CENTAR GRAVITACIJSKA METODA

UVOD
Osamdesete i devedesete godine dvadesetog stoljea obiljeene su procesom
globalizacije, informatizacije, te sve veim pritiskom konkurencije i sve veim zahtjevima
kupaca ije se preferencije mijenjaju pod utjecajem razliitih drutvenih kretanja. U takvim
uvjetima poslovanja organizacije da bi osigurale rast i razvoj moraju odrati konkurentne
sposobnosti. Odravanje konkurentnih sposobnosti obuhvaa razliite procese, a moda meu
najvanijim je odravanje odgovarajue razine trokova u cilju njihovog minimiziranja.
Upravo, u tom zahtjevu logistika ima veliku ulogu.. Lociranje fiksnih objekata u logistikoj
mrei je vaan problem logistikog odluivanja s obzirom da daje formu, strukturu i oblik
cjelokupnom logistikom sustavu.

PROBLEM LOKACIJE
Najjednostavniji primjer problema lokacije je odabir optimalne pozicije skladita ili
relociranje skladita, tvornice, pogona, servisnog centra i slino. Radi lakeg razumijevanja
poeljno je uputiti na nekoliko faktora koji oblikuju i definiraju problem lokacije:

Pokretaka sila. Na odabir lokacije esto utjeu razliiti faktori od kojih su neki
vaniji od drugih. Primjerice kod odabira lokacije skladita osnovni utjecaj imat e
ekonomski faktori (trokovi), dok kod odabira lokacije bolnice ili bankomata
presudni su neekonomski faktori

Broj lokacijskih objekata. Problem lociranja jednog objekta je prilino razliito

od lociranja vie njih istovremeno. Kod odreivanja jednog objekta presudnu
vanosti imaju transportni trokovi, dok kod lociranja vie objekata i ostali
elementi imaju poprilinu vanosti, primjerice potranja meu objektima, efekti
konsolidacije, trokovi objekata itd.

Istraivanje lokacije. Neke metode istrauju svaku moguu lokaciju du

prostornog kontinuuma i odabiru najbolju. Takve metode se nazivaju kontinuirane
lokacijske metode. Alternativno postoje i diskrecijske metode koje odmah
selekcioniraju mogue lokacije.

Tijek vremena. Priroda je lokacijskih metoda statinost ili dinaminost. Statine

metode nalaze lokaciju na temelju podataka jednog vremenskog razdoblja.
Dinamine metode se temelje na podacima vie vremenskih razdoblja, a od
iznimne su vanosti kada objekt predstavlja fiksnu investiciju ili kada su trokovi
relokacije vrlo visoki. Onda se odluka mora temeljiti na podacima nekoliko
vremenskih razdoblja kako bi se osigurala opravdanost investiranja u lokaciju.

Prilikom utvrivanja lokacije skladita, tvornice, objekta, i slino potrebno je istraiti

sve imbenike koji utjeu na odluku o optimalnoj lokaciji. Prethodno je navedeno da to mogu
biti razliiti imbenici i utjecaji koji su presudni prilikom odreivanja optimalne lokacije,
meutim gotovo svima zajedniko je utvrivanje vanosti transportnih trokova pri
utvrivanju lokacije, tako da se problem lokacije esto svodi na utvrivanje lokacije koja e
minimizirati trokove transporta.

U praksi je razvijeno nekoliko metoda za rjeavanje problema lokacije. Meu

najvanije mogu se ubrojati:

Centar gravitacijska metoda - koristi se kada se trai samo jedan lokacijski

objekt

Multicentar gravitacijska metoda koristi se kada se trae dva ili vie

lokacijskih objekata

Metoda medijana koristi se prilikom odreivanja jednog lokacijskog

objekta i smatra se da je najbolja alternativa centar gravitacijskoj metodi, ak
ponekad u odreenim uvjetima daje i tonije rezultate

Druge metode primjerice, metoda harmonijske sredine, metoda geometrijske

sredine i slino

OSNOVNE ZNAAJKE CENTAR GRAVITACIJSKE METODE

Centar gravitacijska metoda pripada grupi lokacijskih metoda, iji je cilj traenje
optimalne lokacije kao centra ekonomskih aktivnosti. Moe se koristiti samostalno kao
metoda za utvrivanje lokacije ili kao metoda prve aproksimacije u drugim sofisticiranim
modelima, naroito ako je rije o lociranju jednog objekta. Ova metoda je jednostavna za
koritenje i to je njena osnovna prednost, meutim postoje i neki nedostaci primjene ove
metode. Primjerice, ona ne uzima u obzir parametre kao to su postojanje sustava
infrastrukture, trokove rada te nekih drugih elemenata koji su krucijalni pri donoenju odluke
menedmenta o lokaciji.
Centar gravitacijska metoda najea se koristi prilikom utvivanja:

Lokacije skladita

Lokacije terminala

Smjetaja proizvodnih postrojenja u tvornici

Smjetaja strojeva u pogonu

Pozicije uredskog stola u uredu

Poloaja radnika na radnom mjestu i slino

Svaka toka je zasebni centar ekonomske aktivnosti. Cilj je traenje toke centra
gdje je suma transportnih trokova izmeu postojeih toaka i centra najmanja.
Transportni trokovi odreeni su:

Jedininim transportnim trokom

Preveenim volumenom

Udaljenou

Dakle, funkcija cilja se moe postaviti kao:

N

min TC = V i Ri d i
i =1

gdje je

TC = ukupni trokovi transporta

N = broj toaka (jedinica ekonomske aktivnosti)
Vi = volumen u toki i
Ri = transportni jedinini troak
di = udaljenost od toke i do centra gravitacije
Udaljenost di koje pokazuje udaljenost izmeu centra gravitacije i svake rubne toke
moe se izraziti primjenom Pitagorinog pouka ili Euklidove metrike:
Iz grafikona je mogue izvui zakljuak da se udaljenost di moe definirati kao:

d i = K ( X X i ) 2 + (Y Yi ) 2

1/ 2

gdje je

(X, Y)

di = udaljenost od toke i do centra gravitacije

( X1, Y1)

X, Y = koordinate centra gravitacije

(Y Y1)2

(X X1)2

Xi, Yi = koordinate toaka i

K = jedinina vrijednost u koordinatnom sustavu

Napomena: Ukoliko se promatra obian koordinatni sustav, jedinina vrijednost je 1, pa se K moe ispustiti iz
funkcije cilja. Meutim kod odabira lokacije potrebno je izgraditi koordinatni sustav temeljem
odreenog geografskog podruja pa se jedinina vrijednosti koordinatnog sustava mora proraunati
na realnu vrijednosti udaljenosti izmeu jedininih vrijednosti. Tada se jedinina vrijednost izraava
primjerice u broju kilometara, milja, nautikih milja i slino

Dakle, proirena funkcija cilja centar gravitacijske metode sada glasi:

N

min TC = Vi Ri d i
i =1

min TC = Vi Ri K ( X X ) 2 + (Y Y ) 2

i =1

1/ 2

S obzirom da je rije o konveksnoj funkciji s jednim globalnim minimumom (nema

lokalnih minimuma) da bi se funkcija optimizirala moramo pronai skup vrijednosti varijabli
izbora koji e dati eljeni ekstrem funkcije cilja, u ovom sluaju minimuma.
Nain za ostvarenje minimuma funkcije je parcijalno deriviranje funkcije po

neovisnim varijablama X , Y . Parcijalna derivacija naznauje promjenu jedne neovisne

varijable kad su druge neovisne varijable u funkciji konstante. Jedna varijabla varira dok su
ostale u funkciji cilja nepromjenjene.
Da bi se naao ekstrem (minimum) funkcije cilja potrebno je parcijalne derivacije
izjednaiti sa nulom te rjeiti sustav jednadbi kako bi se iz njega dobile optimalne vrijednosti
neovisnih varijabli.
Prilikom parcijalnog deriviranja K se nee uzeti u obzir da je po svojoj vrijednosti
konstantan. K predstavlja jedininu vrijednosti Kartezijanskog koordinatnog sustava, pa za

teorijski izvod metode centra gravitacije ta vrijednost iznosi 1. Znai funkcija cilja u nastavku
ne obuhvaa vrijednost K, odnosno pretpostavlja se da je K = 1.
Dakle funkcija cilja glasi:
N

min TC = V i Ri ( X X i ) 2 + (Y Yi ) 2

i =1

1/ 2

Parcijalnim deriviranjem funkcije po lanovima X i Y dobiju se sljedei izrazi:

TC

1 N

2
=
V

(
X

X
)
+
(
Y
Yi ) 2

i
i
i

2 i =1

1 / 2

TC

1 / 2

1 N

2
=
V

(
X

X
)
+
(
Y
Yi ) 2

i
i
i

2 i =1

2( X X i ) 1 = 0

2(Y Yi ) 1 = 0

Sreivanjem izraza, dobiju se sljedei izrazi za X i Y :

V i Ri X i

di
X = i =1 N
V i Ri

di
i =1
N

V i Ri Y i

di
Y = i =1 N
V i Ri

di
i =1
N

Prethodnim izrazima dobivene su koordinatne vrijednosti za optimalnu lokaciju

odnosno za centar gravitacije nekog sustava.
Problem metode centra gravitacije rjeava se iterativnom procedurom. Koraci u
rjeavanju problema centra gravitacije su sljedei:

1. Odrediti poetne koordinate X i Y iz prethodno navedene formule

zanemarujui udaljenost (di) tj. rije je o aritmetikoj sredini sustava

2. Pomou dobivenih koordinata X i Y iz prvog koraka potrebno je izraunati di.

3. Izraunati di u prethodnom koraku potrebno je uvrstiti u formulu za X i Y te

ponovno izraunati nove koordinate X i Y .

4. Ponavljati korake 2 i 3 sve dok koordinate u sljedeoj iteraciji ostaju iste (ili se
zanemarivo mjenja njihov iznos) to znai da je traena funkcija dosegnula
svoj minimum u izraunatim optimalnim koordinatama.
Koraci se provode na ovaj nain ukoliko se runo rjeava problem centra gravitacijske
metode. Naravno, danas su razvijeni mnogobrojni softveri koji uvelike olakavaju
izraunavanje, naroito ukoliko se uzme u obzir da za rjeavanje pojedinih problema postupak
rjeavanja biljei i preko stotinjak iteracija.

NAIN RJEAVANJA PROBLEMA CENTRA GRAVITACIJE NA PRIMJERU

ODABIRA HUB LUKA U MEDITERANU
Prije rjeavanja problema istraivanja ovog rada, odnosno traenja optimalne pozicije
(lokacije) HUB luke u Mediteranu potrebno je problem i definirati.
Problem se sastoji u odreivanju luke u Mediteranu koja bi mogla preuzeti Hub luke,
odnosno glavne luke za pretovar kontejnera u ostale luke u Mediteranu. Naime, u suvremenim
uvjetima plovidbe kontejnerskih brodova javlja se problem preestog zaustavljanja brodova u
lukama. Kako brodovi postaju sve veih nosivosti, trokovi plovidbe tih brodova postaju sve
manji, ali trokovi pristajanja u luku se progresivno poveavaju. Iz toga slijedi zakljuak da
kontejnerski brod koji primjerice putuje iz Singapora u New York e stati samo u jednu
Mediteransku luku (eventualno dvije) pa e ta luka preuzeti glavnu ulogu za pretovar u druge
luke u Mediteranu. Ovdje se postavlja pitanje koja je to luka u Mediteranu koja e preuzeti
funkciju pretovarne luke minimiziraju pritom trokove pretovara kontejnera.
Funkcija cilja moe se postaviti:
N

min TC = Vi Ri K ( X X i ) 2 + (Y Yi ) 2

i =1

1/ 2

gdje je

TC = ukupni trokovi transporta kontejnera iz Hub luke u sve druge luke u Mediteranu koje
su uzete kao relevantne Mediteranske luke
N

= 13 izabranih Mediteranskih luka prema kriteriju vanosti u Mediteranu (Algericas,

Valencia, Barcelona. Marseilles, Genoa, La Spezia, Sjeverni Jadran, Gioia Tauro,
Marsaxlokk, Piraeus, Alexandria, Port said i Limassol)

Vi = volumen kontejnera u Mediteranskim lukama izraenih u TEU. Podaci su u najveem

broju prikupljeni pomou Interneta, a reteito se odnose na kontejnerski promet u
lukama za 1998 / 1999 godinu
Ri = jedinini transportni troak prijevoza kontejnera. Za postavljanje problema ovdje e se
uzeti pretpostavka da se pretovar obavlja kontejnerskim brodovima nosivosti 1000 TEU
pa je jedinini troak za sve isti i iznosi 0,0308 $/TEU/nm
X,Y = koordinate centra gravitacije, odnosno Mediteranske HUB luke ije koordinate traimo
Xi,Yi = koordinate svih 13 Mediteranskih luka koje su uzete u obzir prilikom postavljanja
problema istraivanja. Za odreivanje koordinata luka bilo je potrebno izgraditi
koordinatni sustav na geografskoj karti kako bi se mogle oitati koordinatne pozicije
luka. Ovdje je e one biti zadana kao gotove ulazne varijable
K = jedinina vrijednost u koordinatnom sustavu. Izraunat je na temelju stvarnih udaljenosti
u nautikim miljama izmeu Mediteranskih luka i njihovog poloaja u koordinatnom
sustavu. Dobivena prosjena vrijednost iznosi 76. To znai da jedinina vrijednost u
koordinatnom sustavu iznosi 76 nautikih milja.
Sve podataci koji su potrebni za izraun centra gravitacije sistematski se mogu
prikazati u narednoj tablici.

Relevantni podaci potrebni za izraunavanje centra gravitacije

Mediteranske

Volumen

Jedinini

luke

koordinata

koordinata

(u TEU)

transportni troak

Algericas

1.00

7.20

1.833.000

Valencia

5.70

9.30

870.000

Barcelona

7.90

10.70

678.970

Marseilles

10.50

12.20

372.000

Genoa

13.00

13.00

330.000

La Spezia

13.50

12.70

720.000

Sjeverni Jadran

16.50

13.80

552.300

Gioia Tauro

17.60

7.00

2.253.400

Marsaxlokk

16.70

4.30

1.118.741

Piraeus

23.60

6.90

232.800

Alexandria

29.00

1.00

300.000

Port Said

31.20

1.50

502.071

Limassol

31.00

4.90

214.030

0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308
0.0308

RJEAVANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA RUNIM NAINOM

Ukoliko se problem eli rijeiti runo, potrebno se pridravati koraka za rjeavanje
centra gravitacije koji su opisani u toki 3.2.
Postavljanje poetnog rjeenja zahjeva odreivanje poetnih koordinata centra
gravitacije zanemarujui udaljenost izmeu Hub luke i ostalih luka u Mediteranu. Za
dobivanje poetnih koordinata koristimo slijedee formule:
N

X=

V i Ri X i

Y=

i =1

V
i =1

V
i =1

Ri

Ri Y i

V
i =1

Ri

Da bi doli do traenih vrijednosti moramo izraunati odreene vrijednosti koje su

izraunate u narednoj tablici.

Izraun poetnog rjeenja koordinata centra gravitacije

Mediteranska luka

Xi

Yi

Vi

Ri

Vi*Ri*Xi

Vi*Ri*Yi

Vi*Ri

Algericas

1,00

7,20

1833000

0,0308

56456,40

406486,08

56456,40

Valencia

5,70

9,30

870000

0,0308

152737,20

249202,80

26796,00

Barcelona

7,90

10,70

678970

0,0308

165206,98

223761,35

20912,28

Marseilles

10,50

12,20

372000

0,0308

120304,80

139782,72

11457,60

Genoa

13,00

13,00

330000

0,0308

132132,00

132132,00

10164,00

La Spezia

13,50

12,70

720000

0,0308

299376,00

281635,20

22176,00

Sjeverni Jadran

16,50

13,80

552300

0,0308

280678,86

234749,59

17010,84

Gioia Tauro

17,60

7,00

2253400

0,0308

1221523,07

485833,04

69404,72

Marsaklokk

16,70

4,30

1118741

0,0308

575435,62

148166,06

34457,22

Piraeus

23,60

6,90

232800

0,0308

169217,66

49474,66

7170,24

Aleksandria

29,00

1,00

300000

0,0308

267960,00

9240,00

9240,00

Port Said

31,20

1,50

502071

0,0308

482470,15

23195,68

15463,79

Limassol

31,00

4,90

214030

0,0308

204355,84

32301,41

6592,12

4127854,59

2415960,59

307301,21

Ukupno

Pomou podataka iz tablice. mogue je izraunati prve koordinate poetnog rjeenja

koje glase:

X=

4.127.854,59
= 13,433
307.301,21

Y=

2.415.960,59
= 7,862
307.301,21

Pomou dobivenih koordinata X i Y iz prvog koraka potrebno je izraunati di. To se

moe vidjeti u narednoj tablici.

Izraun udaljenosti (di) pomou poetnog rjeenja centra gravitacije

Mediteranska luka

Xi

Yi

(Xi-X)2

(Yi-Y)2

di

Algericas

1,00

7,20

154,5696

0,4381

946,2157

Valencia

5,70

9,30

59,7931

2,0682

597,7551

Barcelona

7,90

10,70

30,6097

8,0550

472,5751

Marseilles

10,50

12,20

8,6001

18,8194

397,9641

Genoa

13,00

13,00

0,1871

26,4004

391,8799

La Spezia

13,50

12,70

0,0045

23,4076

367,7339

Sjeverni Jadran

16,50

13,80

9,4089

35,2614

507,9529

Gioia Tauro

17,60

7,00

17,3672

0,7428

323,4246

Marsaklokk

16,70

4,30

10,6759

12,6869

367,3464

Piraeus

23,60

6,90

103,3760

0,9252

776,1724

Aleksandria

29,00

1,00

242,3439

47,0852

1292,9588

Port Said

31,20

1,50

315,6805

40,4733

1434,2748

Limassol

31,00

4,90

308,6135

8,7726

1353,9654

U tablici izraunata je udaljenost (di) pa je sada mogue izraunati i vrijednost

funkcije cilja za poetnu iteraciju koja glasi:
N

min TC =
i =1

V i Ri K ( X X i ) 2 + (Y Yi ) 2

1/ 2

= 188.380.396,03

Nadalje, sada je mogue krenuti u prvu iteraciju, korigirajui vrijednosti za izraunatu

udaljenost, kako bi se dobile prave koordinate centra gravitacije. Za izraunavanje koordinata

X i Y potrebni su sljedei podaci koji su prikazani u sljedeoj tablici:

Izraun podataka potrebnih za prvo rjeenje koordinata centra gravitacije
Mediteranska luka

di

Vi*Ri*Xi/di

Vi*Ri*Yi/di

Vi*Ri/di

Algericas

946,2157

59,67

429,59

59,67

Valencia

597,7551

255,52

416,90

44,83

Barcelona

472,5751

349,59

473,49

44,25

Marseilles

397,9641

302,30

351,24

28,79

Genoa

391,8799

337,17

337,17

25,94

La Spezia

367,7339

814,11

765,87

60,30

Sjeverni Jadran

507,9529

552,57

462,15

33,49

Gioia Tauro

323,4246

3776,84

1502,15

214,59

Marsaklokk

367,3464

1566,47

403,34

93,80

Piraeus

776,1724

218,02

63,74

9,24

Aleksandria

1292,9588

207,25

7,15

7,15

Port Said

1434,2748

336,39

16,17

10,78

Limassol

1353,9654

150,93

23,86

4,87

8926,81

5252,83

637,69

Ukupno

Sada je mogue izraunati koordinate centra gravitacije uvrtavanjem u formule za

izraunavanje centra gravitacije te vrijednost funkcije cilja za pripadne vrijednosti

koordinata X i Y ;
N

X=

V
i =1

Ri X i / d i

V
i =1

Y =

V
i =1

V
i =1

Ri / d i

Ri Y i / d i

Ri / d i

min TC =
i =1

8.926,81
= 13,999
637,69

5.252,83
= 8,237
637,69

V i Ri K ( X X i ) 2 + (Y Yi ) 2

1/ 2

= 187.218.225,12

Time je zavrena prva iteracija. Na isti nain ide se u sljedee iteracije, odnosno

ponovno se izraunava udaljenost (di) sa prethodnim rjeenjima X i Y koordinata centra

gravitacije. Zatim se izraunavaju nove koordinate X i Y koje su korigirane za vrijednosti

udaljenosti. Postupak se ponavlja sve dok vrijednosti koordinata u sljedeoj iteraciji ostanu
nepromjenjene ili su zanemarivo promjenjene. Istodobno i funkcija cilja se minimizira sve
dok se ne doe do optimalnog rjeenja.
S obzirom da su ovakvi problemi vrlo sloeni u praksi su se razvili sofisticirani
softveri za rjeavanje lokacijskih problema. Meu njima je i program LOGWARE koji u sebi
sadri program za rjeavanje centra gravitacije. Takvi sofveri vrlo su jednostavni za koritenje
i njima se lako rjeavaju postavljeni problemi. Nakon upisa podataka, pritiskom na
mogunost SOLVE rjeava se problem gravitacijskog centra, a samo rjeenje se moe i
grafiki prikazati.
Rjeenje postavljenog roblema odabira Hub luke u Mediteranu takoer se rjeilo
pomou LOGWARA. Rjeenje se dobiva nakon 44 iteracija, a optimalna lokacija HUB luke u

Mediteranu je na koordinatama X = 15.04 i Y = 7.84 , a ukupni trokovi kontejnerskih

brodova iznose min TC = 186.664.689,08$.
Kako meutim na tim koordinatama ne postoji luka, kao konano rjeenje uzima se
geografski najblia luka, a to je Gioia Tauro. Ukupni trokovi tada iznose
minTC=190.462.136,34$
Iz prethodnih navedenog vidljivo je da luka Gioia Tauro najbolje odgovara kao HUB
luka na plovidbi od Singapura do New Yorka. Kako program doputa izraunavanje
alternativnih rjeenja, uvrtavanjem ostalih moguih HUB luka u model dolo se do zakljuka
da najnie trokove nakon Gioie Tauro ostvaruje Marsaxlokk i tada bi trokovi iznosili
minTC=206.386.005,21$.
Vrlo je vana mogunost izraunavanja alternativnih rjeenja jer ponekad, pod
odreenim okolnostima, optimalno rjeenje lokacije koje minimizira transportne trokove nije

praktino provedivo. Primjerice, za odreivanje lokacije skladita neke organizacije dobije se

optimalno rjeenje koje ga locira na mjestu koje nema geografske predisozicije za lociranje
objekta ili je nepostojea prometna infrastuktura i slino. U takvim sluajevima moraju se
traiti najbolje alternativna rjeenja.
Stoga se moe zakljuiti da je odluivanje o problemu lokacije, u uvjetima
suvremenog polovanja, iznimno sloena logistika aktivnost s obzirom da pogrene odluke i
procjene vode ka smanjenju profitabilnosti zbog trokovne neefikasnosti.

Zadatak 1.
Luka eli opskrbljivati 10 trita iz jednog logistikog centra. Postavlja se pitanje gdje
poziocionirati logistiki centar kako bi trokovi ukupnog transporta robe od luke do
logistikog centra i dalje od logistikog centra do trita minimizirali. K iznosi 50, to znai
da je jedinina vrijednost u koordinatnom sustavu 50 kilometara. Ostali podaci su sljedei:
Trite

Traena koliina
robe na
tritima (Vi)

Trite 1
Trite 2
Trite 3
Trite 4
Trite 5
Trite 6
Trite 7
Trite 8
Trite 9
Trite 10
Luka

Koordinate u
kordinatnom sustavu
yi
xi

Jedinini
transportni
troak (Ri)

3.000.000
5.000.000
17.000.000
12.000.000
9.000.000
10.000.000
24.000.000
14.000.000
23.000.000
30.000.000
147.000.000

0,0020
0,0015
0,0020
0,0013
0,0015
0,0012
0,0020
0,0014
0,0024
0,0011
0,0005

2
5
9
7
2
10
2
4
5
8
9

1
2
1
4
5
5
7
7
8
9
6

Rjeenje
Za postavljanje poetnog rjeenje koordinata centra gravitacije potrebno je odrediti sljedee:
Trite
Trite 1
Trite 2
Trite 3
Trite 4
Trite 5
Trite 6
Trite 7
Trite 8
Trite 9
Trite 10
Luka

Vi*Ri

Vi*Ri*Xi

Vi*Ri*Yi

6000
7500
34000
15600
13500
12000
48000
19600
55200
33000
73500
317900

12000
37500
306000
109200
27000
120000
96000
78400
276000
264000
661500
1987600

6000
15000
34000
62400
67500
60000
336000
137200
441600
297000
441000
1897700

X=

V
i =1

Ri X i

V
i =1

Y=

V
i =1

Ri

Ri Y i

V
i =1

Ri

1.987.600
= 6.252
317.900

1.897.700
= 5.969
317.900

Na temelju dobivenih koordinata mogue je izraunati udaljenosti izmeu centra

gravitacija (logistiki centar) i trita ponude (luka) i trita potranje (trita) pomou
formule:

d i = K ( X X i ) 2 + (Y Yi ) 2

Trite
Trite 1
Trite 2
Trite 3
Trite 4
Trite 5
Trite 6
Trite 7
Trite 8
Trite 9
Trite 10
Luka

Koordinate
xi
yi
2
1
5
2
9
1
7
4
2
5
10
5
2
7
4
7
5
8
8
9
9
6

1/ 2

Udaljednost
di
327,0232937
208,1167688
283,9267757
105,3323832
218,0699187
193,5542967
218,7684091
123,8418787
119,2810616
174,9180565
137,3944411

Takoer, sada je mogue izraunati funkciju

cilja:
N

min TC = Vi Ri d i = 55.469.593
i =1

Time je zavrena poetna iteracija. Za prvu iteraciju potrebno je opet izraunati

koordinate centra gravitacije korigirajui ih za vrijednost di iz prethodnog koraka. Dobivi
nove koordinate logistikog centra opet se izraunavaju udaljenosti kako bi se izraunala
funkcija cilja. Rjeenje je sljedee:
Trite
Trite 1
Trite 2
Trite 3
Trite 4
Trite 5
Trite 6
Trite 7
Trite 8
Trite 9
Trite 10
Luka

Vi*Ri/di
18,3473
36,0375
119,7492
148,1026
61,9068
61,9981
219,4101
158,2663
462,7725
188,6598
534,9561
2010,2063

Vi*Ri*Xi/di
36,6946
180,1873
1077,7427
1036,7182
123,8135
619,9811
438,8202
633,0653
2313,8627
1509,2781
4814,6053
12784,7691

Vi*Ri*Yi/di
18,3473
72,0749
119,7492
592,4104
309,5338
309,9905
1535,8707
1107,8643
3702,1803
1697,9379
3209,7368
12675,6963

di (novi)
343,3624408
225,7664432
296,3110817
119,6432422
227,561814
193,3577682
220,7434845
122,9975519
108,6296785
157,7121687
132,8853791

Nove koordinate logistikog centra jesu:

12.784,7691
12.675,6963
X=
= 6.360
Y=
= 6.306
2.010,2063
1.784,7691
N

Funkcija cilja iznosi: min TC = V i Ri d i = 55.061.186

i =1

Time je zavrena prva iteracije. Svaka druga iteracija dobija se na isti nain,
korigiranjem za di pa se ponovno izraunavaju nove koordinate logistikog centra. Postupak
se ponavlja sve dok se vrijednosti koordinata ne mjenjaju, odnosno funkcija cilja prestaje
padati. To znai da se dosegao minimum trokova. Za rjeavanje problema lociranja

logistikog centra potrebno je napraviti 50 iteracija da se doe do optimalnog rjeenja.

Optimalna lokacija logistikog centra je na koordinatama X = 6.298, Y = 6.484 a ukupni

trokovi roba iz luke do logistikog centra i dalje na trita iznose TC = 55.015.057.