Nega Bolsenika Obolelih Od Secerne Bolesti

Seminarski rad
TEMA:
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLSENIKA OBOLJELIH OD
EERNE BOLESTI
( DIABETES MELITUS )
Uvod
2
eerna bolest je kronian poremeaj metabolizma
(ugljikohidrata, masti, bjelanevina, minerla i

tekuina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka
inzulina koji izluuje guteraa.
eerna bolest (diabetes) je stanje pri kojem
organizam ne moe da koristi unesenu hranu na
pravi nain.
Diabeinein (grki) znai protjecati, jer osnovni znak
bolesti da bolesti da organizam ne sadrava tekuinu,
bolesnik mnogo pije imnogo izluuje tekuine
mokraom.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti
Uvod
3
Melitus znai sladak kao med, to se odnosi na
mokrau kojom se izluuje eer iz organizma.

Veliki dio unesene hrane se razgrauje u eer
poznat pod nazivom glukoza , koji organizam koristi
za dobijanje energije.
imbenici rizika koji uzrokuju diabetes jesu genetska
predispozicija,
bolesti
guterae,
pretitost,
alkoholizam, citroza jetre, virusne bolesti, trudnoa,
fizike i drutvene traume, ljekovi (diuretici,
kortikosteroidi, kontracepcijeske pilule).
Uvod
4
Novija istraivanja pokazuju da imunoloki sistem
antitjelima
moe
unititi
Langerhansovih otoia koji
pridukciju inzulina.
vlastite
stanice
su zadueni za
Poetni simptomi eerne bolesti

5
eer (glukoza) se u mokrau (urinu) javlja kada
nivo glukoze u krvi dostigne 10mmol/l

Pojaano
mokrenje (polurija) nastaje poto
organizam pokuava da eliminie suvini eer. Uz
eer se gubi i tjelesna tenost.
Zamor, slabost i gubitak tjelesne teine se javljaju
zato to organizam nije u mogunosti da koristi ili
skladiti glukozu.
Poetni simptomi eerne bolesti

6
Apetit
se pojaava (Polifagija) to je pokuaj

organizma da obezbjedi vie hrane za energiju.
Ostali simptomi mogu ukljuivati: infekcije, sporo
zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku

ili nogu, slabljenje vida.
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

7
Jednokratno odreivanje glukoze (eera) u krvi GUK

ili UK
Bolesniku se uzima vesnka krv (5ml) ili kapilarna krv
(jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK a.

Normalna vrijednost GUK a je od 4,4 do 6,7
mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.

8
Testovi za brzu orjentaciju razine GUK a

Za brzo odreivanje GUK a koristi se jednostavna
metoda enzimskih test traka. Postupak je
jednostavan i brz.
Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode
iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom
djelu jagodice sa strane, blizu vrka prsta. Istisne se
prva kap krvi i obrie vaticom, a sljedea se kap
istisne na test traku.
Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake.

9
Promjena boje na test trakici usporeuje se sa
bojama na skalama kutijice glukohemotesta,

oznaenoj u vrijesnodtima mmol a.
Novije metode omoguavaju da se test traka nakon
uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za
mjerenje GUK a (glukometar) koji e pokazati
razinu GUK a.
Danas
postoje aparati koji su idealni za
samokontrolu GUK a, bolesnika u kunim uvjetima,
a dunost medicinske sestre je da podui bolesnika o
uporabi tog aparata i njegove obitelji.

10
U bolnikim uvjetima nalaz GUK a treba upisati u
temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetinu

bolesnikovu listu.
Postoji jo niz testova kojima se odreuje koliina
GUK a u krvi.
Naziv glikemija oznaava oznaava koncetraciju
glukoze u krvi,
Povieni eer zove u krvi zove se hiperglikemija, a
sniena razina eera u krvi hipoglikemija.
Laboratorijske pretrage urina

11
U mokrai dijabetiara nalazi eera, a katkad
i
acetona, tj. ketonskih tijela pozitivni su, a kod
zdravih osoba negativni su.
eer se poinje izluivati tek kad njegova razina u
krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.

Koliina eera u urinu se provjerava pomou test
traka.
Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

12
Osnovna podjela dijabetiara u primjeni terapije
svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o

inzulinu (5-10%) i neovisnih o inzulinu (90-95%)
U sve vrste ljeenja mora se ukljuiti dijetalna
prehrana, reduciranje prekomjerne ili odravanje
iste tjelesne mase, fizika aktivnost i samokontrolu
bolesti.
Bolesnici ovisni o inzulinu boluju od dijabetesa tipa
1.
U tih bolesnika guteraa ne moe izluivati vlastiti
inzulin u krvotok.
Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

13
Taj oblik dijabetesa veinom imaju mlai ljudi, pa i
djeca.
Bolesnici neovisni o inzulinima boluju od dijabetesa
tipa 2.
U tih bolesnika guteraa djelomino izluuje
inzulin, ali ne dovoljno.
Najee se susree kod starijih ljudi.
Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

14
Kod lakih sluajeva diabetesa ljeenje se provodi
peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju

koloinu eera u krvi (Meldian, Euglukom i
Diabinese).
Ti lijekovi mogu izazvati i neeljene popratne pojave,
poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati
znakove
i
o
njima
izvjestiti
lijenika),
nepodnoljivost alkohola (crvenilo, munina), koni
osip i probavne smetnje.
Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

15
Lijek
treba dati bolesniku prema lijenikovoj

odredbi, 15 do minuta prije obroka.
Poetak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon
uzimanja.
Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

16
Terapija inzulinom osnova je ljeenja osoba oboljelih
od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u guterai

nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina.
Inzulinsku
terapiju mogu uzimati i osobe sa

diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i
tabletama bila bezuspjena.
Inzulin je bjelanevina i ne moe se uzimati
peroralno jer bi je probavni sokovi unitili.
Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

17
Uinkovitost inzulina postie se aprenteralnom
aplikacijom, najee pod kou ili u mii, gdje se

postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu
(posebni pripravci), i u krvi sniuju razinu glukoze.
Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin
uzimaju doivotno.
Vrste standardnih inzulina

18
Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski.

Prirodni se dobija iz guterae svinje ili goveda.
To je: SPP inzulin ( iz svinjske guterae,potpuno proien),

i GPP inzulin ( iz govee guterae, potpuno proien )
Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomou
bakterija i gljivica.
Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji
reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe koje se
prvi put lijee inzulinom.
Inzulin se tvorniki dvojako pokazuje, kao kristalna i
mutna otopina.
Kristalne (bistre) otopine inzulina

19
Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (poetak
djelovanja je pola sata nakon primjene, a

djelovanje traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8
sati).
Aplikacija
je
mogua
sabkutano,
rijee
interamuskularno , a intravenskim uglavnom u
hitnim intervencijama uz lijeniku nazonost.
Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng.rapid = vrlo
brz), to oznaava brzinu djelovanja.
Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP
Mutne otopine inzulina

20
To su otopine kasnijeg i produenog djelovanja
(poetak djelovanja je jedan sat nakon

primjene, a djelovanje traje 16 do 18 sati, a
sintetski do 22 sata).
Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, to
medicinska sestra svakako mora znati.
Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat e
smrt bolesnika!
Mutne otopine inzulina

21
Takvi inzulini imaju nastavak LONG (eng.long =
dug), to
djelovanja.
oznaava
brzinu
trajanja
Npr. INSULONG SPP ; INSULONG GPP ;
HOMOLONG
njegovog
Duina djelovanja inzulina

22
Prema duini djelovanja, inzulini se djele na:
Kratkodjelujue inzuline (kristalne)

Srednjodjelujue inzuline (mutne)
Dugodjelujue inzuline (ULTRATARD)
SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POINJE DJELOVATI 3

SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU JE OD 22 DO 28
SATI.
Ne smiju se zajedno mjeati otopine

priprodnih i humanih inzulina.
Doziranje inzulina
23
Doziranje
inzulina koje bolesnik treba primiti

lijenik ispisuje na temperaturnoj listi u intranacio
malim jedinicama ( i.j. ).
Svi su inzulini tvorniki pakovani u boicama
(lagenama) od 10ml. U 10ml inzulina ima 400i.j.
Inzulina, a u 1ml inzulina ima i.j. inzulina. Stoga pri
pripremi inzulina propisanu dozu, manju od 40 i.j.
treba podijeliti sa brojem 4, pa reultatu ispred broja
dodati nulu i decimalnu taku, kako bi se odredilo
koliko ml ljeka treba uvui u trcaljku.
Doziranje inzulina
24
Ako je propisana doza 40 i.j. ili vie nakon dijeljenja s brojem
4 rezultatu se stavlja decimalna taka posle prvog broja.

NPR. ordmirano je:
12 i.j. IRSPP + 16 i.j. ILSPP
Proraunavamo: 12:4=(3) odnosno 0,3ml inzulina
16:4=(4) odnosno 0,4ml ILSPP
U trcaljku valja uvui:
0,3 ml IRSPP
+ 0,4 ml ILSPP
pa e u trcaljku biti konbinacija inzulina u sveukupno dozi
= 0,7 ml IRSPP + ILSPP
Doziranje inzulina
25
Pri
proraunavanju doza inzulina treba biti

koncertriran, svjestan, ne uriti i biti siguran u
postupak, jer i najmanja pogreka, pogrena doza
moe bolesniku izazvati opasne posljedice npr.
SMRT.
Inzulinse pohranjuje u vratima hladnjaka ( od +2 do
+8 C ), jer pri izlaganju temperatiru veoj od +32 ili
nioj od 0 C moe se zgruiti.
Prije upotrebe inzulina treba provjeriti
valjanost njegove upotrebe.
Primjena inzulina
26
Inzulin se daje tano u dozi i na nain kako je upisao
lijenik na bolesnikovoj tempraturnoj listi.

Lijenik dozu odreuje svaki dan.
Medicinska sestra mora znati da je zabranjeno
davanje inzulina bez svakodnevne napisane doze
inzulina na temperaturnoj listi.
U bolnikim uvjetima inzulin se daje 80 minuta prije
obroka.
Primjena inzulina
27
Treba znati da na apsorciju inzulina djeluju i drugi
imbenici, pa e apsorcija biti ubrzana pri:
Tjelesnoj aktivnosti;
Izlaganje vruini;
Kupanje u vruoj kupki;
Manjoj dozi inzulina.
A biti e usporena pri:

Izlaganju hladnoi;
Puenju;
Veoj dozi inzulina.
Primjena inzulina
28
Inzulin se najbre apsorbira na podruju trbuha,
sporije na nadlaktici, a najsporije na natkoljenici.

Preporuuje se da se svaka inekcija inzulina
aplicira na drugom mjestu tj. da se u isto mjesto ne

ubada u vremenskom razmaku kraem od 30 dana.
Tako e se izbjei mogue posljedice.
Pribor za davanje inzulina

29
Inzulin se unosi tzv. Inzulinskom trcaljkom od 1ml
na kojim radi lakeg doziranja za bolesnika mogu biti

oznaene doze i u interacija jedinicama.
Ako nemammo ovakvih trcaljki rabe se i od 2ml, na
kojoj je napravita raspodjela.

Inzulinska trcaljka je veliine 1 ili 2ml.

30
Za
davanje inzulina se koriste inzulinski

injektori, trcaljke u obluki olovaka koje sasdre
uloke s inzulinom, pa se mogu koristiti za davanje
vie puta u toku 24 sata.
Jednostavno je za upotrebu, u nju se umeu uloci s
inzulinom, koji se po pranjenju lahko mijenjaju
novima.
Isto tako lahko se mjenjaju silikonske igle za gotovo
bezbolan ubod, a mogu se koristiti vie puta iako je
preporuka trajnosti do tri dana.

31
Na olovci su oznaene doze inzulina koje se lahko
podeavaju.
Medicinska sestra treba bolesnika poduiti kako e
rukovati injektorom, zamjeniti uloak i iglu, te
samostalno aplicirati inzulin.
Inzulinski injektor (olovka) namjenjena je uporabi za
jednu osobu, i za svaku vrstu inzulina je jedan
injektor (olovku).
Jo jedna je mogunost apliciranja inzulina, i to
pomou INZULINSKIH PUMPICA.

32
Njihovom
upotrebom se spreava svakodnevno

ubadanje iglom, a igla sa tatetenom se mijenja za
svako nekoliko dana.
Ovo je metoda prirodnog oslobaanja inzulina ali je
veoma skupa.
Komplikacije i neeljene pojave uzimanja inzulina

33
Inzulin
u rijetkim sluajevima
komplikacije i neeljne pojave:
izazvati
LOKALNO SE MOE POJAVITI:
moe
upala na mjestu injciranja, zbog nepridravanja pravila asepse

preosljetljvost na inzulin pojavom crvenila na mjestu aplikacija
atrofija potkonog masnog tkiva ma mjestu injciranja
(lipodistrofija)
OPE KOMPLIKACIJ SU:
Pojave inzulinske hipoglikemije nastale zbog pogreke u doziranju

ljeka, to moe izazvati hipoglikemijsku komu.
Prolazne smetnje vida
Komplikacije i neeljene pojave uzimanja inzulina

34
Ope alargije na inzulin su rijetke, a moe se pojaviti kod osobe

koja prekinu uzimati inzulin, pa nakon duljeg vremena opet
ponu koristiti.
Kod nekih bolesnika se javljaju koliek u elucu i crijevima, a u

drugih dolazi do guenja zbog edema glatisa.
Medicinska sestra treba dobro poznavati te komplikacije,

prepoznati ih i o primjenom izvjrsiti lijenika.
Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

35
Dijabetes pogorava sve patoloke procese ve prisutne u
organizmu.
U dijabetiara je ubrzan proces ateroskleroze s
promjenama na krvnim ilama srca, bubrezima, mozgu,
ivcima i oima.
Dijabetes ima vanu ulogu u pojavi ateroskleroze u tih
bolesnika, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija
pretilost i puenje.
Medicinska sestra treba da poznaje kasne oblike
komplikacije dijabetesa, jer je njihova pojava usko vezana
za provoenje zdravstvene njege takvih bolesnika.

36
Kasne komplikacije dijabetesa su:

MAKROANGIOPATIJE koje nastaju zbog arterosklerotskih
promjena na arterijama, najee pod klinikom slikom.
1.
Koronarne bolesti (angma pektoris)

Cerebrovaskularne bolesti (CVI-celeb-insulte)
Periferne vaskularne bolesti (dijabetiko step.igong)
Zbog oteenja periferne cirkulacije bolesti oboljelih
od dijabetesa esto imaju problema sa trncima,

grevima i osjeajem hladnoe.

37
Loom higijenom, tjesnom obuom ili ozljedama
stopala, utire se put infekciji i moguem nastanku

dubokih vidova nekrozoma, i gangreni, koje su
posljdecice sepse, anputacije stopala ili noge.
MIKROANGIOPATIJE nastaju zbog poremeaja
metabolizma i oteena kapilarnog sistema, pa pojedinano
nastaju:
2.
Planitopatija tj. oteenje mrenice oka, uz slabljenje vida te

zamuuje lea i pojavu mrena, krvarenja na retmi, oteenje
onih ivaca, pa i sljepoe.

38
Nefropatija tj. oteenje bubrega zbog oteenja krvnih ila, razlog

su bubrene insufijencije i arterijske hipertenzije dijabetiara.
Neuropatija je oteenje ivaca, a javlja se u dijabetiara zbog

promjene na kapilarima ivanih ovojnica, poremeaji
ekstremiteta, utrnulost, drvenilo, bolovi itd. Zbog bolesnikove
neosljetljivosti moe doi do bezbolnih ozljeda, opasnih fraktura,
ranavanju, opekotinama itd.
Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

39
Medicinska sestra mora dobro poznavati akutne
komplikacije dijabetesa i prepoznati ih kao

alarmantno stanje i o njima izvjestiti lijenika.
Akutne komplikacije dijabetesa i pogreka u ljeenju
dijabetesa manifestuje se kao:
Hiperglikemijske kome i kome ( Dijabetika ketocidoza,

Hipero-suolornost)
Hipoglikemijska pretkoma i koma ( Inzulinska koma kao

posljedica prevelike doze inzulina)
Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

40
Medicinska sestra treba prepoznati simptome i

znakove jednog i drugog stanja, ne smije pogrijeiti u
razlikovanju, jer o tome ovisi zbrinjavanje bolesnika i
spaavanje njegovog ivota.
Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetika KETO-ACIDOZA)

41
Prepoznajemo je po slijedeim simptomima i znakovima:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Zadah po acetonu
Bolesnik je dehidriran i edan
Koa je suha, topla, crvena bez znoja
Usne raspucale i suhe
Oi upale
Umor, malaksavost i pospanost
Tlak snien
Anoreksija
Grevita bol u trbuhu
Munina i povraanje
Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetika KETO-ACIDOZA)

42
Hiperglikemijska koma nastupa polagano, tijekom
vie sati.
Stanje potvruje:
Visoka glikemija (via od mnol/L)

Ketonemija
Glikozurija
ketonurija
Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome

43
Hipoglikemijska pretkoma i koma (inzulinska koma)

Prepoznajemo je poslijedeem simptomima i znakovima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Koa blijeda i vlana

Hladno znojenje
Osjeaj gladi
Smetnje govora
Trnjenje u ustima i prstima
Glavobolja i vrtoglavica
Teturanje u hodu kao da je bolesnik pijan
Grevi miia
Itd.
Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne

bolesti
Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome

44
Hipoglikemijska koma nastupa naglo.

Stanje potvruje:
Nalaz hipoglikemije (nii od 2,5 mnol/l)

Nema ketonemije
Nema ketourije
Nema glukozurija
Prehrana bolesnika oboljelih od eerne bolesti

45
Kada se govori o prehrani dijabetiara, treba naglsiti
njezinu preventivnu ulogu.

Naime, eerna bolest je ee u adipoznih osoba, a
suzbija se uravnoteenom prehranom.
Loe prehrambene navike u obitelji, pa ak i u veim
zajednicama, uveliko pogoduju imbenicima za
dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za
dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju
bolesti.
Prehrana bolesnika oboljelih od eerne bolesti

46
Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave
hrane, i to: itarica, rie, tjestenine u odabiru

ugljikohidrata: voa i povra s vlaknastim tvarima
koje potiu peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol i
usporuju porast GUK a nakon jela; umjerenim
unosom bjelanevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i
mljenih proizvoda.
U pravilnu prehranu, vano je kontroliranje i
odravanje, odnosno postizanje idealne tjelesne
mase, te redovito provoenje tjelesnih aktivnosti.
Dijetoterapija bolesnika oboljelih od eerne bolesti

47
Dijetoterapija
dijabetiara u izboru hrane ne

razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba.
Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreka, jer
bolesnik urinom stalno gubi eer, zbog ega bi
organizam morao troiti vlastite masne rezerve, a
time bi se provocirala ketoacidoza.
Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate,
eer, kolae, med, bombone, okoladu, vone
sirupe, estoka alkoholna pia, odnosno sve
namjernice i pia sa dodatkom eera.
Dijetoterapija bolesnika oboljelih od eerne bolesti

48
Dijabetiar se nemora odrei slatkih pia i namirnica ako
su zaslaene umjetnim sladilima (npr. Saharinom,

Natrenom, Sladianom).
Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate
kolesterolom.
Najvei dio potreba organizma zadovoljava se unoenjem
bjelanevina, a prednost treba davati mlijenim
proizvodima i nemasnom mesu.
Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetiara okvirno
iznose: bjelanevina do 20%, ugljikohidrata do 55%,
masti oko 25%
Broj dnevnih obroka

49
Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti
jedan obrok.
Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji
daju se tri glavna obroka.

Dijabetiari koji dobijaju inzulin dva puta na dan,
obroke treba rasporediti na est dnevnih obroka, i to:

tri glavna, dva meuobroka i jedan obrok prije
spavanja (mlijeko ili voe)
Broj dnevnih obroka

50
Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme
( npr. zajutarak oko 8 sati, doruak oko 10 sati, ruak

oko 12 sati, uzina oko 16 sati, veera oko 18 ili 19 sati
i noni obrok oko 21 sat.)
Provoenje fizike aktivnosti

51
Fizika aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina.
Mii koji radi iskoritava glukozu iz krvi i smanjuje

potronju vlastitog inzulina .
Tjelesna aktivnost poboljava iskoritenje masnih tvari i
sniuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno djeleuje i
psihiki jer oputa bolesnika.
Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti
moe izabrati vjebe za oputanje, istezanje, gipkost
zglobova, miia, snage i izdrljivosti.
Najvanije je postii to bolju cirkulaciju krvi, vjebama
ruku i nogu.
Spreavanje komplikacija
52
Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije,
drugim bolestima, psihikim i fizikim naporima.
Pridravanje savjetima i odravanje svakodnevne
higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili preventirat

pojavu kasnih komplikacija dijabetesa.
Higijane tijela i njega koe

53
Preporuljivo je svakodnevno tuiranje mlakom
vodom, neutralnim sapunom.

Kod pretilih osoba vano je njega pregibnih mjesta,
nabora ( ispod odjki kod ena, koni nabor,
unutranjost bedra)
Bolesnik se treba uvati ozljeda.
Nokti se skrauju turpijicom u visini jagodice prsta
ili reu ravno sa zaobljenim vrhovima.
Mukarcima se preporuuje brijanje aparatom, a ako
se briju britvicom nuni su oprez i dezinfekcija.
Higijane tijela i njega koe

54
Dijabetiari esto imaju upalu usne upljine, karijesi
i paradentozu pa je nuan stomatolog.
Spreavanje dijabetikog stopala i gangrene

55
O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetiar mora
osobito brinuti.
Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki
dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, ve
termometrom, oprezno ih brisati mekanim runikom
osobito izmeu prstiju. Nakon pranja korisno je
utrljavanje kreme u kou.
Prilikom skraivanja noktiju na nogama netreba
rezati uglove noktiju.
Kou na nozi i stopalu treba redovito promatrati.
Spreavanje dijabetikog stopala i gangrene

56
Ako se bolesnik ozljedi naozljeeno mjseto ne stavljati
nita osim sterilne gaze i otii kod lijekara.

Zadebljanje na koi nesmije nikako strugati ili skidati sa
koe, ve posebnom turpijom nakon pranja nogu, a za
kurije oi treba otii pedikeru.
Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoi
za razhlaivanje nogu, nesmije sjediti prekrienih nogu.
Ako se noge esto znoje treba ih prati uz redovito
mjenjanje arapa.
Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog.
KRAJ PREZENTACIJE
HVALA NA VAOJ PANJI!

Nega Bolsenika Obolelih Od Secerne Bolesti

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nega Bolsenika Obolelih Od Secerne Bolesti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Seminarski rad

eerna bolest je kronian poremeaj metabolizma

(ugljikohidrata, masti, bjelanevina, minerla i

Melitus znai sladak kao med, to se odnosi na

mokrau kojom se izluuje eer iz organizma.

Novija istraivanja pokazuju da imunoloki sistem

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Poetni simptomi eerne bolesti

eer (glukoza) se u mokrau (urinu) javlja kada

nivo glukoze u krvi dostigne 10mmol/l

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Poetni simptomi eerne bolesti

se pojaava (Polifagija) to je pokuaj

Ostali simptomi mogu ukljuivati: infekcije, sporo

zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

Jednokratno odreivanje glukoze (eera) u krvi GUK

(jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK a.

mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

Testovi za brzu orjentaciju razine GUK a

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

Promjena boje na test trakici usporeuje se sa

bojama na skalama kutijice glukohemotesta,

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka

U bolnikim uvjetima nalaz GUK a treba upisati u

temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetinu

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Laboratorijske pretrage urina

U mokrai dijabetiara nalazi eera, a katkad

eer se poinje izluivati tek kad njegova razina u

krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

Osnovna podjela dijabetiara u primjeni terapije

svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

Taj oblik dijabetesa veinom imaju mlai ljudi, pa i

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

Kod lakih sluajeva diabetesa ljeenje se provodi

peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

treba dati bolesniku prema lijenikovoj

Poetak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

Terapija inzulinom osnova je ljeenja osoba oboljelih

od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u guterai

terapiju mogu uzimati i osobe sa

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

Uinkovitost inzulina postie se aprenteralnom

aplikacijom, najee pod kou ili u mii, gdje se

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od eerne bolesti

Vrste standardnih inzulina

Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski.

To je: SPP inzulin ( iz svinjske guterae,potpuno proien),

Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomou

Kristalne (bistre) otopine inzulina

Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (poetak

djelovanja je pola sata nakon primjene, a