Dinamika

1
I. UVOD

1. Na dvije materijalne to ke mase m1 = 5 kg i m 2 = 15 kg djeluju jednake sile. Usporedite

(module) ubrzanja tih to aka. Koji je odgovor to an?
a) ubrzanja jednaka (a 2 = a 1 )
b) ubrzanje to ke mase 15 kg tri puta je ve e od ubrzanja to ke mase 5 kg; (a 2 = 3 a 1 )
1
c) Ubrzanje to ke mase 15 kg tri puta je manje od ubrzanja to ke mase 5 kg; a 2 = a 1
3
Rjeenje:
F = ma

F1 = F2
m1 a1 = m2 a 2
a 2 m1
=
a1 m2

a2 5 1
=
=
a1 15 3

1
a 2 = a1 odgovor c)
3

2. Na materijalnu to ku A mase 10 kg djeluje sustav sila prikazan na slici i to:

F1 = F2 = F4 = F5 = 10 N
F3 = 16 N
F6 = 9 N
Odredite pravac, smjer i veli inu ubrzanja to ke A.

Rjeenje:
-

pravac x: F4 - F1 = 0
pravac y: F2 - F5 = 0

pravac sila 3 i 6:
F = ma
a=

F F3 F6 16 9
m
=
=
= 0,7 2
m
m
10
s

Ubrzanje a je u smjeru sile F3.

Dinamika

II. RAD

A = F s = F s cos
1. Koliki rad izvri radnik vu om kolica ako upotrijebi silu od 500 N pod kutom
putu od 300 m?
Rjeenje:
F = 500 N

= 25

s = 300 m

A = F s = F s cos

Fh = F cos

A = 500 300 cos 25 0 = 150 000 0,906 = 135 946 Nm

2. Koliki rad izvri elektromotorna dizalica pri

podizanju tereta mase 5 t na visinu od 25 m?
Rjeenje:
m = 5 t = 5 000 kg
s = h = 25 m

A = F s = F s cos ....;... = 180 ..... cos = 1

A = G h ( 1) = m g s = 5000 9,81 25
A = 1.226.250 Nm = 1.226,25kNm

= 25 na

Dinamika

3. Koliki je rad sile koja djeluju na tijelo pri slobodnom padu, sile tee 981 N, ako se brzina
tijela pove a s 5 m/s na 25 m/s?
Rjeenje:

Slobodni pad :

v = v0 + g t

1.

1
s = s0 + v0 t + g t 2
2

2.
Rad :

ad

A = F s = G s = G s cos

3.
1.

2.

ad

3.

cos = 1)

v = v0 + g t
25 = 5 + g t

ad

( = 0

t=

20
g

1
g t2
2
2
20 1
20 100 200 300
s = 5
+ g 2 =
+
=
g 2
g
g
g
g
s = v0 t +

A = G s = 981

300
= 30.000 Nm = 30 kJ
g

Doma a zada a:
4. Koliki je iznos rada sile tee pri horizontalnom pomicanju tijela?
5. Rad konstantne sile pri pravocrtnom gibanju iznosi A= -10 J. Koji kut me usobno
zatvaraju pravac djelovanja sile i pravac pomaka hvatita?
6. Usporedite me usobno veli ine radova sile tee ako se teite tijela preseli iz to ke C u
to ku C1 po trajektorijama I, II i III.

7. Koliki rad izvri elektromotorna dizalica kada teret mase 2 500 kg podigne na visinu od 5
m? (-122,63 kJ)
8. Koliki je iznos sila koja tijelo gura na putu od 20 m pri emu izvri rad od 1000 J ? (50 N)

Dinamika

III. SNAGA

P=

A
t

STUPANJ KORISNOG DJELOVANJA

= PK
PU

P K - korisna snaga;
P U - ukupna snaga

1. Elektromotorna dizalica digne teret mase 5 t na visinu od 25 m za 50 sekundi. Izra unajte:

a) izvreni rad
b) upotrijebljenu snagu.
Rjeenje:

Rad:

A = F s = F s cos ; = 180 0
A = Gh = mgh

cos = 1

A = 5 9,81 25 = 1.226,25 kNm

Snaga: P =

A
t

1.226,25
kNm
= 24,525
= 24,525kW
50
s

2. Dizalica nosivosti 1.000 kN podie teret brzinom 2 m/s. Kolika je ukupna snaga
elektromotora ako stupanj korisnog djelovanja od motora do tereta iznosi = 0,8?
Rjeenje:
F = 1 000 kN

v = 2 m/s
P=

A Fs
=
= Fv
t
t

PK = F v = 1 000 2 = 2 000 kN
PK = 2 000 = 2 500 kW
= PK
PU =

0,8
PU

Dinamika

3. Dizalica podigne teret mase 1.000 kg na visinu 10 m za 1min jednolikom brzinom. Dovedena
snaga od motora do dizalice (ukupna snaga P U ) iznosi 2,5 kW. Odredite stupanj iskoristivosti
dizalice.
Rjeenje:
m = 1.000 kg

G = m g = 1 000 9,81 = 9 810 N

h = s = 10 m
t = 1 min = 60 s
P U = 2,5 kW = 2 500 W
=?
v=
=

s 10 1
=
= = 0,167 m/s
t 60 6

PK
PU
PK = F v = G v = 9 810

1
= 1 635 W
6

PK 1 635
=
= 0,654
P U 2 500
4. Na pokretnoj traci ovjek mase 75 kg hoda brzinom v = 1,5m/s. Traka ima nagib od 12%.
Koliku snagu razvija ovjek?
=

Rjeenje:
m = 75 kg
v = 1,5 m/s
U jednoj sekundi prevali 1,50 m
(horizontalna projekcija)
Visinska razlika
h
= tg = 0,12
1,50

h = 0,12 1,50 = 0,18 m

Rad:

A = F s = F s cos = G h = m g h = 75 9,81 0,18 = 132 Nm = 132 J

Snaga:

P=

A
t

132
J
= 132 = 132 W
1
s

Doma a zada a:
5. Koliki rad moe izvriti motor snage P = 5 kW za 20 minuta? (6 000 kJ)
6. Kolika je snaga stroja koji u 10 sekundi izvri rad od 120 J?
(12 W)
7. Koliku snagu ima lokomotiva koja vu e vlak silom od 20 kN brzinom od 60 km/h?
(416,66 kW)
8. Kolika je snaga dizalice ako teret mase 2 500 kg podigne na visinu 5 m za 10 sekundi ?
(12, 3 kW)

Dinamika

IV. KINETI KA ENERGIJA MATERIJALNE TO KE

1. Iz vodopada visokog 0,46 m pada svake sekunde 2m 3 vode. Izra unajte:
a) brzinu vode u padu,
b) kineti ku energiju vode,
c) snagu vodopada.

h = s = 0,46 m
Rjeenje:

V = 2 m3
t = 1s

a) slobodni pad: v = ?

s=

1
g t2
2

t=

v = v0 + g t

v0 = 0
2s
= 2 s g = 2 0,46 9,81 = 3 m/s
g

v = gt = g
b)

Ek = ?
m v2
Ek =
2
Ek =

c)

2s
g

m = V v

v = 1.000 kg/m 3

m = 2 1 000 = 2 000 kg

2 000 3
= 9 000 Nm
2

P=?
A
P=
t

t = 1s
A =Gh

G = m g = 2 000 9,81 = 19 620 N

A = G h = 19 620 0,46 = 9 025 Nm

A 9 025
Nm
P= =
= 9 025
= 9 025 W
t
1
s

Dinamika

2. Izra unajte promjenu kineti ke energije materijalne to ke mase 20 kg, ako se njezina
brzina pove ala od 10 m/s na 20 m/s.
Rjeenje:
EK =

m v12 m v02 m 2 2 20

= (v1 v0 ) =
(202 102 ) = 10 300
2
2
2
2

EK = 3 000 kg

m
= 3 000 J
2
s

3. Koliko se promijeni kineti ka energija pri pravocrtnom gibanju to ke ako se njezina

brzina pove a dva puta?
Rjeenje:
EK v =

m v2
2

m (2 v )
m v2
= 4
= 4 EK v
EK 2v =
2
2
Kineti ka energija se pove a 4 puta.
2

4. Kineti ka energija jedne to ke dvaput je ve a od kineti ke energije druge to ke. To ke se

gibaju pravocrtno jednakim brzinama. U kakvom su odnosu mase tih to aka?
Rjeenje:
E K 1 = 2 EK 2
m1 v2
m v2
= 2 2
2
2

m1 = 2 m 2

Masa prve to ke dvaput je ve a od mase druge to ke.

Dinamika

5. Koliki je prirast kineti ke energije zamanjaka promjera 3 m i teine 50 kN ako mu broj

okreta naraste sa 60 okr/min na 120 okr/min?

Rjeenje:

d = 3 m r = 1,5 m
G = 50 kN
2 n1
= 2 (1 / s)
60
2 n2
= 4 (1 / s)
2 =
60

n1 = 60 okr/min

1 =

n 2 = 120 okr/min
E K = ?

v1 = r 1 = 1,5 2 = 3 = 9,42 m / s
v2 = r 2 = 1,5 4 = 6 = 18,84 m / s
Prirast kineti ke energije:

E K1
EK2

E K = E K 2 E K1

m v12
2
m v22
=
2

m 2 2
(v2 v1 )
2
50
2
(3 ) =
27 2 = 678,4 kNm = 678,4 kJ
2 9,81

E K = E K 2 E K1 =
EK =

G
(6)2
2g

Dinamika

A) D` ALEMBERTOV PRINCIP
1. Materijalna to ka vlastite teine G = 100 N giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi
konstantnim ubrzanjem a = 1,5m/s2. Odredite silu koja uzrokuje i podrava gibanje
zanemaruju i sile otpora.
Rjeenje:
1. Fx = 0
F Fin = 0
G
100
a =
1,5
g
9,81
F = 10,2 1,5 = 15,3 N
F = Fin = m a =

2. Fy = 0
Rn G = 0

Rn = G

2. Zbog vlastite teine tijelo M, bez po etne brzine pada s visine h = 1 500 m uz otpor zraka.
Ako je sila otpora jednaka polovici teine odredite:
a) ubrzanje tijela a = ?
b) brzinu v nakon 5 sekundi od po etka padanja (v = ?)
c) vrijeme padanja (T = ?).
(Na tijelo djeluju konstantne sile pa e se ono gibati jednoliko ubrzano.)
Rjeenje:
t = 0; v 0 = 0
Fw = 0,5 . G
s=H
a)
Fy = 0
Fin + Fw G = 0

b)

1
1
m a = G Fw = G G = G
2
2
mg
1
m
ma =
a = g = 4,9 2
2
2
s
jednoliko ubrzano gibanje
- ubrzanje a > 0 ; a = konst.
- brzina : v = v 0 + a t

v = 0 + 4,9 5 = 24,5 m/s

put :

s = s0 + v0 t +

1
a t2
2

s=H

c) put :

s = s0 + v0 t +

1
a t2
2

H =0+0+

t=T=

2H
a

T=

1
a t2
2

2 1 500
= 612,34 = 24,7 s
4,9

Dinamika

10

3. Kabina dizala (lifta) die se brzinom od 0,80 m/s. U polasku kabina se giba ubrzano na
putu od 1,20 m. Odredite:
a) silu u uetima kojima se die lift ra unaju i samo ovjeka mase 80 kg
b) silu koja pri dizanju dizala djeluje na ovjeka.
Rjeenje:
Po etni uvjeti:
t = 0 s 0 = 0 ; v0 = 0
v = 0,80 m/s
m = 80 kg
s = 1,20 m
jednoliko ubrzano gibanje

a>0

a = konst.

v = v0 + a t
s = s0 + v0 t +

v = at

t=

v
a

1
a t2
2

1
1
v
s = a t2 = a
2
2
a

v2
=
2a

v2
0,80 2
m
a=
=
= 0,266 2
2 s 2 1,20
s

0) Iz Fy=0 za slu aj mirovanja sila ukupna sila u uetima dizala bila bi:
R G = 0 R = G = 80 9,81 = 784,80 N

a ) DAlembertov princip

Fy = 0

R G Fin = 0
R = G + Fin = m g + m a = 80 9,81 + 80 0,266 = 784,80 + 21,33 = 806,13 N
b) Sila koja djeluje na ovjeka : F = m a = 80 0,266 = 21,33 N

Dinamika

11

4. Kabina dizala giba se brzinom 0,80 m/s. Prilikom zaustavljanja giba se usporeno na putu od
2,00 m. Odredite silu koja djeluje na ovjeka mase 80 kg pri zaustavljanju dizala.
Rjeenje: - po etni uvjeti:
t = 0 ; v0 = 0,80
t=t ;

v=0 ;

m
;
s

s0 = 0
s = 2,00 m

-jednoliko usporeno gibanje

a < 0 a = konst.
v = v0 a t
s = s0 + v0 t

1
a t2
2

v0
a
2
2
2
2
2
1
v 1
v
v 1 v
v
v
s = v0 t a t 2 = v0 0 a 20 = 0 0 = 0 s = 0
2
a 2
a 2 a 2a
2a
a
0 = v0 a t

a=

t=

2
0,80 2
m
v0
=
= 0,16 2
2 s 2 2,00
s

a) DAlembertov princip
Fy = 0
R + Fin G = 0
R = G Fin = m g m a
R = 80 9,81 80 0,16 = 784,80 12,80 = 772,00 N
b) Sila koja djeluje na ovjeka : F = m a = 80 0,16 = 12,80 N

Dinamika

12

5. Tijelo mase 10 kg po inje iz stanja mirovanja kliziti niz kosinu nagiba = 30 0 . Odredite
silu trenja ako tijelo za 2 sekunde prevali put od 5 m.

Rjeenje:
m = 10 kg
= 30 0

sin = 0,500;

Po etni uvjeti:
t = 0 ; s0 = 0 ;

cos = 0,866

v0 = 0

t = 2s
s = 5m
1. Jednoliko ubrzano gibanje :
s = s0 + v0 t +
s=

1
a t2
2

1
a t2
2

a=

2s
t

2. DAlembertov princip:
Fx = 0
R t G sin + Fin = 0
R t = G sin m a
0
R t = m g sin 30 m a
R t = 10 9,81 0,500 10 2,5

R t = 49,05 25,0 = 24,05 N

25
2

= 2,5

m
s2

Dinamika

13

6. Odredite za prikazani poloaj pokretnih kolica

dizalice nosivosti 10 t
a) stati ke reakcije
b) dinami ke reakcije ako teret podiemo
ubrzanjem od 6,5 m/s2
c) dodatne dinami ke reakcije.
m = 10 t
a = 6,5 m/s2
a) Stati ke reakcije
G = m g = 10 9,81 = 98,1 kN

1.

MA = 0
R B 18 G 3 = 0

2.

RB = G

MB = 0
R A 18 G 15 = 0

3.

RA = G

Fx = 0 ident. zadov.

Kontrola :

3
= 16,35 kN
18
15
= 81,75 kN
18

Fz = 0

G RA RB = 0
98,1 - 81,75 - 16,35 = 0
b) Dinami ke reakcije
Fin = m a = 10 6,5 = 65,0 kN
1.

MA = 0

R BD 18 (G + Fin ) 3 = 0
R BD = (98,1 + 65,0 )

2.

MB = 0

3
= 27,15 kN
18

R A 18 (G + Fin ) 15 = 0
15
= 135,95 kN
18
Fx = 0 ident. zadov.

R A = (98,1 + 65,0 )
3.

Kontrola :

Fz = 0

G + Fin R AD R BD = 0
98,1 + 65,0 - 135,95 - 27,15 = 0

c) Dodatne dinami ke reakcije

R A = R AD R A = 135,95 81,75 = 54,20 kN
R B = R BD R B = 27,15 16,35 = 10,80 kN
R A + R B = 65,00 kN

Dinamika

14

7. Na simetri nom reetkastom nosa u nalazi se dizalica koja die teret mase m = 2 000 kg.
Masa reetke iznosi 1 200 kg, a masa dizalice 300 kg.
a) Odredite dinami ke reakcije oslonaca reetkastog nosa a pri dizanju tereta ubrzanjem od
1,8 m/s2.
b) Usporedite dinami ke i stati ke reakcije.
Zadano:
m = 2 000 kg
mr = 1 200 kg
md = 300 kg
a = 1,8 m/s2

Teret
Re etka

Q = m g = 2 000 9,81 = 19 620 N

G r = m r g = 1 200 9,81 = 11 770 N

Dizalica

G d = m d g = 300 9,81 = 2 943 N

Sila inercije Fin = m a = 2 000 1,8

= 3 600 N

a) Dinami ke reakcije
1. M A = 0

R BD 8 G r 4 G d 2 (Q + Fin ) 2,20 = 0

R BD = 11 770
2.

MB = 0

2
2,20
4
+ 2 943 + 23 220
= 13 006,25 N
8
8
8

R AD 8 G r 4 G d 6 (Q + Fin ) 5,80 = 0

4
6
5,80
+ 2 943 + 23 220
= 24 926,75 N
8
8
8
15
R A = (98,1 + 65,0 ) = 135,95 kN
18
3. Fx = 0 ident. zadov.
R AD = 11 770

Kontrola :

Fz = 0
G r + G d + Q + Fin R AD R BD = 0
0=0

Dinamika

15

b) Stati ke reakcije

1.

MA = 0
RB = Gr

2.

MB = 0

4
2
2,20
+ Gd + Q
= 12 016,25 N
8
8
8

4
6
5,80
+ Gd + Q
= 22 316,75 N
8
8
8
3. Fx = 0 ident. zadov.
RA = Gr

Kontrola :

Fz = 0
G r + G d + Q R AD R BD = 0
0=0

c) Usporedba reakcije dinami kih i stati kih reakcija

R A = R AD R A = 24 926,75 22 316,75 = 2610 N
R B = R BD R B = 13 006,25 12 016,25 = 990 N
R A + R B = 3 600 N (= Fin )

Dinamika

16

9. Kuglica teine G ovjeena je o nerastezljivoj niti ( iju teinu zanemarujemo) oscilira u

vertikalnoj ravnini. Primjenom DAlembertovog principa odredite zakon osciliranja
matemati kog njihala.

1. Luk OM
2. sin

3. Ft in
4.

s = l
za mali kut

dv
d 2s
= mat = m
= m 2
dt
dt

Fx = 0
Ft in G sin = 0
d 2s
m g sin = 0
dt 2
d 2 (l )

g = 0
dt 2
d 2
l 2 + g = 0
dt

g
+ = 0
l

:m
(-1)
:l
2 =

g
l

+ 2 = 0

Diferencijalna jednadba osciliranja matemati kog njihala:

+ = 0

Rjeenje u obliku:

= e rt

= r 2 e rt

+ 2 = 0
r 2 e rt + 2 e rt = 0

/ : e rt

r 2 + 2 = 0
Rjeenja : r1 = i
1 = e r1t = e it

r2 = i
2 = e r2 t = e it

Op e rjeenje diferencijalne jednadbe sastoji se od zbroja pojedina nih rjeenja pomnoenih

konstantama:
= C1 1 + C 2 2 = C1 e it + C 2 e it

Dinamika

17

Poto je e it = cos t sin t ; te uz

A = C1 - C2

B = C1 + C2

Dobivamo op e rjeenje diferencijalne jednadbe matemati kog njihala:

= A sin t + B cos t
Period oscilacija za mali kut 0

T=

2
l
= 2

Period oscilacija ina e ovisi o po etnom otklonu (kutu 0) i iznosi:

T = 2

l
1
1 + 02
g
16

Konstante A i B odre ujemo iz po etnih uvjeta gibanja.

Na primjer za:
t = 0 = 0
t=0

v0 = = 0

B = 0
A=0

= 0 cos t

g
l

Dinamika

18

1. ZAKON O PROMJENI KOLI INE GIBANJA

m v1 m v0 = I = F t
mv1 mv 0 = I = F t

Vektorski oblik:
Skalarni oblik:

1.1 Kojom e brzinom tijelo pasti na zemlju ako se zanemarimo otpor zraka, a vrijeme
padanja iznosi 3,5 sekunde?
Po etni uvjet:

t=0s

; v0 = 0

t1 = 3,5 s ; v1 = ?
Rjeenje:
Zakon o promjeni koli ine gibanja

m v1 m v 0 = F t
mv1 mv 0 = G t
mv1 mv 0 = m g t

(+) jer je u istom smjeru sila G i put s = H

v1 v 0 = g t
v1 = g t = 9,81 3,5 = 34,3 m / s
b) Koji e put tijelo prije i za to vrijeme? (- slobodan pad)

s=H=

1
1
g t 2 = 9,81 3,5 2 = 60 m
2
2

c) Koliki rad e biti izvren?

A = G H = mgH

Potrebno je zadati masu!

Dinamika

19

1.2 Sanduk ba en na kosinu ( = 10 ) imao je brzinu v = 2 m/s. Za 5 sekundi zaustavi se zbog

trenja. Odredite koeficijent trenja sanduka po kosini?
Zadano:

= 10

sin = 0,174
cos = 0,985

v0 = 2 m/s ; v1 = 0
t=5s

=?
Rjeenje:
1.

Fy = 0
R n G cos = 0

R n = G cos

2. zakon trenja
Rt = Rn

R t = G cos

3. Zakon o promjeni koli ine gibanja

m v1 m v 0 = F t
0 m v 0 = (G sin R t ) t
m v 0 = G t sin G t cos
G t sin + mv 0
; G = mg
G t cos
g t sin + v 0 9,81 5 0,174 + 2
=
=
= 0,217
g t cos
9,81 5 0,985

Dinamika

20

1.3 Na potpuno ravnom putu vozilo mase 1000 kg zaustavi se bez ko enja za 33 sekunde pri
po etnoj brzini od 36 km/h. Odredite koeficijent trenja? Otpor zraka zanemariti!
Po etni uvjet:

m =1 000 kg
t=0s

; v0 = 36 km/h = 10 m/s

t1 = 33 s ; v1 = 0
Rjeenje:

Rn =
1.

4
1

R ni

; Rt =

Fy = 0
Rn G = 0 Rn = G = mg

2. zakon trenja
Rt = Rn

Rt = mg

3. Zakon o promjeni koli ine gibanja

m v1 m v 0 = R t t

(-) jer su sila Rt i put s u suprotnom smjeru

0 m v 0 = G t
G
v 0 = G t
g
v
10
= 0 =
= 0,031
g t 9,81 33

4
1

R ti

Dinamika

21

1.4 Odredite za koji e se vremenski interval zaustaviti automobil koji je po eo ko iti pri
brzini 80 km/h? Koeficijent trenja kota a na putu iznosi 0,25.
v 0 = 80 km/h =

80000
= 22,22 m/s
3600

v1 = 0
= 0,25
t=?

Rn =

4
1

R ni

; Rt =

4
1

R ti

Rjeenje:
1.

Fy = 0
Rn G = 0

Rn = G

2. zakon trenja
Rt = Rn

Rt = G

3. Zakon o promjeni koli ine gibanja

m v1 m v 0 = R t t

(-) jer su sila Rt i put s u suprotnom smjeru

0 m v 0 = G t
G
v 0 = G t
g
v
22,22
t= 0 =
=9 s
g 0,25 9,81

Dinamika

22

2. ZAKON O PROMJENI KINETI KE ENERGIJE

mv12 mv 02

= A = F s = F s cos
2
2

2.1 Kojom e brzinom tijelo, ako ga pustimo da slobodno pada (bez po etne brzine), pasti na
zemlju s visine od 60 metara ako zanemarimo otpor zraka?
Po etni uvjet:

t=0s

; v0 = 0

h = s = 60 m

m v12
2
m v12
2
m v12
2
v1 =

2.2

m v 02
= F s = F s cos
2
m v 02

= Gh
2

0 = mgh
2 g h = 2 9,81 60 = 34,3 m/s

Teret teine G ovjeen je o nerastezljivu nit duine l = 1 m. Odredite iznos po etne

brzine v0 kako bi kuglica iz po etnog vertikalnog poloaja bila otklonjena za kut:
a) = 30

b) = 45

c) = 60

d) = 90.

l = 1,00 m
v1 = 0
v0 = ?
h = l - l . cos

E k = A = F s

m v12 m v 02

= F s cos
2
2
m v 02
0
= Gh
2
m v 02

= mgh
2
v 0 = 2 g h = 2 g l (1 cos )

a ) = 30 ;

cos = 0,866;

v 0 = 2 9,81 1,00 0,134 = 1,62 m / s

Dinamika

23

b) = 45 ;

cos = 0,707;

v 0 = 2 9,81 1,00 0,293 = 2,40 m / s

c) = 60 ;

cos = 0,500;

v 0 = 2 9,81 1,00 0,5 = 3,13 m / s

d ) = 90 ;

cos = 0

v 0 = 2 9,81 1,00 1 = 4,43 m / s

2.3 Viljukar mase m1 nosi teret mase m2, giba se brzinom v 0 . Ako je zadan koeficijent
trenja odredite duinu zaustavnog puta? Pri ko enju se izme u kota a viljukara i
vozne staze javlja maksimalna (grani na) sila trenja.
Po etni uvjeti: t = 0

v0

t=t
1.

v1 = 0

Fy = 0
R n G1 G 2 = 0
R n = G1 + G 2
R n = m1 g + m 2 g

2. zakon trenja
Rt = Rn

R t = (m1 g + m 2 g )

Rn =

4
1

R ni

3. put ko enja
2

(m + m 2 ) v 0
( m1 + m 2 ) v1
+ 1
= R t s
2
2
0+

(m 1 + m 2 ) v 0
= ( m 1 g + m 2 g ) s
2
s=

v0
2g

; Rt =

4
1

R ti

Dinamika

24

2.4. Teret teine G, ovjeen je o nit duine l, otklonjen od vertikale za kut 0 pustimo bez
po etne brzine (v0 = 0). Odredite reaktivnu silu u niti u trenutku kada teret prolazi kroz
najnii poloaj za slu ajeve: a) 0 = 30
b) 0 = 60
c) 0 = 90.
(Statika R = G)

h = l l cos 0 = l (1 cos 0 )
Gibanje po krunici:
v2 v2
an =
=
r
l
FN _ in = m a n =

1.
2.

E k1 - E k0 = A
Fy = 0

m v12 m v 02
ad 1.

= Gh
2
2
m v12
= mgh
2
v12 = 2 g h = 2 g l (1 cos 0 )
ad 2.

R - G - FN_in = 0

G v12

g l
G 2 g l (1 cos 0 )
R =G+
g
l
R = G + 2 G 2 G cos 0

R = G + FN_in = G +

R = G (3 2 cos 0 )

[ ( 3 / 2)] = 1,27 G
2 / 2; R = G [3 2 ( 2 / 2 )] = 1,59 G

a) 0 = 30; cos 30 = 3 / 2; R = G 3 2
b) 0 = 45; cos 45 =

c) 0 = 60; cos 30 = 1 / 2; R = G [3 2 (1 / 2 )] = 2 G
d) 0 = 90; cos 90 = 0; R = 3 G

G v12

g l

Dinamika

25

3. ZAKON O ODRANJU MEHANI KE ENERGIJE

E k + E p = konst.
mv 20
mv12
+ m g h1 =
+ m g h0
2
2
3.1. Tijelo mase m= 5 kg ba eno je vertikalno uvis po etnom brzinom od 25 m/s. Odredite:
a) koju visinu dostigne tijelo (h = ?)
b) ukupnu promjenu kineti ke energije ( Ek = ?)
c) potencijalnu energiju tijela u najviem poloaju (Ep1 = ?).
m = 5 kg
v0 = 25 m/s
h0 = 0
a) h = h1=?
v1 = 0
h0 = 0

E k1 + E p1 = E k 0 + E p 0
m v 02
m v12
+ mgh 1 =
+ mgh 0
2
2
m v 02
0 + mgh 1 =
+0
2
m v 02
mgh 1 =
2
2
v
25 2
h = h1 = 0 =
= 31,85m
2g 2 9,81
b) v1 = 0

E k = E k1 E k 0 =

m v 02
m v12 m v 02

= 0
2
2
2

m v 02
5 25 2
m2
E k = 0
=
= 1 562,5 kg 2 = Nm = J
2
2
s
c) E p1= ?
E p1 = mgh = 5 9,81 31,85 = 1562,5 J

Dinamika

26

3.2. Koliko iznosi brzina v1 matemati kog njihala kad prolazi kroz ravnoteni poloaj ako je
zadan kut i duljina niti l?
a) Zakon o odranju mehani ke energije
v0 = 0
h1 = 0

E K + E P = konst
m v 21
2
m v 21

+ m g h1 =

mv 20
2

+ m g h0

+ 0 = 0 + m g h0
2
v1 = 2 g h 0
v1 = 2 g l (1 cos )

b) ili Zakon o promjeni kineti ke energije

m v12 m v 02

= Gh
2
2
m v12
0 = mgh
2
v1 = 2 g h
v1 = 2 g l (1 cos )
(Isto rjeenje)

Dinamika

27

KOMBINACIJA ZAKONA
1. Koliko iznosi koeficijent trenja izme u kota a automobila i podloge ako se automobil uz
po etnu brzinu od 36 km/h zaustavi za 20 s? Izra unajte duljinu zaustavnog puta
automobila.
Po etni uvjet: v 0 = 36 km/h =

36000
= 10 m/s
3600

v1 = 0
t = 20 s
a) = ?
b) s = ?
Rjeenje:

Fy = 0

1.

Rn =

Rn G = 0 Rn = G

R ni

Rn =

2. zakon trenja
Rt = Rn

; Rt =
4
1

R ni

4
1

R ti

; Rt =

Rt = G

3. Zakon o promjeni koli ine gibanja

m v1 m v 0 = R t t

(-) jer su sila Rt i put s u suprotnom smjeru

0 m v 0 = G t
G
v 0 = G t
g
v
10
= 0 =
= 0,05
g t 9,81 20

4. Zakon o promjeni kineti ke energije:

m v12 m v 02

= F s cos
2
2
m v12 m v 02

= R t s
2
2
m v12 m v 02

= R t s
2
2
m v 02
0
= m g s
2
v 02
10 2
s=
=
= 101,94 m
2 g 2 9,81 0,05

4
1

R ti

Dinamika

28

2. Skija mase 80 kg iz stanja mirovanja po inje s vrha kosine klizati niz kosinu. Duljina
kosine je 20 m a visina 1,5 m.
a) Odredite brzinu koju skija postigne pri dnu kosine ako koeficijent trenja iznosi 0,05
b) Odredite brzinu koju bi skija postigao pri dnu kosine uz pretpostavku da nema trenja
( = 0)
Zadano:
m = 80 kg

= 0,05
h = 1,5 m
l = 20 m
h 1,5
=
= 0,075
l 20
cos = 0,997

sin =

Rjeenje:

1.

Fy = 0

2. Zakon trenja

R n G cos = 0

Rt = Rn

R n = G cos

R t = G cos

3. Zakon o promjeni kineti ke energije:

m v12
2
m v12
2
m v12
2
m v12
2
v1 =

m v 02

=A
2
m v 02

= (G sin ) l R t l
2

h = l sin

0 = m g h m g (cos ) l
= m g h m g (cos ) l
2 g (h l cos ) = 2 9,81 (1,50 0,05 20 0,997) = 3,14 m/s

Dinamika

29

b) bez trenja = 0

m v12 m v 02

= Gh
2
2
m v12
0 = mgh
2
v1 = 2 g h = 2 9,81 1,50 = 5,42 m/s
ili Zakon o odranju mehani ke energije:
v0 = 0
h1 = 0

E K + E P = konst.
m v 21
2
m v 21

+ m g h1 =

mv 20
2

+ m g h0

+ 0 = 0 + m g h0
2
v1 = 2 g h = 2 9,81 1,50 = 5,42 m/s (jednako rjeenje!)

Dinamika

30

3. Odredite brzinu v1 kojom ovjek pri padu iz uspravnog poloaja padne na bok ako je
zadano:
masa ovjeka m = 100 kg
visina teita ovjeka u uspravnom poloaju h = 0,95 m
visina teita pri padu na bok hb = 0,15 m
t = 0; v 0 = 0
h = h h b = 0,95 0,15 = 0,80 m
m v12 m v 02

= G h
2
2
m v12
0 = m g h
2
v1 = 2 m g h = 2 9,81 0,8 = 15,696 = 3,96 m/s

b) Ako pretpostavimo da se tijelo pri padu zaustavi za 0,2 s. Odredite silu koja je potrebna da
zaustavi pad ovjeka.

t = 0,2 s

v1 = 0

m v1 m v 0 = F t
m v1 m v 0 = F t
0 m v 0 = F t
F=

m v o 100 3,96
=
= 1980 N
t
0,2

Dinamika

31

4. ZAKON O PROMJENI MOMENTA KOLI INE GIBANJA

Primjer 1: Gibanje planeta oko Sunca i sila kojom Sunce privla i planete

Putanja planeta je elipsa a Sunce se nalazi u fokusu elipse to je gibanje pod

djelovanjem centralne sile kod koje pravac sile za cijelo vrijeme gibanja prolazi kroz
jednu te istu to ku O.

MO = r F = 0

d LO
=
dt

d rm v
dt

=0

L 0 = r m v = konst.
L 0 = r mv sin = konst.
d mv = konst.
d v = konst.
To ka O Sunce
To ka M Zemlja
Masa Zemlje m = konstanta
Povrine moraju biti jednake !

d v = d A v A = d N v N = konst.

v A - najmanja brzina
v N najve a brzina

Primjer 2: Prandtlov stolac

Piruete kod klizanja

d LO
=0
dt

L = konst .

L = r m v = konst.
r v = konst.

Dinamika
Primjer 3:

Kuglica M
privezana na
nit koja se
namotava na
tanki vertikalni
tap.

r0 mv0 = r1 mv1

32

Dinamika

33

Primjer 4: Matemati ko njihalo

Promjena momenta koli ine gibanja u vremenu obzirom na neku to ku jednaka je stati kom
momentu sila obzirom na tu to ku.

d LO
= MO
dt

d LO
=
dt

d rm v
dt

= MO = r F

LO = r m v

MO = r F

d
dt
d
d
L O = l ml
= m l2
dt
dt
M O = d mg = l sin mg
r = l;

v = r = l

d LO
= M O (4. zakon dinamike)
dt
d 2
m l 2 2 = l sin mg
dt

g
za mali kut sin
+ sin = 0
l

g
g
+ = 0 =
l
l
Diferencijalna jednadba (oscilacijskog) gibanja matemati kog njihala:

+ 2 = 0

Rjeenje u obliku:

= e rt

= r 2 e rt

+ 2 = 0

r 2 e rt + 2 e rt = 0

/ : e rt

r 2 + 2 = 0
Rjeenja : r1 = i
1 = e r1t = e it

r2 = i
2 = e r2 t = e it

Op e rjeenje diferencijalne jednadbe sastoji se od zbroja pojedina nih rjeenja pomnoenih

konstantama:

Dinamika

34
= C1 1 + C 2 2 = C1 e it + C 2 e it

Poto je e it = cos t sin t ; te uz

A = C1 - C2

B = C1 + C2

Dobivamo op e rjeenje diferencijalne jednadbe matemati kog njihala:

= A sin t + B cos t
Konstante A i B odre ujemo iz po etnih uvjeta gibanja.

Na primjer za:
t = 0 = 0
t=0

v0 = = 0

B = 0
A=0

= 0 cos t

Dinamika

35

OSCILACIJE
Primjer 1: Odredite trenutne vrijednosti pomaka, brzina i ubrzanja slobodnih harmonijskih
oscilacija bez po etne faze za t = 2 sekunde i t = 4 sekunde, ako amplituda oscilacija iznosi
50 cm a period osciliranja je 8 sekundi.
=0
R = 50 cm = 0,5 m
T=8s
za t = 4 s

x =?;

v = x =?;

a = x =?

x = R sin ( t + )

cos
t
4
4
2

x = 0,5

t = 2s

x = 0,5 sin

sin

x = 0,5

t
4

2 = 0,5 m
4

cos
2 = 0 m/s
4
4

x = 0,5
4

t = 4s

2
2 2
=
=
=

T
8
4

t
4

x = 0,5 sin
x = 0,5

T=

x = 0,5 sin

x = 0,5

m/s 2

4 = 0,5 0 = 0
4

cos
4 = 0,5 ( 1) =
4
4
4
8

x = 0,5
4

sin
2 = 0,5
4
4

sin
4 = 0,5
4
4

m/s

0 = 0

Dinamika

36

Primjer 2:
Amplituda slobodnih harmonijskih oscilacija iznosi 2 metra, a period 4 sekunde bez
po etne faze. Izra unajte za vrijeme t = 2 sekunde trenutne vrijednosti pomaka, brzine i
ubrzanja.
x = R sin ( t + )
R=2

T=4

=4=

x = 2 sin t
2

T=

v = x = cos t
2
2

a = x = sin t
2
2

t
x
v
a

2
0
-
0

=0

Dinamika

37

Primjer 3: Opruga oscilira jer je optere ena trenutno silom od 0,12 kN. Odredite zakon
slobodnih oscilacija ako krutost opruge iznosi 2000 N/m (zadatak dan u PowerPoint-u).
Rjeenje:
G = 0,12 kN
k = 2000 N/m.
t = 0 x0 = xst = -6

t = 0 v0 = x = 0
x = A sin t + B cos t
x = A cos t B sin t
G 120
N
=
= 0,06 m
k 2000 Nm
t = 0 x 0 = 0,06 = A 0 + B 1 B = 0,06

x st =

t = 0 v 0 = x = 0 = A 1 + B 0 = 0 A = 0
=

k
=
m

kg
=
G

2000 9,81
= 12,8 (1/s)
120

x = 0,06 cos (12,8 t )

2 2
=
= 0,49 s
12,8
1
1
f= =
= 2,08 Hz
T 0,49

T=

Primjer 4: Odredite trenutne vrijednosti pomaka, brzina i ubrzanja slobodnih harmonijskih

oscilacija bez po etne faze za t = 1 sekunda, ako amplituda oscilacija iznosi 30 cm a
period osciliranja 6 sekundi.

Dinamika

38

Primjer 5: Odredite krunu frekvenciju slobodnih oscilacija sustava zadanog na slici ako je
zadano:
G = 98,1 N
k1 = 4 N/cm
k2= 12 N/cm
=?

k
=
m

k=

k ekv.
m

G
x st

G = mg

Izduenje opruge 1 jednako je skra enju opruge 2:

(x st )1 = (x st )2 = x st
(x st )1 = G1
k1

(x st )2

G2
k2

G
k ekv.

G 1 = k 1 (x st )1 = k 1 x st
G 2 = k 2 (x st )2 = k 2 x st

Gornja opruga se rastee silom G1 a donja sabija silom G2 s time da je zbroj sila jednak
ukupnoj sili G:

G1 + G 2 = G
k 1 x st + k 2 x st = G
x st (k 1 + k 2 ) = G

x st =

G
G
=
k 1 + k 2 k ekv.

k
=
m

16

k ekv. = k 1 + k 2 = 12 + 4 = 16 N/cm * = 1600 N/m

k ekv. g
1600 9,81
=
= 12,65 1/s
G
98,1

N
N
N
= 16
= 16 10 2
-2
cm
m
cm 10 m

Dinamika

39

Primjer 6: Teret teine 29,43 N ovjeen je o dvije serijski spojene opruge krutosti k1= 12 N/m
i k2 = 4 N/m. Odredite krunu frekvenciju slobodnih oscilacija zadanog sustava.
G = 29,43 N
k1= 12 N/cm
k2 = 4 N/cm
=?
k ekv.
k
=
=
m
m
k=

G
x st

(x st )1 =

G
k1

(x st )2 =

G
k2

x st = (x st )1 + (x st )2
x st =

k + k1
G G
+
= G 2
k1 k 2
k1 k 2

k ekv. =
=

k k
G
= k ekv. = 1 2
x st
k 2 + k1

k1 k 2
12 4 48
=
= 3 N/cm = 300 N/m
=
k 2 + k 1 4 + 12 16

k ekv.
=
m

k ekv. g
300 9,81
=
= 10 1/s
G
29,43

Dinamika

40

DINAMIKA KRUTOG TIJELA

Primjer 1: Teret mase m = 20 kg sputa se brzinom v = 10 m/s i dovodi pomo u ueta u
rotaciju homogeni valjak teine 981 N.
Odredite kineti ku energiju sustava.
m = m1 =20 kg
v = 10 m/s
Q = 981 N
Ek =?

E k = E (k1) + E (k2)

E k = E (k1) + E (k2)

m2 = Q/g= 981/9,81 = 100 kg

m1 v 2 20 10 2
=
= 1 000 Nm
2
2
I 2
Valjak : E (k2) =
2
1
I = m2 r2
2
I 2 1 1
1
( 2)
Ek =
= m 2 r 2 2 = m 2 v 2
2
2 2
4
1
E (k2) = 100 10 2 = 2 500 Nm
4
= 1 000 + 2 500 = 3 500 Nm
Teret : E (k1) =

Dinamika

41

Primjer 2: Kolika je snaga motora ako broj okretaja ko enog vratila iznosi 600 okreta/min i
ako sila ko enja od 120 N djeluje na kraku od 90 cm.
n = 600 o/min
F = 120 N
a = 90 cm = 0,90 m
P=?

(A = M )
1.

P=

dA M d
=
= M
dt
dt

2.

M = F a = 120 0,90 = 108 Nm

3. =
P = M = 108 20 = 6 782,4 W = 6,78 kW

2 n 2 600
=
= 20 1/s
60
60

Dinamika

42

Primjer 3: Odredite za koje e se vrijeme broj okretaja zamanjaka pove ati sa 200 na 300 u
minuti ako na njega djeluje konstantan zaokretni moment od 6 Nm. Teina
zamanjaka iznosi 981 N, a polumjer 50 cm.
2 n 1 2 200 20
(1/s)
n1 = 200 o/min
1 =
=
=
60
60
3
2 n 2 2 300
2 =
=
= 10 (1/s)
n2 = 300 o/min
60
60
M = 6 Nm
G = 981 N
r = 50 cm = 0,50 m
t=?
1. Jednoliko ubrzana rotacija: > 0; = konst.
= 0 + t
2 = 1 + t

t=

2 1

2. Dinami ka jednadba rotacijskog gibanja krutog tijela:

M
M z = Iz
= z
Iz
3. Dinami ki moment tromosti zamanjaka (valjak)
Iz =

1
G
981
m r2 = r2 =
0,5 2 = 125 kgm 2
2
g
9,81

Mz
6
Nm
=
= 0,48 1/s 2
2
Iz
12,5 kgm

1
t= 2
=

20
3 = 21,8 s
0,48

10

Dinamika

43

D`Alembertov princip
Primjer 4: Preko koloture mase 5 kg, promjera 50 cm preba ena je ica na ijim krajevima su
ovjeeni utezi masa 1,0 kg i 1,25 kg. Ako zanemarimo trenje i masu ice odredite
ubrzanje utega.
mk = 5,0 kg
D = 50 cm = 0,50 m
m1 = 1,0 kg
m2 = 1,25 kg
a=?

r = 0,25 m

I. Uteg mase m1
1.
Fy = 0

II. Uteg mase m2

2.
Fy = 0

N 1 G 1 m1 a = 0

N2 + m2 a G2 = 0

N 1 = G 1 + m1 a

N2 = G 2 m2 a

Dinamika

44

III. Kolotura valjak

Rotacija : v = r

3.

MO = 0
N1 r N 2 r + I = 0
Rotacija : valjak I =
v = r

at =

1
mk r2
2

d
dv d (r )
=
= r
= r
dt
dt
dt

(G1 + m1 a ) r (G 2 m 2 a ) r + 1 m k r 2 a = 0
2

1
mk a = 0
2
G 2 G1
1,25 9,81 1,00 9,81
a=
=
= 0,52 m/s 2
1
1
m1 + m 2 + m k
1,00 + 1,25 + 5
2
2
G 1 + m1 a G 2 + m 2 a +

:r

at a
=
r
r

Dinamika

45

D`Alembertov princip
Primjer 5: Pod djelovanjem horizontalne sile F = 100 N, homogeni tap giba se pravocrtno po
horizontalnoj glatkoj podlozi. Ako je tap mase m = 5 kg duga ak 1 m odredite:
a)
ubrzanje tapa (a = ?)
b)
kut to ga tap zatvara s horizontalnom podlogom.
F = 100 N
m = 5 kg
l=1m
a) a = ?
b) = ?

1.

2.

Fx = 0

F - Fin = 0

Fy = 0

F-ma = 0
F 100
= 20 m/s 2
a= =
m
5
Rn -G = 0
R n = G = m g = 5 9,81 = 49,05 N

3.

MT = 0

l
l
F sin R n cos = 0
2
2
F tg - R n = 0
R n 49,05
=
= 0,4905
F
100
= 26,1
tg =

l
cos
2

Dinamika

46

PLANARNO GIBANJE
Planarno ili ravninsko gibanje krutog tijela moe se rastaviti na dva gibanja:
a) translaciju i
b) rotaciju.
Kineti ka energija tijela u planarnom gibanju sastoji se od kineti ke energije translatornog
gibanja (centra - sredita masa) i kineti ke energije rotacijskog gibanja tijela oko toga sredita
(centra masa):
Ek =

m v 2 I 2
+
2
2

valjak : I =

mR2
2

Primjer 6: Izra unajte kineti ku energiju valjka promjera 20 cm, mase 100 kg koji se kotrlja po
horizontalnoj podlozi za slu aj ravninskog gibanja ako brzina sredita iznosi 5 m/s.
d = 20 cm r = 0,10 m
m = 100 kg
vS = 5 m/s
m v S2 I 2
+
2
2
Brzina translacije vS sredita jednaka je obodnoj brzini rotacije vS!
Ek =

Ek = ?

U odnosu na trenutni pol P:

v
5
vS = r = s =
= 50 1/s
r
0,10
I=

Ek =

1
1
m r 2 = 100 0,10 2 = 0,5 kgm 2
2
2

m v S2 I 2 100 5 2 0,5 50 2
+
=
+
= 1250 + 625 = 1 875 Nm
2
2
2
2

m v S2 I 2 m v S2 1 1
v
Ek =
+
=
+ m r2 S
2
2
2
2 2
r
3
3
E k = m v S2 = 100 5 2 = 1 875 Nm
4
4

Dinamika

47

Primjer 7: Izra unajte kineti ku energiju valjka promjera 20 cm, mase 100 kg koji se kotrlja bez
klizanja po horizontalnoj podlozi ako je poznata brzina sredita 5 m/s za slu aj
rotacije oko trenutnog pola.
d = 20 cm r = 0,10 m
m = 100 kg
v = 5 m/s
Ek = ?

I P 2
Ek =
2
v s = PS

vs
PS

5
= 50 1/s
0,10

Steinerov teorem :
I P = Is + m r 2
IP =
1,5 50 2
Ek =
= 1 875 Nm
2

m r2
3
3
+ m r 2 = m r 2 = 100 0,10 2 = 1,5 kgm 2
2
2
2

Dinamika

48

Primjer 8: Za valjak koji se s visine od 1,50 m iz stanja mirovanja kotrlja niz kosinu bez trenja
odredite brzinu pri dnu kosine.
v0 = 0
0 = 0
h = 1,50 m
v1 = ?

I=
E k1 E k 0 = A

1
mR2
2

m v 02 I s 02
m v12 I s 12
=Gh
+
+
2
2
2
2
m v12 1 1
+ mR2
2
2 2

v1
R

-0=Gh

3
m v12 = m g h
4
4
4
v1 =
gh =
9,81 1,5 = 4,42 m/s
3
3

(Vidi primjer klizanja niz kosinu bez trenja:

a) Zakon o promjeni kineti ke energije
E k1 E k 0 = A
m v12 m v 02

= Gh
(v 0 = 0)
2
2
m v12
0 = mgh
2
v1 = 2 g h = 2 9,81 1,50 = 5,42 m/s
ili b) Zakon o odranju mehani ke energije
E k1 + E p1 = E k 0 + E p 0

m v 02
m v12
+ m g h1 =
+ m g h0
2
2
m v12

= mgh
2
v1 = 2 g h = 2 9,81 1,50 = 5,42 m/s

(h 1 = 0)
(v 0 = 0; h 0 = h )

Dinamika

49

ZAKON O PROMJENI KINETI KE ENERGIJE

Primjer 9: Kota mase 5 kg iz stanja mirovanja po inje kotrljanje bez klizanja niz kosinu.
Kosina duljine 4 m nagnuta je pod kutom od 15 prema horizontali. Ako obodna
brzina kota a polumjera 0,10 m pri dnu kosine iznosi 2 m/s izra unajte moment
tromosti kota a.
m = 5 kg
v0 = 0
0 = 0
s=4m
= 15
sin = 0,259
cos = 0,966
r = 0,10 m
v = v1= 2 m/s
I=?

h
= sin
s

h = s sin = 4 0,259 = 1,04 m

E k = E rotac. + E tran.

I 2 m v 2
=
+
2
2

Zakon o promjeni kineti ke energije:

E k1 E k0 = A
I 02 m v 02
I 12 m v12
+

+
= Gh
2
2
2
2
I 12 m v12
+
0 = Gh
2
2
m v12
Gh
2
I=
12
2
mgh
I=

m v12
2

v12
2 r2

v = r =

5 9,81 1,04
=

22
2 0,10 2

5 22
2

v
r

= 0,205 kgm

Dinamika

50

Literatura
Andrejev, V., Mehanika I. dio Statika, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1969.
Andrejev, V., Mehanika II. dio Kinematika, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1971.
Andrejev, V., Mehanika III. dio Dinamika, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1973.
Bajt, M. I., Danelidze, G. J., Kelzon, A. S., Rijeeni zadaci iz teorijske mehanike sa
izvodima iz teorije prvi dio Statika i kinematika, Gra evinska knjiga, Beograd 1978.
Bajt, M. I., Danelidze, G. J., Kelzon, A. S., Rijeeni zadaci iz teorijske mehanike sa
izvodima iz teorije drugi dio Dinamika, Gra evinska knjiga, Beograd 1979.
Bazjanac, D., Tehni ka mehanika I dio Statika, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1966.
Bazjanac, D., Tehni ka mehanika II dio, Kinematika, Tehni ka knjiga, Zagreb, 1969.
Bazjanac, D., Tehni ka mehanika III dio, Dinamika, Sveu ilina naklada Liber, Zagreb, 1980.
Cindro, N., Fizika 1, Mehanika-valovi-toplina, kolska knjiga, Zagreb,1980.
Hibbeler, Dynamics
Kiri enko, A., Tehni ka mehanika I dio Statika, GI, Zagreb, 1990.
Kiri enko, A., Tehni ka mehanika II dio, Kinematika, Zagreb
Kiri enko, A., Tehni ka mehanika III dio, Dinamika, PBI, Zagreb, 1996.
Kittel, C., Knight, W. D., Ruderman, M. A., Mehanika , Tehni ka knjiga, Zagreb, 1982.
McLean, W. G., Nelson, E. W., Theory and problems of Engineering Mechanics, Statics and
Dynamics 2/ed, Schaum`s Outline Series, McGraw-Hill Book Company, New York, 1962
Nikoli , V., Hudec, M., Principi i elementi biomehanike, kolska knjiga, Zagreb,1988.
Peri , R., Tehni ka mehanika, RGNF VG Varadin, 1979.
Rustempai , A., Tehni ka mehanika, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
piranec, V., Tehni ka mehanika, kolska knjiga, Zagreb,1990.