započeti frontalna metoda. Početni čvor određujemo ako je
širina fronta bitno veća kod automatskog proračuna od širine fronta za taj čvor. Provjera čvora s
minimalnom širinom fronta prije svakog proračuna je besmislena jer bi višestruko produžila sam
proračun. Čvor s minimalnom širinom fronta možemo izračunati u dijelu s parametrima.
Statika po teoriji II. reda (F7)

Proračun se izvršava za svaki slučaj opterećenja posebno. S parametrom Maksimalni broj
koraka određujemo u koliko se maksimalno koraka vrši proračun za svaki slučaj opterećenja.
Svaki slučaj opterećenja računa se jedan po jedan. S Preciznost proračuna određujemo kod
koje se točnosti razlike ukupnih pomaka između dva koraka proračun prekida.
Modalna analiza (F8)

Prije pokretanja moramo odrediti Broj vlastitih vektora i koeficijente analize. Možemo zadati
vrijednosti ubrzanja za svaki globalni smjer posebno kao faktor gravitacijskog ubrzanja. Na taj
način možemo dobiti vlastite vektore samo u jednom smjeru.
Rezultati
Pomaci
U proračunu dobivamo pomake u čvorovima konstrukcije. Iz tih pomaka se interpolacijom uz
korištenje baznih funkcija dobivaju pomaci u presjecima štapova. Broj presjeka u štapovima
određujemo u parametrima projekta. Sa što većom gustoćom, odnosno što manjim razmakom
presjeka dobivamo točniju liniju pomaka, ali je samo crtanje sporije. Kod ploča se pomaci crtaju
u čvorovima diskretiziranih ploča.
Vlastiti vektori
Vrijednosti vlastitih vektora dobivamo u čvorovima. Koordinate računamo i crtamo na isti način
kao i kod pomaka.
Unutarnje sile u štapovima

U proračunu dobivamo sile na krajevima štapova. Da bi nacrtali dijagame potrebno je odrediti
veličine sila u karakterističnim točkama štapa. Karakteristične točke su mjesta gdje se nalaze
opterećenja na elementu. Dijagrami crtaju točno (skokovi u dijagramima poprečnih sila kod
koncentriranih sila). Preciznost crtanja parabola određujemo s brojem točaka u parametrima
projekta.
Unutarnje sile u pločama

U proračunu dobivamo sile u Gaussovim točkama ploča. Prvo se izjednačuju rezultati u
diskretiziranim čvorovima da bi rezultati u svakom čvoru bili jednaki na svim elementima u tom
150
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII Rezultati
čvoru. Uz tri momenta i tri sile možemo prikazati po dva glavna momenta i sile, kao i površinu
armature za svaki smjer.
Selektiranje rezultata
alat: prečica:
izbornik: Rezultati/Selektiraj
Selektirati rezultate možemo pritiskom na kvadratić na liniji rezultata ili određivanjem

pravokutnika u pogledu i selektiranjem svih rezultata unutar njega. Ako se drži pritisnuta tipka
Shift onda se selektirani rezultati deselektiraju.
Pomaci
Kod štapova možemo selektirati samo pomake u presjecima štapova, dok kod ploča selektiramo
pomake u čvorovima diskretiziranih ploča. Možemo birati između tri komponente pomaka, tri
komponente rotacije i ukupnog pomaka.
Unutarnje sile u štapovima

Vrijednost unutarnjih sila možemo prikazati u karakterističnim točkama dijagrama i interpoliranim
točkama između karakterističnih, čiji razmak određujemo u parametrima projekta.
Selektiranje maksimalnih vrijednosti

izbornik: Rezultati/Selektiraj maksimalne
Funkcijom Selektiraj maksimalne selektiramo najveće pozitivne i najmanje negativne vrijednosti

na dijagramima na svim selektiranim štapovima.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti momentni dijagram oko Z osi. Selektirati ćemo štapove prema
drugoj slici. Pozivanjem funkcije selektirati će se minimalna i maksimalna vrijednost momenta na
selektiranim štapovima (posljednja slika).
Rezultati UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII
Funkcijom Selektiranje maksimalne (svi elementi) seleketiramo najveće pozitivne i najmanje

negativne vrijednosti na dijagramima na svakom selektiranom štapu posebno. Ako nije
selektiran niti jedan element onda se vrijednosti selektiraju na svim štapovima.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti momentni dijagram oko Z osi. Selektirati ćemo štapove prema
drugoj slici. Pozivanjem funkcije selektirati će se minimalna i maksimalna vrijednost momenta na
svakom selektiranom štapu (posljednja slika).
152
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII Bojanje i šrafiranje rezultata u pločama
Bojanje i šrafiranje rezultata u pločama
alat: prečica: F7
izbornik: Projekt/Bojanje ploča
Bojanjem i šrafiranjem rezultata u pločama možemo umjesto 3D dijagrama rezultate prikazati u

ravnini s izo-linijama, šrafiranjem ili bojanjem.
Na lijevoj strani imamo definirane pozicije s parametrima u projektu i bazi, a s desne strane
određujemo parametre pozicija u projektu.
Pozicije u projektu
Postojeće pozicije u projektu možemo vidjeti u listi u gornjem lijevom kutu dijaloga. Uz naziv se
nalazi obojani pravokutnik u bojama pozicije. U listi možemo selektirati jednu ili više pozicija.
Parametri u dijalogu će se postaviti s obzirom na trenutno selektiranu poziciju u listi.
S funkcijom Dodaj dodajemo novu poziciju u projekt. Nakon pozivanja funkcije pojavljuje se
dijalog u kojem upisujemo naziv pozicije. Naziv se ne mora razlikovati od ostalih naziva.
S funkcijom Izbriši brišemo sve selektirane pozicije.
S funkcijom Promijeni mijenjamo naziv selektirane pozicije.
S funkcijom U bazu dodajemo u bazu selektirane pozicije u projektu. Nazivi se ne provjeravaju i

sve se selektirane pozicije u pogledu dodaju bez obzira na njega.
Bojanje i šrafiranje rezultata u pločama UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII
Pozicije u bazi
Postojeće pozicije u bazi možemo vidjeti u listi u donjem lijevom kutu dijaloga. Uz naziv se
nalazi obojani pravokutnik u bojama pozicije. U listi možemo selektirati jednu ili više pozicija.
S funkcijom Izbriši brišemo sve selektirane pozicije u bazi.
S funkcijom U projekt dodajemo u projekt selektirane pozicije u bazi. Nazivi se ne provjeravaju i

sve se selektirane pozicije u bazi dodaju bez obzira na njega.
Parametri pozicije
S parametrom Broj granica određujemo koliko će pozicija imati granica. Možemo birati između 1
i 50 granica. Broj redaka u tablici će biti jednak broj granica.
S Način popunjavanja određujemo hoće li se područje šrafirati i bojati. Šrafure i boje za pojedine
granice određene su u tablici.
S parametrom Tip rezultata određujemo koji ćemo format i jedinice koristiti za ispisivanje
vrijednosti granica u tablici i pogledu.
S parametrom Automatsko generiranje granica pozicija će kad je izabrana u pogledu prije

proračuna koordinata prvo izračunati granične vrijednosti rezultata i linearno će generirati
granice i nakon toga odrediti granice područja na pločama. Granice određene u poziciji će ostati
kakve jesu i neće se mijenjati. Na ovaj način ne moramo ručno namještati granice nego se
granice automatski prilagođuju rezultatima.
S parametrima Naziv određujemo naziv svake granice koji će se ispisivati uz boju u pogledima.
S parametrima Granica određujemo vrijednosti granica. Prva granica mora imati najmanju
vrijednost, a svaka sljedeća granica mora imati veću vrijednost nego prethodna.
S parametrima Boja određujemo boje svake granice. Boja se može upisati kao decimalna ili
heksadecimalna vrijednosti ili dvostrukim pritiskom lijeve tipke miša, u polju, možemo pozvati
dijalog za određivanje boje.
S parametrima Šrafura određujemo šrafuru granice. Vrijednosti mogu biti između 0-7.
Pokupi granice
S funkcijom Pokupi granice računamo granične vrijednosti za izabrani tip rezultata u pločama.
Uvjet da bi se pokupile granične vrijednosti je da je prikazan neki tip rezultata u pločama. Ako
nije prikazan funkcija se prekida. Kad se izračunaju granične vrijednosti postavljaju se u prvu i
posljednju granicu, a vrijednosti između njih se linearno interepoliraju.
Generiranje
S funkcijom Generiranje možemo generirati nazive, vrijednosti granica i boje. Tip parametara
koji ćemo generirati ovisi o stupcima, a granice koje ćemo generirati ovise o retcima koji su
selektirani u tablici.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti da je u 1. granici zadana crvena, u 8. granici bijela, a u 16. granici
plava boja. U svim ostlim poljima je crna boja.
154
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII Bojanje i šrafiranje rezultata u pločama
Prvo selektiramo područje u tablici od 1. do 8. retka u stupcu s bojama (druga slika). Pozivanjem
funkcije Generiranje linearno će se interpolirati boje u granicama 2-7 kao nijanse između crvene
i bijele boje (treća slika).
To isto napravimo i za retke 8-16 (posljednje dvije slike).

P O G L A V L J E IX
DIMENZIONIRANJE
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje IX Dimenzioniranje
Općenito
alat: prečica: F5
izbornik: Projekt/Dimenzioniranje
U programu je predviđeno dimenzioniranje elemenata s jednostavnim poprečnim presjecima po

PBAB-a i Eurocode normama. Ono nije direktno povezano s konstrukcijom i rezultatima, tj.
pozicije u dimenzioniranju nisu povezane s elementima na konstrukciji, nego se dimenzije i sile
mogu proizvoljno zadavati, uz mogućnost biranja sila na samoj konstrukciji.
AB presjeci
Presjeci mogu biti pravokutni (greda, ploča, stup) i T-presjeci.
Greda je AB pravokutni presjek opterećen s N, T, Mt i Ms. Poprečna sila i moment savijanja su

jednoosni. Armatura se dijeli na uzdužnu u donjoj i gornjoj zoni, dodatnu uzdužnu od torzije po
cijelom opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprečne sile i torzije.
Ploča je AB pravokutni presjek različit od grede samo po tome što je širina presjeka
predefinirana i iznosi 100 cm. Armatura se dijeli na uzdužnu u donjoj i gornjoj zoni, dodatnu
uzdužnu od torzije po cijelom opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprečne sile i torzije.
Stup je AB pravokutni presjek opterećen s N, TY, TZ, Mt, MY i MZ. Poprečna sila i moment
savijanja su dvoosni. Armatura se dijeli na uzdužnu i dodatnu uzdužnu od torzije po cijelom
opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprečne sile i torzije.
T-presjek je AB pravokutni presjek spojen s pločom u gornjoj zoni. Opterećen je s N, T, Mt i Ms.

Poprečna sila i moment savijanja su jednoosni. Armatura se dijeli na uzdužnu u donjoj i gornjoj
zoni, dodatnu uzdužnu od torzije po cijelom opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprečne
sile i torzije.
Kako se kod nas dimenzionira po PBAB-u, a u budućnosti će se prijeći na Eurocode, u

programu možemo dimenzionirati presjeke i po jednim i po drugim normama. Možemo koristiti
standardne tipove betona (MB15 - MB60, odnosno C12/16-C50/60) i betonskog čelika (GA
240/360, RA400/500 i MA 500/600).
Temelji
Temelje možemo dimenzionirati samo kao temelje samce. Kod njih računamo plohu naprezanja
i površinu potrebne armature u dva glavna smjera. Dimenzije temelja određujemo dimenzijama
stranica i visinom temeljne stope, ekscentricitetom i dimenzijama stupa na temeljnoj stopi.
Čelični presjeci
Čelični presjeci mogu biti od 5 standardnih tipova čeličnih presjeka (I, O, itd.) uz mogućnost
zadavanja zavarenih I profila. Na I presjeke možemo dodavati lamele s gornje ili donje strane
radi povećavanja nosivosti presjeka. Dimenzioniramo samo po Eurocode-u. Presjeke možemo
uzimati i iz baze u kojoj se nalazi oko 120 predefiniranih standardnih presjeka. Uz provjeru
otpornosti presjeka uključena je i provjera otpornosti elementa uz jednostavno određivanje
potrebnih parametra.
159
Dimenzioniranje UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje IX
Dijalog
Na lijevoj strani dijaloga nalaze se dimenzionirane pozicije u projektu. Na njima se u pozadini
nalazi slika koja prikazuje oblik presjeka, dok se kod uspješno proračunatih AB presjeka nalaze i
položaji potrebne i odabrane armature. Preko slike je ispisan naziv pozicije. Naziv pozicije kod
temelja je ispisan u donjem lijevom kutu da bi mogli vidjeti položaj stupa na temelju. Iznad
pozicija nalaze se funkcije za rad s pozicijama.
Najveći dio zauzima ispis rezultata dimenzioniranja. Ako se ispis veći od visine dijaloga onda ga
možemo pomicati gore-dolje scrollbar-om ili pomicanjem miša gore-dolje s pritisnutom lijevom
tipkom. Veličinu font-a s kojim se ispisuje tekst možemo odrediti u parametrima projekta. Kod
većih rezolucija možemo odabrati i prikazivanje u dva stupca što se također određuje u
parametrima projekta. To nam može pomoći kod pregledavanja rezultata dimenzioniranja
čeličnih profila kad imamo provjeru stabilnosti elementa i kad je ispis dosta dugačak.
160
Dodavanje nove pozicije
alat: prečica: F3
S funkcijom Dodaj dodajemo novu poziciju. Pozivanjem funkcije otvoriti će se dijalog u kojem
možemo odrediti naziv pozicije i tip presjeka. Naziv pozicije može imati do 20 znakova. Tip
presjeka može biti AB greda, AB ploča, AB T-presjek, AB stup, temelj i čelični presjek.
Kopiranje pozicije
alat: prečica: Ctrl+C
Funkcijom Kopiraj dodajemo novu poziciju koja će imati potpuno iste parametre kao i trenutno
izabrana pozicija. To može biti značajno kad se nova pozicija vrlo malo razlikuje od postojeće,
pa da ne upisujemo vrijednosti svih parametara ponovno, potrebno je promijeniti samo one koji
se razlikuju.
Promjena naziva pozicije
alat: prečica: Ctrl+R
Funkcijom Promijeni mijenjamo naziv pozicije.
Brisanje pozicije
alat: prečica: Del
Funkcijom Izbriši brišemo trenutno izabranu poziciju.
Uređivanje pozicije
alat: prečica: F4
Funkcijom Uredi pozivamo dijalog za određivanje parametara pozicije. Funkciju možemo

pokrenuti i s pritiskom desne tipke miša kad se kursor nalazi iznad ispisa.
161
Proračun pozicije
alat: prečica: F9
Funkcijom Izračunaj računamo poziciju s određenim parametrima. Uz ručno pokretanje

proračuna možemo u parametrima projekta izabrati automatski proračun pozicije. Automatski
proračun se pokreće poslije svake promjene parametara.
Selektiranje opterećenja pozicije
alat: prečica: F8
S funkcijom Sel. opt. možemo izabrati sile na koje želimo dimenzionirati presjek. Kod AB i
čeličnih presjeka biramo unutarnje sile na štapovima, dok kod temelja biramo reakcije u
čvorovima.
Kod dimenzioniranja AB stupova i čeličnih profila koristimo svih šest unutarnjih sila, kod grede,
ploče i T-presjeka koristimo samo četiri. Zato postoje pravila kod izbora sila kod grede, ploče i T-
presjeka. Za uzdužnu silu i moment torzije uzimaju se njihove veličine u izabranom presjeku.
Ako sile biramo dok je prikazana poprečna sila Ty ili moment Mz tada se te vrijednosti uzimaju
za T i Ms. U slučaju da su to Tz ili My onda se one uzimaju za T i Ms. Kad su prikazane N ili Mt
onda se uzima onaj par T i Ms kod kojih je Ms veći.
U redu
alat: prečica: F5
Odustani
alat: prečica: Alt+F4
Pomoć
alat: prečica: F1
162
Parametri presjeka
AB presjeci
Na prvoj stranici dijaloga za određivanje parametara AB presjeka nalaze se parametri s kojima
određujemo dimenzije presjeka, opterećenje i materijal.
Dimenzije AB presjeka su u cm. Sile zadajemo u kN, a momente u kNm. Tlačna uzdužna sila
ima negativnu vrijednost, a negativni moment savijanja stvara vlak u donjoj zoni.
U tablicama možemo vidjeti tlačnu i posmičnu čvrstoću za marke (klase) betona i čvrstoće za
betonski čelik.
MB-15 MB-20 MB-25 MB-30 MB-35 MB-40 MB-45 MB-50 MB-55 MB-60
2
fB [kN/cm ] 1.05 1.40 1.72 2.05 2.30 2.55 2.77 3.00 3.15 3.30
τr [kN/cm2] 0.060 0.080 0.095 0.110 0.120 0.130 0.140 0.150 0.155 0.160
C12/16 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C55/60
fCK [kN/cm2] 1.20 1.60 2.00 2.50 3.00 3.50 4.00 4.50 5.00
τr [kN/cm2] 0.018 0.022 0.026 0.030 0.034 0.037 0.041 0.044 0.048
GA 240/360 RA 400/500 MA 500/600
σ vi [kN/cm2] 24 40 50
Na drugoj stranici dijaloga nalaze se parametri koji određuju način dimenzioniranja.
163
Možemo birati između PBAB i Eurocode normi. Promjer vilica određujemo u mm.
Minimalnu deformaciju armature koristimo kad se prekoračuje tlačna čvrstoća betona kod tlačne
sile s velikim ekscentricitetom (N+Ms). U tom se slučaju deformacija armature u vlačnoj zoni u
proračunu smanjuje za 0.1‰. Ako deformacija armature dođe do te vrijednosti, a tlak u betonu
je i dalje veći od tlačne čvrstoće, onda se ide na dvostrano armiranje. Za dvostrano armiranje
određujemo deformaciju za dvostrano armiranje. Deformacija u armaturi možemo i unaprijed
zadati izaberemo li paramtar Forsiraj deformaciju u armaturi, a vrijednost koja se uzima je
određena deformacijom za dvostrano armiranje.
Minimalne postotke armiranja uzdužnom armaturom upisujemo proizvoljno ili biramo

predefinirane standardne veličine za savijanje i torziju.
Kod Eurocode-a određujemo i koeficijente sigurnosti. Možemo ih proizvoljno zadati ili ih biramo
preko predefiniranih vrijednosti kao osnovnu ili slučajnu kombinaciju opterećenja.
Na trećoj stranici dijaloga biramo armaturu u presjeku.
Armatura je podjeljena na uzdužnu i vilice, dok je uzdužna podjeljena na armaturu donje zone,
armaturu gornje zone i armaturu za preuzimanje torzije. Svaku uzužnu armaturu možemo
164
odrediti s četiri pozicije, a vilice s jednom. Kod uzdužne armature ispisana je površina odabrane
i izračunate armature. U gornjem desnom kutu se nalazi ukupna i mimimalna površina uzdužne
armature.
Armaturu biramo tako da s kursorom dođemo na poziciju koju želimo promijeniti i pritisnemo
lijevu tipku miša (kad se kursor nalazi iznad pozicije, pozicija mijenja boju). Pritiskom na poziciju
pojavljuje se dijalog u kojem možemo odabrati broj komada i profil šipke ili tip mreže, odnosno
razmak vilica. Izgled dijaloga za odabiranje armature ovisi o tome bira li se uzdužna armatura ili
vilice. Dijalog možemo vidjeti na sljedećim slikama.
Kod biranja uzdužne aramture u dijalogu se prikazuje broj komada i profil šipke ili tip mreže, a
kod biranja vilica prikazuje se broj komada, profil šipke, tip mreže i razmak vilica. Za broj
komada i profila šipki možemo koristiti predefinirane vrijednosti ili ih ručno upisivati. Pritiskom na
tipku Izbriši brišu se izabrane vrijednosti.
Temelji
Na prvoj stranici dijaloga za određivanje parametara temelja nalaze se parametri s kojima
određujemo dimenzije temelja, opterećenje, materijal i način dimenzioniranja.
165
Dimenzije temelja određuju se u cm. Opterećenje se određuje u kN i kNm. Tlačna uzdužna sila
ima negativnu vrijednost.
Tlačnu i posmičnu čvrstoću za marke (klase) betona i čvrstoće za betonski čelik možemo vidjeti
u tablicma na stranici 163.
Možemo birati između PBAB i Eurocode normi. Možemo uključiti dodavanje vlastite težine
temelja kao opterećenja. Sila od vlastite težine dobije se množenjem volumena temeljne stope i
3
jedinične težine AB kao 25 kN/m . Uključujući poprečnu silu možemo dodati utjecaj poprečnih
sila na momente savijanja. Utjecaj se računa kao veličina sile pomnožena s krakom djelovanja
(visina temelja).
Kod Eurocode-a određujemo i koeficijente sigurnosti. Možemo ih proizvoljno zadati, ili ih biramo
preko predefiniranih vrijednosti kao osnovnu ili slučajnu kombinaciju opterećenja.
Na drugoj stranici dijaloga biramo armaturu u temelju.
Armatura je podjeljena na uzdužnu aramturu u smjeru osi X i Y. Svaku uzdužnu armaturu

možemo odrediti s četiri pozicije. Kod svake uzužne armature ispisana je površina odabrane i
izračunate armature. Armaturu biramo na isti način kao kod AB presjeka.
Čelični presjeci
Čelične presjeke možemo dimenzionirati samo prema Eurocode-u. Na prvoj stranici dijaloga za
određivanje parametara čeličnih presjeka nalaze se parametri s kojima određujemo oblik,
dimenzije i parametre presjeka, kao i baza čeličnih presjeka.
166
S parametrom Oblik profila možemo odrediti oblik presjeka između šest standardnih tipova.
S parametrima Dimenzije profila određujemo dimenzije presjeka. Dimenzije se određuju u mm.
S parametrima Parametri profila određujemo parametre presjeka kao što su površina presjeka,
momenti inercije i dr. Za presjek L uz osi y i z imamo i parametre za osi u i v čiji položaj ovisi o
dužinama stranica.
S funkcijom Izračunaj možemo izračunati parametre presjeka iz dimenzija presjeka. Funkciju

možemo koristiti samo za zavareni I presjek.
S funkcijom Spremi možemo spremiti presjek u bazu presjeka pod područjem Dodatni presjeci.
Prije spremanja pojaviti će se dijalog u kojem moramo odrediti naziv presjeka.
Ako izaberemo neki presjek iz baze presjeka onda će se vrijednosti prethodno navedenih
parametara postaviti prema vrijednostima izabranog presjeka u bazi.
S funkcijom Promijeni možemo promijeniti nazive presjeka u bazi, ali samo onih koji se nalaze
pod Dodani presjeci.
S funkcijom Izbriši možemo izbrisati presjeke u bazi, ali samo one koji se nalaze pod Dodani
presjeci.
Na drugoj stranici dijaloga za određivanje parametara čeličnih presjeka nalaze se parametri s

kojima određujemo veličinu opterećenja i materijal presjeka.
167
S parametrima Opterećenje određujemo veličinu opterećenja na presjek. Opterećenje

određujemo u kN i kNm. Negativna uzdužna sila označava tlak, a pozitivna vlak.
S parametrima Materijal određujemo kvalitetu čelika. Parametre možemo upisati ili ih birati
između predefiniranih vrijednosti za standardne čelike.
S parametrom Razmak pridržanja hrpta određujemo na kojem se razmaku nalazi ukručenje

hrpta. Ako je vrijednost nula onda pridržanje ne postoji.
S parametrima β i Anetto određujemo parametre za proračun otpornosti presjeka na vlačnu silu.
Kod valjanih pravokutnih cijevi možemo odrediti način valjanja s kojim određujemo koji će se tip
linije koristiti u proračunu otpornosti elementa.
Na trećoj stranici dijaloga za određivanje parametara čeličnih presjeka nalaze se parametri s

kojima određujemo parametre za proračun otpornosti elementa.
168
S parametrima liy i liz određujemo duljine izvijanja presjeka. Zadajemo ih u cm.
S parametrom L određujemo razmak bočnog pridržanja. Zadajemo ga u cm.
S parametrom g određujemo položaj opterećenja na vertikalnoj osi z. Zadajemo ga u cm.
Parametri k i kw nam služe za proračun koeficijenata C.
Određuju se tri koeficijenta C. U dijalogu na dijelu gdje se računaju koeficijenti prvo možemo
vidjeti izračunatu vrijednost prema određenih parametrima. Ispod vrijednosti koeficijenata
određujemo Tip opterećenja na elementu. Možemo izabrati između opterećenja po elementu i
momenata u krajnim čvorovima. S obzirom na to što smo izabrali možemo dobiti dva tipa izbora
prikazanih na slikama.
U prvom izboru na prvoj slici možemo izabrati Tip dijagrama momenta savijanja kao jedan od
pet predloženih oblika. U drugom izboru na drugoj slici možemo upisati ili izabrati vrijednost
koeficijenta ψ koji određuje odnos između krajnjih momenata i može biti između -1 i 1. Pritiskom
na tipku “<” pored vrijednosti koeficijenata C u tablici prebaciti ćemo izračunate vrijednosti u
tablicu.
Koeficijente β određujemo s obzirom na oblik dijagrama momenta savijanja u smjerovima osi y i

z. U dijalogu na dijelu gdje se računaju koeficijenti prvo možemo vidjeti izračunatu vrijednost
prema određenih parametrima. Ispod vrijednosti koeficijenata određujemo veličinu momenata na
krajevima s ili bez vrijednosti u sredini i oblika dijagrama. Na slici u donjem desnom kutu
možemo vidjeti izgled dijagrama s obzirom na parametre. Pritiskom na tipke uz koeficijente u
tablici s oznakom "<" prebacujemo izračunate vrijednosti u tablicu, a pritiskom na tipke s
oznakom ">" prebacujemo vrijednosti i parametre iz tablice.
Na četvrtoj stranici dijaloga za određivanje parametara čeličnih presjeka nalaze se parametri s

kojima određujemo broj i veličinu dodatnih lamela.
169
Lamele možemo dodavati samo na I profile. Dodaju se na pojasnice s gornje i donje strane. Sa
strane tablice određujemo broj lamela. Broj lamela je ograničen na četiri sa svake strane. U
tablicama se pojavljuje onoliko redaka koliko ima lamela. Svaku lamelu određujemo njenom
širinom i debljinom. Na crtežu uz tablice možemo vidjeti i presjek s lamelama.
170
Rezultati
AB presjeci
Osnovni podaci o presjeku

Na vrhu se nalaze osnovni podaci o presjeku koje čine opterećenje presjeka, tip betona s
tlačnom i posmičnom čvrstoćom, dimenzije presjeka i slika presjeka. Presjek je na slici nacrtan
prema zadanim dimenzijama. Oznake donje ili gornje armature prikazuju se kada je izračunata
ili odabrana pojedina armatura.
Uzdužna armatura
Nakon osnovnih podataka ispisuje se granična čvrstoća čelika uzdužne armature. Proračun je
podjeljen u dva dijela. Prvi dio je proračun na uzdužnu silu i moment savijanja. Ispisuje se redom
postupak proračuna, izračunata površina armature, izabrana i minimalna armatura. Drugi dio je
proračun dodatne uzdužne armature od momenta torzije. Ispisuje se redom postupak
proračuna, izračunata površina armature, izabrana i minimalna armatura.
AB stupovi opterećeni dvoosnim naprezanjem računaju se iterativno. Potrebna površina

armature raspoređuje se jednoliko po cijelom opsegu presjeka.
Vilice
Nakon uzužne armature slijedi proračun vilica na poprečnu silu i torziju. Kod PBAB-a dobivamo
minimalni razmak i minimalnu površina vilica, a kod Eurocode-a samo minimalni razmak.
Razmak se dobiva posebno za poprečnu silu i torziju, pa je kod odabiranja potrebno
iskombinirati potreban razmak.
Temelji
Osnovni podaci o temelju

Na vrhu se nalaze osnovni podaci o temelju koje čine opterećenje temelja, tip betona s tlačnom
čvrstoćom, dimenzije temelja i slika temelja. Temelj je na slici nacrtan prema zadanim
dimenzijama u tlocrtu i dva pogleda.
Proračun temelja
Nakom osnovnih podataka slijedi proračun ravnine naprezanja i potrebne armature. S lijeve
strane prikazana je površina temeljna stopa, momenti tromosti, naprezanja u krajevima ako su
veća od 0 i izračunata površina armature u dva glavna smjera. S desne strane prikazana je
ravnina naprezanja. Ravnina naprezanja računa se iterativnom metodom dok se ne uspostavi
ravnoteža između opterećenja i reakcije tla. Površina armature se računa u četiri presjeka, po
dva u svakom smjeru na mjestima gdje se spajaju temeljna stopa i stup. Kao rezultat koji će se
ispisati biti će veći rezultat.
171
Čelični presjeci
Osnovni podaci o presjeku

Na vrhu se nalaze osnovni podaci o presjeku koje čine opterećenje presjeka, tip čelika s
parametrima, dimenzije, parametri i slika presjeka. Presjek je na slici nacrtan prema zadanim
dimenzijama.
Klasifikacija presjeka
Nakon osnovnih podataka slijedi klasifikacija presjeka. Ispisuje se posebno klasifikacija hrpta i
pojasnice. Kad je presjek klase 4 onda se ispisuju izračunate dimenzije i parametri reduciranog
presjeka.
Otpornost poprečnog presjeka

Posebno se provjerava otpornost za svaku silu posebno i interakciju između njih.
Otpornost elementa
Ispisuje se redom proračun uzdužne tlačne otpornosti ako postoji uzdužna tlačna sila, proračun
otpornosti na savijanje ako postoje momenti savijanja i interakcija uzdužna tlačne sile i momenta
savijanja s i bez bočnog izvijanja.
172
P O G L A V L J E X
PRINTANJE
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje X Printanje
Priprema za printanje
alat: prečica: Ctrl+P

izbornik: Datoteka/Printanje
Priprema printanja zamišljena je na način da se prvo formira stranica, a zatim se po njoj slažu
objekti koje želimo isprintati. Svaka stranica može imati svoju veličinu i neovisna je o ostalim
stranicama. Objekti koje slažemo po stranicama mogu biti pogledi, tekst, poprečni presjeci,
materijali, dimenzionirane pozicije, slike, parametri bojanja rezulatata u pločama, faktori
kombinacija opterećenja i vrijednosti vlastitih vektora.
U gornjem dijelu dijaloga nalaze se izbornik i redak s alatima s kojima pozivamo funkcije i
određujemo parametre prikaza. Ispod njih možemo vidjeti izgled radne stranice s objektima. U
gornjem lijevom kutu nalazi se broj radne stranice. Stranice su neovisne jedna o drugoj. Svaka
stranica ovisno o printeru ima određeno područje unutar kojeg će se vidjeti objekti. Izvan tog
područja objekti se neće isprintati. To područje možemo vidjeti kao isprekidani okvir unutar
stranice kad se prikazuju rubovi.
Objekte selektiramo pritiskom na njih ili razvlačenjem pravokutnika s kojim ćemo selektirati sve
objekte koji se nalaze unutar pravokutnika ili ih stranica prokutnika dodiruje ili siječe. Držanjem
tipke Shift i pritiskanjem objekata selektiramo, odnosno deselektiramo objekt po objekt.
Selektirane objekte možemo pomicati držanjem pritisnute lijeve tipke miša i pomicanjem miša.
Ako se objekti iznesu izvan područja stranice, program ih automatski vraća u početni položaj. Za
pojedine objekte na rubovima se prikazuju crni kvardratići s kojima možemo određivati veličinu
objekata. U gornjem lijevom kutu nalazi se udaljenost objekta od gornjeg i lijevog ruba stranice,
dok se u donjem desnom kutu nalaze širina i visina objekta.
175
PRIMJER I
Pritiskom na desnu tipku miša pojavljuje se plivajući izbornik s najvažnijim funkcijama. Koje će
se funkcije pojaviti na izborniku ovisi o tome što se nalazi ispod miša (stranica ili objekt na
stranici).
Promjena printera
alat: prečica:
izbornik: Dijalog/Promijeni printer
Pozivanjem funkcije pojaviti će se izbornik s kojim možemo izabrati printer.
Dodavanje stranice
alat: prečica: Shift+Ctrl+A

izbornik: Stranica/Dodaj
Dodajemo novu stranicu s Default parametrima. Dodana stranica postaje radna.
Brisanje stranice
alat: prečica: Shift+Ctrl+Delete

izbornik: Stranica/Izbriši
Brišemo radnu stranicu i sve objekte na njoj. Uvijek mora postojati bar jedna stranica u projektu.
Uređivanje stranice
alat: prečica: Shift+E

Pozivamo dijalog u kojem određujemo veličinu stranice i način prikazivanja objekata na njoj.
Pomicanje stranice
alat: prečica: Ctrl+M

izbornik: Stranica/Pomakni
Premještamo radnu stranicu na neko drugo mjesto. Broj stranice može biti samo unutar broja
postojećih stranica.
Sljedeća stranica
alat: prečica: PgDown

izbornik: Stranica/Sljedeća
Prikazujemo sljedeću stranicu i postavljamo je kao radnu.
Sljedeća 5. stranica
alat: prečica: Ctrl+PgDown
176
izbornik: Stranica/Skok 5 stranica naprijed
Prikazujemo petu po redu stranicu prema naprijed i postavljamo je kao radnu.
Prethodna stranica
alat: prečica: PgUp

izbornik: Stranica/Prethodna
Prikazujemo prethodnu stranicu i postavljamo je kao radnu.
Prethodna 5. stranica
alat: prečica: Ctrl+PgUp

izbornik: Stranica/Skok 5 stranica natrag
Prikazujemo petu po redu stranicu prema natrag i postavljamo je kao radnu.
Uređivanje zaglavlja
alat: prečica: Ctrl+H

Pozivamo dijalog u kojem određujemo izgled zaglavlja na stranicama.
Dodavanje objekta
alat: prečica: Ctrl+A

izbornik: Objekt/Dodaj
Dodajemo novi objekt. U dijalogu biramo tip objekta i njegove parametre.
Brisanje objekta
alat: prečica: Delete

izbornik: Objekt/Izbriši
Brišemo sve selektirane objekte.
Uređivanje objekta
alat: prečica:Ctrl+E
Pozivamo dijalog u kojem određujemo izgled selektiranog objekta.
Mijenjanje fonta objekta
alat: prečica: Ctrl+F

izbornik: Objekt/Promijeni font
177
PRIMJER I
Mijenjamo font selektiranih objekata.
Default font objekata
alat: prečica: Shift+Ctrl+F

izbornik: Objekt/Default font
Parametre font-a selektiranog objekta postavljamo za parametre font-a novih objekata.
Poravnavanje objekata
alat: prečica: Ctrl+Alt+ (Left/Home/Right/Up/End/Bottom)

izbornik: Objekt/Poravnaj
Selektirani objekt ili objekte možemo poravnavati horizontalno (lijevo, desno ili po sredini) ili
vertikalno (gore, dolje ili po sredini). Ako je selektiran samo jedan objekt onda će se on
poravnavati uz rubove stranice. Ako je selektirano više objekata onda će se objekti ravnati uz
najbližu stranicu objekta u smjeru poravnanja.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo raspored pogleda na stranici. Ako poslije selektiranja pozovemo funkciju
Poravnaj/Lijevo pogledi će se poravnati kao na drugoj slici.
Dovođenje objekta naprijed
alat: prečica: Shift+PgUp

izbornik: Objekt/Dovedi naprijed
Dovođenjem naprijed objekt će se posljednji crtati, odnosno preko ostalih objekata.
PRIMJER
178
Na prvoj slici vidimo da se pogled nalazi iza teksta i da se tekst crta preko pogleda. Ako
selektiramo pogled i pozovemo funkciju pogled će se nalaziti ispred teksta i crtati će se preko
njega (druga slika).
Odvođenje objekta natrag
alat: prečica: Shift+PgDown

izbornik: Objekt/Odvedi natrag
Odvođenjem natrag objekt će se prvi crtati, odnosno ostali objekti će se ctrati preko njega.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo da se tekst nalazi iza pogleda i da se pogled crta preko teksta. Ako
selektiramo pogled i pozovemo funkciju tekst će se nalaziti ispred pogleda i crtati će se preko
njega (druga slika).
179
PRIMJER I
Skaliranje objekata na stranici
alat: prečica: Ctrl+S

izbornik: Stranica/Skaliraj objekte na stranici
Skaliramo selektirane objekte na stranici s obzirom na gornji lijevi kut stranice i faktor. Faktor
zadajemo u dijalogu koji se pojavi poslije pokretanja funkcije.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo položaj i veličinu objekata na stranici. Prvo moramo selektirati objekte koje
želimo skalirati. Poslije selektiranja pokrećemo funkciju i u dijalogu upisujemo vrijednosti faktora
skaliranja. U ovom primjeru je to 0.5. Rezultat skaliranja možemo vidjeti na drugoj slici.
Copy

Kopiramo objekte na Clipboard. Ako ima selektiranih objekata onda se oni kopiraju, a ako ih
nema onda se kopiraju svi objekti na stranici.
Cut
alat: prečica: Ctrl+X, Shift+Delete
izbornik: Uredi/Cut
Kopiramo objekte na Clipboard i brišemo ih sa stranice. Ako ima selektiranih objekata onda se
oni kopiraju, a ako ih nema onda se kopiraju svi objekti na stranici.
180
Paste

Paste-iramo objekte iz Clipborad-a na stranicu.
PRIMJER
Na prvoj slici možemo vidjeti objekte na radnoj stranici. Objekte ćemo kopirati ako ih selektiramo
i pozovemo funkciju Copy. Nakon toga odemo na stranicu na koju želimo kopirati objekte. Na
trećoj slici vidimo da je stranica prazna. Pozivanjem funkcije Paste dodati ćemo kopirane objekte
(posljednja slika).
181
PRIMJER I
Paste parametara objekta
alat: prečica: Shift+Ctrl+V

izbornik: Uredi/Paste parametara objekta
Paste-iramo veličinu objekta na clipboard-u na selektirane objekte na stranici.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo razliku u dimenzijama dva ista pogleda. Selektirati ćemo manji pogled i
kopirati na Clipboard funkcijom Copy. Zatim ćemo selektirati veći pogled i pozvati funkciju Paste
parametara objekta. Rezultat vidimo na drugoj slici.
Prikazivanje rubova objekta
alat: prečica: Shift+M

izbornik: Dijalog/Prikaži rubove
S ovim parametrom određujemo želimo li vidjeti rubove objekata, kad objekti nisu selektirani, i
granice do kojih se printa.
182
Renderirani pogledi
alat: prečica: F8
izbornik: Dijalog/Renderiraj pogled
Renderiramo sve poglede na stranici za koje je u parametrima određeno da se renderiraju.
183
PRIMJER I
Prikazivanje pogleda
alat: prečica: F5
izbornik: Dijalog/Prikaži poglede
S ovim parametrom određujemo želimo li prikazivati sadržaj pogleda na stranicama ili ne. Kod
kompleksnijih konstrukcija s više pogleda na jednoj stranici treba dosta vremena da bi se
pogledi iscrtali, pa je rad s njima bitno usporen. Isključivanjem pogleda iscrtavaju se samo
rubovi pogleda s nazivom u sredini.
Zoom x2
alat: prečica: Ctrl+=

izbornik: Stranica/Zoom x2
Povećavamo zoom stranice dva puta.
Zoom x0.5
alat: prečica: Ctrl+-

izbornik: Stranica/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom stranice dva puta.
Pan
alat: prečica:
izbornik: Stranica/Pan
Pomičemo središte stranice iz središta pogleda.
184
Nuliraj Pan
alat: prečica:
izbornik: Stranica/Nuliraj pan
Postavljamo središte stranice u središte pogleda.
Prethodna/sljedeća pozicija
alat: prečica: Alt+PgUp, Alt+PgDown
izbornik:
Ako je npr. u pogledu na nekoj stranici namješten 5. pogled po redu u projektu, prečicom
Alt+PgUp namjestiti ćemo 4. pogled, a prečicom Alt+PgDown 6. pogled po redu u projektu. To
vrijedi i kad je selektirano više objekata odjednom.
185
Stranice
alat: prečica: Shift+E

Uređivanje stranice možemo pokrenuti i dvostrukim pritiskom lijeve tipke miša kada se kursor ne
nalazi iznad objekta na stranici.
Veličinu stranice možemo izabrati između onih koje su ponuđene za odabrani printer. Ako
printer dopušta određivanje proizvoljne veličine stranice moguće ju je odrediti samo u
dopuštenim granicama. Obično se taj tip veličine stranice naziva Custom paper. Minimalne i
maksimalne vrijednosti visine i širine možemo vidjeti u dijalogu. Vijednosti određujemo u
milimetrima.
Indeks stranice je broj stranice koji se može prikazivati u zaglavlju. On je samo vrijednost koja
služi za printanje i nema veze s brojevima stranica u samom programu.
Orijentacija stranice može biti vertikalna ili horizontalna. Orijentacija ovisi i o veličini stranice jer
ako je širina veća od visine onda će orijentacija biti suprotna od one koju smo izabrali.
Zaglavlje se pojavljuje uz gornji i donji rub stranice i jedinstveno je za sve stranice. Na svakoj
stranici posebno određujemo želimo li ga prikazivati. Ako stranica ima horizontalnu orijentaciju
onda će se zaglavlje postaviti uz lijevi i desni rub stranice.
Objekte možemo prikazivati u boji ili crno-bijelo. To se ne odnosi na slike jer se prikazuju onakve
kakve jesu.
Višestranični objekti mogu biti tekst i slike. Oni će se na taj način prikazivati na svi stranicama
gdje se prikazuju višestranični objekti. Višestranični objekti su najčešće naziv ili logo firme koji bi
187
PRIMJER I
se trebao prikazivati na svim stranicama. Na taj način nije potrebno njihvovo postavljanje na
svakoj pojedinoj stranici, nego samo na jednoj.
Default nam služi da bi trenutne parametre u dijalogu namjestili kao parametre s kojima će se
određivati sve stranice koje dodamo. Npr. ako namjestimo veličinu stranice A3, pritisnemo
Default, izađemo iz dijaloga i dodamo novu stranicu ona će imati veličinu formata A3.
188
Objekti
alat: prečica:Ctrl+E
Objekti mogu biti pogledi, tekst, poprečeni presjek, dimenzionirana pozicija, slika, materijal,
parametri renderiranja rezultata u pločama, kombinacija opterećenja i vrijednosti vlastitih
vektora. Oni se slažu po stanicama i sa svojim položajem i veličinom određuju kako će izgledati
isprintana stranica. Svaki objekt ima svoje parametre, ali postoje i zajednički parameti. Jedan od
njih je i okvir čije oblike možemo vidjeti na slici.
Drugi zajednički parametar je broj stranice koji određuje na kojoj se stranici objekt nalazi. Broj
stranice mora biti broj postojeće stranice u projektu.
Pogledi
Izgled izabranog pogleda u listi možemo vidjeti u dijalogu. Pogledi u listi poredani su po
redosljedu kako su i dodavani. Parametrima možemo odrediti položaj gornjeg lijevog kuta i širinu
objekta. Visina pogleda automatski se računa u ovisnosti o veličini i obliku područja printanja. S
parametrom Renderirano pogled će se kod printanja renderirati.
Ako je na stranici selektiran pogled onda se prečicom Alt+PageUp i Alt+PageDown u objektu

prikazuju prethodni ili sljedeći pogled u nizu.
189
PRIMJER I
Tekst
Za tekst određujemo položaj gornjeg lijevog kuta, širinu i visinu objekta. Ako nije izabran
parametar Namještanje veličine onda će se širina i visina automatski računati u ovisnosti o
veličini ispisanog teksta. S parametrom Prikaži na svim stranicama prikazujemo tekst na svim
stranicama na kojima se prikazuju višestranični objekti. Parametar Sjena prikazuje sjenu
pozadine teksta, ako nije izabrano transparentno prikazivanje. S parametrom Namještanje
veličine možemo odrediti širinu i visinu objekta, a tekst će se u vertikalnom smjeru prikazivati po
sredini. S parametrom Transparentno određujemo hoće li se vidjeti pozadina teksta.
Parametrom Tekst funkcije možemo koristiti funkcije za formatiranje teksta.
S parametrom Tip kuta kod okvira određujemo hoće li kutevi kod pozadine biti oštri ili zaobljeni.
Ako objekt nije transparentan onda možemo odrediti boju pozadine. Tekst u objektu možemo
poravnavati na lijevu i desnu strane, te po sredini.
Poprečni presjek
Kod poprečnog presjeka možemo prikazati sliku presjeka, njegove parametre ili parametre
njegovih elemenata.
Za sliku možemo odrediti položaj gornjeg lijevog kuta, širinu i visinu objekta. Položaj i veličina
nacrtanog presjeka u objektu ovisi o obliku presjeka i objekta. Na slici možemo prikazivati naziv
presjeka, koordinatne osi, kote, brojeve elemenata i obojati elemente prema boji materijala.
Kod parametara presjeka ili elemenata određujemo položaj gornjeg lijevog kuta i broj elementa.
Ako je broj elementa manji od 1 ili veći od broja elemenata u presjeku onda se prikazuju
parametri presjeka. Pod Prikazane vrijednosti određujemo koji će se parametri, uz naziv,
prikazivati.
Ako je na stranici selektiran poprečni presjek onda se prečicom Alt+PageUp i Alt+PageDown u

objektu prikazuju prethodni ili sljedeći poprečni presjek ili element u nizu, što ovisi o tome što je
prikazano u objektu.
190
Dimenzionirana pozicija
Za dimenzioniranu poziciju možemo odrediti položaj gornjeg lijevog kuta. S parametrom
Neprikazivanje naslova neprikazujemo naslov pozicije. Parametri su odvojeni za AB i čelik. S
njima određujemo koji dio dimenzioniranja pozicije želimo prikazati, jer je kod većih proračuna
često potrebno sam proračun odvojiti na više stranica. Kod AB presjeka i temelja možemo
posebno prikazati podatke o presjeku (temelju), proračun uzdužne armature i proračun vilica.
Kod čelika dimenzioniranje je podjeljeno na podatke o presjeku, klasifikaciju presjeka, proračun
otpornosti presjeka, proračun otpornosti elementa na uzdužnu silu i moment i njihovu interakciju.
Ako je na stranici selektirana dimenzionirana pozicija onda se prečicom Alt+PageUp i

Alt+PageDown u objektu prikazuju prethodna ili sljedeća dimenzionirana pozicija.
191
PRIMJER I
Slika
Izabrana slika se ne snima u projekt nego se pamti njen položaj na disku, tako da je za
prebacivanje projekta na neko drugo računalo potrebno prabaciti i sliku. Izgled izabrane slike
možemo vidjeti u samom dijalogu. Za sliku možemo odrediti položaj gornjeg lijevog kuta, širinu i
visinu objekta. Ako parametar Razvuci sliku nije izabran onda se visina automatski računa s
obzirom na omjer stvarne visine i širine slike. Slika se učitava s Učitaj sliku i može biti u bmp, jpg
ili wmf formatu. S parametrom Transparentno sliku prikazujemo transparentno, a program će za
transparentnu boju uzeti boju piksela u donjem lijevom kutu. Sliku kao i tekst možemo prikazivati
na više stranica.
192
Materijali, bojanje rezultata u pločama, kombinacija opterećenja i

parametri vlastitih vektora
Materijali, bojanje rezultata u pločama, kombinacija opterećenja i parametri vlastitih vektora su
jednostvani objekti za koje određujemo samo položaj gornjeg lijevog kuta. Izborom tipa objekta
možemo birati koji od njih želimo prikazati.
193
Zaglavlje
alat: prečica: Ctrl+H

Sa zaglavljem određujemo što ćemo prikazivati uz gornji i donji rub stranice. Za svaku stranicu
posebno određujemo želimo li prikazati zaglavlje.
Za svaki od dva ruba podaci su podjeljeni u lijevu, središnju i desnu stranu. Za zaglavlje s gornje
strane određujemo položaj lijevog, desnog i gornjeg ruba, a visina se mjeri od gornjeg ruba
prema dolje. Za zaglavlje s donje strane određujemo položaj lijevog, desnog i donjeg ruba, a
visina se mjeri od donjeg ruba prema gore. Linija ispod, odnosno iznad, zaglavlja definira se kao
i okvir kod objekata.
Postoje četiri predefinirane funkcije koje možemo birati tipkom Predefinirane fukcije. Pojaviti će
se plivajući izbornik na kojem ćemo moći izabrati jednu od njih. Funkcija će se ispisati u trenutno
odabranom području zaglavlja. Predefinirane funkcije su sljedeće:
&[No] - broj stranice

&[Naziv] - naziv datoteke projekta
&[Datum] - trenutni datum
&[Vrijeme] - trenutno vrijeme
Funkcije možemo i ručno upisati u definiranom obliku.
S tipkom Font biramo font kojim će podaci u zaglavlju biti ispisani.
S parametrom Default određujemo položaj i podatke u zaglavlju za svaki novi projekt.
195
Printanje
alat: prečica: Ctrl+P

izbornik: Dijalog/Printaj
U dijalogu za printanje biramo stranice koje želimo printati. To može biti trenutna (radna)
stranica, sve stranice u projektu ili posebno određene stranice. Ako biramo stranice koje želimo
printati određujemo ih upisivanjem brojeva stranica odvojenih zarezom. Umjesto broja možemo
upisati i niz stranica tako da granice niza odvojimo znakom "-".
Uz stranice biramo broj kopija i želimo li printati u datoteku. Kod printanja u datoteku otvoriti će
se dijalog u kojem ćemo izabrati naziv datoteke.
PRIMJER
Izrazom "3, 5, 8-12, 15, 20-22" printati će se 3., 5., 8., 9., 10., 11., 12., 15., 20., 21. i 22. stranica.
197
PRIMJERI
Prosta greda PRIMJERI
Prosta greda
1 Zatvoriti ćemo sve otvorene projekte, ako ih ima, i otvoriti novi projekt.
2 Najjednostavniji način dodavanja štapa je dodavanje u 2D. Da bi smo mogli raditi u 2D
moramo definirati ravninu. Pozvati ćemo funkciju 2D.
3 Odabarati ćemo ravninu X-Y. To možemo napraviti na dva načina. U oba slučaja za
središte T0 upisujemo koordinate (0, 0, 0).
4 Točka TX ima koordinate (1, 0, 0), a točka TY ima koordinate (0, 1, 0). Koordinate možemo
upisati ili ih možemo dobiti s pritiskom na tipku X-Y jer se radi o ravnini X-Y (ili ravnini koja
je paralelna s X-Y).
5 Pritiskom na tipku Transformacija u 2D prebacujemo se u 2D.
6 Štap koji ćemo dodati ima koordinate (0, 0, 0) - (10, 0, 0). U našoj ravnini to će biti
koordinate (0, 0) - (10, 0). Pokrenuti ćemo funkciju Dodaj štap.
7 Koordinate možemo upisati u dijalog ili ih izabrati mišom u pogledu. Prvo ćemo kursor
postaviti na koordinate (0, 0) i pritisnuti lijevu tipku miša. Koordinate kursora možemo
vidjeti u statusnom retku.
8 Koordinate prvog čvora su upisane u dijalogu. Zatim ćemo kursor postaviti na koordinate
(10, 0) i pritiskom na lijevu tipku miša dodati štap.
9 Funkciju prekidamo pritiskom na lijevu tipku miša i tipku Esc.
10 U 3D se možemo vrati funkcijom 3D.
11 Sad ćemo odrediti pridržanja u čvorovima i poprečni presjek štapa. Pridržanja u
čvorovima mijenjamo funkcijom Promijeni parametre.
12 Izabrati ćemo stranicu s parametrima čvorova i selektirati prvi čvor s koordinatama (0, 0,
0).
13 Postaviti ćemo parametre pridržanja za nepomičan čvor. Nepomičan čvor ima
pridržane pomake u svim smjerovima i rotaciju oko X osi.
14 Parametre u selektiranom čvoru ćemo promijeniti pritiskom na tipku Promijeni.
15 Da bi smo vidjeli pridržanja u pogledu za vrijeme rada s ovom funkcijom moramo izabrati
potrebni parametar u Prikazani objekti.
16 Mjerilo pridržanja možemo povećati s funkcijom Skaliranje pridržanja. Pomicanjem miša
s pritisnutom lijevom tipkom miša mijenjamo mjerilo objekta.
17 Funkciju prekidamo pritiskom na lijevu tipku miša i tipku Esc i vraćamo se u promjenu
parametara elemenata.
18 U drugom čvoru ćemo namjestiti Klizi ležaj na isti način kao i za prvi čvor.
19 Ako pritisnemo stranicu za štapove u dijalogu i selektiramo štap možemo vidjeti da je
određen poprečnim presjekom Popr. 1. Presjek ćemo promijeniti u dijalogu za zadavanje
poprečnih presjeka.
20 U poprečnom presjeku Popr. 1 dodati ćemo element 60x20. Pokrenuti ćemo funkciju
Dodaj pravokutni element.
21 U dijalogu ćemo upisati koordinate dva suprotna kuta poprečnog presjeka. To su (0, 0) i
(60, 0). Koordinate su u cm jer je tako određeno u parametrima projekta.
22 Element ćemo dodati pritiskom na tipku Dodaj.
23 Presjek se ne nalazi u ishodištu koordinatnog sustava pa ćemo ga centrirati i zoom-irati
da ga vidimo cijelog.
24 Prikazati ćemo vrijednosti parametara elemenata i materijale.
25 Vrijednost torzijskog momenta inercije izračunati ćemo s funkcijom Torzijski moment
inercije.
26 U presjeku možemo vidjeti diskretizirane elemente s kojima smo izračunali torzijski
199
PRIMJERI Prosta greda
moment inercije. Elemente možemo maknuti pritiskom na tipku Esc.

27 Materijal elementa je MB-20, pa ćemo ga promijeniti u MB-30. Pozvati ćemo funkciju
Promijeni parametre.
28 Princip promjena parametara elemenata je isti kao i kod elemenata konstrukcije. Prvo
ćemo selektirati element. U dijalogu ćemo namjestiti MB-30 i pritisnuti tipku Promijeni.
29 Funkciju prekidamo pritiskom na lijevu tipku miša ili tipku Esc.
30 Promjene prihvaćamo pritiskom na tikpu F4 ili u izborniku na U redu.
31 Sad ćemo zadati opterećenje na štapu. Prvo ćemo dodati još jedan slučaj opterećenja.
Otvoriti ćemo dijalog za zadavanje slučajeva opterećenja.
32 Pritiskom na tipku Dodaj otvoriti će se dijalog u kojem ćemo odrediti naziv novog slučaja
opterećenja.
33 Zatvoriti ćemo dijalog.
34 Sad ćemo dodati opterećenja na štap. Pozvati ćemo funkciju i prikazati ćemo stranicu za
opterećenje na štapovima.
35 Slučaj opterećenja u pogledu možemo namjestiti tipkama Page Up i Page Down. Naziv
možemo vidjeti u statusnom retku.
36 Prvo opterećenje ćemo zadati kao konitnuirano po cijelom štapu. Vrijednost opterećenja
biti će -1, a smjer je globalna os Z.
37 Kad zadamo sve parametre u dijalogu, opterećenje ćemo dodati selektiranjem štapa.
38 U drugom slučaju opterećenja dodati ćemo silu na sredini raspona. Prvo ćemo postaviti
drugi slučaj opterećenja.
39 Zatim ćemo zadati i drugo opterećenje na štapu na isti način kao i prvo. To će biti
koncentrirana sila u sredini raspona.
41 Prikazivanje elemenata, optrećenja itd. opisati ćemo poslije proračuna. Otvoriti ćemo
dijalog za proračun.
42 Proračun možemo pokrenuti biranjem statičkog proračuna i pritiskom na tipku Izračunaj ili
pritiskom na tipku F9.
43 Poslije proračuna možemo zatvoriti ćemo dijalog.
44 Sad ćemo pokazati kako biramo prikazane elemente, opterećenje, rezultate u pogledima.
Parametri su podjeljeni na četiri stranice u dijalogu. Prvo ćemo otvoriti dijalog za
prikazivanje elemenata konstrukcije.
45 Biranjem različitih parametara oni se odmah prikazuju u pogledu.
46 U drugom dijalogu određujemo način prikazivanja u pogledu.
47 U trećem dijalogu određujemo slučajeve opterećenja, opterećenje i rezultate.
48 U četvrtom dijalogu određujemo mjerila objekata i poziciju konstukcije u pogledu.
49 Parabola na dijagamu je nacrtana s tri točke. Broj točaka određujemo u parametrima
projekta.
50 Postaviti ćemo broj točaka na 10.
51 Pozvati ćemo funkciju za selektiranje rezultata. U pogledu ćemo namjestiti prikazivanje
pomaka.
52 Udaljenost na kojoj možemo selektirati pomake određena je u parametrima projekta.
53 Namjestiti ćemo udaljenost na 0.5 m.
54 U dijalogu ćemo označiti pomak u smjeru Z osi.
55 Zatim ćemo selektirati pomak na sredini raspona.
200
Ploča PRIMJERI
Ploča
2 Ploču ćemo dodati u ravnini X-Y i prvo ćemo se prebacitu u nju.
3 Ploču ćemo dodati funkcijom Dodaj ploču. Krajnje točke ćemo dodati postavljanjem
kursora na njihove koordinate i pritiskom na desnu tipku miša.
4 Na sredini ploče s koordinatama (10, 0)-(10, 10) dodati ćemo stranicu. S tom stranicom
ćemo zadati pridržanje u ploči.
5 Vratiti ćemo se u 3D.
6 S funkcijom Cirkuliraj ravnine namjestiti ćemo pogled okomit na X-Y ravninu.
7 Sad ćemo odrediti pridržanja u čvorovima i stranicama ploča.
8 Na vanjskim stranicama i čvorovima ćemo spriječiti pomake i rotaciju oko Z osi. Elemente
deselektiramo držanjem tipke Shift pritisnute.
9 Postaviti ćemo debljinu ploče na 20 cm i materijal MB-30.
10 Parametre ćemo promijeniti pritiskom na tipku Promijeni.
11 Na dodatnoj stranici ćemo spriječiti sve pomake i rotacije.
12 Sad ćemo diskretizirati ploču.
13 Funkciju prekidamo pritiskom na lijevu tipku miša ili tipku Esc.
14 Sad ćemo zadati opterećenja na ploči. Prvo ćemo dodati još dva slučaja opterećenja i
dvije kombinacije.
15 U prvo opterećenje ćemo uključiti i vlastitu težinu ploče.
16 Dodavanjem koombinacija u tablici upisujemo koeficijente s kojima množimo
odgovarajuća opterećenja.
17 Da bi smo dodali opterećenje na ploči moramo se prebaciti u 2D.
18 U prvom slučaju opterećenja dodati ćemo jednoliko opterećenje po cijeloj ploči veličine -1.
Upisati ćemo vrijednost opterećenja, izabrati potrebnu funkciju i pritisnuti ploču.
19 U drugom slučaju opterećenja dodati ćemo jednoliko opterećenje na lijevoj strani ploče.
Opterećenje ćemo zadati biraju točku po točku. Prvo ćemo postaviti drugi slučaj
opterećenja pritiskom na tipku Page Down.
20 Opterećenje u trećem slučaju opterećenja dodati ćemo na isti način kao i prethodno samo
što će to biti na desnoj strani ploče.
21 Vratiti ćemo se u 3D.
22 Sad ćemo proračunati konstrukciju.
23 Sad ćemo prikazati moment u smjeru osi X za prvi slučaj opterećenja.
24 Da bi smo mogli prikazati sile unutar ploče obojanim ili šrafiranim područjima moramo
prvo definirati parametre. Otvoriti ćemo dijalog.
25 Pritiskom na tipku Dodaj dodati ćemo novu poziciju u projektu.
26 Postaviti ćemo broj granica na 16. S tipkom Pokupi granice možemo postaviti u prvom i
posljednjem polju u tablici vrijednosti minimalnog i maksimalnog momenta, sile ili površine
armature (ako se u nešto od navednog prikazuje u radnom pogledu).
27 Vrijednosti između krajnjih su se automatski interpolirale. Sad ćemo u tablici odrediti boje
za minimalni i maksimalni moment i za moment 0.
28 Boje možemo upisati kao brojeve (decimalne ili heksadecimalne) ili u dijalogu koji
otvaramo dvostrukim pritiskom na polje gdje želimo promijeniti boju. U 1. polju ćemo
definirati crvenu boju, u 6. bijelu, a u posljednjem modru.
29 Da bi smo generirali boje između definiranih boja moramo selekrirati polja i pritisnuti tipku
Generiraj. Selektirati ćemo od 1. do 6. polja u trećem stupcu.
30 Kad smo izabrali polja pritisnuti ćemo tipku Generiraj.
201
PRIMJERI Ploča
31 To ćemo isto ponoviti za 6. do 16. retka.

32 Dodati ćemo još jednu poziciju. Njeni parametri će biti jednaki parametrima pozicije koja je
trenutno selektirana u dijalogu (u našem slučaju ona koju smo prvu dodali).
33 Postavljanjem parametra Automatsko generiranje granica vrijednosti granica će se
automatski računati u odnosu na minimalnu i maksimalnu vrijednost prikazanu u pogledu.
35 Sad ćemo prikazati isti moment ali za drugi slučaj opterećenja i obojan s pozicijom
Render 1.
36 Mijenjanjem prikazivanja različitih rezultata rezultati će se obojati u osivnosti o granicama
unutar izabrane pozicije.
37 Stavljanjem pozicije Render 2 granice će se automatski generirati između minimalne i
maksimalne.
38 Stavljanjem prazne pozicije rezultati će se prikazivati u 3D.
202
Ravninski okvir PRIMJERI
Ravninski okvir
2 Okvir ćemo zadati u ravnini X-Z.
3 Pogled ćemo postaviti okomito na ravninu.
4 Dodati ćemo prva četiri štapa rešetke.
5 Sad ćemo s funkcijom Kopiraj kopirati dodane štapove dva puta.
6 Prvo ćemo selektirati štapove.
7 Pritiskom na desnu tipku miša prebaciti ćemo se u drugi korak funkcije gdje moramo
odrediti udaljenost na koju ćemo kopirati elemente. Udaljenost možemo upisati u dijalogu
ili je odrediti s dvije točke. Prvu točku ćemo izabrati na koordinatama (0, 0).
8 Pomicanjem miša možemo vidjeti položaj elemenata u ovisnosti o položaju kursora.
9 Drugu točku ćemo izabrati na koordinatama (6, 0).
10 Kopiranje istih elemenata možemo nastaviti biranjem drugih točaka. Treću točku ćemo
izabrati na koordinatama (12, 0).
11 Još trebamo kopirati dva vertikalna štapa i dodati ih na kraj okvira.
12 U donja četiri čvora postaviti ćemo upeti ležaj.
13 Prikazati ćemo parametre elemenata.
14 Sad ćemo zadati poprečne presjeke greda i stupova.
15 Presjeke ćemo generirati. Otvoriti ćemo dijalog s bazom presjeka, materijalima i
generiranjem.
16 Izabrati ćemo pravokutni element i upisati dimenzije 25x25 cm. U parametrima projekta
smo definirali jedinice poprečnih presjeka.
17 Izabrati ćemo materijal MB-30.
18 S parametrom S kotama uz element će se dodati i odgovarajuće kote.
19 Pritiskom na tipku Generiraj dodati ćemo element u trenutni poprečni presjek.
20 Drugi poprečni presjek isto ima jedan pravokutni element dimenzija 50x25 cm.
21 S parametrom U novi poprečni presjek element će se dodati u novi poprečni presjek.
22 Pritiskom na tipku Generiraj dodati ćemo element u novi poprečni presjek.
23 Pritiskom na tipku Zatvori zatvoriti ćemo dijalog.
24 Prikazati ćemo vrijednosti parametara presjeka i elemenata ...
25 ... i proračunati torzijski moment inercije za prvi ...
26 ... i drugi poprečni presjek.
27 Zatvoriti dijalog i prihvatiti promjene možemo s tipkom F4.
28 Opet ćemo pogled ćemo postaviti okomito na ravninu i pozvati funkciju Promijeni
parametre.
29 Poprečni presjek Popr. 1 postaviti ćemo na stupove, a Popr. 2 na grede.
30 Prekinuti ćemo funckiju.
31 Zoom-irati ćemo konstrukciju tako da možemo vidjeti izgled poprečnih presjeka. To ćemo
napraviti s funkcijom Zoom window.
32 S funkcijom Prethodni Zoom vratiti ćemo se u prethodni položaj.
33 Vratiti ćemo se u 3D i zadati opterećenje.
34 Na sve štapove ćemo dodati jednoliko kontinuirano opterećenje.
35 Koncentrirane sile ćemo dodati samo na gredama.
36 Prekinuti ćemo funkciju i proračunati statiku.
37 Nakon proračuna isključiti ćemo prikazivanje pridržanja, orjentacije štapova i poprečnih
presjeka.
203
PRIMJERI Ravninski okvir
38 Prikazati ćemo moment savijanja oko Z osi.

39 Najveći i najmanji moment možemo selektirati funkcijom Selektiraj maksimalne. Ako
nema selektiranih štapova onda će se pregledati svi štapovi. Mi ćemo selektirati grede.
40 Dodati ćemo još jedan pogled funkcijom Dodaj pogled.
41 S funkcijom Deselektiraj sve deselektirati ćemo sve selektirane rezultate u pogledu ...
42 ... i na isti način kao u prethodnom pogledu selektirati najmanju i najveću uzdužnu silu na
stupovima.
204
Dimenzioniranje PRIMJERI
Dimenzioniranje
2 Elementi se dimnzioniraju u dijalogu za dimenzioniranje pa ćemo ga otvoriti.
3 Poziciju dodajemo s funkcijom Dodaj.
4 Upisati ćemo naziv pozicije i izabrati tip presjeka. Prvi pozicija će biti AB greda.
5 Poziciju ćemo dodati pritiskom na tipku U redu.
6 U dijalogu možemo vidjeti podatke o poziciji koje su postavljene dodavanje nove pozicije.
Prvo ćemo ih promijeniti pritiskom na tipku Uredi ili pritiskom na desnu tipku miša iznad
područja gdje se ispisuju podaci.
7 Redom ćemo upisati dimenezije presjeka, ...
8 ... opterećenje ...
9 i materijale.
10 Na drugoj stranici ćemo odrediti promjer vilica.
11 Promjer vilica će biti 10.
12 Zadati ćemo minimalni postotak armiranja uzužnom armaturom.
13 Na trećoj stranici se odabire armatura, ali to ćemo napraviti poslije proračuna. Zatvoriti
ćemo dijalog.
14 Proračun možemo pozvati pritiskom na tipku Izračunaj ili F9 . U parametrima projakta
možemo namjestiti da se proračun izvršava poslije svake promjene u poziciji, što je slučaj
u našem primjeru.
15 Ako se cijeli ispis ne vidi na ekranu držanjem pritisnute lijeve tipke miša i pomicanjem
miša gore-dolje možemo pogledati nevidljivi dio ispisa.
16 Dobili smo potrebne površine armature pa ćemo je odabrati.
17 Postavljanjem kursora iznad prvog polja za uzdužnu armaturu u donjoj zoni i pritiskom
lijeve tipke miša otvoriti će se dijalog u kojem ćemo izabrati armaturu.
18 Izabrati ćemo 4φ10 ...
19 ... i pritisnuti tipku U redu.
20 To ćemo ponoviti za uzdužnu armaturu u gornjoj zoni ...
21 ... i vilice.
22 Zatvoriti ćemo dijalog i odabranu armaturu možemo vidjeti u ispisu.
23 Sad ćemo dodati čelični presjek.
24 Kao i kod AB grede prvo ćemo promijeniti parametre.
25 Izabrati ćemo presjek iz baze presjeka tako što ćemo jednostavno pritisnuti na željeni
presjek i njegovi će se podaci prebaciti u dijalog.
26 Na drugoj stranici upisati ćemo opterećenje i izabrati materijal.
27 Na trećoj stranici odrediti ćemo parametre elementa.
28 Upisati ćemo duljine izvijanja i bočnog pridržanja, te položaj opterećenja na presjeku g.
29 Koeficijenti k i kw na služe za određivanje koeficijenata C .
30 Koeficijente C ćemo izračunati postavljenjem parametara koji ih određuju.
31 Pritiskom na tipku uz koeficijente C u tablici, vrijednosti izračunatih koeficijenata prebaciti
ćemo u tablicu.
32 Na sličan način se računaju koeficijenti β.
33 Za detaljno objašnjenje ova dva parametra treba pogledati Eurocode.
34 Držanjem pritisnute lijeve tipke miša i pomicanjem miša gore-dolje možemo pogledati
nevidljivi dio ispisa.
35 Temelj ćemo dodati na isti način kao i prethodne dvije pozicije.
205
PRIMJERI Dimenzioniranje
36 Zadati ćemo parametre temelja.

37 Zadati ćemo dimenzije, ...
38 ... opterećenje i ...
39 ... i materijal.
41 Sad ćemo odabrati armaturu.
42 Pošto ćemo odabrati Q mrežu to ćemo napraviti samo za Ax.
43 Pritiskom na tipku U redu zatvoriti ćemo dijalog.
206
Priprema printanja PRIMJERI
Priprema printanja
1 Zatvoriti ćemo sve otvorene projekte, ako ih ima, i otvoriti pripremljeni projekt.
2 Otvoriti ćemo dijalog za pripremu printanja.
3 Prvo ćemo namjestiti zaglavlje.
4 Zaglavlje je podjeljeno na gornju i donju stranu, te svaki od njih na lijevu, središnju i desnu
stranu. Sad ćemo u odgovarajuća polja upisati podatke o projektu.
5 Odrediti ćemo i poziciju zaglavlja na stranici i oblik linije.
7 Sad ćemo odrediti parametre stranice.
8 Izabrati ćemo prikazivanje zaglavlja.
9 Pritiskom na tipku Default odrediti ćemo parametre svake nove stranice, tj. svaka dodana
stranica imati će parametre koji su namješteni u trenutku pritiskanja tipke Default.
11 Dodati ćemo i prvi objekt na stranici.
12 To će biti tekst.
13 Odrediti ćemo parametre teksta i ...
14 ... boju pozadine.
15 Upisati ćemo tekst koji želimo prikazati.
17 Promijeniti ćemo visinu fonta teksta na 36. Funkcija se nalazi u izborniku Objekt, ali je ne
možemo pokaziti jer je dijalog za promjenu fonta sastavni dio Windowsa i ne može se
preprogramirati.
18 Sad ćemo tekst razvući po sredini stranice.
19 Sad ćemo dodati novu stranicu.
20 Na novoj stranici ćemo dodati pogled.
21 Upisati ćemo poziciju objekta na stranici.
23 Dodati ćemo na još jednoj novoj stranici još jedan pogled.
24 Namjestiti ćemo Pogled 2.
26 Ako želimo dodati isti pogled ne moramo ponoviti prethodni postupak, nego je dovoljno
postojeći objekt kopirati na clipboard i paste-irati na stranicu.
27 Sad ćemo novi pogled pomaknuti.
28 Kad je selektiran pogled pritiskom na tipke Alt+PgDown u pogledu ćemo postaviti sljedeći
pogled po redu. Na taj način ne trebamo ići u uređivanje objekta.
29 Sad ćemo na novoj stranici dodati poprečni presjek.
30 Namjestiti ćemo parametre objekta.
32 Sad ćemo dodati taj isti presjek ali ćemo prikazati vrijednosti parametara presjeka.
34 Na novoj stranici ćemo dodati dimnezionirani AB presjek.
36 Na novoj stranici ćemo dodati dimnezionirani čelični presjek.
37 Prikazati ćemo samo osvnovne podatke o presjeku i klasifikaciju presjeka jer samo toliko
može stati na stranicu. Zatvoriti ćemo dijalog.
207
PRIMJERI Priprema printanja
38 Kopirati ćemo objekt i dodati ga na novoj stranici.

39 U objektu ćemo prikazati proračun otpornosti presjeka.
41 Zatvoriti ćemo dijalog za pripremu printanja.
208
TEORIJA

Upustvo Aspalathos

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upustvo Aspalathos

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Aspalathos

 Blanuša, Harapin, Nižetić

program za linearnu statičku i modalnu analizu štapnih i

KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA ................................................................................................ 9

Poglavlje III - Pogledi .......................................................................................................... 67

Poglavlje V.......................................................................................................................... 111

Poglavlje VI......................................................................................................................... 125

Poglavlje VII........................................................................................................................ 133

Poglavlje IX - Dimenzioniranje......................................................................................... 157

Poglavlje X - Printanje....................................................................................................... 173

TEORIJA ................................................................................................................................... 209

str: 55 alat: prečica: Ctrl+N

Dodajemo novi projekt.

Otvoranje projekta ili parametara

str: 55 alat: prečica: Ctrl+O

str: 56 alat: prečica: Ctrl+S

Snimanje projekta ili parametara s novim nazivom

str: 56 alat: prečica:

str: 56 alat: prečica: Alt+X

Zatvaranje svih projekata

str: 56 alat: prečica:

str: 57 alat: prečica:

str: 175 alat: prečica: Ctrl+P

Otvaramo dijalog u kojem pripremamo projekt za printanje.

str: 109 alat: prečica: Ctrl+Z, Alt+Backspace

str: 109 alat: prečica: Ctrl+Y, Shift+Alt+Backspace

Vraćamo promjene poništene s funkcijom Korak natrag.

str: 110 alat: prečica: Ctrl+C, Ctrl+Insert

Kopiramo elemenate i parametre pogleda na clipboard.

str: 110 alat: prečica: Ctrl+V, Shift+Insert

Clipborad paste special

str: 110 alat: prečica: Shift+Ctrl+V

str: 131 alat: prečica: Ctrl+F

Tražimo elemente u pogledu pomoću naziva elemenata.

str: 59 alat: prečica: Ctrl+F5

str: 149 alat: prečica: F9

str: 135 alat: prečica: F4

Otvaramo dijalog u kojem određujemo poprečne presjeke projekta.

str: 113 alat: prečica: F6

Otvaramo dijalog u kojem određujemo statičke slučajeve opterećenja i njihove kombinacije.

str: 159 alat: prečica: F5

Otvaramo dijalog u kojem dimenzioniramo pozicije.

Bojanje rezultata u pločama

str: 153 alat: prečica: F7

Otvaramo dijalog u kojem uređujemo parametre bojanja i šrafiranja rezultata u pločama.

str: 127 alat: prečica: Ctrl+F3

str: 129 alat: prečica: Ctrl+F8

Otvaramo dijalog u kojem renderiramo konstrukciju preko DirectX-a. Renderirana konstrukcija

str: 128 alat: prečica: Ctrl+F2

Otvaramo dijalog u kojem možemo razmijenjivati elemente s AutoCAD-om.

Čišćenje izbrisanih elemenata

str: 130 alat: prečica:

Selektiranje granica mreže točaka

str: 130 alat: prečica:

str: 130 alat: prečica:

Pozivamo dijalog koji prikazuje podatke o elementima i količini potrebne memorije za

Resetiranje pozicije funkcijskih prozora

str: 83 alat: prečica:

Postavljamo fukcijske prozore u gornji lijevi kut prozora.

str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+A

Dodajemo novi pogled.

Dodavanje više novih pogleda

str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+M

str: 70 alat: prečica: Shift+Ctrl+D