s

KUR'AN,-/>
NERVNI SISTEM -<
l PSIHOLOGIJA <\<
,

UVOD
Hvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, neka je salavat i se
lam najboljem i najasnijem

Njegovom poslaniku, Muhammedu,

a.s., njegovoj porodici, ashabima i svima onima koji ih do Sudnjeg

dana budu slijedili u dobrim djelima.
Ova knjiga predstavlja na ponovni susret u okvirima edicije
"Odsjaji kur'anske nadnaravnosti", u kojoj emo, kao i u knjizi po
slije ove, elaborirati ono to u Kur'anu moemo pronai o jednoj
vrlo bitnoj oblasti, a to je ovjekova psiha.
Nervni sistem, duhovna

(er-ruh)

i duevna

(en-neft)

strana ovje

ka predstavljaju jedno od zahevnijih pitanja. Mozak je zagonetka

koja se ne da ljudima odgonetnuti. Tako je bilo od samog postanka
pa sve do sada, a tako e i ostati, sve dok Uzvieni Allah ne odredi
da ivot na Zemlji prestane.
Ova tematika takoer ukljuuje i kur'ansku nadnaravnost, to
pobuuje istinsko divljenje. Ko bude elio podrobnija pojanjenja
neka se obrati na knjige, tekstove, studije i eksperimentalne pokuse
koje su uradili znanstvenici, strunjaci, lijenici i specijalisti svjetskog
renomea iz redova muslimana, ali i nemuslimana. Ovi znanstvenici
pokazali su u svojim studijama da dua postoji, i da je ovjek sastav
ljen od due i tijela, a ne samo od tijela, ime je apsolutno potvrena

KUR'AN,
.NERVNI SISTEM
l: l PSIHOLOGIJA
_-

istinitost Kur 'ana. Rezultati do kojih su uenjaci doli u svojim medi

cinskim studijama tokom minulih

30

godina, bez obzira bile one u

domenu psihijatrije i snova ili se pak odnosile na nervni sistem i mo

zak i njegovo funkcioniranje, ili na duu i parapsihologiju, a koje su
radile mnoge ekipe strunjaka, potvruju da se u Kur'anu i sunnetu
ve govorilo o tim pitanjima.
Dr. Ahmed Adnan, strunjak u ovoj oblasti, odrao je nekoli
ko predavanja o ovoj temi pojanjavajui nadnaravnost Kur'ana u
ovom segmentu znanosti. Neka ga Uzvieni All ah obilno nagradi.
Zato eo se u ovoj knjizi, ali i onoj nakon nje, opseno pozabaviti
ovom vrlo bitnom temom.
Knjiga koja je pred nama, takoer, tei da pojasni pedagoku
stranu islama, ovjekovo duhovno stanje i brigu islama o tome kako
ovjeka uzdii na vii nivo, tako da bude koristan cjelokupnoj zajed
nici.
Islam izgrauje stvari na skladnosti i povezanosti izmeu ma
terije i due, te nauke i stvaranja, kako smo u prethodnim knjigama
vrlo eksplicitno naglasili.
Tako, naprimjer, Poslanik, a.s., objasnio nam je da se dobar i do
zvoljen posao ne svode samo na prakticiranje vjerskih obreda, ve
su to i lijepa etika i uljudan odnos sa svima, poevi od porodice pa
do svakodnevnog posla i drutva. tavie, prijatan osmijeh upuen
ljudima bit e ti zapisan kao dobro djelo, i All ah e biti zadovoljan
tobom, i za to djelo nagradit e te i na ovom svijetu, omiljenou i
pristupanou prema tebi koje e usaditi u srca ljudi, a na ahiretu
e imati i veu nagradu. Imam Muslim u
je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Sahihu

biljei

(4760)

da

Nemoj nipo/to beiJ!rijednim drati bilo kakvo

dobroinstvo, makar se radilo i o tome da brata svoga sretne! vesela lica.

Da li ima ljepeg i uzvienijeg odgoja due od islamskoga, gdje
se vjerski propisi, odnosno obredi
naanja prema drugima

(muamelal)

(ibadel)

povezuju s nainima po

kako bi se izgradio primjeren o

vjek, a samim time i ljepe drutvo.

Prvo pogla vlje

N E RVN I l O S J E T I LN I S I S T EM

1- NERVI l MODANO STABLO

Dr. Amar Muhamed Sulejman e-emai u studiji pod naslovom

Habl el-verid ft el-Kur'an ve el-hadis (ila kucavica u Kur'anu i hadisu'')

navodi: Uzvieni Allah kae:
"Mi stvaramo ovjeka i znamo ta mu sve dua njego
va haje, jer Mi smo njemu blii od vratne ile kucavice
(H ahi el-veridi)." (Kaf, 1 6)
Ako se osvrnemo na tumaenje ovog ajeta koje su nam priloili
tradicionalni mufesiri, zapazit emo da se veina miljenja odnosi na
to da se pod ilom kucavicom misli na krvni sud, odnosno arteriju
na vratu, koju su stari Arapi smatrali dijelom srane aorte.1
Meutim, postoje i druga miljenja koja smatraju ovo tumaenje
nepreciznim, posebno ako se ovaj ajet podrobnije i strunije promo

tri, jer sintagma "ila kucavica" (habl el-verith) ne odnosi se na krvnu

l Tefsir El-Bejdavi, El-Kadi Nasir el-Bejdavi, II dio, str.421-422, Tefsir el-Delalefn, autor

Muhammed Ahmed el-Mehalli i Delaludin es-Sujuti, str. 687, Dar el-ma'rife, Bejrut,
Muhtar es-sihah, autor Muhammed b. Ehu Bekr Abdulkadir er-Razi, str. 71 6.

KUR'AN,-;-\'
NERVNI SISTEM 'v'-}
l PSIHOLOGIJA '

KUR'AN,
:
, NERVNI SISTEM
, l PSIHOLOGIJA

venu zato to rije "habl" (ue, nit itd.) oznaava neto to nema u
pljinu (nije cjevasto). Zato se rijeju "habl" ne moe imenovati neto
to je uplje, jer je zbog te osobine izgubilo svoju snagu i priskrbila
za sebe neke druge osobine. Uzvieni Allah povezao je u ovom ajetu
ono za im sama dua dua haje (vesvese en-nefs) s blizinom ile kuca
vice. Ako se uze u obzir da se htijenje ljudsko dogaa u mozgu,
treba imati na umu da postoje i drugi dijelovi tijela koji su blii moz
gu od aorte na vratu, te bi stoga oni trebali biti spomenuti prije nego
ova vena, a naroito ako se uzme u obzir da krvna ila nije, povezana
s nastajanjem ljudskog htijenja (vesvese en-nefs) . Ovome se moe pri
dodati i slijedee: ako se pod ilom kucavicom misli na arteriju koja
prenosi krv do mozga, onda treba imati na umu da postoji i druga
arterija ija vanost nikako nije manja.2
Dodajmo kazanom i injenicu da se u navedenom ajetu ukazuje
na to da je "ila kucavica" jedinstven organ, iz ega se da zakljuiti
da se ne radi o paru, to je opet injenica koja se ne podudara s
uobiajenim tumaenjem za kojim se posee sve do danas. Naime,
jasno je da postoji na obje strane vrata samostalna arterija, to znai
da postoje dvije vratne arterije (ile), a ne jedna.
Ajet ukazuje na tri uzviena svojstva Allaha, d..: na Njegovu
bezgraninu mo, na to da On zna za raanje htijenja koje se do
gaa u ovjekovoj dui, te da je Uzvieni Allah blii ovjeku od ile
kucavice, ime je dao do znanja koliko je opirno Njegovo znanje i
Njegovo savrenstvo u stvaranju ovjeka, te da On zna stvari kojima
je ovjek zaokupiran i ta opsjeda njegovu duu.
Stoga, ila kucavica jeste neto to je vrlo bitno, jer je Allah
povezao doaptavanje due i ilu kucavicu u jednom ajetu. Razu
mljivo da je ila kucavica neupitno povezana s nastajanjem ljudskog
htijenja, samim time bi trebalo biti da "hablu el-verid" nema ono
2 Mozak (encephalon) sastoji se od tri temeljna dijela:
1) modanog stabla (truncus encephalicus);
2) malog mozga (cerebellum);

3) velikog mozga (cerebrum). www;hrstud.hr/psihologija (op. prev.)

KUR'AN, \NERVNI SISTEM ,;'

znaenje na koje se obino misli, dakle, to nije vratna vena, odnosno l PSIHOLOGIJA - ,
arterija.
U biti, pod rijeju

vesvesa (dosl.

doaptavanje) podrazumijeva se

pokret ili skriveni glas koji se ne osjeti. Prema veini miljenja,

en-n

efs

vesvesa

(skriveni glas koji se deava u dui) ima direktnu povezanost

s razumom, a razum je lina manifestacija, odnosno skriveno ma

nifestiranje mozga i ima povratne funkcije. Razum predstavlja lini
povratni aparat, a u skorije vrijeme je jasno utvreno da ovaj aparat
predstavlja centralnu manifestaciju svijesti. Iz onoga to je priloeno
da se zakljuiti da

hah/ el-verid (ila kucavica) predstavlja jedan od vrlo

vanih dijelova mozga koji je povezan sa svijeu, budnou, emo

cionalnim osjeajima, i direktno je i indirektno povezan s veinom
razliitih dijelova mozga.
Zato smatramo da ila kucavica najvjerovatnije predstavlja
modana stablo (Brain Stem). A Allah, opet, zna najbolje!
Thalamus

Retkular
formation

Na slici je prikazano modanu stablo (tzv. ila kucavica)

10
KUR'AN,
-X NERVNI SISTEM

{l PSIHOLOGIJA

Modano stablo jeste nervni sistem koji dosee duinu od oko

7, 5

cm. Ono se po svom sastav-U razlikuje od krvnih ila, iji se

zidovi odlikuju specifinostima koje ih ine specijalizovanim za pri

jenos krvi. Sami krvni sudovi nemaju funkciju povezivanja dijelo
va organizma. Nasuprot tome, modano stablo predstavlja sponu
mozga s kimenom modinom i nosi odreene karakteristike ila,
odnosno ueta (hab3 Pod izrazom

el-verid podrazumijeva

se da je

rije o "ili" putem koje se prenose informacije do glave, odnosno

mozga, i obratno. Rije

el-verid podrazumijeva

prenoenje informa

cija i impulsa unutar i izvan mozga (glave).4

Pored ove dvije osobine (ila i kanal za prenos informacija),
modano stablo ima i drugu vrlo bitnu osobinu a to je da u svom
sastavu ima i mreast aktivirajui sistem (retikularni aktivirajui si
stem), koji ima mnoge funkcije, a najbitnija je ta da bdije nad sta
njem svijesti, tako da_ je ovjek u stanju pripravnosti i budnosti.5

3 Tri uzdune zone modanog stabla jesu: basis, tegmentum i tectum.

Tri para krakova povezuju tri dijela modanog stabla s malim mozgom, a izmeu malog
mozga i modanog stabla jeste modana komora. S modanim deblom povezano je 1O
modanih ivaca. http://medlib.mef.hr (op. prev.)
4 Nervni sistem (systema nervosum) ima dva temeljna dijela: periferni nervni sistem (PNS
- systema nervosum periphericum) i centralni nervni sistem (CNS - systema nervosum
centrale). Periferni nervni sistem sastoji se od ivevlja i manjih nakupina ivanih
stanica (neurona), tj. ganglija. Dva temeljna dijela centralnog nervnog (ivanog)
sistema jesu: mozak (encephalon) i kimena modina (medulla spinalis). http//medljb
mdht (op. prev.)
5 Ljudski mozak i nervni sistem sastoje se od preko jednog triliona specijaliziranih stanica
koje su ukljuene u transmisiju elektrinih i hemijskih signala preko triliona spojnih
prostora meu stanicama. Postoje dVije razliite vrste stanica u nervnom sistemu:
nervne stanice ili neuroni i glija stanice. Neuroni su osnovne jedinice za procesiranje
informacija u mozgu i nervnom sistemu, a svi se formiraju krajem drugog tromjesjeja
trudnoe. Neuroni se sastoje od staninog tijela i dvije vrste izdanaka: dendrita i aksona.
Dendriti, koji se oko tijela neurqna granaju poput kronje oko stabla, slue kao glavna
aparatura za primanje signala od drugih neurona. Suprotno njima, postoji samo jedan
akson koji je glavna projekcijska jedinica za prenos signala neurona. Pred kraj akson se
grana kako bi uspostavio kontakt s drugim neuronirna na kontaktnim mjestima zvanim
sinapse. Glija stanice mnogo su brojnije od neurona, a stvaraju se tijekom cijelog ivota.
One vjerojatno nisu vane za neuralnu transmisiju. Smatra se da imaju druge uloge.
Glija stanice hrane neurone i osiguravaju mozgu vrstou kao potporni elementi. Neki
tipovi glija stanica proizvode mehku tvar zvanu mijelin, koja stvara ovojnicu oko veine
velikih aksona. Druge vrste glija stanica imaju ulogu hranjenja, uklanjanja ostataka nakon
odumiranja stanica ili ozljeda, ili mogu sudjelovati u stvaranju barijere krv-mozak, u
migraciji neurona ili u prerastanju aksona. www;hrstud hr/psiholqgjja (op. prtv)

1 1
Takoer, ovaj sistem prima mogue impulse od mozga, tako da ako
bi se prekinula veza izmeu ove mree i modane opne, ovjek bi
zapao u duboku komu.

A da ne govorimo o povezanosti mreastog sistema s upozo

renjima, budnosti, svijesti, snom, i modanim bioelektrinim dje
lovanjem; tada on, isto tako, prima i prenosi informacije iz aparata
zaduenog za ulo sluha, vida i mirisa. Stoga nije udno da su neki
znanstvenici oznaili unitavanje modanog stabla ravnim smrti ci
jelog mozga, ili pak dokazom njegova mrtvila.
Ako se ponovo vratimo navedenom ajetu, zapazit emo da kon
tekst ukazuje na povezanost "doaptavanja" sa ilom kucavicom,
dakle postoji direktna povezanost izmeu onoga
to dua tajno doaptava ovjeku i preobraavanja
ideja i misli u voljne aktivnosti, a voljne aktivno
sti su direktno i indirektno povezane s modanim
stablom, to znai da nervni poticaji prolaze kroz
njega ka ostalim dijelovima tijela.6
Stoga je Uzvieni All ah obznanio u ovom aje
tu

da On zna za doaptavanje, kada se ono deava,

a takoer i prije nego to stigne do modanog sta

bla gdje se odvija preobraaj iz namjere u aktivno
injenje u samim njegovim poecima uz saradnju
s ostalim dijelovima mozga. All ah je, dakle, blii
ovjeku od ovog stepena ili faze, to znai da je On
blii ovjeku od njegove svijesti, njegovih osjea
ja, budnosti i panje, odnosno svih aktivnosti koje
oslikavaju "doaptavanje due". Nadnaravna po
vezanost na koju nailazimo u ajetu, tj. povezanost
izmeu doaptavanja i ile kucavice i aktivnosti,

nervni sistem

odnosno injenja vrlo je vana. Bilo je ovo jo jed6

Centralni nervni sistem sastoji se od etiri glavna dijela: lene modine, modanog debla,
diencefalona i celebralnih hemisfera. Tokom embrionalnog razvoja, ivane stanice
organiziraju se u tubularne strukture koje ostaju i u odrasloj dobi. Dio koji zavri u glavi
razvija se u mozak, a ostatak formira lenu modinu. wikipedia.ba (op. prev.)

12

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

-_o

no osvrtanje na sadraj ajeta iz kojeg smo zakljuili jo neto. Istinu

je rekao Uzvieni All ah:
ff

Mi emo te nauiti da izgovara, pa nita nee zahora

viti, osim onoga to e Allah htjeti -jer, On zna i ono to

najavu iznosite i ono to tajite. (El-E'la, 6-7)
Razlikuju se:

2. Periferni nervni sistem

neurom kOJI se nalaze 1zvan mozga i
kimene modine, u mi!iima,
ulima i organima

U hadisu Boijeg Poslanika, a.s., takoer je spomenuto moda

no stablo.7 Hadis o tome biljei Buhari u

Sahihu, a prenosi ga Seid b.

Ustrojstvo sive i bijele tvari modanog debla (stabla). Na prijelazu iz kraljenine u

produljenu modinu dolazi do bitnih promjena unutarnjeg ustrojstva. Vanjski izgled
modanog debla izraz je njegove unutarnje grae - izboine i polja na povrini,

odgovaraju jezgrama ili snopovima aksona u dubini.

Modano deblo sadri 6 funkcionalnih skupina sive tvari. Tegmentum sadri osjetne,
motorike i parasimpatike rjezgre

1O

modanih ivaca. Posebne osjetilne jezgre su

u tegmentumu i tektumu. Posebne motorike jezgre su nucleus ruber, nucleus niger,

nuclei pontis i sklop donje olive. Retikularna formacija protee se kroz cijelo modano
deblo. Monoaminske i acetilkolinske skupine neurona su u tegmentumu. Ostale posebne
jezgre danog debla.
Kroz modano deblo prolaze

(ili iz njega polaze) dugi osjetilni i motoriki putevi. Neki

dugi osjetilni putevi uzlaze kroz tegmentum modanog debla prema talamusu i kori
velikog mozga. Neki dugi osjetni putovi uzlaze kroz modano deblo prema kori malog
mozga.Kortikospinalni i kortikonuklearni put silaze kroz modano deblo izravno na
bulbospinalne i spinalne motoneurone. Iz modanog debla polaze silazni motoriki i
monoaminski putevi u kraljeninu modinu. U modano deblo silaze izvrni putevi iz
kore velikog mozga. Neki dugi osjetni putevi uzlaze kroz modano deblo prema kori
malog mozga. Kortikospinalni i kortikonuklearni put sliaze kroz modano deblo izravno
na bulbospinalne i spinalne motoneurone. Iz modanog debla polaze silazni motoriki i
monoaminski putevi u kraljeninu modinu. U modano deblo silaze izvrni putevi iz

kore velikog mozga. Dva snopa (FID i MFB) povezuju limbike strukture s modanim
deblom i kraljeninom modinom. http:/ /medlib.mef.hr (op. prev.)

13

KUR'AN,-,!} r
NERVNI SISTEM --'
Musejjeb od Ehu Hurejre. Poslanik, a.s., rekao je: "Kada neko od vas l PSIHOLOGIJA,,.-\
zaspi, fgtan mu na zatioku (kaftje er-re's) svee tri !vora, i svaki !vor stef! na
njegovu mjestu govorei: Pred tobomje duga no, pa leij. Kada otjek ustane
i spomene Allahovo ime, odvee sejedno ue; kada se abdesti, odvee se drugo
ue; a kada k lanja, odvee se iposfjednje i onda bude radin i dobre volJe, a u
protivnom e biti lofe vofje i lijen."8
U

ovom hadisu su dokazi i savreni znakovi koji se povezuju s

modanim stablom, a oni su slijedei:

1- U hadisu

se spominje izraz ''_ kafije re's", to znai stranji dio

lobanje u kojem su smjeteni modano stablo i mali mozak;

2- hadis ukazuje na najvee zlo za ovjeka, a to je da kada spava,

ejtan mu iznad glave svee uzao koji ga spreava da ustane sve do
jutra. Poznato je da su budnost, oprez i svijest funkcije retikularnog
(mreastog) aktivirajueg sistema koji se nalazi u centralnom dijelu
modanog stuba;

3- hadis je oznaio da ejtan vee tri vora, a svaki od njih ima

svoje posebno mjesto. Mi emo iznova shvatiti dalekosenost nad
naravnosti ovog hadisa ako budemo znali da se modano stablo sa
stoji od tri jasne sfere, a one su:
- produena modina (Medu/la oblongata);
- most (Pons)
- srednji mozak (Mid brain-Mesencephalon)9
Svako od ovih podruja sadri aktivirajui mreni sistem pomo
u

kojeg se dogaa svijest.

8 Sahihu Buhari, 1/199, Dar fiker -Bejrut.

9 Medulla sadri nekoliko kontrolnih centara za vitalne automatske funkcije, kao za disanje
i brzinu udaranja srca. Pons ili most predstavlja vaan centar za povezivanje informacija
iz celebralnih hemisfera s malim mozgom. To je sustav vaan za paramettizaciju finih
pokreta. Srednji mozak kontrolira mnoge senzorne i motorne funkcije, ukljuujui i
pokrete oiju. Iznad modanog stabla nalazi se diencefalon, koji sadri dvije glavne
strukture: talamus i hipotalamus. Talamus je vaan sistem za povezivanje informacija
to dolaze iz niih regija mozga sa cerebralnim korteksom. Hipotalamus, koji lei ispod
talamusa, vaan je za regulaciju automatskih i endokrinih funkcija, te funkcija vezanih
uz utrobu. Iznad i okolo diencefalona nalaze se celebralne polutke ili hemisfere.

hrstud hr/psihologija (op. pnv.)

14

KUR'AN,
-{NERVNI SISTEM
/'{ l PSIHOLOGIJA
--"

Stammhim

MeduUa oblonpta

4- Iz navedenog hadisa vidi se da je ustajanje na sabah-namaz

mogue zbog blizine jutra, samo ako se posjeduje volja za to. Ha
dis naglaava da je utonulost u dubok san umanjena pred jutro, to
emo objasniti u knjizi Kur'an i snovi. Zato onda neki nalaze ispriku
u tome da je ustajanje na sabah-namaz vrlo teko, a ne ele kazati
kako je njihova volja da pobijede bdijenje i rano ustajanje vrlo slaba?
Nauno je utvreno da postoji "bioloki budilnik"10 kod o
vjeka, koji je daleko precizniji od elektronskih i mehanikih satova.
Ovaj sahat se precizno podeava odlunou, voljom i vjebanjem,
i on budi ovjeka glede odreene stvari koju je ve odluio uiniti
prije spavanja. Ekipa strunjaka s University College iz Londona
otkrila je i da ljudski mozak posjeduje sistem za rano upozorenje
koji pomae ovjeku da revitaliZira informacije o neemu emu je
u prolosti bio izloen na neosjetilan nain. Oni navode u svojoj
studiji da usporavanje djelovanje ovog sistema pomae u lijeenju
od boli.
1 O O bilokom satu moete proitati u posebnom dadatku ovoj knjizi.

lS

KUR'AN, ")_t
NERVNI SISTEM (':-(
Strunjaci navode da se dobrovoljci koji su uestvovali u ovoj l PSIHOLOGIJA ?J(
studiji nisu mogli prisjetiti podrobnijih pojanjenja o pokusu jer su
bili izloeni tokom eksperimenta lahkim elektrookovima, ali je ak
tivnost mozga pokazala da je njihov intelekt zabiljeio ove infor
macije na vrlo pouzdan nain sluei se kompliciranim raunskim
operacijama.
Takoer je ekipa engleskih strunjaka uradila pokuse u traja
nju od pola sahata na

14 bolesnika

sluei se aparatom za brisanje

funkcija koji radi uz pomo magnetske rezonance. Bolesnicima je

priloen niz slika obinih oblika nakon kojih slijede elektrookovi
u duini od jedne sekunde a jednaki su bolu uboda igle. Kad su se
pokusi zavrili, mnogi od dobrovoljaca nisu bili u stanju da se sjete
slijeda slika, ali je brisanje pomou magnetske rezonance pokazalo
da su se dvije glavne hemisfere, abdominalna i dio modane kore,
pripremale na ono to e se desiti.
Dr. Ibn Sejmur kae: "Bilo nam je jasno kako mozak odreu
je dogaaje koji mogu biti opasni ili bolni putem tumaenja niza
dogaaja i valuacijom moguih zbivanja." Dr. Ibn Sejmur koji je
bio i voa ekipe ovih strunjaka, kae: "Kada bismo bolesnicima
pokazali etvrtasti oblik, a potom okrugli, za kojim slijedi bolni ok,
taj dio mozga vrlo brzo bi nauio da krug donosi neku lou vijest.
Meutim, nakon kraeg vremena ovaj dio mozga shvatit e da vi
enje etvrtastog oblika isto tako nije dobra vijest jer nakon njega
dolazi krug."
Dr. Sejmur kae: "Mozak predstavlja uspjean ivi kompjuter, jer
sadri oko

1OO milijardi nervnih elija koje oznaavaju nae ideje i po

naanj. Bez obzira to to mi ne osjeamo, mozak kroz kompliciranu

matematiku strategiju nastoji provjeriti da li sami pazimo na sebe."
Postalo nam je jasno kako je mozak odredio dogaaje koji mogu
biti opasni i bolni procesuirajui slijed dogaanja i procjenjujui mo
gua zbivanja. Mozak je bio u mogunosti, biljeei ovaj slijed doga
aja, da rano aktivira alarm u mozgu. On nastavlja: "Zamisli da te je

16
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

ugrizao komijin pas, brzo e nauiti ne samo da se kloni psa nego

i slinih drugih ivotinja."
Ovaj strunjak elio je takoer izvoditi jo nekoliko studija o
raunskim operacijama mozga na nekoliko osoba koje se suoavaju
s neprestanim bolom. On e: "Uprkos tome to je hronina bol
procentualno vrlo rairena, jo uvijek je nejasna i uglavnom je njeno
lijeenje oteano."
Iz iznesenog slijedi:
- modano stablo smatra se ilom koja povezuje mozak s ki
menom modinom11, odlikuje se irokom nervnom povezanou
sa svim modanim centrima, ono sprovodi informacije iz mozga, i
obratno, a takoer je pouzdano povezano s budnou i opreznou.
Uzvieni Allah ukazao je u naprijed navedenom ajetu da je blii
ovjeku od ile kucavice (dakle, modanog stabla). On zna ono ta
"dua doaptava ovjeku" prije nego to se to desi. On je blii ovje
ku od faze kada se doaptavanje i namjera preoblikuju

materijalno

injenje, dok je to jo uvijek u fazi nervnog podsticaja unutar mozga

Allah je blii ovjeku od njegove svijesti, osjeaja i opaanja.

- Iz priloenog se moe zakljuti da je "ila kucavica", prema ve
ini strunjaka modano stablo, a ne krvna ila na vratu, kako su to
tumaili u prolosti tradicionlani mufesiri, a od njih preuzeli savremeni.
Dakle, nije im bilo dostupno ono do ega su savremena nauka i me
dicina dole, a pomou njih mnoge kur'anske injenice kao i one iz
1 1 Kimena modina (lat. Medula spinalis) prua se od prvog kimenog prljena, adasa do
donjeg ruba drugog lumbalnog prljena.
Na njoj postoje dva zadebljanja i to u vratnom i lumbalnom dijelu. Iz kimene modine
cijelom duiom izlaze nervi. Kimena modina dijeli se na nekoliko dijelova, ovisno
o ivcima koji iz nje izlaze. Graa kimene modine drugaija je od grae mozga jer je
siva masa smjetena centralno, a bijela na povrini. Siva masa na poprenom presjeku
daje oblik latininog slova H. N a svakom segmentu kimene modine izlazi (tj. ulazi) po
jedan par senzibilnih snopova (senzibilni korijen) i izlazi jedan par motorikih snopova
(motoriki korijen), koji se na svakoj strani ujedinjuju u spinalni nerv. Tako postoji 31
par spinalnih nerava. Snopovi aksona u bijeloj tvari prenose senzibline informacije u
mozak i donose motorike naredbe iz mozga. U kimenoj modini smjeteni su razni
centri. Posebno su vani:

centar za rtglllacijll mokrenja,

centar za regtllacijll defekatije (stolice, )
vegetativni centri,
centri spinalnih refleksa. www.bs.lllikipedia.org (op. prev.)

17

KUR'AN, d\,,
NERVNI SISTEM l,'.)<+/
- i"hadisa Poslanika, a.s., su nam jasnije, dok one nisu bile poznate prolim 1 PSIHOLOGIJA /J>"
generacijama. Uzvieni Allah govori istinu i On upuuje na Pravi put.
Savremena nauka otkrila je

da tekuina pospjeuje hlaenje

mozga, a to se ponavlja pet puta na dan, to je jednako broju nama

za koje musliman obavlja tokom dana. Neka je uzvien Onaj Koji je
odredio da vanjska istoa tijela bude usklaena s istoom mozga
kao najodabranijeg dijela ljudskog organizma.
Isto tako, studija koja je ustanovila da se u mozgu odvija proces
ispiranja i rashlaivanja pokazala je da vjetako vrenje ove opera

cije ima korist za spaavanje ivota tek roenog djeteta. Studija je

naime pokazala da hlaenje mozga spaava tek roenu djecu koja
se suoavaju s manjkom kisika od smrti ili izloenosti zdravstvenim
smetnjama.
Internacionalni pokusi koji su se ogledali u upotrebi specijal
ne kape natopljene hladnom vodom za djecu pokazali su pozitivne
rezultate. Prema studiji, djeca koja su obukla

tu

kapu manje su bila

izloena smrtnosti ili paralizi.

Navodi se da do manjka kisika pri roenju dolazi zbog cijepanja
materice ili preranog odlubljivanja posteljice ili pak uslijed pucanja
pupkovine. Na osnovu procjena u Britaniji se jedno od hiljadu djece
pri roenju suoava s manjkom kisika, dok je ovaj broj daleko vei
u zemljama u razvoju. Sve do sada nikakva medicinska intervencija
- nije uspjela u tome da se stanje popravi, tako da mnoga djeca umiru

ili su ak izloena problemima kao to je npr. nepokretnost.

18

KUR'AN,
,/
:_-<Y-NERVNI SISTEM
[ l PSIHOLOGIJA
,

ovjek o.p. mfbun..

...=:

.-..s.z.-..11'.-!:

Pored toga, strunjaci pri Univerzitetskoj bolnici u Londonu

otkrili su da smetnje nisu vezane za mozak im se dijete suoi s
manjkom kisika, ve se one deavaju kao produkt hemijskih procesa
tokom nekoliko sati prije nego to smetnje postanu trajne. Teoretski
gledano, intervencija bi bila mogua da se ovi hemijski procesi zau
stave i da se preduprijedi trajna smetnja, a jedan od naina da se to
ostvari jeste smanjenje toplote mozga. Spomenuta istraivanja poka
zala su da smanjenje toplote

3-4 stepena u odnosu na prirodnu ima

dobre izglede da zaustavi mnoge tetne procese. Uprkos tome to se

ne znaju razlozi za ovo, mogue je da se na opisani nain usporava
djelovanje hemijskih procesa i da se mehanizmima za popravku, koji
se nalaze unutar elija prua prilika da obave svoju ulogu.
Ekipa strunjaka iz ove bolnice u Londonu zajedno je sudjelo
vala s ekipom istraivaa sa N ovog Zelanda, Brisela i Sijeda kako bi
se pospjeilo djelovanje kape za hlaenje novoroenadi. Pokus je
izveden na

234 djeteta iz svih dijelova svijeta.

Polovina djece dobila

je lijek putem kape za hlaenje dok je druga polovina stavljena pod

zatitu centra. U okviru studije izvreno je hlaenje mozga kod dje
ce u trajanju od

72 sahata, a potom postupno

zagrijavanje uz prua

nje tradicionalne medicinske zatite. Ljekari su pratili stanje djece u

trajanju od

18 mjeseci. Djeca koja su bila izloena hlaenju, kako se

pokazalo, bila su primjetno u boljem stanju. Broj smrtnosti se sma

njio, kao i broj paraliza koje pogaaju neke od njih kada navre

18

19

mjeseci. Tokom pokusa djeca su dobila lijek hlaenjem u trajanju od

sati nakon roenja. Postoje i dokazi koji daju prioritet djelotvor

nosti lijeenju putem hlaenja i u kasnijoj fazi. Shodno rezultatima

studije jedno od

6 do 8 djece koja su bila lijeena kapom za hlaenje

bilo je izbavljeno od smrti ili od modanih oteenja.

Prof. John Weit iz bolnice Londonskog Univerziteta izrazio je
svoj optimizam s rezultatima studije.
Vijee za medicinska istraivanja izvodi opsene pokuse hlae
njem cijelog tijela. Dr. Weit kae da je neophodno da Vijee zavri
svoj pokus kako bi odredilo je najdjelotvorniji nain. Takoer, do
daje da postoji velika potreba da se sazna idealan stepen toplote i
vrijeme lijeenja prije nego to se napusti hlaenje kao tradicionalan
nain lijeenja.

2-

PREDNJI D I O KOSE (K I KA IZNAD ELA)

O ovoj temi Uzvieni All ah kae:

''Ne valj a to! Ako se ne okani, dohvatit emo ga za kiku,

kiku laljivu i grenu." (El- 'Alek, s-6)

KUR'AN, cr):(<"'
NERVNI SISTEM :,
'
l PSIHOLOGIJA ;:: ,:

20

KUR'AN,
, , NERVNI SISTEM
' '", '=- l PSIHOLOGIJA
__

Rije "en-nasije" znai prednji (frontalni) dio glave koji Uzvieni

Allah opisuje lanim i grenim, to ukazuje da je taj dio odgovoran
za ponaanje i postupke ovjeka. Frontalni dio mozga

(Frontal Jobe)

zaduen je za osobenost osobe i on upravlja njenini postupcima i

radnjama, kao to su, npr. iskrenost i la, tako da ako se uspostavi
kontrola nad tim dijelom mozga, mogue je ovladati i samom oso
bom. Prednji dio mozga upravlja nekim postupcima ovjeka i on
otkriva i ukazuje na njegovu osobenost, on razluuje izmeu ovih
osobina i onih koje podstiu ovjeka da ini dobro ili loe.12

Prof. dr. Muhammed Jusuf, profesor fiziologije na Univerzitetu

"Ktalj Abdulaziz" u Dedi, uradio je opsenu studiju o prednjem dijelu

glave

(en-nasije) i objavio ju je u saudijskom asopisu EI-I'dai:13 U studiji

je doao do zakljuka da kur'anski tekst ponire u dubinu svih dijelova

ovjekovog mozga. Rezultate studije objavit emo u daljem tekstu:

l-

Jeziki smisao

S jezikog i tefsirskog stanovita primjetno je da se rije

en-nasije

odnosi na prednji dio glave u predjelu ela. Taj dio opisan je u navede
nom ajetu kao "laljiv i grean", dakle laljiv u rijeima i grean u dje
lima. Ovo znai da je sposobnost vladanja postupcima, pogrenim ili
ispravnim, nepobitno svojstvo prednjeg dijela mozga, en-nasije, mada

12
13

Za dodatna pojanjenja o funkciji prednjeg dijela mozga obratiti se na knjigu iz ove

117, gdje se
(Frontal Jobe) i sl.

edicije "Kur'an i medicina", iji je autor dr. Halid Faik el-Ubejdi, strana
govori o posljedicama konzumiranja alkohola na prednji dio mozga

U toku evolucije prednji mozak CNS-a najvie je progresivno evoluirao. Njegova

primarna funkcija jeste centar ula mirisa i to on obavlja kod niih kimenjaka. Kod
viih kimenjaka je, osim mirisne, dobio ulogu glavnog koordinacionog centra i centra
vie nervne djelatnosti.
Nervne elije se kod viih kimenjaka nalaze u povrinskom sloju sive mase- modanoj
kori, dok nastavci nervnih elija grade unutranjost mozga, bijelu masu. Modana kora
je centar cjelokupne nervne djelatnosti i umne aktivnosti.
Kod veine kimenjaka povrina velikog mozga je glatka; meutim kod viih sisara,
posebno kod ovjeka, ona je uveana pojavom brazda i nabora. Raspored i izgled
brazda isti su kod svih ljudi bez obzira na njihove umne sposobnosti.
Nervni centri su lokalizovani, odnosno u kori mozga razlikuju se zone s razliitim, tano
odreenim funkcijama. Tako se u potiljanoj oblasti nalazi centar za vid, u sljepoonoj
je centar za sluh itd. Poto se nervna vlakna ukrtaju na svom putu, bilo u mozgu bilo
u kimenoj modini, to desna polovina mozga kontrolie lijevu stranu tijela, i obratno.
Najveu povrinu kore zauzimaju tzv. asocijativne zone. U njima su smjeteni neuroni
koji ostvaruju vezu izmeu drugih oblasti, objedinjuju sve impulse; to su zone psihikih
funkcija, uenja, logikog miljenja: Vidi: wwwwilcipedia com (op. prev.)

21

se u samom ajetu radi o_ metaforikom opisu, jer rije

en-nasije oznaa

va kotani dio glave. Anatomska prouavanja prednjeg dijela glave su

pokazala da se taj dio sastoji od jedne lobanjske kosti koja se naziva
eona kost

(Frontal bone)

iza koje se nalazi jedan od renjeva mozga

koji se naziva eoni reanj

(Fronta/Jobe). Zato moemo rei da se pred

nji dio kose "en-nasije" moe shvatiti kao prednji dio glave, a takoer
i ono to se nalazi iza njega, prednji dio mozga koji se zove eoni
ili frontalni reanj mozga, kojem svojstva kakva su "laljivi i greni" i
odgovaraju u doslovnom smisu, tako da se vanjski smisao navedenog
kur'anskog teksta odnosi na ovaj dio i njegovu funkciju. Pripisivanje
svojstva ili funkcije nekome ili neemu u prenesenom smislu vrlo je
prisutno u kur'anskom tekstu. Uzmimo za primjer ajet:
ff

PitaJ grad u kojem smo boravili i karavan s kojim smo

doli. Mi zaista govorimo istinu!" Ousuf, 8)
Pitanja se ne postavljaju zgradama

';l selu ili karavanu, ve se mi

sli da se pitaju ljudi unutar zgrada i vlasnici dev od kojih je karavan

i sastavljen.
Tu je jo niz ajeta i hadisa koji podravaju ovaj smisao. Takve su,
recimo, rijei Uzvienog Allaha:
ff

Nema ni jednog ivog bia koje nije u vlasti Njegovoj (hi

nasijetiha) . . . " (Hud, 56)

Dijelovi velikog mozga

KUR'AN,-1'\'
NERVNI SISTEM-:..'
l PSIHOLOGIJA '(:

22

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
r ,' l PSIHOLOGIJA

Navedeni tekstovi. ukazuju da se posebno podruje koje vodi

i upravlja svim ivim biima, na elu kojih je ovjek, neizostavno
pokorava i potinjava Boijoj vlasti i htijenju. Ovaj dio, dakle, mora
biti mozak jer je to poseban dio zaduen za upravljanje postupcima
ivih bia, on je u kur'anskim tekstovima nazvan rijeju

en-nasije,

koja

podrazumijeva prednji dio mozga.14

Shodno spomenutom, iz teksta se moe razumjeti da

en-nasije

obuhvata eoni reanj mozga, a to je podruje koje upravlja postup

cima i ponaanjem ljudi.
Sloboda ovjekova izbora odvija se putem ovog prednjeg dijela
mozga, kako se da razumjeti iz teksta, i on je jedino ivo stvorenje
koje moe da vlada svojim ponaanjem i postupcima, odnosno rije
ima i djelima. On lae, govori istinu, radi ispravno i pogreno, stoga
Uzvieni Allah kae:

nNe valja to! Ako se ne okani, dohvatit emo ga za kiku,

kiku laljivu i grenu." (El-Alek, 15- 1 6)
14 Mozak je visokorazvijeni i glavni dio ivanog sistema koji usklauje i odrava cjelovitost

cij i vog r
O
:yih
n Je SJediste SVlJestll
naJVlS mtelektualnih twlKCI.Ja
;::
,_ SVOJStvenih samo OVJe
ku.
Mozak je odgovoran za miljente, P.atnenje, govor 1 osjecaje.
Mozak Je smJeten u lubanjskoj supljini, gaje je lubanjskim kostima zatien kao oklopom.
Mozak titi JO i cerebrospinalna tekuma koja ga oplakuje. Kotani oklop se ne moe
rastezati, pa ve vrlo malo poveanje tlaka u lubanjslioj upljini (krvarenja, izljev, tumon)
moe biti o 'bdjno.
Mozak je
'jeljen na dvije p<?lutke, hemisfere i obuhvata nekoliko djelova : vdiki mozak
(cerebrum , mali mozak (cerebdlum), produena modina (medulla oblongata). Polutke
nisu zrcalne, pa se razvijenija polutka naziva dominantnom, sto je esto lijeva p<;>lutka.
Kora mozga sive je boje i nije glatka, ve se sastoji od brojnih vijuga (gyrusa) i udubina
.
(sulcusa).
Kora mozga je naborana, zato je i P?.vrina mozga puno vea od unut2mje povrine
kostiju glave. Kora mozga jo je podiJeljena i veim udubinama na pojedine renJeve.
VeliKi mozak ini 90 % mozga.
Kora velikog moz je anatomski podijeljena na renieve mozga, a to su eoni ili frontalni,
tjemeni ili parijentalrii, zatiljni ili okcipttalni i slje ili temporalni reanj.
Pojedini diJelovi moz ine funkcionalne cjelirie. Tako veina ulaznih informacija stie
u osjetilno podruje, koje je smjeteno u tjemenom renju. Pokretako, motoriko
p<>drU9e, nalazi se u stranjem dijelu eonog renja i u blizini Je osjetilnog. Iz motorikog
se podruga alju impulsi koji putevima kroz lenu modinu stizu u periferne dijelove
tijela. U eonim renjevima i:tala.ze se sredita misaonih funkcija, a u lijevom straznjem
dijelu nalazi se jedno od sredita za_ govor. U sljet><>OCnom renju nalaZi se e za
slUh, a u zatiljnom po<lruje za vid. U dnu sljeo tenja nalazi se cje za njuh.
Svi su reJ?-jevi simetrini, tj. nalaze se i u lijevoj i u desnoj polutki mozga. Vdiki mozak
preko svojm receptora u tijelu, te skupine osjetila u glavt, prima raznolike informacije,
meusobno ih koordinira i konsolidira (sreuje), po potrebi na njih reagira voljnom
o
r:
i sreuje informacije, misli, ti, odreuje svijest, ponaanje,
iskustvo, temperament i osobn0st. www.wikipedia.ba /www.medicina.hr (op.prev)

:izj;!

__

23

Dakle, ako ne prestane govoriti tako ili raditi na taj nain, mi emo
ga onda snano dohvatiti za "kiku" (metaforiki: prednji dio mozga).

2-

Anatomski ospekt

Funkcije ljudskog mozga

Savremena nauka iznosi nekoliko injenica koje odlikuju prednji

dio mozga kod ovjeka u poreenju s drugim ivotinjama. Ove se
injenice se mogu saeti u slijedeem: .
a)

mozak je procentualno tei kod ovjeka u odnosu na tijelo.

ovjek u odnosu na ivotinje posjeduje najvei postotak teine

mozga u poreenju s tijelom. Apsolutna teina mozga (ne u odnosu
na tijelo) vea je kod kita, slona i delfina;

b) prednji ili eoni dio mozga vei je u odnosu na ostale dijelove

mozga: meumozak, srednji mozak, produena modina i

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

24
KUR'AN,
, -, NERVNI SISTEM
'ili l PSIHOLOGIJA
, l

mali mozak15, kao to emo to u u daljem tekstu i vidjeti;

e)

kora mozga16

(cortex cerebn)

najvei je i najtei dio mozga.

Mozak se sastoji od najveeg i najteeg dijela mozga, a to je

veliki mozak (cerebrum), ili tanije od kore velikog mozga,
a njen najvei dio predstavljaju dijelovi: eoni ili frontalni,
emeni ili parijentalni, zatiljni ili okcipitalni i sljepooni ili
temporalni reanj;
d) ovjek posjeduje najveu koru mozga u poredenju sa ivoti
njama, posebno koru velikog (prednjeg) mozga.
Mozak ovjeka po svom obliku razlikuje se od mozga ivotinje,
15 Mali mozak

smjeten je u stranjem dijelu lubanje, ispod velikog mozga. Graen je od

vanjske sive i unutarnje bijele tvari, izbrazdane kore, ali ne kao kod velikog mozga, nego
paralelnim vijugama i udubinama. Ima dvije polutke ili hemisfere. Mali mozak je povezan
s velikim mozgom, produenom modinom i s periferijom tijela ivanim nitima. On
moe na temelju iskustva oslabiti ili pojaati impulse. Mali mozak kontrolira miini tonus,
brojne refleksne radnje, osigurava ravnoteu i koordinira miine kretnje.
Produena modina smjetena je ispod velikog i ispred malog mozga. Zavrava kod
velikog zatiljnog otvora, odakle se dalje u kraljenicu nastavlja kraljenika ili lena
modina. Uloga produene modine jeste regulacija mnogih ivotnih (vegetativnih)
funkcija, kao disanje, krvni tlak, peristaltika crijeva. Oteenjem produene modine,
tj. sredita za disanje nastupa smrt. Na prijelazu iz velikog i malog mozga u produenu
modinu nalazi se proirenje, pons. Na dorzalnoj strani smjetena je lijezda epifiza.
hrstud hr (op.prev.)

16 Od svih djelova mozga, kora velikog mozga (cortex cerebri na latinskom), kao nosilac

najviih kognitivnih funkcija, najei je fokus neuropsiholokih studija. Kod ovjeka

korteks predstavlja najvei dio mozga i kao padobran natkriljuje druge, 'nie', cerebralne
strukture. Podijeljen je na dva, generalno simetrina dijela (hemisfere). Ukupan izgled
kore velikog mozga

mogao bi da se zamisli kao par takvih 'padobrana', 'platna'

debljine oko 2.5 milimetra, ukupne povrine oko dva do dva i po kvadratna metra,

ali 'zguvanih' tako da prenik svakog od njih ne prelazi vie od oko 1 8 santimetara.

(Barlow,

1999).

Hemisfere su meusobno povezane masivnom strukturom (korpus

kalozum) sainjenom od nervnih vlakana kojima su elije jedne hemisfere povezane

sa elijama druge. Pored ovih, milijarde vlakana pruaju se i izmeu kore i drugih
modanih struktura, senzornih organa i kimene modine, povezujui, na taj nain,
korteks sa ostatkom tijela. Kora, bazalne ganglije i diencefalon se zajedno oznaavaju

kao prozencencefalon ili prednji mozak.

Najupadljivija karakteristika korteksa mozga ovjeka (kao i drugih viih sisara) jeste
prisustvo vijuga (girusi) i brazdi (sulkusi). 'Izuvijenost' kore ima svrhu da omogui
'pakovanje' to vee kortikalne povrine na to manji prostor. Kod ovjeka, oko dvije
treine kore nalazi se unutar sulkusa.
Kora se sastoji od tijela neurona, njihovih dendrita, i jednog, dijela aksona; takoe sadri
zavretke neurona koji do nje stiu iz drugih dijelova mozga, kao i bogatstvo krvnih

sudova. Ovo je ini tamnosivo obojenom, ime se razlikuje oo' projekcionih vlakana
(aksona) koja sainjavaju korpus kalozum i nishodne/ushodne puteve, a koji su, zbog

mijelinskog omotaa, svjetlije boje ili ak bijeli. Vidi: N.Krsti: Uvod u

draft udbenika, okt. 2007. (op.prev.)

neuropsihologfju,

25

KUR'AN,-,/\-,
NERVNI SISTEM
povrina modane kore je vea, posebno kora prednjeg mozga, a l PSIHOLOGIJA -/:
,

takoer i obim mozga. Meutim kod veine ivotinja prednji dio

mozga uvelike je sastavljen od kore za njuh (miris), koja kod ovjeka
u poreenju s prednjim mozgom zauzima sasvim neznatan dio.

to se tie ivine modane kore, koja je zaduena za funkci

onalnost instikta, kod ivotinje je vea nega kod ovjeka; takoer
je tu i druga geometrijska osobina vrlo bitna, a odnosi se na obim
ivine modane kore, koja vlada pokretima instikta

ili

refleksima u

odnosu na dio mozga zaduen za govor. Tu je i dokaz da se vlada

nje pokretnim funkcijama kod ivotinje odvija pomou refleksa

ili

je usmjereno putem instikta, dok su kod ovjeka funkcije pokreta

i ponaanja podlone svijesti i usmjeravanju od kore mozga, koja
zauzima najveu povrinu;
e) prednji, eoni reanj mozga zaduen je za govor
Kontrola u odabiru i sastavljanju rijei kako bi se njima govorilo
odvija se u tzv. Wernickeovom podruju i Brokinom podruju i tzv.

26

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
,-;__ l PSIHOLOGIJA

angularnom girusu.17 U angularnom girusu odvija se izbor rijei, u

Brokinom podruju, koje se nalazi ispred donjeg dijela primarnog
motorikog podruja, odvija se motorika govora dok je Wernickovo
podruje zadueno za intelektualnu komponentu govorenja. Dakle,
klju upravljanja govorom nalazi se u prednjem (velikom) mozgu,
odnosno u podruju "en-nasije", kike (kako je rije prevedena u
gore citiranom ajetu).18
Zbog toga, sve rijeCi koje se pojave u mislima ne bivaju izgovore
ne, jer prolaze kroz centar u kojem se one formiraju u prednjem moz
gu (en-nasije). Zato je ovjek odgovoran za ono to njegov jezik izgo
vara, jer moe vladati odabirom rijei i organima zaduenim za govor,
u prvom redu misli se na jezik. Na ovo je i Kur'an ukazao rijeima:

ff'lar

mu nismo dali oka dva i jezik i usne dvije." (el- Be

led, 8-9)

17 Dobio naziv po francuskom neurologu i anttopologu Paulu Broci. Poetkom 19. stoljea,
neuroanatomi su modanu koru slikovito zamiljali kao nabranu vreu iji se otvor (i rub)

vidi samo na medijalnoj strani modape polutke. Vreu ispunjavaju bijela tvar i bazalni
gangliji modanih polutki, a iz otvora vree izviruje meumozak na kojeg se s jedne
strane naslanjaju fomix, septum pellucidum i corpus callosum. Rub te vree zavrni je
dio modane kore, to u luku okruuje meumozak i corpus callosum, oblikujui gotovo
posve zatvoreni prsten. Francuski neurolog i antropolog Paul Broca uoio je 1878. godine
da taj rubni dio telencefalona oblikuje zaseban reanj - grand lobe limbique veliki rubni
reanj Q.obus limbicus; lat. limbus = rub). tavie, taj reanj sadri dvije skupine struktura, to
oblikuju vanjski i unutarnji luk (. vanjski i unutarn prsten) rubnog renja.

18 Prvi empiristiki pokuaj da se lok.aliziraju modane funkcije izrodio se iz rada francuskog

neurologa Broca, koji je opisao sluaj pacijenta koji je mogao razumjeti, ali ne i producirati

govor; Posmrtna analiza pokazala je da je pacijent imao leziju u posteriomom dijelu lijevog
frontalnog renja. Ovo otkrie nalo se uz lezije otkrivene u slinim sluajevima, to je
navelo Broca da zakljui da taj dio mozga sadri centar za produkciju govora, te da lezija tog
dijela rezultira gubitkom mogunosti govora.. Nekoliko godina kasnije, Wernicke je opisao
sluajeve kod kojih je lezija drugog dijela mozga uzrokovala poremeaj razumijevanja
govora, dok je sposobnost govora bila netaknuta. Tako je taj dio mozga identificiran kao
centar za percepciju govora. Otkrie da su sloene mentalne funkcije, kao percepcija i
produkcija govora, lokalizirane u definiranim i. ogranienim podrujima mozga obnovilo
je zanimanje za funkcionalne strukture mozga. www;hrstud

TEXTostalo/1 rtf (op.prev.)

skripta/3i3

hr/psiholoja/bioloska/

27

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

(Funkcija govorapoveje se spovrfinom sfjepoonog ret!zja. Tojepodru{je

uvijek u dominantnoj hemisferi.
PoiJata su dva sredifta koja sudjeluju u govoru. To su Wernickeovo i Bro
kinopodru{je. O/teenje Wernickeovapodru{ja vie oteava ramijevanjepisa
nog ili govornogjka, dok o/teenja Brokina podru{ja viJe oteavtfiu govorenje
ipisanje. Wernickeovo podru{je viJeje zadueno za intelektualnu komponentu
govorenja, a Brokino podru{je za motoriku govora.
Kod o/teenja Wernickeovapodru{ja nastcye senzorika afaifja, a kod
o/teenja Brokina podru{ja motoriko afaifja, !i govorna smetnja.
Slikaprikae Brokino podru{je (44 , 45) i Wernickeovo podru{je (39,
40) u lijevoj hemisferi. Brojevima su OiJiaena anatomska pofja moa );
f) upravljanje pogledom (pokretanjem oiju) nalazi se. u pred
njem rijenju mozga.
U prednjem dijelu mozga, Brokinom podruju, nalazi se po

druje zadueno za pokretanje oiju (dakle, ne . misli se na vid), a

iznad njega nalazi se podruje zadueno za kruno pokretanje glave.
Oba ova podruja usmjeravaju i koncentriraju pogled u odreenom
pravcu, shodno elji. Ova dva podruja usmjeravaju primarno mo

.'

28

KUR'AN,
.
:_'-NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

toriko podruje za okretanje glave i usmjeravanje oiju u odree

nom pravcu.19
Dakle, eljeno usmjeravanje pogleda nalazi se u prednjem moz
gu (en-nasije) , i ova injenica slae se s rijeima Boijeg Poslanika, a.s.,
glede zabrane gledanja ena. Naime, prvi pogled se smatra iznenad

nim, u njemu nema nikakve odluke iz mozga, dok se drugi smatra

namjerom i eljenom odlukom koja je uslijedila iz mozga. Sprea

vanje ili zabrana odnosi se na ovaj drugi pogled jer je doao uslijed
elje;
g).podruje za vladanje i upravljanje pokretima svih dijelova ti
jela nalazi se u prednjem renju mozga20
Savremene studije pokazale su da primarna motorika kora,
smjetena u prvoj vijugi eonih renjeva, ispred sredinje brazde,
potom premotoriko podruje te suplementarno motoriko pod
ruje imaju ulogu pokretanja tijela. Primna motorika kora za
duena je za pokretanje miinih podruja u tijelu; istu ulogu ima
i premotoriko podruje dok suplementarno motoriko podruje
djeluje zajedno s premotorikim podrujem, upravlja pokretima ti
jela, za namjetanje razliitih dijelova tijela, pokrete za namjetanje
glave i oiju i dr. Potom uzrokuje obrasce pokreta u kojima sudjeluju
skupine miia koje izvode specifine radnje (obrasci usklaenih mi-:

inib aktivnosti - ake -ramena - ruke) . Ovo podruje jeste temelj

19 Tri para vanjskih onih miia pokreu onu jabuicu oko tri osi rotacije.
Tri modana ivca inerviraju vanjske one miie.
Pet neuralnih sustava omoguuje pet vrsta onih pokreta.
Onim pokretima upravljaju brojne modane strukture.
Poloaj i brzina kretanja one jabuice kodirani su aktivnou onih motoneurona
modanog debla.
Jezgre Ill. i VI: ivca sadre motoneurone i premotorike internuklearne neurone. http://
medlib.mef.hr (op.prev.)
20 Motorne oblasti (ili motorna kora) nalaze se u frontalnom regionu kore velikog
mozga. Sainjavaju ih precentralna vijuga (primarni motorni korteks) i oblasti ispred
nje (premotorni i suplementarni motorni korteks) koji sadre tijela motornih neurona,
iji aksoni projektuju impulse u modano stablo i kimenu modinu. Motorne oblasti
imaju kljunu ulogu u samom izvoenju motornih akcija, s tim to je osnovna funkcija
sekundarne motorne kore da, projektujui u primarnu, regulie i meusobno uskladi
aktivaciju njenih neurona, osiguravajui time harmoninost i koordinaciju najfinijih
motornih kretnji. (VidiN.Krsti: Uvod u neuropsiho/Qgjju, draft udbenika, okt. 2007.)

29

KUR'ANnY[
NERVNI SISTEM / , "
za finije pokrete ruku i aka koje nadziru premotoriko i primarno l PSIHOLOGIJA ;\ ,,
motoriko podruje.
Na osnovu priloenog, zakljuuje se da se podruje zadueno
za izgovor i odabir rijei, pokretanje glave i oiju nalazi u kori pred
njeg renja velikog mozga (en-nasije) koje je specijalizovano za svje

sno upravljanje da se neka radnja izvri ili ne izvri, a to zahtijeva

pokretanje nekih ili svih dijelova tijela;
h) harmoniziranje govora i razliitih pokreta tijela odvija se

eonom (prednjem) renju

Egzistiranje primarnog motorikog i premotorikog podruja

tjemenom renju ukazuje na simetrinost izmeu Brokinog podruja,

koje upravlja govorom, kako smo ve objasnili, i podruja zaduenog
za pokretanje glave i oiju, te suplementarnog motorikog podruja,
koje upravlja ostalim funkcijama pokreta, a to, opet, dovodi 4o samo

stalnog djelovanja ostalih dijelova tijela. Ovim se ujedno potvruje da .

se usklaivanje govora i pogleda i razliitih pokreta tijela odvija upravo

u eonom (prednjem) renju velikog mozga (en-nasije);

i) prednji reanj mozga odgovoran je za ponaanje i slobodno
vladanje osobe21
Znanstvenici su otkrili da obavljanjem monotonih radnji, koje se ponavljaju, mozak
sam sebe nehotice prebacuje u stanje odmora, i to tridesetak sekundi prije nego to se
dogodi pogreka.
Prouavajui stanje rada mozga u pojedinim fazama, znanstvenici su mogli predvidjeti
pogreke prije nego to se one dogode, tvrde autori studije objavljene u asopisu
Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
''Postoji stanje u kojem va mozak poruuje da mu je potrebna mala stanka, i vi tu nita
ne moete uiniti", objasnio je voditelj studije Tom Eichele sa Sveuilita u Bergenu
(Norveka).
Eichele je dodao kako "svako poznaje onaj osjeaj kada vam mozak nije ba prijemiv i ne
funkcionira dobro, a da vi niste niim uecali na to stanje".
Takvo stanje poinje nekih 30 sekundi prije nego to se dogodi pogreka, i moda bi se
mogao izraditi sustav uzbune koji bi pojaao koncentraciju i pozornost, primjerice kod
kontrolora leta.
"Mogli bismo moda izraditi neki ureaj koji bi se postavio na glavu ljudi koji moraju
donijeti (takav tip) odluke", rekao je Eichele i objasnio kako bi ureaj "izmjerio signal i
obavijestio korisnika da se njegov mozak prebacio u stanje mirovanja i upozorio ga da
u tom trenutku donesene odluke nee biti dobre".
"Znanstvenici rade na izradi prototipa prijenosnog elektroencefalograma koji bi se mogao
pojaviti na tritu za 10 do 15 godina", rekao je Eichele. www.zdraylje com (op. prev.)
21

30
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

Potvrdu ovoj konstataciji nalazimo u injenici da vei dio funk

cija prednje kore kod ivotinja ima utjecaj na ponaanje ivotinja.
Tako ulo mirisa direktno pobuuje spolno ponaanje, slino je i s
nagonom za jelom i aktvnou. Meutim, kod ovjeka respektova
nje i informacije se pohranjuju ranije u funkciju kore mozga, poseb
no u podruja zaduena za vladanje, te emocionalne funkcije, dakle

prije nego to se desi spolni odnos ili nagon za hranom, ili bilo koje

drugo ponaanje, zajedno s pokretima koji usto dolaze, kao to su

npr. pokreti ruku, nogu, ili pokreti bilo kojeg dijela tijela, kao to su
oi, da bi se

djelo, ili jezik, da bi se izgovaralo.

Na ovj nain izbor da se neto uradi ili ne uradi nalazi se u

podrujima zaduenim za eljeno kretanje u prednjem renju moz
ga, ija je povrina velika u odnosu na ostale dijelove kore mozga,
posebno se ovo odnosi na podruja zaduena za vladanje.
Poznato je da ovjek ima instinktivno i steeno ponaanje, i kroz
savremeno poreenje moemo opisati instiktivno ponaanje da je kao
hard disk u kompjuteru koji pokreu odreeni budilnici. Steeno po
naanje moe se opisati kao program koji se nalazi izvan kompjutera.
Instiktivno ponaanje kod ivotinja pokree se pomou ula,

kao to je sluaj s ulom mirisa, koje pobuuje spolno ponaanje ili

nagon za hranom. Uzrok tome jeste u veliini ivinog dijela mozga
u poreenju s korom mozga zaduenom za govor.
Ovime se potvruje da upravljanjem pokretima dijelova tijela
kod ivotinja uvelike vladaju instikti.
Mnoge savremene studije potvrdile su preciznost ovakvog vi
enja, a neki istraivai utvrdili su da je instiktivno znanje glavni
inilac koji odreuje ponaanje ivotinja.
Steeno ponaanje smatra se vladanjem koje usmjerava steeno
znanje iz okoline i ovaj vid je najraireniji kod ovjeka, jer podru
ja zaduena za ponaanje u kori ljudskog mozga imaju vrlo jasno
usmjeravanje i vidnu ulogu u rasporeivanju osjetilnih spoznaja, te,
samim time, omoguavaju samoobrazovanje kod ovjeka.
Postoji ogromna koliina programiranih injenica koje su stje

cane putem spontanih iskustava iz okoline ili pak obrazovanjem i

edukacijom.

31

Za temporalno podruje mozga, koje se nalazi negdje na sredi

ni glavnog dijela mozga, smatra se da ima ulogu u procesu uenja

jezika putem ula sluha i vida; potom se nauene rijei putem mo
danih vijuga, koje se nalaze ispod, odailju u Brokino podruje koje
se nalazi u eonom (prednjem) renju mozga. U ovom podruju
vri se sastavljanje i formiranje rijei za izgovor. Prihvatanje govora
putem krivudave linije iz Wernickovog podruja, koje se nalazi u
temporalnom (sljepoonom) dijelu, koje je zadueno za razumije
vanje izgovorenih spoznaja, odailje se u Brokino podruje, koje se
nalazi ispred donjeg dijela motorike kore, koja upravlja dijelovima
(organima) zaduenim za govor, kako smo malo prije ukazali. Dakle,
sve steene i spoznajne informacije putem ula sluha, vida, mirisa i
osjeaja stiu u krajnji centar u prednjem renju kako bi se te infor
macije upotrijebile odgovarajuim pojmovima za izgovor.
Na osnovu ovoga vidi se da ponaanje ovjeka nije slino po
naanju ivotinje, koje je odreeno samo instiktom, jer ovjeka
usmjeravaju i spoznaje steene iz okoline. Zato je ponaanje o
vjeka podlono razvoju i promjenama, a ovjek je taj koji ima mo
gunosti za takvu promjenu u svom ponaanju na osnovu njego
.
ve specifinosti u odabiru informacija i stjecanju iskustava.22 Ako
odabere okolinu u kojoj e uti lij ep govor i zapaziti poten rad, to
e se odraziti i na nj egovo ponaanje i odabir. Ako odabere neto
suprotno tome, njegovo ponaanje bit e shodno okolini i drutvu
koje je izabrao.
22 Od svih procesa koji se odvijaju u razdoblju od djetetova roenja pa sve do odrasle
dobi, moda najtajanstveniji i najznaajniji procesi odvijaju se u mozgu. Za vrijeme
prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujuom brzinom od oko 250.000
stanica u minuti. Sredinom trudnoe (krajem dvadesete sedmice fetalnog ivota) stvorene
su milijarde neurona. Uecaj majine prehrane na razvoj djetetova mozga najvei je u
prenatalnom razdoblju. Ovdje treba posebno istaknuti potrebu za dostatnom koliinom
folne kiseline (spoja koji pripada skupini B vitamina) od samog poetka trudnoe. Ona
je, naime, neophodna za pravilan razvoj mozga u prvim mjesecima trudnoe, i zbog
njezinog nedostatka se znaajno ee dogaaju teki poremeaji u razvoju ivanog
sustava (spina bifida) koji mogu uzrokovati smrt ili doivotnu invalidnost djeteta.
Prehrana u prvim godinama ivota takoer moe imati znaajnog uecaja na razvoj
- na sposobnost uenja, komuniciranja, analitikog razmiljanja, uspjene socijalizacije
i prilagoavanja novim situacijama. Kvalitetna prehrana i dobro zdravlje su u bliskoj
povezanosti tokom cijelog ivota, no ta je povezanost najizraenija u prvim godinama
ivota. Nekvalitetna prehrana uzrokuje slabiji kognitivni razvoj, umanjuje panju i
koncentraciju te smanjuje uspjenost u kasnijem ivotu. www.roda hr (op.prev.)

KUR'AN
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

-\
_, -

,_

32

KUR'ANl
>.
' , ', ) '
\
_::: NERVNI SISTEM
,
_
, _

_-<)../); l PSIHOLOGIJA

palit

...... ..... .. ... ... ... .... ......

CA ...... ...... .. .. ...... IIrlill

()cc;tpbl
laOe

....._...,
-- -

...... ....... .... .. ...... ...... ....

'1 Ftonlll lalle
,...... ICIOI
Occiplll a.

.., LeiiM ., ......,_

l'C) ...... ..... ., ... .... .,IIIIIn

T....... ICIOI
DillaplleiDn
e ........,.

...... ....... ... .. ....... ... ......

Sve ove znanstvene injenice do kojih su doli uenjaci, istra

ivanjem i prouavanjem, potvrdili su Kur'an i sunnet. Neke od tih
ajeta i hadisa avest emo u daljem tekstu.

1 - Sve se stvari vide uju i shvataju putem uma, a odluka je na

ovjeku a time i njegova odgovornost.

ffNe povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum,

za sve to e se, zaista, odgovarati." (El- Isra, 36)
2- ovjek je u mogunosti da sam sebe promijeni.
ff

Allah nee izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne

izmijeni.

kad Allah hoe da jedan narod kazni, niko

33

to ne moe sprijeiti; osim Njega nema mu zatitinika."

(Er-Ra'd,

3- Na

l l)

ovjeku je da potrai zdravu i korisnu okolinu i zdravo i

primjereno drutvo kako bi bio koristan i dobar ovjek.

"Na Dan kada nevjernik prste svoje bude grizao govore

i: ff Kamo sree da sam se uz Poslanika pravog puta dr
ao, kamo sree, teko meni, da toga i toga za prijatelja
nisam uzeo." (El- Furkan, 7-8)
U hadisu koji biljei Tirmizi (br.

2307), od Enesa, stoji:

"Doao je neki ovjhek Poslaniku, a.s. , pitajui: 'Boiji poslanie,

kade e nastupiti Sudnji dan. '. Poslanik, a. s., ustade da obavi namaz,
a nakon to je klanjao namaz, ree: 'Gdje je onaj to pita za Sudnji dan. '

'Ja sam', ree ovjek.

Poslanik, a.s., upita ga: ' ta si pripremio za Sudnji dan.'
Ovaj odgovori: 'Nemam mnogo namaza niti posta, ali volim
Allaha i Njegovog Poslanika.'
Poslanik, a.s., ree: 'ovjek je s onim koga voli, a ti si s onim
koga voli."'

"I ja nisam vidio", ree Enes, "da su se

muslimani nakon primanja islama radovali
vie nego ovome."

4- Kur'an je potvrdio injenicu da pred

nji reanj mozga

(en-nasije) utjee na steeno

ponaanje ovjeka, dakle na ono ponaanje

koje je stekao iz okoline koja ga okruuje
sluei se ulima. Kur'an je potvrdio tako
er i

drugu vrlo bitnu injenicu, a to je da

se ovjek ne pokorava instiktivnom pona

anju, osim u dozvoljenim stvarima. Zato
e svaki ovjek uiniti da njegov
ovladaju njegovim hirom.

um

i racio

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

34

KUR'AN,
'' ,
:-\: NERVNI SISTEM
},)-< l PSIHOLOGIJA

A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga

strepio i duu od prohtjeva suzdrao. Dennet e boravi
te biti sigurno. (En-Naz'at, 40-41)

"I due i Onoga Koji je stvori, pa joj put dobra i put zla
shvatljivim uinio - uspjet e samo onaj ko je oisti, a
bit e izgubljen onaj koje je na stranputicu odvodi!" (E
ems, 7- o)
Ove spomenute injenice nisu bile poznate sve do druge polo
vine

20.

stoljea, a Kur'an ih je utvrdio jo prije

14.

stoljea. Zar ovo

nije oit dokaz da je Kur'an Boiji govor, govor Onoga Koji zna
od ega su i kako su stvorena Njegova stvorenja, a Svoje je znanje
objavio Poslaniku, a. s.

3-

OSJEAJI (UVSTVO)
"One koji ne vjeruju u dokaze Nae Mi emo sigurno u

vatru baciti; kad im se koe ispeku, zamjenit emo ih drugim

koama da osjete pravu patnju. Allah je, zaista silan i mudar."

(En-Nisa, 56)
Ovaj nas ajet obavjetava o tome da e nevjernicima kada budu
kanjeni vatrom, njihova koa biti zamijenjena drugom, svaki puta
kad se prethodno ispee. Uzrok tome jeste injenica da koa sadri
podruje za prihvatanje nadraaj a

(Thermo Receptors), kao i druge ner

ve koji su zadueni za osjeanje boli, dok je toga znatno manje ispod

koe, kao kad je rije o miiima i vlaknima.23
23 Koa pokriva i titi unutranjost tijela. Graena je od dvaju slojeva tkiva: epidermisa
i dermisa. Epidermis ili povrinski sloj sastavljen je od vanjskoga sloja mrtvih -stanica
i unutarnjeg dijela graenog od ivih stanica. Unutarnji sloj epidermisa slui kao
"odbojnik" izmeu tkiva u unutranjosti i okoline. Mrtve se stanice neprestano ljute, a
zamjenjuju ih nove stanice iz unutarnjeg dijela epidermisa.
Dermis ili unutarnji sloj koe sastavljen je od tankoga fibroznog tkiva koje koi daje jainu
i elastinost. U njemu se nalaze folikuli (korijeni) dlaka, lijezde znojnice, lojne lijezde,
krvne ilice i ivani zavreci. wwur,hupt hr/yesyoucao (op.prev..)

35

Medicinski je poznato da kod opekotina treeg stepena koa

gubi osjeaje za bol, dok je ovo stanje suprotno kod opekotina pr
vog stepena, kada su bolovi vrlo izraeni, jer se centri osjeaja nalaze
jo uvijek na povrini koe.

DLAKA

EPIDERMIS

DERMIS

t-t--:r+--+r+- LOJNA 2LUEZOA

htJEZDA
'MI=r+-W+- KORIJEN DLAKE
*---- Na

Sastav koe

Zato mijenjanje izgorene koe drugom, zdravom, dovodi do

obnavljanja centara zaduenih za bol i osjeaje, tako da e i kazna
samim time u Dehennemu biti vea.24
24 etiri su funkcije koe:
zatita;
osjet;
regulacija tekuina;
regulacija temperature.
Koa obavlja ove funkcije za sve tjelesne strukture i tkiva ispod nje. To ukljuuje i sloj
masnoga tkiva, miie i kosti.
Koa slui kao tit od razliitih kemijskih i prirodnih tvari kao to su npr. bakterije,
neistoa, strana tijela (npr. kamenii), ultraljubiaste suneve zrake.
Koa posjeduje takoer i osjetilnu funkciju. Osjeti kao to su dodir, bol i temperatura
putuju ivanim zavrecima iz vae koe preko lene modine do moga.
Najvanija je uloga koe regulacija tjelesnih tekuina i temperature. Zlijezde znojnice
stalno izluuju vod i sol, mijenjajui. sadraj tekuine u tijelu. Kada tekuina iz lijezda
znojnica hlapi, to pomae odranju tjelesne temperature stalnom. Dobra cirkulacija
krvi vana je za odravanje stanica koe i ostalih tkivnih stanica. Kad je cirkulacija neko
vrijeme prekinuta, stanice odumiru i razvijaju se dekubitusi. Najei uzrok jeste pritisak
kreveta ili bilo koje tvrde povrine. Ti se dekubitusi zovu dekubitusi od pritiska.
huptbr/yesyoucan (op. prev.)

KUR'AN, ,r:Yh
NERVNI SISTEM -; v;
l PSIHOLOGIJA ,':-'

36
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

Uzvieni All ah kae: "Zar je to isto to i patnja koja eka

one koji e u vatri vjeno boraviti, koji e se uzavrelom vodom
pojiti, koja e im crijeva kidati!" (Muhammed,

56)

Dakle, Uzvieni Allah nije rekao da e im se crijeva zamijeniti

drugim crijevima; kao to je to sluaj s koom.
tt

Kad im se koe ispeku, zamjeniemo ih drugim koama

da osjete pravu patnju. Allah je, zaista silan i mudar."

(En-Nisa, 56)
Kada ovjek pije zagrijanu vodu, ne osjea bol zbog toga to se
nalazi slinav sloj (sluz) u stomaku i crijevima, ali ako bi se on otklo
nio i kada bi dospjele razarajue tvari i vrela voda u osjetilne dijelove
u peritonalnu upljinu, ovjek bi osjeao uasne bolove, kao to je to
sluaj s irem. Zbog toga Uzvieni Allah nee zamijeniti crijeva dru
gima kako bi ih ee kazriio i muio. Kako je Poslanik, a.s., znao za
ove injenice, osim ako nisu od Allaha d.? Istinu je rekao Uzvieni
Allah kao i Njegov Poslanik, a.s.

4-

ULA
Kur'an je u nekoliko ajeta spomenuo ovjekova ula, naveo je

ulo sluha prije ula vida, a ovakav slijed i raspored u Kur'anu dolazi
na osnovu vremenskog redoslijeda. U novije vrijeme utvreno je da
ovjek nakon roenja prije uje nego to vidi. tavie, dijete uje jo
dok je u utrobi majke.

37

KUR'AN, "
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

Centri

kori

velikog mozga
koj reaguju na
nadraaje sa

ula

Takoer su na nekoliko mjesta u Kur'anu i sunnetu Poslanika,

a.s., spomenuta ula okusa, mirisa i dodira.

"Zar mu nismo

dali oka dva, i jezik i usne dvije." (El

Heled, 8-9)
Kur'anski primjer o tilu sluha i vida spomenuli smo i u drugim
knjigama iz ove edicije, za to se obratite na knjige

Kur'an i medicina i

Kur'an ifarmacija.
Razmiljanje o ajetima, o mozgu i ulima uinit e svakoga sme
tenim pred veliinom Stvoritelja. Njemu pripada svaka hvala na bla
godatima kojima nas je obdario.

Dijelovi ljudskog mozga

38
KUR'AN,
1_:::\, NERVNI SISTEM
-t-'; l PSIHOLOGIJA
r,'-

Prednji mozak {diencephalon). TALAMUS - glavna komunikacijska postaja za razlifite osjete prema kori mozga

HIPOTALAMUS - svega 1% ukupne iz ukupne mase a iznimno vana struktura za regulaciju razlifitih potreba'
hranjenje, pijenje, tennoregulacija, autonomni iveani sustav i endokrini {hipafiza) .

HIPOTALAMUS l HIPOAZA SUPRAHIJAZMATSKA JEZGRA - endogeni bioloiki sat: spavanje, reprodukcija, spolno
ponabnje i energetski metabolizam POREMEWI DIJELOVA HIPOTALAMUSA - gojaznost, poremetaji hranjenja . .
HIPOAZA - DENOHIPOAZA, NEUROHIPOAZA - regulacija endokrinog sustava - kora nadbubrene lijeze.
ititnjafa . . .

Telencepalon {dio prednjeg mozga) najveti je dio ljudskog mozga, upravlja najsloenijim funkcijama {voljni

pokreti, tumafi osjetne podatke, kognitivni procesi, ufenje, pamtenje, davanje problema, dondenje odluka . )
KORA VELIKOG MOZGA {cortex cerebri) - naborana modana masa 90% ljudskog mozga je NEOKORTEX.

39

KUR'AN, ,-z_\f
NERVNI SISTEM -""-;_,,
l PSIHOLOGIJA i

LIMBICKI SUSTAV Subkortikalne strukture HIPOKAMPUS - iznimno vaan za utenje i pamtenje. Propadanje
neurona (stres, PTSP) tog podrueja uzrokuje probleme s pamtenjem, demenciju . AMIGDALE (amigdaloidne
jezgre) - vrlo valne u emocionalnom doivljavanju i ponalanju

41

KUR'AN, , ,"-r
NERVNI SISTEM , , ,
l PSIHOLOGIJA
/

D r u go pogla vlje

P S l H O l O G l J A 25 l P O N A A N J E
1-

UMNA l MENTALNA ZRELOST

Uzvieni Allah kae:

" mjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro;

majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga raa, nosi
ga i doji trideset mjeseci. A kad dospije u muevno

doba

i kad dostigne etrdeset godina, on rekne: ffGospoda

ru

moj , dozvoli mi da Ti budem zahvalan na blagodati

koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi

25 "PSIHOLOGIJA istrauje ono to nazivamo unutarnjim doivljajem, tj. osjete i osjeaje,
misli i htijenja - za razliku od objekata vanjskog svijeta koji su predmet prouavanja
prirodnih znanosti." Wundt, 1892)
"PSIHOLOGIJA je znanost o mentalnom ivotu, i to o njegovim fenomenima i njegovim
uvjetima. Fenomeni su: osjeaji, elje, kognicija, rezoniranje, odluivanje i drugo."
James, 1 890)
"PSIHOLOGIJA je grana prirodnih znanosti koja za predmet svog prouavanja uzima
ljudsko ponaanje." (J.Watson, 1 9 1 9)
"PSIHOLOGIJA je znanstveno prouavanje ponaanja ivih bia u njihovom doticaju s
vanjskim svijetom." (K. Koffka, 1 925)
PSIHOLOGIJA je znanost koja prouava PSIHIKE PROCESE (subjektivne fenomene,
doivljaje), ORGANSKO-FIZIOLOKE UVJETE njihovog nastanka i naine
njihovog OBJEKTIVNOG OITOVANJA (reakcije i oblici ponaanja).

42

KUR'AN,
/;;NERVNI SISTEM
'ji l PSIHOLOGIJA
<-/"

da inim dobra djela kojima e zadovoljan biti, i uini

dobrim potomke moje; ja se, zaista, kajem i odan sam
Tebi. " (EI-Ahkaf,

s>

Tumaei izraz "belega euddehu" (muevno doba) , Ibn Kesir

kae u svom Tefsiru da je to vrijeme kada intelekt dostigne mak
simum, i kada se u potpunosti usavrava poimanje. U tom smislu,
uenjaci smatraju da Poslanik, a.s., nije bio poslan dok nije navrio

40 godina ivota.
Psiholoka 'izuavanja pojanjavaju da se znanje pohranjeno u
ovjekovu memoriju openito poveava u prvih

39.

godina ivota,

kada u tom periodu dostie i najvii stepen, nakon ega starost po

stepeno umanjuje kvantitet pohranjenog znanja.26

A zato oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog

drugog, a ne od Allah, sigurno bi u njemu nali mnoge
protivrjenosti." (En-N isa, 8)

2-

KUR'AN KAO PSI H I KI LIJEK ZA PRETJERANO RADOVANJE l

TUGU
Kur'an lijei ljudsku duu i onda kada su psiholozi nemoni, da to
uine. Glavni cilj objavljivanja Kur'ana jeste ovjek sa svim njegovim
vidljivim i nevidljivim svojstvima. Kur'an je bio i on e ostati istinski
prvi lijek za ljudsku duu, ako se bude slijedio. Stoga emo ubrati je
dan cvijet iz ovog obilja kojem nema kraja. Uzvieni Allah kae:

N ema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije

26 U ivotu svakog ovjeka postoje etiri ivotna razdoblja i to su: DJETINJSTVO,
MLADOST, ZRELOST I STAROST. Prva dva se dijele i na neka podrazdoblja.
Djetinjstvo u sebi ukljuuje prenatalno razdoblje, r. novoroeneta, dojeneta, rano,
srednje i kasno djetinjstvo. Mladost ukljuuje dva razdoblja - ranu i kasnu mladost. dr.
Mirjana Nazor, Psihologija odgoja i obrazovanja, Sveuilite Split, 2006/07. (op. prev.)

43

nego to je damo, zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu,

lahko - da ne biste tugovali za onim to va.ln je promaldo,
a i da se ne biste previe radovali onome to vam On da.
Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce." (El- Ha
did, -3)
Dr. Dilaver Muhamed Sabir kae:
"Kur'an lijei neke duevne bolesti i u tome biva, u ime Boga,
uspjean bez preeranog truda i napora, a ono to je propisano mora
se i desiti.27 Kada vjernik udijeli iz svog obilja milostinju vjerujui da
je na nebesima njegova opskrba, i da dareljivost ne siromai a od
vanost ne ubija, tada je sve u Allahovoj moi. Nita se na Zemlji od
iskuenja nije desilo, a da nije ve bilo zapisano jo od ranije, da je
od Allaha i da je to On samo obznanio. Naime, dunjaluk je kao pria
koja nadmauje matu. Vjernik, kada ga zadesi nedaa, biva strpljiv, a
kada ga zadesi blagostanje, biva zahvalan. Pod radou i tugom, koje
se zabranjuju u ajetu, misli se na onaj aspekt kada se prelazi granica
i dolazi do sasvim suprotnog ponaanja osobe od onog ponaanja
koje se zahtijeva.
Radost i tuga jesu emocionalni inioci koji imaju razliite ue
caje na ovjeka. Savremene medicinske studije utvrdile su da radost
i tuga imaju negativno djelovanje na ovjekovo srce. Zato ljekari
savjetuju da se potresne i tune vijesti ne saopavaju osobama sa
sranim tegobama. Takoer, savremene medicinske studije ukazu
ju da emocionalni inioci, kao to su tuga i radost, mogu nekada
prouzrokovati nesvjesno poveano konzumiranje hrane, to dovodi
do pretilosti, kojoj se, opet, pripisuju mnoge komplikacije, kao npr.,
oteano kretanje, koje prouzrokuje upalu zglobova, na laktovima i
koljenima, potom dolazi do slabljenja stomanih miia, miia na
27 Ameriki uenjaci otkrili su 2007. godine da je mozak pod utjecajem glasova koje uje za
vrijeme dok ovjek spava. Nakon podueg prouavanja doli su do zakljuka da mozak
ovjeka koji spava moe razlikovati glasove, analizirati ih i pohraniti. Ako znamo da
ovje.k provede treinu ivota u snu, onda je vanost sluanja Kur'ana za vrijeme sna
ogromna. www. aqarcity.com (op.prev)

KUR'AN, ]_\'f:;
NERVNI SISTEM -,l:'3):
l PSIHOLOGIJA -t'

i,

44
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

nogama kojima je onemogueno stezanje. 28 Ovakvo stanje dovo

di do pojave velikog stomaka, proirivanja vena, disanje je oteano

uslijed nagomilavanja masnoa.

28 Stres - ivite due i bolje. Stres je pojam koji se danas koristi u irokom, ali i veoma

nepreciznom, znaenju. Stanja straha i neizvjesnosti, bolest i tragini dogaaji u porodici,

materijalna ugroenost, nesigurnost na poslu, prueni fiziki napor, izloenost neke
osobe ekstremnim temperaturama, buka, nesanica i gladovanje, ali i situacije koje nose
krajnju radost i prijatnost, u principu se opisuju kao "stresne". Ove sicije stresne su
iskljuivo pod uvjetom da kod odreene osobe izazivaju masu nespecifinih psiholokih
i tjelesnih reakcija. U sluaju da takve reakcije izostanu, moe se rei da te osobe nisu
pod stresom. Reakcija na stres individualpa je stvar.
ta se deava s organizmom u akutnom stresu? Iznenadni doivljaj veoma neprijatne,
averzivne, krajnje neprijatne ili krajnje prijatne ivotne situacije izaziva slijedee reakcije:
a. mozak registruje opasnost i odmah alje signal tijelu koje "otputa" hormon pod
nazivom kortizol;
b. hormon mobilie energiju;
e. budnost (panja, vigilnost) se pojaavaju. Ubrzava se rad srca. Krvni sudovi se ire i
skupljaju. Razmjena materija u tijelu doivljava "zaokret";
d. "zaokret" metabolikih procesa (razmjene materija u tijelu) ima cilj da energiju usmjeri
prema miiima.
e. opasnost je prola;
f. hormon "zatvara" sam sebe. Prelaskom u mozak, on "nareuje" tijelu da se odmori, to
istovremeno oznaava i prestanak luenja kortizola;
g. organizam se vraa u predanje, uobiajeno, stanje.
A ta se dogaa u hroninom stresu?
Dugotrajne stresne situacije kao to_ su stalne porodine tekoe, nerjeivi poslovni
problemi, nezaposlenost, usamljenost, djeluju na slijedei nain:
a. mozak alje tijelu signal da kortizol stupi u akciju;
b. s obzirom na to da je stresna situacija dugotrajna, hormon kortizol i dalje se lui;
e. organizam ulazi u "crvenu zonu", koju karakteriu permanenta napetost, strepnja,
uznemirenost, nesanica, depresija i tjelesni simptomi funkcionalnog karaktera. www.
stetoskop.info (op. prev.)

45

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

,____"",____- S.henoul nerve

Conmon ronNI nerve

..t-++--- Tlbil nerw

8up..tk:ltll peronNI nerve

Tu su takoer i komplikacije koje se odnose na krvotok, jer

zbog poveane teine dolazi do poveanog rada sranog miia

ali i velikog pritiska na srce, zbog ega se uslijed zaepljenja vena

i stenokardije poveava vjerovatnoa sranog i modanog udara.
Komplikacije uslijed pretjeranog knzumiranja hrane ogledaju se i u
tome da pretile osobe mogu oboljeti od dijabetesa, potom dolazi do
poveanog procenta holesterola u krvnoj plazmi to je opet uzrok
trombozi.

46
KUR'AN,
y;( NERVNI SISTEM
\../") l PSIHOLOGIJA
i'-

I na kraju,

tu

su i psiholoke komplikacije koje uzrokuje preti

lost, jer osoba je daleko od lijepog i skladnog izgleda, pokreti su joj

usporeni a i misaono percipiranje takoer je manje aktivno.
Sve to smo spomenuli Uzvieni Allah saima rijeima:
ff

. Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Allah, doista, ne

. .

voli one koji pretjeruju." (El-E'raf, 3I)

Boiji Poslanik kae:29
Ovu temu elaborirali smo u knjizi iz ove edicije

Kur'an, farmacija

i lijeenje bolesti, u poglavlju "Lijeenje namazom".

3-

LJUTNJA l ISLAMSKI NAIN LIJEENJA

Ljutnja ili bijes jedna je od glavnih emocija kojim je Uzvieni

Allah obdario ovjeka s intencijom da ovjek titi svoje psihiko

stanje. Ljutnja se definie nesrenom emocijom kojom biva pogo
en ovjek. Ona dolazi iz unutranje fiziologije i vanjskih tjelesnih
manifestacija koje izraavaju jainu ove emocije. Ljutnja moe imati
negativan i pozitivan utjecaj na tijelo, to ovisi o njenoj vrsti i stepe
nu njena ispoljavanja. 30
29 El-Ilmu vel i'daz, dr. Dilaver Muhammed Sabir, str.26-29. A hadis biljee Nesai, Ibn
Madda, Tirmizi i El-Hakim. Sunen Kubra 4/178, broj 6770, Sunen Ibn Mada 2/1 1 1 1 ,
broj 3349, Sunen Tirmizi 4/590, broj 2380, i Mustedrek 4/367, broj 7945.
30 Kod ljudskih bia, organski signali pomou kojih se stres ispoljava ne razlikuje se mnogo
od organskih signala make ili drugih sisara. Osnovna razlika je u mogunosti ljudskih
bia da odole stresu i injenici da mogu biti optereeni prilikama koje ne pripadaju
sadanjosti. Svi znaci upozorenja koji dolaze do mozga poslani su prema hipotalamusu,
maloj lijezdi koja se nalazi u centru modane mase.Hipotalamus zatim dalje alje
poruku cijelom organizmu pomou nervnog sistema i krvotoka.
NERVNI SISTEM
Situacije koje je pokrenuo hipotalamus prenose se na nervni sustem, koji regulie organske
funk.cije.Te stimulacije mogu izazvati poremeaje u funk.cionosanju rada organa,
nadbubrene ljezde, i poveavaju koliinu adrenalina i noradrenalina u krvi, i tako
izazivaju smetnje u cijelom organizmu.
KRVOTOK
Hipotalamus stimulie hipofizu koja lui razliite hormone koji putem krvotoka prolaze
kroz cijeli organizam.Hormon koji hipofiza u takvom sluaju lui je kortikotrofin
(ACfH) ili hormon stresa. Kortikotrofin utjee na korteks nadbubrenih ljezda i
proizvodi novi hormon kortizon, koji je odgovoran za mnoge pojave u organizmu.
Drugi hormoni hipofize djeluju na tiroidnu ljezdu, testise, jajnike, utjeui tako na
mnoge organe. www.znanje.org (op. prev.)

47

KUR'AN, s::\(,,_
ERVNI SISTEM f',,1 PSIHOLOGIJA ,;J

Moe se podijeliti na dvije vrste:

1 - umjerena i prihvadjiva ljutnja, to je ona ljutnja koja ne ovlada

va osobom, ve njome ovjek vlada, kratkotrajna je i nije agresivna.
Ova vrsta ljutnje usko je povezana s ovjekom tokom njegova ivo
ta. Ona se zatitniki oituje u odnosu prema vjeri, domovini imetku
i pravima ovjeka.

2-

neobuzdana ljutnja, ovaj oblik ljutnje, kao emocije, preobra

ava se iz umjerene i prihvadjive u bolesno preeranu i opasnu, kada

postaje neprijateljski usmjerena, pri emu se ogromna koliina ener
gije unitava. Ova vrsta ljutnje moe ovladati ovjekom, tada se gubi
razumno ponaanje.
Prilikom ljutnje na tijelu se pojavljuju simptomi kao to je blije
dilo i utilo lica i pojedinih dijelova tijela, zjenice se ire, kosa podie,
znoj izbija iz tijela, srce ubrzano lupa, a krvni pritisak se podie. 31
.

Pojavljivanje ovih simptoma dodatno pospjeuje adrenalin koji mo

emo nazvati i hormonom zaduenim za ljutnju. On se izluuje iz
nadbubrene lijezde.
Mnogo je bolesti koje moe prouzrokovati neobuzdana ljutnja i
one mogu biti vrlo opasne. To su:

1-

bolesti srca i krvotoka, kao, naprimjer:

- uestala stenokardija kao rezultat ubrzanog lupanja srca i po

veane potrebe sranog miia za kisikom. Kod ovog oblika steno
kardije u mnogim sluajevima moe doi do zastoja srca;
- poveanja masnoa i holesterol na unutranjim stijenkama
krvnih sudova, a samim time moe doi i do njihovog zaepljenja,
infarkt je takoer mogu itd;
31 Jo u drevnoj Kini ljekari su dobro znali da emocije imaju veoma jak utjecaj na ljudski
organizam. Emocije su u stanju da izazovu razliite bolesti i kod veoma snanih ljudi -

dovoljno je samo da izvre "udar'' na najosedjivije mjesto u organizmu - i tako nastaje

bolest.

Naime, sva oboljenja koja su uzrokovana odreenim psihikim stanjem ili poremeajem u
medicini zovu se - psihosomatska oboijenja. Ona se uvjek javljaju

na

relaci dua - tijelo.

ak su i drevni kineski ljekari znali da se "ljudski strah lijepi za slezenu i da neuroze

unitavaju jetru". Poznato je da su uzroci histerije uvijek psihike prirode, kao i da za

njenu pojavu ne postoje nikakvi fizioloki razlozi - na ovoj postavci bazira se i frojdistiki
pristup lijeenju psihiikih poremeaja (razliiti oblici neuroza i psihoza). Dakle, uvijek
kada posto patnja due, dolazi i do bolesti tijela.

www. stetoskop.info

(op. prev.)

48

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
, , - l PSIHOLOGIJA

2- bolesti probavnog trakta, kao npr.:

- ir na elucu i na dvanaestopalanom crijevu. Dakle, neobuz
dana ljutnja dovodi do poveanog izluivanja hlorovodenine kise
line

eludac, a samim time i do cijepanja une kesice i izliva krvi,

pri emu se stvara pogodno mjesto za nastanak ira;

- nervna razdraljivost i tvrda stolica kao rezultat konstantne
kontrakcije crijeva uslijed neprestane nervoze;

3- druge bolesti, kao npr.:

- dijabetes.
- psihika oboljenja, uznemirenost, razdraljivost, uznemirujui
snovi;
- gubitak apetita, gubitak kilae kod veine.

49
Da promislimo kako je islam izlijeio ovo vrlo opasno psihiko
oboljenje. Islam je preduhitrio savremenu nauku svojom podjelom
ljutnje (srdbe) na nain kako smo to spomenuli. Uenjaci hadisa
prenose nam da je Boiji Poslanik, a.s., opominjui ukazao na neo
buzdanu ljutnju. Poslanik, a.s., je u vezi s vjerom znao ispoljiti umje
renu ljutnju, nikada pretjeranu. Imam Buhari u

Sahihu

navodi od

Aie da je rekla: "Kada bi im naredio, naredio bi im da rade djela

koje mogu, a oni bi mu rekli: 'Boiji Poslanie mi nismo kao ti. Allah
ti je oprostio grijehe koje si poinio i koje e poiniti', a on bi se na
ljutio, tako da bi mu se vidjela ljutnja na licu, a onda bi rekao: 'Doista
sam ja najbogobojazniji kod Allaha i najznaniji."'
,

Takoer Buhari prenosi od Ibn Abbasa tumaenje rijei Uzvi

enog Allaha ''A ti uradi ono

to je bolje",

i kae: "Misli se na str

pljivost pri ljutnji i opratanje prilikom uvrede. One koji tako urade
Allah e zatititi i potiniti im neprijatelja."
Buhari je u knjizi

EI-Edeb

nainio posebno poglavlje o tome

ta je dozvoljeno initi pri ljutnji i nedai u ime Allaha. On prenosi

hadis od Ehu Hurejre u kojem stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Nije
jak onaj ko se hrve, ve je jak onaj ko obuzda sebe pri srdbi."
Takoer, Buhari prenosi hadis od Alije b. Husejna u kojem stoji
da je Misver b. Mahrema rekao: ''Alija je zaprosio kerku Ehu De
hla. Kada je za to ula Fatima, r.a., dola je Poslaniku, a.s., govorei:
'Tvoj narod smatra da se ti ne ljuti na svoje kerke, a, evo, Alija je
ve zaprosio kerku Ehu Dehla.' Boiji Poslanik, a.s., ustade iz
govarajui ehadet i ree: 'Oenio sam Ebu Asa b. Rebiu, zatraio je od
mene i bio je iskren. Fatima je od mene, i ne bih volio da joj se neto loe
desi. Tako mi Boga, nee se kod jednog ovjeka sastaviti kerka Boijeg
Poslanika i kerka Boijeg neprijatelja. ' I Alija se sustegao od vjeridbe."

Sahihu (5651) prenosi se od Ehu Hurejre, r.a., da je neki ovjek

rekao Poslaniku a.s: '"Posavjetuj me.' 'Nemoj se ljutiti', ree mu."

Svaki put kad bi ovjek ponovio pitanje, Poslanik bi mu dao
savjet da se ne ljuti, tj. da izbjegava ljutnju.32

32

Enciklopedija ''Nauna
Matdini, str. 205-208.

nadnaravnost u hadisu Boijeg Poslanika", Abdurahman

KUR'AN, ,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

so

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
> ,/' l PSIHOLOGIJA
)

Preporuke Boijeg Poslanika, a.s., u pogledu suzdravanja od

ljutnji svode se na sljedee:

1 - kada se ovjek naljuti, ako stoji, neka sjedne na zemlju, a ako

lei potrbuke, neka se ispravi.

Ovim

se s aspekta nauke vrlo preci

zno pokazuje Poslanikovo znanje. Kada se krv pokrene usljed pro

mjene poloaja tijela, dolazi do vee aktivnosti krvotoka, a samim
time i do smanjenja ljutnje;
2- uzimanje abdesta i obavljanje namaza najbolji je lijek kojim
se otklanja srdba.
Ashabi,

ali

i naunici, navode nam da je umjerena ljutnja ak i

poelj'na, tavie, neki vele da onaj ko bude izazvan, a ne naljuti se

nimalo, on je "magarac". Ovdje se, prije svega, misli na obinu kon
trolisanu ljutnju.

Ovim nam biva jasno da je islam postavio parametre za sve,

ali

i savremena nauka priklonila se istinitosti Kur'ana i hadisima Posla

a. s. 33

nika,

4- KUR' ANSKI LIJEK ZA NARUENE BRANE ODNOSE

isti vjerozakon postavio je zadivljujue osnove za porodicu,
koju je uinio najbitnijim iniocem u formiranju drutva. Mnogi aje
ti i hadisi potvruju ovu injenicu.
ff

Jedan od dokaza njegovih jeste to to vas od zemlje stva

ra, i odjednom vas, ljudi, svuda ima razasutih;

33 Postoji vie dokaza da u mozgu postoje centri za agresivno ponaanje. To su:
- sulacija razliitih regija mozga;
- razaranje odreenih regija (centra) mozga;
- psihohirurgija;
- bolesti mozga kao to su: modani tumori, temporalna epilepsija, virusna infekcija, kao
to je encefaiitis, mogu biti povezani s nasilnim ponaanjem;
- neuobiajeni EEG zapisi esto mogu da budu indikatori da je u pitanju psihopatska
linost s visokom tendencijom agresivnog ponaanja. Utvren je odreeni odnos
izmeu funkcije endokrinih lijezda i agresivnog ponaanja. Muki hormon testosteron
koji proizvodi i muka i enska jedinka, samo ova druga u manjoj koliini, kljuni je
bioloki inilac za javljanje spolne elje. Utvreno je da ovaj androgeni, muki hormon,
pobuuje i agresivno ponaanje.

www. stetoskop.info

(op. prev.)

Sl

i jedan od dokaza njegovih jeste to to za vas, od vrste

vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas
uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude
koji raZmiljaju;
i jedan od dokaza Njegovih jeste stvaranje nebesa i Ze
mlje, i raznovrsnost jezika vaih i boja vaih; to su, zai
sta, pouke za one koji znaju;
ijedan od dokaza Njegovih jeste san va nou i po danu, i
nastojanje vae da steknete neto iz obilja Njegova; to su,
zaista, pouke za ljude koji uju;
i jedan od dokaza Njegovih jeste to to vam pokazuje mu
nju, da se pobojite i ponadate, i to to sputa s neba kiu
i oivljava njome zemlju poslije mrtvila njezina; to su,
zaista, pouke za ljude koji razumiju.

I jedan od dokaza Njegovih jeste i to to nebo i zemlje

postoje voljom Njegovom. Zatim to to ete, im vas On
samo jednom iz zemlje pozove, bno ustati.
Njemu pripada sve to je na nebesima i na Zemlji, sve je
Njemu posluno.
On je Taj Koji iz niega stvara i On e to ponovo uiniti,
to je Njemu lahko; Onje uzvien i na nebesima i na Zem
lji; Onje silan i mudar. (Rum, o-7)
Da razmislimo o blagodatima koje su spomenute u ovim ajeti
ma, a to su:

1 - blagodat stvaranja ovjeka i njegovo formiranje;

2- blagodat zakona braka radi razmnoavanja i ouvanja roda sa
svim zadovoljstvom i slau koje je Uzvieni Allah odabrao za Svoje
robove;

3- blagodat uspostavljanja ljubavi i milosti meu suprunicima;

4- blagodat stvaranja nebesa;
5- blagodat stvaranja Zemlje;
6- blagodat u razliitosti boja, izgleda, osjeanja, jezika, narijeja
kako bi se olakalo ljudima;

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

52
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
>;> l PSIHOLOGIJA

7-

blagodat sna u noi;

8- blagodat posla tokom dana kako bi se stekla opskrba;

9- blagodat uljepavanja i koritenja nakita uz njegov psiholoki

utjecaj, kako smo ve to spomenuli u knjizi "Kur'an, materija i energija" i "Kur'an i kosmos";

1 0- blagodat sputanja kie od koje ljudi, ivotinje i biljke imaju

ogromnu korist;

1 1 - blagodat upravljanja po kosmikim zakonima, to smo spo

menuli u knjizi o kosmosu, od ega ljudi imaju korist, jer je i svijet

stvoren radi njih. Svi zakoni kosmosa precizno su ustrojeni i u njima
ne postoji odstupanja.
U suri

Er-Rum

nalazimo da je blagodat formiranja porodice

uslijedila nakon stvaranja, odnosno ona je druga po redoslijedu od

jedanaest taaka koje smo naveli kao blagodati spomenute u u suri.
U kur'anskim znanostima poznato je da se kontekst i prvenstvo
spominjanja smatraju dokazom vanosti same stvari, to je i dodatni
dokaz vanosti ove povezanosti, tj. kao da je ovakva povezanost
stup kosmosa i osnova njegovog postojanja. Zato ne udi to joj
Uzvieni daje veliku vanost.
U knjizi "Kur'an, ekonomija i drutvo" govorit emo mnogo
vie o braku, ali emo se osvrnuti ovdje na to kako Kur'an i hadis
vode brigu o duhovnom stanju suprunika kao i na rjeavanje raz
mirica meu suprunicima, ako do toga doe.
Prije svega, Kur'an i sunet uspostavili su zakone koji ne do
zvoljavaju da doe do spora i neuglasica. Ovi zakoni odnose se na
odabir suprunika. Uzvieni Allah kae:

''Allah za vas stvara ene od vae vrste, a od ena vaih daje

vam sinove i unuke, i ukusna jela vam daje. Pa zato u la

oni vjemju, a .Allahove hlagOOati poriu." (En-Nabi, )
Neki mufesiri smatraju da se pod rijeju "et-tajjibat" misli na
opskrbu dobrim i poslunim djetetom iako su djeca i unuci sporne- ,
nuti u ajetu, to je dokaz kreposnosti suprunika. Ovo potkrepljuje i

53

KUR'AN, /'--:
NERVNI SISTEM ,
l PSIHOLOGIJA _;',,

kazivanje o Musau, a.s., i Hidru, a.s., u suri Kehf i njihovom odnosu

prema dva jetima iji je otac bio dobar. Takoer i ajet:

''On je Taj Koji vas od jednog ovjeka stvara - a od nje

ga je druga njegovu stvorio da se uz nju smiri. I kada je
on nju obljubio, ona je zanijela lahko breme i nosila ga;
a kad joj je ono otealo, njih dvoje su zamolili Allaha,
Gospodara svoga: 'Ako nam daruje zdrava potomka, bit
emo, zaista zahvalni!"' (El- E'raf, 189)
Zatim je tu i ajet:

"Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im

da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim je
lima,

i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo

stvorili." (El- Isra, 70)

"Allah ini da zrnje i kopice proldiju. On iz neiva izvo
di ivo, iz iva neivo - to vam je, eto, Allah, pa kuda se
onda odmeete?" (El- En'am, 95)
''Upitaj: 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh
i vid, ko stvara ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i
ko upravlja svim?' - 'Allah! ', - rei e oni, a ti reci: 'Pa
zato Ga se onda ne bojite?' Ounus, 3I)
"On iz neivog stvara ivo i ivo pretvara u neivo. On
oivljava zemlju nakon mrtvila njezina - isto tako ete i
vi biti oivljeni." (Er_: Rum, 19)
"Nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a nevaljali
mukarci su za nevaljale ene; estite ene su za estite
mukarce, a estiti mukarci su za estite ene. Oni nisu
krivi za ono to o njima govore; njih eka oprost i veliko
obilje." (En-Nur, 6)
Ovo je ujedno i zakon za svakog pametnog i umnog, dakle, estiti
i poteni suprunici doista su bliski Allahu, d.., a isto tako i ljudima.

54

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

U hadisima Boijeg Poslanika, a.s., nalazimo mnoge ajete koji

nam oblikuju zakone za formiranje estite porodice:
U Musnedu ihaba prenosi se hadis od Enesa ibn Malika u kojem
stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Obuhvatite nauku pisanjem; smanji
.

dug, bit e slobodan; umanji grijehe, bit e ti smrt obina, lahka;

pazi koje porijeklo bira svome djetetu jer je loza urotnik."
Isti hadis biljee Dejlemi, Bejheki i drugi.
U hadisu Poslanika, a. s., navodi se vrlo bitan dokaz za svakog
umnog i pametnog, a tie se odabira estite ene, jer je takva ena
kao zemlja: ako je dobra, i usjev e biti dobar, dakle dijete e biti
dobro, i suprotno.
Savremena iskustva pokazuju vanost ova dva spomenuta hadi
sa. Ustanovljeno je da porijeklo moe biti doista i "urotniko", kako
to pojanjavaju savremena otkria objavljena

2004.

godine, jer geni

mogu biti odgovorni za branu prevaru. Dr. Tim Spektor iz Odjela

za prouavanje blizanaca pri bolnici St. Tomas u Londonu tvrdi da
posjeduje dokaze da su geni odgovorni za prevaru. On je svoja istra
ivanja usmjerio prouavajui ene, i doao je do zakljuka da ako je
jedna od blizankinja imala iskustva s prevarom, mogunosti su

55/o

da i druga sestra isto to uradi.

Rezultati istraivanja pokazuju da je

23/o

ena nevjerno. Tako

er, profesor Spektor potvruje da je karakteristika estitosti i prevare

snanija kod blizanaca koji nose iste gene. On je ukazao i na to da
nisu samo geni ti koji odreuju da li e osoba biti nevjerna ili ne, ve
vrlo bitnu ulogu igraju i drutveni inioci. Pored toga, profesor Spek
tor nije jasno precizirao postojanje gena zaduenog za nevjerstvo, tj.
Prevaru. On kae: ''Nije mogue da postoji odreen gen odgovoran
za nevjerstvo, ve je sasvim mogue da postoji skupina gena koja ue
stvuje u nevjerstvu, tj. postoji odreen broj gena koji djeluju zajedno."
Dr. Petra Bowinten, profesor sociologije, smatra da je vrlo teko
znati nasljedne inioce, dodajui da ako dijete vidi da mu majka vara
oca, onda je vrlo lahko da i ono primijeni slino ponaanje.

ss

Zato je vrlo bitno biti promiljen u odabiru branog druga,

kako to i navode hadisi Boijeg Poslanika, a.s ..

1-

Najbitnije ono emu nas je Poslanik, a.s., nauio navodi se u

hadisu koji biljei Tirmizi u Sunenu (En-Nikah,

re, koji prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: '

1 004)

od Ehu Hurej

ko vam se obrati za e

nidbu neko ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oenite ga. Ako
tako ne uradite, zemljom e se proiriti nered i fesat.
U istom poglavlju (En-Nikah,

1 005)

biljei se hadis od Harima

el-Muzenijja u kojem stoji da je Poslanik, a.s., rekao: 'o vam doe

neko ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oenite ga. Ako tako
ne uradite, zemljom e se proiriti nered." Neki upitae: ''Boiji Po
slanie, a ako ne bude (posjedovao takva svojstva)", a Poslanik, a.s.,
ree: 'o vam doe neko ijom ste vjerom i moralom zadovoljni,
oenite ga", ponovivi to tri puta.
Ehu Isa smatra da je ovaj hadis hasen-garib, a od Ehu Harima
el-Muzenijja ne znamo niti jedan hadis da prenosi od Poslanika, a.s.,
osim ovoga.
Neki uenjaci Hadisa ukazuju da je jedno od znaenja hadisa i
razlikovanje izmeu vjere i morala, jer vjera nije i moral, zato to se
ovdje u hadisu pod vjerom misli na ibadete i povezanost s U zvie

nim Allahom. Tako, npr., ako suprug voli svoju suprugu, iskazat e
joj poast, a ako je prezire, nee joj nanijeti nepravdu. Pod moralom
ovdje se misli lijepo ophoenje s ljudima, jer takvo ophoenje vodi
i do lijepog odnosa sa suprunikom. Dakle, u hadisu se ukazuje i na
odgoj suprunika u kui i porodici iz koje je potekao kao i na navike
koje je stekao u tom okruenju.
2- U hadisu, u kojem se spominju osobine ene prilikom enid
be, Poslanik, a.s., nam spominje vrlo bitan zakon za opstojnost bra
nog ivota, a to je da je ena vjernica ona koja e sauvati trajnost
porodice i lijep odgoj; u tom cilju nee biti prepreka ako je lijepa,
bogata i lijepog porijekla.

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

56

KUR'AN,
,
\
l'-, N ERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

U hadisu koji biljei Nesai (En-Nikah,

{i

31 78)

od Ehu Hurejre

stoji da je Poslanik, a.s.; rekao: "enu udaje etvero: njen imetak,

porijeklo, ljepota i vjera ..."

U hadisu koji biljei imam Muslim u Sahihu od Abdullaha b.

Amra stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Dunjaluk je zadovoljstvo, a
najbolje zadovoljstvo na dunjaluku jeste estita ena."

U Sunenu Ehu Davuda Mudahid prenosi hadis od Ibn Abbasa,

a tu stoji da je rekao: "Kad je objavljen ajet fOni koji gomilaju zlato

i srebro

. . .

' muslimanima je to palo teko, pa je Omer, r.a., rekao:

'Ja u vas rijeiti brige', i otiao je do Poslanika, rekavi mu: 'Allahov

Poslanie, tvojim ashabima je ovaj ajet pao vrlo teko', a Poslanik,
a.s., ree: 'Allah je, doista, propisao zekat kako bi poboljao onaj
imetak koji vam j<? ostao, a propisao je miraz da bi ostao onima po
slije vas.' Potom Poslanik ree Omeru: 'Hoe da te obavijestim o
onom najboljem to ovjek posjeduje, estita ena, kada je pogleda,
uveseli ga; kada joj neto naredi, poslua ga; a kada je odsutan od
nje, kreposna je."'34
Ako je odabir onakav kako se navodi u zakoa Kur'ana i Ha
disa, neke smo upravo pojasnili, onda e brak biti uspjean u svakom
pogledu, meutim ako se ova simetrinost narui loim rezonova
njem jedne strane, onda je teta samo te strane.
Kur'an j e postavio odgovarajue mjere kojima se pokuavaju
sprijeiti problemi koji bi doveli do rastave. Tako su sure: En-Nisa,
El-Ahzab, En-Nur, Et-Talak i druge, kao i hadisi Poslanika, a.s., po
stali kola za prouavanje ove problematike.
Promislimo o tome kako Kur'an pazi na psiholoko stanje su
prunika.
Mu je zauzet poslom tokom ivota kao i lvotnim nedaama,
osiguravanjem onoga to je neophodno za ivot njegovog potom
stva, a to nikako nije lahko, ve ga prate usto fizika, psihika ili
umna iscrpljenost, to utjee na njegovo ponaanje i neke njegove
34 Obrati se na nau knjigu "El-Minzaru el-hendesi fi el-Kur'an el-Kerim", tree poglavlje
"Krovovi od srebra a kue od ukrasa", tu se nalaze podrobna objanjenja ove teme.

57

postupke. On se susree s prijekorom, grdnjom i potcjenjivanjem

od pretpostavljenog, potom nailazi na neprilike s ljudima, tako da se
vraa kui iznuren i iscrpljen, da bi sve to iskalio na svojoj porodici.
Njegova jadna supruga za to vrijeme takoer se psihiki mije
nja, ak i intelektualno kada i hormoni poinju imati svoje djelova
nje, potom tu je i strah od branog kafeza, trudnoa, raanje djeteta,
dojenje, menstrualni ciklusi i slino, sve to, dakle, ima utjecaj na nje
no psihiko, fiziko i intelektualno stanje. U sto, mora voditi rauna
o naravi svoga supruga; zaduena je za odgoj djece, bitne kune po
slove, trpi devijacije u drutvu itd. Savremene studije utvrdile su da
mjeseni ciklus ene ini njeno stanje blie stanju lude osobe nego
pametne, zbog samog negativnog utjecaja takvog ciklusa na svaku
eliju u organizmu. Njena narav se mijenja. Isti je sluaj i s razmi
ljanjem, zdravstvenim stanjem, koncentracijom, kada biva nemo
na da se nervno savlada. Tu su i druge promjene koje su utvrene
savremenim prouavanjem.35 Ve smo sp?menuli u knjizi "Kur'an
i medicina" neka kur'anska nadnaravna svoj stva koja opisuju stanje
ene tokom menstrualnog ciklusa.
Shodno svim ovim uzrocima Kur'an i sunnet Poslanika, a. s., pro
pisali su metode pomou kojih je mogue izbavljenje iz tekog psi
holokog i socijalnog stanja, kako ne bi dolo do razilaenja meu
suprunicima a samim time i do kraha. Pogledajmo, u tom smislu, ta
navodi sura Et-Talak, u kojoj je nain obraanja kao da se Uzvieni
35 Do 2020. godine, depresija e biti na dugom mjestu po vanosti meu razliitim

bolestima. Na prvom e mjestu biti kardiovaskularne bolesti, a na drugome bolesti

prouzroene depresijom. To su predvianja Svjetske zdravstven organizacije.
Depresivni sindrom u najveoj mjeri pogaa osobe starije od 65 godina, potom ene u
dobi izmeu 40 i SO godina, jer je to razdoblje u kojem se zbog menopauze dogaaju
razliite promjene u tijelu. No, tu je i adolescentska depresija, koja moe prouzroiti
fenomen samoranjavanja ili nanoenja ozljeda drugima. Kad je rije o spolu, treba rei
da ene imaju dvostruko veu hormonalnu predispoziciju za depresiju u odnosu na
mukarce. Procjenjuje se da je 1 5 od 1 OO osoba barem jednom u ivotu imalo depresivne
epizode. Trend rasta oboljenja izazvanih depresijom Svjetska zdravstvena organizacija
objanjava dijelom i dvama glavnim problemima povezanima s depresijom: depresija se
esto ne dijagnosticira, ili se pak dijagnosticira ali ne na njen pravi uzrok. http:/ /www.
belupo.ba (op. prev.)

KUR'AN, j) -
NERVNI SISTEM ,::",''
l PSIHOLOGIJA ,',,

sa

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
, l PSIHOLOGIJA

Allah Svojom veliinom obraa molbom suprugu da se sustegne od

razvoda (talaka) . Uzvieni Allah se poslije svakog pojanjenja obraa
formulacijom:

"...

a onaj ko

se

Allaha boji

...

" Dakle, ko se bude

doista bojao svoga Gospodara nee pustiti svoju suprugu bez obzira
koji uzroci bili, osim ako oni doista zahtijevaju razvod, tj. putanje
supruge, kao npr. injenje bludnih djela i slino. Ovakva formula
cija se u suri navodi tri puta kako bi se time potvrdila molba. Zato
zamislimo da nam se Uzvieni Allah obraa molbom i promislimo
na kojem stepenu je porodica i supruga u islamu. Neka svako uje
kakva je veliina islama, i neka shvati svako koliko je njenosti i bla
osti u propisima koje na je naa ista vjera ponudila u najcrnjim
trenucima kroz koje prolazi porodica. Zato posluajmo!
- Prva molba jeste da se ne posee za razvodom braka, ak i ako
je stanje sazrelo za razvod, jer je sustezanje od razvoda milije Allahu
kako bi se sauvala povezanost porodice, koja se kod Uzvienog
Allaha smatra neraskidivim savezom.
ff

l dok traje vrijeme odreeno za ekanje, vi ih ili na lijep

nain zadrlite ili se velikoduno od njih konano rasta

vite i kao svjedoke dvojicu vaih pravednih ljudi uzmite,
i svjedoenje Allaha radi obavite! To je savjet za onoga
koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje, a onome koji se Alla
ha boji, On e izlaz nai. " (Et-Talak, )
- Druga molba jeste da se ne posee za razvodom braka; to je
molba koju slijedi kao nagrada otvaranje vrata nafake uz olakavanje
situacije na ovom svijetu:
ff

A one ene vae koje su nadu u mjeseno pranje izgubile

i one koje ga nisu ni dobile, one trebaju ekati tri mjese

ca, ako niste znali. Trudne ene ekaju sve dok ne rode.
A onome ko se Allaha boji, On e sve to mu treba uiniti
dostupnim." (Et-Talak, 4)

59

- Trea molba da se ne posee za razvodom braka; nagrada je

vea i bolja nego prethodne dvije, a to je prelazak preko runih po
stupaka i secanje jo vee nagrade na ahlretu.

"To su, eto, Allahovi propisi, koje vam On objavljuje. A

onome ko se bude Allaha bojao, On e preko runih po
stupaka njegovih prei i jo mu veliku nagradu dati. (Et
Talak, 5)
U suri En-Nisa govori se o postupcima koji su garancij a i zatita
da se ne zapadne u razilaenje koje bi dovelo do kraha i razvoda
braka. Uzvieni Allah kae:

''Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao

prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imet
ke svoje. Zbog toga su estite ene poslune, i za vrijeme
muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu trebaju
voditi brigu, jer i Allah njih titi. A one ijih se nepo
slunosti priboj avate, vi posavjetujte, pa ih i udarite; kad
vam postanu poslune, onda im zulum ne inite! - Allah
je, zaista, uzvien i velik. "36 (En-N isa, 34)
-"A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda po

aljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiri

telja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e
ih pomiriti, jer Allah sve zna. i o svemu je obavjeteni"
(En-Nisa, 35)
"Ako se neka ena plai da e joj se mu poeti jogu.niti ili

da e je zanemariti, onda se oni nee ogrijeiti ako se na

gode - a nagodba je najbolji nain - ta, ljudi su stvoreni
lahkomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bo
jali, pa, Allah dobro zna ono to radite." (En- Nisa, 18)
l

36 O zatiti mukaraca i njihovoj brizi o enama govorit emo u knjizi "Kur'an, ekonomija
i sociologija" iz ove edicije od 1 5 knjiga.

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

60
KUR'AN,
;_. : NERVNI SISTEM
, l PSIHOLOGIJA

inilac pomirenja meu suprunicima danas je socijalni radnik,

koji, izmeu ostalog, ima i zadatak pomirenja meu njima. Odabir
blinjih i razboritih kako bi se suprunici izmirili jeste stoga to oni
vie ude za popravljanjem situacije nego neko drugi. Naime, kada
situacija meu suprunicima dostigne nivo tako da ih obuzme bijes,
neprijateljstvo i injenje loih postupaka, onda savjet ne pomae,
ve se tada posee za razboritom osobom koja e preuzeti stvar i
pokrenuti inicijativu za nagodbu (izmirenje) koju je Uzvieni

Allah

okarakterizirao kao jednu od najbitnijih kategorija komuniciranja

meu ljudima. O emu Uzvieni kae:

ffNema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovo

rima,

osim kada trae da se milostinja udjeljuje ili da se

dobra djela ine ili da se uspostavlja sloga meu ljudi

ma. Ako to ini iz elje da Allahovu naklonost stekne, Mi
emo mu, sigurno, veliku nagradu dati." (En-Nisa, 114)
O ovoj temi se moe jo mnogo toga rei uz oslanjanje na ajete
i hadise koji se njome bave, ali mi smo pojasnili vanost kur'anskog
teksta kojim se rjeavaju drutvene i psiholoke devijacije u porodici.
Ostale informacije preputamo znalcima iz ove oblasti.

S-

OVJEKOVA NARAV U KU R'ANU

Uzvieni

Allah naveo nam j e u Kur'anu stanje ljudske prirode

i bolesti srca, o tome je takoer i Poslanik govorio. O tome bi se

mogli tomovi knjiga napisati ali mi emo se, onoliko koliko to bude
mogue, ukratko osvrnuti u vezi s ovom temom.
U Kur'anu jedna sura nosi nazi "El-Ins an", a rije

el-insan s odre

enim lanom spomenuta je 58 puta, dok je bez odreeneog lana

.
insan navedena 65 puta. Rije nefs bez odreenog lana navedena je
47 puta, a s odreenim lanom 7 puta. Sve ovo upuuje na vanost

teme; lijeenje ovjekove due predstavlja osnovu silaska Kur'ana.

61

U nastavku emo predstaviti odreena stanja na koja ukazuje

Uzviena knjiga o ovoj temi uz neophodne komentare, imajui u
vidu da emo opirnije komentare o ovoj temi navesti u knjizi Kur'an

ekonomija i sociologija,

a posebno o uzrujanosti, koja nastaje kao po

sljedica ovjekovih postupaka.

1-

oviekova slabost prema strastima

"Ljudima se ini daje lijepo samo ono za im ude: ene,

sinovi, gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi.

KUR'AN,,\'- '
NERVNI SISTEM - '1
l PSIHOLOGIJA / _ '
_

'-

62
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

To su blagodati u ivotu na ovom svijetu; a najljepe mje

sto povratka jeste u Allaha." (Alu lmran,

14)

rr.Allah eli da vam olaka, ovjek je stvoren kao nejako

bie. " (En-Nisa,

8)

2- "oviekovo ie potrebo do kod Al loho, d .., zotro i uto ite

kodo go n evolie zade se, o kodo se tokvo stonie okon a, niie e

Alla hove blogodoti .
Kada ovjeka snae nevolja, on Nam se moli: ili leei, ili
sjedei, ili stojei. A im mu nevolju otklonima, on na
stavlja, kao da Nam se nije ni obraao molbom zbog ne
volje koja ga je bila zadesila. Tako se nevjernicima ini
lijepim ono to rade." Ounus,

1)

rr.Ako ovjeku milost Nau pruimo, pa mu je poslije

uskratimo, on pada u oajanje i postaje nezahvalnik. "
(Hud,

9)

rrl daje vam svega onoga to od Njega traite, i ako biste

Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. ovjek
je, uistinu, nepravedan i nezahvalan. " (Ibrahim,
rrKad vas

na

34)

moru nevolja zadesi, tada nema onih koji

ma se inae klanjate, postoji samo On. A kad vas On na

kopno spasi, vi okreete glave; ovjek je uvijek nezahva
lan!" (Isra,

67)

rrKad ovjeka nevolja snae, Gospodaru svome se moli,

Njemu se obraa, a onda, poto mu Allah milost Svo
ju daruje, zaboravi Onoga Kome se prije molio, i

druge

Njemu jednakim smatra, da s puta Njegova na stranpu

ticu odvodio. Reci: rrUivaj neko vrijeme u nevjerovanju
svome, hit e, sigurno, stanovnik u vatri! " (Ez-Zumer,

8)

63

''Kad ovjeka kakva nevolja snae, N ama se moli; a kad

mu Mi poslije blagodat pruimo, onda govori: 'Ovo mi je
dato zato to sam to zasluio.' A nije tako, to je samo ku
nja, ali veina njih ne zna." (Ez-Zumer, 49)
"Kada ovjeku milost Nau darujemo, postaje nezahva
lan i uzoholi se, a kada ga nevolja dotakne, onda se dugo
moli." (Fussilet, 51)

3-

Niiekanie Allahovih blagodati

"A ako glave okrenu,

pa, Mi tebe nismo ni poslali da bu

de njihov uvar, ti si duan samo da obznani. Kad o

vjeku damo da blagodat Nau osjeti, on joj se obraduje,
a kad ga zadesi kakva nesrea zbog onoga to su uradile
ruke njegove, onda ovjek blagodati ne priznaje." (E

ura, 48)
"Proklet neka je ovjek! " (Abasa, 17)

4-

oviekova kapridoznost, koia se ogleda u krtareniu, strahu,

nestrpliivosti, narcisoidnosti.
"Reci: 'Da vi posjedujete riznice milosti Gospodara
moga, i tada biste krtarili iz straha da ne potroite; o
vjek je uistinu tvrdica." (El- Isra, I oo)
" ovjek, kada Gospodar njegov hoe da ga iskua, pa mu
poast ukae i blagodatima ga obaspe, rekne: 'Gospodar
moj je prema meni plemenito postupio!',
a kad mu, da bi ga iskuao, opskrbu njegovu oskudnom
uini, onda rekne: 'Gospodar moj me je napustio! '
A nije tako! Vi panju siroetu ne ukazUjete,

i da se puki

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA ', ,

64
KUR'AN,
'
:;--= NERVNI SISTEM
<_i"f:: l PSIHOLOGIJA
,

siromah nahrani - jedan drugog ne nagovarate, a na

sljedstvo pohlepno jedete." (El- Fadr, 15-o)
ovjek je, uistinu, stvoren maloduan: kada ga nevolja
snae, brian je, a kada mu je dobro, nepristupaan je,
osim vjernika, koji molitve svoje budu na vrijeme obav
ljali. (El-Mearid, 19-3)
"Zato se Allaha bojte koliko god moete, i sluajte i poko
ravajte se i milostinju udjeljujte - za svoje dobro. A oni
koji budu sauvani gramzlivosti, bit e ti koji e uspjeti.
(Et-Tegabun, 16)
Gramzivost je najvii stupanj krtosti, i ko se izbavi od bolesti
gramzivosti, on e zasigurno biti uspjean, kako na ovom, tako i na
onom svijetu. Zato je Uzvieni All ah pohvalio stanovnike Medine,
ensarije, koji su doekali svoju brau muhadire i dali im sve ono u
emu su oni uivali. Oni su doista osloboeni ove bolesti koja se
zove gramzivost i krtost, i uspeli su se uz stube duhovnog, psihi
kog i idejnog uzdignua.

"I onima koji su Meinu za ivljenje izabrali i domom

prave vjere jo prije njih je uinili; oni vole one koji im
se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato
to im se daje, ne osjeaju, i vie vole njima nego sebi,
mada im je i samima potrebno. A oni koji se uvaju lah
komosti, oni e sigurno uspjeti." (El- Har, 9)

S-

oviekova urba

ovjek i proklinje i blagosilje; ovjek je doista nagao."

(E1-Isra, 1 1)

65

6-

ovjekovo te njo ko beskorisnom i ooju

''Kad ovjeku kakvu blagodat darujemo, on se okree i

oholo udaljava, a kad ga zadesi zlo, onda oajava. " (El
Isra, 83)
" ovjeku ne dosadi da bogatstvo trai, a kada ga neima
tina zadesi, onda zdvaja i nadu gubi." (Fussilet, 49)

7-

Umiljenost i noklonjenost ko prepirkomo i prkosu

"U ovom Kur'anu Mi na razne naine objanjavamo Iju

dima svakovrsne primjere, ali je ovjek, vie nego iko,
spreman da raspravlja. (El-Kehf, 54)
" ovjek e: 'Zar u, kad umrem, zbilja biti oivljen?' A
zar se ovjek ne sjea da smo ga jo prije stvorili, a da nije
bio nita?" (Merjem, 6 6 - 67)
"Ima ljudi koji se o Allahu prepiru bez ikakva znanja i bez
ikakva nadahnua i bez Knjige svetilje." (El-Hadd, 8)
"Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili ema
net, pa su se Sll;Stegii i pobojali da ga ponesu, ali ga je
preuzeo ovjek- a onje, zaista, prema sebi nepravedan i
lahkosmislen. (El-Ahzab, 7)

8-

Uroeno ljubov premo djeci, porodici i roditeljima, i oporuku

ovjeku do dobro ini roditelji mo
"Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar prema
roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali da
Meni nekoga ravnim smatra, o kome ti nita ne zna,

KUR'AN, "
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

66
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
,- l PSIHOLOGIJA
_,

onda ih ne sluaj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o ono

me to ste radili obavijestiti." (El-Ankebut, 8)
" ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro;
majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga raa,
nosi ga i doji trideset mjeseci. A kad dospije u muevno
doba i kad dostigne etrdeset godina, on rekne: 'Gospo
daru moj, dozvoli Mi da ti budem zahvalan na blagodati
koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi
da inim dobra djela kojima e zadovoljan biti, i uini
dobrim potomke moje; ja se, zaista, kajem i odan sam
Tebi."' (El-Ahkaf, s>

9-

Dooptovonie due

"Mi stvaramo ovjeka i znamo ta mu sve dua njegova

haje, jer Mi smo njemu blii od vratne ile kucavice."
(Kaf, 16)

1 0-

ovi e kovo umilienost i te nio ko ovom sviietu

"O ovjee, zato da te obmanjuje to to je Gospodar tvoj

plemenit." (El-Infitar, 6)

11-

Konstantno podsieonie sebe no su sret s Allohom u bilo koie

dobo ivotne storosti
" . . . Dan kada se ovjek bude sjeao onoga to je radio."
(En-Nazi'at, 35)
"Ti e, o ovjee, koji se mnogo trudi, trud svoj pred
Gospodarom svojim nai" (El-Inikak, 6)

67

KUR'AN, - ,
NERVNI SISTEM '
l PSIHOLOGIJA
-

1 2-

Za uenost ovieko kodo go zadesi neto to ne eli

ff Kada se Zemlja najeim potresom svojim potrese,

i kada Zemlja izbaci terete svoje, i ovjek uzvikne: f ta
joj je?! ' , toga Dana e ona vijesti svoje kazivati, jer e joj
Gospodar tvoj narediti. Tog Dana e se ljudi odvojeno
pojaviti da im se pokau djela nihova; onaj ko bude ura
dio koliko trun dobra - vidjet e ga, a onaj ko bude ura
dio koliko trun zla - vidjet e ga. (Ez-Zilzal, 1 - 8)

1 3-

Uzvienost stvoronio ovi eko

ff ovjeka smo u najljepem obliku stvorili." (Et. Tin, 4)

1 4-

Bolesti koo to su: zavist, sihir,

i sliieenie eitonovih dooptovonio
O tome govore dvije uzviene sure u Kur'anu: El-Felek i En
Nas.

ff Reci: f Utjeem se Gospodaru svitanja od zla onoga to

On stvara, i od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od
zla smutijivea kad smutnje sije, i od zla zavidijivea kad
,
zavist ne krije!"' (El- Felak, 1 - 5)
ff Reci: fTraim zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi,
Boga ljudi, od zla ejtananapasnika, koji zle misli unosi
u srca ljudi - od dina i od ljudi!"' (En-Nas, 1 - 6)
Ove bolesti mogu se pojaviti kao posljedica odgoja ili pak
drutvenog okruenja i odreene sredine u kojoj osoba ivi, jer kao
posljedica nereda i zaslijepljenosti drutva pojavljuju se bolesti koje
polahko ulaze u srca ljudi i drutva, openito, nagrizajui ih, i na taj
nain rade na uruavanju i unitenju drutva, a te poasti su: zaVist,

68
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
-, '- l PSIHOLOGIJA

ogovaranje, klevetanje itd. Na ove je bolesti ve ukazao Kur'an, kako

se vidi u rijeima Uzvienog Allaha, govorei o prolim narodima:

Tako Mi jedne drugima iskuavamo da bi nevjernici

rekli: Zar su to oni kojima je Allah, izmeu nas, milost
ukazao?'

A zar Allah

dobro ne poznaje one koji su za

hvalni!" (El- En'am, 53)

Iskuenje u ovom ajetu odnosi se na zavist izmeu ljudi zbog
toga to su neki ljudi bolji od drugih, u tom smislu je i zavist koja ne
potpada pod blagostanje; to je zavist koja u svim svojim vidovima
nanosi nepravdu.
Zavist moe biti prema imetku, djeci, ugledu, vlasti, znanju (ovo
je najopasniji vid zavisti koji je bio i uzrok neprijateljstvu zlih ljudi
prem Allahovim poslanicima, dobrim i uenim ljudima) itd. U tom
smilu se mogu razumjeti rijei Jakuba, a.s., koji je savjetovao svoje
sinove da pri ulasku u dvorac Aziza uu na razliita vrata, bojei se
da ne budu pogoeni zaviu zbog njihove brojnosti. O tome ajeti
Kur'ana govore u kazivanjima o Jusufu, a.s. :

o sinovi moji', - ree onda, ne ulazite najednu kapiju,

ve na razne kapije, a ja vas ne mogu spasiti od onoga to
vam Allah odredi; mo pripada jedino Njemu; ja se u Njega
uzdam, i neka se samo u Njega uzdaju oni koji se uzdaju!'
I kad uoe onako kako im je otac njihov naredio, to im
nimalo nije pomoglo da budu poteeni onoga to im je
Allah bio odredio, jedino se ostvarila elja Jakubova, koju
je izvrio, a onje, uistinu, veliki znalac bio, zato to smo ga
Mi nauili, ali veina ljudi ne zna." (Jusuf, 67-68)
I hadisi Boijeg Poslanika, a.s., pojasnili su mnoge aspekte bo

lesti due, izmeu ostalog zavist, la, ogovaranje, potvoru, te njihov

ruilaki uecaj na ljude na ovom svijetu, unitavanje njihovih do
brih djela za ahiret itd. O zavisti koja se inae smatra boleu due

69

koja potpada pod sijanje nereda i smutnje, te o iskuenju, poniava

nju i drugim bolestima objavljene su dvije sure: El-Felak i En-Nas,
koje se smatraju najuzvienijim surama na koje su ukazali hadisi Po
slanika, a.s., koji pojanjavaju njihovu vano&t i veliinu nagrade za
njihovo uenje.

1 5- Podielo liudske due

Kur'an je podijelio ljudske due na vie kategorija, zavisno od
njihovih osobina. U prvu kategoriju spada vjernika, smirena, koja
je usmjerena ka ahiretu i koja ne gleda na ovaj svijet samo kao pro
lazan.

U drugu kategoriju spada dua koja sebe kori, koja ':lporno pro
raunava svoje poslove.
Trea je dua pokvarena, ona koja je izgraena na loim djelima.
Kur'an takoer govori o tome da je dua uvijek u borbi izmeu
grijeenja i bogobojaznosti, a ona koja e pobijediti jeste dua koja
se navikava na stalnu borbu sa strastima, hirovima i zabranjenim
djelima. O svim ovim aspektima govori i Kur'an.

rrA ti, o duo smirena, vrati se Gospodaru svome zado

voljna, a i On tobom zadovoljan, pa ui meu robove
Moje, i ui u dennet Moj ! " (El- Fedr, 7-3o)
Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi,
i kunem se duom koja sebe kori.
zar ovjek misli

da kosti njegove neemo sakupiti?

Hoemo, Mi moemo stvoriti jagodice prstiju njegovih

ponovo.
Ali, ovjek hoe, dok je iv da grijei,

pa pita: rKada e Smak svijeta hiti?'

Kad se pogled od straha ukoi,
i Mjesec pomrai,

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
1 PSIHOLOGIJA

-,-

70

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

i Sunce i Mjesec spoje tog Dana ovjek e povikati: fKuda da se bjei?'" (El- Ki
jama, I - I o)
f
fJa ne pravdam sebe, ta dua je sklona zlu, osim one ko
joj se Gospodar tvoj smiluje. Gospodar moj zaista prata
i samilostan je." (Jusuf, s3)
ffA onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga
strepio i duu od prohtjeva uzdrao Dennet e boravite
biti sigurno." (En-Naziat, 40-41)
Kur'an je pojasnio da postoje tri kategorije ljudi, o tome govori
sura El-Bekara, to su: vjernik, nevjernik i munafik (licemjer) . Svaku
navedenu skupinu Kur'an je opisao n poseban nin. to se tie
bolesti due i srca, njih je dvije vrste; bolest sumnjiavosti, a najo
pasnija je sumnjati u nevidljivo, i druga je bolesti strasti, a pod ovu
vrstu spadaju strasti ula, pri emu se misli na spolni nagon, stomak
i jezik. O ovoj temi moglo bi se vrlo podrobno i opirno pisati, a
ako bismo otili jo dalje, dotaknuli bismo se i ostalih vrsta, tako da
bi se pojanjavanje ovoga oduilo.

1 6- Utiecoi krenio ugovora i obeonio

Kur'an j e potvrdio vrlo bitnu injenicu koja se odnosi na to da
e se onome ko prekri ugovor s Allahom i ljudima neizbjeno to
odraziti na njegovo ponaanje. Jedan od aspekata takvog ponaanja
jeste nifak ili dvolinost, s kojim dolazi i do deformacije osobenosti,
na onom svijetu takvu osobu eka kazna, osim ako se ne povrati
pokajanjem, tevbom:

fflma ih koji su se obavezali Allahu: fAko nam iz obilja

Svoga da, udjeljivat emo, zaista, milostinju i bit emo,

doista, dobri! '
A kad im je On dao iz obilja Svoga, oni su u tome postali
krti i okrenuli se - a oni ionako giave okreu.

71

I nadovezao im je On na to pritvornost u srcima njiho

vim sve do Dana kada e pred Njega stati, zato to se ono

ga to su Allahu obeali ne pridravaju i zato to stalno

lau. " (Et-Tevba, 74-77)
Ovi

ajeti, kako tradicionalni izvori navode, objavljeni su o asha

bu Sa'lebu, koga je Poslanik, a.s., prozvao Damijskim golubom, jer

je svakoga dana obavljao namaz u damiji. Meutim, ovaj ashab tra
io je od Poslanika, a.s., da zatrai od Allaha bogatstvo za njega; bio
je uporan u svom traenju zavjetovavi se Allahu, Poslaniku i osta
lim vjernicima da e ako mu Allah podari imetak, svakome dati ono
to je duan. Kada je Poslanik, a.s., uinio dovu za njega, Uzvieni
Allah podario mu je imetak i bogatstvo, a kada je od njega (nakon
nekog vremena) zatraio da udijeli zekat, ovaj je to odbio prekrivi
svoje obeanje. Poslanik ga je prokleo, a njegov imetak zabranio
je muslimanima ne uzevi od njega zekat, uprkos tome to se ovaj
pokajao. Tako je bilo i nakon Poslanikove, a.s., smrti, odnosno za
vrijeme trojice halifa: Ehu Bekra, Omera i Osmana r.a. U vrijeme
halife Osmana umro je, ali od njega zekat nije uziman, odnosno
umro je kao nevjernik.
Ovdje elimo ukazati na to da krenje date obaveze poraa u
srcu nifak, tj. dvolinost, a u ponaanju deformacije: O tome govore
i rijei Uzvienog Allaha:
"l nadovezao im je On na to pritvornost u srcima njiho
vim sve do Dana kada e pred Njega stati, zato to se ono

ga to su Allahu obeali ne pridravaju i zato to stalno

.
lau." (Et-Tevba, 77)

1 7- Naini voenio diskusiie i utiecoi no duu

Kur'an je ukazao na vrste naina voenja razgovora, diskusije, i
davanja savjeta izmeu ljudi, odnosno shodno razliitostima njiho-

KUR'AN, 1
NERVNI SISTEM )
l PSIHOLOGIJA

_,

72
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
,,L l PSIHOLOGIJA vih dua i karaktera. Vjera je savjet, kako nas je poduio i Poslanik,
a.s., a Uzvieni Allah o tome kae:
,

ff Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozi

vaj i s njima ne najljepi nain raspravljaj ! Gospodar tvoj
zna one koji su zalutali s Puta Njegova, i On zna one koji
su na Pravom putu." (En-Nahi, 15)
ffTi sa svakim - lijepo!, i trai da se ine dobra djela, a
neznalica se kloni!" (El- E' raf, 199)
'fA kada uju besmislicu kakvu, od nje se okrenu i reknu:
'Nama naa djela, a vama vaa djela; mir vama! Mi ne e
limo drutvo neukih.'" (El- Kasas, 55)
"A ako se bojite razdora izmedu njih dvoje, onda poaljite
jednogpomiritelja iz njegove, a jednogpomiritelja iz nje
ne porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti,
jer Allah sve zna i o svemu je obavijeteni (En- Nisa, 35)
"Ako se neka ena plai da e joj se mu poeti joguniti ili
da e je zanemariti, onda se oni nee ogrijeiti ako se na
gode - a nagodba je najbolji nain - ta, ljudi su stvoreni
lahkomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bo
jali, pa, Allah dobro zna ono to radite." (En- Nisa, 18)
" . . . za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udje
ljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allah
voli one koJ i dobra djela ine." (Alu lmran, I34)
''Reci: 'O robovi moji koji vjerujete, bojte se Gospodara
svoga! One koji na ovom svijetu dobra djela budu inili
eka nagrada, a Allahova je zemlja prostrana; samo oni
koji budu strpljivi bit e bez rauna nagraeni."' (Ez
Zummer, Io)
"Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako
jedna od njih ipak uini nasilje drugoj, onda se borite
protiv one koja je uinila nasilje, sve dok se Allahovim

73

propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih ne

pristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista pra
vedne voli.
Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata i
bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (El- Hudu
rat, 9 - 10)
Ako se promisli o gore navedenim ajetima, zakljuujemo da se
pozivanje ka Allahu i naini voenja diskusije odvijaju na jedan od
slijedeih naina, a to su:

1-

diskusija koja obiluje mudrou, ovaj vid diskusije svojstven

je razboritim i pametnim ljudima, onima koji imaju ista srca;

2- diskusija uz lijepe savjete, ona se vodi s ljudima koji imaju

kolebljiva miljenja;

3- diskusija koja se vodi lijepim argumentima, ovaj

je oblik svoj

stven onima koji uivaju naklonost, koji su razboriti;

4- izbjegavanje neznalica, diskusija se ne vodi sa neznalicama i

tvrdoglavim ljudima i onima koje je nemogue uputiti;

5- diskusija koja se vodi pozivajui na nju s namjerom da se

iznae mogunost rjeenja, situacija kada se ele izmiriti dvije po
svaane osobe i da se iznae pomirenje, a ako posvaane osobe to
ele, Uzvieni Allah e im to omoguiti, shodno rijeima:

Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti . . . " (En- N i

sa, 35);
6- pozivanje drugih da se ukljue, ovo se smatra vrlo mudrim u
iznalaenju rjeenja problema; tu se misli na strane koje su bliske s
onima koji su pogoeni problemom, jer su takve osobe osjeajnije i
imaju vee zanimanje za rjeenjem problema;

7-

strpljenje je najbitnije, u svim sluajevima Uzvieni Allah po

ziva na strpljenje i da se ne uri s reakcijom, a najvea nagrada str

pljivima jeste Dennet bez polaganje rauna. .

KUR'AN, :-,'( /
NERVNI SISTEM ,,
l PSIHOLOGIJA / l

74
KUR'AN,
. NERVNI SISTEM
,,> l PSIHOLOGIJA

U djeijoj psihologiji Poslanik, a.s., poduava nas da se odgoj

djece odvija shodno fazama i njihovom uzrastu. Isto nas tako Po
slanik poduava da se ne pravi razlika meu djecom u darivanju i
u odnosima prem njiima, a zabranjuje da se djeca tuku, nareujui
nam da ih ljubimo, blagonaklono se odnosimo prema njima i da im
dajemo poklone. U Buharijevom sahihu navodi se da je Poslanik
rekao: "Budite pravedni prema vaoj djeci u davanju darova... ''
U kazivanju o Jusufu, a.s., navodi se da je glavni razlog svemu
onome to se desilo Jusufu, a.s., zavist i podlost njegove brae jer su
osjeali da ga otac vie voli od njih.
U svim ovim Poslanikovim pedagokim metodama oslikavaju
se ljepota i preciznost koje ukazuju na podjelu starosne dobi djece,
a dovoljno je rei da je savremena psihologija nakon dugogodinjih
istraivanja potvrdila ispravnost svega ovoga.
Posluajmo kako je lijepo Kur'an doveo u vezu osobine ljudske
due i socioloke naine njena lijeenja sukladno mnogim iniocima:

. ''Sve to vam je dato samo je uivanje u ivotu na ovom

svijetu, a ono to je u Allaha bolje je i trajnije za one koji
vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju;
za

one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad

ih ko rasrdi, oprataju;
za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu
obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio
od onoga ime smo ih opskrbili udjeljuju,
i za one koji se odupiru onima koji ih ugnjetavaju.
Nepravda se moe uzvratiti istom mjerom, a onoga koji
oprosti i izmiri se Allah e nagraditi; On, uistinu, ne voli
one koji nepravdu ine.
Nee odgovarati onaj koji istom mjerom uzvrati za pre
trpljenu nepravdu,
a odgovarat e oni koji ljude dae i bez ikakva osnova red

75

na Zemlji remete; njih eka bolna patnja.

Strpljivo podnostiti i pratati - tako treba svaki pametan
postupiti.
Onaj koga Allah bez podrke ostavi nee poslije Njega
imati nikoga da ga podrii. I ti e vidjeti kako e nasilni
ci, kad doive patnju, povikati: 'Postoji li ikakav nain da
se povratimo?"' (E-ura, 36-44)
Ovi navedeni kur'anski ajeti nose u sebi poziv na sustezanje od
ovog svijeta, jer ono to je na ahiretu bolje je i vjeno, a ta vjena
ahiretska nagrada pripast e onima koji su.
1-

strpljivi i oni koji se klone strasti, grijeenja, nereda kada se

izloe tome;
2-

onima koji se suzdre u ljutnji;

3-

onima koji su ustrajni u obavljanju ibadeta na najbolji nain;

4-

onima koji se savjetuju u tekoama i onda kada tekoa

nema i koji ne pribjegavaju samovolji i nasilju;

5-

onima koji udjeljuju imetak onima kojima je to neophodno u

tekim i sretnim vremenima;

6-

onima koji pomognu podaenom pred daiteljem bez obzira

kakav on bio i koliku snagu posjedovao;

7-

onima koji oprataju i koji su pravedni u svim situacijama, pa

ak i na svoju tetu ili tetu najbliih.

Navedeni ajeti predstavljaju zakon za odbranu prava pojedinaca
i drutva.
Mnogo je ajeta koji saniraju psiholoka i drutvena stanja, a nji
hovim prouavanjem dolazimo do injenice da pravinost s kojom
je doao islam tokom mnogih stoljea kojima je vladao, posebno
kada je primjenjivao isti Boiji zakon, ne moe niti jedan drugi za
kon kroz historiju obuhvatiti.
Ljudska dua ostat e nam uvijek velika tajna zbog toga to ne
poznajemo velianstvene Boanske ljepote kao to su intelekt ili pa-

KUR'AN, !_\-\
NERVNI SISTEM ,'
l PSIHOLOGIJA
_

76

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
/" - l PSIHOLOGIJA

met, ne poznajemo duu sa svim onim to je ini, niti njene tajan

stvenosti.

''Pitaju te o dui. Reci: 'ta je dua - samo Gospodar moj

zna, a vama je dato samo malo znanja."' (El- Isra, 85)
U jednoj od slijedeih knjiga pokuat emo obraditi ove uzvi
ene ljepote kojima je Uzvieni Allah obdario ovjeka u odnosu na
ostala bia. Takoer emo u narednoj knjizi obraditi snove i parap
sihologiju, te kako je Kur'an tretirao psihiko stanje snivaa, a u
knjizi o sociologiji govorit emo o psihikim, etikim i anatomskim
razlikama mozga kod mukarca i ene. Kur'an nije nita zaobiao,

ali

ljudi su ti koji se inate, prepiru, a ne znaju da se sami sebi podsmje

huju. Istinu je rekao Uzvieni Allah umirujui Poslanika, a. s., nakon
to ga je njegov narod utjerivao u la, napadao ga i proganjao dok
im je on elio dobro:

"Mi znamo da tebe zaista alosti to to oni govore. Oni,

doista, ne okrivljuju tebe da si ti laac, nego nevjernici
poriu Allahove rijei." (El- En'am, 33)
Neka je Uzvien Onaj Koji je svemu odredio svrhu i Koji je
svakome dao njegovo pravo uputivi ga na Pravi put.
Do naeg susreta sa slijedeom knjigom.

77

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

D O D ATA K K N J I Z I

Kako bismo imali cjelovitiji i jasniji uvid u tematiku kojom se

bavi ova knjiga, u nastavku emo predstaviti nekoliko studija i tek
stova renomiranih uenjaka iz arapskog svijeta koji se bave ovom
tematikom. Autori tekstova priloenih u dodatku koji slijedi vrlo su
poznati strunjaci u medicini. Rije je o autorima koji nastoje ukaza
ti na nadnaravno st Kur'ana na polju medicinskih znanosti. Rezultati
do kojih su doli u svojim studijama vrlo jasno ukazuju da j e Kur'an
ve ukazao na injenice koje medicina tek u novije vrijeme otkriva.

obzirom na to da je tema ove knjige mozak, nervni sistem

i psihologija, s disciplinama koje ona ukljuuje, u nastavku emo

priloiti tekstove koji se bave problematikom u vezi s navedenom
oblasti.

\
/

79

KUR'AN, f\
NERVNI SISTEM _' ,/
l PSIHOLOGIJA .

LJ U B AV J E S M J E T E N A
U MOZG U
Prof.dr. Muhammed Seka Id
(strunjak iz oblasti medicinskih iJ1anosti)

Jo uvijek je prisutno nastojanje da se fuhkcija mozga predstavi

u vidu anatomske skice koja prikazuje dijelove mozga, to je po
kuaj koji prate brojni nedostaci. Naime, nain rada veine ljudskih
organa moe se dokuiti i na osnovu samoga pogleda na njih. Srce, .
naprimjer, nije nita drugo do obina pumpa; pluna krila predstav
ljaju mijeh za napuhivanje, dok se o mozgu, koji ujedt:to igra i naj
bitniju ulogu u odnosu na ostale organe, na osnovu njegova izgleda
ne moe mnogo dokuiti. Ovaj organ dosee teinu od oko

1 , 4 kg.,

i on ne obavlja samo funkciju slinu onoj koju ima matina ploa u

kompjuteru u odnosnu na ostale dijelove, ve se smatra i prebivali
tem svijesti i miljenja, ak i osjeajem naeg egzistiranja. Imajui
u vidu da se u naem tijelu, pored navedenih organa, nalaze i brojni
drugi organi, moe se rei da smo mozak ustavari mi.

80

'

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
, l PSIHOLOGIJA

r "_
,

1 9. stoljeu ljekar Franz Jozeph Gall tvrdio je da je rijeio problem

putem posebnog metoda

kranioskopije koji

se ogledao u tome da se

karakter linosti da razaznati na osnovu izgleda lobanje.

Savremeni uenjaci uspjeli su uz mnogo napora podijeliti mo
z* na vie dijelova, to su popratili odgovarajuom znanstvenom
nomenklaturom. Razluili su takoer za koje funkcije su zadueni
pojedini dijelovi mozga, kao miljenje, emocije, govor i dr. Meu
tim, postavlja se pitanje ta je s funkcijama koje nisu nabrojane, a
mozak

ih obavlja?

Napredak nauke i tehnologije omoguio je da se prouavanju

mozga pristupi na nain koji je u prolosti bio nepoznat. Dolo se
do zakljuka da injenice koje su se do tada smatrale opeprihvat
ljivima i nisu tako vjerodostojne. Mozak je u sutini organ koji je
podijeljen na podruja koja imaju svoju funkciju. Linija ili nit koj
razdvaja spomenuta podruja daleko je krhkija i slabija nego to se
pretpostavljalo. Naprimjer, kod osobe koja izgubi vid, reanj mozga
koji je percipirao svjedost u mozgu mijenja svoju funkciju u korist
drugih ula. Ako osoba doivi modani udar u podruju koje je za
dueno za pokretanje desne ruke, tada drugo podruje preuzima tu
funkciju.
Takoer su otkriveni posebni neuroni koji nam omoguavaju
posebno vladanje i ponaanje prema svijetu oko nas, to nam poma
e da nauimo neke osnovne vjetine, kao to su hodanje i govor,
neophodne naine ponaanja, odnos prema drugima i sl.

LJUBAV JE UN UTAR MOZGA

Ljubav j e duhovni dar koji j e Uzvieni Allah poklonio nama,
ona poinje u mozgu i kri sebi put ka njenom fizikom ispoljava
nju. Meutim, emocionalni osjeaji koje nazivamo ljubav imaju vrlo

81

KUR'AN, .:-- '>,,

NERVNI SISTEM J:
l PSIHOLOGIJA :-,- ,
,
'
_

slabu povezanost s istinskom i pravom ljubavi, jer je ljubav energija

koja se moe upotrijebiti na pozitivan ili negativan nain.37
Ako neko od tvoje djece koristi drogu, moe ga voljeti bez

ikakvih uvjeta i prihvatiti njegovo loe ponaanje nadajui se da nee

upotrijebiti prekomjernu koliinu koja bi ga odvela u smrt, ili moe
ispoljiti ljubav u vidu strogosti i smjestiti dijete u bolnicu kako bi mu
spasio ivot. Suvie stroga ljubav moe imati nepoeljne posljedice,
isto kao to i preerana ljubav, dakle bezuvjetna, moe biti nezdrava.
Ljubav se sastoji od tri vrste:
duhovna bez ikakvih uvjeta;
bratska ili prijateljska i
romantina ljubav, povezana s emocijama.
Postoji i drugi nain da se ispitaju ove tri vrste ljubavi, tako da
na vie naina moemo razluiti ljubav kroz razliite stepene i faze
naih odnosa. U veini sluajeva, naroito kod otpoinjanja veze,
osjeamo ogromnu emocionalnu privlanost prema naim partne
rima, a sa protokom vremena ova se ljubav produbljuje u bratsku, a
potom u duhovnu ljubav.
Ljubav ne predstavlja fazu elesnog uitka, jer u mnogim slu
ajevima imamo jake emocionalne osjeaje pri upoznavanju. Ova
faza se naziva fazom zaljubljenosti, koja se preobraava, s prola
skom vremena, u novu vezu koja zahtijeva unapreenje dublje veze
s odreenom osobom i ima poveanu podlonost drugim dvjema
vrstama ljubavi.

37 Ukoliko dijete raste u okolini u kojoj nema ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege, u
njegovom se mozgu obilje sinapsi nee ouvati, ve se 'osuiti', te e i mozak takvog
djeteta biti znatno drukiji

od mozgova djece koja rastu u osjeajno bogatom ozraju.

Doivljaji su poput hrane za mozak. Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omoguuju

mozgu rast i uspjean razvoj, stoga poticajno ozraje pospjeuje razvoj inteligencije
i individualnih prednosti. Nasuprot tome, nestimulativno ozraje osiromauje

razvoj

mozga. Naalost, mozak velikog broja djece gladuje zbog manjka panje i odgovarajuih
podraaja (doivljaja). Bez podraaja, bez koritenja, modane stanice odumiru.
(asopis

Dijete,

vrti i obite!J, br. 48, 2007. )(op. prev.)

82
KUR'AN,
,
NERVNI SISTEM
,/
, ,._ - l PSIHOLOGIJA
Zulj avito talo

H ipofiza ......Produzana mozdina

--

.... Mozdano stablo

___

A sada da se malo bolje updMhlno s naunim pojanjenjem ove

veze. Uenjaci su nedavno ustanovili da postoji karta ili podruje
zadueno za ispoljavanje ljubavi koja se nalazi u mozgu ovjeka i
pomae ovjeku u odreenim spoznajama. Uenjaci smatraju da je
ova karta ljubavi, koja se nalazi u mozgu, ustvari skup osobina koje
ovjek eli da posjeduje neka druga osoba, prije svega ona osoba s
kojom se eli povezati. Dakle, kada upozna osobu kod koje se nala
ze osobine koje su zacrtane u tvom mozgu, osjea privlanost pre
ma toj osobi, ili suprotno tome. Ove se osobine skladite u mozgu
tokom cijelog ivota, kao npr. osmijeh kod majke ili duhovna snaga
kod oca, dakle to su osobine koje se sakupljaju cijelog ivota u tvom
mozgu. Ako upozna osobu koja odgovara veini ovih osobina, tvoj
mozak poinje izluivati jednu hemijsku materiju koja podstie ra
dost. 38 Takoer tijelo izluuje i hormone, kao to je phenyl etf(ylamine,
to predstavljaju materiju koja utjee na raspoloenje, tako da osoba
mozgu postoji jedno zanimljivo podruje koje se naziva centar za prepoznavanje
lica. Iz svakodnevne komunikacije poznato je da kada nekom zaboravite ime, ipak
ete se sjetiti lica. Va mozak skenira ovjeka koga upoznate, skladiti informacije u
memoriji na odredeno mjesto i prepoznaje ga kasnije. Mi smo socijalna bia i na
mozak je projektovan da prepoznaje lica. Pored navedenog, mozak obavlja i hiljade
drugih funkcija koje su otkrivene i jo uvijek se istrauju. Za svoj rad mozak troi
ogromnu koliinu energije, kiseonika i glukoze, koje dobija putem krvi. Zbog toga
je za normalan rad mozga izuzetno vana dobra cirkulacija. Male smetnje u opskrbi
mozga mogu dovesti do zaboravnosti i gubitka koncentracije, glavobolje, vrtoglavice i
zujanja u uima. www:<;psbiorg/zdra
ylje (op. prev.)

38 U

83

KUR'AN, <-:.'
NERVNI SISTEM

l PSIHOLOGIJA
__-

osjea euforiju. U sto, tijelo izluuje dodatne hemijske materije kao

to je adrenalin, koji uzrokuje rumenilo u licu, znojenje ruku, brzo
disanje i bre otkucaje srca. Nakon to draga osoba nestane, utjecaj
ovih hemijskih supstanci opada, a ovjek biva pogoen na isti nain
kao osoba nakon to je konzumirala opojna sredstva, dakle osjea
zamor ili depresiju. Na ovaj nain se moe objasniti zato osoba biva
tuna kada je daleko od nekoga koga voli,

ali

se moe objasniti i to

zato je osoba ovisna o ljubavi.

MOZAK l OSJEAJI
Studija koja je uraena na Medicinskom fakultetu pri Univer
zitetu Yale koristei se magnetskom rezonancom pojanjava da
mukarci upotrebljavaju lijevu stranu mozga u rjeavanju sloenih
jezikih problema, dok ene upotrebljavaju obje strane. 39 Ovo ujed
no i pojanjava zato su ene sposobnije od mukaraca u jezikom
izraavanju,

ali i u emocionalnom.

Unato tome to lijeva hemisfera mozga kontrolira govor, desna

strana mozga uestvuje u emocionalnom izraavanju. Eksperimenti
koji su uraeni na osobama koje imaju problema s desnom stranom
mozga pojanjavaju da te osobe govore bez osjeaja

ili emocija.

39 Razlike izmeu mukog i enskog mozga.

ene koriste vie podruja mozga kada razmiljaju!
Mozak mukaraclJ je vei, ali se usljed starenja bre smanjuje nego kod ena!
Mozak kod ena radi pri veoj temperaturi zbog toga to sagorijeva vie glukoze
nego mozak mukaraca!
Muki mozak sadri otprilike 6, 5 puta vie sive stvari u odnosu na enski mozak ,
dok kod ena mozak sadri priblino 1 O puta vie bijele tvari nego kod mukaraca,
to objanjava teoriju o tome da su mukarci uspjeniji u matematikim, dok su ene
uspjenije u drutvenim znanostima!
Mukarci su na testovima inteligencije pokazali vie uspjeha, i to otprilike za etiri do
pet bodova vie nego ene!
Mnogo znanstvenika, pisaca i istraivaa tvrde da mukarci dnevno izgovore manje rijei
nego ene. Razlika moe imati raspon od 1000 do ak 1 O 000 rijei na dan! www.scribd.
com (op.prev.)

84

KUR'AN,
-'-/
NERVNI SISTEM
::--:__< l PSIHOLOGIJA
__

ene posjeduju mo da upotrebljavaju obe strane mozga u isto

vrijeme dok razgovaraju, ali mogu takoer da komuniciraju s centrima
zaduenim za emocije u mozgu, i to u vrijeme dok priaju, dok mu
kar ne posjeduju ovu mo, zato ne mogu s lahkoom da izraze svoje
osjeaje. O tome svjedoe i mnoge studije koje potvruju da ene
lake i jasnije mogu da izraze ljubav i

tugu od mukaraca.

Ovakva ra

zlika dovodi do neravnomjernosti u izraavanju i iskazivanju osjeaja

izmeu ena i mukaraca, tako da ene veinom istrauju neku temu
sa svih aspekata, dok se mukarci ustremljuju direktno ka cilju, i u ve
ini sluajeva bivaju pritjenjeni pretjeranim govorom ena.

as

Dihotomanija lijevi i desni

-

Lijevo

konvergentna

l
l
l
l

intelekt

konkretno
analitiko
racionalno
objektivno
sukcesivno

linearno

znanost

l
l

usmjereno

zapadno

mozak

Desno

divergentn1

intuicija

apstraktno

holistiko

subjektivne

intuitivno

simultano

slobodno

nelinearno

umjetnost
istono

Psiholog Kostus Kafetsios smatra da je nemo mukaraca da

iskau svoje osjeaje uzrokom mnogim problemima koji nastaju u
vezama izmeu mukaraca i ena. On tvrdi da je vrlo teko otkriti
emocije i osjeaje kod mukarca.
Izuavanje nervnog utjecaja na mozak otvara iroka obzorja i
pomae u prouavanju neuropsihijatrijskih pojava. Tako neki na
unici smatraju da se izofrenija moe objasniti tumaenjem pore
meaja neurona u mozgu i u neujednaenoj ravnotei izmeu dvije
hemisfere, lijeve i desne. Tema nervnog upravljanja vrlo je korisna,
ali

jo uvijek nedovoljno istraena, mnoge naune studije koje pro

uavaju tajne ljudskog mozga jo uvijek su u toku, dok o tajnama

mozga znamo vrlo malo.

KUR'AN, 7_\,,,
NERVNI SISTEM - ',_-:_
l PSIHOLOGIJA -(,

86
KUR'AN,
, NERVNI SISTEM
,-r M l PSIHOLOGIJA
__

_-

MUKI MOZAK

WEZDAZA
NEORIGINALNE ISPRIKE

IIAPOIBIA: 2ljudll a ........,. ._ pMea u pole noel" nije ,..._.. dioli

ftOje l .-llt M ".... _ pocl ........,_

ENSKI MOZAK

WEZDA ZA
"JESAM Ll Tl REKLA"

NAPOIIENA: titu* a "alpej ulje u _.. l "tUli a ......,.. liN" au vldiiiW

Illo je nMtl..., "*ar u .... atv.elca" ll je ...".,... cili*"

(Jeste li ali?
1. I mufkarcz u startu imt!fu enski mozak!
2.

Nt!fvi!i ikad zabilJeen koeficijent inteligencije pripadajednoj eni!

Mufkarci nakon modanog udara lefe ostt!fu nijem dok se ene na

3.

kon takvih zdravstvenih tegoba ipak mogu oporaviti i govoriti, zbog toga !to
mufkarci koriste samojednu polovicu mo7JJ,a za verbalne aktivnostz dok ene
koriste obje strane mo7JJ,a i bre raenjuju informacije ii!"eu lijeve i desne
polutke!
4 Ako mufkarci ne slu!t!fu ene dok govore to nije stoga !to su lofe volJe
.

ili su im ene dosadne ve zato !to im mozak tefko raiJimije enski glas!
5

Prosjelni mufkarac misli na seks skoro svake minute, dok prosjelna

ena misli na seksjednom u dva dana!
.

6.

Ustanovfjenoje da enska dojenlad imt!fu daleko bolJu i br.tfi reakciju

na glasne i uemirujue iJIUkove nego djelaci!
7.

Zagr!Jt!f od 20 sekundi e u skom mou proisti oksitocin, liji

se efekt manifestira osjet!fem potjerenja u osobu s kojom se grli! www. scribdcom
(op. prev.)

87

KUR'AN, --, , '

-
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA ,
"

M O DA N I C E N T R I ZAD U E N I ZA
S LU H l V I D U SVJ E T L U K U R ' A N A
(prof.dr. Muhammed Demil e/-Habbal)
ovjek je stvorenje koje je Uzvieni Allah poastio u odnosu na
sva ostala bia. Uzvieni Allah kae:
ff

Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im

da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim je

lima,

i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo

stvorili." (El- Isra, 70)

U prednjem dijelu mozga postoji posebno podruje koje ovje
ku omoguava da sam donosi odluke a putem poslanika i Boijih
knjiga olakano mu je traenje Pravog puta.40

40 Mozak je visokorazvijeni dio centralnog nervnog sistema koji odrava i usklauje

funkcije itavog organizma. Sva tehnika dostignua, graevine i sve to nas okruuje,
osim prirode, djelo je ljudskog mozga. To je jedini organ koji prouava sebe i svjestan
je svog postojanja. Mozak je najsloeniji kilogram u univerzumu, sloeniji od bilo kojeg
kompjutera, satelitske mree ili vasionskog broda. Sposobnost ovjekovog mozga da
skladiti informacije i da ih se prisjea najznaajniji je fenomen u itavom svemiru.
Naborani gornji dio mozga, tzv. korteks daje svijest, vid, sluh i regulie pokrete. U
topografiji mozga vijuge zauzimaju povrinu od 2200 kvadratnih cantimetara. Ovdje
lee mnogi kvaliteti koji razdvajaju oveka od drugih stvorenja: kreativna misao,
razmiljanje, govor i druge kompleksne radnje. www;cpsbl org/zdravlje (op. prev.)

88
KUR'AN,
, " NERVNI SISTEM
,-< l PSIHOLOGIJA

frinilnll !IDI...

05jelihil lln

Vid
a.us

PrepaaaiiWijt b

Ljudi se u pogedu koritenja poznatih sredstava i umnih centara

(posebno podruja koje se nalazi u prednjem dijelu mozga), u spo
znaji Uzvienog Allaha i njegovih znakova dijele se na tri skupine:
l-vjernici, koriste ovakvo ustrojstvo na ispravan nain koristei
se svojim viim intelektualnim centrima kako bi spoznali i shvatili
injenice i dobze prema kojima otvaraju svoje umne aparate analizi
rajui ono to im je podareno, nakon ega se pokoravaju Allahovim
odredbama i naredbama slijedei ih. U ovom sluaju Uzvieni Allah
poveat e im shvatanje, znanje i iman. Uzvieni Allah kae:
A one

koji su na Pravom putu On e i dalje voditi i na

dahnut e ih kako e se vatre sauvati. (Muhammed, 17)

"U tome je, zaista, pouka za onoga ko razum ima ili ko
slua, a prisebanje." (Kaf, 37)
Autor djela Safoetu tefasir, tumaei ovaj ajet, kae da je on opo
mena i pouka za onoga koji pameti ima i njome se koristi;
2
im

nevjernici, oni zatvaraju ovaj aparat ne koristei se onim to

on prua i udaljavajui se od svega to

ih

upuuje na Pravi put

i shvatanje kur'anskih ajeta. Oni zabranjuju protok ovih injenica i

89

KUR'AN, -\-,
NERVNI SISTEM >(" 1 /
informacija koje bi trebali shvatiti, dok, s druge strane, razumiju du l PSIHOLOGIJA :.(1
njaluke stvari na najbolji nain ili pak percipiraju druge stvari koje

nemaju nikakve vrijednosti i koje su liene vjerovanja. Takve stvari

oni slijede uprkos istinama vjere, tako da su pogoeni sljepilom i
gluhoom. Uzvieni Allah kae:

fflma ih koji dolaze da te sluaju. A moe li ti uiniti da

te gluhi uju, koji ni pameti nemaju?
A ima ih koji te posmatraju. A moe li ti uputiti na Pravi

put slijepe, koji ni razuma nemaju?

Allah zaista nee nikakvu nepravdu ljudima uiniti, Iju
dije sami sebi ine." Ounus, 4-44)
Oni e postepeno gubiti aktivnost ovih viih umnih centara,
sluh i vid, tako da bivaju pogoeni nervnim i psihikim bole,stima, a
da ne spominjeno ahiretski gubitak.
Uzvieni Allah kae:

wKazna za one koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vo

juju i koji nered na Zemlji ine jeste: da budu ubijeni, ili
razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se
iz zemlje prognaju.

To im je ponienje na ovom svijetu, a

na onom svijetu eka ih patnja velika." (El- Maida, 33)

Nevjernici se svojom voljom suprotstavljaju vjerovanju, o emu
svjedoe i slijedei kur' anski ajeti:

ffTi ne moe

mrtve

dozvati niti gluhe dovikati kada se

leima okrenu, niti moe slijepe od zablude njihove

odvratiti; moe jedino dozvati one koji u rijei Nae vje
ruju, oni e se odazvati." (En-Neml, Bo- 81)
A ako ih zamolite da vas na pravi putu upute,

nee vam se

odazvati; isto vam je pozivali ih ili utjeli. (el-E'raf, 193)

90

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
, l PSIHOLOGIJA

ff . . . a na srca njihova pokrivae, da ga ne hi razumjeli, i

gluhim ih uinimo. I kad ti spomene Gospodara svoga
u Ku' anu, Njega jedinog, oni se preplaeni daju u bijeg."
(El-Isra, 46)
ff . . . onima ije su oi bile koprenom zastrte, da o dokazi
ma Mojim razmisle, onima koji nisu htjeli nita da uju.
(El- Kehf, 1 0 1 )
Akad hude objavljena koja sura, samo se zgledaju: f Da li
vas ko vidi?', i onda se udaljuju. Neka Allah srca njihova
bez podrke ostavi, zato to su odonih ljudi koji nee da
razumiju." (Et-Tevhe, 17)
Uzvieni Allah e sigurno srca ovakvih osloboditi od sva
kog dobra, upute i vjerovanja. O tome Kur'an kae:
Ima onih koji dolaze da te sluaju, ali Mi smo na srca
njihova zastore stavili, da Kur'an ne hi razumjeli, i giu
him ih uinili, pa i ako hi sve dokaze vidjeli, opet u njih
ne hi povjerovali. A kada ti dolaze da se s tobom rasprav
ljaju, govore oni koji ne vjeruju: fTo su samo izmiljotine
naroda davnanjih! '

Oni zabranjuju da e u Kur'an vjeruje, i sami se od njega

udaljavaju, i sami sebe upropatavaju, a da i ne primje
uju. '" (El- En'am, s -6)
U tefsiru ovog ajeta navodi se da su politeisti ti koji zabranjuju
i odvraaju ljude od sluanja Kur'ana, pri emu se i oni sami udalja
vaju ne osjeajui da im njihovo nevjerstvo teti.
Uzvieni Allah kae:

ffTeko svakom lacu, velikom greniku! On uje Allaho

ve rijei kada mu se kazuju, pa opet ostaje ohol kao da ih
uo nije - njemu patnju neizdrivu navijesti." (El-Da
sije, 7- 8)

91

3- licemjeri, ova je skupina najopasnija, jer se oni slue laima

pokazujui neko svoje vjerovanje a krijui nevjerovanje. Oni stavlja
ju u funkciji ove centre u mozgu dozvoljavajui protok informacija
do njih shvatajui ih, ali, zbog bolesti u njihovim srcima i zbog slije
enja zabluda, donose unutar svojih dua odluku suprotnu vjerova
nju, i na taj nain nijeu vjerovanje, ali i sve injenice koje su s njim
povezane. Oni, dakle, slijede ovakav oblik unutrat)jeg nevjerstva
koji kriju dok licemjerno drutvu pokazuju da su vjernici.
O tome Uzvieni Allah kae:

"Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svi

jet!', a oni nisu vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha
i one koji vjeruju, a oni, i ne znajui, samo sebe varaju.
Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest jo pove
ava; njih eka bolna patnja zato to lau." (El- Bekara,
8-Io)
Ajet, dakle, ukazuje na to da e njih stii bolna kazna jer zbog
njihovog licemjernog i lanog pokazivanja vjerovanja zasluuju bol
nu kaznu. Nevjernike e zadesiti velika kazna (lehum azabun azim),
a licemjere bolna kazna (lehum azabun elim bima kanu jekzibun).
Licemjeri zasluuju veu i bolniju kaznu jer im je i grijeh vei, i opa
snost od njih je vea. Ovo je spomenuto i na poetku sure EI-Bekara,
gdje su vjernici spomenuti u etiri ajeta, nevjernici u dva ajeta,
licemjeri u ak 1 3 ajeta.

KUR'AN, ,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

92
KUR'AN,
{5NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
h

bu lemi
lilllm

spoljdlt

krajnji
diO uha

sJulni nerv
lcohlel

bubna OIN

ulnl lcanaJ

uangiJa r eald6
aMIIII

Vjernici:

"Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je

svima onima koji se hudu Allaha bojali; onima koji u ne
vidljivi svijet hudu vjerovali i molitvu obavljali i udj elji
vali dio od onoga to im mi budemo davali; i onima koji
hudu vjerovali u ono to se objavljuje tebi i u ono to je
objavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet hudu
vrsto vjerovali. Njima e Gospodar njihov na Pravi put
ukazati, i oni e ono to ele ostvariti." (El- Bekara,

5)

Nevjernici (kafiri):

Onima koji nee da vjeruju doista je svejedno, opomi

njao ih ti ili ne opominjao - oni nee vjerovati. Allah je
zapeatio srca njihova i ui njihoe, a pred oima njiho
vim je koprena; njih eka patnja golema. " (El- Bekara,
6 - 7)
Licemjeri (munafici):

Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svi

jet!', a oni nisu vjernici.

93

Oni nastoje prevariti Allaha i one koji vjeruju, a oni, i ne

znajui, samo ebe varaju.
Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest jo pove
ava; njih eka bolna patnja zato to lau.
Kada im se kae: 'Ne remetite red na zemlji! ', odgovara:
ju: fMi samo red uspostavljamo!'
Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opaaju.
Kad im se kae: 'Vjerujte kao to pravi ljudi vjeruju!', oni
.
odgovaraju: 'Zar da vjerujemo u ono u to bezumni vje
ruju?' A, uistinu, oni su bezumni, ali ne znaju.
Kada susretnu one koji vjeruju, govore: 'Vjerujemo!', a
im ostanu nasamo sa ejtanima svojim, govore: fMi smo
s vama, mi se samo rugam.o.'
Allah njih izvrgava poruzi i podrava ih da u svom ne
vjerstvu lutaju.
Umjesto Pravim, oni su krenuli krivim putem; njihova
trgovina nije im donijela nikakvu dobit, i oni ne znaju
ta rade.
Slini su onima koji potpale vatru, i kad ona osvjetli nji
hovu okolinu, Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mra
ku,

i oni nita ne vide!

Gluhi, nijemi i slijepi su, nikako da se osvijeste.

lli, oni su nalik na one koji za vrijeme silnog pljuska s
neba, u punom mraku usred grmljavine i munja, stav
,

ljaju zbog gromova prste u ui svoje bojei se smrti - a

nevjernici ne mogu umai Allahu i munja samo to ih
-

ne zaslijepi; kada god im ona bljesne, oni prou, a im

utonu u mraku stanu. A da Allah hoe, mogao bi im odu
zeti i sluh i vid, jer Allah, zaista, sve moe." (El- Bekara,
8-o)
Licemjeri su kao i nevjernici, tumaraju u zabludi, srca su im
zapeaena i mozak im je pogoen psihikim bolestima jer se ne

KUR'AN, L>-;
NERVNI SISTEM \''-,ll'.'f
l PSIHOLOGIJA <:; 1

94
KUR'AN,
;/_,\ NERVNI SISTEM
' , : l PSIHOLOGIJA
koriste viim modanim centrima na ispravan nain. Za njih je kazna
vea nego za nevjernike:

fflicemjeri e na samom dnu Dehennema biti, i ti im

nee zatitnika nai." (En-Nisa, 145)
Pitanje koje se samo od sebe namee glasi: Koja je razlika izme
u nevjernika i licemjera u ovom sluaju?
Nevjernici su u situaciji koju smo gore opisali, dok su licemjeri
u situaciji opisanoj malo prije navedene, jer oni shvataju stvari koje
se tiu vjere, percipiraju ih u modane centre zaduene za sluh i vid,
ali

zbog bolesti u njihovim srcima i zbog slijeenja zabluda i strasti

oni unutar due nijeu i Ne vjeruju u njih, mada lano manifestiraju

svoje vjerovanje. Uzvieni Allah kae:

rrKada susretnu one koji vjeruju, govore: Vjerujemo!', a

im ostanu nasamo sa ejtanima svojim:, govore: fMi smo
s vama, mi se samo rugamo. "' (El- Bekara, 14)
r7o je zato to su vjernici bili, pa nevjernici postali, i onda
su im srca zapeaena, pa ne shvataju." (El-Munafikun, 3)
rro Poslanie, neka te ne zabrinjava to to brzo nevje
rovanje ispoljavaju oni koji ustima svojim govore: Vje
rujemo! ' , a srcem ne vjeruju, i Jevreji koji izmiljotine
mnogo sluaju i koji tue rijei rado prihvataju, a tebi
ne dolaze, koji smisao rijeima s mjesta njihovih izvru i
govore: rAko vam se ovako presudi, onda pristanite na to,
a ako vam se ne presudi, onda nemojte pristati!' A onoga
kogaAllah eli u njegovoj zabludi ostaviti, ti mu Allahovu
naklonost ne moe nikako osigurati. to su oni ija srca
Allah ne eli da oisti; njih na ovom svijetu eka poni
enje, a na onom svijetu patnja golema." (El- Maida, 41)
''Zar se vi nadate da e vam se Jevreji odazvati i vama za
ljubav vjernici postati, a neki meu njima su Allahove

95

KUR'AN, -; NERVNI SISTEM

l PSIHOLOGIJA ,
-

rijei sluali pa su ih, poto su ih shvatili, svjesno izvr

nuli." (El- Bekara, 75)
Dahhak od ]bn Abbasa prenosi: "Znai, licemjeri meu ido
vima, kada bi sreli ashabe Boijeg Poslanika, a.s., govorili bi: 'Vje
rujemo."'
Sedi kae da su ovi idovi vjerovali, a potom zanijekali. Oni
su, kako tvrdi Sedi, proturjeili Tevratu, iako su znali da su poinili
grijeh.
Uzvieni Allah kae:

nima li veeg nasilnika od onoga koji hrani da se u Alla

hovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na
tome da se oni porue? Takvi hi trebalo da u njih samo sa
strahom ulaze. Na ovom svijetu doivjet e sramotu, a na
onom svijetu patnju veliku! " (El- Bekara, 1 14)
''Ali zato to su zavjet prekrili i to u Allahove dokaze
nisu povjerovali, to su ni krive ni dune vjerovjesni
ke ubijali i to su govorili: 'Naa su srca okorjela', Allah
im je,

zbog nevjerovanja, njihova srca zapeatio, pa ih je

samo malo vjerovalo." (En-Nisa, 155)

Rijei (kulubuna gulf), dakle, znai: prekrivena, to je slino po
liteistima:

'"Srca naa su', govore oni, 'pod pokrivaima, dale od

onoga emu nas ti poziva, i mi smo gluhi za to, a izme
u nas i tebe je pregrada, pa ti radi, i mi emo raditi."'
(Fussilet, 5)
nonima koji su bili vjernici, i zatim postali nevjernici,
pa opet postali vjernici, i ponovo postali nevjernici, i po
jali nevjerovanje, Allah doista nee oprostiti i nee ih
na Pravi put izvesti. (En- Nisa, I37)

r- '-,

96

KUR'AN,
-;1-:" xl NERVNI SISTEM
(}] l PSIHOLOGIJA

Dakle, munafici su opisani ovim svojstvima, jer su vjerovali, a

potom zanijekali vjerovanje, njihova srca su zapeaena. Dok, opis
da su uzeli nevjernike za prijatelje nasuprot vjernicima znai da su
na istom stepenu u prihvatanju injenica, oni se raduju pri susretu s
vjernicima, a kada se udalje, govore nevjernicima: "Mi smo s vama,
mi se samo s vjernicima ismijavamo."

Poseban sluaj!
Ovo se odnosi na vjernike koji preziru nevjerstvo.

"Onoga koji zanijee Allaha, nakon to je u Njega vje

rovao, osim ako hude na to primoran, a srce mu ostane
vrsto u vjeri, eka Allahova kazna. One kojima se ne
vjerstvo hude mililo, stii e srdba Allahova, i njih eka
paja ve)iJal." (En-Nahi, 106)
Srca vjernika, koji preziru nevjerstvo smirena su imanom, vii
umni centri su im takoer pod utjecajem imana. Osnova svega jeste
srce, o emu Uzvieni Allah kae:

''Samo e onaj koji Allahu srca ista doe spasen hiti."

(E- ua'ra, 89)
Za iman, nevjerstvo i licemjerje polagat e se raun, zato vjer
nik treba oistiti svoje srce, ojaati iman promiljanjem i ispravnim
djelovanjem, u skladu s kur'anskim aj erima i uputama Poslanika, a. s.
Uzvieni Allah kae:

"Ko hude dobra djela inio i usto vjernik bio, trud mu

nee osloboen nagrade ostati, jer smo mu ga sigurno Mi
prihiljeili." (El-Enhija, 94)
"A onaj ko je dobra djela inio, a vjernik bio, nee se ne

pravde ni zakidanja nagrade plaiti." (Ta - Ha, 1 1)

97
KUR'AN, -"
NERVNI SISTEM J
l PSIHOLOGIJA

Nevjernici imaju takoer vie modane centre zaduene za vid

i sluh, ali ih ne koriste, posebno kad je rije o vjerovanju u Allaha,
d.., Sudnji dan, proivljenje itd. Oni se tome suprotstavljaju i ne
koriste se ovim centrima kako bi shvatili i slijedili ove injenice, kao
to je to sluaj sa vjernicima. Oni, dakle, rade suprotno tome stavlja
jui barijeru kako ne bi shvatili kur'anske ajete. Uzvieni Allah kae:

nKad se Allah samo spomene, gre se srca onih koji u

onaj svijet ne vjeruju, a kada se spomenu oni kojima se
oni pored Njega klanjaju, odjednom ih radost obuzme."
(Ez-Zumer, 45)
'' . ._.a na srca njihova pokrivae da ga ne bi razumjeli, i
giuhim ih uinimo. I kad ti spomene Gospodara svoga
u Ku'anu, Njega Jedinog, oni se preplaeni daju u bijeg."
(El-Isra, 46)
nTo vam je zato to niste vjerovali kad se pozivalo Allahu

Jedinom, a vjerovali ste ako bi Mu se neko drugi smatrao

jednakim! Odluka pripada jedino Allahu, Uzvienom i
velikom." (Gafir, 1)
nTak.o smo svakom vjerovjesnik.u neprijatelje

odreivali,

ejtane u vidu ljudi i dina, koji su jedni drugima kiene

besjede govorili, da bi ih obmanuli - a da je Gospodar tvoj

98

KUR'AN,
, ;;t
,-;;,:;:\:-NERVNI SISTEM
.-<;{; l PSIHOLOGIJA

htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi njih, i ono to iz

miljaju." (El-En'am, 1 1)
Kad je rije o modanim centrima, nevjernici su na istom nivo
kao i vjernici, jer ih svi posjeduju, ali zato nevjernici prihvataju i
shvataju samo ono to ele, a preziru ono to bi im popravilo nji
hovo stanje, tako da su oni na stepenu ivotinja, koje nemaju centre
modane svijesti. Uzvieni Allah kae:

''Misli li ti da veina njih hoe da uje ili da nastoji da

shvati? Kao stoka su oni, ak su jo dalje s Pravog puta
skrenuli." (El-Furkan, 44)
''Mi smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni
pameti imaju, a njima ne shvataju; oni oi imaju, a njima
ne vide; oni ui imaju, a njima ne uju; oni su kao stoka,
ak i gori - oni su zaista nemarni. (El-E'raf, 179)
Oni koji nee da vjeruju slini su stoci na koju se vie,
ali ona uje samo zov i viku. Gluhi, nijemi i slijepi - oni
nita ne shvaaju." (El- Bekara, 171)
Rezultat toga jeste da Uzvieni Allah zapeati srca nevjernika i
njihove modane centre, tako da bivaju postepeno pogoen atro. fi.jom. Inae neuro - psihike bolesti su esta pojava kod nevjer
nikih drutava, materijalista koji u veini sluajeva obolijevaju od
Alhajmerove bolesti, koja je inae rairena na Zapadu, dok je vrlo
rijetko prisutna u islamskim drutvima. Uzvieni Allah kae:

''Allah je zapeatio srca njihova i ui njihove, a pred oi

ma njihovim je koprena; njih eka patnja golema." (El
Bekara, 7)
Ovdje se u ajetu pod rijeju (kulub) misli na um i razum, koje
Arapi, isto tako, u prenesenom smislu nazivaju rijeju "kulu b".
!krima tumaei ajet:

99

KUR'AN, .:-'\.:---,
NERVNI SISTEM <:>
l PSIHOLOGIJA :';_
_

o ljudi, kako moete sumnjati u oivljenje, pa Mi vas

stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjeena, potom od
ugruka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udo
va, pa vam pokaemo mo Nau! A u materice smjetamo
ta hoemo, do roka odreenog, zatim inimo da se kao
dojenad raate i da poslije do muevnog doba uzrastate;
jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doivljavaju,
pa zaas zaboravljaju ono to saznaju. I ti vidi zemlju
kako je zamrla, ali kad na nju kiu spustimo, ona ustrep
e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno."
(El-Hadd, 5) kae da onaj ko ui Kur'an nee zapasti u
ovakvo stanje.
Vjernici uvijek kau: "uli smo, i pokoravamo se", dok nevjer
nici i licemjeri kau: "uli smo i ne pokoravamo se." Rezultat toga
jeste da se sljedee rijei Uzvienog Allaha odnose na vjernike:

"Izlazite iz njega svi' , ree On, jedni drugima ete ne

prijatelji biti!' Od Mene e vam uputa dolaziti, i onaj ko
bude slijedio uputu Moju nee zalutati i nee nesretan
biti. " (Taha, 3)
A na nevjenrike i licemjere odnose se slijedee rijei:

fA onaj ko okrene giavu od Knjige Moje, taj e tekim i

votom ivjeti, i na Sudnjem danu emo ga slijepim oivi
ti." (Taha, 14 )
Istinu je rekao Uzvieni Allah i Njemu pripada svaka hvala.

101

KUR'AN, 1
NERVNI SISTEM - ,
l PSIHOLOGIJA (
,

L I C E , O G L E DALO D U E
Abdurezzak Nuje/
Kur'an je u svojim asnim ajetima ukazao da lice ovjeka pro
mijeni boju, tj. pocrni kada padne u oaj i tugu, a o tome govore
slijedei kur' anski ajeti:

''I kad se nekome od njihjavi da mu se rodila ki, lice mu

potamni i postaje potiten." (En- Nahi, 58)
A kad nekog od njih obraduju vijeu da mu se rodila

"

ona koju pripisuje Milostivom, lice mu se pomrai i po

staje potiten." (Ez-Zuhruf, 17)
Kur'an je naveo vrlo bitnu injenicu koja nedvosmisleno govori
o tome da je ljudsko lice ogledalo due, tako da se stanje i situacija u
kojoj se neko nalazi mogu vidjeti posmatrajui njegovo lice. U tom
smislu, Kur'an, takoer, kae:
"A kad im se nai jasni ajeti kazuju, ti primjeuje veliko

negodovanje na licima onih to ne vjeruju, koji umalo da

1 02

KUR'AN,
:"
,(-NERVNI SISTEM
"'-Cf l PSIHOLOGIJA

ne nasrnu na one koji im rijei Nae kazuju. Reci; 'Ho

ete li da vam kaem to e vam hiti mre od toga? -Vatra
kojom Allah nevjernicima prijeti, a grozno e ona prebi
valite hiti. "' (El- Hadd, 7)
"Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici
strogi su prema nevjernicima, a samilosni meu sobom;
vidi ih kako se klanjaju i licem na tle padaju elei Alla
hovu nagradu i zadovoljstvo, na licima su im znaci, tra
govi od padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu.
A u lndilu: oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci, pa
ga

onda uvrsti, i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici

izazivajui divljenje sijaa, da hi On vjernicima najedio

nevjernike. A onima koji vjemju i dobra djela ine Allah
obeava oprost i nagradu veliku." (El-Feth, 9)
O ovoj injenici se nije znalo nita sve dok nauka nije napre
dovala dolazei do bitnih rezultata u svojim prouavanjima. Ovu
injenicu potvrdila su medicinska i psiholoka istraivanja potvru
jui da je lice ovjeka doista ogledalo due, kako je to i Kur'an naveo
jo stoljeima ranije. Dr. Gaylord Haros o tome kae: ''Tvoje je lice
ustvari tvoja poruka svijetu, kroz njega se drugi mogu upoznati sa si
tuacijom u kojoj se nalazi, ak se i sam moe pogledati u ogledalo i
tano odrediti svoje stanje i pitajui svoje lice ta mu je neophodno...
Crne take ispod oiju dokaz su da je ovjeku neophodna ishrana,
svje i ist zrak, dok bore koje se pojavljuju vrlo jasno govore o
obimu onoga to je ovjeka zadesilo tokom ivota, one su znak koji
govori o tome na koji nain proee ovjekov ivot."
Savremena medicina konstatira da lice posjeduje 55 miia koje
koristimo bez nae volje i svijesti prilikom izraavanja naih osjeaja
i emocija. Ove miie okruuju nervi koji ih povezuju s mozgom,
preko mozga ovi miii povezuju se s ostalim dijelovima tijela. Ta
koer, na licu se reflektira sve ono to ovjeka obuzima u grudima

1 03

ili to osjea u bilo kojem dijelu tijela. Svaki dogaaj, dobar ili lo,
ostavlja na licu. dubok trag, stoga je ovjekovo lice jedini dio tijela
koji otkriva ovjeka i govori o njegovom stanju, i ne postoji ni jedan
drugi organ, osim lica, pomou kojeg je mogue proitati ovjekovo
stanje u kojem se nalazi.

tavie, uenjaci tvrde da je mogue otkriti ovjekovu prirodu i

karakter putem bora na elu.
Tvrdoglave i uporne osobe koje ne odustaju od svojih ciljeva
obino stiskaju usne, takq da se takva slika pojavljuje i onda kada
nemaju namjeru pokazivati inat.
Rane bore oko oiju govore o uestalom smijanju, dok duboke
bore oko oiju ukazuju na ljutnju i pesimizam.
Kod govornika (oratori) i osoba koje se bave slinim poslovima,
kao to su advokati i sl., na sredini obraza pojavljuju se duboke linije
koje seu do brade, dok kod osoba koje veinu vremena provode pi
ui, kao to su daktilografi, potom krojai i svi oni koji su primorani
zbog specifinosti posla da dre glavu pognutu, bore se pajavljuju na
vratu, odnosno ispod brade.
Dr. Alexis Karel, dobitnik Nobelove nagrade na polju medicine
i hirurgije tvrdi: "Oblik lica ovisi o situaciji u kojoj se nalaze miii
koji se pokreu unutar masnog tkiva ispod koe, dok stanje ovih
miia uvelike ovisi o idejama i njihovom protoku."

KUR'AN, :;)>
NERVNI SISTEM , ,-'
l PSIHOLOGIJA '/-
.
>

1 04
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
__ ;-; : l PSIHOLOGIJA

Svaki ovjek moe dati izraz svome licu koji eli i ove se maske
uvijek pridrava, ali se nae lice, uprkos naem protivljenju, poste
pena oblikuje shodno stanju naih osjeaja, tako da s prolaskom
godina lice postaje odgovarajua slika osjeaja, elja i nadanja osobe.
tice takoer izraava i dublje aspekte aktivnosti osjeaja, tako
da se na njemu, pored pokvarenosti i podlosti osobe, njegove inteli
gencije, elja, emocija i strahova, moe odraavati narav tijela te or
ganske i psihike bolesti. injenica je da izgled organa u ovjekovom
tijelu ovisi o prehrani tkiva, a prehrana tkiva regulisana je raspore
dom unutranjeg centra, odnosno vrstom aktivnosti koje sprovode
lijezde i probavni aparat. Na osnovu toga, izgled tijela upuuje nas
na stanje organa, dok je lice saetak cijelog tijela i ono reflektira
funkcionalnost lijezde titnjae, eluca, crijeva, nervnog sistema, tj.
upuuje na osobenost i vrstu bolesti kod osobe.
Ukratko reeno, svaka osoba nosi na stranicama svoga lica spe
cifinosti svoga tijela i duha.
Na ovaj nain nauka je dola do dokaza na koje je Kur'an ve
ukazao govorei o licu kao ogledalu due na kojem se reflektira
ju stanja ovjeka, naroito kad je rije o situacijama koje govore o
emocionalnoj prirodi ovjeka, njegovim osjeajima i slino. Zato je
lahko prepoznati na ovjekovom licu tugu i oaj, ak i onda kada ih
prekriva maska, ali, isto tako, lice reflektira i sreu, smirenost i zado
volj stvo, odnosno znakove duhovnog stanja ovjeka.

1 05

KUR'AN, 'r
NERVNI SISTEM J-'
l PSIHOLOGIJA / ,
.

B I O L O K I S AT
prof.dr. Misbah Sejjid Kami/
Uzvieni Allah kae:

Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima sve

mirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim ja
sno da je Kur'an istina. A zar nije dovoljno to to je Gos
podar tvoj o svemu obavijeten?" (El- Fussilet, 43)
on ini da zora svie, On je no odredio za poinak, a
Sunce i Mjesec za raunanje vremena; to je odredba Sil
noga, Sveznajueg. " (El- En'am, 96)
Koliko smo Mi samo gradova razorili! I kazna Naa imje
dolazila nou i danju kad bi prilegli." (El-E' eraf, 4)
on vam je dao no da u njoj poinak imate, i dan da gle
date. To su dokazi za ljude koji uju. " ( Junus, 67)
o vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje
da vam uu oni koji su u posjedu vaem i koji jo nisu
spolno zreli: prije jutarnje molitve i kad u podne odlo
ite odjeu svoju, i poslije obavaljanja none molitve.
To su tri doba kada niste obueni, a u drugo doba nije ni
vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti.

,'

1 06

KUR'ANl
'
:_;-; \ NERVNI SISTEM
;U- l PSIHOLOGIJA

Tako vam Allah objanjava propise ! AAllah sve zna i mu

dar je." (En-Nur, 58)
''Zar nisu vidjeli da smo

unili no da u njoj otpoinu, a

dan vidnim? - to su, zaista, dokazi za narod koJi vjeruje."

(En-Neml, 86)
"Reci: 'Kaite vi meni - ako bi Allah dao da vam no
.

potraje vjeno do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim

Allaha, svjetlo dao? Zar ne ujete?'
Reci: 'Kaite vi meni- ako bi Allah dao da vam dan potra
je vjeno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Allaha,
no dao da u njoj otpoinete? Zar ne vidite?
Iz Milosti Svoje On vam je dao no i dan; da se u njoj od
marate,

a da iz dobara Njegovih privredujete i da zahval

ni budete."' (El- Kasas, 71-73)

"I jedan od dokaza Njegovih jeste san va nou i po danu,
i nastojanje vae da steknete neto iz obilja Njegova; to
su, zaista, pouke za ljude koji uju." (Er- Rum, 3)
"Allah vam je dao no da se u njoj odmarate, a dan da vi
dite. Allah je neizmjerno dobar prema ljudima, ali vei
na ljudi nee da zahvaljuje." (El-Gaflr, 61)

PO UKE IZ NAVEDEN I H AJETA

Uzvieni Allah nainio je ovjeku dnevnu organizacionu ulogu
smjenjivanjem dana i noi, tako da je odredio dan za posao i sline
aktivnosti, a no za odmor i stanovanje. Nainio je no hladnom
i

tamnom,

njenu hladnou uzrokom pod kojim slabi pokretaka

snaga, a njenu tminu uzrokom smirenosti pojavnih ula, intelekta i

duha. Pored toga, odlikovao je svaki period noi i dana posebnou,
tako da se ibadeti u posljednjoj treini noi, potom se ujutro klanja

1 07

KUR'AN, Jr--;;;
NERVNI SISTEM --/';:-:,
sabah - namaz. Zatim je Uzvieni Allah podario odmor u podne, l PSIHOLOGIJA ',:;
spavanje u podne (kqjlule) radi odmaranja uma i duha.

Isto je tako Uzvieni Allah naredio da se uva srednji namaz

(ikindija - namaz), tavie, izdvojio je radnike koji su primorani raditi
odreene poslove kao to su noni uvari, potom one neophodne
poslove predviene da se obavljaju nou jer je veina noi predvie
na za odmor i spavanje, osim odreenog dijela, odnosno posljednje
treine noi, dok je veina dana predviena za posao, dnevne
aktivnosti, osim jednog odreenog dijela, a to je podne.
Ovo se u potpunosti podudara s biolokim ritmom i biolokim
satom koji precizira aktivnost tijela.
Enes, r.a, pripovijeda: "Dola su tri ovjeka kui Boijeg Posla
nika i kod njegovih ena se raspitivali o njegovim tajnim ibadetima.
Dobivi odgovor, uini im se kao da to nije dovoljno, pa rekoe:

1 08
KUR'AN,
, ,.
, NERVNI SISTEM
L-' l PSIHOLOGIJA 'Gdje smo mi u odnosu na Boijeg Poslanika. Njemu su oproteni
svi grijesi, proli i budui.'
Jedan od njih ree: 'to se mene tie, ja u od sada cijele noi
provoditi u ibadetu.'
Drugi ree: 'A ja u od sada svaki dan postiti i nikako neu pre
kidati post.'
Trei ree: 'A ja u se kloniti ena i nikako se neu vie eniti.'
Zatim je doao Poslanik i upitao: 'Vi ste oni to su rekli to i to?
Tako mi Allaha, ja sam poboniji i bogobojazniji od vas, ali ja postim
i mrsim, klanjam i spavam, a i ivim branim ivotom! Ko god se
udalji od mog sunneta (naina ivota i rada), on ne pripada meni."'
(Buhari i Muslim).
Ueni ashabi, tabiini te uenjaci poslije njih razilaze se u pogle
du toga da li je dozvoljeno sijeljenje nakon jacija - namaza. Neki ne
dozvoljavaju nakon jacije da se sijeli, drugi to dozvoljavaju, ako je
sijeljenje radi nauke, ili iz neke potrebe dok je veina miljenja da je
rije o olakici.

KO RISTI OD SUNN ETA ALLA HOVOG POSLAN I KA

Koristi su sljedee:
1.

odreivanje noi za spavanje i odmor, osim posljednje treine

noi, koja je predviena za namaz, zikr i promiljanje;

2.

rani odlazak na poinak, nakon jacija - namaza, osim ako

postoji druga potreba;

3.

podsticanje i pripremanje za odmor i poinak tokom noi,

tako da se svjetla pogase pri spavanju i da se ne pravi buka nou,

jer su ti vanjski utjecaji vrlo bitni za bioloki sat kako emo i vidjeti;
4.

zabrana koja se odnosi na obavljanje namaza nafile nou kada

se ima veliki osjeaj za snom, tako se udovoljava prirodnim potre

bama tijela;

1 09

5. zabrana obavljanja posla, pa ak i ako je rije o ibadet:ima

nautrb prirodnih potreba tijela.

BIOLOKI RITAM S NAUNOG ASPEKTA

Redovni bioloki ritam
Pod redovnim biolokim ritmom podrazumijeva se periodino
odstupanje od minimalne granice do maksimuma, i opet do mini
malne granice, kada je rije o aktivnostima tjelesnih organa. To je u
skladu s utvrenim vremenskim planom koji je ujedno i nepromjen
ljiv, to je jedna od karakteristika vrlo bitna za iw materiju.

SPECI FI N OSTI B I O LOKO G RITMA

Odreen je genetskim naslijeem, dakle ne stjee se.
Stalan je unutar jedne vrste
mor,

(miJ-

nona aktivnost, dnevni od

!o'!}ek - dnevna aktivnost, noni odmor) .

Njegovo postojanje ne ovisi od vanjskih inilaca, kao to su

svjedost i tmina, ali se prilagoava njima shodno promjenama koje
obuhvataju ritam poveanjem i smanjivanjem.

VREMENSKO PRI LAGOAVANJE TIJELA

Svaki aparat, funkcija i organi rade unutar sveobuhvatnog plana
koji podrazumijeva najvie koristi za tijelo (ivot i zdravlje) . Tako u
toku dana aktivnim bivaju nervni sistem, srce i krvotok, disajni oga
ni, 'poveava se izluivanje hormona koji osiguravaju energiju kao
npr., kortizon, potom hormon koji se prije kortizona na jedan sahat
aktivira i om?guava izluivanje kortizona.

U toku noi poveava se

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA ,

1 10
KUR'AN,
:t< NERVNI SISTEM
'0{ l PSIHOLOGIJA aktivnost izluivanja koje dovodi do odmora i smirenosti elesnih
aparata, kao to je to sluaj s melatoninom - prostaklin-nervni si
'--

stem- limfne elije i bijela krvna zrnca koji ojaavaju odbranu tijela,
zato odbrana dolazi uglavnom nou kada se smanjuje nivo kortizo
na, a samim time aktiviraju se sredstva imuniteta, tako da konstan
tno djelovanje ovog hormona na imunitet iezava.

"1

cortlcoids
...,

'

J(

food
activity
body temp

B I O LOKI SAT
On je odgovoran za periodino usmjeravanje i vremensko pla
niranje, na stabilan i sreen nain djelovanja.

Gdie se nalozi?
Nalazi se u centru iznad mozga te u drugim elijama i tkivima.
Studije su pokazale da dijelovi ronjae ne razdvajaju periodini bi
oloki ritam.

111

Ko uprovljo biolokim satom?

Postoje geni koji s e zovu per i tim, oni su pod utjecajem tmine
i svjetlosti; smanjuju se sa jarkom svjetlou a poveavaju u tmini, a
ako se povea njihov kvantitet, dolazi do sjedinjavanja, a potom, po
vratnim napajanjem, dolazi o zaustavljanja aktivnosti gena koji su ih
napravili, zatim dolazi do analize, a potom poinje ciklus ispoetka.
Postoje dva gena koji se nazivaju "clock" i oni se sjedinjavaju
sa genom per i tim kako bi ih aktivirati i otpoeli s radom biolokog
sata. Ova etiri gena sainjavaju centar biolokog sata. Ciklus za
poinje u podne, potom se gomilaju proteini, dok ne dostignu svoj
maksimum pred zoru, kad se smanjuju kako bi otpoeo (u podne)
novi ciklus.

Vonj ski inioci koji utje u no bioloki sot

Neophono je biti paljiv jer je bioloki sat podran sam od sebe,
tako da radi na prirodan nain, dok promjene i utjecaji izvana rade
u okviru kontrole s poveanjem ili smanjivanjem biolokog ciklusa.
Svjetlo i tama - budnost i san - buka i tiina
Ovi vanj ski utjecaji rade na- ponovnoj adaptaciji uz preovlauju
u ulogu okoline, i to uz nain promjene kvaliteta i kvantiteta u ge
nima koji kontroliu tanost biolokog sata, to dovodi do promjene
funkcije organa u ponaanju.

Svjetlo
Aktivira izluivanje hormona zaduenih za aktivnost, kao to je
hormon zaduen za izluivanje kortizona, potom hormon mukosti
(tano u podne), a smanjuje se izluivanje melatonina putem titne
lijezde.
- Broj sati odreuje vrijeme svjetla kada bioloki ritam dostie
svoj vrhunac.

KUR'AN,->'--
NERVNI SISTEM ,--,,
"___1
_h
l PSIHOLOGIJA <<,,

1 12

KUR'AN,

, _)-NERVNI SISTEM
{ l PSIHOLOGIJA

- Poinje poveano aktiviranje perifernog nervnog sistema, koji

aktivira izluivanje hormona za aktivnost, potom je zaduen za ubr
zano lupanje srca, poveani krvni pritisak, poveanje energije neop
hodne za aktivnost, poveanu cirkulaciju krvotoka kojim se mozak
snabdijeva te poveani nivo opteznosti, koncentracije i usklaenost
pokreta.
- Poveano izluivanje kortizona.
- Poveani nivo eera, razgraivanje masnoa i proteina.
- Povean stepen energije neophodne za dnevnu aktivnost..

U podne
- Testosteron dostie svoj vrhunac.
- Nivo adrenalina je jo uvijek visok.
- Osjeaj gladi dovodi do napetosti.
- Poveana aktivnost srca, i tada je neophodno izbjegavati napor
u

ovom periodu "kajlula" (popodnevno spavanje) .

- Neki znanstvenici smatraju da se mogunost zatajenja srca po

veava u periodu od 13-lSh nakon podneva i od 1 8-21h naveer.

1 13

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

ZAKLJUAK
Upodne

1 . Iz navedenog se moe zakljuiti da su dvostruko vee opa

snosti za srce nakon podneva.
2. Izluivanje adrenalina deava se na isti nain, ak i onda kada
je osoba bolesna, tako je i s poveanim krvnim pritiskom. Dakle, za
one koji boluju od kardiovaskularnih bolesti i poveanog krvnog
pritiska najbolje je da se nakon podneva odmaraju. 41
Naveler
- Izluivanje melatonina.
-Smanjuju se otkucaji srca, pada temperatura tijela.
- Pospanost.
- Smanjuje se nivo izluivanja kortizona, aktivira se imunost.

41

Bioloki sat - uzrok hipertenziji i debljanju? Iz novog istraivanja iji su rezultati

predstavljeni na Evropskom forumu neuroznanosti (FENS

2006) proizila je injenica

da bi bioloki sat, zapravo unutarnji sat u ljudskom tijelu, mogao biti uzrokom mnogih
rairenih bolesti, kao to su hipertenzija, rezistencija na inzulin i gojaznost. Ruud Buijs
s nizozemskog Instituta za istraivanje mozga smatra da su poremeaji biolokog
sata odgovorni za "metaboliki sindrom", koji moe napasti srce i krvoilni sustav,
sa simptomima poput gojaznosti, rezistencije na inzulin i hipertenzije. Bioloki sat
omoguuje ivim biima, pa tako i ovjeku, da mjere vrijeme. Rije je o jako vanom
elementu koji odreduje vrijeme kada jesti, kada se odmarati kao i trajanje sna. On regulira
i razinu aktivnosti naih unutarnjih organa (metabolizam). Hormoni koji djeluju na
tano odredene dijelove mozga povezani su tako s debljanjem. Ako nae tijelo ne moe
mozgu rei kada je sito, jest emo previe i udebljati se. ''Jedna je opirna studija otkrila
pozitivne relacije izmedu previe i premalo spavanja te gojaznosti i kardiovaskularnih
oboljenja", kae Buijs, "a sve je vie dokaza prema kojima je metaboliki sindrom zapravo
bolest mozga". Ovakva otkria svakako e na lijeenje gojaznosti

ili pak hipertenzije

djelovati tako da ih se povezuje s poremeajima biolokoga sata. No, to otkrie ostavlja

jo jednu mogunost s druge take gledita. Mogue je da promjena stila ivota, sa

smanjenom dnevnom aktivnou i poveanom konzumacijom hrane u veernjim

satima, takoer, negativno uee na na bioloki sat, smatra Buijs, ostavljajui tako
prostora tradicionalnim metodama lijeenja kardiovaskularnih oboljenja i gojaznosti na
temelju zdravog naina prehrane. http:/ /www.belupo.ba (op.prev.)

1 14
KUR'AN,
- -NERVNI SISTEM
,/;-J>/ l PSIHOLOGIJA SAVREMEN I UTJECAJ NA B I LOKI SAT42
J

- Nona smjena (rad nou).

- Putovanje avionom na veliku razdaljinu s jasno izraenim vremenskim razlikama.
- Bdijenje nou, a spavanje tokom dana (suprotno prirodnom
ciklusu).
- Kardiovaskularni i muskulatorni pritisak nakon podneva, zbog
poveanja adrenalina, krvnog pritiska i aktivnosti srca.
- Organska, psihika i umna aktivnost, koje su na najnioj ra
zini u tri ujutro.

42 Ubrzan bioloki sat. Do 35. godine ivota plodnost ena se gotovo prepolovi, pa je
veina prinuena da se okrene skupim tretmanima vjetake oplodnje.Vodei britanski
strunjak za plodnost profesor Bil Leder savjetuje enama da do 30. godine obave
testiranje plodnosti kako bi sve potencijalne probleme mogle da rijee prije nego to bude
prekasno. Profesor Bil Leder poruuje enama koje ele da zasnuju porodicu, ali karijeru
stavljaju na prvo mesto, da zapravo zabijaju glavu u pijesak. Svaka ena bi trebalo do 30.
godine da obavi analizu krvi i pregled ultrazvukom, da bi na vrijeme otkrila eventualne
komplikacije oko mogunosti zaea, kae Leder. Istraivanje je pokazalo da je prosjena
dob zasnivanja porodice kod udarih ena ve prela granicu od 30 godina, dok se puno
njih za majinstvo odluuje tek u etrdesetim godinama ivota. Meutim, do 35. godine
ivota plodnost ena se gotovo prepolovi, pa je veina prisiljena da se okrene skupim
tretmanima vjetake oplodnje, koji nisu uvek uspjeni. ene ne shvataju vanost godina
kada je plodnost u pitanju. Misle: ''To se nee meni dogoditi, imam 37 godina, idem dva
puta nedjeljno u teretanu, ne pijem, ne puim, u dobroj sam formi i sve na meni je mlado."
Pa i jeste sve, osim jajnika, tvrdi profesor Leder.Inae, prije nekoliko sedmica jedno
drugo istraivanje potvrdilo je da jedna od tri ene ima probleme sa zaeem djeteta, a
sedam od deset ena starijih od 30 godina koje nemaju djecu brinu da li e moi ostat u
drugom stanju, odnosno da li su plodne. www.pressonline.rs (op. prev.)

1 15

KUR'AN, ,,_, NERVNI SISTEM l PSIHOLOGIJA

NADNARAVN OST U KUR'ANU l SUNNETU

- Sabah - namaz i njegov uecaj
- Odmor u podne (kajlule)
- On je Taj Koji vam je dao no za poinak a dan za aktivnost.

Reci: Kaite vi meni - ako bi Allah dao da vam no

potraje vjeno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim
Allaha, svjetlo dao? Zar ne ujete?'
Reci: Kaite vi meni - ako bi Allah dao da vam dan potra
je vjeno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Allaha,
no dao da u njoj otpoinete? Zar ne viite?
Iz Milosti Svoje On vam je dao no i dan; da se u njoj od
marate,

a da iz dobara Njegovih privreujete i da zahval-

ni budete.'" (Kasas, 71 -73)

- U navedenim ajetima ukazuje se vanost bioloke harmonije
za tijelo ovjeka u skladu s ritmom biolokog sata.
- Dnevna aktivnost koja se tie ranog ustajanja na sabah - namaz
. teei ka osiguravanju opskrbe na to je i hadis Boijeg Poslanika,
a.s., uputio. Sve se ovo deava u skladu s aktivnou hormona koji se
izluuju u tijelo putem biolokog sata, tako da je energija dostupna,
spremnost potpuna a konzistentnost ostvariva.
- Spavanje u podnevnim sahatima kada se odlae odjea.
- Tada nestaje napetosti kao posljedica egzistiranja hormonske aktivnosti, adrenalina i kortizona te poviene razine testoste
rona, koji zahtijevaju da se tijelo opskrbi u to vrijeme, a takoer
prua i priliku tijelu da se odmori od napetosti, tako da se i adre
nalin izlui kad mu je procenat najvii izmeu dva i etiri sahata
poslije podne.
- Ikindija - namaz (uvajte namaze a posebno sredinji namaz) .
Ovakav vid je srazmjeran sa procentom adrenalina, t6 dovodi do
otklanjanja napetosti i oputanja.

1 16

KUR'AN,
NERVNI
SISTEM
'
-"- l PSIHOLOGIJA

- Poinak 1?-aveer, kada se izluuje hormon koji djeluje na opu

tanje tijela (melatonin) , tada se smanjuje i procenat kortizona i
adrenalina, potie se imunitet koji je spreman na odbranu tijela kako
bi djelovao na sanaciji i nadomjetanju onog to je izgubljeno tokom
dnevnih aktivnosti.
- Nema buke, glasova niti svjetla koji bi utjecali na nervni sistem,
to dovodi do nervne i psihike napetosti, tavie, podsticanje na
odreivanje posljednjeg dijela noi, prije sabah - namaza, kada je

um

najbistriji i kada je tijelo pripravno za primanje svjetla kao pokazatelj

za poetak novog biolokog ciklusa u tano precizirano vrijeme.
- Takoer, ustajanje u ovo rano vrijeme prua priliku da se spri
jei srani i modani udar koji se deavaju u ovo vrijeme to je opet
upozorenje ovjeku da slijedi upute u vezi s uzimanjem lijekova.
- Isto tako, odlazak u damiju u ovo vrijeme, kao jedan vid
sportske aktivnosti, dovodi do smanjenja krvnog pritiska i smanje
nja sranih i modanih smetnji.

NAMASKA VREMENA l NJIH OVA POVEZANOST S VITALNOU TIJELA

1- Kada musliman ustaje ujutro kako bi klanjao namaz, susree se s
tri znaajne promjene.

a. Pripravnost na susret sa svjedou u odreeno vrijeme, to

dovodi do smanjene aktivnosti titne lijezde, umanjuje se
melatonin i pokreu druge aktivnosti povezane sa svjedou;
b. zavrava se kontrola nervnog sistema, koji je umiren tokom
noi, i otpoinje njegova nova aktivnost;
e.

pripravnost na upotrebu energije koju osigurava povien kor

tizon tokom jutra. Ova povienost deava se sama od sebe,
a ne zbog aktivnosti i izlaskom iz postelje; isto se tako hor
moni seratonin i adrenalin poveavaju.

1 17

2-

Tokom obavljanja podnevnog namaza musliman se susree s tri

vrlo bitne znaajke:
a. biva miran tokom obavljanja podne - namaza uslijed povea
nja adrenalina krajem jutra;
b. tjelesno se smiruje kada testosteron biva u podne najvii;
e.

bioloko sat zahtijeva od tijela poveanu energiju ako podnev

ni obrok ne bude navrijeme.

Na ovaj nain molitva biva umirujui inilac za napetost koja je

nastala zbog gladi
3- Musliman klanja ikindiju, a u vrijeme ikindije procenat adrenalina
je vrlo visok, u to vrijeme aktivnost nekih tjelesnih organa tako
er je izraena, posebno aktivnost srca.
Odmah nakon ovoga vremena udvostruena je komplikacija
bolesti srca; isto tako, u to vrijeme smrtnost novoroene djece
je najvea, odnosno oko 1 4 h., a najvee komplikacije kod no
voroenadi deavaju se izmeu 1 4-1 6h.
4- Kad je rije o akam - namazu, on se smatra vrmenskim ter
minom kada se prelazi iz svjedosti u pomraenje, to je opet
suprotno sabah - namazu. U vrijeme akama poinje poveano
izluivanje melatonina zbog nadolazee tmine, deava se osjeaj
pospanosti i lijenosti, a postotak seratonina, kortizola i andro
fina sniava se.
5- U vrijeme jacija - namaza prelazi se iz aktivnog u pasivno stanje,
tj. iz aktivnosti u smiraj. U to vrijeme temperatura tijela opada,
otkucaji srca su manji, dok se krvni hormoni poveavaju.
Proporcionalnost .ovih pet vremenskih termina, dakle u vrijeme
pet namaza, vrlo je bitna za tijelo, jer se ovi vremenski termi
ni podudaraju s pet biolokih promjena u tijelu, to znai da
pet dnevnih namaza reflektiraju pozitivan uinak i djelovanje
tokom vremena njihovog prakticiranja.

KUR'AN, -:i.l
NERVNI SISTEM ,-,-'
l PSIHOLOGIJA

':

1 19

KUR'AN
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

Z AV I S T l U R O K I Z M E U V J E R E
l SAV R E M E N E N A U K E
prof.dr. Hamsavi Ahmed el-Hamsavi
Zavist se moe posmattati kroz preklapanje izmeu metafizi
kog svijeta i osjetilnog, odnosno osobnog iskustva. Ona se kod ue
njaka prirodnih i medicinskih znanosti posmatta drukije od onoga
kako je vide i poimaju teolozi, psiholozi i sociolozi.
Moe se govoriti o sljedeim vidovima zavisti:

1 - zavist bez zlobe i rivalstvo, pod time se podrazumijeva osjeaj

da neko posjeduje vrijedne blagodati, pri emu onaj ko zavidi eli
imati iste takve. Ovakvo poimanje je najmanje povezano s pojmom
zavist.

hadisu koji prenosi Abdullah b. Mesud prenosi se da je

Poslanik, a.s., rekao: "Nema zavisti u dva sluaja: ovjeku kome je

Allah dao mudrost i znanje pa po njemu postupa i ovjeku kome je
Uzvieni Allah dao, imetak, pa tei da ga troi u dozvoljeno."
Aia, r.a., kae: "Nisam nikome zavidjela kao to sam Hatidi, a
Poslanik me je uzeo za enu tek nakon to je ona umrla."

ovakvim sluajevima zavist nije grijeh, ve je ovaj vid zavisti

u nekim sluajevima poeljan, posebno ako se blagodati na kojima

se zavidi cijene i uvaavaju, odnosno ako osoba priznaje blagodati
kojima je onaj kome se zavidi obdaren;

-'

l,'

__ ,

1 20
KUR'AN,
, NERVNI SISTEM
, '>- , l PSIHOLOGIJA

2- odvratna zavist, pod tim_ se podrazumijeva gubitak, unitenje

i nestanak blagodati kod onoga kome se zavidi. Ovakav in je grijeh,
o njemu su navedeni mnogi ajeti i hadisi koji ga osuuju;
3- urok, pod tim se misli da se nanese teta, naroito tijelu o
vjeka, putem uroka ili pogleda. Ovakvo poimanje vrlo je raireno
meu ljudima pod nazivom zavist.
to se tie prvog poimanja nema razilaenja da u tom sluaju
nema tete niti odvratnosti, i. ono ne ulazi u ovu temu, dok u druga
dva sluaja (drugi i trei) elimo napraviti jasnu razliku prije nego to
pojasnimo samu temu zavisti.

RAZLIKA IZMEU ZAVISTI l U ROKA

Kur'an nije naveo pojam urok u smislu da s e nateti neemu, a
posebno kad je rije o zavisti ovjeka pogledom ili zavidnim okom,
ali je zato sam izraz "zavist" naveden u Kur'anu pet puta, i to u etiri
sure: El-Bekara, En-Nisa, El-Feth i El-Felek.

''Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi doekali da vas, poto

ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz line zlobe svo
je, iako im je Istina po,znata." (El-Bekara, 109)
'' ...ili bi ljudima na onome to im je Allah iz obilja Svo
ga darovao zavidjeli. A Mi smo Ibrahimovim potomcima
Knjigu i mudrost dali, i carstvo im veliko darovali." (En
Nisa, 54)
''Oni koji su izostali sigurno e rei kada poete da plijen
uzmete: 'Pustite i

nas

da vas pratimo!" da bi izmijenili

Allahove rijei. Reci: Vi nas neete pratiti, to je jo prije

Allah rekao!', a oni e rei: 'Nije tako, nego, vi nama zavi
dite.' Anije ni to, ve oni malo ta razurniju." (El-Feth, 15)
'' . . . i od zla zavidnika kada zavist sije." (El-Felek, 5)

1 21

Iz znaenja biva jasno da je zavist navedena u ajetima zavist u

smislu loe etike, uz elju da nestanu blagodati kod onoga kome se
zavidi bez moi da zavist posjeduje vlastitu snagu koja bi utjecala na
onoga kome se zavidi i tako mu nanijela tetu, dok se u suri El-Felek
zavist navodi kao zlo od kojeg se trai utoite kod Uzvienog Alla
ha, s tim da bi se paljivijim prouavanjem dolo do zakljuka da se
utoite kod Uzvienog Allaha trai od zavidnika, a ne od zavis.ti, jer
zavidnik kada zavidi, on puni svoje srce mrnjom i zlobom elei da
nestanu blagodati kod onoga kome se zavidi, on tei da mu naudi
udarcima, unitavanjem njegovog imetka, kraom ili pak ubistvom.
U ovom sluaju zavist uzrokuje tetu na indirektan nain koji dola
zi od zavidnika, a nije samo puka elja da nestane blagostanje kod
onoga kome se zavidi.
Ovakva znaenja vrlo jasno se pokazuju na vie mjesta u Kur'anu
na kojima se pojanjava da teta koja proizlazi kao pojava iz zavisti
nastaje i iz materijalnih postupaka zavidnika kojima se pokree nje
gova elja. U tom smislu moe se posmatrati i zavist Jakubove djece
prema njihovom bratu kada su ga svojim rukama bacili u bunar.
U hadisima Boijeg Poslanika, a.s., oba znaenja (drugo i tree)
vrlo su jasna, tako da meu njima nema mijeanja u bilo kojem ha
disu Boijeg Poslanika, a.s.
Zavist u smislu loe etike, pod ime se misli na elju da nestanu
blagodati kod onoga kome se zavidi navedena je u mnogim hadisi
ma, kao npr.:
"uvajte se zavisti, jer doista zavist unitava dobra djela kao to
vatra guta drva." (Prenose Ehu Davud, od Ehu Hurejre, i Ibn Mad
da, od Enesa ibn Malika).
Od Zubejra Avvama, r.a., prenosi se hadis koji biljei Tirmizi, a
tu stoji da je Poslanik, a. s., rekao: "Tako mi Onoga u ijim je rukama
moja dua, neete ui u Dennet dok ne budete vjerovali, a neete
vjerovati dok se ne budete meusobno voljeli. Hoete li da vas upu
tim

na ono ime ete se meusobno voljeti? irite selam (pozdrav)

meu sobom."

KUR'AN /\ ERVNI SISTEM ' \

l PSIHOLOGIJA

1 22

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

Pod pojmom urok misli se na uecaj na ono to se vidi uzroku

jui mu tetu, i to na slijedei nain.
U hadisu Boijeg Poslanika, a.s., koji biljee Buharija i Muslim u
Sahihima, a Ehu Davud, Nesai i Ahmed u Musnedima, a prenosi ga
Ehu Hurejre, stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Urok je istina."
Sujuti za ovaj hadis kae da je ispravan.
U drugom hadisu od Ibn Abbasa prenosi se da je Poslanik, a.s.,
rekao: "Urok je istina, i da je neto preduhitrilo odredbu, bio bi to
urok."
Aia, r.a., prenosi: Poslanik, a.s., naredio bi onom koji je urekao
da se abdesti i da se tom vodom spere onaj koji je ureen. Hadis
biljei Ehu Davud.

Slijedi tabela s komparacijom zavisti i uroka

1 23

Urok (pogled)
- O sj eo j kojim posm otro eli do

Zovi st
- O sj eoj ko jem zavidnik eli do ne sto ne

nesta nu

blagodpti kod onoga ko me zavidi zbog

blagodati

kod onog koga

posmatro, zbog obilnosti blagodati.

prezira i mrnje k.o ju irno pre mo njemu.

- Pogled (urokljivi) posjeduju neki ljudi,

- Zavist je osjeaj koji mogu i moti sve

a drugi ne, i broj onih koji imaju urokljiv

osobe u razliitim priliko mo.

pogled je molehon.

- Zovi st je osjeaj koji se odnosi

- Urokljivi pogled je ste realnost kojoj

no moral ili etiku, i mog ue joj se

je vrlo teko suprotstaviti se eljom,

suprotstaviti e ljom i lijepim moralom.

ali postoji i drugi na i n do se umanji

- Zovi st se moe desiti i putem spoznaje

njegovo djelovanje.

od

- U rok se ne moe desiti osim vienjem

blagodati, da kle bez obzira da li to

neega ili pak osobe koju se eli urei

vidio, uo ili o njemu razmiljao.

od urokljivca.

- Zavidnik ne moe utjecati no onoga

- U rokljiv pogled utjele no osobu vrlo

kome zavidi, vet suprotno, osim oko se

negativno nanosei jo tetu.

kod zavidnika ne pobudi nagon do no

- Snago i mot urokljivoco razlikuje se

moterijalon nain uniti blagodati koje

kod je rije o pogledu, oni koj i imaju jak

osoba kojoj zavidi posjeduje, odnosno

i prodoron pogled s jakim utjecajem, oni

do mu spol i imovinu, ili iznosi o njemu

takvu mot imaju nod svim osobama, o

izmil jotine i sl.

oko imaju manju snagu pogleda, imaju

-Obim zavisti i jaino ne razlikuju se

je so mo nod nekima.

od osobe do osobe, ali se razlikuje

zovidljivco

do

neko

posjeduje

povezanost zavisti s osobom kojoj se

zavidi.
Dakle, ne postoji velika razlika izmeu uroka i zavisti, jer se
primjeuje da u mnogim sluajevima urok koji pogaa proizilazi od
zavidnika koji eli da blagodati kod drugoga nestanu.
Poznato je takoer da osoba, muko ili ensko, moe urei ime
tak, djecu ili poloaj ljudi, ak moe urei i samu sebe.
Ukratko bismo mogli saeti navedeno.
Zavist je poast i zlo jer se smatra loim moralom, ali se ovo
zlo moe pretvoriti i u pakost i zlobu kod zavidnika, tako da on

KUR'AN, -"
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA "

\ 1 24

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
,---, l PSIHOLOGIJA

tei povrijediti onoga kome zavidi. Zavist sama po sebi ne moe

nanijeti tetu onome kome se zavidi, ve je zavidnik svojim djelima i
postupcima moe nanijeti. Urok pak moe pogoditi onoga kome je
namijenjen i nanijeti mu tetu. Shodno tome, navodi se u hadisu od
Aie, r.a.,: "Poslanik, a.s., kada se poalio, Dibril mu je rekao: 'Bi
millahi jebrike ve min kulli dai jefike ve min erri hasidin iza hasede

ve erri kulli zi ajnin."'

U hadisu se naglaava da zlo dolazi od zavidnika i od osobe koja
moe urei. Dakle nije svaka osoba u stanju da urekne, ona to ne
moe ako ne posjeduje odreene karakteristike.

STAV SAVREMENE NAU KE

Uenjaci se slau da postoje etiri podruja koja se meusob
no podudaraju, a to su: energija, materija, ivot i dua.

ovjek je

za svako podruje ustanovio posebnu nauku. Tako fizika prouava

energiju, hemija se bavi izuavanjem materije, nauka o ivim biima
bavi se izuavanjem ivota, a psihologija duom. Potom je ljudski
mozak doao do zakljuka da postoje podruja koja se meusobno
podudaraju, tako da je, oslanjajui se na ovaj zakljuak, i naukama
dao imena kao npr., fiziohemija koja se bavi izuavanjem energije i
materije, organska hemija koja se bavi izuavanjem materije i ivota,
neurologija koja se bavi izuavanjem ivota i due.

NAU KA O EN ERGIJ I
Svijet energije je Boije stvaranje koje predstavlja tajnovitost i
skrivenost tijela, ima vidljivu manifestaciju i utjecaj, energija se kree
brzinom koja premauje brzinu materije, odailje se u valovima koji
se razlikuju po svojoj duini i brzini, tako da se i utjecaj energije
moe razlikovati.
Svaki put kada je duina ovih talasa razliita, i utjecaj energije je
razliit. Tako duina od 1 0-1 OOOO fentometara daje odreen utjecaj,

1 25

te se ovdje radi o gama - zrakama, dok se kod duine od 1 O . OOOO- 1 O

miliona radi o iks

(x)

zrakama.

Poznato je da svjetlost koju oko vidi, sa svim bojama, ima dui

nu valova amplitude od

400

nanometara za ljubiastu boju, do

7 60

nanometara za crvenu boju.

to se tie niza duine valova, svaki niz po svom utjecaju vodi
do razliitosti. Tako ako pretpostavimo da jezik predstavlja skupina
rijei koja je sastavljena od skupine slova, onda niz ovih slova daje
mnoge rijei koje imaju razliito znaenje, iako broj slova u gotovo
svakom jeziku ne premauje brojku od trideset, dok niz rijei daje
bezgranian broj znaenja.
Pretpostavimo da niz snopa energije sa svojom duinom pred
stavlja niz sastavljen od slova i rijei u jeziku, tako da ako na oko
padne zraka energije duine od
ljubiastom, zraku od

400

nanometara, oko e je vidjeti

450 nanometara vidjet e plavom, od 520 na

nometara zelenom, od

600

utom,

650

narandastom a

760

crve

nom, to su dakle osnovne boje koje predstavljaju svaka od njih neko

slovo i to je njihov utjecaj s duinom od

400-7 60

nanometara. ta

je, dakle, onda s duinom i jainom talasa od 1 O fentometara do

1 OO

hiljada kilometara.
Dakle, moemo pretpostaviti kakav je to utjecaj energije s dru

gim

veim duinama na ivo bie, posebno na ovjeka, dakle ne

samo na oko ve na cjelokupan nervni sistem.

Posljednjih godina pojavile su se studije vrlo udne, ali i bit
ne, koje su ove pretpostavke postavile gotovo sigurnim, zato emo
ukratko navesti neke dijelove iz tih studija.
Jurij Holofov, specijalista za funkciju nervnog aparata smatra
da ovjekovo tijelo obavijaju elektromagnetske zrake, s tim da nji
hov utjecaj na ivot:iflje nije dovoljno poznat. Pored ovog vanjskog
utjecaja nalazimo da tijelo proizvodi unutranja elektromagnetska
polja specifina samo njemu, ali se ne zna dovoljno o nainu djelo
vanja ovih polja.

KUR'AN, ' ,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

1 26

KUR'AN,
, NERVNI SISTEM
,
_, 1- l PSIHOLOGIJA

Takoer su naunici otkrili da je mogue putem koe prenijeti

informacije putem nervnih zavretaka do mozga.
Peter Kobts kae: "Pojave dijelim na mogue i nemogue, otkri
vene i neotkrivene, i neophodno je da ne zapadnemo u stare pogre
ke kada se mislilo da ne postoje nova nezavisna otkria."
Dr. Hiroi Motojama uradio je pokuse na obinoj osobi i osobi
koja ima unutranju energetsku mo, i otkrio je da osoba s energi
jom moe uspostaviti kontrolu nad funkcijama nervnog aparata, kao
to su lupanje srca, brzina disanja, ak su neke osobe s unutranjom
energijom mogle zaustaviti otkucaje srca pet sekundi. Potom je utvr
dio da osoba s energetskim poljem djelovanja ima utjecaj na obinu
osobu uzrokujui mu deformacije na trima poljima, u procentu na
vale plazme, brzini disanja i elektrootpornosti koe.
Uspio je takoer da projektuje vrlo precizan aparat za mjerenje
energije, tako da je utvrdio izvor energije iz tijela osobe koja ima
unutar energetsko polje koje ima utjecaj na obinu osobu. Ta energi
ja izvire iz "akre", koja se nalazi na produetku kimenog stuba uz
duinu ovjekovog tijela, a najaktivnija je akra koja se nalazi izmeu
oiju, gdje dodiruje sluznu lijezdu.

Slika pojainjava izvar energije iz fovjekovog tijela nastala pomotu jednog od aparata za mjerenje energije.

1 27

Hiroi Motojama uspio je saeti rezultate do kojih je doao na

sljedei nain:
- obine osobe nisu u stanju odailjati ovu energiju;
- osobe koje se odlikuju ovom energijom mogu probuditi takvo
odailjanje putem koncentracije;
- najjaa taka ove energije, dakle akra, nalazi se na elu izmeu
oiju;
- utjecaj na osobe je oit.
Dakle, Hiroi Motojama doao je do zakljuka da postoje osobe
koje se ne odlikuju ovom energijom i one koje se odlikuju njome, ali
da je broj osoba koje se njome odlikuju malehan. Kod ovih osoba
postoji aktivno djelovanje ovih akri, posebno akre koja se nalazi
izmeu oiju. Ta osoba je, prema hadisu Poslanika, a.s., urokljiva,
jer kada se psiha ove osobe pokrene u pravcu osobe koja posjeduje
blagodati, iz nje se odailje energija, posebno iz akre meu oima,
i utjee na drugu osobu unitavajui mu energiju u nervnom aparatu
i sl., tako da ta deformacija vodi do bolesti ili boli ili pak nemoi, to
je ustvari i poimanje uroka u hadisima Boijeg Poslanika, a.s.

Note

Energy Center
Crow11
Third Eye
Throclt
Hemt
Solar Plexus

Na slici su prikazani centri uzdu kifme a nanaee djelovanje se nalazi izmeu ofiju.

KUR'AN, i';.
NERVNI SISTEM , /,
l PSIHOLOGIJA<-' 1

1 28

' _- -

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

DA Ll VODA MOE BITI LIJEK?

U hadisima Boijeg Poslanika navodi se da osoba koja je u sta
nju urei treba uzeti abdest, te da se tom vodom treba oprati ureena
osoba. Ovakav postupak su i ashabi Poslanika, a.s., primjenjivali.
Voda se, kako je poznato, sastoji od kisika i vodika, a dio vode
formira se u obliku koji nalikuje magnetskom polju koje ima negati
van i pozitivan pol. 43
U novije vrijeme utvreno je da ako se voda tretira energijom
koja se odailje iz magnetskog polja, biva mogue rasporediti mo
lekule, pozitivnog i negativnog pola, u jednom pravcu. Omoguena
je upotreba ove vode u lijeenju mnogih bolesti kod ovjeka ili i
votinja. Takoer je omogueno upotrebom ove vode pospjeiti rast
pilia i proizvodnju jaja, kao i urod povra i voa. Ova voda ima,
isto tako, ogromnu snagu koja joj omoguuje nesmetan prolazak u
protoplazrtlu ivih elija, ime se pospjeuje njihova ivost i funkci-

43 Benveniste je prvi pokazao da molekule i atomi imaju svoje vlastite jedinstvene

frekvencije, a njegov doprinos je i u tome to je koristio modernu tehnologiju za snimanje
tih frekvencija, te da je istovremeno same snimke koristio za staninu komunikaciju.
Benveniste je otkrio "pamenje vode". Sam Benveniste znao je da reperkusije njegovih
pronalazaka seu mnogo dalje od bilo koje teorije alternativne medicine. Ako je voda
sposobna utisnuti u pamenje i pohraniti informacije molekula, to se imati dalekosean
utjecaj na nae razumijevanje molekula i naina njihovog komuniciranja u tijelu, jer
molekule u ljudskim stanicama su, naravno, okruene vodom.Voda je jedna od
najtajnovitijih tvari, jer predstavlja smjesu dvaju plinova, a pri normalnim temperaturama
i pritiscima ipak je tekua. Del Giudice i Preparata svojim su istraivanjima matematiki
dokazali da se zajedno stisnuti atomi i molekule ponaaju kolektivno i formiraju, kako
su ih oni nazvali, "koherentne domene". Posebno ih je zanimalo kako se ta pojava
odvija u vodi. U znanstvenom radu objavljenom u Physical Review Letters Preparati
i Del Giudice pokazali su da vodene molekule stvaraju domene na nain vrlo slian
laseru. Svjedost se obino sastoji od fotona mnogih valnih duljina, kao kod duginih
boja, no fotoni u laseru imaju visok stupanj koherencije to je slino jednom jedinom
koherentnom valu ili jednoj izrazitoj boji. Te pojedine valne duljine vodenih molekula
u prisutnosti drugih molekula na neki se nain "informiraju", odnosno polariziraju oko
bilo koje nabijene molekule te na taj nain pohranjuju i prenose svoju frekvenciju, tako
da ju je mogue proitati na daljinu. To bi znailo da je voda poput magnetofona,
snima i prenosi informacije. Voda, dakle, ima odluujuu ulogu u prijenosu energije i
informacija; Benvenistova istraivanja u stvari govore da se molekularni signali u tijelu
ne mogu prenositi bez vode. wwwenerg.etska-medicioa net (op. prev.)

1 29
onalnost. 44
U tom smislu je i preporuka Poslanika, a.s., da se upotrebljava

voda koja je dotakla energetske take (akre) osobe koja ima mo

uroka i da se tom vodom spere osoba koja je ureena, jer se time
energija koja proizlazi iz osobe koja je u stanju da uree usmjerava
u korisnom pravcu prilikom dodira s vodom tokom
spiranja ili uzimanja abdesta, a posebno pranja lica,
kad ona dotie mjesta izmeu oiju, gdje je ova ener
gija najjaa. Tako, ako se ona upotrijebi na nain da
se ureena osoba njome spere mogue je da se dio

MY

83%

ove energije prenosi u protoplazmu, ime se lijei

onaj dio tijela koji je obolio.
Ovo bi bio jedan kratak pregled koji trai po
drobnija pojanjenja, ali ono to je bitno spomenuti
na kraju jeste i to da je nauka utvrdila da urok postoji
i da voda kojom se pere ili abdesti urokljivac pomae
ureenom, dakle, biva, uz Boiju pomo, lijek. Po
drobnija pojanjenja ostavit emo naunim studija
ma koje e se u doglednoj budunosti pojaviti.
44 Dr.Jacques Benveniste, imunolog i tvorac digitalne biologije, na francskom Nacionalnom
institutu za zdravlje i medicinske nauke, dokazao je da l molekula vode moe pohraniti

362 880 binarnih informacija; l O-ak molekula vode sadre broj informacija, koje bi
se trebalo ispisati na 30 000 stranica A4 formata. Njegova istraivanja govore da se
molekularni signali u tijelu ne mogu prenositi bez vode.

Takoer je dokazao da voda ima odluujuu ulogu u prijenosu energije i informacija.

Voda ne samo da alje signal nego ga i pojaava.
Bioinformacije i vibracije su te koje vodu ine ivom, zdravom i ljekovitom za ovjeka.
Svaka stanica, svaki organ u tijelu ovjeka ima svoju prirodnu, zdravu vibraciju. Bolest
nekog organa podrazumjeva pad vibracije i promjenu frekvencije toga organa.
Kombinirajui moderna istraivanja i drevna znanja, mogue je uspjeno unijeti potrebne
bioinformacije i uiniti vodu lijekom za mnoge bolesti. Takoer je mogue postaviti
molekule vode na potrebnu frekvenciju i na taj nain ukloniti energetske blokade u tijelu,
vratiti potrebnu frenkvenciju organima, povisiti ukupnu vibraciju tijela - otpornost na
bolesti. i stres, te revitalizirati cijeli organizam. Negativni ivotni i duhovni stav blokira
razvoj svijesti o sebi, kao biu stvorenom da ivi zdravo, napreduje i pozitivno se
razvija, vodi do zanemarivanja svog cjelokupnog bia. Sve vrste ovisnosti, nebrige i
destrukcije prema sebi pomanjkanje je svijesti. Mogunost postavljanja informacije
koja budi svijest pomoi e oslobaanju od okova ovisnosti, depresije, stresa . . .

energetska-medicina net (op. prev.)

131

KUR'AN, "_\x
ERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA A,-<

O VJ E K J E S T V O R E N
NEMONIM
prof.dr. Muhammed Seka Id,
(specijalista medicinskih i!Janosti)
Uzvieni Allah stvorio je ovjeka slabanim. U tom smislu, On
kae:

Allah eli da vam olaka - a ovjekje stvoren kao nejako

bie." (En-Nisa, 8)
Ova slabost ili nejakost odnosi se na psihiku i fiziku slabost.
ovjek kada pogleda oko sebe u sueljavanju s Boijim znakovima
koji ga okruuju, kao to su nebesa, Zemlja, zemljotresi, vulkani,
munje, gromovi, oluje, poplave, doista biva nemoan i slab.
O tome Uzvieni Allah kae:

Allah eli da vam olaka. - a ovjek je stvoren kao neja

ko bie."

1 32

KUR'AN,
-, ::,
l',, NERVNI SISTEM
-'--; l PSIHOLOGIJA

Eye
Liver
Umbilic8l cord

Tail bud

't -

Razvoj embria u materici vrl o j asno govo ri o naioj slabosti

Dakle, ovjek je kao cjelokupno bie stvoren nemoan i od

neiste vode. U intelektualnom smislu takoer je stvoren nemoan:
H

Dato vam je samo malo znanja." (-Isra, 85)

1 33

Znanje ovjeka je malehno i njega prate dvije vjeite prepreke:

neznanje prije znanja i zaborav poslije znanja. U sto, ovjek ne po
znaje budunost niti ono to e se desiti:

Samo Allah zna kad e Smak svijeta nastupiti, samo On

sputa kiu i samo On zna ta je u matericama, a ovjek
ne zna ta e sutra zaraditi i ne zna ovjek u kojoj e ze m
lj i umrijeti; Allah, uistinu, sve zna i o svemu je obavije
ten." (Lukman, 34)
Stvoren je nemonim i u svojim pospcima, a i u shvatanju,
tako da ono to je daleko smatra blizu, a ono to je blizu smatra
dalekim; korisno smatra tetnim, a tetno korisnim, a takoer ne zna
ni posljedice koje e nastati iz njegovih postupaka. (Muhammed b.
S Usejmin)
Slabost ovjeka prati od samog trenutka njegovog stvaranja,
stoga se svako moe zapitati: "Dali ovu injenicu ovjek zna?";
"Da li ovjek razmilja od ega je stvoren?" Od zemlje!;
"Da li ovjek zna da je stvoren od niega i da nije bio nita?";
"Da li ovjek razmilja o snazi i moi koja ga je iz niega stvorila
i oblikovala od zemlje?"
To je ujedno i osnova ovjekovog stvaranja.
ovjek kako god djeluje jako, mono i snano ipak je u samoj
biti nemoan u svakom pogledu njegove linosti.
inioci ovjekove slabosti ogledaju se u slijedeem:
- Veliki nauni napredak ipak je jo uvijek ogranien. Jo su uvi
jek podruja ovjekovog tijela neispitana i ostaju nepoznanica. Zna
nje o mozgu, harmonina funkcionalnost dijelova tijela jo uvijek su
nepoznanice. Ako se otisnemo ka podruju osjeaja i shvatanja, nai
emo da su mnoge stvari iz tog podruja na nivou hipotetinosti, a
ne na sigurnim injenicama.
- Strunjaci, prouavajui ovjeka, nailaze uvijek na zakrivljene
putanje kd god uznapreduju. Uzvieni Allah kae:

KUR'AN, y::_\l
NERVNI SISTEM -y'-1
l PSIHOLOGIJA 5:\,1

1 34

KUR'AN,
;'(NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
<(-v

''Pitaju te o dui. Reci: ' ta je dua, samo Gospodar moj

zna, a vama je dato samo malo znanja.'" (El- Isra, 85)
ovjekova slabost se poveava i onda kada se ovjek upusti u
sukob izmeu pameti i emocija; tada shvata da je nemoan da brani
svoje qsjeaje ili da pobijedi strah i da spozna u mnogim sluajevi
ma odakle on dolazi. Zato uz svu svoju ambicioznost on pokuava
uspostaviti svoju vlast na Zemlji, borei se protiv raznih nedaa, a
uskraen je da uspostavi vlast nad samim sobom.
- ovjek je nemoan da zna ta e se desiti u budunosti i koliko
god teio da otkrije i spozna pojave koje se deavaju oko njega, on ne
moe znati ta e se desiti nakon mjesec, nakon jednog dana ili ak na
kon sahata. Ni najvei ljekari na svijetu ne mogu garantirati nekome i
vot produujui ga na jedan sahat. Zato ako ovjek zna .da je nemoan,
na nain kako smo to spomenuli, onda mu nita drugo ne preostaje
nego da se povinuje toj injeniCi da je slab i da shvati veliinu njegovog
Gospodara kako bi izvukao iz toga pouku i vjeno traio oprost.

Skelet tovjeka upuuje na njegovu slabost, ali i na savrienstvo Boijeg stvaranja

135

KUR'AN, :t\r
NERVNI SISTEM cCk
Tijelo ovjeka je slabano, osjeaji ogranieni, ne moe vidjeti l PSIHOLOGIJA?:,,
osim u granicama koje dozvoljava svjetlost: bijele zrake, crvene, na
randaste, zelene, plave, ljubiaste itd. Meutim ono to premauje
ove svjetlosne zrake ovjek ne moe razlikovati kao to su iks - zra
ke, infracrvene, ultravioletne i slino, dok neke ptice mogu vidjeti
pomou infracrvenih zraka, to znai da im je data mo da vide i u
jakoj tmini.
ovjek ima dva oka, dok neke ivotinje, insekti, ptice imaju od
dva oka pa do nekoliko hiljada oiju. Pauk npr., ima osmere oi, ipak
njegov vid u poreenju s drugim ivotinjama vrlo je slab.
to se tie sluha, ovjekov sluh je ogranien, tako da ovjek ne
moe razlikovati mnoge talasne zvukove, od kojih neki sadre dva
deset herca u jednoj sekundi ili pak dvadeset hiljada herca u sekun
di. Isto tako, jaina zvuka utjee vrlo tetno na ovjekovo uho ako
zvuk prekorauje odreenu granicu. S druge strane, mnoge ivotinje
mogu uti zvukove koje ovjek ne moe. Tako pas moe uti gla
sove vrlo niske frekvencije pomou osjetilnih dijelova sa strana nje
govog tijela. imi moe primiti glasovne talase pomou dva uha,
koja se neprestano, kao radari, pokreu u razliitim pravcima kako
bi uhvatila te zvukove.
ovjek je najslabije stvorenje ako se uzme njegova umna i fizi
ka strana, to potvruje samo njegovo stvaranje od neiste vode pa
do raanja, kada treba pomo od drugih.45
nAllah je

Taj Koji vas nejakim stvara, i onda vam, po

slije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i

sijede vlasi; On stvara to hoe; On sve zna i sve moe. "
(Er-Rum, 54)
U ajetu se oituju znakovi ovjekove slabosti koji ga prate to

kom itavog ivota. ovjek je slab i onda kad je najvie izraena

njegova snaga, jer kada ga zadesi bolest, tada postaje nemoan.
45 Saudijske novine "El-Alemu el-islami", S. Arabija, br. 1383.

< \, t

136

KUR'AN,
f
_;:NERVNI SISTEM
p-?--; l PSIHOLOGIJA

Nakon to smo shvatili slabost koja prati ovjeka, moramo uvi

djeti i jedini put i kojeg izvire prava i istinska snaga, put koji je izvor
smiraja, to je put koji brani ovjeka, titi ga od svih nedaa, ukratko
rije je o imanu, vjerovanju u Boga. Iman je prava snaga kod ovje
ka, i bez njega ovjek je nemoan bez obzira kako snano izgledao.
Zato neka svako promisli kako je bi nemoan da se kree, sjedi,
govori, i neka uzme .pouku iz toga prije nego to postane jak i sna
an. Neka svoju snagu podredi pokornosti Allahu d.., Onom Koji
nam je podario pamet, promiljanje, vid itd. Trebamo znati da se
ivot odvija velikom brzinom, i uvijek smo izmeu slabosti i snage,
nemoi i moi46
Uzvieni Allah stvorio je Adema od sutine zemlje, od eljeza,
kalcija, magnezija, ugljika itd. Odabrao mu je izgled, udahnuo ivot,
podario mu umijee i energiju kako bi uzdizao Zemlju i koristio se
onim to se u njenoj utrobi nalazi. Podario mu je pamet, sluh, vid i
odredio mu pravac kojim e ii tokom ivota, i da se kloni ejtana
kako bi bio spaen.
Pogledajmo ovjekovo tijelo kako je formirano. Ono sadri

1 40

ratla voe, potom masti dovoljno da se napravi sedam sapuna, olova

da se napravi est hiljada olovaka, soli dovoljno da se npuni manja
kaika, fosfora dovoljno da se naprave dvije hiljade i dvije stotine
drvcadi veliine ibice, eljeza dovoljno da se napravi podugaak
ekser, eera dpvoljno da se napuni eernica itd. Dakle, to je ovjek,
stvoren od zeje a kada umre, vraa se u nju, dok se tijelo pretvara
u elemente od kojih je i formirano.

Do susreta sa naom slijedeom knjigom!!!

46 Ibid, 1389.

1 37

KUR'AN, T /
;
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA ,

l i T E R AT U R A K O R I T E N A U
E D I C IJ I O D 1 5 KNJ I GA
1 .-

IZVORI NA ARAPSKOME JEZI KU

a) Vi erska literatura
1

Ebatiljedb en tumha min el-tan"h, dr. Ibrahim Ali u'ut, profesor na Azha

ru, 5.dio, 1 983.godine.

E!(!lltlu el-musekkaftne.. , dr. Muhsin Abdulhamid, tree izdanje, irako Mi

nistarstvo za obrazovanje, 1 998. godine.

3-

El-Islam bejne el-ulema ve el-hukkam, ejh Abdulaziz el-Bedri, 1 965. godina,

Bagdad 2003. godine.

4

- Allah, Se'id Hawa, kutubu el-ilmijje, Bejrut.

5-

EI-Tefsiru el-&bir, Er-Razi, 2.dio, darfu el-kutubi el-ilmijje, Teheran.

6 - EI-Dt!vahiruju el-tefsiri el-Ivir'an, ejh Tantavi Devheri, 26 tomova, drugo

izdanje, 1 350. hid. godine.
7 -

El-rehiku el-mahtum, Safijjurrahman el-Mubarekfuri, daru el-ulum, 1 . dio,

Aman-Jordan, 2002. godine.

8

9-

El-&sul ve el-i/m, dr. Jusuf el-Qaradavi, daru el-sahve.

El-feri'atu el-islamijje . , el-Kadi Fadil Devlan, Bagdad, 2002. godine.
..

138
KUR'AN,
.. 1::-,
{__,\ NERVNI SISTEM
[\?
l PSIHOLOGIJA
r'-:

10

- Sira'u el-efkar ft el-mudeme'i el-islaiiJijji, dr.

Muhsin Abdulhamid, prvo

izdanje, Ministarstvo obrazovanja, 1 998. godine.

11 -

Safoelll el-bejan, Muhammed Husejn Mahluf, tree izdanje,

1 986. godine.

12 -

Safoelll el-tefa.rir, Muhammed Ali el-Sabuni, tri toma, Daru el-Kur'ani el

kerim, 2.dio, Bejrut, 1 981 . godine.

13 -

Sana'atu el-hajati; dr.

Muhammed Ahmed el-Raid, Dubai, 2. dio, 1992.

godine.
14 -

V/umu el-hadis, dr.

Abdulkerim Zejdan, Abdulkahar Davud Abdullah,

Bagdad, 2. dio, 1 988. godine.

15 -

V/umu ei-Kllr'ani el-kerimi,

ejh Abdurrahim el-Belini, priredio

dr. Reid

Nu'man el-Tikriti, Daru el-rud, Bagdad, 2002. godine.

16 -

Fi j/ali ei-Kllr'ani,

6. tomova, Sejjid Kutb, daru el-uruk, Bejrut.

17 -

EI-Mubeffiratu bi intisari el-islami, dr. Jusuf el-Qaradavi, daru el-furkan, 1 .

dio, Aman, 1 996. godine.

18 -

EI-Mustalahatu el-erbe'a ft ei-Kllr'ani, Ehu Ala el-Mewdudi, Damask.

19 -

El-Vediflft ferhi el-kava'idi el-jikhijjeft el-feri'ati el-islaiiJijje, dr. Abdulkerim

Zejdan, 1 .dio, Bejrut, Liban, 1 997. godine.

LEKS I KOGRAFIJA
1

Rjenik Mewrid, englesko arapski, Munir el-Be'albeki, Daru el-'ilmi lilme

lajin, 1 967. godine.

2 - Rjenik

Tefsiru ke/imati ei-Kllr'ani, Muhammed

'Adnan Salim, Muhammed

Vehbi Sulejman, Daru el-fikri el-mu'asiri, 2. dio, Bejrut, 2000. godine.

3 -

Mu'demu el-luga el-arebijje,

Muhtaru el-sihah, Muhammed Ehu Bekr ibn

Abdulkadir el-Razi, Mektebetu el-nehda, Bagdad, 1 983. godine.

4 -

Mu 'demu el-mustalahati el- 'ilmijje ve el-ftnijje ve el-hendesijje,

Ahmed efik el

Tajjib, Mektebetu Liban.

5

EI-Mu'dmu el-mlljehres li effaifei-Kllr'ani el-kerimi, Muhammed Fuad Abdul

baki, Daru el-fikri, dva dijela, Bejrut, 1 9 8 1 . godine.

6-

EI-Mu'dmu el-ved izdat od Daru el-tahriri,

1 989. godine.

1 39

KUR'AN, '-,,
NERVNI SISTEM /-'::
l PSIHOLOGIJA'---',
-

NAUNA L ITERATURA l LITERATU RA O NADNARAVNOSTI KUR'ANA

1 - Ahdan

'ala el-latarandt prevod na arapski Se'id Dezairli, Daru el-nefaisi.

EI-Ihsai el-hendesi, dr. Nadi Teufik, dr. Reid Abdurezzak el-Salihi, Bag

2-

dad, 1 989. godina.

3

- Esastjjafll el-difijuludifije el-hendesijje, dr. Mahmud Teufik Salim, Bejrut, 1 985.

godine.

EI-Ilarafll el- 'ilmijje... , prof. dr. Karim Sejjid Ganim, Daru el-fikri, 1 . dio,

4-

Kairo, 1 995. godine.

S - Atlasu el-kewni el-zerijji,

dr. Enis el-Ravi, Ministarstvo za akademsko obra

zovanje, Bagdad, 1 983. godine.

6-

El- 1dazu el- 'ilmijjift el-l<Nr'ani ve el-s11nneti, Abdullah ibn Abdulaziz, 1 .dio,

1 41 7. h. godine.

EI-Iktilajafll el- 'ilmijje el-hadise ve delalatuha ft ei-KNr'am: dr. Sulejman Omer.

7-

En:dmefll rijadijje ft bermedeti hNnft ei-KNr'am: dr. Ahmed Muhammed

8 -

Ismail, l . dio, Bagdad, 1 993. godine.

9-

EI-Idazuft el-qjati el-i'da:d, Muhammed Ehu Jeser Abidin, Daru el-beair,

Damask, Sirija, 1 999. godine.

10

- EI-Imanu ve el-tekaddumu el-'ilmijji, dr. Hani Rezuki, dr. Halis Delebi,

Daru el-fikeri, l . dio, Damask-Sirija, Bejrut-liban, 2000. godine.

ll -

EI-Telhzsu ft el- 'ulumi el-be/agati, El-Hatib el-Kazvini (u. 739. god.), Daru

el-kutubi, Bejrut, 1 997. godine.

12 - El-Tu/usu . . . , Dozef H., prijevod dr. akir el-Ubejdi, dr. Enis el-Ravi,
.

..

Univerzitet Bagdad, 1 990. godine.

13 -

Tevhidu el-ha/iki, Abdulmedid Zindani, Bagdad, tri dijela.

14 - EI-DeVT'II el-hadari li el-ummeti el-islamijjetift

'alemi el-gaddi, pripremilo stru

no nauno vijee povodom sazivanja devete Konferencije Arapskih zemalja

u Kataru, 2000. godine.
15 -

Sidamu el-hadarati, Samuel Huntington, prijevod Taleat ajib, 1 998. go

dine.
16 -

EI-Tij/11 ft haleti el-sihati ve el-meredi, dr. Muhammed Sadik el-Zelzele, dva

dijela, Kuvajt, 1 987. godine.

17-

EI-Zahiretu ei-KNr'anijje ve el- 'aklu, Ala el-Muderris, Bagdad, jedan dio,

1 986. godine.
1 8 - El- 'ilmu ve el-i'dazu, dr. Dilaver Muhammed Sabir, doktorirao u tutgar
tu (Njemaka), predaje na Univerzitetu Salahuddin, Sulejmanija, Irak, 1 998.
godine.
19 -

El- V/umu el-tabi'ijje ft ei-KNr'an, Jusuf Merve, daru el-mektebeti el-hilal.

140
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA

20 - El- V/umu el-mu'asareft hidmeti el-da'fjjeti el-muslimi, dr. Muhammed Demil

el-Habal, Musal, Irak, 2000. godine.
21 -

El-Kur'anu minhelu el-'ulumi, dr.

Halid el-'Ubejdi, Islamski Univerzitet

Bagdad, Irak, 2002. godine.

22 -

EI-Kavaninu ei-K.ur'anijje li el-hadarati, dr.

Halid el-'Ubejdi, Bagdad, 2003.

godine.
23

EI-Kevnu ve el-hajatu min el- 'ademi hatta ifihuri el-insani, dr.

Muhlis el-Rejs,

dr. Ali Musa, Damask, 1 997. godine.

24 -

EI-Minzaru el-hendesijji li ei-K.ur'ani el-leerimi, dr.

Halid el-"Ubejdi, Aman,

200 1 . godine.
25

EI-Menhed el-hadisu ft el- 'ulumi el-i11sanijje, dr.

Faruk Samirai, Daru el

furkan, prvo izdanje, Jordan, 1 996. godine.

26 -

El- Menhed el-'ilmijju el-rijadijju ft diraseti el-Kur'an, dr. Idris el-Haraf.

27 - Mevsu'atu el-i'da:d el-'ilmijji, Abdurrahim Mardini, daru el-mehabbe, Da

mask, Daru ajeti Bejrut, 2002/03. godine.
28 - EI-Mijahuft ei-K.ur'ani, ing. Ahmed Amir Dilejmi, Daru el-nefaisi, Bejrut,
2002. godine.
29

Nezaretuna el-mu'asare ila el-kevni, Talih Nahi el-Hafadi, Daru

el-ehid,

Bagdad.
30-

Nezaretu 'ilmijje li el-kutubi el-semavijje, dr.

Faruk el-ejh, Bagdad, 2000.

godine.
31-

Vahatu el-imani, Abdulhamid el-Belali, daru el-'avde.

32-

EI-Hendesetu el-virasijje ve el-istinsahu el-beferi ft el-Kur'an,

Abdusitar Semir

Redbu, Mosal, 200 1 . godine.

STRANA LITERATURA
1 -

Co/lage PI!Jsics, F. W.

2-

Environmemtal Science-Managing PI!J.rical Resources, VoLili, Morgan. Morgan.

Sears and M.W.Zemansky.

Wiersma, WCB, USA, 1 993.

3 - ExplorationsAn Introduction to Astronomy., Thomas T. Arny WCB., McGraw

Hill, 2.Edition, USA, 1 998.

4-

Fundamentals of Engineerins Materials, Peter A. Thornton/ Vito J. Colange

lo, Printice Hall Inc., 1 985.

5-

Fundamentales of Geology, Carla W. Montgomery, WCB, McGraw

Hill, 3.

141

KUR'AN,';'
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
,

Edition, USA, 1 997.

6

How to Know the Spidrs, B. J. Kaston, WM. C. Brown Company Publishers,

IOWA, USA, 1 953.

7

Microbiology, K. Talaro & A. Talaro, WCB, 2. Edition, USA, 1 996.

Soil Testingfor Engineers, T. W. LAMB, John Willey & sons, USA, 1 962.

Autor je za pisanje Edicije koristio preko 120 razliitih izvora, ali zbog pro
stora naveli smo ona bitnija. Koristio je razne kompjuterske CD pograme,
enciklopedije, naune i strune radove iz arapskog svijeta kao i izvan njega,
prije svega ,iz SAD i evropskih drava. Mnoge od njih nismo naveli (op.
prev.).

1 43

KUR'AN, t\
NERVNI SISTEM ,"
l PSIHOLOGIJA '

O AUTO R U
Dr. Halid Faik Siddik el- 'Ubejdi roen je u Bagdadu 1 964. godine.
Mainski fakultet zavrio je na Bagdadskom univerzitetu 1 985.
godine, a magistrirao je na Tehnolokom univerzitetu u Bagdadu
1990. godine iz oblasti graevinarstva i eljeznih konstrukcija.
Doktorirao je na istom Univerizitetu 1 997. godine.
lan je Generalne skuptine saveza irakih ininjera.
lan je udruenja irakih ininjera i konsultant.
lan je udruenja ininjera Ujedinjenih Arapskih Emirata.
lan je irake poslovne komore u Ujedinjenim Arapskim
Emiratima.
Posjeduje

nekoliko

svjedoanstava

osposobljenosti

savremenom graevinskom tehnologijom.

Strunjak je za projektno inenjerstvo i glavni je ininjer u
nekoliko svjetskih konsultorskih kompanija.
Projektant i konsultant vie od 24 godine na raznim projektima
u Iraku, UAE i Kataru.
Ima 1 O studioznih istraivanja objavljenih u prestinim
asopisima u Iraku i izvan njega.
Uestvovao je na nekoliko znaajnih konferencija iz struke u
Iraku, UAE i Italiji.

1 44

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
' l PSIHOLOGIJA

lan je savjetodavnog tijela pri Centru za naunu nadnaravnost

u Kur'anu i sunnetu na Islamskom univerzitetu u Bagdadu.
lan je savjetodavnog tijela marokanskog Vijea za kur'ansku
nadnaravnost u Rabatu.
lan je Svjetske Federacije za islamsko poslovanje i Centra za
naunu nadnaravnost u Kur'anu i sunnetu sa sjeditem u Belgiji.
Napisao je do sada oko 44 knjige iz podruja kur'anske
nadnaravnosti objavljenih diljem arapskog svijeta.
Napisao je

znaajna djela o graevinskim ispitivanjima

projektima za buotine u vodo-zdravstvene svrhe i internetu.

Bio je predava na nekoliko instituta o ljudskom razvoju u Iraku
na temu nauno inenjerske nadnaravnos ti u Kur'anu.
Sudjelovao je na nekoliko konferencija i seminara posveenih
kur'anskoj nadnaravno s ti.
Odrao

je

nekoliko predavanja,

napisao

nekoliko

studija

i lanaka iz oblasti kur'anske nadnaravno s ti objavljenih u

uglednim asopisima i novinama u Iraku i izvan njega.
Odrao je vie od

1 20

predavanja na razliitim arapskim

satelitskim TV-stanicama o znanstvenoj nadnaravno s ti Kur'ana.

Doao je u svojim istraivanjima do vrlo bitnih otkria i izuma
koje koriste i neke svjetske kompanije.
Dobio je nekoliko pohvala od vrlo bitnih organizacija i
ministarstava obrazovanja iz Iraka,

UAE,

Maroka, Saudijske

Arabije itd.
Bio je predava na Odsjeku graevinarstva Mainskog fakUlteta, a
trenutno je profesor na Tehnolokom fakultetu u Bagdadu.

145

KUR'AN, r\:
NERVNI SISTEM
l PSI HOLOGIJA '

B I B L I OG R A F I J A

1.

Kur'an i tehnike anosti,

dio,

2.
3.

2001 .

Kur'an i tehnike anosti,

dio,

Dar el-mesire, Aman, - Jordan, drugi

2004.

Ti i internet - koristi koje trebamo od stjetslee internet mree,

rud, prvi dio,

4.

Dar el-mesire, Aman, - Jordan, prvi

Darur

2001 .

Kur'an, jor anosti,

Islamski univ:erzitet, Bagdad, prvi dio,

2002. godine.
s.

Karakteristike
inenjerstva,

6.

za poslove graevinskog

blok predavanja, sa grupom strunjaka,

Kur'anske odredbe za civilizacije,

Bagdad,

7.

laboratorijskih analiza

skraena verzija,

2002.

1 25

stranica,

2003.

Edicija Odsjtl)i. nadnaravnosti Kur'ana i sunneta, 15

kutub el-'ilmi, Bejrut, Liban:

Materija j energija
Kosmos
Zemfja
Vjetrovi j oblaci
Vode i mora

-Povijest j arheologija

knjiga, Dar el-

1 46
KUR'AN,
_\_NERVNI SISTEM
;-,'?: l PSIHOLOGIJA

, l ,1'

Bi!Jni svijet
votinje i insekti
Medici'na
Farmaci'ja i bolesti
Genetska nas!Jednost i reprodukcija
Nervni sistem ipsihologjja
Snovi iparapsihologjja
Ekonomija i soci'ologjja
8.

Smak svijeta
Kur'anske odredbe za ci'vilizacije,

proirena verzija, 365 strana, Dar

el-kutub el-'ilmi, Bejrut, Liban

9.

Tefsil en-nuhas ve hadid fi el-kitab el-medd,

Dar el-kutub el-'ilmi,

Bejrut, Liban, 1 425.h.

1 O.

ei-Kissa el-kamile littedhin, Dar el-kutub el-'ilmi, Bejrut, Liban.

11.

L.esna bime'men-Iillahi dnud essemavat vel erd,

Dar el-kutub el

'ilmi, Bejrut, Liban.

1 2.

Kur'an, ii!Jor anosti,

dopunjeno izdanje, Dar el-kutub el-'ilmi,

Bejrut, Liban.
1 3. Edicija knjiga

Lemhat el hendesijje min el-Kur'an vessunne ennebevijje,

20 knjiga kao uvod u program u slubi kur'anskih znanosti za

nagradu Dubaija.
14.

Rijadijat ettevhid, u suradnji sa drugima.

1 5.

Rendese edda've el'asnjje - min elmuntalakat ila ettatbikat,

uskoro

izlazi.
16.

Radovi iz oblasti innjerstva predstav!Jeni u lasopisima i na alajnim

1 7..

kongresima u Iraku i izyan

Radovi i l/anci o nadnaravnosti Kur'ana predstav!Jeni u novinama,

1 8.

lasopisima i na aajnim kongresima u Iraku i i!Jan

1V i kompjuterski poduhvati na lokalnim i arapskim satelitskim
kanalima a tiu se teme islamskog misionarstva sa naulnom nadnaravno/u
u Kur'anu i sunnetu.

147

KUR'AN, ,t>r
NERVNI SISTEM !:',--:'
l PSIHOLOGIJA )-,,'-

S AD R Z AJ
5

UVOD
Prvo poglavlie

NERVNI l OSJ ETILNI SISTEM

l- NERVI l MODANO STABLO
2- PREDNJI D I O KOSE (KI KA I ZNAD ELA)

7
7
19

1 - Jezifki smisao

20

2- Anatomski a spekt

23

3-

OSJEAJ I (UVSTVO)
4- ULA

34
36

Drugo poglavlie

PSIHOLOGIJA l PONAANJE
l- UMNA l MENTALNA ZRELOST
2- KUR'AN KAO PSI H I KI LIJEK ZA
PRETJERANO RADOVANJE l TUGU
3- LJUTNJA l ISLAMSKI NAI N L IJEENJA
4- KUR' ANSKI L IJEK ZA NARUENE BRANE O DNOSE
5- OVJEKOVA NARAV U KUR'ANU
1 - ovjekovo slabost prema strastima

41
41
42
46
50
60
61

2- "ovjekovo je potrebo do kod Allaha, d . .,

zatrai utolite kado go nevolje zadese, o kado se
takvo stanje okon( o, nije( e Allahove blagodati.

62

1 48
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
< /-;' l PSIHOLOGIJA

3- Nijekanje Allohovih blagodati

4- ovjekovo kopri(ioznost, kojo se ogleda

u krtorenju, strahu, nestrpljivosti, norcisoidnosti

63
63

S- ovjekova urba

64

7- Umiljenost i noklonjenost ko prepirkomo i prkosu

65

6- ovjekovo tenja ko beskorisnom i oluju

8- Uroena ljubav prema djed, porodid i roditeljima,

i oporuka ovjeku do dobro ini roditeljima

9- Dooptovanje due

l 0- ovjekovo umiljenost i tenja ko ovom svijetu

l l - Konstantno podsjeanje sebe no su sret

s Allahom u bilo koje doba ivotne starosti

1 2- Zauenost ovjeka kado go zadesi neto to ne eli

1 3- Uzvienost stvaranja ovjeka

1 4- Bolesti kao to su: zavist, sihir,

i slijeenje ejtonovih doaptavanja

l S- Podjela ljudske due

1 6- Utje(oj krenja ugovora i obeanja

1 7- Naini vodenja disku sije i utje(oj no duu

65

65

66

66
66

67
67
67

69
70
71

DODATAK KNJIZI

77

LJ U BAV JE SMJETENA U MOZGU

Liubav ie unutar mozga
Mozak i osieaii

79

MODANI CENTRI ZADUEN I

ZA SLUH l VI D U SVJETLU KU R'ANA
LICE, O GLEDALO DUE
BIOLOK I SAT
POUKE I Z NAVEDEN I H AJETA
KORISTI OD SUNNETA ALLAHOVOG POSLA N I KA
B I O LOKI RITAM S NAUNOG ASPEKTA
SPECIFINOSTI B I O LOKO G RITMA

80
83

87
l 01
1 05
1 06
1 08
1 09
1 09

149

VREMENSKO PRILAGOAVANJE TIJELA

BIOLOKI SAT

1 09
1 1o

Gdje se nalozi?

1 10

Ko upravlja biolokim satom?

111

Vanjski inioci koji utjeu no bioloki sot

111

Svjetlo

111

U podne

1 12

ZAKLJUAK
SAVREMEN I UTJECAJ NA B I LOKI SAT
NADNARAVNOST U KUR'ANU l SUN N ETU
NAMASKA VREMENA l NJ IHOVA
POVEZANOST S VITALNOU TIJELA

1 13
114
1 15
1 16
1 19

ZAVIST l UROK I ZMEDU VJERE l SAVREMENE NAUKE

RAZLIKA IZMEU ZAVISTI l UROKA
STAV SAVREMEN E NAUKE
NAUKA O ENERGIJI
DA Ll VODA MOE B ITI LIJEK?

1 24

OVJEK JE STVOREN N EMONIM

1 31

LITERATURA KO RITENA U EDICIJI OD 1 5 KNJ I GA

1 37

O AUTORU

1 43

BIBLIOGRAFIJA

1 45

1 20
1 24
1 28

KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA