You are on page 1of 55

PROJEKTIRANJE ELEKTRINIH

POSTROJENJA - II
Doc.dr.sc. Sran utobradi
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA)
(Voditelj odjela za elektrinu energiju i obnovljive izvore)
z
z

Mail: szutobradic@hera.hr
http://www.hera.hr

PRORAUN STRUJA KRATKOG


SPOJA U PROCESU PROJEKTIRANJA
z

z
z

Podatak o oekivanim strujama k.s. je nuan za:


- dimenzioniranje opreme
- dimenzioniranje sustava uzemljenja
- podeenje relejne zatite
- koncepciju uzemljenja zvjezdita SN mree
- studij elektromagnetske kompatibilnosti
Praktini pristup za projektante!
Suradnja s razvojnim slubama

MEUNARODNE NORME ZA
PRORAUN STRUJA K. S.
z

IEC (EN) 60909-0 (2001), 60909-1 (1991), 60909-2


(1992), 60909-3 (1995), 60909-4 (2000) Proraun
struja k.s. u izmjeninim trofaznim sustavima
IEC (EN) 61660-1 (1997), 61660-2 (1997), 61660-3
(2000) - Struje k. s. u istosmjernim pomonim
postrojenjima u elektranama i trafostanicama
IEC 60781 (1989), HD 581 S1 (1991) Upute za
proraun struja k.s. u nn radijalnim sistemima

KLASIFIKACIJA KRATKIH SPOJEVA


z
z
z
z

Simetrini tropolni kratki spoj (oko 5 %)


Dvopolni kratki spoj bez kontakta s zemljom
Dvopolni kratki spoj s kontaktom zemlje
Jednopolni kratki spoj (oko 80 %)
- izolirano zvjezdite
- zvjezdite uzemljeno preko otpornika
- zvjezdite uzemljeno preko kompenzacijske
prigunice

ZNAAJKE STRUJA KRATKOG


SPOJA
z
z
z

Trajanje (samogaenje, tranzijentne, trajne)


Uzrok (mehaniki, prenapon, proboj izolacije
zbog topline, vlage ili korozije)
Lokacija uzroka (unutar ureaja ili u
postrojenju)

POSLJEDICE STRUJA K. S.

Posljedice k.s. ovise o vrsti i trajanju k.s., lokaciji,


snazi k.s.
Na lokaciji k.s. nastaje luk koji:
- razara izolaciju opreme
- tali vodie
- izaziva poar
Na pogoenim vodiima nastaju:
- elektrodinamike sile (deformacija sabirnica,
odspajanje kabela)
- previsoke (tetne) temperature

POSLJEDICE STRUJA K. S. , nast.


z

U bliskoj mrei:
- propadi napona za vrijeme trajanja k.s., u intervalu
nekoliko msek. do nekoliko stotina msek.
- Iskljuenje dijelova mree ovisno o koncepciji
relejne zatite
- Gubitak sinkronizma velikih elektromotora
- Smetnje u upravljakim krugovima
- Opasni naponi dodira

PRORAUNI U MREI V.N.


z
z
z
z

V.N. mree u pravilu su uzamene; koriste se


posebni programi.
Proraune obavljaju specijalisti (fakulteti, instituti,
razvojne sluba OPS-a)
Prorauni se u pravilu vre za podruje RH, za
naponske razine 400, 220, 110 kV
Obuhvaa se sadanje stanje, te planska mrea,
barem za petogodinje i desetogodinje oekivano
stanje

PRIMJER IZLAZNE LISTE S


PRORAUNOM STRUJA K.S.
REZULTATI
STR. 1

TABLICA P.3 STRUJE KRATKOG SPOJA /A/ NA PODRUCJU HRVATSKE 2010.g.

TROPOLNI KRATKI SPOJ

JEDNOPOLNI KRATKI SPOJ

NAZIV

UDIO

CVORISTA
IZ
KAPA TAU
IKUD
IK3''

IB
IZ
3I0

1 MELINA

BRAVAR
2.00 38.8
8070/-85.3
2853/-85.3 2217/-80.1 260/ 73.4 1767/-72.5 p

TUMBRI
2.00 35.3 11110/-84.9
3928/-84.9 3155/-81.7 224/ 88.1 2716/-80.0 p

DIVACA
2.00 37.8 12952/-85.2
4579/-85.2 3693/-80.9 270/ 72.1 3221/-76.5 p

MELI220A 2.00 57.6


5845/-86.8
2067/-86.8 2142/-87.5 381/257.6 2885/268.6 p

MELI220A 2.00 58.1


5991/-86.9
2118/-86.9 2171/-87.5 367/256.9 2885/268.6 p

UKUPNO
2.00 41.1 43965/-85.6 15544/-85.6 13358/-83.1
0/256.9 13358/-83.1

2 MELI220A

T-RIJEKA 2.00 107.2


5053/-88.3
1787/-88.3 2296/-88.1 405/-89.8 3106/-88.6 p

T-RIJEKA 2.00 107.2


5219/-88.3
1845/-88.3 2371/-88.1 418/-89.8 3208/-88.6 p

PEHLIN
1.92 24.3
6090/-82.5
2244/-82.5 2187/-81.4 202/ 90.3 1787/-79.5 p

PEHLIN
1.92 24.3
6090/-82.5
2244/-82.5 2187/-81.4 202/ 90.3 1787/-79.5 p

H-SENJ
1.86 20.4
6978/-81.1
2649/-81.1 2272/-80.2 500/ 97.6 1273/-78.4 p

T-PL220A 1.98 29.9


4027/-83.9
1440/-83.9 1486/-82.1
72/ 65.9 1366/-78.9 p

MELINA
2.00 78.9 12256/-87.7
4333/-87.7 4273/-86.9 314/ 89.1 3646/-86.2 p

MELINA
2.00 79.7 12562/-87.7
4441/-87.7 4349/-86.9 353/ 89.4 3646/-86.2 p

MELI110A 1.96 28.5


3003/-83.6
1081/-83.6 1545/-84.4 404/-88.1 2352/-85.7 p

MELI110A 1.97 28.5


2998/-83.6
1079/-83.6 1544/-84.4 405/-88.1 2352/-85.7 p

UKUPNO
2.00 39.8 65385/-85.4 23117/-85.4 24479/-84.9
0/-88.1 24479/-84.9

3 T-RIJEKA

MELI220A 2.00 33.6 23914/-84.6


8455/-84.6 7908/-83.2 735/ 86.2 6469/-80.8 p

MELI220A 2.00 33.6 24697/-84.6


8732/-84.6 8167/-83.2 759/ 86.2 6681/-80.8 p

T-RI020A 2.00 118.2 10534/-88.5


3724/-88.5 5287/-89.6 1493/266.2 8268/268.9 p

UKUPNO
2.00 38.5 59125/-85.3 20904/-85.3 21337/-84.8
0/266.2 21337/-84.8

5 PEHLIN

MELI220A 2.00 35.2 15495/-84.8


5478/-84.8 4526/-82.4 629/ 89.8 3283/-79.4 p

MELI220A 2.00 35.2 15495/-84.8


5478/-84.8 4526/-82.4 629/ 89.8 3283/-79.4 p

T-PL220A 2.00 33.7


6312/-84.6
2232/-84.6 2187/-82.1
76/-52.3 2320/-80.3 p

DIVA220A 1.94 26.3


8544/-83.1
3111/-83.1 2704/-81.3 224/ 95.5 2257/-80.7 p

PEHL110A 1.92 24.4


3017/-82.6
1111/-82.6 1745/-85.2 705/268.7 3152/-87.9 p

PEHL110A 1.93 25.5


2959/-82.9
1083/-82.9 1727/-85.3 714/269.0 3152/-87.9 p

UKUPNO
1.99 31.7 52115/-84.3 18491/-84.3 17411/-82.8
0/269.0 17411/-82.8

6 H-SENJ

MELI220A 1.86 20.0 11582/-81.0


4410/-81.0 3346/-80.0 619/ 91.2 2131/-74.8 p

BRINJE
1.82 18.2
8982/-80.1
3482/-80.1 2540/-79.5 584/ 95.5 1379/-75.2 p

H-SE010C 2.00 61.0


2344/-87.0
829/-87.0 1235/-87.5 542/-87.8 2319/-87.7 p

H-SE110A 2.00 34.7


5625/-84.8
1989/-84.8 2412/-85.2 660/-85.9 3733/-85.4 p

UKUPNO
1.89 22.2 28618/-81.9 10701/-81.9 9518/-82.1
0/-85.9 9518/-82.1

8 BRINJE

H-SENJ
1.89 22.3 14304/-81.9
5348/-81.9 4349/-80.4 368/-81.4 5084/-80.6 p

KONJ220A 1.82 18.2


3541/-80.1
1373/-80.1
907/-78.7 125/101.8
656/-78.9 p

MRACLIN 1.83 18.5


7374/-80.2
2849/-80.2 1897/-78.3 243/ 96.9 1414/-76.6 p

UKUPNO
1.86 20.4 25206/-81.1
9569/-81.1 7152/-79.6
0/ 96.9 7152/-79.6

Legenda: p - kontrolirani prekidac, * - ugrozeni prekidac,


(u odnosu na kriterij usporedbe sa ukupnim strujama pocetnog 3pKS i 1pKS)

STRUJE K.S. MREA 400 kV


Slika 8. STRUJE KS U 400 KV MREZI HRVATSKE 2000.-2010.g.

MELINA

KONJSKO

ERNESTIN
K1-2010

postrojenje

T-ZATON

K3-2010
K1-2005
K3-2005

ZERJAVIN

K1-2000
K3-2000

H-VELEBI

BRAVAR

VELESEVE

TUMBRI
0

5000

10000

15000

struja Ik u A

20000

25000

STRUJE K.S. MREA 220 kV


S li k a 9 .

S TR U JE K S U 2 2 0 K V

M R E Z I H R V A T S K E 2 0 0 0 .- 2 0 1 0 .g .

V O D N JA N

B R IN J E

H -S EN J

M E D U R IC

B IL IC E

D A K O V O

T-PL 2 2 0 A

T - S IS A K

K 1 -2 0 1 0

postrojenje

K 3 -2 0 1 0
H -O R L O V A

K 1 -2 0 0 5
K 3 -2 0 0 5
K 1 -2 0 0 0

Z A G V O Z D

K 3 -2 0 0 0
Z ER J2 2 0 A

H -Z A K U C A

PL A T

M R A C L IN

P E H L IN

V R B O 2 2 0 A

T - R IJ E K A

K O N J2 2 0 A
0

5 0 0 0

1 0 0 0 0

1 5 0 0 0
s t r u j a Ik u A

2 0 0 0 0

2 5 0 0 0

STRUJE K.S. MREA 110 kV, Prp


Opatija
Slika 10. STRUJE KS U 110 KV MREZI PRP OPA TIJA 2000.-2010.g.

BUJE
DOLINKA
GRACA C
DUNA T
SA PJA NE
CRES
SIJA NA
PAZIN
NOV I
V ODN110A
RASA
LOVRA N
DUBROV A
H-SE110A

postrojenje

V RA TA
KRK

K1-2010

PODVEZIC

K3-2010

CRIKV ENI

K1-2005
K3-2005

DINA

K1-2000

SUSA K

K3-2000

kraljev1
silo
kraljevi
PLA SE
OMISA LJ
MA TULJI
IVA NI
T-PL110A
H-RIJEKA
H-V INODO
KRASICA
TURNIC
ZAMET
PEHL110A
MELI110A
0

5000

10000

15000
struja Ik u A

20000

25000

30000

STRUJE K.S. MREA 110 kV, Prp


Zagreb
Slika 13. STRUJE KS U 11 KV MREZI PRP ZAGREB 2000.-2010.g.

ZELJE-SI
TRNJE-1
H-PODSUS
D.SELO
PRA CNO
TS-PODSU
TRPIMIRx
PODSUSED
V.GORICA
PIEROTTI
H-DRENJE
T-SI110A
JANKOMIR
MAKSIMIR
ZA PA D-1

postrojenje

STENJEV A

K1-2010

ELTO-ZG

K3-2010

SOPOT

K1-2005

BOTINEC1

K3-2005

JARUN

K1-2000
K3-2000

TRPIMIRO
ZITNJAK
SESV ETE
T-JERTOV
RAKITJE
MA KSIMIx
BOTINEC2
V OLOVCIC
TRNJE-2
MRAC110A
DUBEC
TETO-ZG
RESNIK
ZERJ110A
TUMB110A
0

5000

10000

15000

20000
struja Ik u A

25000

30000

35000

40000

OEKIVANE STRUJE K.S. U MREI


V.N.
z
z
z
z
z

Mrea 400 kV: 15 kA (Melina) 24 kA


(Tumbri)
Mrea 220 kV: 8 kA (Vodnjan) 22 kA
(Konjsko)
Mrea 110 kV, Prp Opatija: 7 kA (Buje) 26
kA (Melina)
Mrea 110 kV, Prp Zagreb: 16 kA (Sisak)
40 kA (Tumbri)
I3 > I1, osim na sabirnicama elektrana te TS
400(220)/110 kV

PRORAUNI U MREI S.N.,


maksimalne stuje k.s.
z

Kontrola tropolnog k.s. na sabirnicama pojne


TS (110/35 kV, TS 110/10(20) kV, TS
35/10(20) kV
U pravilu se trai ogranienje struje
maksimalnog k.s. na 12,5 kA (prekidna mo
prekidaa)
Osim opreme u pojnoj TS kritina je oprema
u susjednim napajanim postrojenjima

PRORAUNI U MREI S.N.,


maksimalne struje k.s., nast.
z

Ulazne pretpostavke:
- lokacija k.s. se napaja radijalno
- kvar se odvija istodobno na sve tri faze
- tijekom kvara broj pogoenih faza se ne mijenja
- napon koji generira struju k.s. ne mijenja se
znaajno
- regulacija napona na srednjem poloaju
- zanemaruju se struje optereenja, pogonski
kapaciteti

PRORAUNI U MREI S.N.,


maksimalne struje k.s., nast.

I=
z
z
z

cU
3Z

C faktor poveanja napona, 1.1


U nazivni napon mree (kV)
Z impedancija u mjestu kvara ()

PRORAUNI U MREI S.N.,


maksimalne struje k.s., nast.
Umr, I3mr

Zmr ~ Xmr

Z_TS ~ X_TS

PRORAUNI U MREI S.N.,


maksimalne struje k.s., nast.

X mr

U2
U2
=
=
S3mr
3 U mr I 3mr
2

X TS

U
= uk
S tr

PRORAUNI U MREI S.N.,


maksimalne struje k.s., nast.
z
z
z
z
z
z
z

S3mr ~ 2.000-5.000 MVA (Umr = 110 kV)


S3mr ~ 100-750 MVA (Umr = 35 kV)
uk = 11 (20) % za trn. 110/x kV
uk = 6(7) % za trn. 35/x kV
Strn = 20, 40, 63 MVA (110/x kV)
Strn = (2,5), 4, 8, (16) MVA
Rad transformatora paralelan ili odvojen!!

PRIMJER PRORAUNA, TS 110/10 kV


z
z
z
z
z
z
z
z

TS 110/10 kV, 2x20 MVA


Mrea 110 kV: I3mr = 23 kA
S3mr = 1,73211023 = 4.381 MVA
Xmr = 102/4.381 = 0,023
Transformator 20 MVA, uk = 11 %
X1TS = 0,11102/20 = 0,55
X = 0,023 + 0,55 = 0,573
I3 = 1.110/(1.7320,573) = 11,08 kA

PRIMJER PRORAUNA, TS 35/10 kV


z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z

TS 35/10 kV, 2x8 MVA


Mrea 35 kV: I3mr = 10 kA
S3mr = 1,7323510 = 605 MVA
Xmr = 102/605 = 0,165
Transformator 8 MVA, uk = 7 %
X1TS = 0,07102/8 = 0,875
X = 0,165 + 0,875 = 1,04
I3 = 1.110/(1.7321,04) = 6,1 kA
X2TS = 0,07102/16 = 0,438
X = 0,165 + 0,438 = 0,603
I3 = 1.110/(1.7320,603) = 10,53 kA

MAKSIMALNE DOPUTENE STRUJE


K.S. U MREI SREDNJEG NAPONA
z
z

Uobiajena maksimalna prekidna struja prekidaa je


12,5 kA
Odgovarajua prekidna snaga za pojedine naponske
razine:

250 MVA (10 kV)


500 MVA (20 kV)
750 MVA (35 kV)

Suvremeni prekidai se proizvode za 16 kA, ali


upitna je oprema u susjednim napajanim TS!

TS 110/10 kV, tropolni k.s. na 10 kV


Tropolni k.s. na sabirnicama TS 110/10 kV
24
22

I3_10 (kA)

20
18
16
14
12
10
0

10

15

20

25

30

35

40

I3_110 (kA)
1x20 MVA, 11 %

2x20(1x40) MVA, 11 %

2x20(1x40) MVA, 20 %

1x63 MVA, 20%

45

TS 110/20 kV, tropolni k.s. na 20 kV


Tropolni k.s. na sabirnicama TS 110/20 kV
12,00
11,00

I3_20_kv

10,00
9,00
8,00
7,00
6,00
5,00
4,00
0

10

15

20

25

30

35

40

45

I3_110(kA)
1x20 MVA, 11 %

2x20(1x40) MVA, 11 %

2x20(1x40) MVA, 20 %

1x63 MVA, 20%

TS 110/20 kV, tropolni k.s. na 35 kV


Tropolni k.s. na sabirnicama TS 110/35 kV
14,00
12,00

I3_35 (kA)

10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
0

10

15

20

25

30

35

40

I3_110 (kA)
1x20 MVA, 11 %

2x20(1x40) MVA, 11 %

2x40 MVA, 11 %

1x63 MVA, 11 %

45

TS 35/10 kV, tropolni k.s. na 10 kV


Tropolni k.s. na sabirnicama TS 35/10 kV
14,00
12,00

I3_10 (kA)

10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

I3_35 (kA)
2x4 MVA, 6 %

2x8 MVA, 7 %

2x16 MVA, 12 %

12,0

14,0

TS 35/20 kV, tropolni k.s. na 20 kV


Tropolni k.s. na sabirnicama TS 35/20 kV
7,00
6,00

I3_20 (kA)

5,00
4,00
3,00
2,00
1,00
0,00
0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

I3_35 (kA)
2x4 MVA, 6 %

2x8 MVA, 7 %

2x16 MVA, 12 %

12,0

14,0

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN NA
SABIRNICAMA NN TS 10(20)/0.4 kV
Xmr ~ 0

U2
X tr = u k
Str

TS 10/0.4 kV, tropolni k.s. na n.n.


TS 10(20)/0.4 kV, k.s. na nn
30,00
25,00

I_3(kA)

20,00
15,00
10,00
5,00
0,00

50

100

160

250
S_tr (kVA)

400

630

1000

MAKSIMALNE STRUJE
JEDNOPOLNOG K.S. U MR. S.N.
z
z

Mree s izoliranim zvjezditem kapacitivna


struja zemljospoja, Ic
Mree s zvjezditem uzemljenim preko
otpornika za ograniavanje struje
jednopolnog k.s., I1p
Mree s zvjezditem uzemljenim preko
kompenzacijske prigunice

Mree s izoliranim zvjezditem, nast.


I c = 3 U C z 10 3

(A)

U linijski napon (kV)


kruna frekvencija, 314 s-1
Cz kapacitet mree prema zemlji (F)
Ic =l1Ic1
Ic1 jedinina kapacitivna struja zemljospoja kabelske
dionice (A/km)
l1 duina kabelske dionice (km)

Mree s izoliranim zvjezditem, tipski


kabeli
Vrsta kabela

Pogonski
napon (kV)

XHE 49-A,
3x1x150

10

Ic1
(A/km)
1.4

XHE 49-A,
3x1x150
XHE 49-A,
3x1x185

20

2.8

10

1.5

XHE 49-A,
3x1x185

20

3.0

Mree s izoliranim zvjezditem, nast.


Primjer 1:
U mrei 10 kV poloeno je 12 km kabela tipa
XHE 49-A, 3x1x150. Kapacitivna struja
zemljospoja iznosi Ic = 12 1,4 = 16,8 A
z Primjer 2:
U mrei 20 kV poloeno je 30 km kabela tipa
XHE 49-A, 3x1x185. Kapacitivna struja
zemljospoja iznosi Ic = 30 3,0 = 90 A
z

MREE S UZEMLJENIM ZVJEZDITEM


PREKO OTPORNIKA

I 1P = I

2
1R

+I

2
C

I1R nazivna struja otpornika


IC - kapacitivna struja zemljospoja galvanski vezane
mree
Ako je I1R > 3IC, tada vrijedi I1p ~ IC

MREE S UZEMLJENIM ZVJEZDITEM


PREKO OTPORNIKA daleki k.s., nast.
I1p =

3U
+Z
(2 Z
) + 3 R + (2 Z + Z ) + 3 R
dTS
0TS
n
dv
0v
pr

ZdTS, Z0TS parametri pojne TS s mreom


Rn - nazivni otpor za ogranienje struje jednopolnog ks
Zdv, Z0v - parametri voda do mjesta kvara
Rpr - prelazni otpor na mjestu kvara
Pretpostavka: I1R > 3IC

MREE S UZEMLJENIM ZVJEZDITEM


PREKO OTPORNIKA daleki k.s., nast.
z

Tipine vrijednosti otpornika za ogranienje struje j.k.s.


(Rn):
10 kV
20 kV

I1R=150 A I1R=300 A
40
20
80

40

Prelazni otpor na mjestu kvara:

Rpr od 0 pa do vie

1.000
Veliki utjecaj na visinu struje j.k.s, problem prorade
relejne zatite

MREE NISKOG NAPONA


Nuan je proraun jednopolnog k.s. u mreama s
ciljem provjere sigurnog pregaranja osiguraa koji
titi odreeni dio mree
z Kritino za provjeru dosega zatite, to je
specifinost kod mrea nn
z Osnovni uvjet nulovanja (TN mree):
I1P > kIos
Ios nazivna struja mjerodavnog osiguraa
z

STRUJE KRATKOG SPOJA U


ISTOSMJERNIM POMONIM KRUGOVIMA
z
z

Regulirano standardom IEC 61660-1


Utjecaj na struje k.s. imaju:

Kondenzatori u filterima
Akumulatorske baterije
Ispravljai
Istosmjerni motori

Prisutne su prijelazne pojave u vremenu!


Ukupna struja k.s. je rezultat superpozicije
doprinosa

OBLICI STRUJE K.S. U


ISTOSMJERNIM KRUGOVIMA

PRORAUN MAKSIMALNIH STRUJA


K.S.
z
z
z
z
z
z
z

Impedancija na mjestu kvara treba biti minimalna


mogua
Otpor vodia pri 200 C
Topologija sustava koja daje maksimalnu struju k.s.
Spojne otpore sabirnica zanemariti
Krugovi za ograniavanje doprinosa ispravljaa su
iskljueni
Baterije su potpuno napunjene
Sustavi vezani diodama smatraju se izravno
vezanim

PRORAUN MINIMALNIH STRUJA K.S.


z
z
z
z
z
z
z

Impedancija na mjestu kvara treba biti maksimalna


mogua
Topologija sustava koja daje minimalnu struju k.s.
Otpor vodia za maksimalnu doputenu pogonsku
temperaturu
Uzeti u obzir spojne otpore sabirnica
Doprinos ispravljaa ogranien na nazivnu vrijednost
strujnog limitera
Naponi baterija na minimalnoj razini, prema uputi
proizvoaa
Sustavi vezani diodama smatraju se iskljuenim

STRUJA K.S. UVJETOVANA


BATERIJOM
Proraun kvazistacionarne struje k.s., 1 sek.
nakon pojave k.s.:

0.95 E b
I kb =
R B _ p + 0.1 R B
Eb napon baterije u praznom hodu
RB_p otpor baterije ukljuujui prikljune vodie
RB otpor napunjene baterije

STRUJA K.S. UVJETOVANA


BATERIJOM, nast.
Tjemena vrijednost struje
k.s..
EB

i pB =

R B_ p

Faktor priguenja

1
2
=
R B _ p / L B _ p + 1 / TB
LB_p induktivitet baterije s prikljunim vodiima
TB vremenska konstanta baterije

ELEKTROMAGNETSKI UTJECAJ NA
LJUDE
z

Zakonska regulativa: ''Pravilnik o zatiti od


elektromagnetskih polja'' (Narodne novine RH, br.
204/03.).
Dva podruja ugroenosti od spomenutih polja:
- podruje poveane osjetljivosti stambene zone u
kojima se osobe mogu zadravati i 24 sata dnevno,
kole, bolnice, turistika podruja i sl. prema
urbanistikim planovima, te povrine neizgraenih
parcela gdje se prema urbanistikim planovima
oekuje prethodno navedena namjena
- podruje profesionalne izloenosti podruja
radnih mjesta na kojima se pojedinci mogu
zadravati do 8 sati dnevno, pri emu je kontrolirana
njihova izloenost elektromagnetskim poljima

GRANINE (DOPUTENE)
VRIJEDNOSTI
z

Podruje poveane osjetljivosti, 50 Hz:

E = 2.000 V/m
H = 32 A/m
B= 40 T

Podruje profesionalne osjetljivosti, 50 Hz:

E = 5.000 V/m
H = 80 A/m
B= 100 T

PRORAUN ELEKTRINOG POLJA


z
z

Metoda odslikavanja naboja


Electrical and magnetic fields produced by
transmission systems, CIGRE, WG 01, Paris, 1980

[q ] = [C ] [V ]
Koeficijenti potencijala:

2 hi
ii =
ln
2 0
rr
1

PRORAUN ELEKTRINOG POLJA,


nast.

ij =

1
2 0

ln

'
ij

Dij

[C ] = [ ]

Naboji iz poetne relacije!

q
E=
2 0

METODA ODSLIKAVANJA
rj
j
Dij

ri
i

hj

D'i

hi

i'

j'

Sl. 1 Primjer metode odslikavanja

GEOMETRIJSKE KOMPONENTE

xd
xd
Ex =

2
2
2
2
2 0 (x d ) + ( y h ) (x d ) + ( y + h )
q

yh
y+h

Ey =

2
2
2 0 (x d ) + ( y h ) (x d )2 + ( y + h )2
q

Elektrino polje u blizini voda


z

Prilikom prorauna elektrinog polja uslijed


djelovanja viefaznog voda (u naem sluaju
trofaznog) rauna se doprinos svakog faznog
vodia (i njegove slike) na iznos polja. Pri
tome se uvaava fazni pomak izmeu faza
(1200, odnosno 2400).

U praksi, na visini 2 m iznad tla dominantna


je vertikalna komponenta polja (Ey),

PRORAUN MAGNETSKOG POLJA (1)


z

Amperov zakon:

H=

i
2 r

B=0H
d = 660

dubina slike, veliina je takva


da se moe zanemariti!

GEOMETRIJSKE KOMPONENTE

i
xd
Hx =

2 ( x d )2 + ( y h )2

i
yh
Hy =

2 ( x d )2 + ( y h )2

Uz proraun magnetskog polja

(i)

y
(x,y)

ELEKTROMAGNETSKO POLJE U EE
POSTROJENJU
z
z
z
z
z

Izloena naela
Problem je u geometrijskog rasporeda u
kompleksnim postrojenjima
Metoda superpozicije analitika geometrija
u prostoru
Programski paketi za proraun
elektromagnetskog polja
Zakonske ovlasti za izdavanje certifikata

You might also like