DIOKLECIJANOVA PALAA

Svojim oblikom nalikuje kastrumu - vojnom logoru. Vanjski su zidovi gotovo pravokutni, a kule na uglovima palae slijede tradiciju vojne
arhitekture. Budui je palaa bila udaljena od najblieg velikog grada 6 km (Salona), bila je okruena bedemima. I unutranji raspored
palae podsjea na vojni logor ,glavne okomite ulice odgovaraju glavnim logorskim ulicama . Postojala su etiri ulaza u palau. Tri s
kopnene i jedan s morske strane. Cijeli prostor palae bio je podjeljen na dva dijela, ali razliite namjene. U sjevernom dijelu bile su
smjetene zgrade za poslugu, vojsku, skladita i dr.
Palaa je u tlocrtu zamiljena kao pravokutnik, ali je prilagoavanje terenu, prilikom gradnje, nametnulo manja odstupanja. Proelni
zidovi palae u svojim su donjim dijelovima masivni i jednostavni bez otvora, a u gornjim dijelovima rastvorni su velikim lunim prozorima
koji su jednostavni prema kopnu, tj. na zapadnom, sjevernom i istonom proelju, a ralanjeni vijencima, konzolama i polustupovima na
junom proelju prema moru. Vanjski zidovi palae, osim zapadnog, do danas su veim dijelom dobro sauvani
esnaest kula na proeljnim zidovima prema kopnu daju palai obiljeje utvrde. etiri kule na uglovima kvadratinog su tlocrta. Po dvije
od est kula osmerokutnog tlocrta uokviravale su tri kopnena ulaza, est kula pravokutnog tlocrta nalazilo se izmeu ugaonih i
osmerokutnih. Do danas su se djelomino sauvale tri ugaone kule (osim jugozapadne) te samo ostatci osmerokutnih i pravokutnih.
Tri do danas dobro sauvana kopnena ulaza arhitektonski su ralanjena, posebno sjeverni, koji je bio glavni pristup iz Salone. Juna,
morska vrata, jednostavna i manjih dimenzija, takoer su dobro sauvana.
Kroz kopnena vrata preko obrambenih dvorita pristupalo se irokim ulicama, obrubljenim trijemovima. Glavne ulice spajale su se u
sreditu palae, uz koje se prema jugu prostirao otvoreni prostor peristil, obrubljen stupovima s lukovima. Sakralni prostori istono i
zapadno od peristila bili su uokvireni zidovima. U istonom prostoru do danas je sauvana monumentalna graevina vanjskog
osmerokutnog, a unutranjeg krunog tlocrta, presvoena kupolom od opeke i ralanjena iznutra dvama nizovima stupova i vijenaca.
U zapadnom sakralnom prostoru do danas se vrlo dobro sauvao mali hram pravokutnog tlocrta, bogato ukraenim svodom. Prema ranijim
opisima to je Janov ili Eskulapov hram, a prema novijoj literaturi Jupiterov hram. U istom prostoru u posljednje su vrijeme pronaeni ostatci dvaju
hramova krunog tlocrta. Prema opisu splitskog kancelira Prokulijana iz XVI st., juni hram bio je posveen Kibeli, a sjeverni Veneri. S june
strane peristila srednje stubite sputa se u prizemne dvorane i povezuje juna vrata sa sreditem palae.