Professional Documents
Culture Documents
DR - Ahmed Colic - Zadaci I Ogledi Iz Fizike 2
DR - Ahmed Colic - Zadaci I Ogledi Iz Fizike 2
ZADACIIOGLEDI
IZ
FIZIKE
za 2. razred tehnickih i srodnih skola
Tuzla, 2000.
Sadrzaj
Recenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodzi6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehnicki skolski centar, Tuzla
Izdavac
Harfo-graf, Tuzla
Predgovor
1. ZVUK ......................... .
.. .. i
2. Elektricitet i magnetizam ..
... 8
.. ......... 8
2.3. Elektromagnetizam
.... 36
........ 47
2.4. Elektrodinamika
Za izdavaca
Safet Pasi6
Stampa
Harfo-graf, Tuzla
Za stampariju
Safe! Pasi6
Tiraz
1500
3.0p!ika ..
........ 59
.. ...... 59
.. ...... 62
.. ..... 76
<
........ 84
..... 84
.. ...... 91
.. .... 100
.. 103
6. Svemir ..
. ..... 115
Rjesenja ........... ..
.. .... 119
1.
Zvuk
...... 119
2.
Elektricitet f magnetizam .
.. .. 119
3.
Oplika ..
.. .... 128
4.
..... 131
5.
Fizika jezgra.
. ..... 133
6.
Svemir ..
.. .... 135
Dodatak .......... ..
.. .... 136
Ge/e(1749-1832)
1. ZVUK
Predgovor
Zbirka je pisana prema programu fizike za 2. razred tehnickih i srodnih skala,
a takode je pri!agodena i programu fizike za 2. razred gimnazije na padrucju
Sarajevskog kantona.
Oat je veliki broj raznovrsnih racunskih zadataka (oznaka T)
demonstraclonlh ogleda i eksperlmentalnlh zadataka (oznaka E). Takode je
dat i odreden broj laboratorijskih vjeibi (ukupno 7). Preporuceni pribor za
demanstraciane og!ede i laboratorijske vjezbe maze se jednostavna sklapiti ad
prirucnog materijala koji uglavnam posjeduje svaka skala.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod I nekoliko rljesenlh
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno davoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
G-
Vp
gdje je: p - pritisk gasa, k - odnos specificnih toplotnih kapaeiteta pri sta!nom
pritisku i stalnoj zapremini, p - gustina gasa. Brzina zvuka u gasovima raste sa
temperaturom,
gdje je: Co - brzlna zvuka na GOG (III 273 K), T-temperatura gasa (u K), T o=273 K.
Zategnuta iiea duzine f osciluje frekvencijom
t'=k~
21 '
gdje je b;:1 ,2,3 ... Za k",,1 dobivamo frekvenciju osnovnog tona.
Brzina sirenja longitudinal nih talasa u cvrstim tije!ima ( i tecnostima) je
gdje je: p-gustina sredine, E-modu! e!asticnosti (za tecnosti modul stisljivostl).
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnutoj zici je,
gdje je:
F~si!a
m~masa
ike.
1
41
I=2n 2 pcf 1 A 2
Jedinica za jaGinu (intenzitet) je W/m
A~3,1410' m,
IS,
"'-lOlog~
I,
gdje je: 1- jacina zvuka, 10 - jaCina zvuka (frekvencije 1 kHz) na pragu cujnosti kOja iznosi 10- 12 Wid,
Rjesenjs:
10-260 Hz
v~30
f~?
I~?,
b)
A~?,
340 m I!._._
340m/s+30m/s
f~239Hz
c) l=?
S8
S8
prib!lzava te
S8
.
c
_]
340mls
10 - - ~ 260 s ----.:..:..::.=:.cc..-cC-Y j
340m/s-30m/s
f=285Hz
796.10.8
,
S8
...':".
m2
f=fo'~~=260s-1340m/s+30111/S
c
340m/s
f = 283 Hz
1.5. Za mjerenje dubine mora koristi se ultrazvucni signal. Kada se signal emjtuje
sa breda prema dnu mora on se vrati za 1,2 S. Kolika je dubina mora? e=-1550
m/s?
1.6. Izracunaj br~inu zvuka u vazduhu prj standardnim us!ovima (po=1,013.10 Pa),
p=1 ,29 kg/m , k=1,4.
5
S1. 1. 1.
1.8. Kollka je brzina prostlranja zvuka u gvoldu: gustina gvozda je 7800 kg/m', a
11
2
modul eiasticnosti 9.10 N/m .
1.9. Brzina prostiranja zvuka u nekom metalu lzn051 4470 m/s. Koliki je modui
elasticnosti metala ako je njegova gustina 7500 kg/m J ?
1.10. Gl,Jstina nekog gasa lznosi 1,5 kg/m 3 , a brzina zvuka u tom gasu je 432 m/s.
Koliki je pritisak tog gasa? k=1,4.
41
1.11. Zlea mase 1 g, dUline 15 em, zategnuta je sllom F=44 N. a) Kolika je brzlna
zvuka u zicl? b) Kolika je frekvencija osnovnog tona? e) Kolika je frekvendja
0r
I --"1-
340m/s
4f _. 4.440Hz
,:Jill.
1.12. Kolikom najmanjom silom treba zategnuti zieu mase 0,2 9 i duzine 60 em da
bi njen osnovni ton imao frekveneiju 440 Hz?
41
1.13. Zlea duga 1 m zategnuta je sllom 20 N I pri tome njen osnovni ton Ima
frekvenciju 70,7 Hz. Kolika je masa iiee?
1.14. Ta!asna duzina osnovnog tona, na ziei zategnutoj na dva kraja, iznosi 70 ern.
Odredi. a) duzlnu ziee, b} masu ziee ako je si!a zatezanja 27 N, a brzina zvuka
250 m/s.
T
1.1. Donja graniea kad cujemo zvuk iznosi 16 Hz, a gornja graniea 20 kHz. U
kojem intervalu su talasne duzine zvucnih ta!asa u vazduhu, gdje je brzina
zvuka 340 m/s.
1.2. Zvucna viljuska, kad oseiluje, proizvodi zvuk frekvendje 440 Hz. Kolika je
talasna duzinazvuenih talasa: a) u vazduhu (e=340 m/s), b) U vodl ( e=1450
m/s).
1.3. Covjek moze odvojeno cuti dva tona ako dodu do njegovog uha u intervalu
vecem od 0,1 s. Na kojem najmanjem rastojanju treba da 58 nalazj ad neke
pregrade (zida ) da bi odvojeno cuo sopstveni ton i reflektovani ton? Za brzinu
zvuka uzeti 340 m/s.
1.17. Pri mjerenju brzine zvuka u vazduhu pomo6u rezonancije vazdusnog stuba
(u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju) koristena je zvucna viljuska frekvencije
440 Hz. Prv! rezonantni maksimum (pojatanje zvuka) javlo se na dubini t 1=19
em. Kolika je brzina zvuka u vazduhu na datoj temperaturi?
S1.] .2.
1.18. Frekvencija osnovnog tona zatvorene cijevi na jednom kraju iznosi 150 Hz.
Kolika je duloina cijevi ako je brzina zvuka u vazduhu 338 m/s.
1.19. Udaljenost izmedu prvog i lre6eg evora ns sliei 17, iznosi 78 em. Ako je
vazdu;;ni stub pobuden ns oseilovanje zvuenom viljuskom kolika je njena
frekveneija. Za brzinu zvuka uzeti e~343.2 m/s.
1.-36. Voz se priblizava stanici brzinom 16 m/s i emituje zvuk frekvencije 300 Hz.
Posmatrae na staniei registruje irekveneiju 314,5 Hz. Kolika je brzina zvuka?
1.20. Ova zvucna ta!asa imaju iste frekvenclje i brzine prostiranja. Njihove jacine s'e
odnose kao 4:1. Kako se odnose njihove amplitude?
1.37. Frekvencija zvuka sirene automobila u toku priblizavanja slusaoeu je 448 Hz,
a pri udaljavanju 426 Hz. Odredi: a) brzinu automobila, b) frekvenciju zvuka
sirene. c~332 m/s.
1.21. Snaga zvucnog izvora iznosi 0,2 mW. Kolika je jacina zvuka, aka se ta
2
snaga pre nasi okomito kroz povrsinu ad 8 cm ?
1.22. Jacina zvuka Iznosi 2,6.10.7 W/m
2
povrsine S=50 cm ?
1.23. Soaga zvucnog izvora iznosl 1,5 mW. Koliko se zvucne energije emituje za
dvije minute?
Sl.l.3
1.25. Zvueni talas ima frekveneiju 1kHz i jaeinu 10. W/m2 Koliks je amplituda
3
zvucnog talasa u vazduhu? c::::340 mis, p=1 ,29 kg/m .
1.26. Frekvencija zvucnog talasa je 1 kHz, brzina c=340 mis, a gustina sredine
1,2 kg/m 3 i amplituda oscilovanja 3,14 nlTl. Kolika je jacina zvuka?
1.27. Odredi nivo jaCine zvuka (frekvencije 1 kHz) koji odgovara: a) pragu cujnosti 10=10.
b) granici bola Im=10 W/m
1.28.
12
-(~-
W/m2,
.
2
1.29. Kolika je jacuna zvuka ako je nivo jacine : a)23 dB. b) 46 dB?
2
1.30.
Snaga zvucnog talasa koji ulazi kroz otvor povrsine 1,5 cm iznosi 3 ow. a) Kolika je jacina
zvuka na tom mjestu? b) Koliki je nivo jaCine zvuka na tom mjestu?
S1.1.4.
1.31" Nivo jaCine zvuka pored jedne zgarade iznosi 82 dB. Kolika zvucna snaga uiazi kroz prozor
povrsine 1,8 m ?
If,
Nivo jai':inc~ zvuka iznosi 50 dB. Kol1ka zvucna energija prolazl okomito kroz povrsinu 0,6 m za
8 s7
1.33. Sirena automobila emituje zvuk trekvenclje fo=800 Hz. Automobi! S8 krece
brzinom v=20 m/s. Koliku frekvenciju ce registrovati nepokretni posmatrac ako
se:a) automobil priblizava, b) udaljava? Brzlna zvuka u vazduhu je c=340 m/s.
Odredi relativnu gresku mjerenja u odnosu na tabllcnu vrijednosl brzine zvuko na datoj
temperaturi,
1.32.
1.34. Brod se na pucini javlja sirenom cija je frekvendja 200 Hz. Na obaH se
registruje ton frekvencije 204 Hz. a) Da Ii 5e brod pribHzava iii udaljava?
b) Kolika je brzina broda? c~332 m/s.
C T "" Co
rr-,
VT.
7.
Seneka (3 - 65)
Rjesenje:
q,~+ 1 nC~1-1 0'9
q,~+2 nC~21 0'9
C
C
r-8 em-0,08 m
a) Fo~? EF1; b)
F~?; ,~2,O;
e)
2. Elektricitet i magnetizam
2.1.Elektrostatika
je:n~eio
E,
Er
4nE r2
gdje je: k-elektrostaticka konstanta, f-permitivnost sredine. Za vakuum (a priblizno
q,
E j =k o -::;-=9
r-1
r2
,.
J09
Nm~.
e2
2
.
U vakuumu je 2.::::: 80
::::
8,85 10- 1:
C ."
Nm-
au nekoj
2,0
Fo = 2,8 10,6 N
E~?; r,~0,05
N
20000-C
Posta vektori imaju isti pravac, anda ih algebarski sabiramo, te j8 rezultuju6a jacina
elektrlcnog naboja u tacki A:
_
E "" F .
q,
Jacina elektricnog polja tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja je
E-k-'L
E=16400 N .
C
Primjer 2: Dva naboja Ql'=+20 nC i q2=~20 nC, nalaze 5e na udaljenostl 3=20 em, u
vazduhu (51.2.2.). Kolika je jaCina
elektricnog polja: a) u tacki A koja se
nalazi na sredini izmedu naboja, b) u tacki
B
kOja
se
nalazi
na
tjemenu
istostranicnog trougla, straniee a?
2 '
Rjesenje:
q,=+20 nC=+20'iO,9 C
q2~-20 nC=-20'10,9 e
a=20 em=O.2 m
a) E,=?, b)Eb=?
a)
a)
y; E
"
't t'
E
k q,
Njl" h
OVI mtenzi e ! SU
AI:::::
0(~
AZ ""
l2)
"(
y.
q,
(2)
EA=E"+EA2=[~)'(q,+q,)=3'6'1O
b) Vektor rezultuju6e jacine elektricnog polja je Ell
=:
Em
C
-+ EUe' Na sliei 2.2.
vidimo da su intenziteti vektora jednaki, EJl ;;:;: EE! ::::; EE}' tj. ovi vektori obrazuju
q, 9 I09.~me 2'lfrgC""4<OO_~.
= k () --:;-::::;
"
.)
2
a-
(O,2mY'
2.7.Dva naboja, od kojlh je jedno trl puta ve6e od drug09, nalaze se u vazduhu na
rastojanju 0,3 m. Odredl: a)velltlnu naboja ako je slla medudjelovanja 30 N, b)
silu medudjeiovanja u vodi?
2.8.Elektricni nabojkugle je -inC. Odredi: a) broj el8ktrona u vi sku u odnosu na
neutralno stanje, b) masu svih elektrona u visku. Potrebne konstante uzmi iz.
tablica.
2.9. Ova jednaka tackasta naboja od 3nC, nalaze se u petroieju (E-r=2) i medusobno
djeluju sHorn od 0,01 N. Koliko je rastojanje izmedu njih?
2010.Dva tatkasta naboja od inC i 2 nC medusobno su udaijeni10 em. a) Kollka je
sila medudjelovanja u vazduhu? b) Na kolikom rastojanju treba da budu naboji
u transformatorskom utju da bi sila ostala ista kao i u vazduhu? (r=2,2)
2.11.0dredi relativnu permitivnost tecnosti ako dva jednaka naboja u vakuumu, na
rastojanu 20,0 em uzajamno djeluju istom silom kao u tecn05ti na rastojanju 14
em.
10
2.12.0dredl sllu kojom se prlvlace dva jona, Na+ I c;-: a) u vazduhu, b) u vodl
(,=81). RastojanJe Izmedu jona je 1 nm, a nabojl su jednakl I Iznose
1,6.10.19 C.
2.13.Dvlje jednake metalne kugle Imaju naboje q,=4 nC I q,=-lnC I medusobno su
udaljene 1 m. a) Kolika je slla medudjelovanja kugll? b) Kollka 6e bltl slla
medudjelovanja aka se kugle dodirnu i vrate na istD rastojanje? Kakva je slla u
prvom s!ucaju a kakva u drugom?
2.14.Dvlje jednake lopte Imaju naboje +50 ftC I -10 ftC. a) Kollkl 6e bltl naboj loptl
poslije njihovog spajanja metalnim provodnikom? Koljko 6e elektrona proCi
kroz provodnik u procesu preraspodjele elektrona medu [optama?
2.15. Dva tackasta naboja, istih dimenzija, od -6 J.1-e i +8).1C nalaze se na izvjesnom
rastojanju. Naboje dovedemo u neposredan kontakt a zatim vratimo na isto
rastojanje. Kako se odnose sile medudjelovanja prije i poslije dodira?
2.1S.Dva jednaka naboja Imaju jednake mase m=1 9 I nalaze se u vazduhu.
Elektricna sila uravnotezena je gravitacionom sHorn. Koliki je naboj? Potrebn8
konstante uzeti iz tab lice.
2.17.Kako se odnose elektritna i gravltaciona slla: a) lzmedu dva elektrona, b)
izmedu dva protona? Potrebne konstante uzeH lz tablica.
~2
2.22.Elektrlcno polje obrazuje tackasti naboj q=16 nCo Kollka je jaclna elektrlcnog
polja u tackl na udaljenostl 6 em: a) u vazduhu, b) u vodl?
2.23.0dredl relatlvnu permltlvnost sredlne u kojoj tatkastl naboj 0,45 ftC stvara
4
elektrlcno polje jaCine 2.10 N/C na udaljenostl 5 em.
2.24.a)Odredi veliCinu tackastog naboja, oko je na udaljenosti 9 em jacina polja u
5
vazduhu 4'10 N/C.
b)Na kojoj udaljenosti ce taj naboj, u sredini cija je relativna permitivnost 2,
obrazovati polje iste jacine.
2.25.Zemlja Je etektricki negativno nabijena. Jaclna eJektricnog polja na njenoj
povrsini je 200 N/C. lzracunaj naboj Zemlje. Poluprecnik Zem!je je 6400 km.
2.26.Atom hidrogena sastoji se od protona j eJektrona kojl su medusobno udaljeni
50 pm. KoHka je jacina elektricnog polja protona na udaJjenosti na kojoj se
nalazi elektron?
11
2.31.Kapljica ulja mase 10" 9 miruje u homogenom polju jacine 98 N/C. Odredi
velieinu naboja kapljice.
ms.
E
2.35.Zadatak: Pokazi da postoje dvije vrste elektricnih naboja, te da se istoimeni
naboji medusobno odbijaju, a raznoimeni privlace.
Pribor: Dvlje staklene I dvije ebonitne (iii polivilinske) sipke, vunena krpa, svila,
zicana kvaCica objesena a konac (s! R.6.).
2.36.Zadatak: Pokazi da se tijelo maze nae!ektrisati posredstvom drugog tijela,a
da se pri tome ne dodirnu (elektrostaticka indukcija).
Pribor: Elektroskop, naelektrisana stak!ena iii ebonitna sipka.
2.37.Zadatak:Pokazi da provodnik kaji okruzuje kuglicu e!ektroskopa zasticuje
elektroskop od spoljasnjih naboja (elektrostaticka zastita). Pokazi da dielektrik
(izolator) slabi elektricno polje.
Pribor: Elektroskop, ebonitna (iii staklena) sipka, metalna casa, staklena casa.
2.38.Zadatak: Pokazi razliku izmedu provodnika elektriciteta i izo!atora.
Pribor: Elektroskop, metalne sipke (bakar, aluminij, gvozde ... ), sipke od
izolatora( plastika, guma, staklo .... )
Ako je cestica prije toga mirovala, onda jebrzina koju dobije (iz mv' = qU ),
2
v=t!U
1 eV (elektronvolt) je energija koju dobije elektron ubrzan razlikom potencija!a
1V.
1 eV=1 ,6'10~'9 J.
81 jediniea za napon je volt (V)
v=2.
c
E=U
d
gdje je: Urazlika potencijala izmedu tacaka Cije je rastojanje d.
Primjer 1: Na rastojanju d=80 cm u vazduhu, nalaze se dvije metalne lopte
poluprecnika R,=H 2=8 em (sI.2.3.). Odredi: a) potencijal svake lopte ake su
naboji q,=+2 nC i Q2=1 nC, b) rad sila elektricnog polja da se lopte dodirnu, c)
poteneijal i naboj svake lopte kad se dodirnu.
12
13
Rjesenje:
R,=R 2 =8 em=0,08 m
d=80 em=0,8 m
q,=+2 nC=+2'1O" C
12--1 nC--1-10.9 C
S1.2.3,
a)V,=?, V,=?; b)A=?
c) VI' =?, V:i = '?, qj =? i q2 =? Pretostavljamo da je naboj ql nepokretan, a naba]
+q'~_d~q1
a)
rnyl
f;eu
112
m'l
1,610 19C20V
9,1'10-"kg
2,65 l06~
225V
O,08m
J~ -~!
-(1' 1'2)
udaljenosti.
gdje je
2.41. Naboj metalne kugle je 0,5 nC, a poteneijaJ 50 V. Kollki je poluprecnik kugle?
2.42. Pateneiial metalne kugle, tiji je poluprecnik R=2 em, iznosi -120 V. Odredi:
fl=d=O,8 m i f2=2R=O,16 m.
A _9.10 9 Nm
c)
Kada
S8
2
'
a) nabaj kugle, b) broj eiektrona koii 6e otici u Zemlju, ako se kugia uzemlji
1O-9C.H)10-~c(_1_---1-L9anJ
la,8m
2.43. Kollko elektrona treba dodati izolovanoj metalnoj kugli da bi nien poteneijal
O,l6m)
R]
qi
R2
qi
= q'
qz "" 2q',
q. _q_
I +q
__
2_ 2nC--lnC
O,5nC
2
2
Poslije dodira na svakaj ploti je nabo) od 0,5 nC.
Potencijali lopti poslije dodira su
2
_ g'
9 Nm
0,5 1O"'9C
56,2 V.
V'-~V,~kR ~9JO
O,08m
7'
14
2.49. Elektritno polje obrazuje tackasti naboj od 400 nC, koji ie smje"ten u
transformatorsko u!je (cr"",2,5),Odredi potencljal i jacinu eiektricnog polja na
udaljenosti 20 em od naboja,
2.50. Koliki rad treba izvrsiti da bi se tackasti naboj od 7 J.,tC doveo iz
beskonacnostj u tatku polja ciji je potencijal 2 V?
2.51. Koliku kineticku energiju dobije naboj od 2 ).lC kada se ubrza razlikom
potencijala od 3 kV?
2.52. Koliki rad izvrsi sila elektricnog polja da se tackasti naboj Q1;;:;;-1,5 nC priblizi
naboju +7 nC, sa udaljenosti d~20 em do udaljenosti r~8 em.
15
2.54. Elektricno polje u gHeerinu (E[=39) obrazuje tackasti naboj od 9 nC. Kolika je
razlika potencijala dvije tacke koje su udaljene ad naboja 3 em i 12 em?
2.55. Koliki rad treba izvrsiti da bi se dva naboja od 31lC, koja se nalate u vazduhu
na rastojanju 60 em, priblizila na rastojanje od 20 em?
2.56. Izrazi u dzulima energiju elektrona koji je ubrzan razlikom poteneijala: a) 1
V; b) 80 V.
E
2.67. Zadatak: Pokaii da sve tacke
provodnika imaju lsti potencijal.
Pribor: elektroskap, cilindricni provodnik
sa siljkom (51.2.4.), kusal;ca (meta Ina
kugla sa drskom od ;zolatora), spajna
fica.
SI.2.4.
c=..'L
IJ
gdje je: q-kolicina elektriciteta dovedena provodniku, V{U)-eleklricni polencijal (napon) provodnika
prema Zemlji.
2.65. Cestica prasine mase 1 pg, im3 pet efektrona viska i ubrzana je razlikom
potencijala U:::::3 MV. a) Kolika je kineticka energija cestice? b) Koliku je brzinu
dobila cestiea?
2.66. Proton pocetne brzine vo=100 km/s u!etio je u hornogeno elektricno polje
jacine E:::::300 Vfem tako sto se smjer brzine poklapa sa smjerom !inija slle
elektricnog polja. Odredi: a) ubrzanje koje dobije proton, b) put kaji je prasao
elektron dok je dobio brz;nu 200 kmls.
=..s:.V .
C'"
Cf:-~
, 'd
C, ""C, +C,
+c, +. +c"
1
1
1
1
1
---=-+--+-+ .. +--C. C, C, C,
C"
Energija ei('!ktricnog polja kondenzatora
2
2
Gustinel energije elektricnog pola u kondenzatoru,
2C .
.~=2-E'
V
Primjer 1: PIOC8Stj kondenzator napravljen je od aluminiJske folije cija jedna strana ima duzinu 20 em i
sirinu 10 em. Rastojanje izmedu plata je 1 mm. Odredi: a)elektricni kapacitet kondenzatora,ako je
izmedu piaca vazduh, b)naboj na svakoj ploCi kondenzatora kada se priklju6 na izvor napana 12
V, c} eiektricni kapacitet kondenzatora, ako se izmedu placa stavi parafinski papir (.-""2), d} kolicinu
elektriciteta koju ee kondenzovati kondenzatar, pri napanu 12 V, kada je izmedu ploca parafinski
papir, e) energiju akumu!iranu na kondenzaloru!
Rjesenje:
a",,20 cmo::O,2 m
b=-10 cm::::O,1 m
d""l mm""O,001 m
, 2
a)C o- 7, b)qo=7, C",,? d)q=?, e) W=?
16
17
S Z
o=ctlc'd'
d h'
l' S
avazu Jecr"'!
b!'
885 10-" G
0,2m a,lm
Nm'--O,QOlm
",a',ej8 'c,"'
2,79. Ova kondenzatora su vezana paralelno i prikljucena na napon od 20 V. Naboj na oblogama prvog
Co = 1,77 lO-l~F
""
2.81. Tri kondenzatotra od: 0,2 nF, 0,3 nF i 0,4 nF. vezana su redno i prikljucena na napon ad 600 V.
d)q=CU=3,54-1O- Hl P12Y",,4,251O-"C.
3,54JQ-Lr'F{l2V)'
2,55 10-' J.
2
Primjer 2: Ova elktricna kondenzalora , C 1",2 pF i C2",,3.uF, vezana su serijski i prikljucena na napon
U",,110 V. Odredi: a) kapacitet baterije (ukupan kapacitet), b)naboj na oblogama svakog
kondenza!ora, c) napon na krajevima svakog kondenzatora.
Rjesenje:
6
C 1=2 f-l F",2'1O- F
C~",3 uF.=31 O'oF
a)C",?, b)q=? c) u1=? U2 ",?
2,82. Energija kondenzatora je 0.1 mJ, a napon ns plocama kondenzatora 200 V_ Odredi: a) elektricni
kapadtet kondenzatora, b) naboj na plocama kondenzatora?
2.83. Provodna lopta, poluprecnika 1 em, ima ima potencijal 300 V, Kolika koliCina toplote se izdvoji
.
2.84. Povrsina svake place ravnog kondenzatora je 300 cm 2 , a debljina izolatora 1 mm (r,=6). Ko!ika jc
blla razlika potencijaia na pio{:ama kondenzalora aka se pri izbijanu kondenzatora izdvojila loplota
ad 0,21 mJ?
2.85. Ova serijski spojena kondezatora. 3pF i 6)JF, vezana su paralelno sa kondenzatorm ad 5
Koliki je kapadtet baterije? Nacrtaj semu!
1,21O-"F
~lF
~lF.
2.88. Koliko kondenzatora treba para!e!no spojiti da bi pri naponu ad 2500 V na bateriji, naboj na bateriji
bio 0,1 C? Kapacitet jednog kondezatora je 2 )IF.
T
2.68. IzraCinaj elektricni kapacitet Zemljine kugle. R=6370 km.
2,89. Plocasti kondenzator primi na svaku plocu naboj od 10 mC, pri cemu napan na krajevima
kondenzatora poraste do 200 V. Odredi: a) rad utrosen na naelekirisanje kondenzatora
b) kapacitet kondezatora. c) energlju kondezatora, d) stepen korisnog djelovanja kondezatora
2.69. Koliki poluprecnik treba da ima provodoa iopla da bi njen kapacitet u vazduhu iznosio jedan
farad?
2.70. Provodnoj iopti se dovede naboj od 30 nC i njen poteneijal je lada 6 kV. Odredi: a) nlektricni
2.71. Naboj na provodnoj lopli je 4,5 nC, a kapacilet 1,5 pF. Odredi: a)potencijallopte, b)poluprecnik
lopte_ Lopta se nalazi u vazduhu.
2.72. Odredi eJektricni kapadlet kondenzatora cije obloge imaju povrsinu 47 em?, a izmedu obloga je
parafinisani papir (',,,,2) debljine OA5 mm
2.73. Metalna kugla poluprecnika 9 em u vazduhu ima potencijal 50 V. Odredi: 8) eleklricni kapacitet
Iwgle, b)naboj na kugli, c) povrsinsku gustinu nabaja, d) elektricni kapacitet kugle aka 5e potopi u
ulje (",,2,2).
2.74. Kapacitet plocastog kondenzatora iznosi 2 nF. rastojanje izmedu ploca 0,5 mm i dielektrik sa
Er=2,2. Kolika jo povrsma obloga kondenzatora?
2.75, Izmeou obloga kondenzalora povrsine 30 cm 2 nalazi se staklena ploca debljine 2 mm ((.,-",7).
Naboj na plocama je 9,3 nCo Koliki je napon na plocama?
SI.2.S.
2.76. Najednu plocu kondenzatora dovede so naboj ad 14 nC, dokje druga pioca uzemljena Kapacilet
kondenzatora je 70 pF. Koliki je napon na piocama?
2.77. Tri kondenzatora od: 1 j.lF, 2 j.lF i 3 j.lF, vezana su serijski. Koliki je ukupan kapacitet?
19
I 1 +I 2 +1}+"'+I n =iI;=O
;"1
tE, ~tR,I,
~ "''!
M
gdje je "'q-naboj koji protekne kroz presjek provodnika za vrijeme "'I. SI jedinica za
jadnu struje je amper (A).
;~1
i~1
Rl
R,
R3
-~-+-+-+
~.'! .
R=p-,
1
.. ,+--
R"
1 == ncSv
gdje je: n~broj slobodnih eiektrona u jedinici zapremine, v ~srednja brzina
elektrona, S-povrsina PJ9sjeka provodnika.
+ .. + I")
U~220
, nalazimo da je
Ro(l+ at)
1= U
R
gdje je: U-napon na krajevima provednika, I-jacina struje, R-elektricni otpor
provodnika. S! jedinica za e!ektricni otpor je om (Q).
. t porgnjaca
.. ee
I ktnCnl0
b)
220V
4A
zicegrijaca
c)
U
I
R=~=--=44Q.
f~
RS
p
Gustina struje je
44,,O,3ro-6 m 2
1,3 10
lO,Im
Qm
Q=A
I~~
R+r
gdje je:E-e!ektromotorna sila izvora, R-vanjskf otpor kola, r-unutrasnji otpor kola.
Primjer 2: Na sliei p.2. odredi pokazivanje ampermetra pod a), b) i c). Unutrasnji
otpor ampermetra je zanemarljiv.
20
21
Rjesenje:
rlL":,oR,,"c:.3,,n-lH
R2-'"",_'_'_~
___A_--"
~L------U""!2V-
R A =R v=20.Q
a) IA =50 mA=O,05 A
1",1A
Rs=?
b) U=50 V
Rp=?
---J
"
a) Potrebno je da pri jacini struje u kolu 1=1 A kroz ampermetar teee stmja IA=0.05 A (81.2,6.a).
Prema 1, Kirchoffovom pravilu
I = I A + Is . Is=0.95 A.
R '""' IARA
S - Is
oj
sLp,2,
Rjesenje:
a) Potrebno je nae] ukupan otpor
12V
3Q+6Q
O,9SA
Rv ""- 50~_20Q=980.Q
O,OSA
~;:~y~
IAR~
Primjer 4: Baterija akumulatora sa elektromotornom silam ad 2.8 V, ukljucena je u kola po semi kao na
sllci.2.7. PrJ..tome je R 1 =1,8 Q; R2=2,O Q. R3=3,O n. i jaCina struje u kolu 11 ",0,8 A. Odredi: a) otPOI"
vanJsk~g .. dIJela kola, b)unutrasnji olpor kola, c) jaCinu struje koju polcazuje ampermetar A 2 .
U.nulrasnJI otpor ampermetra zanemariti.
~
_. ___ ~J
RJ8senJe:
t
'e
!=R=-ej-Q =1,33 A
3Q,6Q
""
1,OSD:
b)potrebno je da pri naponu U=50 V {sl.2.6b} kroz instrument lece struje IA ",0,05 A Kad serljske
vezeJe u=Up+Uv""RpIA+RyIA;
O.OSA 20D:
""
t'
U 12 V
Ampermetar po kazuje J8ClnU s rUj8 1= -, = -_. = 6 A .
l'
2Q
c) Data je kombinovana veza otpora. Otpori R1 i R2 su vezani para!elnoJ
ekvivalentni otpor (vidi pod b) je
Ii
",~.gdjeje
R +r
''''I' .... I,
'. _, ' _
R-otpor
Ih"
9'R
1,,,,08
R,03,0A[J
a) R=?, b) r;;;;?, c) h=?
a} Prema Ohmovom zakonu jaCine struje
u nerazgranalom dijelu kola je
2Q
"--'-~-ll
R3
SI.2.7.
Olpori
Primjer 3: Mjemi instrument ima utrasnji olpor 20 n. A)Kada se taj instrument koristi za mjerenje jacine
struje, onda kazaljka instrumenta ima pun otkton pri J8cini struje ad 50 mAo Koliki olpor treba da
ima sant (olpor paraielno vezan sa
ampermetrom) da bi pun otklon kazaljke bio
R,
pri struju od 1 A? b) Kad se laj instrument
.~,
~-\.Y,
upotnjebi kao voltmetar, odredi veliCinu
I~
predotpora (serijski vezan otpor) da bi
instrument imao pun alklon kazaljke pr1
~U---oJ
naponu od 50 V:
b)
SL2.6.
22
R2
R3 Sli
I J =1, +1"
vezani paralelno te je pad napona jednak
R2Il =R313'
Iz gornje dvije jednacine dobivamo: IF-D,671?; 11 =0,48 A
Primjer 5: U strujnom kolu. na slici 2.8 .. nalaze S8 strujni izvori elektromotornih sila E1=1 ,5 V; E2",,2 El i
E3;=~ V, !~ ~.tpori R I =8 Q i Rz",15 Q, Unutrasnji olpori izvora su r~=3,2 0., r22'l i f3",0,12 1:2.
Izracunatl Jaclne struJa 11 , 12 i 13
Rjesenje;
23
R,
!""
Ii
L.~~~
R2
-E7-E
-I ~
"I ~"i
B *2
C
r~
~E3
~F
<, -
SI.2.8.
(2)
(3)
I, "" I, +1,
11,21 1+21 .4b=-l ,5
21 ,41 2-0,121 3 ",,3
Rjesavanjem ovog sistema jednacina dobivarno:
20109.Elektricni otpor spirale sijalice, kada je uk!jucena iznosi 0,3 k2. Kolika jacina
struje prolazi kroz spiralu kada se prikljuc[ na gradsku mrezu napona 220 V?
T
2.92. Ko!iku jacinu struje pokazuje miliampermetar ako kroz njega za dvije minute
protekne naboj od 18 Co
2.93. Galvanomelar pokazuje struju od 1mA. Koliki naboj prode krol galva nome tar:
a) 1 s, b) 5 min?
2.94. Ampermetar pokazuje struje jatinu od 3 A. Koliko elektrona prolekne kroz
presjek provodnika svake sekunde?
2.95. Za dvije minute kroz presjek provodnika protekne n:::::3'10
je jacina struje?
21
elektrona. KoUka
2.97. Vozac pri paljenju automobila pokrece an laser 2 s pomocu struje ad 0,3 kA.
Koliki je nabo] prosao kroz eiektropokretac (anlaser)?
2.98. Kroz provodnik prolazi struja ad 2 A. ysolika je gustina struje na mjestu gdje je
presjek provodnika: a) 1 mm', b) 2 mm'?
2.96. Za vrijeme ad 75 min kroz neki provodnik protekne nabaj ad 55 Ah. Kolika je
jacina struje u provodniku?
24
2.118. Volframova nit eleklricne sijalice ima otpor na OC, 42 Q. Koliki je otpor niti
na temperaturi 2100"C? a~0,005 1rC.
25
e-1r~"'R;;-,~::~'~'
l..~""",~~,
"
R,'
~~RC",-"',
S1.2.1O.
ir-~=--.~,R~"J
R2 .
-'1
~I
R3
SL2.l L
26
27
-r ""I;"" 1-c~::::: J-
{:;Ja)
-1
~" ~ : . : }
b)
1:0:
d)
S1.2.12.
CE---- u --~"I
SL2.13.
SL2.16.
or
3"-
.R
R'"
HOV
.3Q
S1.2.14.
2.156.5est
jednakih galvanskih elemenata
e!ektromotorne sile po 1,5 V i unutrasnjih
SI.2.19 .
otpora po 0,3 Q, vezani su serijski kao na
shei 2.18, Ta baterija je prikljucena na vanjski otpor R=7,2 ft Odredi: a) jacinu
struje u kolu, b) napon na krajevima vanjskog otpora, c) napon na krajevima
svakog elementa. Nacrtaj semu.
2.148.Na sliei 2.15. prikazana je veza eetiri otpora: R=1,6 Q, R,=4 Q, R,=6 Q i
R3=12 Q. Odredi a) ekvivalentni atpor, b) struju u svakom otporu. Napan
izmedu taeaka A i B je 18 V.
28
29
A=UIt
gdje je:t-vrijeme proticanja struje, U-napon na krajevima posmatranog dijela kola.
8naga elektricne struje,
L"
jr r '1 r <-I----'
SI.2.20.
~:J--
S1. 2.21.
p= A =Ul=IU'
t
Q =Rl't
Primjer 1: Elektrieni stednjak ima ukupnu snagu P=5 kW kada su ukljuceni svi
grijaei na grad sku mrezu napona 220 V. Odredi: a} jaeinu struje koju vuce
stednjak iz mreze, kada su ukljuceni svi grijaci, b) elektricni otpor svih grijaca u
stednjaku, c) dnevni i mjesecni utrosak elektricne energije aka su svi grijaci
ukljuceni u prosjeku dnevno 2 h, d) mjesecni racun za utrosenu elektricnu
energiju stednjaka.
Rjesenje: Potrosaei u stanu S8 veiu paralelno. U tom slueaju svi su potrosaci na
istom naponu, a rad jednog potrosaca neovisan je od rada drugih potrosaca.
a)
u2
U2
R '
IZ~(220V)2
9,68Q.
5000W
c) Utrosena elektricna energija jednaka je radu e!ektricne struje. jz reladje
A =5kW 2h =!OkWh
Mjesecni utrosak elektricne energije je
A =!OkWh 30~ 300kWh
d) Mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka je,
300 kWh0,1 KM,"30 KM
30
31
Rjesenje:
s,
P,=60 W (U , =220 V)
P,=1 00 W (U,=220 V)
U-220 V
a) R , -?, R2-?
b) P,'=?, P;=?
a)
S1.2.24,
V' (220V)'
U' (?lOV'
R =~, =-----=~06,7Q: R =--'-=----L=484Q
j
Pl
60W
2
1\
lOOW
b)
Kada se sijalice vefu serijski (sl. 101.) onda kroz njih protice struja
V
220 V
t
--=0,17.'1.
R, + R, S06.Hl + 48411
:=.
Sijalica od 100 W
Objasni zasto?
ce
S8
vezu serijski.
T
2.163. U TV prijernniku, koji ima snagu 180 W kada S0 prikljuCi n3 gradsku mrezu
napona 220 V, pregorio je osigurac, Na raspolaganju su nam osiguraci ad
0,5 A j 1 A Koji cema osigurac upotrijebiti?
2.166. Koliki otpor treba de ima elektritni grijat, prikljucen na napon 220 V, de bi
se u njemu za 10 minute oslobodila koliCina top late od 1 MJ?
2.167. Koliki je dnevni utrosak elektritne energije u stanu sa sljedec':im
potrosacirna: a) 5 sija!ica snage po 100 W koje dnevno gore po 4 h, b)TV
aparat snage 200 W koji je dnevno ukljucen 7 h, e) elektricni stednjak snage
2 kW ukljucen dnevno 4 h, d) elektricni bojler snage 2 kW ukljuten dnevno 2 Ir,
e) ves masina snage 2,5 kW ukljucena u prosjeku dnevno 1,5 h? Koiiki je
ratun za mjesecni utrosak elektricne energije ako cijena 1 kW iznosi 0,1 KM?
2.168. Snaga grijaca iznosi 800 W, kada se prikljuci na napon od 220 V. Koiika 6e
biti snaga ako napon opadne na 200 V?
2.169. Elektricni patrosae ima snagu 440 W kad se prikljuci na napon 220 V. Koliki
je otpor potrosaca j jacina struje kroz potrosae?
32
2.172. Sijalica za epidijaskop ima snagu 500 W kad se prikljuci na napon 220 V.
Odredi: a) otpor sijalice u radnom stanju, b) jatinu struje koja prolazi kroz
sijalieu u radnom stanju, c) otpor sijaiice na aoe aka je temperatura vlakna
sijalice kada radi 2S00'C, a temperaturni koeficijent otpora u=O,005 11'C,
d) jacinu struje koja pro!azi kroz sijalicu u trenutku ukljuCivanja (na temperaturi
OC).
2.175. Elektricni grijac je od cekas iiee ciji je presjek 0,4 mm . Snaga grijaca je
1 kW kada se prikljuci na napon 220 V. Kolika je duzina iice grijaca?
2.176. Spirala grijaca ima snagu P]=800 W kada 5e prlkljuci na napon od 220 V.
Aka 5e iiea grijaca prepolovi i ponova prikjuci na i5ti napan kolika ce biti
snaga grijaca?
2.177. Grijac bojlera ima snagu 2 kW. ZA koje vrijeme se zagrije 50 I vode ad
temperature 25C do 60C?
2.178. Odredi otpor grijaca koji je prikljucen na napon 220 V ako za 20 min izdvoji
1 kWh toplote.
2.179. Elektromotor ima korisnu snagu Pk=2 kW i prikljucen je napon 220 V.
Stepen korisnog dej!ovanja motora je 95%. KoUka jacina struje pro!azi kroz
elektromotor?
2.182. Elektricni cajnik zagrije 1,8 I vode ad 10C do 100C za 22,5 min. Cajnik je
prikljucen ns napon 220 Vilma kaeficijent korisnog dje!ovanja 80 %. Odredi:
a) korisnu snagu grijaca, b) snagu grijaca, c) ja6inu struje koja prolazi kroz
9rija6, d) elektricni otpor grijaca.
2.183. Iz nikelinskog provodnika duzine 6 m j precnika d=O,4 mm, napravljen je
9rijat. Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) snagu grija6a kad se priklju6i na
gradsku mrezu napona 220 V, e) koliCinu vode koju zagrije 9ri]a6 za 20 min ad
20"C do 50"C.
33
8,314-~.298K
M p
2~
IO'Pu
mol
.
_.
Iz Jednaclne: H,O ---'I H,
T
2.185. Kollko 1e eiektrona pOlrebno za izdvajanje: a) 1 mola srebra iz raslVora srebro-nitrata, b) 1 mola
bakra iz rastyora kupri-sulfata?
2.186. Pri prolasku struje jaCina 1,5 A u toku 30 minuta kroz rastvor soli nekog tl"Ovalenlnog rnetaia, na
katodi S8 izdvoji 1,07 g. Kolika je reiativna atomska masa tog melaia?
2.187. Aluminij
S8
aluminija?
Elektricna struja u tecnostima i gasovima
Prvi Faraday-ev (Faradejev) zakon elektrolize: Masa izdvojene tvari na elektrodama,
proporcionalna je proteklom naboju,
m =kq,
gdje je kelektrohemijski ekvivalent za datu tvaL
Nabaj 510 ga nosi 1 mol elektrona zove se Faraday-eva konslanla
F=NAC=96484~.
mol
2.188. U Leklanseovom elementu jedna elektroda je cink na kojoj se odvija elektrodna reilkciji'J."
Zn --+ Zn" + 2e . Za Iwliko ee se smanjiri masa cinkovog omotata za 1 sat aka daje struju 0,03 A?
2.189, Elektrolizom hioridne kiseline nastaje gas hlor i gas hidrogen. Izracunaj zapreminu izdvojenog
gasa hlora i hidrogena, ako jo temperatura 32 c C, pritisak 1,1 bar, jacina struje 0,5 A, vrijerno
trajanja elektrolize 1 min i 10 s.
2.190. Pri odredivanju elektrohemijskog ekvivalenta bakra u toku 5 min kroz rastvor je pro!azila struja
ad 1,2 A. Za to vrijeme masa katode se povecala Z8 120 mg. Kolika je vrijednost eicktrohemijskog
ekvivaienta bakra?
2.191. Koja kolicina dvovalentnog nikla se maze izdvojiti iz rastvorE! za 1 sat pri J8Cini struje od 1.5 A?
,F
2.192, Elektrolizom je dobiveno 1 kg bakra. Koliko srebra S8 moie dabit! ako S8 kroz odgovarajuCi
m=~q
Primjer 1: E!ektrolizom vode (kojoj je dodalo nesto sulfatne kiseline da S8 pospjesi provodenje slruje)
nastaje oksigen i hldrogen. Kol"lka je 'I:ldvojena masa i zapremlna gasa hidrogena pri proticanju
struje od 0.15 A u loku 3 sala_ Temperalura je 25 9C i pritisak 1 bar. Kolilw S0 pri tome izdvoji gasa
oksigena?
Rjesenje:
2.193. Pri elektrollzi rastvora dvovalentnog nikla, nikl 5e izdvaja na povrsini 120 cm 2 Za koje vrijeme ce
se obrazovatl sioj debljine 0,03 mm. Napon na eleklrodama je 1,8 V, otpor rastvora je 3,75 Q.
KoJika elektricna energija ce biti pri tome utrosena?
2.194. Pri niklovanju se koristi struja gustine 0,4 A/dm 2 . Kolika debljina sloja niida se moze dobiti
propustaju6i kroz ras\vor struju u toku 8,9 h?
2.195. Pri posrebravanju iz adgovarajuceg rastvora soli izdvojilo se 40,32 9 srebra za 1 h. Otpor
rastvora je 1,2 Q. Odredi jaCinu 5truje, napon na elektrodama i utrosak energije za vrijerne
posrebrivanja.
2.197. Koja kolicina i broj atoma dvavalentnog cinka S8 moze izdvojili na katodi za 5 min pri elektrolizi
rastvora cink-sulfata, aka je jaCina struje kroz rastvor 2,5A
2,198. Znajuci relativnu atomsku masu i valentnosl natrija, cinka i alurninija odredi njihov clektrohemij:c;ki
ekvivalent.
M(J--b)=2 g/mol
m",,?, V=?
2.199. Energija jonizacije molekula gasa iznosi 12,3 eV. a) Koliku brzinu moraju lma!i oIeklroni da bi
2.JL.
m=.!v..!.,lt--
zF
2.196. Koliku jaCinu struje treba propustiti kroz gasni voltarnelal' da bi za 10 h dohilj 0,2 n/ gasa
hidrogena pri standardnim uslovima?
1:=0,15 A
1=3 h",10S00s
T =(273+25)K=298 K
p",-1 bar",,105 Pa
z",,2
mol
2.96484~
.O,J5A.10800s=O,OI68g
2.200. Anodnim kolom elektronske cijevi tete struja od 3,2 mA Koliko eiektrona svake sekunde izleli iz
katode?
mol
34
35
gdje je: I-jabna struje kroz solenoid, N-broj namotaja solenoida, ,duzina solenoida.
Sila kojom magnetno polje djeluje na provodnik duzine 1 kroz koji teee struja
jacine I (Ampereova sila) je (512.29.)
2.201.
F=IB!sin a
+
K
A I
':0~;~:'
F:::::qvBsina
':=~:j
2.202. Zadatak: Pokaii
St.2.27.
Sl.2.26.
uticaj jonizatora na
provodljivosl gasa.
B) Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterij;J, galvanometar.
sibica, vezni materijal (sI.2.27.).
b) Pribor:Eleidroskop (naelektrisan), sibica.
S1.2.29.
2.3. Elektromagnetizam
Mctgnetno polje
F~11 1,1,1
2na
gdje su: 11 i 12 jacine struje u provodnfcima, f--duzina provodnika.
gdje je : 11-
Q) =
<p~BS.
H~~!-,
2na
gdje je I jatina struje kroz provodnlk. Jedlnica za jacinu magnetnog polja je A .
m
Jacina magnetnog polja u centru kruznog provodnika poluprecr1ika r je
I
H~-.
2r
Jacina magnetnog polja unutar solenoida (zavojnice) je
H~ NI
1
36
51.2.30.
).
Ako tesflca naboja q ufeti u homogeno magnetno polje brzinom v, okomito na smjer tog polja.
onda CO se kretati po kruznici poluprecnika r,
IIlV
r=-.
qB
Primjer 1: Solenoid ima 369 namotaja i duzinu 30 em. Njegova ukupna otpomos!
iznosi 2,4 Q i krajevi so!enida su prikljuceni na napon 12 V. Odredt: a) jacinu
magnetnog polja unutar solenoida, b) magnetnu indukciju unutar solenoida,
2
c) magnetni f1uks aka je paprecni presjek solenoida 12 cm , d) jacinu
magnetnog polja; magnetnu indukciju i magnetni fluks kad se u solenoid uvuce
zeljezna sipka cija je re!ativna permeabilnost 190.
Rjesenje:
N~360
t~30 em=0,3 m
R~2,4 Q
S~12 cm2~12'10'4
a) H=?, b)
12V
2,4A
1~-~--=5A
U~12V
Bo~?,
m'
e) <Po=?
0::: -
A
NI = 3605A
- - - . = 6000 - .
t
O,3m
ill
37
b)
2.207. Magnetna indukcija u nekoj tacki polja iznosi B~0,6 mT, a jabina magnetnog
pol)a H=9,55 Aim. Kolika )e permeabilnost sredine u toj tacki? Kolika je
relativna permeabilnost?
c)
Primjer 2: E!ektron uleti u homogeno magnetno polje indukcije 2mT brzinom 300 km/s, okornito na
smjer magnetnog polja. Odredi: a) sHu koja djeluje oa eiektron, b} poluprecnik kruznice koju opisuje
elektron, c) vrijeme jednog obiiaska kruznice,
Rjesenje:
8",2 mT:=2"10-3 T
~"'9, 1: 10-31 kg
((_90
a) F=?, b) r=?, c) T=?
X, X
~
/
SL2.31.
2.213. Kruini provodnik postavljen je okomito na magnetno polje jacine 6 PJm. Pri
tome je magnetni fluks 2,3710"7 Wb. Koliki je poluprebnik kruznog provodnika?
Q
)
b) Posl0 elektron ima negalivni naboj, smjer LorentzGve sile koja djeluje na elektron je suprotan
anom na slid m.2. Lorentzova sila daje elektronu centripetalno ubr.c:anje i prisiljava 9a cia se krece
po kruznid poluprecnika r (sl.m.3.) koji je odreden reladjom
mv"
evB=--.
9 1.10-31 kg 3 10' ~
<
cB
' ".
_s
a) Na elektron naboja e djeluje Lorentzova sila eiji je iznos (za ugao o==90
2.210. Magnetni fluks kroz okomitu povrsinu S=200 em 2 iznosi S10-4 Wb. Kolika je
jaCina magnetnog polja?
2.212. Magnetni fluks kroz neku ravnu povrsinu iznosi 60 mWb kad je ugao izmedu
"ti;
2.209. Koliki je magnetni fluks kroz povrsinu 8=25 em koja je postavljena okomito
na magnetno polje indukcije 8=4 mT?
8.53.10- 4 m
2.219. Kruzni provodnik ima poluprecnik 6,4 em i I<roz njega prolazi struja jacine
12,4 A. Nadi jacinu magetnog polja i magnetnu indukciju u eentru kruznog
provodnika.
relativna
2.220. Jacina magnetnog polja u eentru I<ruznog provodnika kroz koji prolazi struja
jacine 11 A lznosi 120 Aim. Odredi precnik kruga i indukeiju magnetnog polja u
eentru.
2.221. Kolika jacina struje treba da protice kroz kruzni provodnik precnika 31 em
da bi u njegovom centru magnetna indukeija bila jednaka horizontalnoj
komponenti indukcije magnetnog polja Zemlje koja iznosi 0,02 mT?
Tm/A, livenog
Kolika je
2.206. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki u vazduhu iznosi 2 Aim. Kolika je
magnetna indukcija u toj tacki?
38
39
2.223. Magnetni f1uks kroz kruzni provodnik poluprecnika 18 em iznosi 2-10. Wb.
Kolika jaeina struje pro!azi kroz provodnik?
2.224. Solenoid duzine 85 em ima 750 namotaja kroz kaje protice struja jaCine
5,6 A. Odredi jacinu magnetnog polja i magnetnu indukciju unutar so!enoida.
2.225. Magnetna indukcija unutar solenoida izn05i 1,2 mT. Odredi jaCinu struje
kroz namotaje solenoid a aka on ima 820 namotaja i duzinu 64 em.
2.226. Koliko namotaja po jed nom metru duzine treba da ima solenoid da bi
magnena indukcija unutar njega izn05ila 8,2 mT pri struji jacine 4,3 A?
2.227. Odredi magnetni fluks kroz poprecni presjek solenoid a duzine 1,6 m kroz
cije namotaje prolazi struja jacine 6,3 A. Solenoid ima 1400 namotaja i
poluprecnik 4,8 em.
2.228. Magnetna indukeija u eentru solenoida, koji ima 180 namotaja i duzlnu
30 em, iznosi 2,26 mT. Krajevi solenaida prikljuceni su na napon od 4,5 V.
Koliki je omsk! atpor solenoida?
40
2.236. Na pravolinijski provodnik, kroz koji protice struja od 14,5 A i koji se nalazi u
5
homogenom magnetnom polju jaeine 2,7'10 Nm, djeluje sila 1,65 N. Odredi
duzinu provodnika ako je postav!jen pod uglom 38 U odnosu na smjer
magnetnog polja.
2.238. Dva paraieina provodnika jednake duzine 3,2 m, kroz koje prolazi struja
jatine 58 A u suprotnom smjeru nalaze se na rastojanju 8,7 em jedan ad
dru909. Koliki je iznos sile medudjelovanja provodnik? Kakva je ta slla?
2.239. Odredi jacinu struje u provodniku ako ona privlaCi drugi provodnik duzine
2,8 m sa strujom jaCine 26 A, sHom 3,4 mN. Provodnici su u vazduhu, a
rastojanje medu njima 12 em. Kakav je smjer struje u provodnicima?
51.2.33.
S1.2.34.
S1.2.35.
cine
koncentricne
krugove
sa
2.247. Dva
provodnika
polupreenicima 20 em i 10 em, te strujama 10 A i 6 A. Odredi
jacinu magnetnog polja u centru kruznice ako: a) struje imaju
1St! smjer, b) struje imaju suprotan smjer.
S1.2.36.
41
2.249. U homogeno magnetno polje indukcije 20 mT uleti proton brzinom 3'10 4 mis, okomito na smjer
magnetnog polja. a} KoUka Lorentzova sila djeluje na proton? b) Koliki je poluprecnik kruznice koju
opisuje proton?
2.250. U homogeno magnetno polje jacine 6,77'10 4 Afm uleli eleklron brzinom 4,6'10 7 mis, okomito na
smjer magnetnog polja. Odredi: a) Silu koja djeluje na elektron u magnetnam polju, b) poluprecnik
kruzne putanje po kojaj se on krece, e) odnos eiektromagmetne sile i sile feze koja djeluje na
elektron. Polrebne konstante uzeti iz lablica.
2.251. Elektron se krece u homogenom magnetnom polju jacine 160 Aim, okomito na smjer magnetnog
polja po kruznid poluprecnika 10 em. Odredi: a) brzinu kretanja eiektrona, b) napon kojim su
ubrzani elektroni.
2.252. Kolika je jacina magnetnog polja u kojem S8 elektron krece po kru"lnici poluprecnika 8 em,
brzinom 2'106 mis, okornito na smjer rnagnetnog polja?
2.253. Proton i eiektron ulaze u homogeno magnetno polje. islom brzinom, okomito na smjer polja.
Kako S8 odnose poluprecnici kruznih putanja? Naboji protona i elektrona su jednaki po iznosu.
2.254. Period kretanja protona po kruinici poluprecnika r=10 em iznosi T=5,2101}s. Odredi: a) brzinu
profona, b) magnetnu indukciju i jacinu rnagnetnog
sOljer polja
2.255. Elektron se ubrzava u elektricnom polju naponorn 12 V i ulazi u homogeno magnetno polje
jacine 1000 AIm, okornito nR smjer polja. Odredi: a) brzinu elektrona, b) poluprecnik kruzne
putanje, c) period kretanja e!ektrona po kruznici, d) frekvenciju kretanja po kruznici.
4
2.256. U homogeno magnetno polje jacine 8.10 Aim okomito na njegov smjer, uleli proton j(Qji Ima
kineticku energiju 10 16J. Kolikom silom djeluje rnagnelno polje na proton?
E
2.264. Zadatak: Odredi magnetne polove
solenoida (zavojnice). Ispitaj kako zeljezo
utice na magnetnu indukciju solenoida
(sI.2.37.).
Pribor:
Solenoid,
dzepna
baterija,
magnetna igla, provodne zice za spajanje,
neki zeljezni predmet (npr. smotak kljuceva).
51.2.37.
!(7:'~slrrbk
)
(
.-
"'- leak,
d+
I
SI2.38.
2.257. Naelektrisana cestiea uleti u homogeno rnagnetno polje jacine 4,14'10 5 AIm, brzinom 2 Mmfs.
Odredi specificni naboj cestiee ak.a se ona u magnetnom polju krece po kruinici poluprecnika
0,04 m. Koja je to cestiea?
AI.~irka
elektrollta.
Pribor: Providna eilindricna posuda, razbiazen raslvor
H2 S04 , sipka ad alurninija (sI.2.39.), aluminijska folija, jac!
magnet (npr, nekoHko magnelica od vrata ormara). sitni
prah od krede, dvije dzepne baterije.
+
Al folija
-'[==:=11
:magncr
S!.2.39.
2.260< Elektron se krece u homogenom magnetnom polju Indukcije 8=0.02 T po kruznici poluprecnika
r= 1 em. Odredi kineticku energiju elektrona u dzulima i elektronvoltima.
2.261. Naelektrisana cestiea sa energijom E="1 keV krece se u homogenom magnetno polju po krugu
poluprecnika r-1 mm. Kolikom silom djeuje polje ns Cesticu?
2.262. Elektron se krece po kruzniei u hornogenom magnetnom polju jacine H=10 kAfm. lzracunaj
period T kretanja elektrona.
2.263. Ova jona istih naboja ulete u homogeno magnetno polje islom brzinom, okomito na srnjer polja.
Jedan jon ima m8SU 12 u i opisao je kruznicu poluprecnika f,,,,4 em. Odredi masu drugog jana koji
je opisao kruznicu f2=6 em.
42
Elektromagnetna indukcija
Prema Faraday~evom (Faradej) zakonu, indukovana elektromotorna sila
(ems), data je
E~_Nli~
lit '
gdje je: N - broj namotaja, M - promjena magnetnog tluksa u vremenskom
intervalu lit. Predznak minus ukazuje na to da je smjer indukovane struje takav da
svojim poljem teii da sprijeei uzrok indukcije (Lencovo pravilo).
43
E == Bf v sinu.
Aka je magnetsko polje kroz neki namotaj uzrokovano strujom jacine I, tada je
magnetni fluks kroz povrsinu obuhvacenu namotajem
b) Magnetni fluks kroz jedan namotaj je ~~LI, a kroz N namotaja N~~LI. Posto je
na~a poz~at~ promJena magetnog fluksa, uzrokovana promjenom jacine struje,
mozemo plsatl NiI$~Lill, odakle je
L~N~=80()
ill
"'~LI
SN 1
L=~,!J.\l~I-
E ~ -L ill.
;
Lit
~016H.
'
2,41O- Wb
14,5 A - 2,5 A
1
2
'1
1
2
Primjer 2: Pravoliniski provodnik duzine 1,2 m i olpora 2,5 Q moze da se krece po glalkim
medU5?bno paraieinim sinama zanemarlJivog otpoora. Sine 5U vezane za i:rver slruje ems 12 V i
unutr~cnJeg otp?ra 0,5 n. Taj provodnik se krece u magnetnom polju indukcije 0,8 T. Smjer polja je
okoml~ prema btaocu. Odredi jacinu struje kroz provodnik aka se on krece brzinom 12,5 m/s, okomito
na smJer polja. (s1.2.40.)
Rjesenje:
! ",,1.2 m
R==2,5 Q
Ef=18 V
r=O,5 Q
S",0,8 T
v=:i2.5 mfs
I",,? - - " .
W""..!..U'.
2
Aka su dvije z.avojniee (solenoida) induktivno vezane , onda 6e promjena jaCine strujlJ U PrJoj
zavojnici indukovali ems u drugoj Lavojnici,
L...~~~'-'~"'I''f~~~~~~-
I"'~
II. + r
81.2.40.
gdje je E - eleklromolorna sila koja djeluje u kolu
struje. Posta se provodnik krece u magnetnom polju, osim ems baterije El u kolu dj~luje i indukovana
ems EI:=B I~. Prerna pravilu desnog diana (ako se provodnik krece prema desLlom dlanu, a prsli
pokazuJu smJef magnetnog pOlja onda palae pokazuje smjer indukovane ems) je
N,N,S
M=f-l,).Lu-r-
"
Primjer 1: Kroz solenoid, koji ima 800 namotaja, prolazi struja jacine 2.5 A. U
toku 0,15 s jacina struje se poveca na 14,5 A. Pri tome se magnetni fluks poveca
za 2,4 mWb. Odredi: a) Srednju vrijednost indukovane ems samoindukcije,
b) induktivitet solenoid a, c) energiju ~rnagnetnog palja solenoida u trenutku kada kroz njega
prol8Zi struja jacine 2,5 A.
Rjesenje
1,~2,5
A
A
ilt~O, 15 s
12~14,5
t.dJ-2,410 3 Wb
b)
L~?c)W~?
44
I-~
6V
_ 2A.
2,5 Sl + 0,5 Q
T
2.270. Provodnik, na slid m.2.41" krece se u magnetnom polju
indukcije B. Odredi smjer indukovane struje u provodniku.
N~800
a)Es~?
SI.2.41.
2.27.3. Prema pravHu desnog diana (vidi primjer 2), na slici 2.40_ je prikazan smjer
ldukovane ems, u ravni crteza, adole. Kakav ce biti smjer indukovane struje
ako ie taj provodnik u zatvorenom kolu struje?
2.274. Okvir ko.ii sadrii 25 namotaja, nalazi se u magnetnom polju. Odredi
indukovanu ems koja nastaje u okviru pri promjeni magnetno polja od
0,098 Wb do 0.013 Wb za 0.16 S.
45
2.275. U solenoidu, koji ima 75 namotaja, magnetni lIuks iznosi 4,8 mWb. Za koliko
vremena treba da iscezne taj fluks, da bi S8 u solenoidu indukovala ems
0,74 V?
--+ ~
skrenutl kaza!jka galvanometra, ako C==r==N:J1
sjeverni
po!
magnetne
sipke S
priblizavamo jed nom kraju solenoida?
b) U kOjem srnjeru ce skrenuti kazaljka
SI.2.42.
galvanometra ako sjeverni pol magneta
udaljavamo?
Pribor: Solenoid, magnetna sjpka, galvanometar,v8zni materija!.(s1.2.42.)
SL2.43.
2.284. U solenoidu nastaje magnetni fluks od 0,015 Wb, kada kroz njegove
namotaje prolazi struja jacine 5 A. KoHko namotaja ima solenoid ako je njegov
induktivitet 0,06 H?
2.285. Kolika je ems samoindukciJe u solenoidu ako struja jacine 3,8 A iscezne u
toku 0,012 S1 Induktivitet soienoida je 68 mHo
2.286, U solenoidu se jatina struje promjeni za 2,8 A u toku 62 ms. Pri tome
nastaje ems samoindukcije od 14 V, Odredi induktivitet solenoida.
2.4. Elektrodinamika
2.237. Solenoid ima induktivitet 240 mHo ZA koje vrijeme u solenaidu se povecala
jacina struje ad nula do 11,4 A, aka je pri tome nastala ems sarnoindukcije ad
30V?
Naizmjenicna struja
2.288. Koliki je induktivitet solenoida aka pri struji od 6,2 A njegovo magnetno polje
lma energiju 0,32 J?
2.290. Odredi energiju magnetnog polja solenoida u kojem bi, pri jadni struje od
7,5 A magnetni fluks iznosio 2,3 mWb. Broj namotaja solenoida je 120.
46
47
U =O,707U o ; 1=0,7071 0
U daljem tekstu (ukotiko nlje posebno istaknuto) pod naponom i jac/nom struje podrazumjeva S8
efektivna vrijednost. U opcem slucaju u trenutku t=O, trenutna vrijednost napona i struje mogu blti
razliCite od nule, U '" t:o Sill(wt+tp~), gdje je ipo-pacetna faza
~(RL-RC)
R
SL2A4.
-u,,~uc
~
- r~l
..
,,
c~.
,
,
'.
~-
51.2.45.
U
1=-
Z'
nov
coscp = -
Z 1402
d) Padovi napona na pojedinim dijelovima kola su:
U,,=RI=lOOQl,57 A=157 V
Uc=Rc1=318,5 Ql,57 A=500 V
U L =Rd=220 Q1.57 A=345 V
e) Faktor snage je
R
JLc
Vi
U2
Aktivna snaga je
gdje su U" 11 ,
N1
j U 2 , 12 , N2 -napon, jacina
Dokazi da
j0
Nl
N2
-~-;
sekundarnoj zavojnici,
IOO]
cos'l'=-=--=0,714
Z 140Q
1
w=--
U
1=--=--=1.)7 A.
(looeO"
a) Z_?, b) l_? c)
P~_?
d) L:=?
lOQ
c) P, =Ulcoscp",220V2,2AO,5=242Q
48
49
(lom'
~(5Q)' ",,75Q'
R L ""S,7Q.
L"'~","-~
(J)
23.14,50s-'
u-s ,
<
~ 4~: = 6,7 A .
_lJ...P..=~,tOje
Us
Ip
IF=ls
Up
220V
2.295. Frekvencija struje gradske mreze iznosi 50 Hz. Koliki je period i kruzna
frekvencija?
2.296. Zicani okvir roUra u homogenom magnetnom polju ugaonom brzinom
w=376,8 rad/s. Kolika je frekvencija i period indukovanog napona?
2.297. Efektivna vrijednost napona gradske mreie iznosi 220 V.
maksimalna vrijednost?
=6,7A~6~V~=O.l8A.
Kolika je
50
6V
ce
Up
220 V
33
. N p =1\5--:::.20-------=7
od a kleJe)
...
c)
po
, Us
S8
0028H
'
struju
51
2.316. Kolika jacina struje protice kroz zavojnicu induktiviteta 0,1 H i omskog
otpora 10 Q kad se prikljuci na: a) istosmjerni napon od 24 V, b) naizmjenicni
napon od 24 V i frekvencije 50 Hz?
2.317. Koliki je induktivitet zavojnice koja je vezana sa termogenim otporom ad 30
1, aka impedanca njihove veze sa strujom frekvencije 60 Hz, iznosi 40 Q.
2.319. Odredi impedancu grane kola koju cine serijska veza termogenog otpora ad
2 kQ i kondenzatora kapaciteta 2ftF, kad kroz njih proti(;s struja frekvencije
50 Hz.
2.320. Termageni otpor R= 200 Q i kondenzator kapaciteta C=10 flF vozani su
redno i prikljuceni na izvor naizmjenicnog napona 110 V i frekvencije 50 Hz.
a) KoUka jacina struje protiee kroz kola? b) Ko!iki su naponi na krajevima
termogenog otpora i kondenzatora?
2.327. Kondenzator ima isti otpor kao zavojnica induktiviteta 1,5 H za naizmjenicnu
struju
f~50
Q.
2.330. Fazni ugao izmedu napona i struje lznosi 11,5. Koliki je faktor snage?
2.331. Faktor snage potrosaca u kolu naizmjenicne strujeiznosi 0,85. Aka je njegov
aktivni otpor 37 Q. koHka tece struja kroz potrosac kad je naizmjenicni napon na
njegovim krajevima 110 V?
R~45 &2. zavojnica induktiviteta L=2 H i kondenzator
kapaciteta C=10 J.lF vezani su redno i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V,50
Hz). Odredi napon na krajevima kondenzatora i zavojnice.
r~~
I-'0601J61'O.
T
--,
1
___ -.-1
II
~.
a)
b)
SI.2.46.
52
c)
,
-
R~100 n;
RL =94.2 Q;
Rc~ 199
n.
2.337. Fazni ugao izmedu struje i napona u koJu naizmjenicne struje iznosi 25 c .
Odredi: a) impedancu kola ako je aktivni otpor 26 n, b) razliku iznosa
induktivnog i kapacitivnog otpora.
53
2.349. Zadatak.lspitaj
generator
za
2.344. Primar transformatora lma N 1=1200 namotaja tanke iice, a sekundar N2 :;:;;:30
namotaja debele iicB. Kad S8 primar prikljuci na gradsku mrezu napona
U 1=220 V kroz njega teee struja 11::::0,15 A. Koliki su napon i jacina struje na
sekundaru?
2.345. Transformator za elektricno zvonce snlzava naizmjenicnl napon od 220 V
na 6 V. a) Kolika struja prolazi kroz primar ako zvonce ima snagu 5W, b) Kolika
je jacina struje kroz sekundar?
S1.2.50.
2.346. linijski napon trofazne mreze iznosi 380 V. Koliki je fazni napon
L,R
E
2.347. Zadatak: a) Na katodnom oscilografu posmatraj naizmjeniGni napon
gradske mreze (sI.2.47.). b) Posmatraj katakteristike zvucnih oscilacija koje se
pomocu mikrofona pretvaraju u elektricne. (sI.2.48)
KO
31.2.47
SI.2.48.
2.348. Zadatak:lspitaj
istosmjernog
napona
V,
S1.2.49.
54
SI.2.52.
KO
Pribor:
S1.2.5 I.
RL::::WL.
Rt .
UkljuCi kola struje (sI.2.52.). Izmjeri pad napona U i jaGinu struje I. Podatke
unesi u tabelu. Izvrsi najmanje tri mjerenja (U,=4 V, U2 =6 V, U3 =8 V) i za svako
55
_J
L-
Z 2_ R 2
2'
Ol
L -1 ClH-1O H
A~?
l"~_1_
2n.JLC
gdje je : L - induktivitet zavojnice. C - kapacitet kondenzatora.
Veza izmedu talasne duzine elektromagnetskih talasa i frekvencije
oscilovanja,
T~21tJLC .
Kapacitet kondenzatora je
s
Hru!.'. 'l.~Olmz =lln to-III'
C""E u'd",-H,H5
III
O,OOJ141ll
'"
Period oscilovanja je
T
2.351. Izracunaj frekvenciju oscilovanja elektritnog oscilatornog kola, aka j8
induktivitet zavojnice u tom kolu L=12 mHo a kapacitet kondenzatora 0.88 ~F
gdje je: permilivnos! sredine =Erto; permeabilnosl sredine !1=f1,f.\<lBrzina simnja eiektromagnetnih ta!asa u vakuumu je
1
c=--
,-----
n=--;;=.yf,!-l,
cui-
2
gdje je C - kapacltel kondonzatorQ., U - razlika potencijuta na njegovirn krajevlma.
\v = ,ui2
gdje je ! - jacina struje u zavojniCi.
Zapreminska gustina energije elektricnog i magnetnog polja,
""J:.H '-
= 2 w
"
2'
56
2.358. Radio Tuzla ima frekvenciju 94 MHz. Kolika je talasna duzina radiotalasa?
2.359. Talasna duzina radio talasa iznosi 60 m. Na kojoj frekvenciji emituje
program?
.57
2.360. Kolika 6e talasnu dutinu "hvatati" radioprijemnik dje je oscilatorno kolo ima
kondenzator kapaciteta 2 nF i zavojnicu induktiviteta OAmH?
"Zil'Ofjc:sanw ljubol'''
3.0 P T I K A
3.1. Brzina svjetlosti. Fotometrija.
2.364. Dipol (otvoreno oscilatorno kola) napravljen je ad dvije bakarne cijevi kaje
su medusobno spojene sijalicom za dzepnu bateriju. Kolika mora bitl duzina
iice da bi sijaHea maksimalno svijetlila aka do nje doiaze eiektromagnetni
talasi ad UKV ascilatora eija je frekvencija 150 MHz (sI.2.54.).
Brzina svjet!osti u vakuumu iznosi c=299 792 458 mls jli priblizno
c=310'mls.
Povrsina S na sferi polupretnika r, vidi se iz njenog sredista pod prostornim
uglom
ffi=
w
gdje je W. svjetlosni fluks. Jedinica zajacinu svjetlosti je kandela (cd), a za
sVJetiosm fluks lumen (1m).
cd~ 1m
sr
E
2.369. Zaclalak: Formiraj elektricna Dscilatarna kolo
tako da mozes pratiti elektricne osci!acije na
voltmetru.
~41II.
OS~ijetijeno~.t neke povrsine je kolienik svjetlosnog fluksa koji okomito pada
prenosa
58
energije
r2 "
SL2.5:">.
lx=:~2
m
I
E =: "2 cos 0:,
r
,,,
,,,
a,
A
SU.1.
59
T
Primjer 1: Izotropni tackasti sjetlosni izvor jacine 150 cd osvjetljavazastor na
udaljenosti 7,5 m. a) Koliki svjetlosni fluks pada na zastor? b) Kohka Ie srednla
2
osvijetljenost zastora cija je povrsina 2 m ?
3.1. SVjetlost prede rastojanje od Zemlje do Mjeseca, koje iznosi 384000 km/s. za
1,28 s. Kolika je brzina svjetlosti?
3.2. Svjeilost prede, u vakuumu, rastojanje koje je jednako oblmu Zemlje, za 0,139
s. Odredi poluprecnik Zemlje.
Riesenje:
1=150 cd
r=7,5 m
S-2 m
a) <P=?, b) E=?
3.3. Kugla ima poluprecnik r=1,2 m. Centralni prostorni ugao izrezuje na povrsjni
emituje svjetiost je
(j)
==
-----=~:.n_, := 0 0'1,,)5 Sf
- (7,5m)2
, ..
_u
S8
b)
.3768 1m
==
d
S1.32,
300 cd
h2
OsvijetljenosltackeBje
(8 m)2
E=~cosa,
gdjeje
[2
e'
h 8m
8
r:;;:;10m.Pritomeje cosa=~=-''-=O, .
r 10m
300cd
EB~~~- O,8~2,4Ix.
100 m 2
60
4n
43,14 sr
Osvijetljenost neke tacke izracunavamo prema Lambertovom zakonu Za
tacku A je: r:::::h; 0'-:::::0; coscx=1, te je
I
300 cd
,
=~=~~-~=4,7 JX
c)
3.6. !zotropni svjetlo5ni izvor emituje ukupan svjeUosni f!uks ad 1000 1m. KoHka ie
jacina svjeUosnog izvora?
.
3.7. Koliki svjetlosni fluks emituje tackasti svjetlosni izvor jacine 25 cd unutar
prostornog ugla od 0,64 sr?
3.8. U eentru sfere radijusa 85 em nalazi 5e tackasti svjetlosni izvor taka da na dio
2
povrsine sfere od 1,5 m emituje svjetlosni f1uks ad 360 1m. Odredi jacinu
izvora i ukupni svjetlosni fluks koji emituje.
3.9. Jacina svjetlosnog izvora [znosi 400 cd. Koliki sVjetlosi fluks pada na povrsinu
2
30 cm koja S8 nalazi na udaljenosti 2 m ad izvora?
d-4m
a) I=?, b) EA=?, C)EB=?
1== Wo
3.5. Koliki ukupan svjetlosni fluks ernituje izotropni svjetlosni izvor jacine 26 cd?
=h2+d
2
= 100 m ;
3.10. Najmanji svjetlosni fluks koj; 56 moze osjetiti okom iznosi 10. 13 1m. Na kolikom
rnaksimalnom rastoJanju maze covjek vidjeti upaljenu cigaru koja daje svjeUost
jacine 0,0025 cd? Povrsina zjenice oka u mraku iznos! 4_10- 5 m2 .
3.11" Na kojem rastojanju ad tackastag izotropnog svjetlosnog izvora, jaCine 200
cd, prolazi svjetlosni f!uks 0,025 1m kroz povrsinu 500 cm 2 .
3,12. Na knjigu, osvijetljenu suncanirn zracima, okomito pada svjetlosni fluks od 36
1m. Koliki ce padati svjetlosni fluks na tu knjigu, kada zraci padaju pod uglorn
30" U odnosu na okornicu na knjigu?
2
3.13. Na sto povrsine 1,6 rn pada okornito svjetlosni fluks od 150 1m. Koiika je
osvijetljenost stoIa?
3.14. Osvijetljenost okruglog stoia precnika 0,4 m iznosi 160 Ix. Koliki svjeUosni
fluks pada na sto?
3.15. Pun Mjesec osvjetljava 250 cm 2 Zemljine povrsine svjetlosnim fluksom 0,005
1m. Kolika je osvjetljenost Z8mlje?
61
30170 Sijalica ima jadnu 160 cdo Kolika je osvijetijenost tacke na zidu udaljenom
10m ako zracl padaju pod uglom 42.
pri cemu upadni zrak. flormala n8 povrsinu i odbijeni zrak lezi u istoi
ffimL
3:HL Na stubu visine 3 m nalazi se sijalica jacine 300 cd. Kolika je osvijeUjenost
tacke na povrsini Zemlje: a) ispod stuba, b) na udaljenosti 4 m od podnoija
stuba?
SI.3.4.
3.19. Sljallca koja 58 nalazl na Yisini 2,3 m iznad stoIa daje osYijetljenost tacke
ispod sijallce, 25 Ix. Kolika je jatina sijalice? Zraci padaju pod uglom 30.
3.22. Osvijetijenost povrsine Zemlje, kada Suncevi zraci padaju pod uglom 45',
iznosi 80000 Ix. Odredi osvijetljenost kada zraci padaju: a) okomito na
povrsinu Zemlje, b) pod uglom 60'0
3.23, Osvijetljenost neke tacke, na koju padaju zraci pod uglom 60, iznosi 10 Ix.
Ukupni svjetlosni Huks koji emituje sijalica [znos! 1004,8 1m. Kolika je
udaijenost sijalice?
3240 Dv;je s;jaliee od 100 cd i 50 cd udaljene su 204 m jedna od druge. Gdje treba
izmedu njih postaviti neproziran ekran da bi osvijeUjenost bila jednaka 5 obje
strane?
3.25. SVjetlosni izvor jaCine 200 cd udaljen je 2 m od knjige na stolu bja je
osvijetljenost 25 ix. Pod kojim uglom padaju zraci na knjigu?
~ Sfe.rno ogledaJo J0 dio sleme (kugline) povrsinH. Sredina kuglo je contar krivine ogied<:lla C, a
tacka T j8 Ije~e ogledala ( sl.~,.5), UdalJenost centra krivine od ijemena ogledal3 je poluprecnik krivine
ogledala R. 2:11:8 ogledala FleD na OSI ogledaJa
Udaljenost iiie od tjemena ogledala je iiina daljina f
R
r",-
~iza ~onkavnog (~dUbljenog) ogiedala je rea Ina (sl.3.5.). Ziza konveksnog (ispupcenog) ogledala je
lmaglnarna (sl.3.6).
Karakteris.ticni ~~~Ct za konst.rukciju lika: 1!. zrak koji je ~arale!an sa osom ogledala poslije
odbijanJa prolazi kroz ZIZU, 2) zrak kO)1 prolazl kroz ZIZU posllje odblJanja jo paralelan sa OEom 09 1eo ala
3) zrak koji prolnzi kroz centar krivine odblja se sam u sebe.
'
-=_.+f
a b
gdje je . a ~ udaljenost predmeta ad tjemena ogledaia, b - udalJenosllika pod ljemena ogledala
40
zakon
zakon
zakon
zakon
Rjesenje:
p",,1 ern
a",,8 em
R 12em
~.--,;_~~""-_+,T
'Iy.---51. 3.7.
62
63
Za konstrukeiju iika koriste S8 karakteristicni uaei : zrak koji ide paralelno sa gl~vnom optickom
osorn i zrak koji prolazi kroz tizu (vidi.uvod). Uk (vrh strelic~) je u presjeku reflektovanjh zraka (s1.3.7)
Oobijeni lik je realan.izvrnut i uvecan. Zizna daljine ogledala Je
R
r""-",,,6cnl.
= .~
+"b"
Ispred konkavnog ogledala titne daljine f=4 em nalazi se predmet visok 1 em Odredi racunskl i
graficki poiozaj i visinu liks akoje predmet udaljen: a) 10 em, b) 8 ern, e) 6 em.
odakle je
3.32.
Konkavno sferno ogledalo daje na ekranu tik uve6an 12 puta Odredi ziznu daljinu i poiuprecnik
krivine tog ogledaJa aka je predmet udaljen 45 em od ogledala.
~_~c.o_.~ __. _
a
Uve(;anie lika je U
oem
Na glavnoj optickoj os! konkavnog ogledala , poiuprecnika krivine 0,6 m nalaz! se tackasti
svjetlosni izvor eiji je lik udaljen 70 em od ogledala. Gdje se nalazi sv.jet/osni izvor?
3.31.
3.30.
Rem
3.33.
da je
3.34.
Konkavno sfemo ogledalo, poJuprecnika krivine 80 em, daje \ik predmeta na udaljenosti 50 em
od ogJedaJa. Odredi: a) udaljenost ogledala od predmeta: b) udaljenost lika od predmeia?
b
Visinaslikeje s"'p~"'"lcm3=3cm.
a) Gdje treba stavi!i sijalieu kod parabolicnog ogleoal8 da bi se dobio najjfl(~i snap svjetlosli?
b) Gdje je najveta koneentracija energije olektromagnetnih talasa kod konkavne satelitske
antene?
3.35.
"
Pdmjer 2: r'-la rasKr::;lileafli;) putev2 pDstavija 5e KonveksflO (ispupceno) Ogl~?ClI.O kojs daje
unklniene likove predrneta. Koliki treba da bude poluprecnik krivine ogledaia d8 01 Ilk autobuScl
3.36.
Kada so predmet na!azi na udaljenosti 2 rn od konkavnog sfernog og:edala njegov realWl lik so
oobije na udaljenosti 50 em od ogJedala. Gdje eEl S8 nalaziti Ilk ako se predrnet UdHiji jOs L3 '1,2 rn?
3.37" Odredi uvel:c1l1je konkavnog ogledn{;j poluprecnika krivine 24 em, nko je predmd udaljen 16 em
8",12 m
od ogledala.
u,~1!10
R-?
3.38. Zizna daljina konkavnog ogledala iznosi 2 ern. Odredi racunski i graficki polozaj i vislnu lik"
predmeta visine 2 em koji je udaljen od ogledala: a) 5 em, b) 3 cm.
3.39.
Covjek stoji na udaljenosti 2 m ispred konkavnog ogledala i vidi sebe dva put('l uvecanirn. Odre(li
poluprecnik krivine ogledala,
--=---I
a
51.3.8.
3.40.
s b
U",,-ooo-.
P
Konveksno ogledalo ima poluprecnik I<rivine 6 ("..111. Odredi racunski i graficki polozaj i vit\inu like.
aka je predmet udaljen: a) 8 em, b) 5 em, e) 2 ern. Visinan predmeta je 1 em
Pomocu korweksnog sfernog ogledala dobije S0 lik umanjen doset pula. hedrnet je uduijer'l
180 em od ogledals. Kolika Je zizna daljlna ogledala?
f=1.33
12m
3.41.
3.42.
Daljeje
Predrnet se nalazi 12 em ispred udubljenog ogiedaia. Kolika je udaljenost lika akc je visinG lik(l
4 ern, a visina predrneta 2 em. Uk je realan
IT!
L2m
Prectmet visok 3 mm postavljen je na udaljenosti 21='1,5 f ad tjemena sfernog ogled8ia. Kolika (~e
bili visina lika aka ie oglodalo: a) konkavno, ) konveksno?
3.43.
f'oluprecniK. i(rivine kunveksflog ogledala. koie so kodsli n~l raskrsnici, iznosi 2 Ill. Siika auiobusa
je umanjena 20 pula. Na kojoj udaljenosti so nalazi autabus?
3.44.
3.26.
Kanst!"ui:!;i lik predmeta p koji coe nalazi na udaljonosti a",,20 em ispred ravnog ogledala (sl. 3.9).
Oupufli crtez.
~
5!.3.9.
64
3.27. De. Ii 60 Sf:: prornijeniti polozuj lik,l nekog predmeta aka se .Sistcm
postav! u vodu?
65
C
U:=:V
rl -
S1.3.1O.
,
ll,
smug = -
",
Sln<x o =o
"
gdje je: a, i
upadni i prelomni ugao (sI.3,1 0,), n, i n2 apsolutni
indeks preelamanja prve i druge sredine.
U
U=-=P a
S8
opUcke ass
Uvecanje lupe je
d
u=-+l
Omill
=(n-1)8
SL3,IL
f
gdje je d - daljina jasnog vida (za normaino aka d~25 em),
Uvecanje mikroskopa je
d,!
lJ=-~"--,
foh . fok
Ul=f'
gdje je f - iiina daljina sodva , 81 jediniea za oplicku moe je dioptrija (D),
Rjesenje:
h=2 m
(X::;.34
ITl='j; n2=1,33
d~?
66
fot,
vertikalni stap
ispod povrsine
aka svjetlosni
(.(::;.34. !ndeks
11
I"I
SL3.12.
67
III
. A
ill
SHlfJ=-
sina
..--~
1sin34
1,33
n2
sa slike 53 vidimo da j8
., Primjer ~:Rasipno .~ociva ima ziznu daljinu 10 em. Predmet visine 2 em nalazi 5e 15 em ispred
soclva. Odredl konstrukcljom i racunski polozaj i visinu fika
Rjesenje:
b10em
a",,15 em
p 2 em
b_?,s_?
Primjer 2: Svjetlosni snap pada iz vazduha n8 osnovicu svJetiovoda U obliku stapa (::;1.3.13.).
Svjetiovod (stap) je od prozirnog materijaia eiji je mdeks prelamanja 01=:1,6. Presvucen je tankim slojem
materijala indeks8 prelamanja n2'" 1,4. Koliki mora bili minimalni upadni ugao u. da bi S8 svjeUosni snap
sirio kroz svjetlovod?
Rjeseoje:
n,,=,1,6
f.l2 oo1 d __
a~?
fl) ""
j;
51.3, i3
n:
(90-[:1)=6r
f
1
50,S"
Rjesenje:
a1",,5 em
a2=1 em
p~1 cm
b=?,s:::?
Visinalikaje
s=~.p=_6(!t)
u
2clIl""08cm
Primjer 5:a) Minimalna daljina na kojoj dalekovido oko vidi jasno predmete je a",1,5 m ispred oka.
Kakvo sativo naocala treba da 5e stavi i5pred aka da bt se jasno vidjeli predmeti i r18 udaljenosti jasno[.J
vida 8 1",,25 em?
-
Sa naocalama dalekovid8 osoba jasno vidl na daijini aj=O,25 m, te je ekvivalentna oplicka moc
sistema oko-na06ale,
(0" '"
ll\
"((lei'"
,..!.. _.!.;
il:
68
p~ =
a
1 em
---"=03cm2cm Scm
"
b = 3,33cm
.~~~cm
II
:::: 0,67 em
C0()""~--I---b
-=-+
IDem
15 (ll)
S1.3.14.
VIslna lika je s =
t5cm
b=6 em
b) Neka kratkovida osoba vidi jasno predmele maksimalno do udaljenosti a=2 m. Kakvo soCivo
nclocala treba stavili ispred aka da bi vidjeta i veoma udaljene predmete?
Rjesenje:
a) ao:::1,5m
b) a=2 m
1""025 m
81=:=
(j)~=?
w"",,?
a) Bez naocala daiekovido ako jasno vid! predmete na daljini <::1"=1,5 m, te je opticka moc aka,
k2cm
'" 0.775
-.""-+-oo'----T--
11: ~in(\
(X co
(1 ""
0",29
II]
I
+ -b '" wn
Till" .
"
i sistema oko-naocala
'" 0
<1,
Scm
69
Je
3.45. Apsolutni indeks prelamanja vade iznosi 1.33. Kolika je brzina svjetlosti u
vadl?
3.61. Granicni ugao pri prelasku svjetlosti jz neke tecnosti u vazduh iznosi 41,80.
Odredi brzinu svjetlosti u tOj tecnosti.
3.46. Brzina svjetlosti u staklu iznosi 200000 kmls. Koliki je indeks prelamanja
stakla?
3.62. Izracunaj granicni ugao prj preiasku sVjetlosti iz; a) vode u vazduh, b) lede: u
vazduh, e) dijamanta u vazduh.
3.63. Svjetlost prelazi iz etilalkohola u vazduh. Hoce Ii pred laj zrak u vazduh aka
pad a na granicnu povrsinu pod ugtom 457
3.64. Granicni ugao totalne refleksije za neku supstaneiju kada se ona nalazi u
vazduhu, iznosi 45. Koliki ce biti granicni ugao totalne refleksije ove
supstancije kada se ona potopi u tecnost lndeksa
prelamanja 1,31?
3.49. Koliki je relativni indeks prelamanja svjetlosti pri prelasku iz: a) leda u vodu,
b) vade u seter, c) etilalkohoia u gHcerin? Koristl tablice na kraju knjlge.
3.50, Svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 28 ns povrsinu neke teenosti 1preiama
se pod uglom 21 c. Koliki je indeks prelamanja te tecnosli?
3.51. Brzjna prostiranja svjetlosti u nekoj tecnosti izn08i 240000 km/s. Na povrsinu
fe te6n05tl svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 25, Koliki je prelomni ugao
svjetlost!?
SI.3.19.
3.52. Brzina prostiranja svjetlosti u prvoj prozracnoj sredini lznosl 225000 km/s, a u
drugoj 200000 km/s. Svjetlosni zrak pada na povrsinu razdvajanja pod uglo~
a=30. a) KoHki su apsolutni indeksi prelamanja u tim sredinama? b) Odredl
prelomni ugao svjetlosti.
3.67. Pod kojim uglom vidi ronilac pod vodom Sunee koje je: a) na zalasku
(a=90'), b) u zenitu (<1=0')?
3.53. Svjetlost pada na povrsinu razdvajanja dvije prozracne sredine pod uglom
35 i prelamase pod uglom 25'. Koliki 6e biti prelomni ugao aka svjetlost pada
pod uglom 50'?
3.68. SVjetlost pada na oplicki klin ciji je prelomni ugao 8=10', a indeks prelamanja
n=1,60. Koliki ce biti ugao skretanja?
3.54. Svjetlosni zrak pad a iz vazduha nB povrsinu tecnosli pod uglom 40', a
prelama S8 pod uglom 24 0. Kolika je brzina svjetlosti u toj tecnosti?
3.69. Ukupno skretanje svjeUosnog zraka kroz aptlcki klin Giji je indeks prelamtmja
1,55, iznosi 8. KoHki 18 prelomni ugao klina?
3.55. Sunceni zraci padaju na povrsinu vode kad je Sunce 30" nad horizontom.
Koliki je prelomni ugao?
3.70. Kolika je brzina svjetJosU kroz opticki klin ciji je prelomni ugao 12, a ukupno
skretanje 67
Saciva
3.71. Tanko bikonveksno (sabirno) soeivo ima ziznu daljinu 66,6 em. Kolika mu js
opticka moe?
3.72. Tanko bikonkavno (rasipno) soeivo ima ziznu daljinu -50 em. Kolika mu je
opticka mac?
3.73. Odredi ziznu daljinu svakog od cetiri soeiva cije su opticke moci: 2 0, 160,
-4 D, -12 D.
3.59. Covjek pod vodom vidi Sunee pod uglom 28' u odna8u na vertikalu. Pod
kojim uglom 6e vidjeti Sunce kad izade iz vode (81.3.18.)?
:t
70
71
375 Bikankavna saeivo je nacinjeno od stakla indeksa prelamanja n=1,6.
. Poluprecnlci krlvlna soc Iva su 10 em I 20 em. Kolika je oplicka moe soclva?
3.76. Napisi izraze za optieku moe: a) bikonveksnog siciva sa dva jednaka
polupreenika krivina, b) p!ankonveksnog saeiva.
3.77. !zraeunaj ziznu daljinu bikonveksnog saeiva sa jednakim. radiusima krivine po
20 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,5.
3.7B. Odredi optitku moe bikonveksnog saeiva sa jednakim ,radiusima krivine po
25 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,6.
3.79. P!ankonveksno kvareno sativa ima optitku moe 8,2 D. eemu je jednak radius
krivine konveksne povrsine tog soeiva?
3.91. Rastojanje Izmedu svljece I zlda je 2 m.Kada se Izmedu njlh postavi sablrno
soclvo na udatjenosti 40 em od svijece , na zidu S8 dobije ostar Ilk, Kolika je
optitka mot sociva?
3.92. Ko!iko uvecanje daje projekcioni aparat ako njegov objektiv, cija je zina
daljina 18 em, stavimo na udaljenost 6 m od ekrana?
3.93. Odredl optlcku moe objektlva projekcionog aparata kojl daje uvetanje slike
24 puta. Dijapozitiv je postav[jen na udaljenosti 20,8 em od objektiva.
3.94. Na kOjoj udaljenosti od sabirnog sotiva, zitne daljine 50 em, treba posta viti
predmet da bi njegov Hk bio uvecan 100 puta?
3.95. Predmet I Ilk sabirnog sativa udaljeni su d=50 em. Uk je cetiri puta veti od
predmeta. Kolika je opticka -moe saciva? Konstruisi lik predmeta.
3.96. Sa udaljenosti 2,1 m ad soc iva fotoaparata snimi se predmet visine 1 rn. Na
fotoploci se dobije sHka vi sine 6 em. Kolika je opticka moe s()civa?
3.82. Odredi opticku moe bikonveksnag sotiva, indeks prelamanja ~.1~1:54: ~ad S8
nalazi: a) u vazduhu, b) u vodL c) u ugljendisulfidu. Po!uprecnlcl knvlne su
r=40 em.
3.83. Odredl iiznu da!jinu plankonveksnog sociva, R:"-25 ern, eiji .. je indeks
prelamanja 1,49, kad S8 nalazi: a) u vazduhu, b) u aeetonu, e) u anillnu.
3.98. Objektiv fotoaparata lma iznu daljinu 5 - em. Sa koHkog rastajanja .lEi
naprav!jen snimak kuce visoke 6 m ako je vis ina lika kuce na negativu 2,4 em?
3.99. Fotografskl aparat daje jasnu sliku predmeta kada je soeiva aparata udaljeno
16 em od ploce. Za koliko treba pomjeriti saciva da se dobijs Jasna slika
predmeta udaljenog 160 em?
72
..{j
D. Kollka je
g
3.109. Na kojoj medusobnoj udaljenosti treba postaviti dva sabirna saciva, zlznih
daljina 13 em i 3 em, da bi dobili mikroskop uvecanja 20 puta?
E
Napomena: U predlozenim ogledima , iz geometrijske i talasne optike, koristi se dzepni laser snage
5 mW, Koristenje lasera pojednostavljuje oglede, ali treba strogo vodi!i ratuna da Jaserski snap ne ide
direkino U oei jer moze izazvati ostecenje vida. Ne preporucuje se koristenje laserske svjetlosti kod
proucavanja refleksije.
Opticki elementi iz optike (ukljucujuCi i dzepni laser) mogu se nabaviti kod firme HN-IZOL, Tuzla
A
Pribor: Opticki klin (opticka prizilla maloo preloillnog ugl8) , dtepn; laser
(sl.3,26,)
" .
SI.3.20.
refleksiju
S13.21i
SU.25.
svjeUosti
Pribor: Siroki providni sud pravougaonog oblika (51.3.21), voda, secer (iii so),
dim od cigarete, dzepni laser L.
L
'
L
SU.21.
S1.3.22.
SU23.
SI.3.24.
n~_.
_1
'"
Xl
Hr.rnjer.l
sin a
sin
sin a.
n~--;
sinB
n:::::!L+ U2 +~:l"
3
74
75
sin fl
sin a
n=-"--
A
2
S1.3,29.
2nd~lv,
maksimalno slabljenje
Ako svjetlost ne pada okornito na piocu, vee pod nekirn uglorn 0::,
ooda je putna raz!ika zraka
AS"" 2ndc()s/3 .
),,0
I\,=~--
Ii
--_ ..a 7
.~""",a
_.a.L_
_____J----~>~-d~~i~1~.
SL3.3O.
gdje je k~l ,2,3 ... rednl broj difrakcionog maksimuma, a - ugao skretanja zraka.
Konstanta resetke je d=1/N, gdje je N brej pukotine po jedinici duzine. Ako se kroz
resetku propusti bijela svjetlost, onda se na zaklonu dobije spektar boja: k~"'1,
spektar prvog reda; za k~2, spektar drugog reda,ltd.
ti
.6.cp "" k . 2n
maksimaino pojacanje: bs = k.)~
(rrlzna razlika)
(putna razlika)
",q)~(2k+l)1t
maksimalno slabljenje:
Primjer 1; Medusobna udaljenost dvije pukotine u Joungovorn ogledalu iznosi d=O,2 mm,
udaljenost zastora od pukotine 8=100 em, raztna!( izrnedu dvije susjedne pruge 2.9 mm. Izracunaj
talasnu duzinu svjetlosti.
Rjesenje:
d=O,2 rnm",210 4 m
a=100 cm=1 m
ilx-2 9 rnm-2 9103m
76
Kada
monohromatska
svjetlost iz
dva
koherentna izvora pada na zastor (sI.3.31.) opazi!
cerna na zastoru svijetle i tarnne pruge. U sredini 0
77
je svijetia pruga. Rastojanje izmedu dvije svijetle pruge je llX::::'A"d' a talasna duzina svjetlosh,
"
Rjesenje:
d=:O,B10l;m
CZ
n""l~
),=?
A=~=---Ilm.
k
k
Za k=1, 1,,,,,,2160 nm; za k",,2, ),;=1080 nm; za k",-3, /.=720 nm; za k=4, je 540 nm: za k",5 je 432 n~: z,a
)(:=6 je 360 rom itd, U vidljivom dijelu spektara su talasne duzine: 720 nm; 540 nm; 432 nm, One ce bltl
Rjesenje:
),=500 nm=510-7 m
8:;::;:1 m
.!S1:;::;:10 1 em; k-1
aJ d~?, b) N=?, c) km =?, d) czm~?
dsina=kA
T
3.116. Talasne duzine vldljive svjetlosti, u vazduhu su u intervalu od 380 nm do
760 nm. Kolike frekvencije odgovaraju tim talasnim duzinama?
3.117. Frekvencija zute !inije natrija iznos! 5,15.10 14 Hz. Kolika je talasna duzina te
linije u vazduhu?
14
Hz. a) Kolika je
talasna duzia laserske syjeUosti u vazduhu? b) KoUka ce bib frekvencija i
talasna duzina na svijetlosti u vodi? e) Hoee Ii se promjeniti boja svjetlosti u
vodi?
3.119. Brzia svjetlosti u nekoj tetnosti iznosl 220000 km/s, a talasna duzina t8
sYjetlosti u vazduhu iznosi 662 nm, Odredi; a) indeks prelamanja tecnosti,
b) talasnu duzinu svjetlasti u loj lecnosti.
3.120. Geometrijska duzina puta svjetlosti iznosi 2,0 em. Kolika ce bitl opticka
duzina pula u: a) vazduhu, b) vodi, c) staklu (n=1 ,5)?
3.121. Optitka duzina puta u nekoj sredini iznosi 12 em, a geometrijska duzina
7 em. Kolka je brzina prostiranja svjetlosti u toj sredini?
3.122. Geometrijska duzina puta u nekoj sredini je dYa puta manja nego opticka
duzina puta. Kolika je talasna duzina svjetlostl u toj sredini, aka u yazduhu
iznosi 520 nm?
78
(J,
Sl. 3.32.
S abje strane tankog listica je oplicki rjeda sredina (vazduh). Zrak l' SEl odbija od guste sredine te
mijenja fazu. Zrak 2' S8 odbija od rjede sredine u tacki B i ne mijenja fazu, Uslov za maksimaino
s!abljenje u tacki C je 2nd=kl. Talasne duzme sVJetiosti koje ce biti ponistene mterferencljom su:
_ 2nd 2160
.'>1.:U3.
79
ie
80
do-:2,510 rn, udaljenost izrnedu treGe linije s desne strane i trece linije s lijeve
strane ad centra pruge, iznosi 27, 4 ern. Odredi talasnu duzinu svjeUosti koja
pada na resetku.
3.145. Odredi talasnu duzinu trece linlje koja S8 poklapa sa cetvrtom linijorn
istoj resetki koju daje svjetlost talasne duiine 490 nm.
1121
3.146. Difrakeiona resetka ima konstantu 2.10-6 m. a) Koliko linija se moze vid)eU
na ekranu s jedne strane ad centralne pruge, aka na resetku pada svjetiost
talasne duzine 410 nm. b) Koliki je ugao otklona zraka koji odgovara
posljednjem difrakeionom maksimumu?
3.147. Okomito na difrakcionu resetku, dja je konstanta d=O,01 mm, pad a snap
bijele svjetlostL Pri tome se posmatra spektar drugog reda na ekranu ko.!i je
udaljen 1 m od resetke. Odredi: a) ugao skretanja krajnjih zraka vidljivog
spektra tija su ta!asne duzine 400 nm j 720 nm., b) rastojanje izmedu
Ijubicaste i crvene !inije na ekranu.
3.148. Opticka resetka Ima konstantu 2.10. 6 m, 81je!a svjetlost pad a okomito na
resetku, a ekran je udaljen a",,2 IT! od resetke. Na kojaj udaljenosti od srednje
(bijele) pruge S8 nalaze granice spektra prvog reda. Za granicne lalasne
duzine uzeti 380 nm j 760 nm.
3.149. a.ze!ena svjeUast t.a!asne duz.ine 540 nm pad a okornito na opticku resetku
koja ima 2000 pukotina na 1 em duiine. a) Koliki je ugao otklona treee linije ?
b) Postoje Ii deseta slika pukotine sa jedne strane od centra?
3.149. Na difrakdonu resetku cija je konstanta 10-6 m pada bijela svijetJost. Odredi
sirinu spektra prvog reda na ekranu udaljenom
spektra uzeti 760 nm i 400 nm.
3.:::1
m. Za granteu vidljivog
81
3.150. Svjetlosni zrak pada na staklo pod uglom 63,5 0 u odnosu na normalu. Pri
tome je svjetlosni zrak potpuno polarizovan. a) Koliki je indeks prelamanja
stakla? b) Koliki je prelomni ugao?
3.151. Pod kojim uglom treba da pada svjetlosni zrak iz vazduha na staklo indeksa
prelamanja 1,5 da bi reflektovani zrak bio potpuno polarizovan? Koliki je pri
tome prelomni ugao?
3.152. Pod kojim se uglom u odnosu na horizont nalazi Sunee trenutku kada je
reflektovana svijeUost sa povrsine vade potpuno polarizovana?
3.153. Na providnu sredinu pada svjetlost pri cemu je prelomni ugao 25, a
reflektovani zrak potpuno polarizovan.Koliki js upadni ugao i indeks
prelamanja sredine?
3.154. Svjetlosni zrak pada na providnu sredinu pri cemu je reflektovani zrak
potpuno polarizovan. Prelomni ugao je 32". Kolika je brzina svjetlosti u toj
sredini?
3.155. Granicni ugao totalne refleksije pri prelasku svjetlosti jz neke sredine u
vazduh Iznosi 60". Koliki j8 najpogodniji ugao zraka nepolarizovane svjetJosti
da bi se izvrsila maksimalna plarizacija reflektovanog zraka.
3.156. Brusterov ugao pri prelasku svjeUosti iz vazduha u neku sredinu iznosi 58 c .
Koliki je granicni ugao totalne refleksije za te dvije sredine?
E
3.157. Zadalak: Pomoou kompakt diska (CD): a) demonstriraj disperziju dnsvne
svjetlosti. b) odredi priblizno srednju vrijednost talasne dUline vidljive svjetlosti.
ugao skretanja nije mali onda je sina=xJr, r=~x2 +a . Podatke unesi u tabelu,
kao pod a) za nekoliko razlicirith ~daljenosti a. Izracunaj srednju vrijednost talasne
duzine laserske svjetlosti. Konstanta resetke CD-a je d=1,6 !J.m;
Sl.3,34.
S1.336.
a) Na jedan kraj lenjira , dugog 25 em, pomoou plastelina prieYrst; CD, a na drug;
kraj karlon ad koriee sveske (sI.3.36.b). Na korieama napraYi otvor kroz koji ces
propu;;tati horizontalan snop laserske svjetiosti. Laserski zrak treba da pad a nesto
iznad sredista CD-a. Centralni maksimum na kartonu treba da pad a neposredno
pored otyora. Da bi 5to preciznije izmjerio udaijenost prve svijet!e Crvene tacke
(k=1) oko otvora nacrtaj koncentritne krugove na svakih pol a catimetrs. Poste
a)
51.:13.1.
----------1'
A:;::::. sinn
d
Br.mj.
a(cm)
,,(em)
~~I
82
83
S8
iz reJacije, eU,,=Ek .
Rjesenje:
T~273+37~310
et~09
S~1:5 m'
t-1 min-50 s
a) )'m~?, b) I~?, c) P~?, d) E=?
~!'
S8
b)
In
. SI -
jedinica za
,~,
310K
w
r=471,3~.
c)
3naga zracenja je
W
P=IS=471,3~') .1,5111 2 =707 W
d)
m'
Izracena energija za jednu minutu je
E-P,t~7()7
W,60 s~42420],
A ~lJ.
III
'79 LO-3 Km
=,'
,= 9350 am, To
b
~-
a)
'f'
Rjesenje:
)"m~480 nm~4,8, 10'"
R~7'108 m
t-1
a)T~?,
b)
P~?,
c)
p~?
84
Vm -
- kineticka energija
2
maksimalna brzina fotoelektrona.
c;;:;
1m I!!.
85
2
~ 5,67 .10-8 ~.(6042K)4
6,15 10 18 m
m2 K4
p ~ 4,610"W.
Ukupni 'Impuls je p
Ek = he
4,6.10 26 J
8
Js310 m/s
510 7 m
Ek ::;:; 9,52 .10-- 20 1.
-A~ 6,62!O-
310 8 m!s
Primjer 3: Antena , cija je snaga 1 kW, emi.tuje radio tal~s~ talasne duzine
3,2 m. a) Kolika je energija jednog 10tona?, b) Kollko fotona emltuJe antena u toku
jednog sata? e) Koliki je impuls jednog lotona?
Einstelnove
3,02.1O-19 J
kW=1000 W
=
m
)'~:;:o3,2 m
t=l h-3600 s
aJ hf=?, b) n=?, e) p~?
a) Energija jednog 10tona je
34
jz
Rjesenje:
P~l
nm
~558
rEI
1 m
129,52~:'2
V 9,1.1O-31 1cg
v m =45710
'
sm
S
E~P.t~1000W.3600s=3,6106 J.
4.1.Na svijetloj pozadin] keramitke plaGiee naertan je tamni krug. Ako tu placicu
stavimo u pec sa visokom temperaturom vidimo svijeBi krug na tamnoj
pozadin;, Zasto?
n:= E
hf
:=
3,6J06 J "",5,ti 10 31
6,2.10-26 J
4.2. Kolika je ukupna emisiona moc apsoJutno crnog tijela tija je temperatura
127 7 C?
.
h 6,6210-]4J8
.10-34kg1n
e) Impuls fotona Je p ~ I: = --3-,2-m-'- ~ 2,1
s
ey.
4.3.Ukupna emisiona moe crnog tljela inosi 5,67 .104 W/m 2 Kolika
temperatura?
je njegova
4.4. Koliko je puta veea emisiona moc ernog tljela na 100 C nego na OC?
4.5. Termodinamicka temperatura tije!a se udvostruci. Koliko puta se poveea
emisiona moe?
Rjesenje:
A~l ,89 eV~3,021019 J
),=500 nm-51 0. 7m
4.7. Kaljeva pet sa povrsine 4 em' izraci svakih pet minuta 4320 J energije. Kolika
je snaga zracenja j emisiona moe peCi ako zraCi kao erno tljelo?
86
4.8. Pri otvorenim vratlma peel unutar nje se odriava temperatura ad BOOoe.
aJ KoJika je emisiona moe ped ako zraci kao erno tijeJo? b)Kolika je snaga
zracenja kroz olvar peei cija je povrsina 330 em'? e) Koliko energije izraci za
10 min?
87
4.9. Tempertura topljenja gvazaa je 1803 K. Kolika je talasna dUlina na kojaj pada
maksimum zracenja?
4.27. Ta!asna duzina koja odgovara crvenoj grants! fotoefekta za natrij iznosi
530 nm. Odredi izlazni rad elektrona za natrij. Izrazi ga u eV.
4.10. Uzareno tijelo najvise zraci crvenu svijeUost talasne duzine770 nm. Kollka je
temperatura tijela?
4.28. Izlazni rad elektrona iz zlata iznosi 4,59 eV. Odredi crvenu granicu
4.11. Temperatura nitl elektricne sijalice je 2700 K. Odredi taiasnu duzinu na kojoj
S8 zraci maksimum energije. U korn dijelu spektra je to zracenje?
4.29. Izlazni rad elektrona iz zive iznosi 4,53 eV. Maze Ii vidljiva svjetlost izazvati
fotoefekat ako je talasna duzina fotona vidljive svjetlostl, sa maksimalnom
energijom, 380 nm?
4.13. Uzarena kugia, eiji je poluprecnik R=10 em, lma maksimum zracenja na
talasnoj duzini 1020 nm? Odredi: a) temperaturu kugle, b) emisionu moe, c)
snagu zra(~enja, d) izracenu energiju u toku jednog sata.
4.30. Izlazni rad cezija je 1,93 eV, a litija 2,3 eV. Hate Ii dati do fotoefekta na tim
metalima, ako se osvijetli svjetloscu talasne duzine 630 nm?
4.31. Odredi maksima!nu kinetieku energiju e!ektrona koji iz!azl lz kalija pri
njegovom osvjeUjavanju sa svjetloscu talasne duzine 345 nm. Izlazni rad
elektrona kalija je 2.26 eV:
4.32. Crvena granica fotoefekta za stroncij iznosi \0::;;;550 nm. Kolika treba da bude
ta!asna duzina svjetlosti koja pada na stroncij da bi maksimalna kineti(~ka
energija elektrona iznosila 1,12 eV?
4.33. Maksima!na kineticka energija elektron8 kojl izlaze iz rubidija pri njegavom
osvjetljavanju ultraljubicastlm zracima talasne duzine 317 nm, jednaka j8
4,73 eV. Odredi: a) izlazni rad elektrona iz rubidija, b) crvenu granicu
fotoefekta.
4.17. Kolla je energija jednog totona: a) laserskog zraka talasne duzine 632 nrn,
b) rendgenskog zracenja talasne duzine 0,1 nm, c) gama zracenja talasne
duzine 2 pm? Energiju izmz! u J i eV.
4.35. Izlazni rad e!ektrona iz kadmijuma je 4,08 eV. Kolika treba da bude talasna
1)
4.22. Izracunaj i!Tlpuls fotona crvene svjetlosti talasne duzine 750 nm.
4.24. Kolika je talasna duzina fotona cUi je impuls jednak jmpu!su elektrona koji
krece brzinom 1000 km/s?
S6
4.25. Foton ima energij~ kaja je jednaka energiji mirovanja eiektrana. Kolika je
talasna duzina tog fotona? Potrebne konstante uzeti iz tablica?
4.26. Izvor zraeenja ima snagu 5 mW. Koliko fotona emituje za 6
ta!asna duzina 662 nm?
duzina zracenja koja pad a na kadmij dEl bi pri fatoefektu maksimalna brzina
5
izbijenih fotoelektrona iznosila 7,2-10 m/s?
ako 1m je
4.39. Prilikom osvjetljavanja povrsine platine svjetlos(;u talasne duzine 204 nm,
napon koji zaustavlja fotoefekat iznosi U=O,8 V. Odredi:a) izlazni rad elektrona,
b) maksirnainu ta!asnu duzinu koja moze izazvatl fotoefekat.
4.40.lzlazni rad elektrona jz cinka iznosi 4,2 eV. Koliki je potreban zaustavni
napon da bl zaustavio fotoefekat ako S8 cink obasja svjetlosc:u frekvencije
1,2 PHz?
14
88
89
14
E
4.43. Zadatak: Pokazi da tamne povrine vise apsorbuju energiju zracenja nego
syijetle pavrsine,
4.2.Fizika atoma
Prema Bohrovom modeiu atoma vodika:
1. elektroni se krecu aka jezgra po stacionarnim orbitama u kojima ne
zrace nikakvu energiju,
2. atom emituje iii apsorbuje energiju sarno pri prelasku elektrona sa
jedne stacionarne orbite na drugu.
Energija kvanta zracenja (fotona) jednaka je razlici energija j2medu pocetnog
krajnjeg stanja.
Pribor: Prazna kutija ad kreme za cipele, staklena U cijev, voda, gumena cijev,
depna svjetiljka.
hf=~E=En -Em
It
lTIVr=n-
211:
51.4.1.
h""e(U~-Ul)
~~Rl(~I~2 .. _l_-\
A
n2
n>m
'
gdje je: A - talasna dutina svjetlosti, R=1,09710 m": m~1 za Lyjmanovu seriju,
m=2 za Balmerovu seriju, m:::::;3 za Pachenovu seriju ' . ' J dok su n - cijeli brojevi,
n>m.
Energija elektrona u atomu vodika na n-toj orbiti je
7
':1
En "" 2 ' El
n
Energija fotona koju emituje atom vodika pri prelazu iz jednog stacionarnog
stanja u drugo je
hf=E -E
n
gdje je Ej
=E.[....t~-~
.!
2 2)'I.
III
n>m
f" - fl
90
,1
91
!. ~ R(...!...2 -..!...I,
2
1
A
elektrona u datem kV8ntnem stanju n najveca na udaljenosti koja odgovara Bohrovom polupretniku.
Kvantna fizika odbacuje predslavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetski nivai atoma. Jpak
za slikovito prikazivanje i delje se testo koristi termin "orbita", te cemo i mi u daljem tekslu karistiti taj
termin.
Kvantni brojevi su odraz eiektricnih i magnetnih sila kOje djeluju unutar atoma. Zbog kretanja
e!ektrona ako jezgra atum js mali ma9net sliena kao strujana pellja. Posljedica toga je postojaoje, pored
g!avnog kvantnog broja n, jos dva kvantna broja: orbitaln! kvantni broj I koji odreduje velitinu
momenta impulsa elektrona L i magnetni kvantni broj m; koji odreduje njegavu usmjerenost u
prostoru_ Takode postoji i elektronski spin koji, radi slikovitosti zamisljarno kao kretnju elektrona aka
sopstvene 058, odakle rnu i potite ime.
2)
n-giavni kvantni braj, odreduje glavni nivo energije (po 8ohru, broj
orbite). Atomi do sada poznatlh elemenata, U osnovnom stanju ifTlaju
elektrone eiji su nivoi energiJe odredeni vrijednoscu glavnog kvantnog
broj" n=1 ,2,3,4,5,6,7 sto odgovara Ijuskama K,L,M,N,O,P,Q.
4)
odnosu
E]
22
~i3,6eV
4
=-=~~-=
El=~13li
cV.
. E,,, =-3,4eV-f-b.
"'6 eV=ll,
02 eV ,
-3,4cV tOJe
~~
92
_,(
'
),
m~2, n~4.
1
22
1 '\
4
~-~J
2
4R6 om
Rjesenje:
A~97,35 nm~9,375.108 m
m~1; Ej -13.6 eV
a) hf~?, b n~?, c) r~?, d) v-?
a) Energija fotona je
he 6621O-34 Js,310 8 m!s
hf==--"" '
8
3)
gdje je
-~1097!o m
Savremena kvantna fizika ns kaze gdje se tacna nalazi elektron vee samo predvida
vjerol(atnocu de 6e se elektron neei oa odredenom mjestu u alomu.
9,375.10-
hf ~ 2,04.10
18
111
~ [2,75 eV.
odakleje:
~~~:::::O,937,odnosnon2:::::15,87,
m-
n=4.
n~
1'4
=16r1
5,5, 10 5 m / s.
T
4.45. Energija elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika je E1=-13,6 eV. !zracunaj
energiju e!ektrona na drugoj i trecoj orbiti j u beskonacnostl.
4.46. Poluprecnik prve stadonarne orbite u atomu vodika iznosi reO,0529 nm.
lzracunaj poluprecnik prve tri orbite.
93
4.47. Brzina elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika iznosi v,=2,210' m/s.
Izracunaj brzinu e!ektrona na drugoj j treeoj orbitL
4.48. Odredi najvecu i najmanju talasnu duzinu spektralne linije u Balmerovoj seriji,
4.50. Izracunaj frekvenciju j energiju fatona koj! ispusta atom vodika pri pre!azu sa
tre689 nivoa na prvi.
4.51. U atomu vodika e!ektron izvrsi prelaz sa pete na drugu orbitu. Odredi talasnu
duzjnu, frekvenciju i energiju emitovanog fatona.
4.52. Foton s energijum 14,5 eV izbio je elektron iz atoma vodika. Kolika je
kineti6ka energija izbijenog elektrona? Izlazni rad lz atoma brojno je jednak
energiji jonizacije.
4.53. Kvant svjeHosti pogodi atom vodika u osnovnorn stanJu pri cemu izbijeni
eJektron ima kineticku energiju 3) eV. Ko!ika je biJa frekvencija upadnog
fatona?
4.54. Koliki je moment koliCine kretanja elektrona: a) na prvoj Bohrovoj orbltj, b) na
SO-oj orbit!.
4.55. Odredi glavni kvantni broj pobudenog stanja atoma vodika, ako' prj prelazu u
osnovno stanje izraci foton talasne duzlne 97,25 nm.
4.56. Foton talasne duzine103,4 nm pogodi atom vodika u osnovnom stanju.
Odredi poluprecnik elektronske orbite pobudenog atoma.
4.57. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!azu iz treteg energetskog
nivoa na prvi?
"-~
6~
.
,
,
,,
~-rjl
f="i;j;
~:
51.4.2.
it""
94
=.!2 hi" .
4.58. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!asku iz petog energetskog
nivoa na drugi? Nacrtaj semu. Kolike su talasne duzine tih Ilnlja?
4.59. FOIon s energijom 16,5 eV izbija e!ektron iz nepobudenog stanja atoma
vodika. Koliku (::e kineticku energiju j brzinu imati izbijeni elektron?
rnllU L
m!+m l
h'
2I
(1 + 1)
; [=0,1 ,2, ..
EJementarna celija kristalne resetke je naimanii dio u kristalnoj strukturi koji se periodicno
ponavija duz kristalografske ose. Koheziona energija (iii energija vezivanja) kristala je razlika izmedu
energija slobodnih atoma i prosjecne energije aloma u kristalu. Vezivanje u krislalu moze biti jonsko,
kovalentno, molekulsko i mclalno.
Elektricna vodljivost je 8 =:
~.
R
Specificna vodljivost je y oo.!. , gdje je p specificni otpor. Jedinica je (S/m) (simens po metru).
p
95
't,
je
I=!leSv~
Vo -
Elektroni na temperaturi apsolutne nule popunjavaju raspoloziva stanja do neke najvise energije
koja S8 zove Fermijeva energija.
Elektromotorna sila termoelementa je
4.69.Molarna masa litija je 520 kJ/mol. Kolika je energija jonizacije atoma litija u eV?
4.70.Pri vezivanju dva aloma vodika u molekul oslobodi se energija E,=2,65 eV (energija vezivanja).
Koliko se oslobodi energije pri nastajanju 2 litra gasa vodika prf standardnim uslovima?
Vo:=22,4 ~imol.
4.71.Koliko se energije oslobodi pri nastajanju jonskog para Na+P, iz jona Na +T, ako je rastojanje jona
u jonskom paru 5.10. 10 m,
4.72.Molekul HF ima eiektricni moment p=6.4.1O3(l Cm. Rastojanje izmedu jezgara je r=92 pm. Odredi
nabo] takvog dipola i objasni zasto se izracunata vrijednost znatno razlikuje od stvarne vrijednosti?
C = lill1'
gdje je: k - moe termoelementa, LlT - razlika temperatura spojev3.
Strujno pojacanje tranzistora je
f}= Ale ,
h.l n
gdje je: i\1c - promjena jacine struje u kolektoru, llis -- prornjen8 jacine struje baze
Primjer 1: Kolika se energija oslobodi pri stvaranju jonskog para NaCI iz aloma natrija (Na) i
hlora (CI)? Jonski par i atom! su u gasnom stanju: Na(g)+CligHN,tC \g). Energija jonizacije natrija je
1
+5,14 eV; elektronski afinitet hlora -3,61 eV; rastojanje izmedu jona u jonskom paru f=2,7610' f- m,
19
naboji jona jednaki i imase q,=_Q2=1,6.10 C.
Rjesenje: Prema termodinamickoj konvenciji elektronski afinitet je negalivan ako se oslobada
encrgija. Za vezivanje elektrona u alomu hlora os!obodi 5e energija -3,61 eV, Za uklanjanje elektrona iz
aloma natrija utrasi S8 energija +5,14 eV. Razlika energija je :'lEl=+1,53 eV. Proces nasiajanja
slobodnih jona nijs spontan jer jo uloiena energija veca od oslobodene! Medutim nastall joni ne ostaju
slobodni vee se zbog suprotnih naboja veiu u joniski par NaCI- pri cemu se oslobodi energija
4.73.Dipolni moment moleku!a Hel iznosi (u gasnom stanju ) 3,510':JO Cm. Ako pretpostavimo de je
naboj dipola q=(h17)e, odredi rastojanje izmedu centera pozitivnog i negalivnog nabaja u
molekulu.
4.74.Dipolni moment molekula vade {u gasovitom sianju} izoosi p=6,24.103C-m. Aka pretpostavimo da
je naboj q=(2+8)e, odredi rastojanje izrnedu centara pozitivnog i negativnog naboj;) u rnolekulu
vode.
4.75.Frekvencija oscilovanja molekula vodika je r",1,2910 14 Hz, Odredi: a) redukovanu masu molekula,
b) konstatu hemijske veze c} nultu energiju oscilovanja molekula. Potrebne konstante uzeti ii:
tablica.
13
E=_8,4H\-19,1 ",,-5,3 eV
Pri nastojanju jonskog para Na+C! (g) iz slobodnitl aloma oslobodi se energija
. . l'
IZ
[:'-0'"
+2'I 1Ihi.
j
b.E=E j -EI)
""~"hf-!..hf=hI"
2
A=~=3348
dE
96
nm
97
4.87.0dredi pribiizno rastojanje izmedu centara atoma u kristalnoj resetki Agel. ako je gustina kristala
5,56.10 3 kg/m 3 . M",,143 g/mol.
4.95.Driftna brLina u bakamom vodicu iznosi 1 mm/s. Koliki je presjek provodnika ako je jaCina slruje
1A?
4.96.!zracunaj Fermijevu energiju nekog melala, ako je brzina najbrzeg elektrona u metalu
m/s.
{:I~IL1
'J
4.97.lzracunaj brzinu najbrieg elektrona u metail1 (na temperaturi apsolutne nule) ako je Fermijeva
energija 5,52 eV.
~
b)
SI.4.6.
Pribor:
Po!uprovodnicka
dioda, dtepna baterija,
sijaliea za dzepnu bateriju,
ike za spajanje
(sI.4.6.)
4.98.Kolika je energij8 termickog kretanja elektrona na sobnoj lemperaturi (T::0300 K)? Uporedi tu
, energiju sa Fermijevom energijom.
4.99.Fermijeva energija u srebrl1 iznosi 5,44 eV. Koliki je prosjecni razmak izmedu energetskih nivoa u
srebrnoj kocki stranice 1 em?
4.100.Specificni otpor metala ima red velicine i0-eQrn, za poluprovodnik 103nm. Izracunaj specificnu
provodljivost metala i poluprovodnika.
4.101.Za dijamant je sirina zabranjene energeiske trake 7 eV Koliko je to u kJ/mol?
4.102.Kolika je potrebna taiasna duzina zracenja da bi prevela eleklrone iz valentne trake u provodnu
trakl1: a) za poluprovodnike kod kojih sirina zabranjene trake iznosi 1 eV, b) za izoiatore kod kojih
je sirina zabranjene trake 5 eV?
4.105.Moc
Odredi
4.1062a termoelement Bi~Sb k=0.1 mViK. Kolika je temperatura toplljeg spoja ako je hladniji spoj na
25C i elel<tromotorna sila 150 mV?
4.107.Pri promjeni jaCine struje baze od 20 iJA, promjena kolektorske struje je
slrujno pojacanja tranzistora?
L-~ncl{~
,Ii.
Plaslicno posloije veznog materijaia sprjecava odiazak NaOH u anodni proSlor. Na anodi se
izdvaja hlor: 2Cr---7Cb + 2e, koji S0 rastvara u vodu (hlorna voda) i ne predstavija prekofacenje granico
opasne po zdravlje. Jacina slruje u toku 09!eda je kons\antana.
ill ""
M.
struje (A), t - vrijeme proticanja strvje (s), M - molarna masa, z=2 (braj razmijenjenih eleklrona na
elektrodi); f = N ,\ c ,gdje je N A""a,0221 023 mOrl, e - naboj elektrona
RT II
,"-_.-.
2N A P V
Temperaturu T (u K) proCitaj na termometru, a pritisk p na barometru Ukoliko nemas barometar uzmi
vrijednost p=1 05 Pa.
Ukoliko smatramo da je ocitavanje pritiska i temperature bez uCinjene greske mjorenja, kao i
mjerenje vremena proticanja struje, onda je relativna greska mjerenja
SI.4.3.
SI.4.'1,
SI.4.5.
98
6V
61
('.""~+-
gdje je tN i .0.1, polovina najmanjeg podioka na bircH odnosno ampermetru. Sve podatke izrazi u Si
jedinicama. Greska mjerenja je do 5%. Ukoliko skola posjeduje tzv. Hoffmanov aparat postupak
mjerenja i proracuna je identican.
99
Rjesenje:
m=10 3 kg
v~4103 m/s
m,=9,1.1031 kg
Yr2 ,2.1O'm/s
a) A=?, b) ),,=?
a) Oebroljevska talasna du;;;na odredena je ,elacijom
Pribor: Pipeta od 1 cm 3 , oleinska kiselina, dvije menzure od 100 cm , alkohol, sitan prah od
krede, plitka posuda dimenzija 40 em, veda, lenjlr.
UpU1stvo: U p!itku pesudu (visine do 1cm) sipaj
vodu. Nastrugaj prah od krede oa papir i puhni
taka da prekrije vodu u posudi. Uvuci u pipetu 1
cm 3 oleinske kiseline, a zatim ispusti u menzuru. U
tu menzuru sipaj alkohol do
100 cd. Od Ie
kolicine pipetom uzmi 1 cm 3 i sipaj u drugu
(praznu) meozuru. Ponovno dospi alkohola do 100
3
cm 3 . Na taj naCin si dobio da u 1 cm rastvora ima
S].4.8.
4
10. cm 3 oleinske kisehne. Od tog rastvora pipetom
uzmi 0,3 cm 3 i sipaj na mirnu povrsinu vede u sirokoj posudi, preko koje je nasul prah krede. Naslaje
2
masna povrsina S=r n ($1.4.8.).
/~~
Ako pretpostavimo da se formirao monemolekulski sloj cleinske kiseline, cnda je zapremina mrlje
V=Sd, gdje je precnik jednog molekula
A=:~=-- 6,62'1~~=:165.1O-34m.
mv
1O-3kg.4lOJm/s
,.
S6
A=~
mv
d~-,
= __6,62.]O-34]S
= 3 34 lO-IOm.
9,]1O-31 kg .2,21O'm/s
'
pri cemu j.; V=O,3 10' em', S - izmjcn:ll<1 p0v[-;in:t maSll(' mrljc. Pr('cilik !l1rijc izmj~l"i lcnjirom.
Louis de Broglie (Luj de BrolD je dvojnost, prema kojoj svjetlost ima i cesticnu
(korpuskularnu) i ta!asnu prirodu, prosirio i na cestice. Talasna duz.ina mikro
cestice koja se krece brzinom v je
A=~
mv
<:l'..
2n
gdje je ilt-vremenski interval nekog stanja u kojem je neodredenost energije 0,E.
100
)-,"",~"'J2l.3
mv
pm
b) m=9,HO31 kg
ilx-O,05 nm-510 t1 m
iznos!
2,2
mm.
KoliI.;;a
je
To je vise nego sto je brzina elektrona u atomu vodika koja iznosi 2,2,106 mis, U
ovom slucaju klasicna slika kretanja eJektrona gubi svaki smisao.
T
4.112. Kolika je debroljevska talasna duzina teniske loptice mase 30 9 koja
kreGe brzinom 25 m/s?
_
11
-7
6 m
/lv, -----~,3.JO
-.
2nnillx
58
AX
Z
gdje je: X - simbol hemijskog elementa.Z- redni broj elementa (broj protona u
jezgru), A - maseni broj (bra] nukleona u jezgru). Aka sa N obiljeiimo bro]
neutron a u jezgru, onda je maseni braj (zbir protona i neutrona)
A=Z+N
Atomska jedlnica mase u::::1,6610 21 kg. Masa atoma svakog elementa je
m=Aru, gdje je Arreiativna atomska masa. Za prib!izno racunanje je Ar=A.
Radijus jezgra odreden je odnosom
102
103
Defekt mase jezgra je razlika izmedu zbira masa protona i neutrona j stvarne
mase jesgra:
D..m=Zm!J+Nmn-mj.
gdje je I\.rn - razlika rnasa reaktanata i pradukta reakcije. Aka je I\.rn>O, reakcija je
egzaterrnna (aslabada se energija). Aka je I\.rn<O, reakcija je endoterrnna,
Zakon slabljenja intenziteta zracenja (X iii y) pri prolasku kraz materijalnu sredinu
dN
-~AN.
gdje )e: Io-upadni intenzitet, I - intenzitet zracenja poslije prolaska kroz sloj debljino x, !l . linearni
koeficijent slabljenja.
dt
gdje je: N-broj jezgara, ;'. - konstanta radioaktivnog raspada. Jedinica za aktivnost
je bekerel (8q): Bq~lIs~s~'.
Vrijeme poluraspada j8 vrijeme za koje se
prvobitnog broja radioaktivnih jezgara,
raspadne polovina od
Jedinica za apsorbovanu dOIU je grey (Gy)=J/kg.
T~
0,693
t.
Gdje je Q
fsktar kvalitete. Za x
a)
gdje je: m - rnasa izotopa, M-molarna rnasa izotopa (M=Ar g/mol), NA.Avogadrova konslanla. Stoga
mozemo pisati,
238 g/mol
b)
8raj jezgara (aloma) koji se raspadne za vrijeme t je
61\ = r\" _.J\' "" l'\u(1-c-)'j.
Aka je vremenski interval i'it;::c.:T, anda S8 maze piss!i priblizna formula i'iN=)"Nbt.
X+a-> Y + b
iii X(a,b)Y.
Prj tome vaze zakoni ocuvanja: broj nukleona, naboja, impulsa, reiativisticke
ukupne energije.
104
23
1) ~Be+icx-----,tJ~c+?;
2) iCX+?-71~O+:p
105
Rjesenje: Zbir nukleona sa lijeve i desne strane mora biti jednak: 1) Zbir
protona sa lijeve strane je 6, a zbir nukleona 13. Na desnoj strani je broj protona 6
a broj nukleona 12. Nepoznata cestiea ima maseni broj 1 (A=1) i redni broj nula
(Z=O). To je neutron
2) Broj protona na desnoj strani je 9 a broj nukleona 18.
Na lijevoj strani nedostaje 14 (A=14) nukleona, odnosno 7 protona (Z=7).
Nepoznata cestlca je nitrogen N .
an.
I;
Primjer 3: Jezgro iHe (a - cestica) ima dva protona i dva neutrona. Masa
0-
lO---T--
Ao
5,15 .10 16
A-4;Z-2;N-2
a) "m=?', b)
0,693.4,46.10 19
600 s
Bq ~ 51,5 PBq.
A -AN _.0,693 No
A : : : A oe
E~=?;
e) EjA=?
-At
-() 693.~-
A =51,50,OI56PBq
O.S05PBq
Napomena: Ukoliko ne zilate na dzepnom racinaru izra{':ullati funkciju eX: ukucaj broj -4,158,
zatim prltisni tipku 2 no i posiije toga lipku In
Primjer 5: Neki radioaktivni izolop, cija je pocelna masa 1 g. ima vrijeme poluraspada 10 satl.
Odredi: a) vrijeme posiije kojeg 60 ostati neraspa(jnuto 0.2 9 izotopa. b)kolicinu raspadllutog izolopa
paslijo 1,5 sali.
Lim=4,031882u-4.0015111=O,030372u
27
mo",1 9
T=10 h
lIt::Q...Q
a) j,;:;?, b) !'1m",,?, poslije 1,5 h.
Za dati uzorak masa radioaklivnog izotopa smanjuje se vremenom (vidi uvod)
12
Rjesenje:
28,4Mc\/
~-.--.--- ~
106
!'Im=m,,-m=moi I-e
'j""lg(l'_C-n,IIlW)
l,
MeV
7.1-- .
nukleon
ffioe-;.!
1.").' ::;;
III '"
Rjesenje:
Rjesenje:
m~2 mg=21 03 g
M=27 g/mol
1=1 h~3600s
T=10 min~600 s
a) Nc~?, b) Ao=?, c) A=?
a)
107
b)
mo!']
=1,5.1016
5.6. U dva razlitita izotopa Na-24 i Ra-226, ima isti broj atoma, 2,6.10
mase tih izotopa?
c)
22
Kolike su
Primjer 7: Pri fisiji jednog jezgra urana-235 oslobodi S8 energija E1",,200 MeV, Koliko dnevno
nuklearnog gariva U-235 trosi nuklearna elektrana, ako je njen stepen iskorislenja 1}=O,25? Korisna
snaga elektrane je 28 MW,
Rjesenje:
11
E]",200 MeV=3.210 J
I=:1 dan;=86400 s
M=235 g/mol
11",0,25
Ek-28 MW-28106 W
m_?
Aka je korisna snags elektrane PI.""l1i', onda ie snaga.
p",~",~~O{)W ",l12.llh.v.
11
0,25
Oslobodena energija u toku jednag dana pri fisiji je E;=Pt=9,()8lO!!. J.
Aka S8 pri fisiji jednog jezgra oslobodi energija E1, onda S8 pri fisiji svih jezgara u toku jednog
dana oslobodi energija E=NEj, odkle j8 broj jezgara
N =~'"
E]
II J
In ""
N
.lO) H/'
- M "',-,----'---;-'2';)gfmul = lJ8g.
NA
6,022 [ODmor] --
2;;
12,00000 u, c) izotop kisika l~O cijaje masa 15,99491 u. ostale podatke uzeti
lz primjera 3!
5.14. Jezgro atoma ima 13 protona i 14 neutrona. Najmanja energija potrebna da
se jezgro razdijeli na pojedine nukleone iznosi 226 MeV. Kolika je masa
jezgra?
Radioaktivnost
T
Sastav jezgra
5.1. Koliko protona l neutrona ima u izotropima: I~ 0, 2~ipb, 2~~ Raj 2~~U '1
5.2. Braj nukleona atoma nepoznatog elementa iznosi 73. Od tog je 41 neutron.
Keji je to element? Pogledaj tab lieu periodnog sistema?
l~~Ag?
5.4. Broj nukleona atoma nekog elementa je 59. Koji je to element ako S9 zna da je
1:
108
109
c) 1~~Ag~~~+'!.
5.23. Nadopuni sljedece reakcije
raspada: a)
1; Na -> B+ + ? , b) i; Na -> ~+ + ? ,
c) ~~P-->j3+ +?
5.24, Radioaktivna konstanta jednog izotopa iznosi 0,0175 8'. Koliko je vrijeme
poluraspada?
5.25. Vrijeme poluraspada izotopa radija -225 iznosi 1520 godina, Kolika je
konstanta radioaktivnog raspada?
18
5,29. Vrijeme poluraspada radioaktivnog preparata iznosi 11,5 min. Koliko taj
preparat ima atoma u trenutku kada je njegova aktivnost 3 TBq?
17
5.30, U trenutku kada radioaktivni preparat ima 4,10 atoma njegova aktivnost je
A=2,4 TBq, Koliko je vrijeme poluraspada tog preparata? Vrijeme izrazi u
danima.
5.31. R~dioaktivni plutonij -239 ima masu 21 g i vrijeme poluraspada 2,44.10 god.
4
Kolika mu je aktivnost?
5.32. Kolika je masa radioaktivnih lzotopa radija -226, u trenutl<u kada mu je
aktivnost 51 GBq? Vrijeme poluraspada radija -225 je 1620 god,
5.33. Radioaktivni kobalt-60 ima masu 10 mg i aktivnast 409 GBq. Koliko mu je
vrijeme poluraspada u godinama?
5.39. Pocetna aktivnost radioaktivnog preparata iznosi 3,2 TBq. Poslije kog
vremena ce se aktivnost smanjiti na 0,4 Bq? T=10 dana?
5.40. Pocetna aktivnost radioaktivnog izotopa je 5,6 TBq. Kolika ce biti aktivnost
poslije 2 dana, ako je njegovo vrijeme poluraspada 3,82 dana?
5.41. Aktivnost radioaktivnog ugljika C-14 u svakom zivom organizmu iznosi 250
Bq/kg, Koliko je star predmet cija je aktivl10st 88 Bq/kg? T=5500 god,
5.34. Odredi masu radioaktivnog fosfora P-32 clja je aktivnost 10,8 TBq i vrljeme
poluraspada 14,3 d,
110
18
dok je
111
5.52. Potetna aktivnost radioaktivnog izotopa iznosi 66,8 PBq, a posHje t;10 min
aktivnost je 81,6 TSq. Koliko je vrijeme poluraspada izotopa?
Nuklearne reakcije
5.54. Odredl
nepoznate
5.65. Pri reakciji nukleame fuzije izotopa vodika-1 i vodika-3, nastaje jezgro helija4. Pri tome se oslobodi energija od 19,8 MeV. KoHka se energija oslobodi pri
nastajanju 8 9 He-4?
5.66. Kolika se energija oslobodi pri fuziji tri alfa-cestice u jezgro ugljika-12? Masa
atoma heHja je 4,002603u, amasa izotopa ugljika-12 iznosi tacno 12u.
a nastaju dva gamafotona. a) Kolika je energlja tih fotona, ako su cestlee prije interakeije imaie
zanemarljivu brzinu? KoHka je talasna duzina tih fotona?
b) ~Be+ia-7I~C+?, c) ~Li+ia--7Jn+'!
a)
lj l'\+ia--}l~O +?
d) 7jAl+y---)~p+?
1: Coo)
S8
u polju
Dozimetrija
5.69. Izracunaj debljinu stoja materijala. kroz. koji prolazi ?ama-zracenje, da bi njegov intenzitet opaa
na polovinu. Unearoi koeilcijent slabljonj8 je 0,047 em' .
5.70.
Odredi potrebnu debljinu betona da bi gama-zracenje, energije 6 MeV, oslabilo pel puts. Linearni
j
koeficijent slabijenja za to zracenje lznosi 0.2 cm
5.71.
5.58. Pri bombardovanju jezgra fluora l~F protonima dobije S8 oksigen I~O.
a) Koje S8 jos jezgro dobije? b) Kolika se prj tome energija oslobodi?
mF~18,99843u, mo~15,99491 u.
5.59. Pri reakciji nuklearne fuzije razlika masa reaktanata i produkata iznosi
0,016 u. Kolika se energija oslobodi pri fuziji? Energiju izraziti u J i MeV.
Potrebne konstante uzeti lz tabhca!
5.60. Pri fisiji jednog jezgra urana 235 oslobodi se energija od E,~200 MeV.
a) Kotika se energija oslobodi pri fisiji 1 kg urana? b} Kolika kol1cina uglja
odgovara toj energiji aka je specificna toplota sagorijevanja uglja 13 MJ/kg?
5.S1. U nuklearnom reaktoru u toku jednog sata "iz90rl" 0,04 9 urana -235. Kolika
je snaga reaktora aka energija oslobodena fisijom jed nag jezgra izn05i 200
MeV?
5.62. Kolika je razlika polazne mase mase urana-235 i mase produkta fisije aka S8
zna da je polazna masa iznosila 5 kg. Smatrati da su S8 raspall svi atomi, a prj
fisiji svakog ad njih 0510bodHa se energija ad 200 MeV.
5.63. Srednja snaga nuklearne elektrane iznosi 40 MW. KoUka se nuklearnog
goriva, uran-235, tr08i dnevno ako S8 zna da se pri fisiji jednog atoma os!obodi
200 MeV energije?
5.64. Koliko se energlje oslobodi u reakciji nUklearne fuzije, ~H+iH~iHe ? Masa
izotopa vodika-1 je 1,008665u, atoma deuterija 2,014102u, atoma helija-3 je
3,016029u.
Na kaju dubinu u vodf treba staviti izvor gama zracenja da bi pri iz\asku iz vode to zraeenje bila
1
oSlabljeno 1000 puta? ).1=0,06 cm
5.72. Kod mjerenja koeficijenta apsorpdje zracenja pomo(;u brojsea registrovano je zracenje fona (u
odsustvu izvora) 20 imp/min. Ako S8 ispod brojacke cijevi stavi izvor gama-zraka brojae registruje
350 imp/min. Ako S8 izmedu izvora zracenja i brojaea stavl olovo debljine x=3,3 mn) on registruje
300 imp/min. Koliki je linearni koeficijent slabljenja olova?
5.73. Ljudsko tij810 mase 80 kg ozraceno je sa alfa-cesticama energije E=9 J. a) Odredi apsorbovanu
dozu zracenja, b) odredi ekvivalentnu dozu ako je faktar kvalitete za alfa-cestieu jednak 20.
5.74. COVjek mase 75 kg ozracen je sa neutronima i pri tome mu je dozni ekvivalent 10rnSv. Koliki]e
faktor kvalitete neutrona, aka je energija zracenja 0,15 J.
5.75. Covjek mase 75 kg ozracen je a-cesticarna Gila je energija SMeV; a faktor kvalitete 20. Aka je
tije!o apsorbovala N",4,310 Hi alfa-cesties, odredi apsolutnu dozu i dozni ekvivalent. Je Ii
prekoracena maksimalno dozvoljena godisnja doza za profesionalno osoblje?
5.76. Osoba mase 70 kg ozracena je neutronima prosjecne energije E=1 MeV i faktora kvalitete Q=10.
Ako je dazni ekvivalent H=1 mSv, odredi a) apsorbovanu dozu, b) apsorbovanu energiju zracenja,
c) brai apsorbavanih neutrona pod pretpostavkom da su ravnomierna rasporedeni po eijeioj masi.
5.77. Maksimalno dopustena jaCina doze za profesionalno osoblje kOje radi za x-zraeenjem je D'",62,5
).lGy/h. Koliki je dopusteni godisnji dozni ekvivalent aka radi 3 sata dnevno i mjesecna 20 dana.
Faktor kvalitete za x-zrake je 0",1.
5.78. Apsorbovana doza u. cestiea 0:0::130 mGy izaziva islo erveniio kaie (eritem) kao i apsorbovana
doza 0,:=2 Gy ad rendgenskih zraka. A) Koliki je faktor Kvalitete za alfa cestice ako je dozni
ekvivalent za x zrake 17 b) lzracunaj dozni ekvivaient.
E
5.79. Zadatak:lzmjeri aktivnost jonizirajuceg zracenja: a) na otvorenom proston), b)
prostorijama skolske zgrade ili stana, c) u blizini radioaktivnog preparata.
razlicitim
112
113
Napomena: Ukoliko skola raspolaze sa detektorom jonizirajueeg zracenja, potrebno je prouciti uputstvo
za rad. Ukoliko posjeduje jzvor jonizirajuceg zracenja, potrebno se upoznati sa mjerama Z8stite. Covjek
ne smije biii ozracen sa vise od 5mSv godisnje, a profesionalno osoblje 50 mSv. Dozi od 5 mSv
godisnje odgovara jacina doze 0,55 ~Sv/h. U nekim zemljama Evrope (Njemacka-1999 god.)
prosjecna jacina doze zracenja je bila 0,15 ~Sv/h, sio odgovara godisnjoj dozi ad 1,3 mSv. Iz prirodnih
izvora zracenja covjek se ozraci sa 2 mSv godisnje (kosmicko zracenje 0,3 mSv, ukupno zracenje od
ZemJje 1,6 mSv), a ad medidnski izvora 0,4 mSv.
Tipicna spesificna aktivnost na o'\Vorenom prostoru izno,si ispod 10 Bq/m3 . Npr. aktivnost
vazduha, koja potice cd aktivnosti vode, u Svedskoj je bila 50 Bqfm3 . Ukupna doza izazvana prisuslVom
radona iznosi u prosjeku 1 m8v godisnje.
Neki detektori emituju zvucni signal, kada se prekoraci granica opasna po zdravlje
Kant (1724
1804)
6. Svemir
Paralaksa zvijezde, p, je ugao pod kojim bi se sa zvijezde Z vidio polupre- cnik r Zemljine
putanje oka Sunca (sl. 101). Za male uglove (s obzirom na
vetiku udaijenost zvijezda), p
=~ = AJ
d
d
radijanima (rad), d - udaljenost zvijezde,
AJ - udaljenost od Zemlje do Sunca.
AJ=1,4959787.10
SU01.
11
wade
AJ
pc=y
Dopplerov efekat u astronomiji:
gdje je: 1'>1''''')'~t'lI, pomak spektrainih linija, i. n - lalasna duiina svjetlosti koju emituje iZVOf, /'. - taiasna
dU,zina kOju reglstruje posmatrac, V - brzina kretanja izvora svjetlostl (duz pravea koji spaja lzvor
svjellosti i posmatraca). Lijeva strana gornje jednacine je retallvni pomak spektrainih linija
Za brzine izvora svjetlosti koje su uporedive sa brzinom svjetlosti,
114
115
gdje je: H - Hubblova konstanta koja se smanjuje s vremenom. Danas se maze uzeti priblizno
H= 16,9 km/s ,sto znaCi da S8 na svakih millon svjetlosnih godina (MSG) udaljenosti, brzina poveea za
MSG
16,9 km/s.
6.5. Udaljenost zvijezde Bernarda je 1,83 pc. a} Kotika je njena para(aksa? b) Kolika je njena uda!jenost
u kilometrima? c) Za koje bi vrijeme stigao do zvijezde kosmicki brad ako bi se kretao brzinom
1000 km/s?
6.6. Metoda paralakse ne moze 58 upatrijebiti aka j udaljenost veta ad 31 pc. a) Ko!ika paraiaksa
Primjer 1: Koliko jedan parsek (pc) ima astronomskih jediniea, kilometara i svjetlosnih godina.
Rjesenje: Prema definiciji paralakse, p=AJ/d, gdje se p oznacava u radijanima. Posto je pc=AJ/i'
6.7. Nasa galaksija ima precnik 30000 pc. Za koje vrijeme prede svjetlost taj put?
6.8. Zvijezda Vega je udaljena 26 SG. KoUka je paralaksa zvijezde?
p('=3,26 SG
Primjer 2: Paralaksa neke zvijezde iznosi 0,20". a) Dokazi da se njena udaljenost u parsecima
moze izraziti relacijom d=1ip, gdje je p
ugao izrazen u sekllndama. b) Kolika je ta udalJenost u
parsecima, astronomskim jedinieama i sVjettosnim godmama?
SLI02.
6.12. Suncev8 pjega ima linearni precnik jednak precniku Zemlje. Da Ii
se sa Zemlje vidi pjega golim okom: C:ovjecije aka moze razaznati dvije bliske taiSke kOje se vide
pod uglom ve6m ad 1". d"'1 ,5.108 km; R=6370 km
Rjesenje:
a) Posto j8 d "" AJ , i AJ",pc1', to je d "" !'.pc , pri cemu je paralaksu p naJpagodnije izraziti u
p
6.13. Da Ii so sa planete Pluton SUnce vidi kao svijetli disk iii kao svjetla tacka? d=39,6 AJ:
R=6.910 5 km.
sekundama.
b)
a,soL'.
1"
1"
~
d ""-pc =___pc =:"l pc
P
0,20"
'
6.14. Posmatrac sa Zemlje vidi precnik Mjesecevog diska (pun Mjesec) pod uglom
poluprecnik Mjeseea, ako je udaljenost ad Mjeseca do Zemlje 384 OOOkm?
6.15. Koliko puta je veei poluprecnik Sunca od pOiuprecnika Zemije, ako se Zemljin poluprecnik vidi sa
Sunea pod lIglom 8,8", a SunCev poluprecnik sa Zemlje pod uglom 16'?
16,9k1~1.~~.,
.MSG
izrazi lu vrijednast u:
Kofiki je
6.16. U spektru zvijezde HO 6497 pomak spektralne linije, Gija je talasna duzina 1-0=438,35 nm, iznosi
.6./."'0,137 nm prema Ijubicaslom dijelu spektra. Kako se kre6e zvijezda i kojom brz.inom?
S-1.
6.17. U spektru zvijezde HO 39045 pomak spektralno Hnije, Gija je talasna duzina 438,35 nm, iznosi
0,146 nm prema ervenom dijelu spek!ra. Kako S8 kre6e zvijezda i kojom brzinom?
Rjesenje:
a) S obzirom da je 1''/lpl:",3,26 SG, to je
6.18. Relativni pomak spektralne linijo neke galaksije iznosi 0,1 % prema crvenom dijelu spektra. Kojom
bezinom se galaksija udaljava?
6.19. Neka zvijezda se udaljava od nas brzinom v=75 km/s. Talasna duzina spektralne linije izmjerena
u spektru te zvijezde iznosi 400,1 nm. Kolik! je pomak spektralne linije.
b) Postoje MSG",,9,46.10
1B
km, tOje
6.20. Pri godisnjem kretanju Zernlje ako Sunea linije u spektru zvijezda proma kojima se krete Zemlja,
pomjerene su prema Ijubicastom dijelu spektra Odredi brzinu kretanja Zemlje, ako je zelena linija
ad 500 nm, pomjerena 0,05 nm.
T
6.1. F. Bessol je 1838. Godine odredio paralaksu zvijezde 61 Cygni, kOja iznosi 0,~:l6". Kolika je
udaljenost zvijezde u parsecima, astronomskim jedinicama i svjetlosnim godmama?
6.2. Paralaks zvijezde Poluks iznosi 0,1", Odredi njenu udaljenost u parsecima i sVjetlosnim godinama.
6.21. Talasna duzina Hnije vOdika, izmjorena na Zemiji, iznosi 1-.0'=486,1 nm. Zernlja se krece po orbiti
oka Sunea linijskom brzinom v"'30 km/s i priblizava se zvijezdi. Odredi talasnu duzinu u
posmatranom spektru zvijezde.
6.22. U spektru zvijezde jedna ad spektralnih linija, talasne duzine 422,7 nm, pomjerena je prema
!jubicastom dije!u spektra za 0,016%. a) Kaliki je pomak spektralne linije? b) Kolika je radijalna
brzina zvijezde u odnosu na Zemlju? Oa Ii se zvijezda pribHzava iii udaljava?
6.23. Kosmicki brod se udaljava od Zemlje. Laserski snop poslat za Zem!je kosmonaut registruje sa
relativnim pomakom spektralne linije od 0,005%. Koiika je brzina kosmickag brada?
6.4. Nama najbllza zvijezda Proxima Centauri udaljena je 2,74101~ AJ. Odredi: a) udaljenos! zvijezde u
parseeima i svjetlosnim godinama, b) paralaksu zvijezde.
6.24. Odredi linijsku brzinu rotaelje taeaka na Suncevom ekvatoru, ako zelena linija talasne duZine 500
116
117
6.25. Talasna duzina jedne od spektralnih linija vodika iznosi 656 nm. Prilikom mjerenja talasne duzine
iste Unije iz Suncevog zracenjai kaje stize sa dijametralnih krajeva Suncevog diska, registrovana je
razlika talasnih duzina ad 0,00 BB nm. Odredi period rotacije Sunca oka svaje ose. R=6,9610 8 m
6.26. Kolikom brzinom se udaljava od nase gaiaksije neka maglica, aka je eksperimentalno utvrdena
da je linija vodikovog spektra taiasne duzine Nr434 nm, u spektru ove magiice, pomjerena za
~;,=130 nm prema crvenom dijelu spektra?
6.27. Pri mjerenju crvenog pomaka u spektru kvazara 3C273, kOje je izvrseno 1963 godina,
ustanovljeno je da relativni pomak iznosi 0,16. Odredi brzinu kOjom se udaljava u pravcu gledanja.
6.28. Za kvazar 3C9 reiativni pomak spektralnih linija iznosi 2. Odredi br.linu kvazara prema:
a) nereiativisHckoj lormuli, b) relativistickoj formuii.
6.29. Izvor monohromatske svjetlosli tafasne duzine 600 nm krece se prema posmatracu brzinom
v=O,1 c. Odredl talasnu duzinu svjellosti koju regjstruje spektraini pribor posmatraca.
R J ESE NJ A
1. Zvuk
6.30. Izracunaj "starest svemira". Za Hubblovu konstantu uzeti vrijednost kao u uvodu. Smatrati da se
svemir sirio stalnom brzinom,
6.31. Horizont metagaiaksije (opservabilne vasione) je rasiojanje na kojem bi brzina udaljavanja bila
jednaka brzini svjetlosti. Izracunaj horizon! d metagalaksije.
6.32. Brzina udaljavanja galaksija proporcionaina je ras\ojanju medu njima, Odredi brzinu kojom se
jedna od druge udaljavaju galaksije ako je rastojanje medu njma d:::10 Mpc.
6.34. U spektru kvazara linlja vodika S8 nalazi na talasnoj duzini 1286,2 nm umjesto na 486,1 nm
Odredi udaljenos\ ovog kvazara.
1.1. Od 21 ,25 m do 1,7 cm 1.2. a) 0.77, b) 3,3 m. 1.3, c=s/t; s",2d; d=17 m.
1.4.0,51 mm. 1.5. Pogledaj zadalak 1.110.! h:::::930 m, 1.6. c=33'1,5 m/s.
1.7. a) c=343,4 mis, b) c=349,2 m!s, 1.B. c=4,94 km/s, 1.9. E",,150 GPa
1.10. p",2 bara. 1.11. a) c:::81.2 m!s, b) f,,=c!2f=271 Hz, c) hk,c/2i'; 12",,542 Hz, 13 =813 Hz. 1.12. f=c!2r':
c:=528 mfs; h=46,5 N, 1.13. c=141.4 m!s: m",1 g. 1.14. a) [=35 cm, b) 0,15 g. 1.15. 2",14,3 cm;
},,=28,6 cm. 1.16. a) ,,=1,2 m, b) (1=,A/4=0.3 m, c) f 2 ",,3fJ4=O,9 m; (3=5)./4=1,5 m. 1.17. Pogledaj
sfiku 17 i zadatak 1 .161 1,=76 cm; c=334 mis.
1.18. J..=2,25 m; f=0.56 m. 1.19. 6.[=/.=78 em; 1=440 Hz. 1.20. 1:llp(A 1/A2)2: Kao 2:1.1.21.1=0,25 W/m 2 .
9
1.22. P=iS=1,310 W.1.23. E=Pt; E=O,18 J.1.24. ):',,0,1 W/m 2. 1.25. Pogledaj UVOdl A=1,1.1O 7m.
1.26.1=8'10'8 W/m 2.
1.27. Pogledaj primjer 3! a) 0 dB, b) 130dB. 1.28. a) 100 dB, b) L=10 dB.
1.29. Ukoliko ne znate, pitajte nastavnika kako 5e izracunava antiiogaritam na dzepnom ra6unaru! a)
10
1=1,9910 Wim 2 , b) 1",,3,981O,uWim 2 .
2
2. Elektricitet i magnelizam
2.1. Maze aka se drZi ru6kom od izolalora 2.2. Za odvodenje statickog elektriciteta koji nastaje trenjem.
2.3. Poveea se 9 pula.
2.4. k "" ~,a) F=9'10 N, b) F",-910 N. c) F:::1.1 'i0 eN. Za vrijednosti relativne permilivnosli, korisli
9
'.
118
119
2.36. Naelektrisanu sipku priblizi e!ektroskopu. Listiei se raske. Ako se sipka udalji listiei elektroskopa se
j2
skupe. Zasto? Elektroskop mozes trajno naelektrisati na s!jede6\ nacin. Dok je u njegovoj btizini
nae!ektrisani stap, dodirni kuglicu elektroskopa rukom. Listie! se sklope. Zasto? Oak je sipka u
blizini odmakni ruku od elektroskopa, a zatim sipku. UstiCi se rasire. Elektroskop je trajno
nae!ektrisan. Kako to objasnjavas?
N.
mj-m2
~q2
:::
2.37. Naelektrisanu sipku priblizi elektroskopu. Listiei se rasire. Slavi preko kuglice elektroskopa metalni
q2.
02
36
~.
__ ~9.! ___________
A
F3. __ ._~q:'..
a pi
Z'
2.53.
Z'
~. Nacrtajl
~,
s
c)
V""3,510~::':,
s
12
b) v=i ,44, 10
.:::::
(sllka RAJ.
S
10
2.62. E k=9,610 J. 2.63. a) 2,55 kV, b)4,69 MV. 2.64. Elektron se krece ravnomjerno ubrzano, bez
pocetne brzine. a) 8""1,58'10
.12
16
,b) v=5,63'10
~.
S
~,
2.66. a) 2,8710
12
e) t"'0,356 ns.
Sl.ltS.
2.67. Metalni omotac eiei(troskopa uzemlji. Kuglieu elektroskopa spoji sa kusalicom (sI.2.4). Provodnik
naelektrisi influentnom masinom. Kusalicu pomjeraj po povrsini provodnika Elektroskop pokazuje
uvijek isti olklon.
r =0,71 mF. 2.69. r=910 0 km. 2.70. a) C=5pF, b ) r=4,5 em.
2.68. C="k
2.71. a) V:=3000 V, b) r=1.35 em, 2.72. C"'0,18 nF. 2.73. a) C",10 pF, b) q:=O,5 nC, c) S=4nr;
q
IT'" -
!:::!..
m 2.60. --m~
"" eU
'-.
lfj
qE
1ng
d) 5:::0,175 m.
~..
N, b) F""ma; 8:=3,5'10 11
rj"'oc,
2.27. a) 0, b) 0, e) 978
Sl.R.3.
b) E",493,8
2.50. V,,,,,O; V?=2 V; A=1.4' 1O.5J. 2.51. E,=A; EK=O,006 J.2.52. Vidi primjer 1! A=7,H 0. j.
q~~ _ _..-,,,;.Jr
"
2.44. q=O,11 nC; n",,6,94'10 ; m=6,321O kg. 2.45. a) 5400 V; b) 5400 V, c) 2700 V.
2.46. r=6 em. 2.47. E=5000
11
22
2.25. q=9.1105 C. Visoki slojevi atmosfere naelektrisani su pozitivno. Ukupni naboj sistema Zemlja
atmosfera jednak je nuli.
2.26. E=5,8'10 11
2.39. a) V1 ",360 V; V2 =90 V, b) U=270 V. 2.40. a) q=50 nC, b) V:=1500 V. 2.41. R=9 em.
2.42. a) q=-O,267 nC, b) n=1 ,67-1 09 .2.43. q=48 nC; n",3'1 0
SJ.R.1.
Sl.R.2.
Z'
,Q3
C'B
~ri
2.22. a) E=4'1Q"
2.38. Naelektrisi elektroskop tako da su listiei razmaknutL Dodiruj kuglicu elektroskopa metalnim
sipkama, ListiCi se skupe. Ponovo naelektrisi elektroskop i dodiruj kuglicu sipkama od stakla,
plastike, gume ... Sta zapazas?
.131
K=-_X
casu taka da ne dodiruje kuglicu. Ponova prinesi elektroskopu naelektrisanu sipku. Listiei
eiektroskopa se ne pomjeraju. Zasto? Siavi preko kuglice staklenu casu i prinesi elektroskopu
sipku. ListiCi se rasire , ali manje nego kad nema case, Objasni zasto? Kako se ponasa dieiektrik u
elektricnom polju? Kako se ponasa provodnik u eiektricnom polju?
'" 16~.
~tF.
2.79. a) C,=50 pF; C 2=150 pF, b) C=200 pF. 2.80. a) C:::2I-lF, b) qo=180 ).lC, c) U,,,,,60 V; U2=30 V.
2.81. a) C=O,092 nF, b) q:=55,4 nC, c) U 1=277,5 V; U2=185 V; U3=137,5 V.
1
2.82. a) W=2CU 2 ; C= 5 nF, b) q:=1 J1.F. 2.83. C=1.1 pF; W=4,5 mJ. 2.84. C=1,59 nF; U=514 V.
2.85. C 1'=2 ilF; C=7 ILF. 2.66, C;:=lO )1F; C=7,5 !-iF.
120
121
RR
z
2.87. a) paralelno; C=C t +C 2 =2 IlF, b) serijski: C",,0,5 flF. 2.88. C=40 !!F; n=20.
1
..
2.89. a) A;;,qU=2 J, b) C=50 ).iF, c) W"'"2qU =1 J, d) 0,5 Iii 50 %.
2.139. Otpornik
2.90. Na gom)i kraj eiektroskopa (ill elektrometra) poslav) jednu metalnu plocu preko koje maze da se
odvodi naboj do list16a elektroskopa. Drugu metalnu ploeu drii u ruci (na taj naCin je uzemljena) i
priblizavaj je prvoj ploei. Listi6i elektroskopa se skup\jaju. 8kupljanje Iistic8 ukazuje da se pove6ao
kapacitet sistema! (Kako kapacitet zavisi ad rastojanja izmedu ploea?) Ori.i gornju plocu na
stalnom rastojanju i pomjera] je horizontalno, taka da Se mijenja povrsina kojom jedna drugu
prekrivsju (efektivna povrSina). Poveeanjem povrsine lisliCi se skupljaju. Kako kapadtet zavisi ad
povrsine ploea?
Gornju placu ddi u stalnorn polozaju iznad donje. Izmedu ploca stavi list papira. ListiCi sa
skupa. Sada stavi staklenu piocu. ListiCi se jos vise skupe. Kako dielektrik utice na kapacitet
kondenzatora? Koji dielektrik ima vecu relalivnu permitivnost?
2.91. Povrsina ploca S i njena debljina izmjere se lenjirom. Podatak za relativnu permitivnost stakla
uzeti iz iablica.
2.92.1=150 mAo 2.93. a) 1 mG, b) 0.3 C. 2.94. q",3 C; n",1,8710
~
19
GA
6A
R1
23
R= R R .
Rl + RZ,3
'"
3,1n; R=9,1 Q.
'"
R2
i R~. R2 .3=R 2 +R 3 ;
Q,
2.145. Vidi sliku 2.131 a) R=2 Q, U=6 V, b) 11=2 A; 12=1 A. 2.146. a) R=6 Q; R,=R 2",,3 Q, b) 11=b=2 A
2.147. Otpori od..30 Q vezani su para)elno. Ta kombinacija vezana je paralelno sa kombinacijom otpora
od 20 Q kO)1 su takode vezani paralelno. Kornbinacija otpora od 20 Q i 30 Q vezana je serijski sa
otporima od 3 Q. Re=11 Q; 1=10 A.
2.96. q=1 ,9810 C; 1=44 A. 2.97. q=oOO C. 2.98. a) 210 """"-2' b) 10 """"-2.2.99. b3,6 A.
2.100.qo=3,2 C; bO,8 A;
t8
<12
2
2
2.104.1=7,1 m. 2.105. 8=0,21 rnm. : 8= -Ti: d=O,52 mm. 2,106. a)R=0,34 Q, b) 8=15,9 mm
4
pi
R:
m=756 kg.
2.108. 8=0,196 mm~; 1:0::19.8 rn: m=34 g. 2.109. 1=73 A. 2.110. kA A; q=120 C.
2.111. 1=2,5 A; U=12,5 V. 2.112. U",,200 V. 2.113. R=333 Q. 2.114. 8=0,196 mm 2; R",1,2 Q; 1=1 A.
2.149.~: R."~3 ~,_b) iA =1,5 A; iA""lwi-i.:::; 1[)",lc"'0,75 A, c) Ukupan otpor u kolu ce biti 4 Q. a struja 0,89 A
8vljetllce jace l d) Prekmuce se kola struje!
2.150. Otpori sijalica su jednaki! a) IB:=lc=1 A; 1""';\g+I,=2 A, b) Ukupan otpor je R=6 Q; R=R A+Fl 13[;"" ~
2
RA=4 n, c) UA",S V; U g =Uco::4 V. 2.151. r-i",,1.5 Q; 10::,6 A: (R,+RJi 1"-'hR 3 ; 1,=:3 A; 13=3 A
2.115. a) Duzina u oba pravcaje 21=500 m; R=O,34 5:2; U=1,7 V, b) R=O.54 Q; U",2.7 V.
2.116. Vidi zadatak 3. i53! R=1.92 Q; U=2,9 V. 2.117. 1,9 A. 2.118. R= 483 Q.
2.160. 8astavi strujno kolo, kao na slid 2.22! ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra I" pri otporu R,: Povecaj
otpor. ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra 12 pri otporu R2 . Izracunaj E i r (pogledaj zadatak 2.1281)
2.161. VeZi strujno kola kao na slid 2.9! Aka su otpori nepoznali izrnjeri ih UI-melodom (R = ~ ). a) Vezl
I
otpore kao na slici R.7.a. Voltmetar prikljuCi na krajeve otpora. Ukupni oipor je R =
U=Rb11,42 V, c) E""Ui+U, gdje je: U-napon na krajevima izvora, Ui-pada napona kroz izvor struje;
UFrl: 1=5,71 A; Ui",O,57 V.
2.124. a) r",0,2 fl. b)U",,1 ,92 v. 2.125. a) 1",20 A, b) E",132 V.
.--c:&J---j---
-' gdje je
Rl
n)
=....:!... + ~
R2
sun
2.162. Na ~r~je~e .?pruge ~slika.2.23.) uvud uticnice veznog materijala. Upaljac prinesi opruzi. Opruga
se uSIJa, a Jaclna struJc, kOJu pokazuje ampermelar, naglo se smanji! Zaslo?
2.167. a) A=2kWh, b) A=1.4 kWh, c) A=8 kWh, d) 4 kWh, e) 3,75 kWh. Dnevni utrosak je 19.15 kWh.
Mjesecni utrosak je 574,5 kWh. Mjesecni racun je 57,45 KM.
122
123
2.170. W=Eq; W:;;;2,33 MJ=0,65 kWh. 2.171. a) P",161 W, b) \::::0,73 A, c) A=W=1 ,61 kWh.
2.207.6,28'10
Prj islam
napanu, Pz
P1
Tm
A
A
A-:
50. 2.208. 227 m' 2.209.10Wb. 2.210. 8=0,04 T; H=3, 18'104 _ .
m
2.176.
R2
n.
!::..;
m
!2..
2.218. 1=5 A; R=2,4 Q. 2.219. H=97!:... 8=012 mT.
m
m'
,
2.179. P,=y]P; P=2,1 kW; 1=9,6 A. 2.180. Pk=.9.=349 W; 11=87,3%. 2.181. P,=696 W; 0=1.03 MJ;
P~=502,8
2.222. U=1,2 V. 2.223. 8=1,97-10. T; 1=5,63 A. 2.224. H,,:04900 -~; 8=6,2 mT. 2.225. 1=0,74 A
5
2.184. a) Pogledaj sliku 2.9! b) P::::UI. Treba izmJeriti napon i jaeinu struje. e) Snaga je veca! Napomena:
Istim priboram se maze odredili otpor sijaiiee UI-metodom ( R=UlI ) i ispitali karakteristike
serijskog i paralelnog vezivanja olpora (npr. dvije jednake sijaiiee),
2.185. q=zF; z=1; q=Ne; N=6'10
23
:;.
2.186. Koristeci matematicki izmz za drugi Faraday-ev zakon, dobivamo: z=3; M"'114,7
~;
mol
A,,,,114,7.
rn
2.189. Za izdvajanjG jednog molekula gasa hlara CI2 i gasa hidrogena H2 potrebno je 2 elektrona, z:o:2;
.~
C
. 2.191. rn:=1 ,6 g.
H=5
2.192. m",,3,4 kg. 2.193. V;=S'd; m",,3,2 g; 1::0365 min; W=18,9 kJ. 2.194. j=' ~; ffi=:'pSd; d=O,044 mm.
60:::300
2.237. b1 ,56 A. 2.238. F=0,025 N. 2.239. isti smjer! 28 A. 2.240. 1==1,92 m. 2,241. a::::3 em.
2.242. Srnjer kazaljke na Si1!U. 2.243. Oblik kruga. 2.244. Spirala se skuplja! Zaslo?
; V:=:4, 18 em
rn
2.236.1=0,54 m.
~.;
B""Bl+8~=2'10'~'
2.249. Podalke za masu i naboj cestiea u2eti iz tabliea na kraju knfige. a) F=9,6'1O,17 N, bJ r=1,56cm.
2.250. a) F=6,3'1O- 1;' N, b) 1'=3,1 mm, c) 6,910 1(,.
2.195.1::::5 A; U",,6 V; A=216 kJ. 2.196. n",8,93 mol; m=17,8 g; z:=2; 1::::48 A.
; M=A
~~gol; k(Na):=2,38'1O' 4
!;
k(Zn}:=3,39'10'
t;
G
.
2.201. Met8lne ploce (elektrode) povoti sa dtepnorn baterijom i d~epnom sijalieom, kao na slici 2.26 .. U
sud naspi Ciste vode i ukljuCi kola struje. Sijalica ne sVijetli. Cista voda no provodi elektricnu struju.
U vodu ubaci malo kuhinjske soli, NaCI, da S8 rastvori. Sija!iea slabo svijetli. Sipaj jas soli i
promijesaj. Sijatica jaee svijetli. Slana voda provodi struju. Ponovi ogled sa rastvorom secera,
alkohola i jos nekih soh iii kiselina. Rastvor alkohola i secera ne provode eleklricnu struju, rastvori
kiselna, baza \ soli provode. Odakle potieu naboj] u !"<:lstvoru? Kakva je razlik8 izmeou elektrolitiCKe
disoeijacije i eleKtrolize?
2.202. a) Dvije metalne ploce, izmedu kojih je razmak nekoliko ern, povez] sa dzepnom baterijom i
gaivanometrorn, kao na sllei 2.27. Ukljuci kola. Kazaljka galvanometra je na nuli jer vaz-duh ne
provodi struju. Izmedu plocs unesi upaljenu sibieu (iii upaljac). Kazaljka galvanometra pokazuje da
teee strujal Kakva je uloga plamena? Sa kakvim jonizatorom je najbrzi efeka! jonizaeije gasa?
Pokazuje Ii galvanometar struju kad se siblca ugasi? Je Ii provodijivosl gasa samostalna iii
nesamostalna?
b) Naelektrisanom elektroskopu prinesi upaljenu sibieu. Eleklroskop se brzo razelektrise. Objasni
zasto? Pogledaj sliku 2.27
4
2.251. a) V""3,53'106~, b)
2.254. a)
2mv
A
"'qE; U=35,SV. 2.252. H=;113.2 -.2.253,2= mp =1836.
m
re me
2.255.
7
ej T =2,85'10- s. d)k35,1 MHz. 2.256. y",3 ' 46'105 ~.
F 553
N 2.257. ..9.
s';=
,- 10'!'!' .
m ~ 9,6 10 ~.
kg
8
.~:;
2,260. v=-.3,52 10
.!..-;
10~ ~
vp
""2'
'V a
2.266. Ok~ci traku a. stala~ tako da stoji vertikalno i olabavljena. Jedan kraj trake prikljuCi na jedan pol
batenje, a druglm krajem dodirni drugi pol baterije samo na Iren, Traka skrene ustranu! Promijeni
124
125
smjer struje i ponovo na trenutak ukljuei kolo struje. Sia zapatas? Sia znas 0 Zemljinom
magnetnom pOlju?
2.267. Okaci traku na stalak kao oa slid 2.38. a zalim nakratko ukljuci kola struje. Sia zapatas? Kako
se ponasaju paralelni strujni provodnici'? Kakav smjer imaju s1ruje u provodnidma, a kakav je smjer
sila medudjelovanja?
2.268. Priblizi jedan pol magneta katodnoj djevi u kojoj se krecu katodni zraci (elektroni). Katodni zrad
izazivaju luminescenciju ekrana. Priblizavanjem magneta svijeUi Irag se pomijera okomilo na osu
magnela (smjer polja). Pribliii suprotan pol magneta sipke. Sta zapaza$?
2.326. a) Z=
2.269. Unutrasnjost posude (omotac) oblijepi aluminijskom folijom, a u sredinu posude stavi stavl
aluminijsku sipku. Sipaj razblaienu sumpornu kiselinu H2S0~, a preko nje sitni prah od krede.
PrikljuCi na jednosmjerni naponod 9 V. (npr. dvije diepne baterije. vezane serijski)_ Gitav elektrolit
se poene okretali oko eentra!ne elktrode, ako ispod posude stavimo nekoliko magnetica (istog
pola). Na jone djeluje Loreneova sila F=qvB ciji je smjer okomit na smjer polja i smjer kretanja
jona te se joni ( a i citav elektrolit) kre6u po kruinld.
2.327. Rc=471 Q; C=6,76 ~LF. 2.32B. Vidi primjer 1! a) Z=10,2 Q, b) ),:,21.6 A, c) UL=129,6 V;
Uc :::86,4 V; UR=216 V. 2.329. Z=100 n. 2.330. coscp",0,98.
2.270. Prema Citaocu. 2.271. a) a:;;;O; E=O; b} Okomito ns smjer polja, u:;;;90~, sinu",1; E;;oBlv
e) Z=Rc-RL=104,8 Q.
n, a) h12,1
2.334. Pri rezonaneiji RL""Rc; a) F=145 Hz, b} bUfR,'''1,1 A, e) U L ",300 V, Uc=:300 V (llc- = -Ud,
d) eosljl=1: <[l""O. 2.335. C=2,4 flF; Rc=501
n.
Q.
SI.R.8.
2.273. Isti kao i sllljer indukovane ems I Na sliei 2.40, u smjeru kazaljke na satu
2.277. a) Nula, b) LI.$:::S,1B:::,s,106 Wb; E",,0,5 mV. 2.278. 5",,0,009 m
2.339. a) Motor optere6uje mrezu snagom P"'UI=-440 W. To je prividna snaga b) Pa",,396 W: c) Korisna
snaga je Pi<=11P~=337 W
2.279. j,~'1=8,75105 Wb; 8",7,3 10. 3 m 2;d:;;:9,6 em. 2.280. U""Slv:;;;2,7 mV. 2.281. I :;;; 29 cm.
2.282.8",1,2 mT. 2.283. l",1,4 mHo 2.284. N=LI; N",20. 2.265. E:=:21 ,5 V. 2.286. L:;;;O,31 H
2.287. !!..kO,091 S. 2.288. L:;;;0,017 H. 2.289. 1=2 A 2.290. L;;:0,03 H; W",1 ,03 J.
2.293. a} Na kraju solenoida, okrenutog magnetu, indukuje se struja kojoj odgovara istoimeni mag.ne~ni
pol. Struja ima smjer suprotno kozaljki na satu. kada 58 gleda od strane magneta. b) Struja ee
imati suprotan smjec Objasni zaslo.
2.294. a) Pribliiavanjem magneta u prstenu se indukuje struja kojoj odgovara istoimeni pol i prsten se
udaljava. b) Prsten se krece za magnetom. Objasni zasto? c) Prsten se ne pomjera Jef kolo struje
nije zatvoreno!
Eleklrodinamika
2.295. T=0,02 s; fll=314 Sl. 2.296. 1",,60 Hz; T",,0,0167 S. 2.297. U=:31i V. 2.29B. 1,99 A.
2.299. 10= 5 A; b.3,5 A. 2.300. a) UQ;;:311 V: U",,220 V, f=50 Hz; T ",0,02 s.
2.321. b:718
n;
z=~I{T.
2.320.
2.348. a) Neka je u kolu sijalica i zavojnica a preklopnik u polozaju 1 (kao izvor jednosmjernog napona
moze posluziti i dzepna baterija). Sijalica svijetli. Zeljezno jezgro uvuei u zavojnicu. Sijalica i daljo
svijetli istim sjajem jer u kolu jednosmjerne struje nema induktivnog otpora.
Preklopnik prebaci u polois] 2_ Sijalica svijellL Uvuci zoljeznu jezgru lJ zavojnielJ. 8ijalica slabije
svijetli jer se poveca induktivni otpor u kolu naizmjenicne slruje.
b} Umjesto zavojniee. na sliei 2.49. vezi kondenzator. 5ijalica ne svijetli jer kroz kondenzator no proiazi
jednosmjerna slruja. Prebad preklopnik u polozaj 2. Sijalica svijetli. Paralelno veii jos jedan
kondenzator. Sijalica jace zasvijetlL Povecanjem kapacliela kapacitivni otpor se smanjuje.
2.314. Z::;~Rz+
c) Na, slid 2.49, veii serijski sa zavojnicom, kondenzator od 60 IIF. Preklopnik je u polozaju 2. Sijaiica
vrlo slabo svijetli. Zeljeznim jezgrom preklopi zavojnicu 5ve dok sijaliea ne zasvijetli punim sjajom.
Kako to objasnjavas? U tom slucaju RI.=Rc i kolo je u rczonanciji, Ij olper je najmanji
2.349. PrikljuCi galvanometar na krajeve skolskog generatora ZEI naizmjenicnu slruju. U prvoj po!ovini
obrtaja kazaljka se pokrete u jednu stranu, a u drugoj polovini obrtaja na drugu slranu_ Kad S8
galvanometar prikljuCi na generalor za jednosmjernu slruju kazaijka galvanometra se pokrece
sarno u jednu stranu, zatim pada na nulu itd. Dobija se pulsirajuca struja.
2.350. Iznad magnetne igle kruino pokreCi magnctnu sipku. Magnetna igl8 so obrte islom brzinom.
Objasni rad sinhronog motora!
2.351. f",1550 Hz. 2.352. T",0.24 ms. 2.353. L,,-,120 H. 2.354, C::;;2,46 pF. 2.355. L.",,0,2 H. 2.356. T 2 ",4
T 1. 2.357. a) C",,50 nF, b) hO,OOi s; L::;;O,5 H. 2.358. ;.::;;3,2 m.
2.359.1",5 MHz 2.360. (::;;1 ,78.105Hz; /c",1685 m. 2.361. C",25,4 pF. 2.362. Od 31 pF do 260 pF.
2.363. Od 630 m do 1900 m. 2.364. Ukupna duzina dipola mora bili jednaka r=1-J2=1 m.
126
127
3.68.6.3.69. 14,5. 3.70. n=1,5: v=210 tl mis, 3.71. {i)<=+1,5 O. 3.72. -20.
c
m
JC:
=1,98,10 --; 2.367.A=v/f:::12,1 m.
~
3.73.50 em; 6,25 em; -2,5 em; f=-8,3 em. 3.74. Pogledaj uvod! (u=1S D.
3.75. Za poluprecnik krivine konkavnih povrsina treba uzeti predznak minus! W"'-9D.
(!)""(n"'1)J...;R~"";:<).3.77.f=20em.3.78.--4,BD.
R
3.79. Vid! zadatak 3.95. i tabelu na kraju knjige! f=6,6 em. 3.80. f=39 em.
Na krajeve kondenzatera prikljuCi oseilograf (kao u zadatku 2.347), Uzmi kondenzator od 2 [IF i
zavojnieu bez jezgra. Posmatraj oscilovanje na aseilografu i opisi ga?
3.81. R=8 em. 3.82. n:=ndn2: a) n=1 ,54; (JF2,7 D, b) n=1, 16; w=0,79 D, e) n=0,94; lJF=-O,28 O. 3.83. Vidi
zadatak 3.101.! a) n=1 .49; (i):=12 0, b) n=1.09; w::oO,38 0, e) n=0,94; 0F-0,25 O. 3.84. b=30 em.
2.370. Pomocu drzaea od izalatora ucvrsti dlpol i drii ga blizu UKV oseilatora. Bakarnim sipkama
mijenjaj duiinu dipola. Sijaliea najjace svijetli kad je duZina dipoia jednaka polovini lalasne duzine
koju ernituje UKV oscilator.
3.1. e",300.000 km/s. 3.2. s=2m; r",6640 km. 3.3. a) 0.2 sr; b) 0,072 sr. 3.3.a. 9,46.10
3.4. r",,0,2!) rn. 3.5. 32.6,6 [m. 3.6. 1",79,6 cd. 3.7.
(j)",k'J;:o;1G
3.87, b",,20 em; 5::0:5 mm, 3.88. 8=36; u=O,25. 3.89. a=20,5 em; u=40; b) 8,2 m; {)J=5 D. 3.90. b=3,9 m;
u:=25. 3.91. a+b=2 m; w:o::3,1 O. 3.92. b=6 m; a=O, 185 m; u",32,3.
3.93. b=5 m; w",,5 D. 3.94. b=100a; 8=50,5 em. 3.95. d=a+b; b",,4a; 8::.:10 em; (u",12,5 D. 3.96. b=12,6
em; u)=8,3 D. 3.97. b",,5.5 em; s=2 em.
3.0PTIKA
12
3.85. Vidi primjer 3! b:=3 m; u:=S; s=o6 em. 3.86. a) b15 em, b) u""1.
km.
3.98. 8:;,12,6 m; u",O,Q04, 3,99. Udaljeni predmeti daju lik priblizno u iiii te je b=f"'10 em. U drugom
slucaju a=160 em; b=17.7 em; L'..b=1,7 em.
1m.
3.9. Ql=7,5'10" sr; 1.>=0,3 i:m. 3.10. 0.vA10"\r; r,~' 1 km. 3.11. !",,20 m.
3.12. Q)=(jJocosc;.lX",,31 [,In. 3.13. E=93,7 ,x. 3.14. S",0,1256 m?; Q)=20,11Im.
3.15. E=0,2 ~x. 3.16. 11=1,3 m (vidi primjer 2). 3.17. E-=1,2
('Ill
3.104. w",32 D. 3.105, (D=40 0; u=11. 3.106. (0=60 0; n=1 ,25, 3.107. U=UObUCI,,,,,10.
3.18. a) E=33,3 lx, b) E",7,2 lX. 3.19. 1=153 ed. 3.20, a) E",,41,7 i,x, b) r=1,34 m; E=29,8 lX. 321, 1=-,70
cd; E",,26,6 ex.
3.110. a) Na bijelom kartonu izrei.i olver u obliku streliee i pastavi ispred svjeliljke. PrimiCi konkavf1a
ogiedalo sve dok ne dobijes Jasan fik streliee s na istom papiru. U tom slucaju je udaljenost papira
ad ljemena ogledala jednaka poluprecniku krivine; TC::::R; FR!2. Izmjeri lenjirom udaljenost R
(sL3.20).
!TL
b~
,+-1\-
b=20 em, 3.27. nece! 3.28. d=2,4 m; U'=1. 3.29. bAS em; b",54 em.
(~~?";
I'
3.30. b",,70 em; 8=56 em. 3.31. a) b",6,7 em; s=0,67 em, b) b",B em; s=0.8 em:
e) b::::12 em; 5=1,2 em, Vidi primjer 1!
3.32. b=12 a; 10=41,6 em; R",,8:1,2 em. 3.33. R""""",x: a=-b; U=1. 3.34. a",2 m; d=a
b=1,5 m. 3_35. U
zizi!
~",2.4
u
,
SLR.9.
em.
3.39. b=2a; hc'l ,33 rn; R=2,66 m. 3.40. b'~24 em. 3.41. Vidi prirnjer 21 a) 0",2,2 em; s:=0,27 em, b) b:=1 ,88
em: s:.::0,37 em, c) b=1.2 cm:s=O.60 ern. Lik je uvijeK umanjen i uspravan. Nadi polozaj lika graficki!
3.42. b""O,1a; 1=20 em; R=40 em. 3.43. a) U=b/a=2; s=-6 mm, b) U,~b!a),"'O.4: s=1,2. 3.44. D,,,,20b;
booO,95 m; 8=19 m.
3.45. a. v:o:o2,2510 8 m/s. 3.46.11=1,5, 3.47. v=-2,99S' JOn m/s.
B
3A8.a) v=1 ,24lOe mis, b) 1 ,95.10 mis, c) 2,29,10" mls.
Il,
3.60. Vidi primjer 1! d"".65 em; tgl30-0,52. 3.61. sinu g=1!n; n ,,1 ,5; v::::21 OHm/so
b) 49,8'), e) 24,4". 3.63. u g =47,::F. Nece! 3.64. n,=1,41;
sliku GO! ~,"A8,G~; R=htg(Y.g=3,4 m
sin(~=n2Jn,;
3.66. R=2,5 m; Vidi zadatak 3.841 h",,2,2 m. 3.67. Vidl sliku 59! a) 48,6, b) 0".
128
3.112. a) Postavi laser kao na slici 3.22. i nakratko ukljuci. Prije toga vodu treba zaseceriti i prostor
iznad vade zadim(ti. Uocava S6 odbijeni zrak u vodi, a takode i prelomni zrak. Povecaj upsdni
ugao tako sto laser podizes uza zid providnog suda. U jednom trenutku svjetlost vise ne izlaz.i iz
vode jer je u:?:ug .
b) Postavi opticku prizmu, bocnom stranom, uza zid iii tablu. Laser prisloni uz tablu tako da
ostavija svjetlosni trag na tabli (iii zidu). Uocava se erveni snop svje\losti koji se totalno reflektovao
u priz.mi i vraca se u ptvobitnorn praveu (sI.3.23,). Postavi prizrnu, kao na slici 3.24. Ponovi ogled
Opisi put zraka I objasni.
snap horizantalno taka da pada na vrh klina. Jedan dio zraka pada u tacku A, a drugi dio prolazi
kroz k!in i pada u tacku B. Na iabli (iii zidu) S8 jasno oertava put zraka (31 3.26).b) Ukupno
3.57. [:\=33,5. 3.58. 0:+13",,90"; [gO:=I1; o::=S3,F. 3.59. f\=38,6". Vidi sliku 3.18.1
48,6~',
eigarete) proSlor iznad vode. Postavi sud na skalski sto taka da refiektovani z;aei idu prems
prozoru, a ne prema ucenicima (u ravni table), Mijenjaj upadni ugao u. Kako se mijenja odbojni
ugao a kako prelomni ugaa. Laser nakratko ukljucuj!
3.114. a) Prisloni, bocnom stranorn, opUcki k!in uz tablu. Laser takode prisioni uz tablu i usmjeri iaserski
3.54. n='1,41; v::::2,1310 m/s. 3.55. a:::60"; \:1",40,6''. 3.65. rl=1,45; v=2,0710 m/s.
3.62. a)
3.111. U siroki sud nalij vodu skoro do vrha. Da bi zraci u vodi bili vidljivi slav! secera (iii soli) u vodu i
promijesaj. Da bi upadni i reflektovani snop laserske svjetlosli L uCinio vidljivlm, zadimi (ad
poloisj lasera stavi na put zraka planparalelnu plocu. Svijetla mriJa pada u tacku B. Mijen.iaj
upadni ugao. Kako razmak izmedu taeaks A i B zavisi od upadnog ugla? Ponovi ogled sa
pravougaonom posudom sa vodom!
(1",,34,3'"
fl
b) Priblizavaj i udaljavaj olovku u odnosu na konkavno ogledalo, U kojem po\ozaju olovke ee njena
sllka U ogledalu biti uvecana, a u kojem umanjena? Moies Ii vidjeti izvrnuti lik olovke?
3.'113. Usmjeri dzepni laser prema zidu. (iii tabri). Zabiljeii tacku A na koju pada zrak. No miienjajuCi
3.49. a)0.98. b) 0,85, c) 0,92. 3.50. sinO:oonsin[l; n",1 ,3'1. 3.51. rl",1 ,25; 13",19,8"
3.52. a) 11,=1,33; n2",,1 ,50, b) fh26,:"l'''. 3.53.
Il
~e + 1 . Za
"
male
=~+l.
ab
129
3.115. Na kartonu izrezi olvor oblika strelice i pricvrsti karton plaste!inom na Ijenjir. Na drugom kraju
lenjira .pricvfsti plasteHnom kartonsku tablu. Upali svjetiljku ispred streliee a zatim pomjeraj soeivo
duz lenjira (izmedu svjeliljke i zaklona) dok se na zaklonu ne doblje ostar lik strelice. lzmjeri
udaljenosti
Talasna optika
3.118. foo:ef)..; 7,89-10
14
14
3.118. a) 632 nm; b) v:o:2,2510~ m/s; 1-=475 nm; Frekvencuja se ne mijenja! \=4,7410' Hz, c) nece!
Boja zavisi od frekvendje.
U vidljivom spektru to su talasne duzine: 600 nm; 450 nm. b) &s"'" (Zk
3.159.Svjetlost pomoeu koje vidimo brojeve na dzepnom racunarau je polarizovana. Posmatraj brojeve
kroz polaroid (npr. kroz suncane naocale od polaroida). OkreCi racunar. U jed nom ce polozalu
brojke nestali, jer te tada polarizator u racunaru i nas polaroid biti ukrsteni.
Laserski snap usmjeri prema zidu. Svijetlu ervenu mrlju posmatraj
3.119. a) n,-,,1.36; b) 486 nm. 3.120. d=2.0 em. a) s",,2.0 em, b) 2,66 em, e) s",,3 ern.
nm..
3.1S8.Na radnu povrsinu grafoskopa stavi dva lisla papira tako da izmedu njih ostane uska pukolina.
Aeflektrovana svjetlost od ogledala grafoskopa daje na zidu(Hi tabU) svijetlu traku. a) no.
plankonveksno socivo (ispod ogledala) stavl opticku prizmu bocnom stranom tako da vrh prizme
bude paraleian pukotini. Na zidu ces dobiti spektar bOja. Koja boja najvise skrece? Kako bi
eksperimentalno mogao bili odredeni indeks prelamanja za tu bOju? Pogledaj sJiku 3.26. i zadatak
3.1141 b) Umjesto prizme stavi optieku resetku. Na zidu ces dobiti niz spektara sa jedne i druge
strane od eentralne svijeUe pruge. Koja boja ima najvete skretanje? Kakva je razlika izmedu
spektra dobijenog optiekom prizmom i oplickom resetkom? Pokusaj odrediti lalasnu duzinu graniea
vidljivog spektra (crvena j Ijubieasta boja) u spektru prvog reda (koo:1). Pogledaj labor. vjei:bu br. 4 i
sliku 3.36.!
f,
+ 1)~ .
2
Za
k:::O,1,2,3,4.5 ... io su talasne duzine: 3600nm, 1200 nm, 720 nm. 514 nm, 400 nm, 327,
uVidljlvom dijelu spektra to su !alasne duz.ine:720 nm, 400 nml
3.124. M;;;1200 nm. a) 6s",1200 nm; k=4; max.pojacanje. b) ~\s",,1600 nm, k=2,7: slabljenje, e) As=1800
nm; k=3; max.pojacanje.
3. 160.Na povrsinu stoia stavi staklenu plocicu. Dzepnu svjetiljku prievrsti na stalak na nekoj visini h
iznad stoia tako da mazes mijenjati ugao pod kojim svjetlost pada na plocicu (s1.3.35.)
Reflektovanu svjetlast posmatraj kroz polaroid koji slalno okreees. Mijenjaj upadni ugao svjetlosti.
Kada okre!anjem placiea bude u jednom trenutku potpuno tamna, onda je upadni ugao jednak
Brusterovom uglu, tga:o:n. Tada je reflektovana svijetlost maksimaino polarizovana. Izmjeri indeks
prelamanja stakla. tga;.;;d/h (vidi sliku 3.35.)
3.125. Vidl primjer 1! a) k=1; !l.x",14,4 mm. b) k=3; x;;;:43.2 mm. 3.126. 733 nm.
4.1. Povrsine koje imaju vecu apsorpcionu moe imaju i vaeu ernisionu moe
3.127. a=2 m. 3.128. 600 nm. 3.129. x=5 em; k",c10; ,~",,480 nm.
4.2.1=1450 W/m2 4.3. T=1000 K. 4.4. (373/273t",,3.5. 4.5. 240;;16. 4.6. 6 puta.
3.130. U sredini ee biti svijetla bijela pruga, a s desne i s lijeve strane interferencioni spektar. Za k=1
prvi interferencioni spektar, k=2 drugi inlerferencioni spektar, itd.
4.9. Vidi primjer 1! 1,,,,=1600 nm. 4.10. T=3766 K. 4.11. 1074 nm. U infracrvenom (IC).
4.12. T=3000 K; /'m=967 nm. 4.13. a) h2843 K. b) 1=3,7 MW/m2, c) 5=0,1256 m2 ; P",0,46 MW.
3.132. Pogledaj zadatak 3.176! k:;=1; d=0,17 mm. 3.133. 2 ndo;o;kA; koo:1; d""i62,5 nm.
4.14. S=0,502 m 2 ; 1=5976 Wim 2 ; T =570 K. 4.15. T ",1450 K; 1=2,5.105 W/m~; S=O,14 m 2 4.16. P",,70 W;
2
1=58333 W/m : T=1007 K; "",=2880 nm.
3.134. 2ndoo(2k+1)1J2; k=O; ,.=480 nm.3.13S. Vidi zadatak 3.178. i 3.179 1 a) d",,243 nm; b) d=121 nm.
3.136. Vidi zadatak 3.123! a) Za k=4,S.6, Stl talasne duzine; 665 nm: 532 nm; 443 nm, b) za:
k=3,4,5,6, to su talasne duzine: 760 nm, 591 nm, 484 nm, 409 nm 3.137. no;o;1.6. 3.138. Vidi
5
primjer 31 dsina""k).; ko:=2; ~;;o2c. 3.139. d",5,1 rim. 3.140. 589 nm. 3.141. d=10 m; sina'"'-xia; /,;;;594
nm
5
3.142. d=8106 m; x=13,1 em. 3.143. d=21O m. 3.144. k==3; x'"'13,7 em; }.=457 nrn.
3.145.0:1= a2; k 1/ q = k2A2; /q::;:653 nm. 3.146.a) 0.",,90; k,,,A,88; k",=4. Vidi primjer 3!. b) 0.",,,,,55, F
3.147. Vidi primjer 3! k=2; a) a c=8,3; all",4,6", b) x 0=14,4 em; X'I""S em; f'.x",6,4 em.
4.17. a) 3,14.10. 10 ,)=1.96 eV, b) 1,98.10'5 J:o:12,41 keY, e) 9,931O H J=O,62 MeV. 4.18. 517 nm.
4.19.3,27 eV i 1,63 eV. 4.20. a) hl=6,6210
26
4.26. E",O,03 J; n==1017.4.27. hfo=A; A=2,34 eV. 4.28. Vid] zadalak 4.27! 270 nm.
4.29. hf:003.27 eV; Nece! 4.30. hf:::1,97 cV. Kod eezija hoee, kod litija nete!.
3.149a. d:::SW'lm. a) 0.=18,9. b) k",=df)..::;:9.2. Ne postoji! 3.'149. x c",76 em: x,joo:40 em; .6.x:::36 em.
4.31. Vidi primjer 4.b! hh"A+Ek; Ek:::;.2,14101~ J. 4.32. A;;;:3.611O1~ J; },=367 nm.
4.33. a) A=2,14 eV. b) lo,{J",,581 nm. 4.34. vo::6,210 5 m/s. 4.35.).::0223 nm.
0
;
3.157. Kompakl disk (CD) funkcionise na prineipu interferencije svjetlosti i ponasa se kao vrsta optic:ke
resetke cija je konstanta 1,6 ~lm. a) Uzmi CD u ruku i lagano ga pomjeraj. Opisi raspored duginih
boja. b) Disk okreni prema prozoru! Podesi da Iik glave bude na jednoj strani diska . a disk udaljen
20-tak cantimetara ad Deiju. Dobit ces poiukrui.ni spektar na onoj strani gdje je lik glavo. Mijenjaj
udaljenost CO-a dok spektar ne dade na samu periferiju diska. Izmjeri lenjiron udaijenost a ad oCiju
do diska. Izracunaj srednju talasnu duzinu vidljive svjetlosti prema reladj! dSina.""I,f,., gdje je k=1:
d",,1 ,6 11m: sina",r/a; r-polupreenik diska. Greska mjerenja je 10%!.
130
4.36. Silicij je najosjetljiviji na talasne duzine koje odgovaraju maksimalnoj emisionoj moei suncevog
spektra. 4.37. EI<=eU=2,5 eV",A1 O,g J.
4.38. h!::::A+eU: A=2,3 eV. 4.39. a) A=5,25 eV, b) 1-0=235 nm 4.40. U",,0,76 V.
4.41. h
e(LJ!-U,)
f2 -fl
c.
4.43. Kutiju premazi sa jedne starane crnom bojom. Na bocnoj strani izrezi otvor kroz koji mozes
provuei tanko gumeno erijevo. Drugi kraj gumenog erijeva spoji sa U-cijevi u koju si sipao vodu do
polovine visine (otvoreni vodeni manometar). Svjetiljku okreni prema svjeliijoj strani kutije i drzi
krate vrijeme. Nivo tecnostj u manometru S8 nesto pomjeri. Svjetiljku okreni prema tamnijoj strani
131
kulije i drii izvjesno vrijeme, Nivo vode se pomjeri vi_se ne90 u prvom slucaju. Kako to mozes
objasniti? U kojem slucaju je veca apsorbovana energiJa zracenja?
4.44. Foloelement spoji sa galvanometrom i poslavi ga oa sto. Galvanometar pokazuje izvjesni alklan.
Okreni foloelement prema prozoru. Galvanometar pokazuje veGi olklon. Pokrij pavrsinu
fotoelementa dlanom ruke. Kazaljka galvanometra 58 vrati skora na nulu, Mazes Ii, ne osnovu
ogleda izvestl zakljucak 0 vezi jaCine fotastruje i jaCine svjetlosti?
4.45 .. E=-13,6 eV/n
4.49. m",,1. a) 0",,2; E=:10,2 eV, b) n==; A=91,1 nm; E::::13,6 eV,
4.50. mo=1; n=3; 1.",,102,5 om; f=2,9210'5 Hz, E",12,1 lV. 4.51.1.::::434 nm; b6,9'10
14
4.52. A=13,6 eV; hbA+Ek; Ek=0,9 lV. 4.53. hb10,4 eV; /:0::::2,5.10 '5 Hz. 4.54. L=mvr; a) Vidi uvod!
L=1 ,96-10.3 " kgm/s,
34
4,55. n",4. 4.56. n=3; r",,0,476 nm. 4.57. Tri linije l 3----'>1; 3-+2,
4.59, Ek:o-o2,9 eV; v=:1 0 m/s. 4.60. v=2rn!T; T",1,511 O-Hi S, k6,6210
4.61. a) Vidi zadatak 4.60.1 a) [<=8,2710"1 obis; b)
1
[;,=2,45."10 ,1
15
ob/s.
obis; c)
1
1=.1,57.10 0:
4.96. EF=~ifI2; E r =4,1 eV. 4.97. v=l ,39,10 m/s. 4.98. E;;=kT (vidi zadatak 4.83), E=O,026 eV.
ZanemarlJlva. Samo stanJa bJiska Fermijevoj energiji prelaze u visa stanja.
6
4.99. Braj ellktrona u V=1 ems je n=5,861022 em 3 (vidi zadatak 4.94). Ako racunamo da u svakom
4.46. r=:rjn 2 ; r2 =:.0,212 nm; r3==9r,=0,476 nm. 4.47. v2",,1, 1.10 mis; vs",,0,731 On mis,
25
4.91. m=1 kg; N",,1,03.10 ; E=N7,93 eV=13 MJ. 4.92. Ei<Oh=O,l eV. 4.93 a) broj atoma bakra je
N=NAm/M;, a broj elektrona u jedinici zapremine n=2NN=2 pNA/M; 0=1,69.10 29 m3 b} bneSv ;
d
VcF7,410 m/s.
obis.
4.62. a) n=3; ('=0; 2 eiektrona, b) n",2; (",1; G oloktrona. 4,63. ~-=O; t=1; Za (.=0; m=O. Za (,=1; m=-1; 0;+1
4.64. n=3 (M Ijuska). Broj podljuski je odreden kvantnim brojem fl (':0:00,1,2_ Ukupno Iri podljuske i",O(s),
'01(p), '02(d).
4.65. Broj orbitala odrec1en je kVHntnim brojc m. a) U s~podljusci (l"'O) !ma sam~ jedna orbilala. b) U ppodljusci (t:=1) im<1 tri orbitalc S8 tri raziiCile orijenracije u prostoW"_ p" Py, Pi.: slo odgovara m~-
i ,0,+1.
4.66. n",,1 (K-Ijuska) ima 2 elekltona; no=.-2 (L-Ijuska) ima 8 elektrona; n=3 (M-Ijuska ima 18 elektrona.
4.67.0=3\ a) 3 podJjuske: s (r=Oj, p ((,0;:01), d (f=2). b) Svaka pod!juska ima (2(+1) orbitala! spodljuska
jednu;p-podljuska 3; d-podljuska 5! Ukupno 9!
energijskom stanju ima dva elektrona sa suprotnim spinom, enda je AE=2E F/n=1,9.10-22 eV.
Potrebna je vrlo mala energija za prelaz lz jednog u druga stanje. Dobar vodic!
s
3
4.100. 10 S/m; 10- 81m. 4.101. LlE=N.~7 eV=674 kJ/mol. 4.102. a) 1241 nm (infracrveno podrucje) ,
b) 241 nm (ultraljubicasto podrucje).
4.105. Vidi uvod! 9,6 mV, 4.106. T2",,1475, 4.107. f:l=12S.
4.108. Napuni biretu vodom_ Slap naelektrisi krpom. Olvori biretu tako da voda Istlce u tankom mlazu.
Pribt(zi ~azu stakleni stap. Sia zapazas? Nabijeni stakleni Stap privlaCi mlaz, slo znaci da su
molekull vade polami. Ogled mozes izvesti sa tankim mlazom iz cesme i cesljom koji 5i protrijaa,
4.109. Na gomji dio sijaliel zalijepi AHoliju i spoji jl sa elektroskopom. S!aklenim naeiektrisanim
stapom dodirni foliju taka dase i elektroskop naelektrise. UkljuCi sijalicu u kolo struje. Eiektroskop
s~ ~rzo ra~e!ektrisl. Objasnl zaSta? Sta se desava kada se vtakno sijaliee zagrijl? Oa Ii v!akno
slJallce emltuJl ellktrone kada nije usijano?
i celicnu z!eu, kao na slici 4.5. Jedoom kraju spoja prinesi upaljenu sibicu i drzi
IzvJesno vnJome. Sta zapazas? Zb09 eega se pokrenula kazaijka galvanornetra? Od cega zavisi
veli6na otklona kazaljke?
S~?ji kolo ~trujl, kao na slici 4.6.8, i ukljuCi. Sijaliea svijelli kada je ppoluprovodnik vezan za
pozft~v~n pol Izvora struje, a n-poluprovodnik za negativan pol. PrikljuCi poluprovodnicku diodu kao
4.111.
4.112. Vidi primjer 1! 1.=8,8310 m. 4.113. v=800 m/s. 4.114. m=1000 kg.
4
4.115. v=10 m/s; E k:o::::4,5510-n J=2,84,10-4 eV. 4.116. v",1, 1_106 m/s; hO,66 nm.
E=22,8
4.117. v=2768 ,m/s; ).",,0,143 nm. 4.118. 727 pm; 0,396 pm. 4.119. a) 5,93,106 m/s i 1,3810" m/s; b)
0,123 nm 12,87 pm.
4.72. q=9,65.10-:w C. Izracunala vriJednost je manja 16 pula od stvarne! Eleklronski oblak blizu protona
4.120. a) p=h/).,=6,6210-2~ kgmis, b) E"""p2!2m=150,5 eV. 4.121. Vidi primjer 2,a! V=:2,05.10 G mls; }.=O,35
6
nm, 4.122, v=6,110 m/s; U",,105 V. 4.123. Brzine su 8,8 Mm/s i 0,205 Mm/s. Talasne duiine su
82,7 pm i 1,93 pm.
4.68. Ei.,\l",NA 5,14 eV=49S,2 kJimoL 4.69.E=5,4 eV. 4.70. E=N-2,65 eV; N=N AVN A=5,38-,e
kJ. 4.71. Vidi primjer 1! E=2,9 aV.
sarno je djetimicno pomjeren prerna alornu fluora. StvarnCl udalJenost)e manja ad navedene!
4,73._ p=qC; ('=1,21 pm. 4.74. C=3,9 pm_ 4.75. a) f1=m/2=8,351Q"2E kg, b) Vidi uvod! 1,,,,548 N/m, c)
ED=hf/2=O,27 eV. 4.76. a) E=E,-Eo'-'-hf; E-=0,27 eV, b) 1.,,::4615 nm,
c)!1-=...!.~~u
12+ [6
=1,14.1O-'!I-kg,
b1900 N/m.
4.77. a) E=hf: f=5,56.10'"l Hz: E",O,23 eY, b)
~l '" 14.1(~_1l
14+16
= L2410
~I'kg,
b) E 3 E",
~~
4U
4.83, a) 1l",7,47U; 1=1,64.10 t<gm?, b) b:1; E=6,Tl_10-23 J, c) E:::ok-T, gdje je k-8oltzmanov0 konstanta;
T",4,9 K. 4.84. a) 2,23.10
22
4.86. Vidi zadatak 5.170! N=1! m:=M/N A ; a) 1,67.10- kg, b) 1 ,05iO?5 kg.
25
1D
4.87. m=M/N =2,3710 kg; m=pV; V",a 3; a=3,5.10 m.
A
24
4.125. Vidi primjer 313,5,10- m/s. 4.126. Llp=4,B.10,12 kgmls. 4.127.1,16.10' 10 m 4,128. bE-bt",h!2n;
26
llE=5,2710 J. 4,129.1,6 ns. 4.130. !lv",20 kmls; llx=5,B nm. 4.131. 1 ps_
.
5. Fizika jezgra
5.1, 8p, 9n; 82p, 125n; 88p, 138n; 92p,143n. 5.2. Z=42; Ge (germanij). 5.3. 18; 61.
4,81. Vidi uvod! ).1",0,95 u, a) k1,33.1U"7kgm 2, b) (=1; E=O,005 eV. c) 0,25 mm.
4.82. 11",,7u; a) 1:001,64-1 04f,kgm
4.124. Treba uracunati rliativisticke efekto_ Vidi primjor 2.b! m=2.3 m o,l.=1 ,2 pm.
5.4. N+Z",59; N-Z",S; ~=27; Co (koball). 5.5. Vidi primjer 1! a) M",238 g/mol; N""S,06.102 \ b) M",13i
g/mol; N=9,1910~_ 5.6.1,04 9 i 9,76 gl
5.7. M"d4 g/mof; N=4,310?2 atoma; Npo::2,5810 23 ; N"",3,44.102 :1; N"=;Np,,,,2,58.1023.
22
24
5.8. N",7,72'10
aloma: N"",1,5410 . 5.9. V",VoN/N A; Vo=22.4 dm 3 ; N=5,38.10 19 atoma. 5.10.
Zm e ""O,050471u: mj"'238,000341 u.
2
j9
5.11. E=mc ; E=1,49410- J",932 MeV. 5.12. Vidi primjer 31 llm:=1,91508u; Ev",1784 MeV;
E v/A=7,96 MeV.
13
132
ml=26, 9739u.
133
5.15. ~x-+i a+
5.77.1=20312=720
h' D=oO'I-O
5.78. a) H;:;H ; O~15;
b) H=2045
SV.Gy'' H-O
- , 045 S v. Mak
simaIno dozvoljena doza je 45 mSv godisnje.
5.16. n-tp++jr+ V. Neutron se raspada na proton, elektron i antineutrino. Relacija se maze pisa!i kae
~n~_~e+~p
5.17. p+-tn+rr+v. Jedan proton se pretvorl u neutron, pozitron i neutrino. Reiacija se maze pisatl:
6. Svemir
2~~u~>ia+239tTh.
5.21.
5.23. a)
5.19.
l:C-+._~e+l~N.
5.20.
5.22. a) i1Mg, b)
6.1. d=2,78 pC=5,7310 AJ=9,1 SG. 6.2. d=10 pc=32,6 SG. 6.3. p=O,23".
13
6.4. a) d=1 ,33 pc=4,34 SG, b} p=0,75". 6.5. a)p=O,S5", b} d=S,6310 km, c) t:;;1784 godine.
l!C-7+~e+I~B.
11
9
5.26. A;;;;4,4,10 Bq:;:4,4 GBq. 5.27. A="N; A=S,02.10 Sq. 5.28.
1S
A",1 ,36.10 Sq. 5.29. N=3,01.10 ,
22
5.30. T =1, 15.10s s=:1 ,33 d. 5.31. Vidi primjer 41 M",239 gfmol; N:::;5,291 0 ; A~~47,6 G8q.
S1.
6.14.
A oe -},t
pogledaj primjer 4.c! 10030 d. 5.40. pogledaj prlmjer 4.c\ A=3,9 TBq. 5.41. pogledaj
zadatak 6.39! U trenutku smrti organizma aktivnost se poene smanjivati. T=8437 god.
5.42. a) N::;;;0,2 No: t=65 god, b) NooN o-O,2N o=0,8N n; b=9 god. Aka je vrijeme poiuraspada dato u
godinama, onda 6e se i vrijeme t dobiti u godinam a.
19
'9
5.43. AN=No-N=O,6; N=O,4 No: t;;.,36,75 h. 5.44. m",0,72 mg.5.45. No=1 ,88.10
2l.f'J=2,54.1
01
N=1 ,62.10
5.55. a)
~n,
b)
~n.
~n,c) !~B,
d)
sinCPI
6.20. ~.~~o ~:~~' ~~1. 8/.=0,04~~ nm; 1~-:;486,05 nm .. 6.22.~! ;\1.::00,068 nm. b) v::048kmis. Pr'lbiizava 5e l
d 1"'
d Z Is.. 6.24. v_2,: ~:n/s, 6.25. Pn rotaclJI Sunca jedna od dijametralnih lacaka se
emlje, a druga pnblJzava: 2.:'.1,,,,0,0088 nm; v=2 km/s; v=2RrrfT; T =25 dana
u a Java 0
6.26.
Relati~ni
~564 nm,.
pomak je 0,3 (iii 30%). Treba koristiti reiativislicku formulu (vidi uvod)' I"
v=769DO km/s.
. ~-
J~j ++ vi
vicc - 1. Ookazl!
. v-44200
. zadatak 6.26\ a) v:=2 c! b)
km/s.6.Q8. Vldi
~=O,8 c.6.29. U relalivistickoj formuli za pomak promijeniti predznake jer S8 izvor pribliza\'a'
/.,.=542,7 nm.
.
26
5,47. a) N/N ""O,917 iii 91,7%, b) ~N/No"'i_e'~At =0,083 iii B,3%. 5.48, Vidi primjer 5! m",0,S4 g.
o
20
5.49. a) N =4,6.1016: b) A =46 GBq, c) A=1,4 GBq. 5,50. a) No=4,46.10 ; Ao::;S, 151 01"1 Sq, b) m",11,2
o
o
mg.
22
5.51. N=5.lO l8 ; IJ=0,47; T=5,9 god. 5.52. ).J=6,7; h1,03 min. 5.53. a) Nv=1 ,83.10 ; mo",,7,4 g, b)
A=18,9 EBq. 5.54. a) iP,b)
uvod! 6.17. Udaljava S8! v=99,9 km/s, 6.18. v=300 km/s. 6.19. M=0,1 nm.
15
A:;;:
R]
5.32. N=4.5.1021 ; m=1,69 g. 6.33. N=1020 aloma; h i ,7,1 Oe s",5,39 god. 5.34. m",1 ,02 mg; N=l ,921 0
5.35. a) 5000,b) 2500, c) 1250, d) 625. 5.36. 8N=No-N; ND",1000; a) 500, b) 750, c} 875, d) 937.
5.39.
2lp=0,50~;
6.30. v~~.d; .v"'~(t; joo1:H=o-18 milijardi godina! Vidi primjer 3.b! 6.31. v""Hd; vo;;c' d=1 67-10 m,..-17 G
mli!jardl sVjellosmh godina. 6.32. d-=1 0 Mpc; H-=55kms 1/Mpc;v:o:H.d=550 'km/s:
~ .
6.33. Relativni pomak je 0,033 (iii 3,3 %); v",9998 km/s; H::;:16,9kms"1fMSG; d",,591 MSG.
6.34. godina.
Relatlvni pomak je 1.65 (Hi 165%). V\di zadatak 627
. d"",
133 milijar
.... d e sVletlasnih
.
. .' v-075c
-,
i~Mg.
12
J; E",14,9 MeV
,025.1025 ;
12
24
E=3,81 0
J. 5.66. L\m=O,007809u;
E=7,29 MeV.
5.67. e T+e--t2hf =:2mQc 2 ; hf=0,51 MeV; )..=2,4 pm. 5,68. hf=2moc2; ,_=1,2 pm.
5.69. id()e-~x; !=dc/2; x=14,7 em. 5.70. Vidi zadatak 5.69! x=8 cm; 1",1c/5,
5.71. x",115 cm. 5.72. z"-,,zoel"'. zo",,350-20=330 imp/min; z=:300-20=280 imp/min; jl=50 m
l
.
135
134
DODATAK
" .. f IZIC
'"ke k cnst an t e
1. vaznlle
vrijednost konstante
velicina
brzina svjetiosti u vakuumu
0=299792458 mls
permeabilnost vakuuma
.LIo=411:.107 Him
12
permilivnosl vakuuma
fli",a,8510
elemen\arni naboj
8=1,602_10. 19 C
Planckova konstanta
h",S,626-10 3 t. Js
F/m
10
deci
10'~
10
10
10
centi
mili
mikro
nano
10'
10'
oiko
fernlo
alo
10
10
10
10'
10"
10
10 <
10 '
10
da
deka
h
k
M
G
hekto
kilo
mega
T
P
E
Grcki alfabet
N;=6,022102~'
R",S,314 J/moiK
mar'
Faradayeva konstunta
Rydbergova kanslanta
Slefan-Boltzmanova konstanla
0,,-,5,67-10(1 W/tr;7K'
Wienova konstanta
b",,2.89SlO,3 Km
c-'
I
11
--I
I
.gi9..a
tera
peta
tvar
vazduh
1,0003
terpentin
i ,51
led
1,31
stal<lo (kron)
1,50 -1,60
voda
1,33
staklo (flint)
1,60-1,80
metilalkohoi
1,33
kamena so
1,54
etilalkohol
1,36
kvarc
i,54
aceton
1,36
anWn
1,56
u=c1,6605710
masa elektrona
m"=5,486-10"'u,,,9,11, 10 3i kg
glicerin
1,47
secer
1,56
masa protona
kalij-hlorid
1,49
ugljik-disulfid
i,63
benzol
1,50
dijamant
2,42
kg
nl,,=4,OQ'151 u
mass alfa-cestice
standardna temperatura
~andacdni
-,
1-'
T o=273,15 K
Bohrov poluprecnik
--
metal
A(eV)
melal
A(eV)
PIJ",,101:)25 Pa
almosl""k' pritisak
!11,"'9,27lO'~"
--In
c8zij
1.81
dnk
kalij
2,22
srebro
J c=1370 W/m?
natrij
2,35
olovo
elektronvolt
eV=1,602.10-1~
astronomska jedinica
AU=1,495978710
aluminij
4,25
volfram
4,54
11
gvozde
4,31
ziva
4,52
4,24
'---
4,7
- - - - ----,
litij
-Platin';-I6';--2,38
80;;;:5,292.10. 11 m
salama konstanta
n,n
0,0
B,E
epsilon
p,p
Z.
zeta
L,o
H.'.!L
T;t
Y,u
K,K
A,A
eta
theta
iota
kapa
lambda
'1',\JJ
t.hE
mi
Ll.(!)
11,(fJ
X,X
w
sigma
""
ipsiloll
fi
hi
psi
omega
masa neutronu
136
tvar
._----- j - ' -
'(=6,672.10.
21
gama
delta
B,t)
eksa
gravitaciona konstanta
Nm ikg
r,Y
oi
ksi
omikron
pi
Relativna perrnitivnost
I
2
:::,-~
Bollzmanova konslanta
N,v
1,)
--
~-
alfa
be/a
[\,0
---,
Avogadrova konstanta
A,a
BJl
~o--
-,-
a!uminH
bakar
cekas
0,027
O,O17,~
1,10
0,12
zeljeza
0,092_
0,10
0,053
cink
0,06
0,415
0!P~
olova - , - 1-0,207 _
ziva
0,958
konstantan 0,47
ma~anin
0,39
nikelin
0,42
nikal-hrom
0,42
I
iTeiTk
~am
1
-/
137
lzotop
izotop
neutron
11.7min
jod-131
8d
ugljik, C-14
5570 god
jod-128
25 min
ugljik, C-11
20,4 min
foster, P-32
14,3 d
kobalt, Co-58
72 d
natrij. Na-22
2,6 god
kobalt, Co-60
5,3 god
natrij, Na-24
15 h
::5e3
radij, Ra-219
0,001 s
magnezij, Mg-27
10 min
radij, Ra-226
1620 god
radon, Rn-222
3,8 d
28 god
uran, U-235
stroncij - 90
stroncij-89
uran, U-238
51 d
c:
CI)
E
CI)
7,1.10 god
9
4.5.10 god
CI)
."
foton
Kvanti
polja
!nlermedijami bozonj
I
I
Leptoni
Oznaka
y
Masa
Naboj
m. .
157700
=1
ZO
178300
I
i
-1
mi~n
".
206,8
-1
1,5.1O-B
elektronski
neutrino
v,
<0,000033
mionski
neutrino
v"
<0,53
1836,15
+1
> 10
1836.68
615,9
273,1
1,810a
264,1
5,8.10"17
ro
Hadroni
neutron
pioni
c0
'"
TI"
kaoni
Ne
(bozoni)
._-
966,0
(fermioni)
(/)
~t:::
>=~
,n
<'" :':
2:~
c:
"''''
>>l:
;:;$
CI)
"'""
il.
'"
~~ "
"C
.-...
Da
....CO
(/)
'"
:>
::I
-~
Princip
iskljucenja
T'I2/s
elektron
proton
---
Vrijeme
poluraspada
- as
CO
C\:I
::;
" "
"'""
c\D
~e:
39
8,6.10.
da
(fermioni)
ne
(bozoni)
Ejg
",
~~
;S;:S
V
C. 0
2 .e;"
" "
","
's:::;,,:~
" 8 0
CC~p....
138
>
0