PREGLEDNI LANAK / REVIEW

BRODARSTVO

POMORSKI PROMET I ODRIVI RAZVOJ U PROMETNOJ

POLITICI
Maritime Traffic and Sustainable Development in
Transport Policy
Draen Dami, dipl. ing.
Pomorski odjel, Sveuilite u Dubrovniku
E-mail:drazen.damic@unidu.hr

UDK 656.6:504.03

Saetak
Prouavanju prometa i njegovih obiljeja, koja su vie ili manje vana za voenje prometne politike, pristupa se s
razliitih stajalita. Ovaj rad preteno se bavi pitanjima povezanima s pomorskim prometom kao jednim od podsustava
prometnog sustava, koji je analiziran polazei od temeljnih podsustava infrastrukture pomorskog prometa. Rezultati
brojnih istraivanja u svijetu pokazala su da uinkovito funkcioniranje prometnog sustava i svih njegovih podsustava
u jedinstvenoj cjelini, znai pogonsku snagu gospodarskoga i drutvenog razvoja jednoga grada, regije, drave,
zajednice drava, kontinenta i planeta u cjelini te da povratno omoguuje daljnji tehniko-tehnoloki i civilizacijski
napredak, zasigurno uz potovanje zakonitosti odrivog razvoja.
Kljune rijei: pomorski promet, odrivi razvoj, prometna politika.

Abstract
Studying the traffic and its characteristics, which are more or less important for conduction of traffic policy, could
be approached from different points of view. This paper is mainly concerned with questions related to the maritime
traffic, as one of constituents of the traffic system, analyzed through the basic infrastructural subsystems. The
results of many researches show that efficient functioning of the traffic system, and all its subsystems, in a unique
whole, is a driving power of economic and social development of cities, regions, states, association of states and the
world as a whole. It has great effects on technological and cultural development. But it is necessary to respect the
requirements of the sustainable developments.
Keywords: maritime traffic, sustainable development, transport policy

UVOD / Introduction

Nae more 56(3-4)/2009.

Suvremeni razvoj znanosti i tehnologije te njihova

primjena u gospodarstvu, nedvojbeno upuuju na

ISSN 0469-6255 (99-107)

Povijesno gledajui, prometni je razvoj uvijek

korespondirao s gospodarskim rastom i drutvenopolitikim statusom zajednice. Dosadanji prometni
razvoj bio je u funkciji infrastrukturne ekspanzije i
industrije prijevoznih sredstava, poglavito automobilske
industrije. S obzirom na pokazatelje rasta pojedinih
prometnih oblika, teoretiari oznauju aktualni status
prometnog razvoja tzv. petom prometnom revolucijom,
to jest razdobljem individualizacije prometa.

Pomorstvo u irem znaenju (morske luke,

brodarstvo, brodogradnja, iskoritavanje organskih i
mineralnih bogatstava mora, nautiki turizam i dr.) uz
ostale pratee djelatnosti (pedicijske, agencijske,
carinske i dr.) trebalo bi biti jedan od prioritetnih
smjernica u razvoju nacionalnoga gospodarstva,
posebice onih zemalja gdje zemljopisni i geoprometni
poloaj upuuju na pomorsku orijentaciju.

99

BRODARSTVO

injenicu da se utjecaj mora irio od priobalja na

kontinentalna podruja. Zato danas gotovo da i nema
naseljenih civiliziranih prostora koji u veoj ili manjoj
mjeri ne ovise o moru kao prometnom putu ili resursu.
More i spoznaje o moru kao prirodnom resursu
i plovnom putu, u prolosti, a pogotovo danas, bitan
su imbenik u razvoju pomorskih drava. Sudbinska
sprega primorskih naroda s morem postajala je
sve vra i neposrednija usporedno sa stupnjem
spoznajnih dometa o moru i zakonitosti plovljenja,
zatim otkrivanjem novih podruja, razvojem trgovine,
iskoritavanjem organskih i neorganskih bogatstava kao osnova nacionalnoga prosperiteta.
Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta,
izvora hrane i mineralnih bogatstava utjecao je na razvoj
brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih
djelatnosti. One zajedno ine jedinstven pomorski
sustav, a na priobalnoj zemlji je da prepozna njegove
vrijednosti i dosege.
Priobalne drave, bez obzira na stupanj
gospodarskoga razvoja, nastoje to snanije valorizirati
svoju smjetajnu prednost. Zbog toga se danas sve
vie raspravlja o valorizaciji pomorskog poloaja,
pomorskoj orijentaciji, ali i o pomorskoj politici, i to ne
samo pojedinih drava ve i itave zajednice zemalja
(u dananjoj politikoj realnosti pomorska politika
Europske unije).
Pomorska politika u suvremenim uvjetima postaje
sastavnim dijelom globalne ekonomske politike, koja
podrazumijeva aktivan utjecaj drave ili zajednice
drava na razvoj i poslovanje pomorskog sustava.
Priobalne drave koje to na vrijeme prepoznaju i ukljue
se u te globalne procese, mogu u budunosti oekivati
uspjean razvoj svojih pomorskih djelatnosti, ali i
itavoga gospodarstva.

ISSN 0469-6255 (99-107)

Pretpostavka za razvoj pomorskog sustava je

integralni pristup razvoju pomorskih djelatnosti. Razlog
tomu ponajprije se nalazi u brojnim multiplikativnim
uincima kljunih pomorskogospodarskih djelatnosti.

100

Jedinstveno trite oznailo je zaokret u zajednikoj

prometnoj politici Europske unije
i rezultiralo
liberalizacijom prometnog sektora, polazei pritom
od odreenih drutvenih, ekonomskih i prostornih
ogranienja. Izazovi jedinstvenog trita proirene
Europske unije, naime, trebaju biti praeni zajednikom
prometnom
strategijom,
implementiranom
na
nacionalnim razinama odgovarajuom prometnom
politikom. Transportna industrija ima vanu ulogu
u gospodarstvu Europske unije s udjelom od 7% u
domaem bruto-proizvodu, 7% ukupno uposlene
populacije, 40% svih investicija i 30% energetske

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

potronje. Prometna potranja oznaena je konstantnim

rastom u proteklih dvadeset godina, sa stopom od 2,3%
u robnom i 3,1% u putnikom prometu.
Uz suportivnu funkciju prometa u ekonomskom
razvoju, ravnomjernoj prostornoj distribuciji i socijalnoj
koheziji, prometna politika treba odgovoriti zahtjevima
smanjenja negativne dimenzije prometa izraene u
veliini eksternih trokova.

SINTAGMA ODRIVOG RAZVOJA / Syntagm

of sustainable development
Prometno planiranje, koje zasigurno mora biti u
ingerenciji prometnih znanosti i struke, vie se ne
moe temeljiti na zadovoljavanju prometne potranje,
nego mora kontrolirati prometni rast i ciljano ga
usmjeravati modeliranjem opcija induciranja eljene
potranje. Poimanje prometnog sustava zahtijeva
integralni intermodalni pristup i poznavanje temeljnih
postulata odrivoga razvoja. Metodologija stratekoga
prometnog planiranja temelji se na kompleksu
utjecajnih imbenika. Ona podrazumijeva sustavno
prouavanje ire problematike - od geoprometne
analize i dinamike prometnih tokova do elemenata
prometne politike - infrastrukture, gospodarenja i
regulative, eksternih trokova prometa, sigurnosti
i zatite okolia u prometu, posebnosti gradskog
prometa i prostornog planiranja, novih tehnologija
u funkciji prometnog razvoja. Sintagma odrivoga
razvoja, koja se terminoloki uvrijeila aktualizacijom
Rio-deklaracije i Kyoto-protokola devedesetih godina
prolog stoljea, temelji se na koncepciji razvoja koji
podrazumijeva ekonomski rast uvjetovan ekolokom
ravnoteom i drutvenim napretkom.
Korelativna i izrazito suportivna funkcija prometa
u gospodarskom rastu na globalnoj razini tijekom
dosadanjega razvoja manifestirala se stratekom
opcijom planiranja, to je rezultiralo stihijskim rastom
onih transportnih modula koji su parirali zahtjevima
prometnog trita i trine potranje, poglavito rastom
cestovnoga i zranog prometa.
Takav neuravnoteeni prometni razvoj, dodatno
pospjeen procesima globalizacije, deregulacije i
liberalizacije trita, implicirao je poremeaje, kako u
uvjetima trinog natjecanja prometnih grana, tako i
u uinkovitosti prometnih sustava na razini mrea, a
ponajvie u razvoju specifinih kategorija prometa,
kao to je javni gradski promet.
Negativna
dimenzija
prometa,
artikulirana
pojmom njegovih eksternih trokova, veliinom je
dosegla ekonomske koristi prometnog sektora pa

Nae more 56(3-4)/2009.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

recentni strateki dokumenti prihvaaju novu opciju

- goal oriented planiranja, koja diktira odvajanje
meuovisnosti prometnoga i gospodarskoga rasta te
kontrolu rasta, poglavito cestovnog prometa.
Smanjenje tetnog utjecaja prometa na ovjeka i
njegovu ivotnu okolinu podrazumijeva sinkroniziranu
primjenu razvojnih tehnolokih, operativnih i ekonomskih
mjera. Veina europskih zemalja pokazuje tendenciju
ukidanja subvencionalnog statusa prometnog sektora
i smanjenja utjecaja dravne uprave razliitim oblicima
deregulacije, decentralizacije i privatizacije. Na razini
Europe u kontekstu glavnih smjernica zajednike
prometne politike, provedena su fundamentalna
istraivanja poradi valorizacije veliine eksternih
trokova. S obzirom na tematsku kompleksnost i
nerazvijenu znanstvenu metodologiju procjene, rezultati
tih prvih istraivanja na nacionalnim i regionalnim
razinama znatno su se razlikovali. Nepodudaranja
su bila nadasve izraena u monetarizaciji eksternih
trokova zbog neujednaenih kriterija vrednovanja.
Debata o negativnom uinku prometne industrije
na okoli otvorena je u Europi poetkom devedesetih
godina prologa stoljea donoenjem Zelene knjige o
utjecaju prometa na okoli 1, usporedno s odravanjem
Skupa o Zemlji2 i donoenjem Rio-deklaracije o okoliu
i razvoju. Potreba internacionalizacije eksternih trokova
prometa prvi je put uoena u Bijeloj knjizi Europske
komisije iz 1992.
Zelena knjiga Europske komisije3 iz 1995. referirala
je rezultate prvih istraivanja, po kojima je veliina
eksternih trokova prometa u Europskoj uniji iznosila
4,1% domaeg bruto-proizvoda s preciznijom
podjelom na trokove oneienja od 0,6% i trokove
zaguenja od 2% domaeg bruto-proizvoda. Tom
se estimacijom koristilo u Zelenoj knjizi zbog potrebe
internacionalizacije eksternih trokova, te u naknadnoj
Bijeloj knjizi 4 za potrebe normiranja izravne naplate
trokova infrastrukture. U sreditu europskog
razmiljanja industrijskog razvoja, pa tako i razvoja
pomorstva, jest odrivi razvoj. On podrazumijeva
istovremeno omoguavanje gospodarskog rasta,
drutvenog blagostanja i zatite okolia. Odrivost dakle
ima gospodarsku, drutvenu i ekoloku komponentu
(slika 1.).

Nae more 56(3-4)/2009.

DRUTVO

GOSPODARSTVO
ODRIVI
RAZVOJ

EKOLOGIJA

Slika 4. Nositelji pomorske politike

Figure 4. Holders of maritime policy

OSNOVNA OBILJEJA POMORSKOG

SUSTAVA / Basic characteristics of maritime
system
Prihvaajui pomorstvo kao jedinstven, univerzalan
izraz za sve djelatnosti, vjetine i drutvene odnose na
moru, u moru, podmorju i u svezi s morem, mogue
je ustvrditi: pomorski je sustav skup gospodarstvenih
i negospodarstvenih djelatnosti u svezi s morem.
Budui da je svaka djelatnost cjelina sastavljena od
meusobno ovisnih elemenata s unaprijed utvrenim
ciljem, one se mogu promatrati i kao zasebni sustavi i
podsustavi pomorskog sustava. To isto odnosi se i na
skupine srodnih djelatnosti. Analogno tomu, vrijedno
je istai: sa stajalita funkcionalne meuovisnosti
sve pomorske djelatnosti ine koherentan pomorski
sustav s dvama podsustavima: 1. pomorskim
gospodarstvom, 2. negospodarskim pomorskim
djelatnostima.
Imajui u vidu snano izraenu poslovnu uvjetovanost
i proetost silnica meuutjecaja, pomorsko se
gospodarstvo moe izdvojiti u zaseban sustav koji tvore
dva karakteristina podsustava, a to su: 5
1. morsko brodarstvo, morske luke, morska
brodogradnja s remontnim poduzeima, pomorske
agencije, luka pedicija, opskrba brodova, spaavanje
i tegljenje brodova, pomorsko graevinarstvo,
odravanje luka i plovnih putova;
2. iskoritavanje organskih bogatstava mora (ulov,
uzgoj, prerada i distribucija morske ribe), iskoritavanje
mineralnih bogatstava mora (minerali iz podmorja, na
morskome dnu i u moru, more kao izvor energije, pitke
i industrijske vode), primorski turizam i ugostiteljstvo, te
poljoprivredna proizvodnja.
5
A. Buli: Prikaz stanja i projekcija razvoja sustava pomorskoga
gospodarstva, Zbornik radova Pomorskog fakulteta u Rijeci, god.
7.,sv. 2, Rijeka, 1993., str 9.

ISSN 0469-6255 (99-107)

A Community Strategy for Sustainable Mobility Green Paper on the

Impact of Transport on the invironment COM (92) 46 final 20 February
1992
2
Earth Summit United Nations Conference on Environment and
Developement(UNCED), Rio de Janeiro, 3-14 June 1992
3
Commision Green PaperTowards fair and efficient pricing in
transport-policy options for internalizing the external costs of transport
in the European Union, COM(95) 691 final
4
Commision White PaperFair paymentfor infrestructure use: A
phased approach to a common transport infrastructure charging
framework in the EU COM(1998) 466 final
1

BRODARSTVO

101

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

BRODARSTVO

Jednako se tako negospodarske pomorske

djelatnosti mogu promatrati kao jedinstven sustav koji
se pojavljuje kao nadogradnja sustava pomorskoga
gospodarstva i u njegovoj je razvojnoj funkciji; primjerice
znanstvene ustanove, srednjokolska i visokokolska
uilita i drugo.
Djelatnosti pomorskoga gospodarstva prema
tehniko-tehnolokim postupcima, poslovnom sadraju
i proizvodnoj strukturi vrlo su heterogene. U finalnoj
produkciji to su razliite vrste usluga, poluproizvoda i
gotovih proizvoda koji su se utkali u sve tri gospodarske
cjeline: primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Prema
nacionalnoj nomenklaturi gospodarskih i drutvenih
djelatnosti one su uvrtene u devet od deset podruja.6
Na temelju gospodarskih obiljeja i proizvodne strukture,
pomorskogospodarske djelatnosti tvore granske dijelove
i podsustave odgovarajuih nacionalnih gospodarskih
sustava. Iz toga slijedi i dvostruka vanost pomorskoga
gospodarstva
u
nacionalnomu
gospodarstvu,
prvenstveno kao autonomnoga sustava, i njegova udjela
u stvaranju nacionalnih vrijednosti. Strukturu pomorskog
sustava mogue je definirati u horizontalnom i vertikalnom
smislu (slika 2.). Meu elementima horizontalne strukture
promatranoga sustava vladaju jednakovrijedni odnosi,
dok odnosi meu elementima vertikalne strukture
imaju karakter hijerarhijske povezanosti. Horizontalnu
i vertikalnu strukturu ne treba shvatiti kruto, posebice
s obzirom na veze izmeu elemenata tih struktura, te
dinaminosti podsustava pomorskog sustava.
Djelatnost
1

Djelatnost
2

Sustav pomorskoga gospodarstva je skup

elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske,
ekonomske, ekoloke i pravne prirode kojemu je svrha
obavljanje gospodarstvenih djelatnosti na moru i u s vezi
s morem.
Na temelju intenziteta utjecaja i stupnja meuovisnosti, jasna je diferenciranost prvoga i drugog podsustava
pomorskoga gospodarstva. U sklopu prvoga podsustava
najvre su meusobno vezani, s izraenom
meuovisnou, morsko brodarstvo, luke i morska
brodogradnja. Iako je osnovni ciklus uvjetovan uspjenim
funkcioniranjem
osnovnih
pomorskogospodarskih
djelatnosti, odvijanje ukupnog ciklusa ne bi bilo mogue
bez dopunskih uslunih djelatnosti. To se ponajprije
odnosi na pomorske agencije, pomorsko otpremnitvo,
opskrbu brodova, tegljenje i druge vane uslune
pomorske djelatnosti. Elementi sustava pomorskog
prometa prikazani su na slici 3.
Prirodna veza izmeu elemenata horizontalne i
vertikalne strukture je razliita. Primjerice, organizacija
rada definira se kao sveukupnost gospodarstvene zadae
koja ukljuuje tehnike elemente i na njima zasnovane
tehnoloke postupke i strukturu i broj zaposlenika radi
realizacije odreene zadae (prijevoza tereta morem,
prekrcajnog tereta u luci i dr.). Analizirajui snagu utjecaja
i meuovisnosti triju osnovnih pomorskogospodarskih
djelatnosti prvoga podsustava sa stajalita prostornog
okruenja, moe se ustvrditi da je intenzitet meuovisnosti
razmjeran veliini tog okruenja.
Djelatnost
n

ELEMENTI
1. RAZINE

ELEMENTI
2. RAZINE

ISSN 0469-6255 (99-107)

.
.
.
.
.

102

ELEMENTI
n-te RAZINE

Slika 2. Model za definiranje strukture pomorskog prometa

Figure 2. A model for defining the structure of maritime traffic
. Dundovi: Rijeki prometni pravac u funkciji razvitka pomorskog
gospodarstva Hrvatske, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u
Rijeci, god.13., sv. 1, Rijeka, 1995., str. 174.

Nae more 56(3-4)/2009.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

BRODARSTVO

Znakovit je i odnos pojma sustava pomorskog

prometa u odnosu prema spomenutim pojmovima.
Sustav pomorskog prometa je skup elemenata tehnike,
tehnoloke, organizacijske, ekonomske, ekoloke
i pravne prirode u funkciji prijevoza tereta i putnika
morem. To znai da je sustav pomorskoga prometa
podsustav sustava pomorskoga gospodarstva.
Sadranost niih elemenata u viima, na nain
kako je to pokazano na primjeru organizacije rada
(organizacijskih razina), pronalazi se i na drugim
razinama sustava. Pritom je za funkcioniranje najvie
pozicioniranih elemenata potrebno pravodobno,
ispravno i usklaeno djelovanje svih ostalih
elemenata. Unato tomu, raslojavanje sustava kroz
vertikalnu strukturu nedovoljno upuuje na znaenje
veza izmeu elemenata. Meutim, ono je vrijedno
jer pridonosi jednostavnosti i sustavnosti uvida u
strukturu sustava. Sustav pomorskoga prometa ima
obiljeja deterministikih i stohastikih sustava.7
Deterministika obiljeja predstavljaju koliina ponude i
potranja tereta ili brodskog prostora, koja se pojavljuje
po odreenim razdiobama i njihovim unaprijed
poznatim varijablama, dok su stohastika obiljeja
zastoj i kvarovi.

Sustav pomorskog prometa je dinamikoga i

otvorenog tipa, to se izraava u njegovu odnosu prema
prometnom sustavu u cjelini i gospodarskom sustavu u
uem i irem smislu, poloaju na tritu i veliini utjecaja
vanjskih imbenika na njegovo djelovanje. Zastupljenost
kapitalno visokih intenzivnih brodara, poduzea koja
posluju u okviru luke i onih koja iznajmljuju prekrcajna
sredstva ne ugroava izravno razvoj i afirmaciju novih
poduzea, jer koliina proizvedene usluge ovisi samo o
konkurentnosti na tritu.
Za ostvarivanje optimalnih uinaka u sustavu
pomorskoga prometa potrebna je usklaenost razina u
horizontalnom i vertikalnom smislu, i to ponajprije na:
tehnikoj razini usklaenost vrste i tehnikih
obiljeja brodova, infrastrukture, suprastrukture,
prekrcajnih i prijevoznih sredstava, tehnikih obiljeja
plovnih putova i kanala, te sredstava sigurnosti
plovidbe;
tehnolokoj razini usklaenost prijevoznog i
prekrcajnog procesa u prostornom, vremenskom i
ekolokom smislu;
organizacijskoj razini usklaenost organizacije
pravnih subjekata sudionika u pomorskom prijevozu,
te usklaenost dijelova tehnolokog procesa;

Pravna
razina

Dravni zakoni i
meunarodne
konvencije

Dravni zakoni i
meunarodne konvencije

Ekoloka
razina

Meunarodni i
nacionalni propisi o
zatiti okolia

Meunarodni i nacionalni propisi o zatiti

okolia

Ekonomska
razina

Cijene prijevozne
usluge, tarife,
investicije

Cijene prijevozne
usluge, tarife,
investicije

Organizacijska
razina

Brodari i
udruenje brodara

Luka poduzea

Tehnoloka
razina

Prijevozni proces

Proces ukrcaja i
iskrcaja, proces
uskladitenja

Tehnika
razina

Brodovi

Infrastruktura,
suprastruktura,
prekrcajna

Slika 3. Struktura sustava pomorskog prometa

Figure 3. Structure of the system of maritime traffic

7
A. Muniti: Kompjutorska simulacija uz pomo sistemske dinamike,
Brodosplit, Split, 1989.

Nae more 56(3-4)/2009.

ekonomskoj razini usklaenost vrednovanja

usluge, utvrivanja i oblikovanja tarifa, investicijskog
vrednovanja i sl.;
pravnoj razini usklaenost zakona i propisa
nacionalnoga i meunarodnog obiljeja, primjena
meunarodnih konvencija i bilateralnih sporazuma.

ISSN 0469-6255 (99-107)

Stohastinost ponaanja sustava proizilazi iz

promjena na tritu, ekonomske moi sudionika
pomorskog prometa, politike situacije i drugih
imbenika na koje nije mogue utjecati niti predvidjeti
njihovu uestalost pojavljivanja.

103

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

BRODARSTVO

POMORSKA POLITIKA / Maritime policy

Pomorska politika dio je gospodarske politike drave.
Njome ona utjee i usmjerava razvoj razliitih djelatnosti
vezanih uz more. Pomorska politika podrazumijeva
sustavan i sveobuhvatan pristup razvoju pomorstva i
iskoritavanju mora kao prometnoga puta i prirodnoga
resursa. Dakle, pomorska politika nije samo politika
pomorskog prometa. Pomorski promet jedna je njezina
sastavnica koja je opsenija i obuhvaa pomorski
sustav.
Suprotno tako definiranom pojmu pomorske politike,
drava i njezine institucije mogu voditi parcijalne politike
s obzirom na odreene gospodarske grane.
Pomorska politika kao dio ukupne ekonomske
politike drutvenoga razvoja priobalne zemlje, moe se
definirati kao skup naela, ciljeva i mjera koje poduzimaju
razliiti drutveni i ekonomski subjekti radi postizanja
optimalnog razvitka pomorskog sustava zemlje. Pod
pojmom ekonomske politike ne podrazumijevaju
se samo zakonski postupci vlade nego i akcije koje
provode pojedinci, poduzea, te skupine graana i
strukovna tijela.8 U razmatranju mjera pomorske politike
potrebno je krenuti od sljedeih postavka:
a) Pomorski sustav kapitalno je intenzivna djelatnost
koja angaira velika materijalna sredstva (djelatnosti
poput brodogradnje, brodarstva i luka zahtijevaju velika
financijska ulaganja). Kapitalna intenzivnost pomorskih
djelatnosti uzrokovana je velikom vrijednou
infrastrukturnih i suprastrukturnih objekata i prijevoznih
sredstava u pomorskom prometu.

ISSN 0469-6255 (99-107)

b) Za razvoj pomorskog sustava posebno je bitan

izrazito dugi upotrebni i ekonomski vijek trajanja velikog
dijela uloenih sredstava. To poveava neizvjesnost
ulaganja i umanjuje zanimanje privatnog kapitala, ako
drutvo ne poduzima mjere za smanjenje rizika takvih
ulaganja.

104

c) Eksterni uinci jedno su od bitnih obiljeja djelatnosti

pomorskog sustava. Oni su posljedica nesklada izmeu
privatnih i drutvenih trokova ili privatnih i drutvenih
koristi. U eksterne uinke pomorskog sustava najee
se ubraja povoljno djelovanje pomorskih djelatnosti na
poveanje mobilnosti rada i kapitala, na irenje trita,
smanjenje monopola, itd. Meutim, uz povoljne uinke,
pomorske djelatnosti uzrokuju i velik broj nepovoljnih
ekternih uinaka koji se najee oituju u oneienju
zraka, mora i zemljita, devastaciji i otuivanju
priobalnog zemljita i slino.
d) Pomorski sustav sloen je tehniko-tehnoloki
sustav sa znatnim utjecajem ekonomskih i pravnih
obiljeja za koji je svojstveno da:
8

J. Padjen: Prometna politika, Informator, Zagreb, 1996., str. 3.

je oblikovan u jedinstven i cjelovit nacionalni i

meunarodni sustav s izrazitim utjecajem dogaanja
na meunarodnom tritu;
- pojedine pomorske djelatnosti, unato svojim
tehnolokim specifinostima, sve vie djeluju
kao komplementarne, razvijajui razliite oblike
integralnoga, kombiniranog i multimodalnog
djelovanja;
- smanjenjem samostalnosti poslovanja pojedine
pomorske djelatnosti, smanjuju se i granice granske
podjele rada;
- se uspostavljaju odgovarajui oblici meugranskoga
povezivanja pomorskih djelatnosti, npr. brodogradnja
- brodarstvo - luke - vlasnici roba - pomorske agencije
- meunarodni otpremnici - kopneni prijevoznici, to
zahtijeva povezivanje svih sudionika i vodi prema
uspostavljanju jedinstvenoga transportnog lanca.
U takvim se okolnostima pomorski sustav u sve
veoj mjeri ponaa kao jedinstven i sloen sustav
u kojega se strukturi isprepleu prometni putovi i
sredstva razliitih tehnikih i tehnolokih obiljeja.
Uloga pomorske politike dolazi do izraaja u
njezinu utjecaju na rad i razvoj pomorskih djelatnosti.
Njome se utvruju ciljevi i smjernice razvoja, odreuje
sustav mjera za postizanje postavljenih ciljeva,
utvruju uvjeti poslovanja pomorskih poduzea,
mogunosti njihova razvoja i razvoja pomorstva u
cjelini. Determinante pomorske politike predodreuju
ciljeve i mogunosti razvoja pomorskog sustava, a
time i bitne elemente razvoja pomorskih djelatnosti.
Determinante razvoja nisu stalne, ve su promjenjive
veliine koje se promatraju u sveopoj povezanosti
i meusobnoj uvjetovanosti. Ovisno o obiljejima i
namjeni, determinante se mogu razvrstati u raznovrsne
skupine: ekonomske i neekonomske, nacionalne i
meunarodne, one koje su vezane za razvoj pomorskih
gospodarskih i negospodarskih djelatnosti, itd. Razvojni
ciljevi pomorskog sustava kljuni su elementi pomorske
politike zemlje, koji s ostalim elementima te politike
poblie odreuju njezin sadraj. S druge strane, teko
je pretpostaviti da se uspjena pomorska politika moe
uspostaviti i provoditi ako njezini nositelji nemaju jasne
ciljeve. Nositelji pomorske politike su svi oni subjekti
koji utjeu na utvrivanje i ostvarivanje njezinih ciljeva.
To su, najee, razna dravna, javnopravna i politika
tijela, meunarodne organizacije, te operativna i druga
tijela.

Pritom je mogue uoiti razliku izmeu onih

subjekata koji utvruju pomorsku politiku i onih koji se
skrbe za ostvarenje prihvaene politike. U stvarnosti,
meutim, nije uvijek lako povui jasnu razliku izmeu
svih tih subjekata, kao to je to npr. s vladom, koja

Nae more 56(3-4)/2009.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

BRODARSTVO

Nositelji pomorske
politike

Izvritelji pomorske
politike

Kreatori (stvaratelji)
pomorske politike

Pravna tijela
Parlament
(sabor)
Vlada,
upanije i
lokalne vlasti
Sudstvo

Javnopravna i
politika tijela
- gospodarske
komore
- strukovna
udruenja
- politike stranke
- sindikati
- interesne
skupine

Meunarodne
organzacije i
konvencije
- UN
- IMO
- SOLAS
- MARPOL
- UNCAD
- STCW
- ICS
- IAPH

Izvrna
tijela i
javne
vlasti

Pomorska
poduzea

Ostali
subjekti

Slika 4. Nositelji pomorske politike

Figure 4. Holders of maritime policy
skrbi za provoenje volje najviih zakonodavnih organa
drave, ali i sama u okviru priznatih ovlasti sudjeluje u
kreiranju pomorske politike (slika 4).
Bitan preduvjet za utvrivanje pomorske politike je
poznavanje:
- tehniko-tehnoloke, organizacijske i gospodarske
razvijenosti pojedinih pomorskih djelatnosti i
pomorskog sustava u cjelini;
- veliine i strukture potranje za proizvodom
(brodom i sl.) i pomorskom uslugom (prijevoznom,
prekrcajnom, agencijskom, otpremnikom i sl.), s
jedne strane, i veliine, sustava i kvalitete pomorske
usluge, s druge strane;
- gospodarskih mogunosti zemlje u odnosu prema
potrebnom osiguranju sredstava za razvoj i
djelovanje pomorskog sustava.
Ciljevi pomorske politike izraavaju potrebe, interese
i elje nositelja pomorske politike ili onih zbog kojih se
ti ciljevi donose.

Ostvarenje ciljeva pomorske politike pretpostavlja

ispunjenje odreenih zahtjeva. Jedan od tih zahtjeva
je da se pomorska politika temelji na odgovarajuim
naelima. Naela pomorske politike mogu se shvatiti
kao izdvojeni kriteriji kojima se utvruju osnovna pravila
Nae more 56(3-4)/2009.

U osnovna naela pomorske politike mogu se

ubrojiti:
o naelo povezivosti pomorskog sustava i
gospodarskog razvoja,
o naelo usklaenog djelovanja pomorskog sustava,
o naelo slobodne ponude usluga i ravnopravne
konkurencije,
o naelo drutvene rentabilnosti,
o naelo jedinstva pomorskog sustava,
o naelo alokacije ekonomskih resursa,
o naelo ravnopravnosti vlasnitva i slobodnog
izbora,
o naelo ostvarivosti pomorske politike.
Naelo povezivosti pomorskog sustava i
gospodarskog razvoja zemlje zasniva se na injenici da
postoji jaka meusobna povezanost i interakcijski utjecaj
izmeu dostignutog stupnja razvoja gospodarstva
priobalne zemlje i razvoja njezine pomorske djelatnosti.
Na temelju takve povezanosti utvruju se osnovne
tendencije razvoja pomorskog sustava i odreuje
politika budueg razvoja (koja najee podrazumijeva
politiku razvoja pojedinih pomorskih djelatnosti).
Naelo usklaenog djelovanja pomorskog
sustava ini osnovu za odreivanje mjera kojima se
ureuju odnosi izmeu razliitih nositelja pomorskih

ISSN 0469-6255 (99-107)

S obzirom na razlike u znaenju i uinku pojedinih

ciljeva, te na njihovu hijerarhiju, razlikuju se opi ili
primarni od posebnih ili sekundarnih ciljeva. Opi su
ciljevi poeljni ishod dane politike.

djelovanja pomorskog sustava i ponaanje nositelja

pomorske politike.

105

BRODARSTVO

djelatnosti na tritu pomorskih usluga i u pomorskom

sustavu kao cjelini. S tim u vezi postoje dva glavna
pristupa; jedan prema kojem se ti odnosi preputaju
slobodnom djelovanju ekonomskih zakonitosti, prije
svega tritu, i drugi koji se odnosi na svjesno i aktivno
djelovanje nositelja pomorske politike na pomorski
sustav. Naela na kojima se nastoji uspostaviti povoljno
djelovanje trinih zakona u djelatnostima pomorskog
sustava, rezultat su djelovanja svjetskoga pomorskog
trita i iz njih se, ovisno o uvjetima odreene drutvene
sredine, izvode pojedinane mjere za primjenu u dravnoj
pomorskoj politici.
Naelo slobodne ponude usluga i ravnopravne
konkurencije jedno je od osnovnih naela pomorske
politike Europske unije. Ono se temelji na slobodnom
pristupu tritu pomorskih usluga svih pomorskih
subjekata, te na ravnopravnoj i potenoj utakmici u okviru
predvienih mehanizama djelovanja pomorskog trita.
Naelo drutvene rentabilnosti temelji se na
obiljejima kljunih primorskih djelatnosti (luka, morskog
brodarstva, brodogradnje) kao kapitalno intenzivnih
djelatnosti. Kljune pomorskogospodarske djelatnosti
zahtijevaju velika investicijska sredstva i na dugi rok, a
svojim djelovanjem izazivaju velik broj gospodarskih i
negospodarskih, posrednih i neposrednih, povoljnih i
nepovoljnih uinaka. Zato je pri donoenju investicijske
odluke o kljunim djelatnostima pomorskoga
gospodarstva, posebno u podruju izgradnje luke
infrastrukture, potrebnih objekata u brodogradnji
i morskom brodarstvu, korisno primijeniti naelo
drutvene, a ne individualne rentabilnosti, bez obzira
na to jesu li uinci izraeni u novanim ili nekim drugim
vrijednostima, i tko snosi trokove, a tko ih uiva. Na
taj se nain nastoje obuhvatiti svi trokovi i sve koristi
koje izaziva neka odluka vana s gledita nacionalne
ekonomije ili drutva kao cjeline.
Naelo jedinstva pomorskog sustava polazi od
premise da je pomorski sustav jedinstven i sloen
tehniki, tehnoloki, organizcijski i ekonomski sustav,
i da ga treba promatrati kao cjelinu kojoj su dijelovi
meusobno vrsto povezani i ine odgovarajue
podsustave.

ISSN 0469-6255 (99-107)

Naelo alokacije ekonomskih resursa odnosi se

na tri bitna podruja:

106

- alokaciju resursa s obzirom na cjelokupnu djelatnost

pomorskog sustava,
- alokaciju resursa s obzirom na kljune gospodarske
djelatnosti pomorskog sustava (luke, morsko
brodarstvo brodogradnju, eksploataciju morskih
resursa),
- alokaciju trokova za korisnike pomorskih usluga.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

Prema prvom bi se uvjetu (podruju) iznos sredstava

koja se izdvajaju za razvoj pomorstva trebao, koliko god
je to mogue, alocirati prema kriteriju ekonominosti
i drutvene opravdanosti razvoja. Prema drugom bi
se uvjetu isto naelo trebalo promijeniti na kljune
gospodarske djelatnosti pomorskog sustava, vodei se
prije svega logikom njihove konkurentnosti na svjetskome
pomorskom tritu. Prema treem bi se uvjetu naelo
temeljilo na pravilu prema kojemu te trokove snose
oni koji ih izazivaju i u mjeri u kojoj ih uzrokuju. Ako se,
meutim, iz bilo kojih razloga, ekonomskih, politikih ili
drugih, mora odstupiti od predviene alokacije resursa,
onda se takva odluka mora opravdati odgovarajuim
procjenama i razlozima.
Naelo ravnopravnosti vlasnitva i slobodnog izbora
jednakopravno tretira dravno i privatno vlasnitvo u
konkurentskoj i slobodnoj utakmici na pomorskom
tritu. U skladu s tim, dunost je vlade i ostalih
relevantnih nositelja pomorske politike stvoriti uvjete
koji e osigurati iste mogunosti rada svim subjektima
pomorske djelatnosti. Na taj se nain sprjeava
monopol i osigurava ravnopravnost i konkurentnost na
pomorskom tritu.
Naelo ostvarivosti pomorske politike pretpostavlja
odreivanje takvih ciljeva, mjera i dometa politike koji
jame da e zacrtani ciljevi biti i ostvareni. Uz definiranje
opih potreba, u tom smislu potrebno je utvrditi i
stupanj njihove opravdanosti, te mogunosti realizacije.
Radi ostvarivanja predvienih ciljeva potrebno je uzeti
u obzir geografske, ekonomske i druge specifinosti
promatranog podruja, te razliitosti
interesa koji iz toga proizlaze. Zajednika pomorska
politika nee biti jednaka za sva podruja, niti krajnje
kruta u svim rjeenjima. Ona mora biti dostatno
fleksibilna da obuhvati sve specifinosti i razlike to
karakteriziraju pojedina obalna podruja.

ZAKLJUAK / Conclusion
Intenzivan razvoj tehnike i tehnologije u suvremenim
uvjetima globalizacije i liberalizacije svjetskoga
trita zahtijeva sustavan pristup razvitku pomorskih
djelatnosti. Pomorstvo treba promatrati kao sloen
sustav razdijeljen na djelatnosti razliitih tehnikih,
tehnolokih, ekonomskih, ekolokih i pravnih obiljeja.
Iako je pomorski sustav u biti heterogen, pa postoje
znaajne razlike izmeu pojedinih pomorskih,
gospodarskih i negospodarskih djelatnosti, meu
njima su ipak i uske meusobne veze i uvjetovanost,
koju je potrebno respektirati pri utvrivanju razvojnih
ciljeva i mjera pomorske politike. Pomorstvo kao cjeloviti
sustav i njegove pojedine komponente bitno utjee na
Nae more 56(3-4)/2009.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

BRODARSTVO

uspjeno funkcioniranje prometnoga i gospodarskog

sustava pomorske zemlje.

2. . Dundovi: Pomorski sustav i pomorska politika,

Pomorski fakultet Rijeci, Rijeka, 2003.

Meuovisnost interakcijskih veza, primjerice odnos

morsko brodarstvo brodogradnja pratee industrije
morske luke kopnene prometnice i silnice njihova
utjecaja, bitno se odraavaju i na stanje u prometnom
i gospodarskom sustavu zemlje, i obratno. Zbog toga,
ako se ele razvijati pomorstvo i pomorske djelatnosti,
potrebno je ispravno valorizirati njihov utjecaj na
prometni i gospodarski sustav, a ne stihijski donositi
kratkorona rjeenja. Temeljno polazite za utvrivanje
ciljeva i mjera razvitka pojedine pomorske djelatnosti
je uspostavljanje znanstveno utemeljene, meusobno
usklaene i vremenski definirane dugorone pomorske
politike. Osnovne pretpostavke za uspostavljanje takva
pristupa ponajprije zahtijevaju uskladbu zakonskih
rjeenja, ali i naela, ciljeva i mjera kompatibilnih s
temeljnim odrednicama europske pomorske politike.

3. . Dundovi: Rijeki prometni pravac u funkciji

razvitka pomorskog gospodarstva Hrvatske,
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
god.13, sv. 1, Rijeka, 1995., str. 174.

Evolucija svjetskog pomorstva, koja je obiljeena

globalizacijskim
procesima,
liberalizacijom
i
normalizacijom, prua velike mogunosti priobalnim
zemljama koje su se u stanju pravodobno i uinkovito
prilagoditi novim uvjetima i pravilima ponaanja na
jedinstvenomu svjetskom pomorskom tritu.

4. J. Kolenc: Autorizirana predavanja iz kolegija:

Izabrana poglavlja iz znanstvenoistraivakih
metoda, poglavlje Promet u funkciji odrivog
razvoja
5. J. Padjen: Prometna politika, Informator, Zagreb,
1996.
6. A Community Strategy for Sustainable Mobility
Green Paper on the Impact of Transport on the
invironment COM (92) 46 final 20 February 1992
7. Earth Summit United Nations Conference on
Environment and Developement(UNCED), Rio de
Janeiro, 3-14 June 1992
8. Commision Green Paper Towards fair and efficient
pricing in transport-policy options for internalizing
the external costs of transport in the European
Union, COM(95) 691 final

LITERATURA / References

9. Commision White Paper Fair paymentfor

infrestructure use: A phased approach to a common
transport infrastructure charging framework in the
EU COM(1998) 466 final

1. A. Buli: Prikaz stanja i projekcija razvoja sustava

pomorskoga gospodarstva, Zbornik radova
Pomorskog fakulteta u Rijeci, god. 7, sv. 2, Rijeka,
1993., str. 9.

Rukopis primljen: 7. 7. 2009.

10. www.strategija.hr/

ISSN 0469-6255 (99-107)

Nae more 56(3-4)/2009.

107