CIJEVNE SKELE

DARKO KLARI, dipl. ing. stroj.

dipl. ing. stroj. DARKO KLARI, strunjak zatite na radu, mob: 091/250-3426, e-mail: darko.klaric1@vz.htnet.hr
Sva prava pridrana. Reprodukcija, objavljivanje i koritenje izriito zabranjeni bez pismene suglasnosti autora.

PRAVNI IZVORI
1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN br. 41/01, 55/01)
2. MEUNARODNI UGOVORI (Koji su sklopljeni, potvreni i objavljeni u skladu
sa Ustavom)
3. ZAKONI:
- ZAKON O ZATITI NA RADU (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08,
116/08, 75/09)
4. PODZAKONSKI AKTI:
- PRAVILNIK O ZATITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM
GRADILITIMA (NN br. 51/08)
- PRAVILNIK O ZATITI NA RADU U GRAEVINARSTVU (SL br. 42/68,
45/68)
- PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI UPORABI RADNE
OPREME (NN br. 21/08)
- PRAVILNIK O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA (NN br. 5/84)
Cijevne skele

OPENITO O SKELAMA
POD SKELAMA SE PODRAZUMIJEVAJU POMONE KONSTRUKCIJE KOJE
SLUE ZA VRENJE RADOVA U GRAEVINARSTVU NA VISINI VEOJ OD
150 CM IZNAD TLA.
Skele moraju biti graene i postavljene
prema PLANOVIMA koji sadre:

Dimenzije skele i svih njenih sastavnih
elemenata,

Sredstva za meusobno spajanje
sastavnih elemenata,

Nain privrivanja skele za objekt
odnosno tlo,

Najvee doputeno optereenje,

Vrste materijala i njihova kvaliteta,

Statiki proraun noseih elemenata,

Uputa za montau i demontau skele.
Cijevne skele

OPASNOSTI PRI RADU NA SKELAMA

Pri primjeni skele pojavljuju se mnoge opasnosti koje
korisnici mogu i moraju sami uoiti i sprijeiti nezgode,
a neke od tih opasnosti su:

Opasnost od ruenja neispravno izvedene skele,

Opasnost od pada s visine u sluaju uspinjanja po
skeli ili uspinjanja po neosiguranim ljestvama kao i
kretanja po neosiguranim pristupima etai skele,

Opasnost od pada s etae skele koja nije zatiena
propisanom zatitnom ogradom,

Opasnost od skliznua na podu skele, zapinjanja
na odloene predmete, propadanja kroz otvore na
podu skele ili otvore izmeu skele i zida, odnosno
skele i objekta uz koje je postavljena skela,

Opasnost od pucanja radnog poda ili ruenja
skele zbog preoptereenja,

Opasnost od pada predmeta sa skele.
Cijevne skele

PLAN I KONTROLNA KNJIGA (LIST) SKELE

Za tipske skele s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, PLAN
(PROJEKT) skele daje se u opsegu koji osigurava potpunu
sigurnost radnika na radu.
Ispravnost skele mora se provjeravati od strane odgovorne osobe
na gradilitu i to PRIJE UPORABE, najmanje JEDANPUT
MJESENO, a naroito poslije vremenskih nepogoda, prepravka,
oteenja ili u bilo kojim DRUGIM OKOLNOSTIMA, koji su
mogli utjecati na STABILNOST I VRSTOU skele.
Postupku kontrole ispravnosti moraju se podvri skele na kojima
se provode bilo kakve preinake kao proirenja ili dopune, zatim
skele na kojima se desi neka nezgoda kao i nakon vremenskih
nepogoda te dueg prekida rada. Provjeravanje ispravnosti skele
upisuje se u KONTROLNU KNJIGU (LIST) SKELE, uz ovjeru
odreene osobe na gradilitu.
Sva navedena dokumentacija mora biti OVJERENA potpisom
projektanata skele odnosno odgovorne osobe na gradilitu, i mora
se uvati do demontae skele NA GRADILITU.
Cijevne skele

KONTROLNA KNJIGA (LIST) SKELE

Cijevne skele

GRADNJA I MONTAA SKELE

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i
demontirati samo STRUNO obueni radnici (SKELARI,
TESARI), ZDRAVSTVENO sposobni za rad na visini i to
pod nadzorom odreene osobe na gradilitu. Ako se pri
postavljanju skele naie na elektrine vodove ili druge
prepreke odgovorna osoba koja nadzire postavljanje skele
mora obustaviti rad i poduzeti kod nadlene organizacije
mjere za iskljuenje struje odnosno uklanjanje prepreka.
Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo TIPSKA
SREDSTVA predviena hrvatskim normama (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).
Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se umanjivati
njihova predviena nosivost.

Cijevne skele

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Poslovi podizanja skela i ograda pri izvoenju
graevinskih radova kao i poslovi koji se izvode
na visini veoj od 3 metra, se sukladno
odredbama lanka 3. toke 11. i 17. Pravilnika o
poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br.
5/84) svrstavaju u poslove s posebnim uvjetima
rada, a to su oni poslovi koje, radi spreavanja
tetnog utjecaja rada na ivot i zdravlje radnika
(povrede, profesionalna i druga oboljenja),
mogu obavljati samo osobe koje osim opih
uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju
jo i posebne uvjete u pogledu:
- dobi ivota;
- spola;
- strunih sposobnosti;
- zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja (u daljem tekstu: zdravstveno stanje);
- psihofiziolokih i psihikih sposobnosti (u daljem tekstu: psihika sposobnost).
Cijevne skele

PROPISANI UVJETI ZA RADNIKE

11. Graevinsko-montani poslovi na podizanju skela,
postavljanja oplata i ograda
a) Posebni uvjeti radnika:
1. dob ivota (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;
2. struna osposobljenost (zahtjevi): STRUNA
SPREMA odgovarajueg stupnja USMJERENOG
OBRAZOVANJA za struku u kojoj se stjeu znanja,
vjetine, navike i radne sposobnosti za obavljanje
poslova;
3. zdravstveno stanje:
- zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcije),
dubinski vid, uredno vidno polje,
- kontraindikacije: psihoze, tei oblici neuroze,
epilepsija, kronine bolesti respiratornog sustava sa
znacima respiratorne insuficijencije, tee reumatske
bolesti, neuropatije, bolesti perifernih krvnih ila,
bolesti sa sklonou nesvjestici.
b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
Cijevne skele

PROPISANI UVJETI ZA RADNIKE

17. Poslovi koji se izvode na visini (poslovi koji se makar povremeno
izvravaju s povrine podignute vie od tri metra od okolne povrine,
ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne moe sprijeiti
poveana opasnost od pada radnika s mjesta rada).
a) Posebni uvjeti radnika:
1. spol (kontraindikacije): ena za vrijeme trudnoe;
2. zdravstveno stanje (kontraindikacije): psihoze, epilepsija,
kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti koje naginju
kolapsu ili smetnjama svijesti i ostale bolesti centralnog i
perifernog ivanog sustava, endokrine bolesti, bolesti mijene
tvari sa sklonou komi ili oku, kronine bolesti bubrega,
alkoholizam, fobine neuroze (strah od visine), umjereno ili
tee oteenje sluha, a posebno prostornog sluha, monopsija i
tei oblici slabovidnosti (ambliopija), izraena kratkovidnost
(miopija alta), druge bolesti oka sa suenjem vidnog polja,
ispad dubinskog vida, tei deformiteti lokomotornog sustava.
b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci.
Cijevne skele

10

TIPOVI SKELA
Skele prema nosivosti odnosno namjeni dijelimo na:
- lake (fasadne, radne, zatitne, komunikacije...)
- teke (nosive skele za horizontalne, kose i lune konstrukcije visokogradnje i
inenjerske konstrukcije, mostove, grede, ploe,
a prema statikom sistemu:
- sistem tapova sa djelomino uklijetenim vezama,
- sistem okvira sa djelomino uklijetenim i zglobnim vezama.
Najee se koriste slijedei tipovi skela:
- skele na nogarima,
- skele na ljestvama,
- skele na drvenim stupovima,
- konzolne skele,
- visee skele,
- prihvatne skele,
- metalne cijevne skele,
- pokretne skele,
- nosee skele.
Cijevne skele

11

MATERIJALI ZA IZRADU SKELA

Klasine skele: drvene oblice, tesana graa (landene) i
slino te pripadajua sredstva veza (avli, klamfe, vijci),
nastavljanja (drveni obrazi, eljezni okovi), oslanjanja
(drvene grede-jastuci) i regulacije (drveni klinovi).

Suvremene skele: eline cijevi (laka skela 48,3 mm

80 mm; teka skela 80 mm-200 mm), sa specijalnim
spojnicama na vijke (ortogonalne i obrtne), trnovima za
produno nastavljanje, oslanjakim papuama i glavama,
regulatorima duine sa rupicama i trnovima, ili
regulatorima sa navojem.
Cijevne skele

12

ZAJEDNIKI ZAHTJEVI ZA SKELE

Sve skele se moraju postaviti na ravnu nabijenu i po
potrebi nasutu podlogu. Stupovi skele ne smiju se
postavljati na balkone, istake, nesigurne grede ili na
slobodne mosnice poloene na nosaima.
Prije postavljanja skela potrebno je ukloniti sve
prepreke; drvee, strei dijelovi, elektrini vodovi i
drugo, s kojima bi skela mogla doi u dodir, odnosno
koji bi mogli ometati rad na skeli i ugroavati
sigurnost radnika na skeli.
Sve se skele moraju pregledati prije upotrebe, zatim
tokom koritenja, kao i najmanje jednom mjeseno o
emu se mora voditi posebna evidencija kontrolna
knjiga (list) skele.
Skela na graevinskim objektima postavljena
neposredno pored ili iznad saobraajnica mora biti na
vanjskoj strani po cijeloj duini i visini prekrivena
pokrivaima (trska, juta, gusta metalna mrea i
slino) koji spreavaju padanje materijala u dubinu.
Cijevne skele

13

RADNI POD SKELE

Elementi poda skele (daske, limene ploe i drugo)
moraju se prije upotrebe paljivo pregledati. Oteeni
odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugraivati u
pod skele.
Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati
prostor izmeu noseih stupova skele.
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti
vea od 20 cm.

ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. Ukoliko se na skeli nalaze objekti
koji smanjuju njenu korisnu povrinu, radni pod skele se mora proiriti tako da iznosi
najmanje 80 cm. Pod mora biti pun, izveden od zbijenih mosnica bez otvora i razmaka.
Cijevne skele

14

ZATITNA OGRADA SKELE

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda, kao i ostala
mjesta (prijelazi, prolazi i slino) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih
se moe pasti, moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine najmanje
100 cm.

Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog
podesnog materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde
moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje
30 kp/m.
Cijevne skele

15

ZATITNA OGRADA SKELE

Razmak elemenata popune zatitne ograde ne
treba biti vei od 30 cm, odnosno 35 cm kod
ograde metalnih skela. Pri dnu zatitne ograde
(na radnom podu, skeli i drugo) mora se postaviti
puna ivina zatita (daska) visine najmanje 20 cm.
Umjesto uzdune popune od dasaka (koljenska
zatita), za popunu zatitne ograde moe se
koristiti iana mrea sa otvorima okaca od
najvie 2 x 2 cm.
Zatitna ograda mora se postaviti po cijeloj
duini skele, kao i s bonih strana, odnosno na
kraju svake etae. Zatitna ograda moe biti i
montana, pod uvjetom da ne postoji
mogunost njenog odmicanja od skele ili
spadanja s oslonca. Visina zatitne ograde ne
smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.
Cijevne skele

16

ZATITNA OGRADA SKELE

Za zatitne ograde veih duina i s veim
optereenjima i za ograde na velikim
visinama moraju se izraditi odgovarajui
nacrti i statiki prorauni.
Ako se zatitna ograda zbog prirode posla
mora u toku rada privremeno ukloniti,
radnici na takvim radnim mjestima moraju
biti privezani za zatitne pojaseve i rad se
mora vriti pod nadzorom odreene
strune osobe na gradilitu.
Ako je skela, odnosno pod skele udaljen od
zida objekta vie od 20 cm, na tom dijelu
skele zatitna ograda mora se postaviti s
obje strane poda.
Na svaki kat skele mora biti izgraen
siguran pristup odnosno silazak pomou
odgovarajuih rampi odnosno ljestvi.
Cijevne skele

17

PRISTUP NA SKELE POMOU RAMPI

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju biti izraeni od vrstog i zdravog materijala i
odravani za cijelo vrijeme graenja u ispravnom stanju. Postavljanje rampe, kosi
prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovodioca
radova ili druge odreene osobe.
Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od vie
elemenata moraju djelovati kao cjelina i biti poduprti
tako da se sprijei prekomjerni ugib odnosno
ljuljanje. Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi
i kosih prilaza i prolaza (nosai i drugo), moraju se
dobro meusobno i u cjelini privrstiti za svoje
podloge odnosno oslonce.
Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova
irina ne smije biti manja od 60 cm. Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti
vei od 40%. Izuzetno pri graenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i
prolaza moe biti vei, u zavisnosti od visine kata. Rampe, kosi prilazi i prolazi na
gornjoj povrini moraju imati privrene letvice dimenzije 28 x 48 mm u jednakim
razmacima od najvie 35 cm. Rampe, kosi prilazi i prolazi na visini veoj od 100 cm
iznad tla odnosno poda etae ili skele, moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom
visine najmanje 100 cm.
Cijevne skele

18

PRISTUP NA SKELE POMOU LJESTVI

Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na
skele i slino, moraju prelaziti rub poda na
koji su naslonjene za 75 cm, mjereno
vertikalno od poda.
Strane drvenih ljestava moraju biti iz
jednog komada od odabranog drveta.
Presjek strane mora odgovarati duini i
optereenju ljestava.
Preke drvenih ljestava moraju biti od
tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnog
presjeka i usaene ili urezane u strane.
irina ljestava izmeu strana mora biti
najmanje 45 cm. Razmak izmeu rubova
preaka ne smije biti vei od 32 cm.
Ljestve due od 400 cm moraju se
osigurati i eljeznim utezima.
Cijevne skele

19

METALNE CIJEVNE SKELE

Metalne cijevne skele mogu se postavljati i
upotrebljavati
samo
u
skladu
s
predvienom namjenom i na osnovu
PLANA (PROJEKTA) SKELE koji
sadri: dimenzije skele i svih njenih
sastavnih
elemenata,
sredstva
za
meusobno spajanje sastavnih elemenata,
nain privrivanja skele za objekt
odnosno
tlo,
najvee
doputeno
optereenje, vrste materijala i njihov
kvaliteta, statiki proraun noseih
elemenata, kao i uputa za montau i
demontau skele.
Sastavni dijelovi metalnih skela (elini tapovi, cijevi, spojne i vorne veze i drugo)
moraju biti meusobno vrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.
Elementi metalnih cijevnih skela, u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala,
moraju odgovarati vaeim hrvatskim normama.
Cijevne skele

20

ELEMENTI CIJEVNE SKELE

Za sastavljanje metalnih skela smiju se
upotrebljavati samo ravne i neoteene
eline cijevi, tapovi i drugi elementi.
Svaki element metalne skele mora se
prije ugraivanja u skelu detaljno
pregledati. Rom ili na drugi nain
oteeni elementi metalnih skela ne
smiju se ugraivati. Vertikalni nosei
tapovi metalne skele moraju biti
poloeni na posebne skele (oslonci,
papue), privrene na ravnu podlogu
skele (gredice, beton, ploa i drugo).
Svi vertikalni tapovi stupova skele moraju biti u
uzdunom i poprenom pravcu vezani i uvreni
pomou dijagonalnih veza postavljenih pod kutom
od 45 u oba pravca. Udaljenost izmeu noseih
vertikalnih tapova odreuje se projektom skele
zavisno od predvienih optereenja i visine skele.
Cijevne skele

21

SASTAVLJANJE SKELE
Pri sastavljanju skela mora se sa sastavnim
dijelovima, a naroito sa spojnicama (vorita)
za meusobno spajanje tapova, paljivo
postupati. Kod spojnica sa vijcima, zatezanje
vijaka mora se vriti pomou momentalnih
kljueva odnosno prema uputi proizvoaa.
Zatezanje vijaka spojnica metalne skele
nastavljenim kljuevima (POMOU CIJEVI I
SLINO), ZABRANJENO JE.
Vertikalnost i horizontalnost elinih tapova
mora se provjeravati u toku postavljanja skele i
nakon zavretka skele. Samostojee metalne
skele i metalne skele ija je visina vea od
objekata u gradnji ili drugog objekta u
neposrednoj blizini skele, moraju biti zatiene
od udara groma po postojeim tehnikim
propisima.
Cijevne skele

22

REDOSLIJED OPERACIJA I POSTUPCI

1. IZRADA TEMELJA: na bazi detaljne analize optereenja, rade se kvalitetni
temelji (najee od betona), i osigurava se vrsta veza stupova skele sa temeljima
putem podlone ploe/stope i sidra (ankera)!
2. MONTAA STUPOVA, sa istovremenim povezivanjem horizontalama i
dijagonalama (odmah se zatvaraju stabilne figure). Pri tome se spojnice-vijci priteu
'do pola'.
3. Ovisno od visine skele, vri se SIDRENJE ianim zategama za tlo ili
sidrima/razuporama za objekt.
4. MONTAA REGULATORA VISINE i 'viljuki' za prihvaanje konstrukcije
(objekta ili oplate); fiksiranje gornjeg kraja skele za objekt/oplatu.
5. REGULACIJA VISINE (sa nadvienjem!), uz istovremeno dotezanje vijaka 'do
kraja' (kontrola pritezanja moment-kljuem M= 8 kgm = 0,08 kNm).
6. U fazi DEMONTAE, najprije se popuste za izvjesnu mjeru (i u odreenom
redoslijedu - s obzirom na postepeno 'aktiviranje' konstukcije da sama sebe nosi)
regulatori visine. Onda se (odozgo na dolje) demontiraju pojedini elementi skele.
7. PREGLED ELEMENATA SKELE, defektaa (slanje na popravak), ienje,
antikorozivna zatita (bojenje, podmazivanje, 'naftiranje'); sortiranje/skladitenje.
Cijevne skele

23

OPA PRAVILA ZA MONTAU SKELE

Postavljanje i demontau skela mogu raditi samo
struno osposobljene osobe koje zadovoljavaju i
poseban uvjet u pogledu zdravstvene i psihofizike
sposobnosti. Prije postave skele provjeravaju se svi
dijelovi zbog eventualnih oteenja. Dijelovi koji su
oteeni ne smiju se ugraditi.

Pri montai skele trebamo paziti da:

1. Svaka figura koja formira skelu mora biti NEDEFORMABILNA, dakle u obliku
trokuta.
2. Svaki vor u skeli mora biti osiguran sprijeena pomicanja u sva tri pravca: x, y, z.
3. Osnovi element svake skele je JARAM/TORANJ dvije paralelne plohe od sistema
tapova, povezane u prostoru.
4. Temelji skele moraju biti potpuno stabilni (bez slijeganja) i moraju imati potrebnu
nosivost.
5. Treba sprijeiti udare na tapove izvan vorova (vrlo su osjetljivi jer dolazi do
kombinacije normalne sile i savijanja).
Cijevne skele

24

MONTAA CIJEVNE SKELE

Na pripremljenu podlogu, ovisno o rasporedu razmaka utvrenih nacrtom skele,
treba postaviti stupove nosae. Nosei tapovi metalnih skela moraju se postavljati
na podlone ploice, a podlone ploice moraju se prikovati za podnu mosnicu.
Podna mosnica treba biti sastavni dio "rotilja" na koji se polau stupovi nosai.
Ovdje vrijedi pravilo da se dva susjedna nosea stupa poloe na zajedniki oslonac,
kako bi, u sluaju slijeganja terena, jednakomjerno slijegali. Cijevi se ni u kom
sluaju ne smiju polagati izravno na tlo ili na drugu noseu konstrukciju.
Na postavljanju stupova nosaa mora sudjelovati grupa radnika. Jedino na taj
nain stupovi nosai mogu se (prva 3 ili 4 stupa) meusobno povezati na visini oko
15 do 20 cm od tla. Dva susjedna stupa, vanjski i unutarnji, moraju biti razliitih
visina. Unutarnji stup treba biti krai, a vanjski dui odnosno vii. Mogu se
kombinirati cijevi duine 2 i 4 metra ili 3 i 5 metara itd. Ovakvim rasporedom
osigurava se dalje naizmjenino nastavljanje stupova nosaa, to je vrlo vano, jer
bi se kod spajanja svih stupova na istoj visini mogao stvoriti oslabljeni presjek.
Cijevi se moraju nastavljati umetanjem specijalnog trna i stezanjem spoja pomou
spojnice.

Cijevne skele

25

MONTAA CIJEVNE SKELE

Cijevi se moraju spajati naizmjenino, da se izbjegne oslabljeni presjek, to jest da, na
primjer, za dva susjedna stupa nosaa prve dvije cijevi budu razliite duine, kako
spoj ne bi bio na istoj visini. Za nastavke se zatim mogu odabrati cijevi iste duine. Ovo
vrijedi i kod nastavljanja uzdunih cijevi, pod uvjetom da takvi spojevi budu uz nosei
stup, tako da spoj jednog reda uzdunih cijevi bude s jedne strane stupa, a spoj drugog
reda uzdunih cijevi s druge strane stupa.
Istom tehnikom moraju se postaviti i drugi stupovi po cijeloj duini skele. Zatim se
pristupa montai uzdunih cijevi skele. One posredno nose radni pod preko poprenih
cijevi, a ujedno sa stupovima tvore najmanje 2 polja. Sa stupovima se moraju spojiti
pomou spojnica. Nastavak uzdune cijevi mora se nalaziti uz sam stup, odnosno,
gledano tlocrtno, jedan spoj mora biti s jedne strane stupa, a drugi sa druge strane
stupa.
Kod polaganja prvog reda uzdunih cijevi radnici jo stoje na tlu. Na uzdune cijevi
polau se poprene cijevi koje izravno preuzimaju optereenje radnog poda i prenose
ga na uzdune cijevi. Poprene cijevi postavljaju se na razmaku koji je odreen
nacrtom skele, i to tako, da se svaka druga poprena cijev poloi uz stup, a ostale u
polju. Ako se mosnice radnog poda spajaju "na sudar", u sredini polja treba postaviti
po dvije poprene cijevi na razmaku od otprilike 20 cm. Poprene cijevi moraju se
spojnicama uvrstiti na uzdune cijevi.
Cijevne skele

26

MONTAA CIJEVNE SKELE

Na ovako pripremljen kostur polau se mosnice radnog poda. Svi radnici koji su do
sada bili na tlu uspinju se na prvu etau. Odmah zatim mora se postaviti odgovarajua
zatitna ograda. Tek tada smije se nastaviti s izradom skele po utvrenom redoslijedu,
vodei rauna o sidrenju skele povezivanjem na objekt na razmacima predvienim
nacrtom skele, za to se mogu koristiti produne poprene cijevi.
Svi spojevi skele moraju se izvesti s umetnutim nastavcima. Strogo je zabranjeno
nastavljanje cijevi stezanjem iskljuivo spojnicama ili umetanjem drvenih nastavaka.
Spojnice je potrebno vrsto pritegnuti odgovarajuim kljuevima, ali se kljuevi ne
smiju produiti umetanjem cijevi koja stvara vei krak.
Za vrijeme montae skele odgovorna osoba na gradilitu duna je provjeravati, da li
su stupovi poloeni potpuno okomito a uzdune cijevi potpuno vodoravno, te da li je
nastupilo bilo kakvo izvijanje.
Kod demontae skele postupak je potpuno obrnut. Tu treba voditi rauna, da se na
mjestima gdje je skinuta zatitna ograda odmah skine i radni pod, tako da je
onemogueno kretanje nezatienim dijelom skele.
Sav materijal treba se sputati pomou koloturnika. Bacanje materijala s visine strogo
je zabranjeno. Kod skidanja mosnica radnog poda i drugih materijala po mogunosti
treba uvijek ovaj materijal sputati na niu etau, odakle se materijal moe nesmetano
i sigurno sputati na tlo.
Cijevne skele

27

SIDRENJE SKELE
Sidrenje slui za izvoenje horizontalnih sila iz skele:
1.Sile koje djeluju u uzdunom smjeru prema skeli izvode se
s dijagonala skele u podtlo, u skladu s doputenjima skele,
2.Sile koje djeluju popreno prema skeli i graevini vodile bi
do prevrtanje skele, kad se te sile ne bi odvodile u
graevinu.
Sidrenje se smije postavljati samo na stabilnim i vrstim
graevinskim dijelovima, u pravilu na stropne ploe i
podupirae.
Uvrivanje na gromobrane, krovne ljebove, olune cijevi,
prozorske okvire, uhvatne reetke za snijeg ili zidane parapete
nije doputeno. Smije se koristiti samo sidreni pribor (tiple, vijci,
uice), koji ispitivanjem ili certificiranjem dokazuju da mogu
prenositi neophodne sidrene sile u postojee podtlo.
Ukoliko se na skele ili zatitne zidove postave mree ili cerade,
tada su zbog veeg naprezanja uslijed vjetra neophodne dodatne
mjere sidrenja sukladne statikim proraunima.
Cijevne skele

28

SIDRENJE SKELE
Cijevna skela se mora na svakih 6 metara u
uzdunom i poprenom smjeru vezati za objekt
posebnim spojnim cijevima kojima se ona
"sidri.
Cijevne skele koje se zbog bilo kakvog razloga
ne mogu vezati (sidriti) za objekt, moraju se
osigurati posebnim potpornim reetkama.
Ispravnim povezivanjem skele za objekt,
ukruenjem pomou dijagonalnih i poprenih
cijevi, ili odgovarajuim poduporama moe se
osigurati stabilnost skele na udar vjetra.
Sidrenje i dijagonale smiju se demontirati
dogovorno tek nakon demontae. Ukoliko se
sidrenje zbog neophodnih radova mora ukloniti
ranije, neophodno je pobrinuti se prethodno za
odgovarajuu zamjenu.
Cijevne skele

29

SIDRENJE SKELE

Sidrenje s kravatom
Sidrenje s vijkom

Sidrenje s prstenom
Cijevne skele

Sidrenje s navojnom razuporom

30

TIPSKE FASADNE SKELE

Tipska fasadna skela se primjenjuje za zidarske i
fasaderske radove u graevinarstvu, kako kod
novogradnje tako i kod popravaka i obnavljanja
starih graevina. Primjena u ostalim industrijama
je pogodna kod izgradnje i popravaka i remonata
visoke opreme, postrojenja i ureaja.
U brodogradnji se koristi kod izgradnje i remonata
brodova. Dakle, primjena ove skele je veoma
iroka. Osobite karakteristike ove skele su:
- bra i laka montaa i demontaa u odnosu
na klasine skele;
- jednostavan transport (zauzima malo
prostora, malo sastavnih elemenata koji se ne
mogu izgubiti, a elementi su lagani);
- mogunost primjene kod razvedenih tlocrta;
- skela je znatno laka u odnosu na klasinu.
Cijevne skele

31

TIPSKE FASADNE SKELE

Montaa i demontaa tipske fasadne
skele je jednostavna i brza bez
uporabe dizalice, ali uz nunu
strunu osposobljenost.
Elementi tipske fasadne skele se ne
smiju rezati, buiti, ili na neki drugi
nain oteivati, jer se nosivost i
sigurnost smanjuju. Sidrenje skele
za fasadu mora biti izvedeno po
tehnikim naputcima i po posebnom
projektu.
Projekt i proizvodnja tipske fasadne
skele su prilagoeni potrebama
fasaderskih radova - da se obavljaju
brzo, nesmetano i sigurno.
Uskladitenje i transport skele su
jednostavni, jer zauzima mali
prostor, a elementi su lagani.
Cijevne skele

32

MONTAA TIPSKE FASADNE SKELE

Cijevne skele

Na podlogu se postave oslonci na odgovarajuim

razmacima. Na oslonce se postavljaju H-okviri, te
povezuju prekama ili ogradama okomitim i
vodoravnim dijagonalama. Nivelacija pomou
podesivih oslonaca obavlja se postupno postavljanjem
prvoga polja uzdu fasade. Po postavljanju prvoga
polja skele uzdu fasade postavljaju se gazita i
gazita s vratima, te ljestve. Idue etae se dalje
montiraju postavljanjem novih H-okvira i njihovim
povezivanjem u etau s dodavanjem ostalih
elemenata skele. Okomito povezivanje H-okvira
obavlja se pomou osiguraa. Sidrenje skele se
obavlja privrenjem kuke za armaturu u serklau i
za skelu pomou krute spojnice i to na svakoj drugoj
etai i svakom treem H-okviru. Po potrebi na vrhu
skele postavlja se ograda koristei elemente skele
slobodnog sastava. Konzole se postavljaju radi
proirenja podesta i zatite prostora ispod konzola s
elementima skele slobodnog sastava.

33

OPE UPUTE ZA MONTAU SKELE

Postavljanje i demontau skela mogu raditi samo struno osposobljene osobe koje
zadovoljavaju i poseban uvjet u pogledu zdravstvene i psihofizike sposobnosti. Prije
postave skele provjeravaju se svi dijelovi zbog eventualnih oteenja. Dijelovi koji su
oteeni ne smiju se ugraditi.
Za postavljanje i montau skele na gradilitu treba pripremiti:

teren za postavljanje skele,

upute za montau tipske fasadne skele,

dijelove i pribor za montau tipske fasadne skele,

spojni materijal za tipsku skelu,

materijal za pod, ograde i pristupe.
Pripremanje specijalnog materijala:

za pokrivanje, sidrenje, rasvjetu, uzemljenje i slino,

natpisi, zabrane i upozorenja (standardni znakovi sigurnosti),

potreban alat i oprema za montau.
Demontaa tipske fasadne skele vri se obrnutim putem od montae. Kod montae i
demontae potrebno je pridravati pisanih uputa te osnovnih posebnih pravila
zatite na radu. Elementi se ne smiju bacati radi oteenja i prljanja.
Cijevne skele

34

UPUTE ZA MONTAU SKELE

MONTAA SKELE:
Skela se smije postavljati samo na nosivom tlu. Kod nedovoljne nosivosti tla potrebno je
predvidjeti podnoje koje omoguuje raspodjelu optereenja na tlo. Ispod nosaa skele
(stope za okvire) montira se podna daska ili fosna. Kod nosaa na navoj dozvoljeni su
samo tipski podni navojni nosai (podesive navojne stope) koji imaju maksimalni
navojni hod od 20 cm.

POSTAVA PRVOG POLJA:

Prva dvostruka ograda montira se izmeu prva dva
okomito postavljena H-okvira te se zatvaraem
osigurava od odvajanja. U klin okomitog okvira
poprene cijevi umee se drvena podnica. Prva dva
H-okvira spajaju se dijagonalom i spojnicom.
Cijevne skele

35

UPUTE ZA MONTAU SKELE

Montaa daljnjih polja skele slijedi kao to je opisano kod
postave prvog polja. Sva polja skele imaju duplu ogradu.
Pojedinane duple ograde smiju se ukloniti samo na kratko,
ako tijek gradnje to zahtjeva. U rubnim poljima uklanjanje
ograde uope nije dozvoljeno.
Prije poetka radova na prvoj razini skele potrebno je
ugraditi ljestve. Iste mogu biti predviene odmah u prvom
polju tako da se gore umetne podnica koja ostavlja prolazni
otvor. Ljestve se umeu iznutra na eonoj strani zida skele.
Podnice su bitan element pri stabilizaciji skele, prije svega
za horizontalne utjecaje vjetra. Stoga se sve razine skele
oblau podnicama, ak i ako za radni proces to nije
potrebno. Prva razina nalazi se na poprenim cijevima
najdonjeg H-okvira. Nadogradnjom slijedeeg H-okvira ve
postavljene podnice automatski se osiguravaju od
podizanja.
Bona zatita u obliku dvostruke ograde zbog stabilnosti
skele mora se postaviti na svim razinama skele.
Cijevne skele

36

UPUTE ZA MONTAU SKELE

PRIKAZ UGRADNJE LJESTVI, BONOG, DIJAGONALNOG
I POPRENOG UKRUENJA:
Bono ukruenje sastoji se od cijevi 48,3 x 3,2 mm. Isti se
spojnicama uvruju za H-okvir na priblinoj visini od 2,5
metra.
Dijagonalno ukruenje izvodi se vezivanjem dva H-okvira u istom
nivou i to s cijevi duine 3 metra i dvije spojnice.
Popreno ukruenje primjenjuje se kod postave prvog nivoa skele
i to na donjem dijelu H-okvira. Sama veza sastoji se od cijevi 48,3
x 3,2 i dvije spojnice.

Cijevne skele

NAIN VEZIVANJA SKELE ZA OBJEKT:

Najvea dozvoljena udaljenost skele od objekta moe biti 20 cm.
Kod vee udaljenosti, na visini veoj od l metar od tla, mora se
postaviti zatitna ograda s obje strane. Potpornji se ugrauju u
fazi montae skele. Sredstva uvrivanja su vijci s uicom
minimalno 12 mm promjera ili jednakovrijedne zamjenske
konstrukcije. Oba okomita okvira na rubu privruju se u
fasadu na svaka 4 metra.

37

POKRETNE SKELE
Pokretna skela primjenjuje se za sve vrste
radova, koji traju krae vrijeme, na
unutarnjim i vanjskim fasadama, te za
radove pod stropovima graevine, kao i
slinim kratkotrajnim unutarnjim ili
vanjskim radovima na visini, a da bi bila
pokretna postavljena je na etiri kotaa.
Pokretna skela je projektirana, proizvodi se
i montira u obliku prostornog tornja s
pravokutnom osnovicom.
Montaa i demontaa pokretne skele je
jednostavna i brza, bez uporabe dizalice, ali
uz nunu strunu osposobljenost radnika.
Elementi pokretne skele se ne smiju rezati,
buiti, ili na neki drugi nain oteivati, jer
se nosivost i sigurnost smanjuju. Kada je
skela u mirovanju, kotai moraju biti
zakoeni.
Cijevne skele

38

POKRETNE SKELE
UPUTE ZA SIGURAN RAD NA MONTAI I DEMONTAI POKRETNE SKELE
-Pri montai, demontai i upotrebi pokretne skele obavezno treba upotrebljavati osobna zatitna
sredstva (zatitnu kacigu te po potrebi zatitni pojas).
-Prilikom montae, skela se obavezno mora kompletirati sa svim elementima i po svim
predvienim dimenzijama kako je prikazano na crteu skele. Jedino tako sastavljena skela smatra
se kompletiranom, sigurnom za rad i kao takva moe se upotrebljavati.
-Zabranjeno je bacanje cijevi i spojnica prilikom demontae skele.
-Za vrijeme montae i demontae zatitne ograde ili radnog poda, radnici moraju biti vezani
zatitnim pojasom.
-Nakon demontae zatitne ograde zabranjeno je kretanje po skeli, odnosno njena daljnja
upotreba.
-Radni pod mora se demontirati usporedno sa zatitnom ogradom.
-Spojnice se ne smiju pritezati ni labavo ni prevrsto. Zabranjeno je upotrebljavati produetke
kljueva da bi se dobio vei krak (sila).
-Prilikom montae skele svi kotai moraju biti zakoeni.
-Radni pod skele mora biti popunjen i sigurno uvren od svakog pomicanja. Mosnice (fosne)
radnog poda moraju biti uvrene odozdo, popreno postavljenom i avlima zakovanom letvicom.
Na skeli obavezno treba postaviti nogobran visine 20 cm i to od dasaka (fosne ili colarice) te isti
treba uvrstiti za skelu pomou avala ili ga vezati icom.
-Za radne podove skele ne smiju se upotrebljavati fosne ue od 25 cm.
Cijevne skele

39

POKRETNE SKELE
UPUTE ZA SIGURAN RAD PRI UPORABI POKRETNE SKELE
-Prije izdavanja dozvole za upotrebu, skelu treba pregledati struna odgovorna osoba (poslovoa,
rukovoditelj objekta, rukovoditelj gradilita i slino) u smislu da li je skela sastavljena prema
danom crteu. Ista osoba preglede skele treba vriti i dalje, vizualno jednom tjedno, a detaljno
nakon dueg prekida rada.
-Zabranjeno je uspinjanje po cijevima. Za pristup na skelu treba upotrebljavati iskljuivo za to
predviene ljestve, koje su sastavni dio skele.
-Ljestve pri upotrebi moraju biti zakaene svojim gornjim, za tu svrhu predvienim dijelom, za
skelu i biti postavljene pod kutom od 75.
-Pri pomicanju skele, ljestve treba obavezno podii i zakaiti na gornju preku zatitne ograde, a
na njoj, u toku pomicanja, ne smiju biti ljudi niti bilo kakav materijal i/ili alat.
-Radni pod skele treba redovito istiti od sitnog otpadnog materijala.
-Skela se ne smije optereivati vie od njezine doputene nosivosti. Na skele je zabranjeno
postavljanje bilo kakvih dizalica, te se u tu svrhu treba postaviti posebna skela.
-Zabranjena je svaka upotreba skele koja ne sadri sve elemente iz upute za montau, jer s takve
skele moe doi do pada radnika, kako pri uspinjanju i silaenju, tako i kod samog rada na skeli.
-Skela se moe upotrebljavati samo na ravnoj i vrstoj podlozi (betonska ploa).
-Nakon uspinjanja na skelu po ljestvama, radnik za sobom obavezno treba zatvoriti pokretnu
preklopnu preku na zatitnoj ogradi, kako bi se sprijeio pad radnika sa skele prilikom rada.
-Prilikom uspinjanja, silaenja i rada na skeli, kotai moraju obavezno biti zakoeni.
Cijevne skele

40

METALNE CIJEVNE SKELE

Cijevne skele

41

CIJEVNE SKELE

HVALA NA PANJI
dipl. ing. stroj. DARKO KLARI, strunjak zatite na radu, mob: 091/250-3426, e-mail: darko.klaric1@vz.htnet.hr
Sva prava pridrana. Reprodukcija, objavljivanje i koritenje izriito zabranjeni bez pismene suglasnosti autora.