Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Staroslovenskog Jezika
Gramatika Staroslovenskog Jezika
com
KRATKA GRAMATIKA
STAROSLOVENSKOG JEZIKA
FONETIKA
STAROSLOVENSKA IRILICA
Slovo
Fonetska transkripcija
Naziv
[]
az
Brojevna
vrednost
1
[b]
buky
[v]
[g]
vd
glagoli
[d]
dobro
jest
[e, je]
ita se kao [je] na poetku rei ili na
poetku sloga, tj. posle samoglasnika. 1
[]
[dz]
ivte
dzelo
[z]
zemla
[i, ji, j]
ie
10
i
[i, ji, j]
Uvek se izgovara kao i sem kod
promenljivih rei koje u osnovi imaju
jotu, a morfoloki nastavak i ili .
Tada nastaju kombinacije ji i j. Za jot
u staroslovenskom nema znaka.
erv
[]
U staroslovenskom vaio je zakon otvorenog sloga (ZOS), tj. pravilo da se svi slogovi zavravaju
samoglasnikom.
[k]
kako
20
[l]
ludije
30
[m]
mijslite
40
[n]
na
50
[o]
on
70
[p]
pokoj
80
[r]
rci
100
[s]
slovo
200
[t]
tvrdo
300
uk
400
[f]
frt
500
[ch]
Zadnjonepano h, kao u srpskom.
chr
600
[o]
ot
800
, [u]
ligaturom .
ta
[t]
U staroslovenskom nema glasova i ,
ve umesto njih stoje suglasnike grupe
t i d.
ci
[c]
900
[]
rv
90
[]
jer debelo
[]
Poluglasnik, ima glasovnu vrednost
koja se dobija kada se, npr. nabrajaju
suglasnici (B, G, D...).
jery
[y]
[]
jat
[, ja, a]
Izgovara se kao ja na poetku rei ili na
jer tanko
Slino kao .
[ju]
ju
[ja]
ja
[je]
je
[]
s
Nazalno e, e sa delom izgovora kroz
nos.
[j]
900
js
[]
s
Nazalno o, o sa delom izgovora kroz
nos.
[j]
js
[ks]
Uzeto samo za rei grkog porekla.
ksi
60
[ps]
psi
700
[th]
Uzeto samo za rei grkog porekla
thita
[i, v]
iica
Kao i ita se izmeu dva suglasnika, a
kao v izmeu dva samoglasnika ili
izmeu suglasnika i samoglasnika.
400
SAMOGLASNICI (VOKALI)
Postoji vie kriterijuma podele samoglasnika u staroslovenskom jeziku.
2
Znak je takozvani znak mekoe. Njime se oznaava da je suglasnik mek, pa tako oznake l, n znai
da te samoglasnike treba itati umekano, kao srpsko lj i nj, a r treba izgovarati blisko suglasnikoj
grupi rj. Kada se nae iza takvih suglasnika, ono se ita kao a.
Prema
horizontalnom
kretanju
jezika,
samoglasnici se dele na samoglasnike prednjeg,
srednjeg i zadnjeg reda.
Prema vertikalnom kretanju, samoglasnici se dele
na zatvorene, srednje otvorene i otvorene.
U zavisnosti od toga da li vazduna struja izlazi
samo na usta ili jedan njen deo izlazi i na nos,
samoglasnici se dele na usne (oralne) i nosne
(nazalne).
prema punoi obrazovanja, samoglasnici se dele
na pune i redukovane, pri emu se redukovani
dele na delimino redukovane samoglasnike
(redukovane samo po kvantitetu) i poluglasnike (redukovane i po kvalitetu i po
kvantitetu).
puni
oralni
[i]
visoki
[]
srednji
[]
niski
nazalni
[y]
visoki
srednji
srednji
[]
[u]
zadnji
[]
tvrdi
niski
visoki
srednji
redukovani
samo po poluglakvantitetu
snici
tvrdi
[o]
[]
niski
[]
[]
sonanti u slubi
vokala
[r]
[]
SUGLASNICI (KONSONANTI)
sonanti
usneni
(labijali)
zubni
(dentali)
zadnjonepani
(velari)
tvrdi
likvide
konsonanti
nazali
spiranti
zvuni
bezvuni
eksplozivni
frikativni
zvuni
bezvuni
afrikate
zvuni
bezvuni
suglasnike
grupe
zvuni
bezvuni
meki
prednjonepani
(palatali)
[j]
MORFOLOGIJA
U staroslovenskom ima deset vrsta rei, koje se dele na promenljive i nepromenljive.
1. promenljive rei
a) rei sa deklinacijom
- imenice
- zamenice
- pridevi
- brojevi
b) rei sa konjugacijom
- glagoli
2. nepromenljive rei
- predlozi
- prilozi
- veznici
- rece
- uzvici
DEKLINACIJA
Promena rei koja se naziva deklinacija podrazumeva razlikovanje kategorija roda,
broja i padea.
Staroslovenski ima sedam padea: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ,
instrumental i lokativ. Padei se mogu javiti bez predloga i sa predlogom. Nominativ i
vokativ nikad se ne upotrebljavaju sa predlogom.
U staroslovenskom postoje tri broja: jednina (singularis), mnoina (pluralis) i dvojina
(dualis). Dvojina se prvo koristila uz ono to ovek ima u prirodnom paru (ui, oi,
roditelji), a kasnije se uoptila njena upotreba na sve imenice uz broj dva i oba.
Veina imenica ima sve tri kategorije broja, ali ima i onih imenica koje imaju samo
jedninu (singularia tantum), samo mnoinu (pluralia tantum) ili samo dvojinu (dualia
tantum).
Staroslovenski razlikuje tri roda muki, enski i srednji.
Imenice rod imaju kao klasifikacionu kategoriju dele se na imenice mukog,
enskog i srednjeg roda.
Pridevi se u rodu prilagoavaju imenici i mogu imati oblike sva tri roda. Ova osobina
nayiva se mocija roda.
Zamenice takoe imaju mociju roda, sem zamenica, sem zamenica i , poto
su to lica koje uestvuju u razgovoru i njihov rod je vidljiv.
TIPOVI DEKLINACIJA
U staroslovenskom razlikujemo tri tipa deklainacija:
1. imenika deklinacija, po kojoj se menjaju imenice, pridevi neodreenog vida,
participi neodreenog vida i vei deo brojeva;
2. zamenika deklinacija, po kojoj se menjaju zamenice i neki brojevi;
3. sloena pridevska deklinacija (nastala srastanjem oblikaimenike deklinacije i
odgovarajuih oblika anaforske zamenice), po kojoj se menjaju pridevi odreenog
vida i participi odreenog vida.
IMENICE
DEKLINACIONE VRSTE
Za odreivanje deklinacione vrste u staroslovenskom bitan je zavretak osnove. Malo
je vidljivih tragova tih osnova zahvaljujui glasovnim promenama. Ono to mi
zovemo osnovama potie iz praindoevropskog, kada su svi vokali mogli biti dugi i
kratki.
U zavisnosti od zavretka osnove postoji est grupa imenica.
1. osnove na -imenice mukog roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
Samo u dativu mnoine ispred nastavka uva se nekadanji zavretak osnove.
imenice srednjeg roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
2. osnove na -imenice mukog roda
N. jd.
D. mn.
U staroslovenskom daje .
3. osnove na -imenice mukog roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
U staroslovenskom daje .
4. osnove na -imenice enskog roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
5. osnove na suglasnik
-n-
(=)
imenice m. r.
imenice sr. r.
-nt-
(=)
imenice sr. r.
-s-
(=)
imenice sr. r.
-r-
(=)
imenice . r.
N. jd.
N. jd.
G. jd.
G. jd.
N. jd.
G. jd.
N. jd.
G. jd.
N. jd.
G. jd.
Za odreivanje zavretka osnove u ovom sluaju nije nam potreban oblik dativa
mnoine.
6. osnove na - // -u- ( // )
imenice enskog roda
N. jd. G. jd.
D.
A.
V.
I.
L.
N.
mnoina
G.
D.
A.
V.
I.
L.
dvojina
N. A. V.
G. L.
D. I.
-j
-n-
--
--
Napomene:
1. I -- i -j- osnove potiu od --. Tek nakom promene u e nakon j i niza promena
iniciranih time moglo se govoriti o dva deklinaciona tipa.
2. Kod vlastitih imenica akuzativ jednine uvek je jednak genitivu jednine. Kod
zajednikih imenica koje oznaavaju osobu akuzativ jednine esto je jednak genitivu,
ali ne uvek. Kod imenica koje oznaavaju ivotinje ovo je retka pojava, ee je
akuzativ jednine jednak nominativu.
3.
Imenice
proirene
singulativnim sufiksom
(,
) u jednini i
dvojini menjaju se kao -osnove.
U
mnoini
singulativno - nestaje,
a promena je kao kod
suglasnikih
osnova
().
4. Imenice na - i - u jednini i mnoini menjaju se kao -j- osnove (,
- , - ). U mnoini se menjaju po suglasnikoj deklinaciji, a i gube
mekou i postaju i ( , ). U instrumentalu mnoine menjaju se
kao -- osnove (, , kao ).
D.
A.
V.
I.
L.
N.
mnoina
G.
D.
A.
V.
I.
L.
-j-
--
- / -u-
-r-
dvojina
N. A. V.
G. L.
D. I.
Napomene:
1. Osnove -- i -j- nekad su bile iste. Tek nakon to je o dalo e posle mekih
suglasnika dolo je do razlike i izdvajanja -j- osnova.
2. Meu -- i -j- osnovama ima imenica prirodno mukog roda koje se menjaju kao
imenice enskog roda. To su imenice koje se odnose na zanimanja koja enama nisu
dostupna.
--: , , ,
-j-: , , , g, g
3. Meu imenicama -j- osnova ima imenica sa redukovanim stepenom -j- osnova, a
to su imenice na -i-. Ono se javlja samo u nominativu jednine. To su imenice na -
( ,
, ,
D.
A.
V.
I.
mnoina
L.
N.
G.
D.
-j-
-n-
-nt-
-s-
A.
V.
I.
L.
dvojina
N. A.
V.
G. L.
D. I.
Napomene:
1. Imenice , menjaju se po -s- osnovama (, ..- ). Meutim,
dvojina im je starija od prilaska -s- osnovama:
N. A. V.
G. L.
D. I.
ZAMENICE
LINE ZAMENICE
N.
jednina
G.
D.
A.
I.
L.
N.
mnoina
G.
D.
A.
I.
L.
,
,
dvoji-na
N.
A.
G. L.
D. I.
,
,
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
Napomene:
1. Zamenice i nemaju obeleje roda.
NELINE ZAMENICE
Neline zamenice menjaju se po zamenikoj deklinaciji, koja ima dve varijante:
a) tvrda varijanta, ije su karakteristike
- nastavci u nominativu jednine (m.), - (.), - (sr.),
- tvrdi suglasnik na kraju osnove,
- tematski vokal /
b) meka varijanta, koja ima
- nastavke u nominativu jednine (m.), - (.), - (sr.)
- meki suglasnik na kraju osnove,
- tematski vokal /
meka varijanta
tvrda varijanta
N.
m.
sr.
m.
sr.
jednina
G.
D.
A.
I.
L.
N.
mnoina
G.
D.
A.
L.
dvoji-na
I.
N.
A.
G.
L.
D. I.
, , ,
, , ;
, , ,
g, g, g,
g, g, g;
3. sloene zamenice sa prepozitivnom i postpozitivnom partikulom
, , ,
, , ,
, , ,
, , ;
4. zameniki pridevi i brojevi
, , ,
, , ,
, , ;
5. upitna zamenica za lica
N.
G.
D.
A.
I.
L.
, g, ,
, , ,
, , ,
, g, ,
, g, ,
N.
m.
jednina
sr.
m.
(, )
(, )
(, )
()
mnoina
sr.
.
()
()
N. A.
m.
dvojina
ssr.
()
()
()
G.
D.
A.
I.
L.
G. L.
D. I.
^
N.
m.
jednina
sr.
G.
D.
A.
I.
L.
mnoina
m.
sr.
.
N. A.
m.
dvojina
ssr.
G. L.
D. I.
^
(),
(),
N.
G.
m.
jednina
sr.
mnoina
m.
sr.
.
N. A.
G. L.
m.
dvojina
ssr.
D.
A.
I.
L.
D. I.
^
N.
G.
D.
A.
I.
L.
m.
jednina
sr.
m.
mnoina
sr.
.
g
Ova zamenica jedne oblike ima po mekoj, a druge po tvrdoj varijanti. Nema oblike
dvojine.
7. upitna pridevska zamenica
jednina
sr.
m.
N.
G.
D.
A.
I.
L.
m.
mnoina
sr.
g
.
^
, ,
PRIDEVI
PROMENA PRIDEVA NEODREENOG VIDA
Pridevi neodreenog vida menjaju se po imenikoj deklinaciji
- kod mukog i srednjeg roda po -- (tvrda varijanta) i -j- (meka varijanta)
osnovama
- kod enskog roda po -- (tvrda varijanta) i -j- (meka varijanta) osnovama.
Tvrdu i meku varijantu razlikujemo prema zavretku osnove.
meka varijanta
tvrda varijanta
N.
G.
jednina
D.
A.
L.
N.
G.
mnoina
sr.
m.
sr.
I.
D.
A.
I.
L.
dvoji-na
m.
N.
A.
G.
L.
D. I.
meka varijanta
m.
sr.
.
N.
jednina
G.
D.
A.
I.
tvrda varijanta
sr.
m.
L.
N.
mnoina
G.
D.
A.
I.
dvoji-na
L.
N.
A.
G.
L.
D. I.
KOMPARATIV
Komparativ se gradio na dva naina, pomou:
1. (m.)
- (f.)
- (n.)
- -
(osnova za promenu)
: , , ()
2. (m.), - (f.), - (n.)
- (osnova za promenu)
: , ,
SUPERLATIV
Gradio se na tri naina:
1. dodavanjem rece - ispred oblika komparativa; ovaj nain graenja je veoma
redak i sree se samo u obliku srednjeg roda
,
2. koritenjem oblika genitiva mnoine zamenice () u vezi sa komparativom
3. pomou priloga -s (vrlo, veoma) ili prefiksa ,
GLAGOLI
I Lini glagolski oblici:
a) glagolska vremena
1. prezent (sadanje vreme)
2. aorist (preanje svreno vreme)
3. imperfekat (preanje nesvreno vreme)
4. perfekat (prolo vreme)
5. pluskvamperfekat (davno prolo vreme)
6. futur (budue vreme)
7. futur egzaktni (budue svreno vreme)
b) glagolski naini
8. imperativ ( zapovedni nain)
9. potencijal (mogui nain)
c) glagolska stanja ili rodovi
- aktiv (radno stanje)
- pasiv (trpno stanje)
II Nelini glagolski oblici:
10. infinitiv
11. supin
12. particip prezenta aktiva
13. particip prezenta pasiva
14. particip preterita aktiva
15. particip preterita pasiva
16. particip perfekta
S obzirom na graenje, glagolski oblici mogu biti:
a) prosti glagolski oblici: prezent, imperfekat, aorist, imperativ, infinitiv, supin,
participi;
b) sloeni glagolski oblici: perfekat, pluskvamperfekat, futur, futur egzaktni,
potencijal, oblici za pasiv.
GLAGOLSKE OSNOVE
Svi prosti glagolski oblici grade se od dveju osnova, prezentske i infinitivne.
Od prezentske osnove grade se prezent, imperativ i participi prezenta.
Od infinitivne osnove grade se infinitiv i supin, aorist, participi preterita i particip
perfekta.
Imperfekat se gradi ili od infinitivne osnove ili ima svoju posebnu osnovu.
3. l. mn.
poreklo
osnovinski
nastavak
-e/o-
--
*nes-o-nti
II
-ne/no-
--
III
-je/jo-
IV
-i-
atematska
--
--
*kos-no-nti
*zna-jo-nti
*nos-i-nti
(*mog-), (*greb-)
II n-
III a-
IV -i-
V a-
VI ova-
(klik- n-)
(um -)
(krik -)
(nos-i-)
(d l-a-)
(vr-ova-)
- LINI NASTAVCI
Razlikuju se primarni i sekundarni lini nastavci.
Je
d
ni
n
a
Primarni
atematske
tematske
osnove
osnove
1.
Sekundarni
2.
Mn.
3.
3.
Zajedniki nastavci
Dvojina: 1.
2.
3.
Mnoina: 1.
2.
PREZENT
Mnoina
Dvojina
Jednina
I vrsta
-o/e1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Jednin
a
2.
III vrsta
-jo/je-
IV vrsta
-i1.
II vrsta
-no/ne-
V vrsta
atematska
Mnoina
Dvojina
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
IMPERATIV
Imperativ se gradio od prezentske osnove, koja se dobija tako to se od 3. lica
mnoine prezenta oduzme nastavak - ili . Prema zavrecima u jednini i
tematskom vokalu u dvojini i mnoini razlikujemo tri tipa (u nekim gramatikama se
drugi i trei tip spajaju pa se razlikuju dva tipa):
a) nastavak - u jednini i tematski vokal - u dvojini i mnoini (I i II prezentska
vrsta);
b) nastavak - u jednini i tematski vokal - u dvojini i mnoini (III i IV prezentska
vrsta);
c) nastavak - u jednini i tematski vokal - u dvojini i mnoini (V prezentska
vrsta, ali ne svi glagoli, nego samo oni koji imaju nastavak u 3. licu mnoine)
1.
2.
3.
D
v
oj
in
a
Jednina
I vrsta
() obrazac
1.
II vrsta
() obrazac
-
III vrsta
(b) obrazac
-
2.
Mnoina
3.
1.
2.
3.
Mnoina
Dvojina
Jednina
IV vrsta
-i1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
V vrsta
atematska
Dvojina
Jednina
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Mnoina
1.
2.
3.
Mnoina
Dvojina
Jednina
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
AORIST
Aorist se gradi od infinitivne osnove. U staroslovenskom nalazimo tri tipa aorista:
1. asigmatski (jaki, prosti) aorist, koji se gradi bez suglasnika -;
2. sigmatski stari aorist, koji se gradi sa obaveznim dodavanjem suglasnika - ili sa
alternacijama //-;
3. sigmatski novi aorist, koji se gradi pomou posebnih grupa - // -.
- ASIGMATSKI AORIST
Gradi se samo od glagola I infinitivne vrste sa osnovom na suglasnik i II infinitivne
vrste kod kojih ispred infinitivnog nastavka n stoji suglasnik (suglasnik + n + ti).
Jednina
Dvojina
Mnoina
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
(*pad-)
(*id-)
(*mog-)
(*gas-)
Jednina
Dvojina
Mnoina
-
1.
2.
(*ved-)
(*it-)
(*rek-)
(*eg-)
()
()
()
()
()
()
3.
1.
2.
3.
1.
(*bod-)
()
()
()
()
2.
3.
Karakteristike:
-
samo kod glagola sa infinitivnom osnovom na - pored varijante //postoji i varijanta sa uvanjem sigme;
ovi glagoli nemaju asigmatski aorist, pa od njega ne mogu pozajmljivati oblike
za 2. i 3. lice jednine i zato su 2. i 3. lice jednine jednaki infinitivnoj osnovi.
Jedino ako je osnova jednoslona moe doi do proirenja sa ili -, ali ovo
nije obavezno i nema pravila kada se dodaje a kada .
Dvojina
Jednina
(-)
1.
2.
3.
1.
2.
3.
(-)
(-)
(--)
()
()
Mnoina
1.
2.
3.
Mnoina
Dvojina
Jednina
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
(*ved-)
(*rek-)
(*dvig-)
IMPERFEKAT
Imperfekat se gradi samo od glagola nesvrenog vida. Svi nesvreni glagoli grade
imperfekat od istih nastavaka:
Jednina: 1. -
2. -
Dvojina: 1. -
2. -
Mnoina: 1. -
2. -
3. -
3. -
3.
+ ()
b1) Dodavanje nastavaka - , - . Ovo se tie glagola IV (-). Ako se
glagol ne zavrava na -
-
- g
b2) Zavreci -g, -g tiu se glagola sa korenom na vokal (onih kod kojih je
infinitivna osnova jednaka korenu), najee na --, -- i --.
g, g...
g, g...
g, g...
, ....
, ...
Dvojina:
Mnoina:
PARTICIPI
Participi su oblici koji se delom oslanjaju na glagole, a delom na imenice. Na glagole
se oslanjaju time to se grade od neke glagolske osnove. Mocija roda i promena
povezuju ih sa imenicama. Postoje dva participa prezenta, dva participa preterita i
particip perfekta.
b2) - (m. i sr. rod), - (. rod), osnova za promenu -Tie se glagola IV prezentske vrste.
Osnova za promenu uvek je jednaka obliku anskog raoda bez krajnjeg .
II
III
IV
enski rod
osnova za promenu
Promena
Nominativ mukog i srednjeg roda je , genitiv - itd. Ako je u pitanju
3. l. mn.
prezenta
mki i srednji
rod
enski rod
osnova za
promenu
g-
muki rod
enski rod
srednji rod
II
II
IV
V
enski rod
osnova za promenu
(nes-)
(vid-)
(bod-)
(dla-)
(nosi-)
Glagoli IV vrste mogu imati particip preterita aktiva od obaju tipova nastavaka.
Infinitivne osnove svih glagola V vrste zavravaju se na vokal, pa oni samim tim
dobijaju drugi tip nastavaka.
: , ,
a2) -, -, -
: , ,
: , ,
a3) - , - , -
: , ,
: , ,
a4) -, -, -
Ovi nastavci dodaju se kod onih glagola kod kojih je infinitivna osnova koren i to
koren na vokal.
: , ,
: , ,
U ovom sluaju prilikom dodavanja nastavka en nastaje hijat koji se otklanja
hijatskim glasom j. U drugom sluaju hijatski glas je v poto je pred njim vokal
zadnjeg reda.
b) nastavci koji sadre suglasnik -, -, -
Ovi nastavci dodaju se kod glagola sa korenom na vokal ili na sonante n, m i r.
: , ,
: , , (koren na r)
: , , (koren na n)
PARTICIP PERFEKTA
Gradi se od infinitivne osnove i nastavaka
muki
rod
enski
rod
srednji
rod
jednina
dvojina
mnoina
d- , ,
PERFEKAT
Gradio se od participa perfekta i atematskog prezenta glagola .
Jednina: (, )
Dvojina: (, )
Mnoina: (, )
PLUSKVAMPERFEKAT
Gradio se od participa perfekta i imperfekta glagola , pri emu se u funkciji
imperfekta mogu nai i oblici sigmatskog aorista tog glagola.
Jednina: (, )
ili
Dvojina: (, )
Mnoina: (, )
FUTUR
Gradio se na dva naina:
1) prezent perfektivnih glagola upotrebljavao se sa znaenjem futura;
2) od infinitiva glagola i prezenta nekog pomonog glagola.
, , ...
, , ...
, ...
, ...
FUTUR EGZAKTNI
Gradio se od participa perfekta i prezenta glagola po I vrsti.
, ...
POTENCIJAL
Gradio se od participa perfekta i posebnih oblika glagola koji su stari optativ
(eljni nain). Umesto optativa koristi se i pravi aorist.
Jednina: (, )
Dvojina: (, )
ili
Mnoina: (, ) ,
,
pripremila Romana Radovi
www.starisloveni.com