Lidija Grubi -Radakovi

Sudac Okrunog suda u Zagrebu

SEKSUALNA DELINKVENCIJA U
SUVREMENOM KRIVI NOM PRAVU

Spolne odnose u drutvenim zajednicama ne samo da je teko definirati u razli itim

fazama povijesti ljudskog drutva unutar granica njihove doputenosti ili nedoputenosti, a u
okviru moralnih zasada odre enog razvojnog povijesnog razdoblja, ve je ta kategorija
ljudskih odnosa i danas, uklju uju i i nau zemlju svrstana u red onih odnosa i danas,
uklju uju i i nau zemlju svrstana u red onih odnosa kojima drutvo pridaje vrlo malo panje.
Kada to kaem, prvenstveno mislim na pravnu regulativu, koja je uglavnom svedena na
krivi nopravne odredbe, kojima se sasvim sigurno ne mogu u cjelini regulirati spolni odnosi u
drutvu u svim njihovim aspektima. Istina je da su krivi nopravne odredbe odraz odre enih
utvr enih moralnih na ela drutva, odnosno njegove vladaju e klase, te da se njima titi
najprije drutvo ili konkretnije drava u cjelini, a tek zatim pojedinac kao dio te cjeline.
Upravo, s tog aspekta gledano teite je stavljeno na ponaanje po initelja djela, koje se u
odre enom razdoblju ili u odre enoj ljudskoj sredini smatra nedoputenim, odnosno
protivnim moralnim na elima, a ne i zatitnom dobru, koje je u konkretnom slu aju ovjek
kao pojedinac. Razumljivo je stoga da je viktimologija sasvim mlada nauka, jer rtve u
razli itim povijesnim fazama, pa i danas u pojedinim drutvenim zajednicama imaju razli it
tretman, koji nalazimo u rasponu od osude okoline do preu ivanja posljedica djela, a u
nemogu nosti drutvene zatite, bilo preventivne naravi bilo post crimina rerum. Da bi bila
jasnija, navesti u samo jedan primjer iz naeg okruenja, a u vezi s pravnom regulativom,
odnosno jednim pravno nereguliranim podru jem u nas.
U znanosti o rtvi, u klasifikaciji postoji vrsta tzv. predestiniranih rtvi, a njena
podvrsta su eksponirane rtve, dakle one koje izlaze u susret. Pod tom vrstom rtvi nalazimo
primjerice osobe koje se bave prostitucijom i koje su samim tim izloenije nasilju od ostale
populacije. Inkriminacije koje su vezane na tu problematiku nalazimo u naem zakonu u tri
krivi na djela i to su: podvo enje, koje djelo je sadrano u republi kim i pokrajinskim
zakonima, te krivi no djelo posredovanja u vrenju prostitucije i proizvodnja i raspa avanje
pornografskih spisa, koja krivi na djela se nalaze u l. 251. i l. 252. KZ SFRJ. Ova
posljednja dva krivi na djela, iako iz svrstavamo u grupu seksualnih delikata, nalaze se u
XXII. glavi Krivi nog zakona SFRJ, a koja nosi naziv krivi na djela protiv drugih
drutvenih vrijednosti. U tu glavu saveznog krivi nog zakona naprosto su uba ena raznorazna
krivi na djela, koja po zakonodavcu o igledno nisu po zati enom dobru odgovarala nekim
drugim grupama delikata, pa tako u ovoj grupaciji imamo pored spomenutih krivi nih djela
ak i inkriminacije kao to su krivi no djelo nepostupanja prema zdravstvenim propisima za
vrijeme epidemije ili primjerice krivi no djelo povrede izumiteljskog prava. O ito je stoga da
ovdje ne postoji pravna regulativa koja bi predstavljala bazu ili temelj za ocjenu potrebe
krivi nopravne zatite, odnosno stupnja njenog intenziteta, ve je krivi nopravna odredba,
odnosno zabrana odre enog ponaanja ili njegova protupravnost izvedena iz odre enih
moralnih i eti kih opredjeljenja i potpisom odre enih me unarodnih konvencija. Naime, da bi
se odre ena vrsta ponaanja u jednoj sredini u bilo kojoj sferi pravno regulirala, dakle ne

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

samo krivi nopravno, potrebno je da u toj istoj sredini postoje odre eni vrsti pokazatelji o
egzistenciji takvog ponaanja, a koji su rezultat cjelovitih sociolokih, kulturolokih,
medicinskih i cijelog niza analiza sa svrhom kvalitativne i kvantitativne ocjene stanja u jednoj
razvojnoj etapi, a to je zanemareno, ne samo u naoj nego i u drugim sredinama. Ne moe se
u potpunosti krivi nopravno zatititi odre eno dobro, ako ono kao takvo nije
institucionalizirano, pa i pravno definirano u svojoj sutini, jer samo na osnovi priznate zatite
moemo stupnjevati doputenost odnosno nedoputenost odre enih ponaanja i shodno tome
ih sankcionirati.
Me utim, u posljednjem razdoblju, a pritom moemo obuhvatiti period od oko
etrdeset godina dolo je ipak do zna ajnog pomaka u krivi nom zakonodavstvu u odnosu na
potrebu dekriminalizacije odre enih ponaanja, dok su neka ponaanja podvrgnuta stroim
kaznenim uvjetima, a to je posljedica civilizacijskih pomaka, pri emu zna ajan udio ima
nauka koja je dobila daleko iri informacijski prostor. Kao primjer moemo navesti u sferi
seksualnih delikata dobrovoljnih homoseksualnih spolni in koji je kao tzv. protuprirodni blud
izostavljen u mnogim krivi nim zakonodavstvima, no o tome neto vie e biti rije i u dijelu
u kojem emo dati osvrt i na ovu vrstu krivi nih djela. Postoji ak eklatantniji primjer
dekriminalizacije u pogledu krivi nog djela preljuba koje je postojalo u krivi nom zakonu
stare Jugoslavije iz 1929. godine, u SR Njema koj ovo djelo izostavljeno je iz inkriminacije
tek 1975. godine, a najstariji krivi ni zakon Europe francuski Code penal, koji je u
me uvremenu imao samo vie dopuna i izmjena sadri ovo krivi no djelo jo od 1863. godine
i ova odredba postoji unato , naravno izostanka bilo kakve prakti ne primjene.
Suprotno tome, u mnogim zakonodavstvima u odnosu na neka krivi na djela unutar
tzv. seksualne delinkvencije dolo je do preciziranja u opisu protupravnih ponaanja i
stupnjevanja teine odre enih djelovanja u inioca, pa tako imamo primjer da nai krivi ni
zakoni (republi ki i pokrajinski) u nekim krivi nim djelima po njihovoj formulaciji zaostaju u
preciznosti opisa drutveno opasnog ponaanja u odnosu na druge zakone, zbog ega se u
praksi javljaju brojni problemi, pa ponekad stajalita suda sadre teoretsku razradu tuma enja
pojedine krivi nopravne odredbe u odnosu na utvr eno injeni no stanje, zbog ega dolazi do
sasvim razli itih tuma enja odre ene zakonske odredbe, ije su granice tako iroko
postavljene da se ini da krvi nopravna odredba podnosi vrlo iroku lepezu pravnog
shva anja. Primjerice, moemo navesti krivi no djelo bludnih radnji koje gotovo u svim (s
jednim izuzetkom) republi kim i pokrajinskim zakonima sadre formulaciju kao i krivi ni
zakon SR Hrvatske, a ona glasi: "Tko u slu ajevima iz lana 83 do 88 ovog zakona izvri
samo bludnu radnju". Ne samo da je izraz "bludna radnja" anakronizam i sasvim sigurno bi
se pri ozbiljnijem lingvisti kom pristupu promjene naziva ovog krivi nog djela kao i nekim
drugim krivi nim djelima mogao na i adekvatniji i suvremeniji termin, ve i sam pojam nije
ba ni im razra en, unato tome to bi kao primjer mogli posluiti neki strani zakoni koji
sadre vrlo precizne, taksativno nabrojene odre ene modalitete ponaanja, koja se mogu
podvesti pod ovaj pojam, pa emo kasnije i navesti neka rjeenja u krivi nim zakonima
pojedinih zemalja.
Seksualni delikti u pravilu se definiraju kao ona kanjiva ponaanja kojima se zahva a
u slobodu odlu ivanja u oblasti spolnosti ili patoloke pojave u ljudskoj spolnosti, odnosno
kao ponaanja koja zadiru u dostojanstvo li nosti i morala u spolnoj sferi ivota ovjeka.
Me utim, u sferi seksualnih delikata postoje u stvari dvije osnovne vrste ovih krivi nih djela
gledano sa aspekta objekta krivi nopravne zatite. Tako moemo razlikovati kriminogena
ponaanja kojima se /napada sloboda opredjeljenja odre ene osobe u oblasti spolnog ivota/ i
krivi na djela koja su suprotna moralnim pogledima drutva u toj oblasti. Tako imamo

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

krivi na djela I. izvrena silom, prijetnjom ili ucjenom uz aktivan otpor rtve i protiv njene
volje, zatim II. krivi na djela izvrena prema osobama koje nisu u mogu nosti da izraze svoju
volju i kona no III. Krivi na djela koja mogu biti po injena uz suglasnost rtve izvrenja djela
(rtva kao pojam kod ovih krivi nih djela ne mora biti ote enik u krivi nopravnom smislu sa
procesualnog stajalita) ali je djelo u suprotnosti sa shva anjem morala u odre enoj
drutvenoj sredini. Tu valja istaknuti da ovakva podjela ili sistematizacija seksualnih delikata
ne slijedi isto takvo grupiranje u naim krivi nim zakonima, a to je uglavnom slu aj u
stranom, preteno europskom krivi nom zakonodavstvu. Da pojasnimo na primjeru krivi nog
zakona SR Hrvatske, gdje u glavi X. koja nosi naziv Krivi na djela protiv dostojanstva
li nosti i morala postoji devet inkriminacija u seksualnoj sferi, dok ostale seksualne delikte
nalazimo u glavi XI. Koja nosi naziv Krivi na djela protiv braka, porodice i omladine, te u
glavi XXII. KZ SFRJ koja nosi naziv Krivi na djela protiv drugih drutvenih vrijednosti.
Sam naziv glave krivi nog zakona u kojoj se nalazi pretean dio seksualnih delikata u
naim republi kim i pokrajinskim krivi nim zakonima, po stajalitu mnogih naih teoreti ara
krivi nog prava neadekvatan je, jer je neprecizan, a budu i da se ovdje radi isklju ivo samo o
jednoj vrsti morala seksualnom moralu, a dostojanstvo li nosti isto tako moe biti
povrije eno izvrenjem i drugih krivi nih djela, a ne samo onima kojima se zadire u spolni
integritet. Navest u neke primjere stranih krivi nih zakona kako bi bili u mogu nosti ocijeniti
sli nost odnosno razli itost naziva ove grupe delikata u odnosu na nae zakone. Ova krivi na
djela u sovjetskom krivi nom zakoniku svrstana su u grupu pod nazivom Krivi na djela
protiv morala, u krivi nom zakoniku DDR nalaze se pod nazivom Krivi na djela protiv
ivota, zdravlja, slobode i dostojanstva ovjeka, krivi ni zakon ehoslova ke sadri pod pod
naslovom Krivi na djela protiv slobode i ljudskog dostojanstva, a francuski za ovu grupu
delikata ima naziv Napad na moral. Kanadski Criminal Code sadri ova djela u glavi pod vrlo
izravnim nazivom Seksualna krivi na djela, njema ki krivi ni zakon sadri glavu pod
nazivom Krivi na djela protiv seksualnog samoodre enja, a talijanski Codice penale sadri
glavu XI. S naslovom O krivi nim djelima protiv javnog morala i pravila pristojnosti sa dva
poglavlja, s tim to prvo poglavlje nosi naziv O zlo inima protiv seksualne slobode, a u
drugom poglavlju grupirana su krivi na djela s naslovom O povredama stida i seksualne asti.
No, neovisno o nazivu grupe krivi nih djela u kojoj je ova vrsta delikata svrstana,
uglavnom se ona u svojim osnovnim vrstama u svim krivi nim zakonima podudaraju, pa bitna
obiljeja pojedinih elementarnih seksualnih delikata nalazimo u svim krivi nim zakonima, a
razlike nalazimo u kriminalizaciji, odnosno dekriminalizaciji pojedinih zona. To je razumljivo
s obzirom na elementarne okvire eti kog i moralnog stupnja razvoja zatite individue.
Naravno, postoje razlike u teini sankcija ovisno o stupnju kriminalnog ponaanja, a koje
tako er ovisi i o tome u kolikoj mjeri je u pojedinoj sredini odre ena rtva zati eno dobro,
odnosno u kolikoj mjeri svaki daljnji intenzitet odre enog protupravnog ponaanja kao
nadogradnja na osnovno obiljeje krivi nog djela podlijee novom ili teem kanjavanju.
Prije nego to prije emo na razmatranje pojedinih vrsta seksualnih delikata, njihovih
bitnih obiljeja i sankcija u suvremenom krivi nom pravu, potrebno je jo navesti jednu od
osnovnih razlika izme u ove grupe krivi nih djela i drugih delikata u krivi nopravnom
smislu. Osnovno je, naime to ova krivi na djela u njihovoj cjelini razlikuje od velike ve ine
krivi nih djela je oblik krivnje. Da bi se ostvarila bitna obiljeja svakog od navedenih
seksualnih delikata potreban je direktni umiljaj, dakle onaj jasno izraen voluntativni dio
gdje je u inilac svjestan svog dijela i ho e njegovo izvrenje. Upravo iz tog razloga proistje u
mnoga nesuglasja, pa i problemi koji se javljaju u postupcima kod ove vrste delikata u odnosu
na ocjenu vjetaka neuropsihijatara u pogledu stupnja ura unljivosti, jer je vrlo esto teko

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

razlu iti postojanje stupnja intenziteta volje kod u inioca od njegove svijesti o izvrenju djela,
dakle voluntativni od intelektualnog djela. Kako na krivi ni zakon nije prihvatio ni istu
teoriju volje ni istu teoriju svijesti, ve je u zakonskoj definiciji na ena sredina izme u ove
dvije teorije, pri emu je sud strogo vezan za zakonsku formulaciju, takav pristup name e se i
vjetacima pri ocjeni shva anja djela i upravljanja postupcima. Primjerice, navest emo
anglosaksonski Common Law u kojem ne postoje zakonski utvr ena pravila pri utvr ivanju
oblika krivnje, ve se oblik krivnje vezuje za u in odre enog krivi nog djela ili za grupu
krivi nih djela. Na koji na in je to rijeeno u pojedinim krivi nim zakonima pokuat emo
razmotriti kod pojedinih vrsta seksualnih delikata, odnosno njihovih podgrupa.
I. Seksualni delikti izvreni silom, prijetnjom ili drugim vrstama prinude
Silovanje je krivi no djelo koje kao svoja bitna obiljeja sadri silu ili prijetnju
u inioca da e neposredno napasti na ivot ili tijelo enske osobe ili na ivot ili tijelo njoj
bliske osobe i na taj na in je prinudi na obljubu. Namjerno sam iz ove zakonske definicije
izostavila jo jedno bitno obiljeje koje sadre svi ostali krivi ni zakoni u naoj zemlji izuzev
krivi nog zakona SR Slovenije, a to je uvjet da u inilac sa rtvom ne ivi u bra noj zajednici,
na koji na in je u svim ostalim naim republi kim i pokrajinskim zakonima dekriminalizirana
jedna cijela zona spolnih odnosa u kojoj u inilac isto tako, po stajalitu mnogih naih
teoreti ara moe ispoljiti protupravno ponaanje sa svim navedenim elementima u osnovnim
obiljejima ovog krivi nog djela. Postoji jo jedna zna ajna razlika kod osnovnog obiljeja
ovog krivi nog djela izme u KZ SR Slovenije i ostalih krivi nih zakona, a ta je, da se ovo
djelo kada je u injeno u svom osnovnom obliku, dakle bez kvalifikatornih elemenata iz stava
2. istog lanka ili kada se radi o blaoj vrsti ovog krivi nog djela (koje ostali nai zakoni
imaju navedeno pod posebnim krivi nim djelom prinude na obljubu), a u inilac sa rtvom
ivi u bra noj ili vanbra noj zajednici gonjenje se poduzima privatnom tubom. Na taj na in
je ovom krivi nopravnom odredbom u Sloveniji zaista i stvarno izjedna ena bra na i
izvanbra na zajednica, pa ote enice u takvom postupku su u situaciji da disponiraju ne samo
pravom pokretanja postupka ve i mogu no u odustanka od gonjenja.
Tei ili tzv. kvalifikatorni oblik ovog krivi nog djela sadri gotovo identi no obiljeje
u svim naim republi kim i pokrajinskim zakonima, a to su okolnosti koje djelu daju tei
zna aj, kao to su naro ito poniavaju i ili okrutan na in, sudjelovanje vie osoba u izvrenju
djela ili drugi osobito teki slu ajevi ili tea posljedica, a to su teka tjelesna povreda ili smrt
enske osobe. Tu opet imamo iznimku u krivi nom zakonu Slovenije kojom nehatna
posljedica u vidu teke tjelesne povrede i smrti nije konzumirana ovim krivi nim djelom, ve
ini zasebno krivi no djelo, pa se prema tome po ovom zakonu u svim slu ajevima kada se
radi i o nehatnoj i o umiljajnoj posljedici radi se o stjecaju dvaju krivi nih djela, krivi nom
djelu silovanja i krivi nom djelu teke tjelesne povrede odnosno ubojstva.
Krivi ni zakon SR Slovenije poznaje jo jedno krivi no djelo koje ne predvi aju
zakoni ostalih naih republika i pokrajina, a to je krivi no djelo spolnog nasilaj iz l. 101. KZ
SR Slovenije. Prema ovoj odredbi u inilac primjenom sile ili prijetnje da e neposredno
napasti na ivot ili tijelo osobe drugog ili istog spola, prinudi je na izvrenje ili trpljenje
kakvog spolnog ina koji nije obuhva en obiljejima krivi nog djela silovanja. I ovo krivi no
djelo u krivi nom zakonu Slovenije ima svoj tei oblik, a to su okrutan i poniavaju i na in i
sudjelovanje vie osoba pri izvrenju djela, pa je shodno tome kao i kod drugih krivi nih djela
sva kvalifikatornim obiljejima zaprije ena tea kazna. Valja napomenuti da u ovim

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

zakonskim odredbama KZ Slovenije su obuhva ena protupravna ponaanja i u

heteroseksualnim odnosima i u homoseksualnim odnosima (pederastija i lezbijstvo). Prema
tome, ovom odredbom krivi nog zakona SR Slovenije ne samo da je proirena zona mogu eg
kriminalnog djelovanja nego i rtava seksualnog delikta, to nije slu aj u naim drugim
republi kim i pokrajinskim zakonima.
Potrebno je jo navesti da su Zakonom o izmjenama i dopunama krivi nog zakona SR
Srbije od 1977. godine objavljenom u Slubenom glasniku SR Srbije broj 39 od 18. listopada
1986. godine uvedena tri nova krivi na djela predvi ena u lanu 61a, 61b i 61v KZ SR Srbije
u glavi VIII. KZ SR Srbije pod nazivom Krivi na djela protiv slobode i prava ovjeka i
gra ana. lan 61v predvi a tee kanjavanje za silovanje, prinudu na obljubu, obljubu nad
nemo nom osobom i protuprirodni blud s osobom koja nije navrila 14 godina, obljubu
zloupotrebom poloaja, bludnu radnju ili protuprirodni blud ili pod okolnostima koje
izazivaju ili mogu da izazovu nespokojstvo ili osje aj nesigurnosti kod gra ana pripadnika
drugog naroda, narodnosti ili etni ke grupe. Time je proirena kriminalna zona seksualnog
delikventnog ponaanja sa rtve kao individue na cijelu jednu grupaciju, dakle s obzirom na
osje aj ugroenosti na narod, narodnost ili etni ku grupu.
Krivi no djelo silovanja, iako gotovo u svim stranim krivi nim zakonima ima sli na
osnovna obiljeja, razlikuju se u uvjetu postojanja ili ne postojanja bra ne zajednice. Tako
npr. krivi ni zakonici ehoslova ke, Poljske i Gr ke u opisima ovog krivi nog djela nemaju
uvjet da u inilac ne ivi u bra noj zajednici sa enom koja je objekt prinude. Krivi ni zakon
Kanade sadri odredbu o silovanju koja glasi: "Mukarac ini krivi no djelo silovanja ako
seksualno op i sa enskom osobom koja nije njegova supruga bez njenog pristanka ili uz njen
pristanak, ako je taj pristanak iznu en prijetnjama ili strahom od tjelesnih povreda ili
postignut uslijed lanog izdavanja za supruga rtve ili postignut uslijed lanog ili krivog
predstavljanja prirode ili svojstava tog ina." Kao to se vidi iz ovog teksta, sila ili prinuda
nije nazna ena niti definirana i dovoljno je da rtva ne pristaje na spolni in ili pristaje pod
sasvim odre enom prinudom ili u zabludi. U ovom zakonu postoji i objanjenje uz zakonsku
odredbu u kojem se navodi da "Kruna mora dokazati posebnu namjeru optuenika da
seksualno op i bez rtvinog pristanka" dakle na sudu je da samo cijeni s obzirom na
okolnosti doga aja, te ponaanje u inioca i rtve da li se u konkretnom slu aju radilo o
krivi nom djelu silovanja. U vezi s ovim zakonom interesantno je citirati dvije sudske odluke.
Prva je iz 1972. i u njoj se navodi da: "Ako se obrana od optube silovanja temelji na
pijanstvu porota ga ne moe okriviti za silovanje, ve za lake krivi no djelo bludnog napada"
(par. 149 Criminal Code). Druga rjeidba je iz 1974. godine, a glasi: "Sudac treba tuiteljicu
uputiti da prilikom unakrsnog ispitivanja mora odgovoriti na pitanja u vezi s njenim
seksualnim ivotom, te da li je prethodno imala seksualne odnose s optuenikom, ali na
pitanja o odnosima s drugim mukarcima moe odbiti da odgovori, a ako to u ini, to se
sasluanje smatra zavrenim."
Valja napomenuti da obljubu nad nemo nom osobom krivi ni zakonici nekad podvode
pod krivi no djelo silovanja. To su krivi ni zakonici Francuske,
ehoslova ke i
anglosaksonsko krivi no pravo. Tako l. 332. francuskog krivi nog zakona u stavu 1.
predvi a krivi no djelo silovanja (bez zakonske definicije), a u stavu 2. obljubu maloljetnog
djeteta ispod navrenih 15 godina.
Krivi ni zakonici Poljske i Gr ke predvi aju da se gonjenje za silovanje moe provesti
samo na prijedlog ote enice. Potrebno je ista i da krivi ni zakon Poljske kao rtvu silovanja
pored enske osobe predvi a i mukarca.

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

Poseban problem kod krivi nog djela silovanja pitanje je mogu nosti postojanja
suizvrilatva, pa tako postoje dva opre na stajalita. Po jednom stajalitu radi se o strogo
osobnom deliktu sa svrhom zadovoljenja svog seksualnog nagona, pa shodno tome
suizvrilatvo nije mogu e, jer je po initej onaj koji izvri obljubu, a sve druge osobe koje
sudjeluju u izvrenju djela mogu biti samo podstreka i ili pomaga i. Po drugom stajalitu
suizvrilatva je mogu e, jer djelo moe biti izvreno kombiniranjem radnji izvrenja od vie
osoba, pa tako primjerice jedna primjenjuje silu ili prijetnju, a druga vri obljubu. Ovo drugo
stajalite u naoj praksi moglo bi se prihvatiti u odnosu na definiciju suizvrilatva u lanu 22.
KZ SFRJ (u ini li vie osoba sudjelovanjem u radnji izvrenja ili na drugi na in zajedni ki
krivi no djelo, svaka e se od njih kazniti kaznom propisanom za to djelo). Definicija
suizvrilatva u naem saveznom krivi nom zakonu u tolikoj je mjeri neprecizna i ima iroko
postavljene granice unutar kojih moemo svrstati razli ita tuma enja, pa tako i ovo drugo
stajalite koje zastupaju neki nai teoreti ari (prof. Ba i ) o postojanju suizvrilatva kod
krivi nih djela silovanja. Takvom pristupu primjer moemo na i u njema kom krivi nom
zakonu u par. 178. u opisu krivi nog djela koji nosi naziv Seksualna prisila. U ovoj odredbi
navodi se da "tko silom ili prijetnjom uz prisutnu opasnost za slobodu i ivot prisili rtvu da
trpi vanbra ni seksualni odnos po initelja ili neke tre e osobe ili da stupi u spolni odnos s
po initeljem ili tre om osobom biti e lien slobode u trajanju od jedne do deset godina."
Dakle, ovom njema kom krivi nopravnom odredbom predvi ene su prili no precizno
kombinacije u kojima radnju izvrenja ini i ona osoba koja ne sudjeluje u samom inu
obljube.
Budu i da nae zakonodavstvo ne prua pouzdanu osnovu za prihva anje bilo kojeg
od ova dva stajalita, ostaje na sudovima da sami kreiraju u odnosu na konkretan slu aj
vlastiti sud o mogu nosti postojanja odnosno nepostojanja ove vrste sau esnitva, a unutar
zadanih zakonskih granica.
Prinuda na obljubu je krivi no djelo koje se po svojim obiljejima razlikuje od
silovanja u na inu prisile koja se ovdje ne manifestira fizi kom agresijom, ve u jednoj vrsti
psiholoke prinude. rtvu se, naime ucjenjuje na na in da u inilac ozbiljno prijeti enskoj
osobi s kojom ne ivi u bra noj zajednici da e za nju i za njoj blisku osobu u initi neto to
moe koditi njihovoj asti ili ugledu ili prijeti nekim tekim zlom.
Ovo krivi no djelo predvi eno je u svim naim republi kim i pokrajinskim krivi nim
zakonima, s iznimkom to l. 100. Krivi nog zakona SR Slovenije ovu inkriminaciju podvodi
pod krivi no djelo silovanja kao blai oblik u stavu 3. Tu moramo napomenuti da ova odredba
u slovenskom krivi nom zakonu ne sadri i prijetnju "drugim tekim zlom", ve pored
navedenih prijetnji u inioca i prijetnju da e rtvi ili njenim bliima "prouzro iti veliku
imovinsku tetu". Nejasno je zbog ega se uop e na zakonodavac opredijelio za to da ovakva
vrsta prinude bude blai oblik silovanja, ili drugim rije ima za zaprije enu niu kaznu, kada i
u jednom i u drugom slu aju (i kod upotrebe sile, prijetnje i ucjene) otpor rtve mora biti
izri it i nesimuliran i ucjena mora biti do te mjere ozbiljna da moe slomiti svaki takav otpor,
a u inilac je time isto tako kao i kod krivi nog djela silovanja povrijedio spolni integritet
rtve.
Ovakvu odredbu koja bi zasebno inkriminirala jednu vrstu ponaanja u inioca,
konkretno prijetnju u kombinaciji sa ucjenom rtve, ne nalazimo u stranom krivi nom
zakonodavstvu, ve je ta vrsta ponaanja u initelja ili inkomporirana u samoj odredbi

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

silovanja ili ju je mogu e podvesti pod tu odredbu zbog ire definicije ovog krivi nog djela.
Primjerice moemo navesti talijanski krivi ni zakon l. 519. koji glasi: "Tko putem sile ili
prijetnje primora nekoga na obljubu".
Iako krivi no djelo bludnih radnji na zakonodavac stavlja u akcesorni odnos s
krivi nim djelima silovanja, obljube nad nemo nom osobom, prinude na obljubu, obljubu
zloupotrebom poloaja, obljube s djetetom i protuprirodnim bludom, dakle gotovo sa svim
krivi nim djelima (izuzev dva) iz glave krivi nih djela protiv dostojanstva li nosti i morala,
namjerno je autor ovo krivi no djelo svrstala u ovu grupu, jer je za izvrenje ovog krivi nog
djela bitno ponaanje u inioca (rtve su razli ite po dobi i spolu) i potrebno je da do e do
fizi kog kontakta. Dakle, namjera je u inioca zadovoljenje ili pobu ivanje seksualnog
nagona, a pritom je dolo do krenja postoje ih normi seksualnog morala, s tim to je za
ostvarenje obiljeja ovog krivi nog djela potrebno da se ostvare sva zakonska obiljeja
prethodno navedenih krivi nih djela uz koje je ovo krivi no djelo vezano. Teite je prema
tome, stavljeno na ocjenu suda o tome da li se odre eno ponaanje u inioca u kontekstu
doga aja moe podvesti pod pojam bludne radnje.
I ovdje imamo razlike u republi kim i pokrajinskim zakonima. Krivi ni zakon SR
Slovenije nema uop e ovu inkriminaciju kao posebno krivi no djelo, a Krivi ni zakon SR
Hrvatske i SR Crne Gore ( l. 89. stav 1. i l. 99.) povezuju ovo krivi no djelo sa krivi nim
djelom protuprirodnog bluda, to drugi republi ki i pokrajinski krivi ni zakoni ne predvi aju.
Samo Krivi ni zakon SR Hrvatske predvi a tei ili kvalifikatorni oblik ovog krivi nog djela u
stavu 3. l. 89. tj. naro ito okrutan ili naro ito poniavaju i na in. Krivi ni zakon Hrvatske
sadri za razliku od ostalih zakona u naoj zemlji u l. 89. stav 2. posebnu odredbu o vrenju
bludnih radnji kada su i u inilac i rtva enske osobe i to slu aj kada je rtva punoljetna
enska osoba i maloljetna enska osoba s navrenih 14 godina ivota.
Valja istaknuti da postoji zna ajna razlika izme u naih i stranih zakona u upotrebi
termina koji obuhva aju odre eni pojam u krivi nopravnom smislu, pa tako primjerice
Krivi ni zakon SR Njema ke ne sadri posebno krivi no djelo bludnih radnji, ali se uzima da
su one inkorporirane u druga krivi na djela, jer se kao i u francuskom krivi nom zakonu
primjenjuje izraz spolni ili seksualni akt ili vanbra ni spolni odnos. Izraz obljuba (lat. coitus)
u smislu naeg krivi nog zakona je isklju ivo seksualni akt (snoaj) izme u mukarca i ene
gdje dolazi do uvla enja mukog spolnog organa u enski (immisio in vaginam). Prema tome,
pod pojam bludnih radnji kod nas uklju ene su sve ostale vrste odnosa kao to su npr. felatio,
odre eni oblici sadomazohisti kog iivljavanja i sl.
Sli no krivi no djelo predvi a kanadski krivi ni zakonik nazivaju i ga bludni napad
na ensku osobu (indencet assault on female) i glasi: "Svatko tko bludno napadne ensku
osobu ini krivi no djelo i moe biti osu en na pet godina zatvora." Iz jedne sudske rjeidbe
iz 1970. godine uz ovu zakonsku odredbu proizlazi objanjenje da za ovu vrstu krivi nog
djela je ptorebna " namjerna primjena sile i Kruna ne treba dokazati daljnje odre ene
namjere optuenika za napad, a budu i da e karakteristike bestidnosti (characteristes of
indecency) biti utvr ene na osnovi okolnosti samog ina. Iz osalih sudskih odluka, a time i
tuma enja ove zakonske odredbe proizlazi da je potreban fizi ki kontakt izme u po initelja i
rtve, pa je nedvojbeno da odredba ima gotovo isti smisao kao i nae krivi no djelo bludnih
radnji. Talijanski Codice penale sadri u l. 521. krivi no djelo pod nazivom bludne radnje na
silu i glasi: "Tko, slue i se sredstvima ili u prilikama navedenim u prethodna dva lana ( l.
519. silovanje i l. 520. tjelesna obljuba izvrena zloupotrebom funkcije dravnog

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

slubenika), po ini nad drugom osobom bludnu radnju razli itu od tjelesnog spoja, podlijee
kaznama koje su navedene u spomenutim lanovima smanjenim za jednu tre inu."
Krivi no djelo obljube zloupotrebom poloaja u naim krivi nim zakonima razli ito je
formulirano, no u osnovi zajedni ko im je to da je u svim zakonima kriminalizirano takvo
ponaanje kod kojeg zloupotrebom odre enog poloaja po initelj zadire u seksualnu slobodu
odlu ivanja druge osobe. Krivi ni zakon SR Hrvatske kao kanjivu radnju kod ovog
krivi nog djela predvi a zloupotrebu poloaja navo enjem na obljubu enske osobe koja se
prema u iniocu nalazi u odnosu zavisnosti uslijed tekog imovinskog stanja ili drugih tekih
prilika. Krivi ni zakon Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore imaju krivi no djelo obljube
ili protuprirodnog bluda zloupotrebom poloaja, a po ovoj odredbi rtva se mora nalaziti u
odnosu podre enosti ili zavisnosti. U krivi nom zakonu Crne Gore ova odredba uop e ne
sadri opis podre enosti poloaja u kojem se rtva treba nalaziti, ve se naprosto navodi da
"tko zloupotrebom svog poloaja ili ovlatenja navede drugog na obljubu ili protuprirodni
blud". U krivi nom zakonu SR Slovenije rtva moe biti osoba "drugog ili istog spola s
kojom se vri spolni akt ili kakva druga spolna radnja", dakle nema ograni enja isklju ivo na
obljubu. Tei oblik ovog krivi nog djela postoji u svim naim zakonima. U teem obliku
predvi ena je zloupotreba poloaja nastavnika, odgojitelja, usvojitelja i staratelja ili druge
osobe u odnosu na maloljetnu osobu koja je navrila 14 godina, s tim to KZ Hrvatske i
Slovenije za razliku od ostalih zakona me u u iniocima djela navode i roditelja, no postoje
razlike izme u ova dva zakona u radnji izvrenja, dakle u obljubi ili kako to regulira slovenski
krivi ni zakon u spolnoj obljubi ili kakvoj drugoj spolnoj radnji.
Njema ki krivi ni zakonik razlikuje tri vrste protupravnog ponaanja s obzirom na
poloaj u inioca koji on seksualno zloupotrebljava, pa tako imamo seksualnu zloupotrebu
ti enika (par. 174.), seksualnu zloupotrebu zatvorenika, osoba pod dravnom zatitom ili
bolesnika u ustanovama (par. 174a) i seksualnu zloupotrebu pomo u slubenog poloaja (par.
174b). Ova posljednja zakonska odredba predvi a zloupotrebu osobe koja je kao nosilac
slube pozvana na sudjelovanje u krivi nom postupku ili u postupku izricanja popravne mjere
ili mjere osiguranja kojom se liava slobode neka osoba. Francuski Code penal predvi a
seksualnu zloupotrebu slubenog poloaja (dravni inovnici, sve enici). Codice penale ima
odredbu s nazivom tjelesna obljuba izvrena zloupotrebom funkcije dravnog slubenika, a
ona glasi: "Dravni slubenik koji, osim u slu ajevima predvi enim prethodnim lanom
(silovanje), obljubi tjelesnu osobu koja je privedena ili uhapena, a koju on zbog svoje
funkcije treba uvati ili osobu koja mu je povjerena na osnovi odluke nadlene vlasti kaznit e
se zatvorom od jedne do pet godina" i zatim "Ista kazna primijenit e se ako je djelo po inila
druga osoba koja je slubeno lice, te zbog svog poloaja ima vlast nad jednom od dviju gore
navedenih osoba." Kanadski Criminal code predvi a krivi no djelo seksualnih odnosa s
pastorkom, usvojenicom ili ti enicom ili s namjetenicom u slu aju kada u inilac ne snosi
nikakvu drugu krivnju, pri emu je vrlo precizno navedeno u kojim sve slu ajevima e
u inilac odgovarati pri zloupotrebi slubenog poloaja, a pritom je uvjet da je enska osoba
mla a od 21 godine i da nije imala seksualnog iskustva, te da je namjetenica kod u inioca, a
prima pla u direktno ili indirektno od njega. Ovaj zakon inkriminira ak i seksualnu
zloupotrebu vlasnika ili zapovjednika ili namjetenika na brodu, kada je rtva putnica i djelo
nosi naziv "Zavo enje putnica na brodovima ( l. 154).
Krivi no djelo protuprirodnog bluda tako er je u naem zakonodavstvu razli ito
rijeeno, ve s obzirom na kanjivost samog homoseksualnog odnosa. Pojam protuprirodni
blud u nas je sasvim nedefiniran, pa je vrlo teko razgrani iti stajalita o tome to je uop e po
suvremenom shva anju spolnih odnosa i seksualnih opredjeljenja blud, a posebno pritom to

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

je to prirodno, a to neprirodno. Nedvojbeno je da se ovdje radi o terminolokom

anakronizmu koji vu emo jo od inkriminacija vanbra nih seksualnih odnosa, nevjere i
sli no, a to je s vremenom dekriminalizirano, pa postoji danas stajalite da bi se eventualno
pod ovaj pojam mogao svrstati coitus per anum. No kako se pojam protuprirodnog bluda
esto shva a vie ili manje ekstenzivno, pojavljuju se ozbiljne teko e kod razlikovanja ovog
krivi nog djela od krivi nog djela bludnih radnji.
Bitno je da je jo 1974. godine u Hagu na Me unarodnom kongresu za krivi no pravo
donesena rezolucija kojom homoseksualno ponaanje, bilo muko ili ensko izme u odraslih
osoba uz obostrani pristanak ne bi trebalo biti zabranjeno krivi nim pravom. Rezolucija u
etiri to ke razra uje modalitete kanjivih ponaanja kod homoseksualnih odnosa, pa ukratko
je to: uz upotrijebljeno nasilje, involvacija maloljetnika od strane odrasle osobe, zloupotreba
poloaja, gdje se homoseksualna ili devijantna aktivnost vri otvoreno prouzrokuju i
uznemirenje javnosti i gdje homoseksualno ili devijantno ponaanje uklju uje prostituciju ili
komercijalizaciju. Jo ranije, prilikom izrade Modela krivi nog zakonika iz 1962. godine
Ameri ki institut za pravo (The American Law Institute) i Wolfendenov komitet 1957. godine
u izvjetaju o homoseksualnim prijestupima i prostituciji dana je preporuka da homoseksualni
akt koji se obavlja u tajnosti izme u odraslih osoba uz obostrani pristanak ne bi smio biti
krivi no djelo.
U naem zakonodavstvu nakon 1977. godine, sam homoseksualni odnos na
dobrovoljnoj osnovi ostao je kriminaliziran u krivi nim zakonima Bosne i Hercegovine,
Makedonije, Srbije i Kosova, a dekriminaliziran je u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i
Vojvodini.
U stranom zakonodavstvu dobrovoljni seksualni odnos izme u mukih osoba
uglavnom je dekriminaliziran, pa je tako u Danskoj homoseksualnost prestalo biti krivi no
djelo jo 1930. godine, u vedskoj 1954. godine, a Engleska je dekriminalizirala ovu vrstu
spolnih odnosa donoenjem Sexual Offences Act od 1967. godine. U francuskom kaznenom
zakonu homoseksualni akt je kanjiv samo ako je primijenjena sila, zloupotreba autoriteta u
odnosu s maloljetnikom i kada je povrije en javni moral. Pod istim uvjetima ovaj akt je
kanjiv u Japanu, a po talijanskom krivi nom zakonu homoseksualni odnosi kanjavaju se
samo kada i heteroseksualni ( l. 519. do 521. i l. 530. Codice penale). Ameri ko pravo ima
sasvim razli ita rjeenja i postoje znatne razlike u kanjavanju za homoseksualni akt, pa tako
ne postoji konzistentnost niti u inkriminacijama niti u kaznenoj politici. Kanadski zakon
sadri l. 155. koji glasi da svatko tko po ini pederastiju ili sodomiju ini krivi no djelo i
moe biti osu en na 14 godina zatvora. U Europi dobrovoljni homoseksualni in inkriminiran
je samo u SSSR-u, Rumunjskoj i Finskoj.
Slovenski krivi ni zakon uop e ne sadri zasebno krivi no djelo protuprirodnog bluda,
ve su drugim krivi nim djelima obuhva ena kanjiva ponaanja u inioca prema rtvi drugog
ili istog spola (krivi no djelo spolnog nasilja l. 101. KZ SR Slovenije, spolna zloupotreba
nemo ne osobe KZ SR Slovenije i dr.). Krivi ni zakon Hrvatske predvi a upotrebu sile,
prijetnje i iskoritavanje nemo i kod homoseksualnog odnosa, te takav odnos s maloljetnikom
i mukim djetetom, a predvi a i tei ili kvalifikatorni oblik ovog krivi nog djela, kada je
dolo do posljedica u vidu teke tjelesne povrede ili smrti, kada je djelo po injeno od vie
osoba i kada je u injeno na naro ito okrutan ili naro ito poniavaju i na in. U ovom djelu
postoje sli nosti u opisu krivi nog djela u naim republi kim zakonima uz neke razlike koje
nisu od bitnog zna aja do te mjere da bi se jedna zona ponaanja dekriminalizirala jednim, a
kriminalizirala drugim republi kim ili pokrajinskim zakonom.

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

10

II. Seksualni delikti izvreni prema osobama koje nisu u mogu nosti da izraze svoju
volju
U ovu grupu svrstavamo krivi na djela obljube nad nemo nom osobom, obljube s
djetetom i zadovoljenja pohote pred djetetom, a koje krivi no djelo predvi a kod nas samo
Krivi ni zakon SR Hrvatske. Ovdje moemo svrstati i krivi no djelo zavo enja koje postoji u
krivi nim zakonima Bosne i Hercegovine ( l. 95.), Makedonije ( l. 100.), Srbije ( l. 109.),
Kosova ( l. 80.) i Vojvodine ( l. 74.).
Krivi no djelo obljube nad nemo nom osobom predvi a vrenje obljube nad enskom
osobom s kojom se ne ivi u bra noj zajednici iskoritavanjem duevnog oboljenja,
privremene duevne poreme enosti, zaostalog duevnog razvoja, nemo i ili kakvog drugog
stanja zbog kojeg rtva nije sposobna za otpor. Krivi ni zakoni SR Srbije, SR BiH, SAP
Vojvodine i Kosova izostavili su zaostali duevni razvoj kao jedno od taksativno nabrojenih
stanja psihi ke nemo i. Najve a razlika ogleda se izme u Krivi nog zakona Slovenije i
ostalih republika, jer KZ Slovenije u krivi nom djelu pod nazivom spolna zloupotreba
nemo ne osobe, inkriminira pored obljube i druga seksualna injenja s nemo nom osobom
istog ili drugog spola, a enska osoba moe biti rtva i u slu aju kada s u iniocem ivi u
braku ili sa njime nije u bra nom odnosu.
Gotovo sva strana krivi na zakonodavstva sadre ovo krivi no djelo u razli itim
modalitetima, s tim to pojedine elemente ovog krivi nog djela nalazimo inkorporirane u
razli ita krivi na djela protiv seksualnih sloboda. Njema ki krivi ni zakon sadri posebno
krivi no djelo u l. 179. pod nazivom Seksualna zloupotreba osoba nesposobnih da prue
otpor, s tim to je ovdje pored duevne poreme enosti, duboke poreme enosti svijesti,
slaboumnosti ili nekog drugog duevnog poreme aja pridodana i tjelesna nesposobnost, ne
navdoe se razlike u spolu rtve, no postoji ograni enje na izvanbra ni spolni in. Francuski
Code penal sadri ovu odredbu subsumiranu od krivi no djelo silovanja, kao jedna od
elemenata pod kojima se moe izvriti ovo krivi no djelo, a talijanski krivi ni zakon u stavu
3. l. 519. koji predvi a krivi no djelo silovanja, predvi aju i isklju ivo obljubu kao
seksualni in navodi da istoj kazni kao za silovanje podlijee osoba koja vri obljubu s
osobom koja je u trenutku ina "je mentalno bolesna odnosno nije u stanju da joj se odupre
zbog svoje psihi ke ili fizi ke inferiornosti, iako je to nezavisno od ina po initelja".
Kanadski Criminal code predvi a zasebno krivi no djelo, te se u par. 148 navodi da svaki
mukarac koji pod okolnostima koje se ne smatraju silovanjem seksualno op i za enskom
osobom koja nije njegova supruga i koja je i za koju on zna ili ima razloga da vjeruje da je
slaboumna, mentalno bolesna ili je idiot ili imbecil po inio je krivi no djelo i moe biti
osu en na 5 godina zatvora.
Obljuba s djetetom je krivi no djelo koje pod tim nazivom ima jedino odredba u
Krivi nom zakonu SR Hrvatske i ona sadri kao osnovno djelo obljubu s djetetom, a zatim
tee oblike s modalitetima zloupotrebe poloaja, zatim silu i prijetnju, zatim posljedicu u vidu
teke tjelesne povrede, trudno e, ako je djelo po injeno od vie osoba, naro ito okrutan ili
naro ito poniavaju i na in, a posebno kvalifikatorni oblik sa zaprije enom kaznom zatvora
od najmanje 5 godina ili zatvorom od 20 godina kada je u ovim okolnostima nastupila smrt
djeteta. Krivi ni zakon SR Slovenije sadri odredbu s nazivom Spolni napad na osobu mla u

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

11

od 14 godina ( l. 103.) i kao osnovni oblik ovog krivi nog djela je spolno op enje ili kakovo
drugo spolno injenje s osobom drugog ili istog spola koja nije navrila 14 godina. Kao tei
oblici predvi eni su upotreba sile i prijetnje, zatim zloupotreba poloaja, te posebno ako je
po initelj u itelj, odgajatelj, skrbnik, usvojitelj i roditelj, a najtei oblik prouzrokovanje smrti,
nije predvi en ovim zakonom. Me utim, predvi en je blai oblik, a to je slu aj kada do e do
drugog napada na rtvu u prethodno navedenim slu ajevima. Krivi ni zakoni Srbije, Bosne i
Hercegovine, Vojvodine, Kosova i Makedonije imaju odredbu s nazivom Obljuba ili
protuprirodni blud s licem koje nije navrilo 14 godina dok crnogorski zakon ima lan pod
nazivom Obljuba ili protuprirodni blud s maloljetnim licem, iako kao osnovi oblik tog
krivi nog djela predvi a kao rtvu osobu koja nije navrila 14 godina. Me utim, u sadraju
ovih odredbi nema zna ajnijih razlika, a kao radnje izvrenja predvi ene su obljuba i
protuprirodni blud.
Francuski Code penal odredbom od 2. srpnja 1945. godine u l. 331. odre uje da svaki
napad na stid koji je izvren ili pokuan bez primjene sile nad osobom djeteta jednog ili
drugog spola koje ima manje od 15 godina biti e kanjen zatvorom u trajanju od 5 do 10
godina. Istom kaznom kanjava se napad na stid po injen od strane bilo koje osobe u uzlaznoj
liniji nad maloljetnikom koji ima i vie od 15 godina, a nije proglaen punoljetnim enidbom
ili udajom. Odredbom o silovanju u l. 332. (isti zakon od 28. travnja 1832. godine)
predvi eno je krivi no djelo silovanja nad djetetom ispod navrenih 15 godina i kazna zatvora
od 10 do 20 godina, a ukoliko po ini napad na stid (ili moralni prijestup) koji je bio izvren ili
pokuan nasilno nad djetetom ispod navrenih 15 godina biti e osu en na kaznu zatvora od
10 do 20 godina.
Sli nu odredbu krivi nog djela obljube s djetetom u Krivi nom zakonu SR Hrvatske
ima njema ki krivi ni zakon, no u prve tri to ke par. 176 i ona nosi naziv Seksualna
zloupotreba djece. Ovdje je naime, osnovni oblik ovog krivi nog djela vrenje spolnog akta s
osobom mla om od 14 godina, a u stavu 2. iste odredbe predvi en je slu aj navo enja djeteta
da izvri spolni akt s tre om osobom, dok su u stavu 3. predvi eni posebno teki slu ajevi i to
su obljuba i teko tjelesno zlostavljanje, dok je u stavu 4. predvi ena posljedica nehatnog
prouzrokovanja smrti djeteta. Drugi dio ove odredbe, konkretno stav 5. sli an je krivi nom
djelu zadovoljavanja pohote pred djetetom u l. 90. Krivi nog zakona SR Hrvatske, no samo
u jednom djelu jer je ovdje kriminalizirano takvo ponaanje po initelja kada on navede dijete
da izvri spolni akt pred njim ili pred tre om osobom, a tako er inkriminirano je i pokazivanje
pornografskih spisa ili prikaza, sluanje tonskih snimaka pornografskog sadraja i sl.
Talijanski krivi ni zakon u odredbi lana 519. kojom je kriminalizirano silovanje navodi da
istoj kazni (3 do 10 godina) podlijee tko seksualno op i s osobom koja u vrijeme izvrenja
djela nije navrila 14 godina. U krivi nom zakonu Kanade dijete se kao rtva pojavljuje
unutar drugih seksualnih delikata i ovdje je dobna granica podignuta do 18 godina, a nalazimo
i zonu koja kod nas u tolikoj mjeri nije kriminalizirana, primjerice imamo l. 168. s nazivom
Kvarenje djece, a dijete je po ovoj odredbi svaka osoba koja jeste ili se ini da je mla a od 18
godina i glasi: "Svatko tko u domu djeteta sudjeluje u preljubu ili seksualnom nemoralu ili se
esto odaje pijanstvu ili bilo kojem drugom poroku i time dovodi u opasnost moral djeteta ili
ini taj dom neprikladnim mjesto za dijete ini krivi no djelo i moe biti osu en na 2 godine
zatvora."
Krivi no djelo zavo enja postoji kod nas u krivi nim zakonima Bosne i Hercegovine
( l. 95.), Makedonije ( l. 100.), Srbije ( l. 109.), Kosova ( l. 80.) i Vojvodine ( l. 74.). Prem
atome ovo krivi no djelo izostavljeno je u krivi nim zakonima Hrvatske, Slovenije i Crne

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

12

Gore. Obiljeje ovog djela je navo enje na obljubu maloljetne osobe s navrenih 14 godina
ivota lanim obe anjem braka.
Ovo krivi no djelo danas rijetko nalazimo u krivi nim zakonima, pa tako u Europi
imamo ga u krivi nom zakonu vicarske i Italije. Codice penale sadri l. 526. koji regulira
zavo enje s obe anjem braka koje je izvrila oenjena osoba, te glasi da "tko obe avaju i
brak zavede maloljetnicu prevarivi je o svojem statusu oenjene osobe, a zavo enjem se
smatra tjelesni spoj." Talijanski krivi ni zakon posjeduje i neke odredbe koje ne nalazimo u
drugim krivi nim zakonima, a to su l. 522. s nazivom Otmica u svrhu braka, lan 523.
Otmica u svrhu bludne radnje i l. 524. Otmica osobe mla e od 14 godina ili bolesne u svrhu
bludnih radnji ili braka.
U kolikoj mjeri ovakva ponaanja u dananje vrijeme je potrebno kriminalizirati stvar
je prvenstveno odre ene sredine i poimanja seksualnog morala, no drimo da su unato tome
sva ova krivi na djela relikt prolosti, ukoliko imamo u vidu razvoj svijesti o spolnosti i
pomak nanie dobnih granica kod mladih osoba u mogu nostima primanja informacija i kroz
to razvoja vlastite emancipacije, pri emu brak prestaje biti svrha vlastite samopotvrde u
drutvenoj sredini, a time i mogu e sredstvo manipulacije.
III. Seksualni delikti gdje nije bitna suglasnost rtve ali je djelo u suprotnosti sa
shva anjem morala u odre enoj drutvenoj sredini
U ovu grupu svrstala sam i krivi no djelo podvo enja, iako se ono nalazi na samoj
granici izme u ove dvije grupe seksualnih delikata, a budu i da sadri kao osnovni oblik
podvo enje maloljetne osobe, to bi bila pretpostavka za shva anje da se ovdje radnja
izvrenja sastoji u iskoritavanju nedovoljne svijesti rtve o svim okolnostima injenja na koje
je navedena. No budu i, da Krivi ni zakon Hrvatske i Slovenije pored podvo enja maloljetne
osobe predvi a i podvo enje enskih osoba i omogu avanje vrenja bluda samo kada se vri
za nagradu, s tim to Krivi ni zakon Hrvatske predvi a da se u inilac bavi podvo enjem,
nuno ovo krivi no djelo moramo svrstati u istu grupu s krivi nim djelima koja se nalaze u
XXII. glavi KZ SFRJ i to su posredovanje u obavljanju prostitucije ( l. 251.) i proizvodnja i
raspa avanje pornografskih spisa ( l. 252.). Naime, u ve ini, posebno europskih krivi nih
zakona, pa i ameri kom zakonodavstvu upravo u dijelu u kojem su navedeni seksualni delikti
nalazimo ova krivi na djela, s time da su kriminalizirana i ponaanja u podru ju koje je kod
nas apsolutno ili u ve em dijelu zemlje dekriminalzirano. To su npr. rodoskvrnjenje ili incest,
egzibicionizam ili javno vrenje bludne radnje ili pobu ivanje javne sablazni, te razni
modaliteti kriminogenih ponaanja kod svodnitva i bavljenja prostitucijom, te irenja
pornografije.
Rodoskvrnjenje kao krivi no djelo sadre npr. krivi ni zakonici ehoslova ke, Gr ke,
Poljske, vedske, Kanade, a njema ki krivi ni zakon kao i Krivi ni zakon SR Hrvatske i
Slovenije kod krivi nog djela obljube zloupotrebom poloaja predvi aju posebno zloupotrebu
roditelja obljubom djeteta koje nije navrilo 14 godina. Sama za sebe injenica srodstva u
drugim slu ajevima uzlazno-silazne ili pobo ne linije u ovim zakonima ne ini poseban oblik
ovog krivi nog djela, a ne postoji niti kao zasebno obiljeje u slu ajevima nekih drugih
seksualnih delikata kada su pitanju osobe starije od 14 godina.

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

13

Egzibicionizam je kod nas inkriminiran jedino u Krivi nom zakonu SR Hrvatske i to

samo u slu aju kada se u svojstvu ote enika nalazi dijete, dakle mora nuno postojati relacija
u inilac rtva bez fizi kog kontakta. Njema ki krivi ni zakon predvi a ovo krivi no djelo,
no uvjet je da je sasvim konkretna osoba uznemirena, pri emu i po initelj i ote enik moe
biti osoba i jednog i drugog spola bez obzira na dob. Isklju ivo kao krivi no djelo povrede
javnog morala, ovo djelo inkriminirano je u krivi nom zakonu Poljske, Gr ke, Italije, u nekim
ameri kim zakonima, a kanadski krivi ni zakon kriminaliziraju i ovakvo ponaanje podvodi
ga pod pojam bludnih radnji (indecent act).
Krivi no djelo posredovanja u obavljanju prostitucije predvi eno naim saveznim
zakonom zasniva se na Konvenciji za suzbijanje i ukidanje trgovine osobama i eksploatacije
prostituiranja drugih, ratificiranoj kod nas 1950. godine, te su se formulacijom ove
krivi nopravne odredbe nastojali obuhvatiti svi mogu i modaliteti ovakve vrste ponaanja. U
stranom zakonodavstvu, posebno zapadnih zemalja nalazimo iroku razradu, ak sa
taksativnim nabrajanjem svih mogu ih na ina djelovanja, kojima se podsti e, podstrekava ili
organizira prostitucija, sve do stavljanja na raspolaganje prostorija, zakup zgrada i
organiziranja javnih ku a (francuski Code penal), a njema ki krivi ni zakon npr. razlikuje
krivi no djelo trgovine ljudima od svodnitva, pa ak sadri i krivi no djelo prostitucije koja
ugroava omladinu ( l. 184b), kada se ona obavlja u blizini kole ili na mjestu gdje zalaze
mladi ljudi.
Krivi no djelo proizvodnje i raspa avanja pornografskih spisa ( l. 252. KZ SFRJ)
zasniva se kod na Protokolu kojim se izmjenjuje i dopunjuje Sporazum o suzbijanju prometa
nemoralnih publikacija od 4. travnja 1949. godine donesenog u Lake Seksesu, a kod nas je
ratificiran 1950. godine i ovom odredbom kanjiva radnja sadri proizvodnju, prodaju,
raspa avanje, javno izlaganje ili radi prodaje nabavku i dranje spisa, slika ili drugih predmeta
sa kojima se teko vrije a moral. Ne moramo posebno isticati u kolikoj mjeri je ovakva
formulacija uop ena i neprecizna, jer je sasvim nedefiniran pojam "tekog vrije anja
morala". Krivi ni zakon Savezne Republike Njema ke sadri l. 184. koji nosi naziv irenje
pornografskog materijala vizualnog karaktera. Tri osnovna oblika inkriminiranih ponaanja sa
dvanaest taksativno navedenih podvrsta djelovanja s obzirom na na in raspa avanja,
informacijski prostor i vrstu materijala, pa ak pod pojam pornografskog materijala podvodi i
onaj koji prikazuje nasilje pored seksualne zloupotrebe djece i sodomije. Potrebno je
napomenuti da ovaj zakon posebno inkriminira zloupotrebu pornografskog materijala na tetu
djece u stavu 5. l. 176., koji regulira seksualnu zloupotrebu djece. Kanadski krivi ni zakon
primjerice u l. 159. s nazivom Kvarenje ili izopa enje morala (corrupting morals) predvi a
pored vizualnog materijala i tonski zapis i pisani materijal, te vie na ina njihova
raspa avanja.
Tu je potrebno istaknuti da su ova krivi na djela kod nas u vrlo malom broju u odnosu
na ostale seksualne delikte procesuirana, pa moda do sada i nije bilo potrebe mijenjanja,
odnosno preciziranja odredbi do te mjere da se njima kriminaliziraju odre ena ponaanja koja
sadre zakoni nekih drugih zemalja. Me utim, promjenom i razvojem ekonomskih, a time
nuno drutvenih odnosa, posebno u pogledu irenja podru ja privatnog vlasnitva, potrebno
e biti postaviti odre ene granice kada odre ena ponaanja poprimaju intenzitet delikta, a radi
zatite op e prihva enih drutvenih dobara, a time nuno i na prvom mjestu zatitu ovjeka i
sa aspekta rtve, a u pojedinim segmentima i u odnosu na u inioca djela.

L. Grubi -Radakovi : "Seksualna delinkvencija u suvremenom krivi nom pravu"

14

Literatura:
1. Komentar Krivi nog zakona SFRJ 1978.
2. Komentar KZ SR Srbije, SAP Kosova i SAP Vojvodine 1981.
3. Dr. Franjo Ba i i dr. Zvonimir eparovi :
Krivi no pravo op i i posebni dio
4. Dr. Mladen Singer i Franjo Hirjan:
Spolne zloupotrebe djece i omladine
5. Dr. Karla Pospi-Zavrki:
Spolne zloupotrebe 1978.
6. Dr. eljko Horvati : Krivi na djela protiv dostojanstva li nosti i morala u novom
jugoslavenskom krivi nom zakonodavstvu (Naa zakonitost br. 3/78)
7. Mr. Zoran Stojanovi : Kriminalnopoliti ki aspekt inkriminiranja homoseksualnog
ponaanja Jugoslavenska revija za krivminologiju i krivi no djelo 1974.
8. Mr. Zoran Stojanovi : Osvrt na inkriminaciju bludnih radnji iz l. 183. KZ i njena
primjena u praksi (Jugoslavenska revija 1975)
9. Prof. dr. Ljubo Bavcon i prof. dr. Kobe: Krivi ni zakon s objanjenjima 1961.
10. Prof. dr. Ljubo Bavcon: Mogu nosti novih inkriminacija i dekriminalizacija u
jugoslavenskom krivi nom zakonodavstvu (Jugoslavenska revija za kriminologiju i
krivi no pravo 1974.)
11. Mr. Stanko Pihler: Obim, struktura i u estalost krivi nih djela protiv dostojanstva
li nosti i morala sa posebnim osvrtom na podru ju ue Srbije (Zbornik Instituta za
kriminoloka i socioloka istraivanja 1974.)
12. Dr. Nikola Memedovi : Krivi no djelo silovanja u jugoslavenskom pravu
13. Prof. dr. Bora ejovi : Krivi no pravo u sudskoj praksi posebni dio 1986.
14. Robert Harnischanacker i Josef Mthar: Dijete, rtva seksualne zloupotrebe (Das
sexuell missbauchte Kind)
15. Dr. Andrija Malira: Viktimologija i drutvena samozatita s posebnim osvrtom na
silovanje (Naa zakonitost 1985.)
16. Dr. Karla Pospi-Zavrki: Forenzi ko psihijatrijska ocjena i prosudba u inioca
seksualno motiviranih krivi nih djela (Naa zakonitost 1984.)
17. Ezzat Abdel Fattah: Uloga rtve u odre ivanju delikta (Jugoslavenska revija za
kriminologiju i krivi no pravo 1970.)
18. Martin's Annual Criminal Code 1975. Ian Cartwright, barrister at law
19. Snjeana Gai : rtva u nekim pojavnim oblicima delikata nasilja (Naa zakonitost
1975.)
20. Mr. Leposava Kron: Problem psiholokih tuma enja i istraivanje li nosti seksualnih
prestupnika (Jugoslavenska revizija za kriminologiju i krivi no pravo 1989.)
21. John P. J. Dussich: Povijesne i kulturne prethodnice viktimizacije ena (Jugoslavenska
revija za kriminologiju i krivi no pravo 1984.)