ivot, proroanstva i "itanja"

najuvenijeg amerikog mistiara

Usnuli udotvorac

Cayce kao ovjek

21

Cayceov vremenski sat

37

Provjeravanje

Kalifornijski potresi

65

Svjetska proroanstva

80

Lijenici i Cayce

97

Dvadeset godina kasnije

116

Lijenici se prikljuuju

134

10

Neizljeive bolesti

152

11

Cayceovi kuni pripravci

172

12

Svijet iz snova

189

13

I naposljetku, Atlantida

210

14

Reinkarnacija

226

15

Cayceova djeca

244

16

Razmiljanje

257

. .50

Bog nam je zaklon i utvrda,

Pomonik spreman u nevolji.
Stoga, ne bojimo se kad se ljulja zemlja,
Kad se bregovi rue u more.
Psalam 46

Za Edgara Caycea to je bio dan kao i svaki drugi. Otiao je na spava

nje tako to je jednostavno legao i sklopio oi, a tada je poeo govo
riti u snu. Ali kad se otprilike pola sata kasnije probudio, po licima onih
oko sebe shvatio je da je morao rei neto sasvim izuzetno. A uistinu
i jest. Toga vrueg, sparnog dana u kolovozu 1941. godine, u transu,
onim istim glasom kojim bi prehlaenom ovjeku propisao kakvu ne
vinu biljku, predvidio je razaranje najveeg dijela Los Angelesa, San
Francisca i New Yorka.
Najvei mistik kojega je Amerika ikada upoznala, filozofski je rea
girao na svoje proroanstvo nalik Kasandrinom. U prolosti je predvi
dio velike ratove i unitenja, i to se dogodilo. Na osnovi svojih vlasti
tih itanja, koja su pomogla tisuama ljudi, poeo je vjerovati u bes
konaan ciklus ivota, pa iako je svjesno alio one koji su upoznali
tugu ili patnju u svome ivotnom vijeku, osjeao je da je sve to dio bo
anskog plana. Stoga je, odmahnuvi glavom i slegnuvi ramenima,
otpustio to proroanstvo. to mislite o tome? upitao je, ekajui se
po glavi. Nadam se da nije tono, ali do sada jo nikada nije pogri
jeilo. To to nije pogrijeilo, bile su podsvjesne obavijesti, koje su
oigledno izvirale iz sveopeg uma, koji je kroz Caycea strujao ve e
trdeset godina, a te obavijesti su, pomalo neusuglaeno, nazivane i
tanjima.
Cayceovo je predvianje dolo sasvim nenamjerno, stvorilo se iz
istog onog niega koje je stvaralo i njegove zapanjujue tone dijag
noze bolesnih ljudi koje nikada nije ni vidio, kao i sredstva za njihovo
iscjeljivanje. Kao i kod drugih Cayceovih proroanstava, od kojih su se
mnoga ve, na ope zaprepatenje, poela ostvarivati, ovo je predvi
anje bilo odgovor na pitanje koje zapravo nije bilo ni na koji nain
povezano s izvornim zahtjevom za itanjem. Poslovni ovjek iz New
Yorka, zabrinut ne samo zbog neprestane napetosti ivota u velikom
gradu, nego i zbog opasnosti od ratnog bombardiranja, bio je rekao
Cayceu: Ve dugo vremena osjeam da bih se trebao odseliti iz New
Yorka.
To bi bilo dobro, kao to je i naznaeno, primijetio je usnuli Cayce. Ondje vlada preveliki nemir; i dalje e biti vibracija koje e
7

uznemirivati tijelo, a konano i te razorne sile, iako e se one pojaviti

u sljedeem narataju.
Poslovni ovjek je upitao: Hoe li Los Angeles biti sigurno mjesto?
Odgovor je doao jasan, izravan, bez dvosmislenosti: Los Ange
les, San Francisco, najvei dijelovi tih gradova bit e uniteni ak i pri
je New Yorka.
ovjek nije zapitao za mehanizam toga razaranja, a Cayce nije ni
rekao. Meutim, u skladu s drugim Cayceovim predvianjima, moglo
bi se rei da e do toga razaranja - ako se ostvari - doi putem djelo
vanja prirode, a ne atomske bombe, osim ako, naravno, bomba ne
potakne prirodnu katastrofu.
Predvieno razaranje u ovoj zemlji, kao dio opeg Cayceovog
proroanstva o sveopim potresima irom svijeta, pripisano je razdob
lju koje poinje 1958. godine i protee se sve do kraja stoljea, kad e
novo tisuljee zapoeti s nadom. Neke od ovih prvih promjena su se
ve oigledno poele odvijati, u Sredozemlju i junom dijelu Tihog
oceana, kao i na Aljasci, a Connecticut, Nova Engleska, Alabama,
Georgija, Japan i sjeverna Europa su meu onim podrujima koja e
teko osjetiti te udare. Ali mnogima moe utjeha biti to to je vie geo
loga zabiljeilo da je glavnina kataklizmikih dogaaja koje je Cayce
predvidio u neskladu sa standardnim geolokim shvaanjima o poste
penim promjenama. S druge strane, barem je jedan vodei geolog,
nekadanji proelnik odjela za geologiju na nekom koledu, provjerio
Cayceova itanja, i smatra da je u najveoj mjeri mogue da drastine
promjene na Zemlji imaju svoj uzrok u onome to je Cayce naveo kao
uzrok - naginjanje Zemljine rotacijske osi, do kojeg je dolo duboko
dolje u Zemljinoj jezgri, 1936. godine.
Cayce je imao smisla za proroanstva, a neki ak itanje iz 1939.
godine, uskoro nakon izbijanja Drugog svjetskog rata u Europi,
tumae kao predvianje rata u Vijetnamu. Prije toga otkrivamo da je
bie (zajednitvo tijela, due i duha) bilo u zemlji koja je sada pozna
ta ili se naziva Indokina... Ondje otkrivamo da je bie bilo na vlasti,
imalo je mo u tome gradu koji se mora otkriti naim mislima, ako se
zbog njega ne vodi vei rat. To je nepovezani izvadak iz itanja pro
log ivota, to je bila Cayceova osobitost, i mogao se shvatiti ako se
smatra da je rat izmeu Francuske i Indokine, kojeg su Francuzi izgu
bili, bio manji rat. Ali najee nije bilo potrebno tako muno tragati
za potvrdom Cayceovih predvianja. On je tono predvidio doslovce
svaku veliku svjetsku krizu, od prije Prvog svjetskog rata, tijekom ne
mirnih godina Lige naroda i poslije njih, za vrijeme trajanja Drugog
svjetskog rata, iji je kraj smjestio u 1945. godinu, koja je bila i godina
njegove vlastite smrti. Povremeno je i sluajno, dok bi dobivao podat
ke za pojedince, nailazio i na potrese, oluje, vulkanske erupcije. Ne sa8

mo da je vidio na velike udaljenosti, nego i na mnogo blie podruje,

gdje su se njegova proroanstva prilino brzo ostvarila, a odnosila su
se na to da e luka Norfolk-Newport News postati vanija ak i od sa
mog New Yorka, i to zbog lokalnog procvata trgovine nekretninama,
a tono je odredio i godinu poetka toga procvata, gotovo petnaest
godina nakon svoje vlastite smrti.
Kroz nezaprijeene kanale svoje podsvijesti zavirio je niz prolaze
vremena u nemirnu meudravnu situaciju, opisujui budunost Ru
sije, Kine, Japana, Engleske i Sjedinjenih Drava. Predvidio je da e
Engleska izgubiti Indiju, kad to nikome drugome nije bilo na umu; vi
dio je slobodnu, ali nevoljenu Indiju, jer je i bila takva, i povezao je
kraj komunizma s jednim jo nevjerojatnijim predvianjem o slobod
noj i bogobojaznoj Rusiji. Ono to je on vidio u odnosu na Kinu, a to
je konana demokratizacija, sigurno da nitko nigdje nije predvidio, a
u odnosu na Ameriku, nepobjedivu osim kad se radi o unutranjim su
kobima, predvidio je da e zadobiti vodee mjesto u svijetu, zajedno
s jo jednom silom, i da e postati sredite civilizacije koja se postepe
no pomie prema Zapadu.
Za mene Cayce nije bio nova pojava. Otkrio sam ga ve prije
pet godina, pripremajui svoju knjigu, The Door to the Future (Vrata u
budunost). Upoznao sam se s mnogim njegovim proroanstvima,
njegovim izuzetnim nainom oiglednog putovanja kroz vrijeme i pro
stor da bi iscjeljivao bolesne; s njegovim shvaanjem reinkarnacije,
shvaanjem o mnogim ivotima iste due i duha. inilo se da je Cayce
obdaren sveopim umom, koji je oigledno obuhvaao podsvjesne
podatke o svemu to se ikada dogodilo ili to e se ikada dogoditi.
inilo se da je to neto nevjerojatno, ali prouavajui Caycea kao to
bih prouavao i bilo kojeg drugog pojedinca, posao ili pojavu, prov
jeravajui, koliko se moe, dostupne dokaze, postajalo je oigledno da
je na neki nain Cayce u stanju vidjeti sve to pripada carstvu nje
govog nesvjesnog - ljudsko tijelo i duu, Zemlju, pa i sam Svemir. Bio
je to ovjek s rendgenskim oima.
Ponovo prouavajui Caycea, uskoro sam postao svjestan da je
njegov utjecaj snaniji sada, nego tijekom njegova ivota. Gotovo kao
da ovaj svijet, koji sam sebe ograniava, ublaen letovima na Mjesec,
laserskim zrakama i televizijom, pokuava nakon Cayceove smrti
nadoknaditi ono to nije prihvatio d o k je mudrac bio iv, mudrac koji
je u snu govorio o zaboravljenoj civilizaciji, tehnoloki usporedivoj s
naom vlastitom - o izgubljenom kontinentu Atlantide, to je bilo
vizionarsko iskustvo koje je dijelio s uzvienim likom antikoga svijeta,
filozofom Platonom.
Dvadeset godina nakon njegove smrti, ivotno djelo toga mistiara i dalje traje, polagano i mukotrpno skupljano iz tisua itanja i

pohranjeno kao njegova batina u arhivima Association for Research

and Enlightenment (Udruga za istraivanje i prosvjetljenje) u Virginia
Beachu. Dok ga je za vrijeme ivota medicinska profesija prezirala,
mrtvi je Cayce, zajedno sa svojim itanjima o bolesti, postao magnet
koji privlai znatieljne umove istaknutih medicinskih istraivaa.
Cayce je bio, izvjetava jedan medicinski strunjak, u medicinskom
smislu stotinama godina ispred svoga vremena, i moda emo jedno
ga dana ponovo napisati udbenik o fiziologiji i anatomiji u skladu s
njegovom idejom o zdravlju koje izvire iz savrenog sklada krvi, limfe,
lijezda s unutranjim izluivanjem i ivaca. Godinama prije pojave
psihosomatske medicine, Cayce je naglasio da su napetosti i opte
reenje odgovorni za pojavu ira na elucu. Samu je dobrostivu pri
rodu smatrao lijekom za sve poremeaje zdravlja ili za sve bolesti koji
ma je ovjek sklon, iako je istovremeno shvatio da se ne moe pomoi
svakom ovjeku kojemu se pribliio smrtni as. Trideset godina prije
nego to se otkrie zejeg seruma kao lijeka za rak 1966. godine
pojavilo na naslovnicama novina irom zemlje, Cayce je ve bio pro
pisao takav serum u sluajevima raka, i opisao kako ga treba primije
niti. Meutim, budui da ga je preporuio samo u pet od sedamdeset
i osam sluajeva koje je dijagnosticirao kao rak, u njegovom je susta
vu taj serum pomagao samo za odreene vrste raka.
U godinama koje su uslijedile nakon njegove smrti, pet stotina is
cjelitelja svih vrsta - lijenika, osteopata, kiropraktiara, fizioterapeu
ta - upoznalo se s njegovim postupcima, a u tako razliitim podru
jima kao to su Virginija, New York, Michigan, Arizona, Connecticut i
Kalifornija, ljudi koji vie nigdje nisu mogli pronai pomo, bili su us
pjeno izlijeeni na temelju njegovih itanja. Jednu je enu od tumo
ra rodnice uspjeno izlijeio terapeut koji je dobro prouio Cayceove
spise; saznao sam i da je jedan ovjek dramatino iscijeljen od ne
izljeive psorijaze, i to, gotovo bi se moglo rei, glasom iz groba. Sje
dio sam i udio se promatrajui istaknutog amerikog skladatelja, koji
je jo nedavno bio napola bogalj i kotrljao se u kolicima, kako izvodi
vjebe utemeljene na Cayceovom pristupu, koje su ga na aroban
nain oslobodile artritisa u zglobovima ramena, aka i prstiju. Za
hvalno mi je rekao da je postao novi ovjek, i to zahvaljujui umrlome Cayceu.
Nije se moglo sumnjati u Cayceovu iscjeliteljsku snagu, jer sam to
uspio provjeriti kod onih koji su bili neizljeivo bolesni, a kojima je
Cayce pomogao. Razgovarao sam s terapeutima, osobito osteopatima, kojima je Cayce za vrijeme svoga ivota upuivao bolesnike, iako
te lijenike nije svjesno poznavao. Jednoj majci sa Staten Islanda, ije
je dijete bilo bolesno, rekao je-. Pronaite Dobbinsa, to ju je ko
nano i odvelo mladom osteopatu, dr. Franku Dobbinsu, koji je tek sti10

gao u Staten Island, pa mu ime jo nije bilo ni u telefonskom imeniku

New Yorka. I upravo kao to Cayce nikada osobno nije upoznao Dobbinsa, tako ni Dobbins nikada nije ni uo za Caycea. Recepti koje je
preporuivao esto su bili podjednako nerazumljivi. Neki su obuhva
ali desetak razliitih sastojaka za veinu kojih prosjean ljekarnik ni
kada nije ni uo, a sam je Cayce pak bio potpuno neobrazovan, jer u
svom rodnom Hopkinsvilleu, u Kentuckyju, nije otiao dalje od estog
razreda. esto su pripravci bili sasvim nepoznati. Na primjer, jednom
je ovjeku kojeg je muio reumatizam preporuio clary water. Niti je
dan ljekarnik za to nikada nije uo. Stoga je ovjek objavio oglas u
trgovakom asopisu, raspitujui se kako bi mogao doi do takvog pri
pravka ili ga sam napraviti. Vidjevi oglas, iz Pariza mu se javio jedan
ovjek iji je otac proizvodio taj pripravak, ali ga je prestao proizvodi
ti prije gotovo pedeset godina. Priloio je prijepis izvornog recepta.
Moete ga i umnoiti, ako elite. U meuvremenu je Cayce provje
ravao svoje itanje i u transu si postavio pitanje kako bi se mogla
napraviti clary water. Njegovi su se podaci u potpunosti slagali s re
ceptom iz Pariza.
Kako je to uspijevao? Dr. Wesley H. Ketchum, lijenik s tradicio
nalnim medicinskim obrazovanjem, ali raznovrsnim pristupom, ne
koliko je godina koristio Caycea kao pomo u svojoj praksi, davi mu
naziv vidovitog dijagnostiara, a znatieljnim je lijenicima priao ka
ko Cayce djeluje, i to prema Cayceovom vlastitom opisu svojih moi.
Um Edgara Caycea, rekao je Ketchum sumnjiavoj bostonskoj
lijenikoj skupini, prijemiv je na sugestiju, kao i svaki drugi pod
svjesni um, ali osim toga on ima mo tumaenja onoga to prima od
nesvjesnog uma drugih ljudi. Podsvjesni um nita ne zaboravlja.
Svjesni um prima dojam izvana i sve misli prenosi u podsvijest, gdje
one ostaju ak i u sluaju unitenja svijesti. Mnogo prije nego je
humanist Jung iznio svoju zamisao o kolektivnom nesvjesnom, Cayce
je oigledno provodio ono to je Jung samo ustvrdio. Cayceova je
podsvijest, tumaio je Ketchum, u izravnoj komunikaciji sa svima
ostalim podsvjesnim umovima, i u stanju je svojim objektivnim umom
tumaiti i priopavati drugima dojmove koje je primio od drugih
objektivnih umova, tako prikupljajui sveukupno znanje koje posje
duju beskonani milijuni ostalih podsvjesnih umova.
Ketchuma se, koji je jo iv i prebiva u Kaliforniji, osobito dojmi
lo to to mu je Cayce ispravno rekao da nema upalu slijepog crijeva,
iako je sedam lijenika uporno tvrdilo da ima, preporuujui operaci
ju. Cayce je napadaje pripisivao uganutoj kraljenici koja je uzrokova
la prignjeenje ivca i perifernu bol, i preporuio mu tretman kod
osteopata. Uz Cayceov tretman stanje se poboljalo, i Ketchuma slije
po crijevo vie ga nikada nije muilo. S lijenicima nije doao u su11

kob, jer je i sam svoj poremeaj dijagnosticirao kao upalu slijepoga

crijeva.
Onome koji odlui istraivati njegovo djelo, u Cayceu e prepoz
nati ne samo iscjelitelja, nego i savjetnika i filozofa. Mnogo prije svoga
vremena bio je svjestan da najvei dio tjelesnih bolesti izrasta iz uma,
iz osjeajnih razoarenja, mrnje, bijesa. Jednoj je eni savjetovao da
se proisti i tjelesno i mentalno. Odravajte duh u pozitivnom stavu.
U svakom pojedincu prepoznajte ono to prua nadu, to moe po
moi. Ne traite tue pogreke, nego otkrijte njihove vrline, i time e
se te vrline uveati. Jer mi postajemo ono o emu razmiljamo. Jed
noj drugoj eni, koju su muile kronine prehlade, rekao je: Umjesto
da osjeate mrnju, vi ljubite; umjesto da prigueno diete, diite
snano. I djelovalo je. Godinama se nije razboljela od prehlade - da
nas je vedrog raspoloenja, a put joj je ruiasta kao u mlade djevoj
ke, iako je ve zala u ezdesete.
Istu je filozofiju primjenjivao na narode, naglaavajui da su i oni,
kao i ljudska tijela, u zavadi sami sa sobom, i da se hrane ljubomorom,
zlom i mrnjom. Kad su ga jednom upitali to bi ameriki narod mo
gao uiniti da ostvari trajan mir, odgovorio je: Ovdje (pri itanju)
nema nikakvog amerikog naroda. Stvar je u tome da ponete od se
be. Ako u sebi ne moete ostvariti ono to biste htjeli imati na razini
naroda ili bilo koje pojedinane zemlje, nemojte to ni nuditi drugima.
Koliko god bio pouzdan na podruju medicine, to je bio samo dio
njegovih moi. Bilo je onih koji su mislili da je Cayce nepogreiv i u
svemu ostalome, ako je nepogreiv kad se radilo o njegovoj vlastitoj
podsvijesti, budui da je izvor u svakom sluaju isti. Zato bi, upitao
je sjedokosi stari morski vuk, kome je Cayce na daljinu od tisuu i esto
kilometara tono postavio dijagnozu, bio potpuno u pravu u pogle
du lijeka za moja bolesna lea, a grijeio u neemu drugome? Bilo je
to pitanje koje sam si neprestano morao ponavljati, dok sam
prouavao mnoga od drugih udesa o kojima je govorio u snu: tona
proroanstva kojima je potresao cijelu Zemlju, predvianja svjetskih
dogaanja, Atlantida, reinkarnacija, potanki opis geolokih promjena
u prolosti zbog kojih su nestajali cijeli kontinenti. Bila je tu i jo jedna
zanimljivost. Zato se, ako je posjedovao neograniene moi prori
canja, on sam nije obogatio, tragajui za naftom ili zlatom, kladei se
na utrkama ili burzi, umjesto to je najvei dio svoga ivota bio tako
jako siromaan?
Ironija je u tome to su se drugi obogatili na temelju njegovih
iskaza o kretanju na burzi; drugi su pronali naftu, ondje gdje je on
rekao da e je biti, a trei su, koliko se zna, pobjeivali na konjskim
utrkama. Ali sam Cayce nikada nije ostvario nikakvu dobit. Moda se
odgovor krije u samim njegovim itanjima, koja neprestano nagla12

avaju da ih se ne treba koristiti za materijalni dobitak. inilo se da ne

dobiva nitko od onih kojima je dobit bila glavni pokreta. Jedan je
burzovni meetar izgubio svoje bogatstvo koje je dobio uz Cayceovu
pomo, kad je uporno igrao na burzi, to se protivilo Cayceovom sav
jetu; mukarac koji je dobio na konjskim utrkama, zavrio je u zatvoru
zbog toga to je zloupotrebljavao Cayceov dar. Cayce je pak bio nat
prirodno toan, predvidjevi slom burze 1929. godine gotovo na dan,
govorei kako u Floridi, u okrugu Dade, ima nafte kad su svi raz
miljali samo o naranama i grejpu, a ujedno je tono oznaio zavr
etak depresije. Razmatrajui svoj vlastiti rad, Cayce je osjeao da je
naglaavanje materijalistikih pitanja negativna sila, koja unitava od
Boga poklonjen smisao toga rada. Kad god bi u nesvjesnom stanju ra
dio na podruju dobitka, svoga vlastitoga ili neijega tuega, uvijek bi
patio od snane glavobolje, ili, u najteim sluajevima, od afonije, od
nosno gubitka glasa. Za to postoji upadljiv primjer. Na poetku dvade
setog stoljea, podvrgnuvi se ispitivanju, lijenicima u Bowling Greenu u Kentuckyju opisivao je do u potankosti kretanje jednog posred
nika za nekretnine u New Yorku, kako se uspinje u svoj ured, puei
cigaru i zvidei Annie Laurie. Budui da se izvjee u potpunosti
slagalo sa stvarnim kretanjima toga ovjeka, posrednik je u tome
odmah uoio razliite mogunosti. Sjeo je na prvi vlak za Bowling
Green. Njegov je prijedlog bio jednostavan. Vodim vas sa sobom, re
kao je, i nas emo se dvojica obogatiti na Wall Streetu.
Tek oenjeni Cayce raspravljao je o tome sa svojom suprugom,
Gertrude, koja je bila pokretaka snaga njegova ivota, a ona je vjero
vala da bi to bila zloupotreba njegove moi, zbog koje bi mogao pati
ti. Kad jednom prestane pomagati ljudima, rekla mu je znaajno, i
sam e se razboljeti.
Kad ga je Cayce odbio, Njujoranin je zatraio jo jedno ponov
ljeno itanje. Budui da je ovjek proputovao veliku udaljenost,
Cayce se suglasio. Pao je u trans, a kad se probudio, mukarac je ve
bio otiao s hrpom biljeki. Te se noi Cayce vrtio i preokretao po kre
vetu, jer nije mogao spavati. Glava ga je jako boljela. Nakon nekoliko
dana pokazalo se i objanjenje. Posrednik za nekretnine iskoristio je
Cayceovo nesvjesno stanje i njegov podsvjesni um. Svojim se prijate
ljima radosno povjerio da je p o m o u podataka koje je dobio od
Caycea, koji nita nije posumnjao, u jednom jedinom hitrom potezu
prigrabio dvadeset tisua dolara.
Nakon jo jedne zgode kad su lijenici s njim izvodili pokuse, za
badajui u njega igle kako bi ispitali je li zaista u transu, Cayce je od
luio da vie nikada nee obavljati niti jedno itanje ako ne bude pri
sutan netko kome moe bezuvjetno vjerovati. Takva je osoba bila nje
gova supruga, Gertrude, koja je od tada nadgledala tisue itanja.
13

Uza sve svoje nametljive moi, Cayce je bio skroman, religiozan i

bogobojazan ovjek koji je svakoga dana svoga ivota itao Bibliju.
Primao je svakoga i to u bilo koje doba, iako je za njega bio napor oba
vljati vie od dva itanja dnevno. Bio je uhien dva puta, jednom zbog
bavljenja medicinom bez dozvole, a drugi put zbog proricanja budu
nosti. Pa ipak, nikada nije itao o zdravlju, ako nije bilo izriitog zahtje
va, niti je ikada ikoga odbio zbog toga to mu ovjek nije mogao pla
titi. Kad je bio u najveoj novanoj nestaici, tijekom depresije, dok su
se gomilali neplaeni rauni, njegovi su pokrovitelji, The Cayce Foun
dation (Zaklada Cayce), osjeali da klijenti koji nemaju novanih po
tekoa ipak pokuavaju izbjei uplaivanje uobiajenog iznosa za
jedno itanje u blagajnu Udruge za istraivanje i prosvjeivanje. Taj je
iznos obino iznosio dvadeset dolara. Stoga je novarski odbor koji je
bio pod pritiskom zaelio odbiti prevarante, postavivi pitanje usnulom Cayceu: Onima koji ne mogu platiti, bit e pruena besplatna po
mo. Onima koji mogu platiti, a ipak odbiju makar neto pridonijeti,
bilo putem svojih usluga ili novaca, zar emo uskratiti svaku buduu
pomo? Zar bismo na taj nain slijedili ispravan put?
Mora da je takav odgovor uvelike razoarao upravitelje njegove
sve siromanije riznice, ali to je bilo tipino za Caycea: Kia pada pod
jednako i po pravednima i po nepravednima. Od odbijanja makar i sa
mo jedne osobe, zbog bilo kojeg razloga, ne stvarajte eljezno pravilo.
Bio budan ili usnuo, Cayce ni u kojem smislu nije bio obian
ovjek. Kraj njega su se ljudi odmah osjeali ugodno, a inae stidljivi
i povueni stranci prili bi tome tankom, pogurenom ovjeku prija
teljskog pogleda i rukovali se s njim. esto bi mu za radnim stolom
iznosili svoje najosobnije potekoe, ili bi mu pisali iz svakog ugla svi
jeta, a on bi im uvijek odgovarao preciznim rukopisom koji je pokazi
vao jasnou miljenja, ak i ako bi krivo napisao koju rije. Bio je
ivahno duhovit, i uivao je u alama na vlastiti raun. Biste li eljeli
o neemu razgovarati sa mnom? jednom je upitao neku enu. Da,
odgovorila je, ali ja elim uti to ete mi rei dok spavate, gospodi
ne Cayce, a ne dok ste budni.
Prilazila bi mu i najstidljivija djeca, a Cayce nije pridavao mnogo
vanosti njihovom prijateljskom ponaanju. S osmjehom je razmiljao
da bi lako moglo biti da su se ve i prije upoznali. Na primjer, jedno
ga dana, kad je navratio u brijanicu u Virginia Beachu, jedan mu se
mali djeak smireno popeo na krilo. Otac, kojega su iali, pogledao
ga je. Ne smetaj ovjeku, rekao mu je. Ti ga ne poznaje.
Djeakove su se ruke vre stisnule oko Cayceova vrata. Ali ja
ga poznajem, rekao je. Zajedno smo gladovali na rijeci.
To je zapanjilo ak i Caycea. Jer je u jednom itanju, za koje je
znala samo njegova obitelj, vidio sebe u prethodnom ivotu kako se
14

na splavi sputa niz rijeku Ohio, bjeei od skupine ratobornih Indi

janaca. Indijanci su ih konano ipak dostigli i ubili, to je vjerojatno bi
lo svejedno, jer su ionako polagano umirali od gladi.
Godine 1923. dolo je do zapanjujueg preokreta. Do tada je Cay
ce radio samo na tjelesnoj ili zdravstvenoj strani itanja. Ali te godine,
potaknut otrim ispitivanjem Arthura Lammersa, tiskara iz Daytona u
Ohiou kojeg je zanimala religijska filozofija, Cayce je poeo obavljati
ivotna itanja, pratei iskustva iz prethodnih ivota. To bijae Cayceov uvod u reinkarnaciju, povratak due na Zemlju u drukijem tije
lu - to je bila zamisao koju on, ironino, jo nije bio pripravan prih
vatiti. Lammers je, zaokupljen propitivanjem ovjekove svrhe u sve
miru, vidovnjaka obasuo najrazliitijim pitanjima iz svoje oigledno
beskrajne riznice znanja. Lammers je pitao ono to su pitali svakog os
jeajnog ovjeka od samih poetaka vremena:
to je ljudska dua?
Odakle dolazi i kamo odlazi?
Je li ovjek samo jo jedan stvor prirode, kojem je dosuen kra
tak ivot na Zemlji, a zatim se kao i opalo lie pretvara u prainu?
Na ta je pitanja Cayce pri punoj svijesti mogao samo slegnuti ra
menima. Pokuajte s Biblijom, rekao je, u njoj se kriju odgovori na
sva pitanja.
Lammers je iskrivio lice. Proitao sam Bibliju, a ipak pitam vas.
Cayceu nikada nije palo na pamet da razmilja o podrujima ivo
ta nakon smrti, a kao roeni fundamentalist, odbijao je filozofiju koju
nije prihvaalo ortodoksno kranstvo.
Reinkarnacija, tvrdio je Lammers, jednostavno obuhvaa uv
jerenje da je dua vjena, da se povremeno ponovno pojavljuje u dru
gim fizikim tijelima, tako da neprestano traje kao instrument svoga
vlastitoga razvoja. Istakao je nekoliko biblijskih navoda koji oigled
no prikazuju prihvaanje reinkarnacije. Oni idovi koji Isusa nisu
prepoznali kao Krista, primijetio je Lammers, zapitali su ga je li on
Ilija koji je doao pozdraviti dolazak Mesije, a on je odgovorio da je Ili
ja ve doao, a oni ga nisu prepoznali. Navodio je iz Biblije: Tada uenici shvatie da im govori o Ivanu Krstitelju.
Cayce nije bio uvjeren, ali pod blagim poticanjem Lammersa i
njegovih prijatelja, njegova je podsvijest poela prizivati iskustva pro
lih ivota. To ih je odvodilo ne samo u takve egzotine poznate zem
lje kao to su drevna Indija, Kina, Perzija i Egipat, nego i u legendarna
mjesta kao to su izgubljena Atlantida i potopljena Lemurija u Tihom
Oceanu. Kako se pojavljivalo vie takvih itanja, povremeno su uzi
mala oblik tumaenja, a ne prianja. Cayce bi ocrtavao kako je iskust
vo iz prolog ivota utjecalo na sadanjost, i to pojedinac mora nad15

vladati da bi ispunio svrhu svoga ivota. Za razliku od mnogih reinkarnacijskih terapeuta, koji se bave matarijama o uvenim prijanjim
utjelovljenjima, Cayce je uporno tvrdio da ovjek u odreenom tre
nutku moe ivjeti samo jednim ivotom. ivot je ono to se zbiva
danas, esto je tvrdio.
Kako se sve vie uputao u itanja prolih ivota, esto je u transu
govorio stranim jezicima, najee poznatim romanskim jezicima. Ali
kad ga je jednom jedan grki uenjak zatraio da govori grkim, pro
govorio je homerskim grkim jezikom, kao da je ivio u tome razdob
lju. Naravno, iz njegovih izleta u reinkarnaciju izronila je Atlantida, bu
dui da su toliki mnogi ljudi nekada davno ondje ivjeli. U svojim
raspravama o Atlantidi, opisujui njezin napredak i propast, rekao je
da su posljednji otoci nestali u podruju Kariba, prije otprilike deset ti
sua godina. Predvidio je da e ta zemlja ponovo, i to uskoro, izroniti
na tome istom mjestu. Meutim, uzdizanje e biti postupno, a ta zem
lja moda se neko vrijeme nee pokazati. Pria o Atlantidi bila je tajan
stvena, ali oaravajua. Pri drevnom raspadu Atlantide Cayce je vidio
irenje njezine nadmone kulture irom Sredozemlja, Srednje i June
Amerike, pa ak i u nekim dijelovima Sjedinjenih Drava. Arheolozi
koji su poli Cayceovim tragom sada se pojavljuju s podacima o do
maim civilizacijama u Peruu, Meksiku, Novom Meksiku, gdje je kul
tura postojala i prije nekih deset do dvanaest tisua godina - u vrije
me nestanka Atlantide.
S vremenom je, prouavajui svoja vlastita itanja, vjerujui u
svoje podatke, Cayce poeo vjerovati u reinkarnaciju i - Atlantidu. Za
prvu se inilo da fundamentalistiki ureenome Svemiru, pa ak i
njegovom prividnom kaosu, prua smisao, a druga je bila uvjerljiva s
obzirom na katastrofe koje je viao u prolosti i predviao za
budunost. Osim toga, bila je tu i Biblija. Nije li Joua, u ime Gos
podina Boga, rekao ljudima Izraela: Neko su oci vai, Terah, otac
Abrahamov i Nahorov, ivjeli s onu stranu Rijeke i sluili drugim bogo
vima. A ja sam uzeo oca vaega Abrahama s one strane Rijeke i pro
veo ga kroza svu zemlju kanaansku.
Budui da je sumnjao, povremeno je bilo prilino zanimljivo vid
jeti kako Cayce podsvjesno primjenjuje prola ovjekova iskustva na
razumijevanje vrlo opipljivih potekoa u ovome ivotu. Kad mu je po
savjet dola dvadesetpetogodinja ena, s karmom - ili dugom - na
putanja drugih ljudi, Cayce joj je savjetovao: Ono to je posijano
jednoga dana mora biti i ponjeveno. Donosili ste razoarenje drugi
ma. Danas se iz svojih vlastitih razoarenja moete uiti strpljivosti,
najljepoj od sviju krijeposti i najslabije shvaenoj od sviju.
ena ga je nestrpljivo zapitala kako bi se mogla udati za mukarca
kojega eli. to bih ja mogla pripomoi u tome?
16

Kako iskustvo pokazuje, rekao je usnuli Cayce, nemojte initi

previe. Radije se postavite u poloaj pomagaa kad budete potrebni.
Ne pourujte i ne savjetujte, nego sluajte.
S. i ja neprestano se svaamo i nesretni smo jedno s drugim naj
vei dio vremena...
(Cayce ju je prekinuo): Nije li se to moglo i oekivati, s obzirom
na situaciju?
Pristajemo li jedno drugome? Bismo li trebali nastaviti svoj odnos
kao ljubavnici, pripremajui se za vjenanje, ili bi bilo bolje da raski
nemo?
Cayce joj je ponovo, nakon kratke utnje, pruio savjet, oigled
no parafraziran iz knjige Frances Anne Kemble, Faith (Vjera). Bolje je
vjerovati i samo jednom srcu, makar ono bilo lano, nego sumnjati u
jedno srce koje je vjerno, i to e blagosloviti va ivot i pruiti vam pra
vo razumijevanje.
Mlada je ena bila uporna. Postoje li naznake da bih se tijekom
ove inkarnacije trebala udati? Ako je tako, kad i gdje u susresti tu oso
bu?
Ne prije vaeg tridesetog roendana. Trebala je ekati jo pet
godina.
Nepokolebljiva, prihvatila se drugih naina: Kakva je svrha mo
ga ivota, ivim li u skladu s Bogom tako da Ga odraavam i da svima
donosim radost?
Teko da je takav odgovor zahtijevao mistiara. Proitajte ono
to smo dobili ovdje. Mnogo je toga postignuto, a mnogo tek treba po
stii. Ne urite u svojim odabirima, nego znajte da nita ne dolazi
silom, nego potpunim predavanjem Njemu.
Bio je to jednostavan, vrst savjet, i u skladu sa ovjekom koji ga
je dao. Na prvi pogled nitko Caycea ne bi smatrao mistiarom. Kako
je stario, njegova je smea kosa postajala rjeom. Imao je otro, du
hovno lice, uvuenu bradu i svjetlucave plavosive oi iza naoala bez
okvira. Mogao je biti uitelj, seoski lijenik, prodava, bilo to, samo
ne ovjek koji se bavi tajnim znanostima. Kad bi mu ljudi doli zbog
itanja, umjesto da svaki sjedi u svom vlastitom odjeljku dok on pro
nalazi njihova tijela, skromno bi ih pozdravljao, obeavajui samo da
e dati sve od sebe. Ponekad podaci ne bi dolazili. To nije u mojoj
moi, ispriavao se.
Drao se uobiajenog obreda. Da ne bi dolo do zastoja u krvoto
ku, skidao bi kaput i kravatu, otkopavao okovratnik i dugmad na ru
kavima, razvezivao cipele. Tada bi legao na lea na leaj u svojoj rad
noj sobi, stavljajui ruke na elo. Povremeno bi se ugodno nasmijao
prije nego bi odgovorio na uputu da se prepusti snu. Kao znak, Ger17

trude bi se nagnula i dodirnula mu obraz. Sklopio bi oi, prekrstio ru

ke na prsima i poeo duboko disati. Gospoa Cayce i Cayceova tajni
ca i povjerljiva pomonica, Gladys Davis, sklopile bi oi na molitvu.
Kad bi Cayce uzdahnuo, ravnomjerno diui, kao svaki ovjek dok
spava, Gertrude bi poela tiho govoriti, dajui mu uputu koja je
omoguivala itanje. Ispred tebe je tijelo M. L.-a , koji se nalazi u Chicagu (navela bi ulicu i adresu). Briljivo e pregledati to tijelo, pod
robno ga ispitati, i rei mi u kakvom se stanju sada nalazi, pronalazei
uzroke postojeeg stanja, a i lijek za iscjeljenje i ublaavanje stanja
toga tijela. Govorit e razumljivo, uobiajeno sporo, odgovarajui mi
na pitanja dok ti ih postavljam.
Oigledno da Cayce nije samo vizualizirao zdravlje odreenog
ovjeka, gdje god se on nalazio, nego i njegovu okolinu. Njegova bi
podsvijest katkad navodila imena ulica dok bi se kretao naokolo, ime
nujui ih ak i kad ne bi bila oznaena ploama s natpisom. Povre
meno bi oklijevao, govorei da je dotini ovjek napustio svoju kuu.
Jednom je potpuno prekinuo itanje, a sljedeeg se dana saznalo da
je upravo u tome trenutku bolesnik umro. Drugi put je, dok ga je ispi
tivao medicinski odbor kojeg je predvodio dr. John Blackburn iz Bow
ling Greena, opisao udaljenu sobu u kojoj je leao bolesnik. Opisao je
tapete, ukrase, namjetaj, pa ak i noni stoli u uglu; opisao je krevet
i posteljinu, imenujui i proizvoaa. Sljedeeg je dana sve bilo prov
jereno. U nekoj drugoj prilici, bolesni je pomorski kapetan, zaboravivi
na dogovor, u vrijeme odreeno za itanje napustio svoj brod, ali je
Cayce ipak uspio doi do njega. Vidite, rekao je kapetan, Cayce je
ve i prije itao za mene, i poznavao je moje navike.
Kad se radilo o zdravlju, Cayceov je uspjeh bio doslovno nepo
greiv ako su ljudi slijedili njegove preporuke. Bez obzira na to, esto
su odbacivali njegove savjete, bilo stoga to je tretman zahtijevao pre
vie vremena ili napora, ili stoga to bolesnik nije mogao pronai tak
vog terapeuta koji bi mogao provesti Cayceove upute. Povremeno bi
nestrpljenje ak i najdrae Cayceove oboavatelje uputilo prema tera
piji koja je obeavala bre iscjeljenje. Cayceov prijatelj i biograf, Tho
mas Sugrue, iskuavajui Cayceovo tegobno iscjeljivanje oigledno
artritisnog stanja, poeo se aliti zbog sporog oporavka. Naglaavajui
da e oporavak biti polagan, Cayce mu je preporuio tegobnu gal
vansku kupku s otopinom zlatnoga klorida. Umjesto toga, Sugrue se
naglo okrenuo udotvornim lijekovima, koji su tetno djelovali na nje
gov sustav, tako da je nekoliko mjeseci kasnije, nakon operacije, umro.
Teko da je postojalo bilo to zemaljsko ili nebesko, to Cayceova
sveopa svjesnost nije istraila. Usnulog je Caycea privlaila dugovje
nost, odnosno njezin nedostatak. Dugaak je ivot za Caycea bio pos
ljedica nesebinosti, pa je isticao da e se ivotni vijek s vremenom
18

najvie poveati kod onih naroda koji su najovjeniji. Otkrijte kod

kojeg se naroda ivotni vijek poveao sa ezdeset na osamdeset i etiri
godine, i otkrit ete tko slui Bogu. Iznenauje to je u Rusiji, nakon
to je predvidio propast komunizma, uoio i izriito produenje ivot
nog vijeka. Oekivan ivotni vijek u Rusiji, navodno odmah iza Engle
ske, iznosi ezdeset i osam godina, s tim to je u obzir uzeta samo pri
rodna smrt, a ne i nenadana smrt uzrokovana politikim imbenicima.
Cayce se esto mijeao i u znanstvena podruja. Jednom je iza
zovno govorio o smrtonosnoj zraci koju su stvorili Atlantiani da bi
unitavali opasne ivotinje. U jednom je itanju 1933. godine predvi
dio da e i ovdje biti do 1958. godine otkrivena slina zraka, pa je opi
sao i kako je neko djelovala: A taj (postupak djelovanja prema oko
lini) primjenjivao se uvelike na isti nain ili oblik kao i odailjanje iz
razliitih nuklearnih pogona ono to sada nazivamo smrtonosnom zra
kom - ili nadkozmikom zrakom - ono za im mnogi tragaju, a to e
dobiti iz stratosfere - ili kozmikih zraka - koje e biti otkrivene tije
kom sljedeih dvadeset i pet godina.
Kako se besmisleno to moralo initi u ono doba, a kako bi se bes
misleno inilo i danas da nema novinskih izvjea, kao to je ono ob
javljeno u Denveru, u prosincu 1961. godine: Znanstvenici razvijaju
smrtonosnu zraku koja bi sve na to se usmjeri trebala pretvoriti u
loptu plinovite pare. Dr. Carl L. Kober iz nuklearne elektrane Martin
otkrio je da e to oruje biti djelomino na nuklearni pogon. Svoju e
razornu silu postizati izbacivanjem nevjerojatno vrue zrake na odre
eni cilj... Razarajua zraka, koja zvui kao da je izala iz znanstvene
fantastike, bit e namijenjena za upotrebu u kopnenom ratovanju.
Kako znanost poboljava svoje metode istraivanja pretpovijesti,
neprestano e se pojavljivati nove mogunosti iskuavanja Cayceove
podsvijesti. Dok su Sjedinjene Drave i Rusija ukljueni u javnosti
malo poznatoj utrci u unutarnjem svemiru, dotle ameriki brodovi
za nadzor oceana, odnosno doslovce nepoznata Mala flota, obilaze
zemaljsku kuglu, pokuavajui istraiti tajanstvene dvije treine svijeta
prekrivenog morima. U ogromnom su prolazu izmeu Havaja i Aljas
ke otkrili planinski lanac dugaak oko tisuu i osamsto kilometara, iji
se vrhunci uzdiu otprilike tisuu osamsto metara od oceanskog dna a jo su gotovo tri i pol tisue metara ispod povrine. U Tihom ocea
nu drugi su oceanografi otkrili rijeku koja tee otprilike est tisua petsto kilometara du Ekvatora. Moda su, kao to to tvrdi Cayceova pod
svijest, veliki kontinenti uistinu neko bili nagomilani u Sjevernom
Atlantiku i Junom Tihom oceanu, gdje su ih na kraju progutale kata
klizme, kao to bi se moglo dogoditi i drugim kopnima, ako su Cayce
ova proroanstva tona. Bez obzira na to, usprkos svim ovim sjenkama buduih smrti i razaranja, Cayceova je poruka poruka nade i
19

vjere: Znaj i spoznaj da je Zemlja Gospodinova, sa svim svojim pre

vratima i razdorima, sa svom svojom mrnjom i ljubomorom, sa svim
svojim politikim i gospodarskim poremeajima. A Njegovi putevi
nisu s ovu stranu spoznaje. ivei ih u malim stvarima, iz dana u dan,
neka ti pripadne ta sigurnost u samoga sebe, ta sigurnost u Njega. Jer
Njegova obeanja bijahu i jesu pouzdana. 'Neka ti srce ne bude uzne
mireno - u Boga vjerujte.' Vjerujte isto tako i u Krista, koji je rekao:
'Ako me volite, odrat ete moje zapovijedi, pa emo ja i Otac doi i
prebivati s vama iz dana u dan'.

20

Iako mnogo puta upozoren na Drugi svjetski rat, predviajui njegov

poetak i kraj, Edgar Cayce bio je zaprepaten kao i svi ostali kad su
na Pearl Harbor baene bombe. Tugovao je zbog rata, ne samo zbog
svoja dva sina koji su mobilizirani, ne samo zbog svih onih mladia
koji su se borili i umirali irom sedam mora, nego zbog dubokog osje
aja da ovjek nije nauio ivjeti sa sobom, a niti sa svojim Bogom.
Deset dana nakon to je Amerika ula u rat, svojoj je voljenoj sestri na
pisao: Nadam se da ti neu dosaivati sa svim ovim teretom kojeg sa
da nosim u srcu, ali ovaj rat me nagriza. Naravno da sam osjeao to
se sprema, ali sam se i u beznau nadao da do toga nee doi. Ali ne
prestano nas opominju da se 's Bogom nije rugati, i da to god ovjek
posije, to mora i ponjeti'.
Svojom je uobiajenom otvorenou priznao da nije imao nikak
vog vidovitog nagovjetaja o kukavikom napadu. Da, dobili smo
mnogo podataka i vienja o onome to se sprema, ali nikada nita
nismo dobili u svezi sa sedmim prosincem. Istovremeno je izrazio
svoju zabrinutost za mornariko osoblje koje je isplovilo iz susjedne
mornarike vojarne u Norfolku. Imao sam, a nadam se da ih jo
imam, nekoliko dobrih prijatelja na Havajima, nita od njih nisam uo
od tada, iako sam poslao nekoliko pisama samo dan ili dva prije nego
se to dogodilo. Neki su od njih u mornarici, ali nitko nije bio niti na
jednom od brodova za koje se izvjetava da su izgubljeni, ti djeaci za
koje se inilo da su mnogo toga dobili iz svog dodira s mojim radom;
obraaju mi se kao ocu, kao i moji vlastiti djeaci - i rekli su mi da sam
upravo ona vrsta oca koju bi rado imali. Stoga ti je vjerojatno jasno
koliko sam ovih dana zabrinut.
Iako je bio okruen ljudima koji su ga voljeli, bio je osamljen. Na
lik Lincolnu i Leeju, kojima se divio, svoja je uvjerenja nosio u srcu, a
ta su uvjerenja bila sveobuhvatnija ak i od njihovih - a to je potreba
da ovjek shvati Boju svrhu za ovjeka na Zemlji. Sve to je govorio
ili inio u svojim zrelim godinama bilo je tome podreeno. Samo mu
je to pomoglo da izdri godine sumnji, sramote i neimatine onih koje
je ponajvie volio. Da sam makar i na trenutak pomislio da je moj rad
bezvrijedan, istoga bih ga se trenutka odrekao.
21

U jednom od teih razdoblja svojega ivota, nakon to je bio uhi

en kao pogada sudbine u New Yorku, vratio se kui u Virginia
Beach obuzet krajnjim oajanjem, pitajui se zato bi, ako je njegov
rad vrijedan, on i njegova obitelj trebali patiti od neprestanih udara
ca. Tome se gorljivom ueniku Biblije, u njegovom oajanju, pouka o
Jobu koji je bio izloen dugotrajnoj patnji, uinila beskorisnom. I tako
je odluio napraviti itanje za sebe samoga, s tim to je njegova supru
ga, Gertrude, postavila pitanje zato ga njegova mo, ako uope
postoji, nije upozorila na zamku koju mu je postavila policija. Odgovor
nije bio onakav kakvog je oekivao. Kad se probudio, njegova supru
ga i njezina pomonica, Gladys Davis, rekle su mu kako je glasila poru
ka: Odreena je koliina patnje neophodna za bolji razvoj due. Vi
dovnjak koji je pretrpio mnoga iskuenja, protresao je glavom i teko
uzdahnuo. ini se da mogu pomoi svima osim sebi.
Tako je bilo i u potrazi za naftom, s ulaganjima, s jednostavnim
poslovima s nekretninama, sve dok Cayce nije dobio osjeaj da mu
nije sueno da se ikada susretne s obiljem. Istovremeno je Cayce rijet
ko brinuo o novcu. Njegov stav prema novcu bijae gotovo djetinjast.
Kao i jedan prijanji mistik, Bronson Alcott, transcendentalist iz Concorda, osjeao je da e se Gospod pobrinuti za njega. I inilo se da je
bio u pravu, iako za njegovu djecu nije bilo neobino da imaju zakr
pe na odjei, a Cayce rupe na cipelama. Jedne je otre zime obitelj os
tala bez grijanja. Djeca, zamotana u kapute, podigla su pogled s bijed
nog objeda, i ula kako njihov otac smireno moli od dobrog Gospoda
da im poalje drva za vatru.
Nekoliko sati kasnije zauo se kucaj na vratima. Bio je to nadgled
nik tvrtke koja je distribuirala elektrinu struju. Njegovi su se radnici
spremali sruiti stari stup za svjetiljku ispred Cayceove kue, a da bi
dobili nuno odobrenje bili su voljni ispiliti stup u drva za vatru i sloiti
ih na tratinu. Jednom drugom zgodom, oblinja je trgovina mjeovi
tom robom ukinula kredit Cayceovoj obitelji - sve dok ne plate raun
od osamdeset i sedam dolara i pedeset centi. Izmuena gospoda Cay
ce prijetei je zahtijevala od supruga da na neki nain prikupi novce.
Ne brini o tome, majko, smireno je rekao, novac e se pojaviti. I
spokojno je otiao u ribolov.
Toga se jutra pojavio potar s pismom. Unutra je bio ek koji je
glasio na svotu upravo dovoljnu da isplate raun. Gospoda Cayce za
hvalno je uzdahnula. Edgare, sada to odnesi u trgovinu, radosno je
rekla.
Dobro, majko, rekao je dobroudno.
Vratio se nakon sat vremena s novim tapom za pecanje i mno
tvom pribora. Gospoda Cayce pogledala ga je s oajanjem u srcu.
Edgare, rekla je, nisi valjda...?
22

Ne brini o tome, majko, rekao je potpuno smireno. Novac e

ve stii.
Jednom, kad nije bilo novaca za osnovne potrebe obitelji, kao niti
za plau tajnici, njegova ga je ena zapitala da objasni zato bolje ne
zarauje. S obzirom na injenicu da Edgar Cayce cijelo svoje vrijeme
posveuje svome radu, to je razlog zbog kojeg nije u stanju zaraditi
dovoljno novaca da bi uzdravao sebe i svoju obitelj, i na koji nain
moe on, Edgar Cayce, popraviti ovakvo stanje?
Gospoda Cayce u oekivanju je promatrala Edgarove usne kad su
se poele pomicati: ivi blie Njemu, koji poklanja sva dobra i savr
ene darove, i trai i dobit e; kucaj i otvorit e ti se. Daj i etverostru
ko e ti se vratiti. Nikada se nije dogodilo da ono najnunije nedosta
je, niti e se to ikada dogoditi, sve dok prije svega i najvie od svega
prianja uz Gospodinove rijei.
Prorokova obitelj ne bi pripadala ljudskom rodu da svi nisu podi
gli ruke u zrak. Ali, kako e budunost pokazati, Cayce je opet izrekao
proroanstvo. U svakom bi se tekom razdoblju vrata otvorila, a Gos
pod bi ih nadario.
Suprotno prevladavajuem dojmu, Cayce je i budan bio vidovit,
upravo kao i u snu. Neprestano je oko glava ljudi viao polja svjetlosti
- aure - koje su mu govorile o stanju njihovih osjeaja i zdravlja. Jed
nom je u njegovu radnu sobu stupila neka ena koja se tek posvaala
sa svojom susjedom. Podigao je svoj blagi pogled s Biblije. Oko tebe
vidim crvenu auru. Vrati se sljedei tjedan kad vie ne bude ljuta.
Drugi put se zabrinuo za jednu enu koja nije imala aure. Dva
dana kasnije bila je mrtva.
Budui da je toliko snano bio svjestan svega oko sebe, bilo mu je
teko opustiti se kao obina osoba. Morao je ulagati trajan napor da
se zatvori. Postojalo je nekoliko naina na koje se mogao udaljiti od doj
mova. Volio je igrati karte, ali je jednom, a da ak nije ni pogledao kar
te, ispravno proitao pedeset i dvije karte u nizu, kako bi pokazao da e
ta partija brida biti dosadna. Osim Biblije, jedino to ga je oputalo bilo
je pecanje i vrtlarenje. Satima je volio sjediti na malom pristanitu iza
kue, zabacujui udice u svjeu vodu jezera. Djeca bi dolazila k njemu
i razgovarala s njim dok je pecao, a on bi im priao prie, koje je pam
tio iz svoga vlastitog matovitog djetinjstva. Pecao je kad je kiilo, kad
je puhao vjetar ili snijeilo, jer je u pecanju pronalazio utoite.
Najsumornije bi dane provodio u svome vrtu, smirujue se obra
ajui biljkama. Njemu je cvijee raslo ondje gdje se nikada prije nije
pojavljivalo, jer ga je njeno njegovao, kao da je svaki cvijet ovjek.
Otro je bio svjestan svega to je postojalo vani, a okom punim poto
vanja promatrao je sve to je ivjelo. Jednog osobito radosnog pro23

ljetnog jutra je zabiljeio: Krasan dan - oglasila se nova ptica - ini se

kao da se pojavio neuobiajen broj ptica, ili sam ja tek postao svjestan
njihove prisutnosti? Ranojutarnji cvrkut sjenice, modrovoljke, eve,
drozda, crvendaa, ptice rugalice, a neke cvrkuu kao kanarinci, ali
su crveno-smee, a enke su uto-crne, to su prekrasne ptice - prije
smo ih nazivali tkalcima, ali ve ih godinama nisam vidio. O, ne smi
jem zaboraviti kosa, tako je zgodan.
U Cayceu je bilo svojevrsne djeake nespretnosti koja kao da ni
je pripadala mistiku. Kad je bio mlad, pipniari mu nisu htjeli poslui
vati pie, a povremeno mu nije bilo doputeno igrati bilijar.
Kad je jednom traio posao, uao je u trgovinu cipela, i poeo po
sluivati nekog kupca. Poslovoa, vidjevi ga kako radi, rastreseno je
mladog stranca poslao u banku da promijeni novac, pa je Cayce nas
tavio raditi i cijeli taj dan. Te ga je noi zbunjeni poslovoa upitao
kako se sve to dogodilo. Netko me zamolio da mu neto dodam, a ja
sam to i uinio, jednostavno je odgovorio Cayce. Na tom je poslu os
tao osamnaest mjeseci.
Pisci koji su pisali o njemu, a koji ga nikada nisu vidjeli, nepresta
no su ga opisivali kao nepismenog, ali to je oigledno bilo pogreno.
Jer kako su godine prolazile, mladi koji je u estom razredu napustio
kolovanje, mnogo je nauio u svijetu. Politiari, poslovni ljudi, profe
sori i znanstvenici s njim su raspravljali o svojim problemima. Po
sjeivao je njihove domove, druio se s velikim i malo manje velikim
ljudima, a i oni su njega posjeivali, privueni znatieljom i potrebom.
itao je novine, ali je samo ponekad otvorio koju knjigu, osim Biblije,
koju je itao cijelu godinu, neprestano u njoj pronalazei novi izvor
nadahnua. Kao i kod Lincolna, to je itanje utjecalo na njegovo pi
sanje u svjesnom stanju, tako da mu je pisanje bilo saeto i suvislo, ia
ko je njegov nesvjestan govor uvijek ostao kien i zanesen. U koli je
doivio neuspjeh i napustio je u petnaestoj godini, jer vie nije mogao
upregnuti svoj um, koji je ve i tada pokazivao znake podsvjesnog
razvoja, u relativno primitivan proces uenja, koji je bio oigledno
besmislen u odnosu na njegov vlastiti kanal otvoren prema sveopem
umu. Kasnije u ivotu briljivo je pregledavao svoja vlastita itanja, i o
njima ravnoduno govorio kao o podacima; iz njih je mnogo toga cr
pio, na tako raznolikim podrujima kao to su zdravlje, homoseksual
nost, astrologija i politika.
Sveukupnost njegove vjere premoivala je sve religijske granice.
Podjednako je bio kod kue s katolicima, protestantima, idovima,
hinduistima i budistima. Jednako je reagirao na zanimanje koje je u
svima njima osjeao. esto je s ocem Brennanom, upnikom katolike
crkve Zvijezda mora, vodio razgovore o traganju due, ali ispred kue.
Dobri se otac nikada nije osmjelio popeti stubama u Cayceov dom, ali
24

je inae na mnoge druge naine izraavao svoje ekumensko poto

vanje prema njemu. Jednoga dana, dok je Cayce boravio izvan grada,
kroz Virginia Beach projurio je uragan, plavei ulice i kue. Vrativi se
sljedeega dana, Cayce je siao u podrum da procijeni tetu. Ondje je
zatekao dvojicu sveenika - i katolikog i prezbiterijanskog, koji je i
vio nie u istoj ulici, kako do glenja u vodi izbacuju vodu iz podruma
kao da im njihove besmrtne due o tome ovise.
Za mnoge ljude koji su bili mnogo obrazovaniji i uveniji, Cayce
je bio autoritativan lik. Neki su ga s potovanjem nazivali sucem, drugi
kapetanom, mnogi su ga nazivali doktorom. Njegov prvi biograf,
Sugrue, jednostavno ga je nazivao efom.
Kao i mistini Lincoln, Cayce je lako sklapao prijateljstva, a posje
dovao je i onaj isti, priprosti, nain prianja pria. Ali za razliku od Lincolna, zbog one pretjerano osjetljive strane svoje prirode, bilo je odje
ljaka njegova uma koje ni s kim nije mogao dijeliti. Kad bi ga prepla
vile stravine vizije, kao to se esto dogaalo, svi bi postajali
izopenici. Na primjer, jednog svijetlog i sunanog lipanjskog dana
1936. godine, dok je kopao u vrtu, uo je zvuk koji je nalikovao zujan
ju roja pela. Podigao je pogled, zaprepaten, i na nebu ugledao
koiju koju su vukla etiri bijela konja. Pokuao je sam sebe uvjeriti da
je to puka mata, kad je zauo glas koji je govorio: Osvrni se iza
sebe. Okrenuo se i ugledao mukarca sa titom i kacigom, titnicima
za koljena i ogrtaem, ali potpuno nenaoruanog. Lice mu je bilo svi
jetlo, oklop od blistavog srebra. Podigao je ruku na pozdrav i rekao:
Koije Gospodnje i u njima tvoji jahai. Tada je nestao.
Potresen ovom pojavom none more usred bijela dana, Cayce je
ispustio motiku i potrao u kuu. Projurio je pored svoga sina, Hugha
Lynna, i zakljuao se u radnoj sobi. Kad je konano, nakon nekoliko
sati, izaao, izjavio je da je vidio pribliavanje Drugog svjetskog rata,
sa svim onim milijunima mrtvih. Bio je to udarac njegovom svjesnom
umu.
Kad bi na prvi pogled sklopio prijateljstvo, Cayce je vjerovao da
toga prijatelja poznaje otprije. Zbog svoga je vjerovanja u reinkarna
ciju, uz dodatak karmike prolosti, postao snoljiviji u odnosu prema
drugima, i osloboen tatine. Ipak, sve je vie potovao svoje vlastito
poslanstvo, i to s razlogom. Jednom ga je u radnoj sobi iznenadio
sveenik koji je doao ispitati njegovu mo. Dok je sveenik neopaeno ulazio, Cayce je neto ispod glasa mrmljao. Hvala ti, hvala ti, o,
Gospode, za jo jedan ivot. Samo nekoliko trenutaka prije uzbuena
je majka telefonirala Cayceu da mu se zahvali to joj je spasio djetece.
Pokuavao je pronai vremena za svakog ovjeka koji je imao
kakvih potekoa. Iako su njegova vlastita itanja govorila da treba
itati samo dva puta dnevno, ili na kocku stavlja svoj ivot, taj je broj
25

poveao na sedam ili osam itanja dnevno tijekom Drugog svjetskog

rata, zbog zahtjeva ne samo bolesnika, nego i roditelja koji su, kao i on
sam, bili zabrinuti za svoje sinove koji su otili u rat. Koliko se god is
crpljivao, pota se gomilala. Vidovitost mu je donekle pomagala. Jed
nom, dok su njegovi pomonici bespomono promatrali veliku vreu
s pismima, ne znajui odakle bi poeli, rekao je: Uzmite telegram, tu
se osjea hitna potreba. Pri samom dnu vree nalazio se telegram s
molbom za itanje, koji je ondje bio pogrekom stavljen.
Cayce je posjedovao uobiajene instinkte. Volio je drutvo lijepih
ena, kao i inteligentnih mukaraca. Povremeno bi neto popio, i to
uglavnom vino koje je sam radio. Groe je smatrao hranom. Ironi
no je to to je bio strastveni pua. Kad bi se njegovi oboavatelji tome
udili, on bi se toplo nasmijao i pokazao na nebesa: Ondje kamo ja
idem nema nikakvih cigareta.
Rijetko se zabrinjavao zbog svoga vlastitog zdravlja. Jedne je ve
eri za stolom oboavateljica zbunjeno primijetila da Cayce sa zado
voljstvom jede svinjetinu, iako ju je u svojim itanjima zabranjivao.
Ali, gospodine Cayce, rekla je, svinjetina nije dobra za vas.
Mistik se vedro osmjehnuo. Kad ne bih mogao podii vibracije
ovoga jadnog komadia mesa, stvarno ne bih mnogo vrijedio. Bio je
nalik lijeniku koji savjetuje sve osim sebe.
Bio je i hirovit; lako ga se moglo povrijediti ili uznemiriti, ali tada
bi prevladao njegov osjeaj za ravnoteu. Iako se bezuvjetno oslanjao
na sveprisutnu Gladys Davis, katkad bi se naljutio, osjeajui da ona
previe toga pretpostavlja dok tumai itanje. Desetak ju je puta otpu
stio u naletu nesavladivog bijesa. Sat ili dva kasnije bi je potraio, nas
mijao se i prijateljski je potapao po leima. Ponovo su radili zajedno
- do sljedeeg puta.
Gertrude je bila partnerica koja ga je u trenucima kolebanja vra
ala u ravnoteu, Gladys Davis otpusni ventil za sitne frustracije koje
su ga pratile tijekom dana. Kao to mukarac nema tajni pred svojim
sobarom, tako ih ni Cayce nije imao pred svojom tajnicom. Za njega
je poela raditi u osamnaestoj godini, ivjela je u istoj kui, i od rujna
1923. godine do njegove smrti u sijenju 1945. zapisivala je gotovo
svako itanje. Usprkos bliskom odnosu i svakodnevnim okolnostima,
on je za nju uvijek ostao junak. Rad, kako su zvali itanja, potpuno je
vladao njezinim ivotom, tako da se nije udala sve do njegove smrti,
znajui da ne moe sluiti dvojici gospodara. Pa ipak, to nikada nije
smatrala rtvom, usmjeravajui svoj majinski instinkt prema njegovoj
obitelji i svojim roacima. Cayce joj je dopustio da u kuu dovede svo
ga malog neaka, i prema oboma je postupao kao da su dio obitelji.
Onako kako je za njega bilo uobiajeno, bdio je nad tim djeakom i
dok je bio u snu. Jednoga dana, tijekom itanja, Gladys je pogledala
26

kroz prozor radne sobe i ugledala djeaka kako nesigurno obilazi oko
jezera. Znajui da dijete jo ne zna plivati, ipak nije mogla ostaviti
Caycea dok je u snu. Cayce je leao na leaju i govorio, ali iznenada
se zaustavio, ne trepnuvi okom, i odluno rekao: Izai i dovedi dije
te. Gladys je ispustila blok u koji je biljeila i izjurila na obalu jezera,
vrativi se sa smirenim djeakom. itanje se nastavilo kao da prekida
nije ni bilo.
Cayce je pomalo nalikovao starom obiteljskom lijeniku iji je bo
lesnik uznemiren. Mogao vas je navesti da se osjeate kao da ste naj
vanija osoba na svijetu, prisjea se Gladys Davis. Poklanjao bi vam
svu svoju panju, o emu god prije toga razmiljao.
Kad su se tek upoznali, Gladys je doivjela dramatino otkrivenje
Cayceove izuzetne nadarenosti. To je promijenilo cijeli njezin stav pre
ma poslu. Prije toga radilo se samo o ugodnim zadacima koje je obav
ljala za jednog neuobiajeno ljubaznog mukarca. Nakon toga je pos
lu posvetila cijeli svoj ivot. Za Caycea je radila otprilike dva mjeseca,
a povremeno bi je muila tupa glavobolja. Iako je nosila naoale za
itanje i pisanje, inilo se da joj one ne olakavaju boli. Oajna, jed
noga je dana zamolila Caycea da za nju obavi itanje. Tijekom itanja
se pokazalo da je izvor glavobolja napetost u oima kao posljedica
slabe cirkulacije, do koje je dolo zbog loeg dranja. Preporuene su
joj jednostavne vjebe - istezanje vrata prema gore i prema dolje, na
jednu i na drugu stranu tri ili etiri puta, a zatim polagano pokretanje
glave u oba smjera nekoliko puta. To su bile tradicionalne joga vjebe,
iako Cayce toga nije bio svjestan. Isto joj je tako savjetovao da tri puta
tjedno ide na zraenje ultraljubiastim zrakama, i da prestane nositi
naoale. Uinak je bio trenutaan. Naoale sam ponovo stavila na
oi trideset godina poslije, prisjea se, kad nisam mogla proitati
broj u telefonskom imeniku. Ali nikada vie nisam osjeala napetost u
oima, kao ni glavobolju.
Cayce je doslovce bio sanjar, i osjeao je da bi ljudi mogli neto
nauiti o sebi, a svijet o njima, kad bi prouavali svoje vlastite snove.
ovjeku je svijest potrebna samo za njegovu vlastitu razonodu. U snu
dua traga za pravom razonodom, ili za svojom stvarnom djelat
nou. Kad ne bi razumio neki san, legao bi na leaj i protumaio ga
u snu. Jednom je sanjao da se uspinje u nebesku kapelicu gdje se elio
pomoliti. Nebeski mu je uvar pokazao veliku prostoriju natrpanu pre
krasno omotanim paketima, na kojima su bile adrese razliitih ljudi. Ti
paketi nisu bili isporueni, a uvar mu je tuno objasnio zato je tako.
To su pokloni za koje su se ljudi molili, ali su izgubili vjeru upravo uoi
datuma isporuke. Ti pokloni bijahu skrivene nadarenosti i sposobno
sti, koje su njihovi vlasnici tako rijetko uoavali. Je li to bila poruka za
Caycea da nastavi sa svojim radom? On ju je tako shvatio.
27

U Cayceovom je ivotu bilo razdoblja kada se inilo da nita ne

djeluje kako treba. Uz pomo Mortona Blumenthala, njujorkog bur
zovnog meetara kojemu je pomogao u poslovima na burzi, konano
je uspio ostvariti svoja dva davnanja sna, Cayceovu bolnicu i Atlantic
University (Sveuilite Atlantic), oba smjetena u Virginia Beachu. Ko
led, za ije je utemeljenje odobrenje dala vlada drave Virginije, tre
bao se baviti i istraivanjem parapsihologije i okultnog, a ujedno bi
pruao i ope obrazovanje i redovite diplome. Bolnica, kojom je
upravljao doktor medicine, Thomas B. House, daljnji Cayceov roak,
trebala je bolesnike lijeiti na temelju itanja. Meutim, propast burze,
koju je Cayce predvidio za 1929. godinu, unitila je i Blumenthala, koji
je zbog nekog neobjanjivog razloga zanemario Cayceov savjet. Bez
Blumenthalove podrke dolo je do zatvaranja bolnice. Koled zapra
vo nikada i nije poeo djelovati. Dvadeset i osmog veljae 1931. godi
ne i posljednji su bolesnici napustili bolnicu, a Cayce je erifu tuno
predao kljueve. Uskoro nakon toga izgubio je i svoju kuu, iako se
najtei udarac tek spremao. Nekoliko mjeseci kasnije, u New Yorku,
traei pomo za ponovno otvaranje bolnice, Cayce je obavio nekoli
ko itanja za Njujorane koji su ih zatraili, a medu njima je bila i gos
poda Bertha Gorman.
Kad se probudio iz itanja za gospou Gorman, ona ga je strogo
promatrala. Gospoa Cayce i Gladys tiho su jecale. Cayce se naglo us
pravio. Jesam li rekao neto to vas je uznemirilo, gospodo Gorman?
upitao je.
Izvadila je iskaznicu s brojem. Moje je ime Conwell, Bertha Conwell. Ja sam policajka, a vi ste svi uhieni.
uta je tampa doekala svoj sretan dan, prepuna skrivenih aluzi
ja o pedesetetverogodinjem Cayceu i njegovoj dvadesetestogodinjoj plavokosoj tajnici. Jedne su novine donijele fotografiju Caycea i
njegove plavokose tajnice, s koje su vjeto izrezali lik gospode Cay
ce. Neka su izvjea bila podjednako krivotvorena kao i slika. Jedan
je novinar izjavio da Cayce zahtijeva sedamdeset dolara za svoje i
tanje, i to u oznaenim novanicama. Cayce je bio osloboen, ali se
Arthur Brisbane, vodei kolumnist toga razdoblja, svejedno obruio
na njega: U rijeima se krije arolija, pa i u imenu, usprkos onome to
Shakespeare kae o rui. Edgaru Cayceu, njegovoj supruzi Gertrude i
njihovoj tajnici, koji su uhieni pod optubom gatanja, reeno je: 'Ne
smijete se pretvarati da proriete sudbinu, jer to nije mogue'. inilo
se da nema pomoi, ali je Edgar Cayce, vjet rijeima, rekao sucu: 'Ja
nisam gatalac, nego postavljam dijagnoze pomou vidovitosti'. Istoga
su trena i on, i njegova supruga Gertrude i njihova tajnica puteni
kako bi mogli vidovitou postavljati dijagnoze do mile volje. Kad ga
je jedna gospoda upitala: 'Je li ovo pravo vrijeme da napravim
28

odreena ulaganja?', vidovnjak joj je dao vidoviti odgovor. Sud tome

nije imao to prigovoriti.
Zapravo se nije odigralo na takav nain. Sudac je ve od svojih
prijatelja uo za Caycea i njegov rad. Na sudu su istaknuti graani
svjedoili o onome to je Cayce uinio za njih. A Cayce nije proricao
sudbinu. Sudac je paljivo sluao toga jednostavnog ovjeka kako
jednostavno pria o svom radu, i kako iskreno priznaje da ni sam nije
siguran kako sve to funkcionira, niti koliko dobra moe time uiniti. A
sudac se, kao i Brisbane, isto tako prisjetio Shakespeareovog stiha:
Mnogo je vie toga na nebesima i na Zemlji, Horacije, nego to tvoja
filozofija sanja. Nije ni dolo do suenja, jer je optunica odbaena.
Ali su ti dogaaji ostavili traga - Cayce se ponovo pitao je li bio ka
njen zbog itanja potaknutog eljom za materijalnim dobitkom. U po
etku je sam sebi objanjavao da su njegova proricanja o kretanju na
burzi potaknuta istim porivima, jer je elio utemeljiti svoju kolu i bol
nicu. Sada vie nije bilo ni jednog ni drugog. Njegovo se ime provla
ilo kroz blato, a on je bio umoran i obeshrabren. Moda je bio na kri
vom putu? Moda bi se trebao vratiti obinom poslu, kao svi ostali?
Nekoliko puta ranije, sumnjajui u viu svrhu svoje nadarenosti,
odricao se itanja i vraao fotografskom poslu. Ali ga je Gertrude, koja
je u njega vjerovala, ohrabrivala da se vrati radu, jer je osjeala da mu
je sueno to raditi. Uvijek bi ga utjeila, istiui da su itanja spasila i
nju, i njihovoga sina, Hugh Lynna. O n a je patila od krvarenja u plu
ima, a lijenici su joj rekli da nee preivjeti jo jedan napadaj. Ako
ima ikakve istine u tim vaim glupostima, bilo bi najbolje da to primi
jenite na svojoj eni, rekao je jedan lijenik. Bilo je to prvo itanje za
Cayceovu vlastitu obitelj. U transu je propisao pripravak koji je trebao
zaustaviti krvarenje. Prisutnog se lijenika specijalista to dojmilo, ali je
bio pesimistian. Ovo je bila najbolja rasprava o tuberkulozi koju sam
ikada uo, ali ne shvaam kako bi joj to moglo pomoi. Ljekarnik se
pitao hoe li ikada uspjeti sastaviti sastojke za taj recept. Ali uspio je, i
kod Gertrude se pokazalo trenutno poboljanje. Vie nije bilo krva
renja. Dok se oporavljala, davao joj je da udie zrak iz prazne boce
jabukovae, to ju je dodatno umirivalo i olakavalo joj tegobe. Mje
secima se oporavljala, ali joj plua nikada vie nisu stvarala potekoe.
S njegovim sinom, Hugh Lynnom, pria je bila gotovo istovjetna. Kao
dijete, dok se igrao oevom runom svjetiljkom, prah iz baterije dos
pio mu je u oi. Lijenici su oajavali n a d njegovim vidom, predlaui
operaciju. Dijete, uvi njihovo savjetovanje, uspravilo se na lakat i
uzviknulo: Doktore, nemojte mi izvaditi moje oi. Moj je tatica, kad
spava, najbolji lijenik na svijetu. On e v a m rei to treba uiniti.
Specijalisti su odmahivali glavom. J e d n o je oko toliko oteeno
da ga odmah moramo odstraniti kako b i s m o mu spasili ivot.
29

Cayce je tmurno rekao: Nita neete uiniti dok ja ne obavim

itanje.
Gertrude je nadzirala Cayceov govor u snu. Stavi djeaka na
petnaest dana u potpuno mranu sobu, stavljaj mu obloge namoene
u jaku otopinu taninske kiseline na oi, i esto ih mijenjaj. Tako e vid
biti spaen i obnovljen.
Iako su lijenici smatrali da e ostati potpuno slijep na jedno oko,
a da drugo treba odstraniti, prosvjedovali su tvrdei da e takva oto
pina nepopravljivo otetiti tanano tkivo oka.
Kojeg oka, zapitao je Cayce, oka kojeg ne moete spasiti, ili
onog kojeg elite izvaditi?
Nastupila je neugodna tiina, a tada je jedan od lijenika poeo
pisati propisani pripravak. Dvanaest dana kasnije skinuti su posljednji
zavoji. Djeakove oi bijahu jasne i bistre. Dobro vidim, izjavio je ra
dosno.
Dok je sada promatrao svoju enu i svoga sina, Cayce je znao da
se u njegovoj nadarenosti neto skriva. To su dvoje, koji mu bijahu dra
i od svega, bili dramatino svjedoanstvo njegovoga rada. Osjeao je
da mora nastaviti sve do onoga dana kad legne na vjeni poinak.
U Cayceovom je naslijeu bilo malo toga to je moglo objasniti tu
udnu nadarenost. inilo se kao da je istrgnut iz anonimnosti da bi
oitovao neograniene mogunosti ovjeka i stvaranja. Cayceovi su
bili stara, konzervativna obitelj iz Kentuckyja. Edgar se rodio osamna
estog oujka 1877- godine, na imanju pored Hopkinsvillea, u okrugu
Christian. Njegov je otac, Leslie, sudac, u okolici bio poznat kao zem
ljoposjednik. Njegov djed, poljoprivrednik, moda je i bio vidovit. Na
vodno je raljama od jedne vrste sjevernoamerike lijeske uspjeno
tragao za vodom. Usprkos tako obinom podrijetlu, Cayce se oigled
no razlikovao od ostalih djeaka. Zanimala ga je Biblija, uivao je u
odlascima u kransku crkvu, ogranak prezbiterijanske, a igre ga nisu
pretjerano privlaile. Imao je sedam ili osam godina kada je doivio is
kustvo vidovitosti koje je konano oblikovalo smjer njegova ivota. Va
ni, potpuno sam, u zaklonjenom skrovitu, itao je iz Biblije viziju Manoaha, jer je jako volio prie o Samsonu. Iznenada je zauo brujanje
i blistava je svjetlost ispunila proplanak na kojem se obino skrivao da
bi mogao itati prekrasne prie. Kad je podigao pogled, ugledao je lik
u bijelom, svijetao kao podnevna svjetlost, i zauo je glas:
uo sam tvoje molitve. to bi zatraio od mene, a to bih ti ja
mogao ispuniti?
Djeak se nije uplaio. ak i tada mu je bilo prirodno da doivlja
va vizije. Samo da budem od pomoi drugima, odgovorio je, oso
bito bolesnoj djeci, i da volim svoje blinje.
30

inilo se kao da to govori netko drugi, pored njega.

Lik je bez rijei nestao.
Edgar nije bio znanstvenik. Sljedeega dana, razmiljajui o viziji,
loe je napisao test u koli, i morao je ostati poslije kole kako bi pet
stotina puta napisao rije koliba na ploi, to je bila kazna jer je tu
rije pogreno napisao.
Te noi, i vie nego obino, inilo mu se da se uope ne moe us
redotoiti na svoju zadau. Izmeu njega i knjige kao da se podigla
nevidljiva prepreka. Ali mu je otac rekao da ne moe ii na spavanje
dok ne zavri zadau. U jedanaest naveer, kad je ve odavno morao
biti u krevetu, dok mu se glava pospano sputala, u sebi je zauo glas,
kao u snu. Bijae to glas kojeg je uo i prethodnog poslijepodneva.
Neprestano je ponavljao: Spavaj, a mi emo ti pomoi.
Za nekoliko je minuta zaspao. A kad se probudio, koliko god se to
moglo initi udnim, znao je svaku rije iz toga udbenika napamet.
Spavao je na njemu. To je Cayceova vlastita pria o tome kako mu je
priao sveopi um. Bila je to udna pria i teko je u nju bilo vjerova
ti, ali nimalo udnija, nimalo nevjerojatnija od svih onih poduhvata
koje e izvoditi u sljedeim godinama.
Nevjerojatni poeci nevjerojatne karijere su se nastavili. Uskoro
nakon toga, sluajno ozlijeen loptom za bejzbol, rekao je roditeljima
da mu pripreme poseban oblog i stavljaju na potiljak. Vidjevi ga tak
vog napola ukoenog, posluali su ga dvoumei se, a njemu je ve
ujutro bilo posve dobro. Bilo je to njegovo prvo itanje u pogledu
zdravlja. Kako je vrijeme prolazilo, dola su i druga spontana itanja
za prijatelje. inilo se da je davao dobre savjete. Ali u to doba nije bio
svjestan o emu se radi, niti to bi s time trebao napraviti. Kad je na
pustio kolu, poeo je raditi na imanju, zatim u trgovini cipela, a kasni
je i u knjiari. Zaljubio se u djevojku iz susjedstva, Gertrude Evans.
Znala ga je smiriti, ohrabrivati njegov rad s Biblijom i njegovo poua
vanje u nedjeljnoj koli. elio je biti sveenik, ali nije imao ni novaca
ni sklonosti prema viem obrazovanju. Kad je svoje elje povjerio veli
kom putujuem propovjedniku Dwightu Moodyju, on je rekao: Bogu
moe sluiti gdje god se nalazio, i to upravo onime to posjeduje.
Moodyjev je savjet zapamtio zauvijek.
Kao i Edgarova majka, koja se njeno brinula za svog neobinog
sina, i Gertrude je osjeala da bi svoje probuene sposobnosti trebao
koristiti za pomo drugim ljudima. ak i prije braka je otkrila da kad
se usredotoi na to da zaradi novce, umjesto da koristi svoj dar, neto
pode po zlu: ili zasljepljujua glavobolja, bolan eludac ili gubitak
glasa. Kad je, zaposlivi se kao prodava, poeo govoriti samo apa
tom, morao je dati otkaz, a zatim se zaposlio u mranoj komori foto31

grafskog studija gdje nije bilo vano moe li govoriti. Zbog svoga sta
nja rano je postao poznat. Profesionalni su se hipnotizeri i lijenici okupljali oko njega da izlijee taj zbunjujui gubitak glasa hipnozom. Ali
pomoi mu nitko nije mogao dok se nije pojavio Al Layne. Layne je
bio iscjelitelj. elio je biti lijenik, ali umjesto toga okolnosti su ga pri
morale da zavri dopisni teaj osteopatije i hipnoze. Layne je malo
promijenio tradicionalni hipnotiki postupak. Uspavao je Caycea kao
i svi ostali, a tada mu je dopustio da sam sebi daje hipnotike sugesti
je, umjesto da mu ih daje on. Tvoj nesvjesni um promatra tvoje tije
lo, rekao je. On promatra tvoje grlo. Rei e nam to ne valja s tvo
jim grlom, i to moemo uiniti da bismo ga iscijelili.
Kad je dobio i sugestiju da sam sebi kae da govori normalno,
Cayceov se glas vratio kristalno ist. Da, vidimo tijelo. Ovdje se radi
o djelominoj oduzetosti glasnica, do koje je dolo zbog ivane nape
tosti. Kako bi se otklonilo to stanje, nuno je da tijelo pojaa cirkulaci
ju na tome podruju, barem na kratko vrijeme.
Layne se nagnuo prema naprijed: Reci cirkulaciji da se pojaa u
oboljelom podruju i da otkloni takvo stanje.
Dok su roditelji mladoga Caycea promatrali u nevjerici, grlo nji
hova sina poelo je postajati tamno crveno. Krv je naglo potekla u
oboljelo podruje, odgovorivi na Cayceovu hipnotiku sugestiju. Bio
je to uistinu zapanjujui podvig samohipnoze.
Tada je Cayce u potpunosti preuzeo stvar u svoje ruke. Istim jas
nim glasom obratio se Layneu: Sada daj uputu da se cirkulacija vrati
u svoje uobiajeno stanje i da se tijelo probudi. To se i dogodilo, pa
se Cayce nakon nekoliko trenutaka uspravio, trljajui oi. Poeo je
ispitivati to se dogodilo, a tada je shvatio da govori sasvim normalno.
Bio je presretan. Layne, podjednako sretan, bio je zaprepaten lako
om kojom je Cayce struno raspravljao o svojoj vlastitoj bolesti.
Obratio se nasmijanom Cayceu.
Dok si bio u transu, rekao je, govorio si kao lijenik koji pregle
dava grlo svoga bolesnika. Moda bi to mogao uiniti i s tijelom neko
ga drugog ovjeka, upravo kao to si zavirivao u one zatvorene knjige
o kojima mi je priao tvoj otac.
Cayce ga je znatieljno pogledao. Zar je to ono to mu je nagovi
jestila vizija u bijelom? Ali on o medicini nita nije znao, nita ni o hip
nozi - zapravo, ni kolu nije zavrio.
to bi mogla biti svrha svega toga, ak i kad bih mogao rei to
se nalazi u neijem tijelu? upitao je.
Moda bi, rekao je Layne, moda bi mogao odrediti bolesti,
povrede, izvore zaraze koje ne mogu odrediti uobiajena medicinska
ispitivanja. Malo se namrtio. Ja sam godinama bolestan, rekao je,
32

a lijenici mi pak ne znaju rei to nije u redu. Moda bi ti mogao

pomoi ljudima kao to sam ja.
Uzeo je mladog ovjeka za ruku. Moda nee uspjeti, Edgar, ali ako uspije, kakva bi to prekrasna mogunost bila za iscjeljivanje bolesnih.
Cayce se hitro odluio. Dobro, pristajem.
Sljedeega je dana poeo veliki pokus. Nakon to je uspavao Caycea, Layne mu je dao dodatnu sugestiju: U ovoj je prostoriji tijelo Ala
Laynea. Briljivo promotri njegovo tijelo, zamijeti stanje toga tijela, a
osobito bolesne dijelove. Iznijet e o kojim se bolestima radi i predlo
iti pripravke koji e dovesti do iscjeljenja.
inilo se da je Cayce u snu utonuo u misli. A tada je iznenada pro
govorio. Da, to je tijelo ovdje. Briljivo smo ga pregledali. A sada, evo
kakvo je stanje toga tijela kakvo smo ga zatekli...
Layneova je olovka letjela po bijelim stranicama papira.
Konano je Cayce otvorio oi. Jesam li bilo to rekao?
Layne se nasmijao. Jesi li bilo to rekao? Moje si simptome opi
sao bolje od mene samog, a rekao si mi i to trebam jesti, i kakve lijeko
ve uzimati. Pokazao je na listove koji su se rasuli po podu. Sve je tu.
Cayce je trepnuo pogledavi ispisane listove i nepoznate pojmo
ve. Donja mu se vilica malo opustila. Kako je to moglo izai iz
mene? Ponovio je neke strune rijei, krivo ih izgovarajui. Te rijei
nikada prije nisam vidio, a otkud bih tek znao to znae.
Ali je dopisni student osteopatije znao dovoljno o medicini da bi
shvatio kako je Cayce na pravom putu: Lijekovi i biljke koje si prepo
ruio dobro su poznati. Niti u jednom od njih nema nikakva tetnog
sastojka.
Cayce je sjedio bez rijei, razmiljajui, napola uplaen tom
ogromnom mogunou koja se pred njim otvarala. Tada je imao dva
deset i etiri godine, i od ivota je elio samo da mu dopusti da se
oeni Gertrudom i da zaradi dovoljno novaca kako bi mogao osnova
ti obitelj. Bio je prilino normalan mladi ovjek.
Kao i obino, o tome je razgovarao s Gertrude. Zato bi Bog oda
brao nekoga poput mene, i podario mu tu udesnu mo?, pitao je.
Gertrude se osmjehnula. Isus je bio drvodjelja, a apostoli neuki,
nepoznati ribari i orai.
To Caycea ipak nije uvjerilo. Iako se ope Layneovo stanje zam
jetljivo poboljalo nakon tjedan dana, ipak je izbjegavao Laynea, kao
da je zarazan. Ali su ga njegova majka i Gertrude nastavile ohrabriva
ti. Majka ga je podsjetila na viziju iz djetinjstva, a Gertrude smirivala
strah da bi i nehotice nekome mogao nanijeti zlo. Mislim da Bog ne
bi dao nekome takav dar, a onda mu dopustio da ga zloupotrijebi.

33

Ali je odgovornost prekapanja po onome to ne razumije i nadzi

ranja ivota i zdravlja drugih ljudi bila prevelika za mladog Caycea.
Usprkos majci, Gertrudi i Layneu, odluio je da jo nee raditi za Laynea.
Ali dogodilo se da se, dok je razoaranom Layneu saopavao
svoju odluku, njegov glas spustio do tankog i slabog apata.
Ni to ga nije uvjerilo. Ako je Bog elio da budem iscjelitelj, kako
ti kae, apnuo je Gertrudi, zato mi onda nije dopustio da nasta
vim svoje obrazovanje i postanem lijenik?
Gertrude je u njegovim razmiljanjima otkrila slabu toku. Da si
lijenik, ogranien granicama onoga to je poznato u medicini, ne bi
bio u nimalo boljem poloaju da prui pomo od onih sjajnih
lijenika koji su ve doivjeli neuspjeh s toliko mnogo bolesnih ljudi, i
to zbog svojih ogranienja.
To je bio prilino uvjerljiv argument. A posljednje su se Cayceove
bojazni rasprile kad je Layne naglasio da dovoljno poznaje medicinu
i da moe odrediti jesu li itanja u skladu s uspostavljenim medicin
skim pravilima, i jesu li lijekovi barem bezopasni. Osim toga, eli li
Edgar da mu se glas nikada ne vrati? To je bio konani dokaz.
Cayce je odluio da ne eli vidjeti prvih nekoliko ljudi koji su k
njemu doli po pomo, niti je elio znati tko su oni. Na taj se nain
radilo o jednom neosobnom radu, u koji on nije elio ukljuivati svoje
osjeaje. U poetku je obavljao dva itanja na dan, u deset ujutro i
dva poslijepodne. Naplaivao nije nita. Svaki bi se put probudio
osvjeen i gladan. Oigledno je sagorijevao velike koliine energije, ali
se nije iscrpljivao.
Ali iako su ti klijenti openito govorili da je dolo da poboljanja,
Cayce je i dalje, nakon nekoliko tjedana rada, sumnjao u sebe. Tada
je jednoga dana u Layneov ured naglo ula jedna ena, mukarac koji
je posrtao za njom, s malom djevojicom na rukama. Djevojica se
oigledno guila. Grevito je kaljala i nije mogla udahnuti. Cayce je
na brzinu provjerio njezino stanje. Lijenici su smatrali da je dolo do
zaprijeenja dinih putova. Ali rendgenske zrake nisu pokazale nikak
vo zaprijeenje. Prvi, a moda i jedini put, Edgar Cayce je potrao do
svoga leaja. Brzo je zapao u trans na Layneovu sugestiju, a kad se
probudio, dvoje je ljudi s djetetom ve otilo. Ali se otac vratio za sat
vremena. Dok su mu se suze slijevale niz obraze, zahvalno je stiskao
Cayceovu ruku.
Djevojica je bila progutala celuloidno dugme s ovratnika, a
Cayce je rekao tono na kojem se mjestu nalazi. Bilo je upravo ondje
gdje ste rekli da e biti, rekao je otac. Zavukao je ruku u dep, ali u
tom je razdoblju Cayce vrsto odbijao primiti naknadu bilo koje vrste.

34

Ako mi je Bog dao poseban dar, to je stoga da pomognem drugima,

a ne da sam zaraujem, uporno je tvrdio.
Cayceovo prvo oitavanje zdravstvenog stanja dogodilo se 1901.
godine. U meuvremenu, Cayce se vratio na posao u Bowling Greenu, itanja obavljajui samo povremeno, kad bi mu se javio Layne.
Meutim, u ljeto 1902. godine, dobio je telefonski poziv koji e mu na
kraju promijeniti ivot. C. H. Dietrich, upravitelj kole u Hopkinsvilleu,
molio ga je putem telefona da pomogne njegovoj petogodinjoj kerki
Aime. Bolest do koje je dolo prije tri godine izazvala je mentalnu zao
stalost. Cayce tada jo nije znao da itanje moe obavljati i na daljinu.
Vratio se u Hopkinsville tijekom vikenda i otiao ravno u dom obitelji
Dietrich. Ondje ga je ekao Layne. Cayce je uskoro zaspao. Problem
je u kraljenici, rekao je. Nekoliko dana prije nego se razboljela, dje
vojica se, izlazei iz koije, pokliznula i donjim dijelom kraljenice
udarila u stepenicu koije. Ta je povreda oslabila cijelo to podruje,
to je dovelo do sadanjeg mentalnog stanja.
Dietrichove su se oi rairile. Nije znao je li Cayceova dijagnoza
tona, ali je znao da je Cayce uoio gotovo potpuno zaboravljen do
gaaj, taj pad iz koije, za kojeg se u to doba inilo da nije vaan.
Neki su kraljeci bili iaeni, i pritiskali su ivce. Layne ih je nam
jestio prema Cayceovim uputama. To je napravio tri puta, i za pet da
na djetetovo se stanje zamjetno poboljalo. Za tri mjeseca krenula je
u kolu sa svojim vrnjakinjama. Izljeenje je bilo potpuno. Zahvalni
Dietrich nije mogao dovoljno uzvratiti Cayceu, i ba zbog njegovog
svjedoanstva je dr. Wesley H. Ketchum kasnije koristio Caycea kao vidovnjaka-dijagnostiara, usmjerivi ga profesionalnoj karijeri koja je
trajala do smrti.
Bez obzira na to, cijeloga je ivota skromni mistik sumnjao u sebe
i plaio se, a Gertrudin posao bijae da ublai njegov nemir. Poz
navajui um svoga supruga, esto je predlagala itanje koje se odno
silo na njega samoga, a koje su mogli zajedno prouavati. Cayce je vi
e potovao podatke koje je dobio iz svoje podsvijesti, nego svoju vla
stitu svijest sklonu pogrekama. Budui da se Cayce sklanjao od istra
ivaa, Gertrude bi sama postavljala kljuno pitanje svome suprugu.
Jesu li ovi podaci uvijek toni? pitala bi.
Do sada su bili, glasio je odgovor, kad je sugestija u pravom ka
nalu ili u skladu s djelovanjem podsvijesti ili due.
Brina supruga ubacila bi i svoje vlastito pitanje: Hoe li ovaj rad
nanijeti zlo tijelu?
Ovim se tijelom upravlja u njegovom radu, poeo je Cayce, na
podruju vidovitosti, ili mistinosti ili duhovnosti. Njime upravlja ivot
kojeg vodi osoba koja upravlja podsvjesnim kad je u tome stanju. Kad

35

su zamisli pruene podsvijesti da bi ona dobila svoje podatke, tijelo

postaje bolje. Vrijedilo je obrnuto, ako su porivi iskvareni ili zli. Ovo
tijelo treba biti u bliskom dodiru s duhovnom stranom ivota ako eli
biti mentalno, fiziki, psihiki i financijski uspjeno.
Kad je proitao to to je izgovorio u snu, Cayce je mogao samo
uzdahnuti. U tome i jest uvijek bila potekoa, kako ostati duhovan
dok se pokuava nositi sa svijetom materijalnosti.

36

Kad je Aljaska postala etrdeset i deveta drava SAD-a 1959. godine,

to je postavilo pozornicu za ostvarenje jedne od Cayceovih ranih ze
maljskih promjena, za koju je pretpostavio da e se dogoditi izmeu
1958. i 1998. godine. Prvi e dio promjene, rekao je Cayce, biti
promjena u fizikom obliku zapadne obale Amerike - a to se zaista i
dogodilo tijekom 1964. godine, kad je dolo do najgoreg potresa do
tada. Posljedice toga udara jo se uvijek osjeaju jer, kako je Current
Science, (Suvremena znanost), tjedni asopis za znanstvena izvjea
naglasio, potres je u prosjeku pomakao planine za petnaest metara,
podigao dno mora ak stotinu i pedesetak metara, i cijeli kontinent
Sjeverne Amerike podigao za jedan centimetar. Posljedice toga udara
bile su vee ak i od onoga to je Cayce predvidio. Plimni su se valo
vi uzdizali otprilike dva i pol metra vie nego to je to uobiajeno, i to
du obale udaljene i do pet i pol tisua kilometara. U Iranu se vrsto
tlo uzdiglo i spustilo kao val, dok su valovi potresa prolazili tim pod
rujem.
Zapravo, aljaski potres bio je samo najdramatiniji u nizu snanih
promjena Zemljine povrine koji su prethodili daleko razornijem uni
tenju predvienom za kraj toga stoljea. Cayce je isto tako vidio dra
matina uzdizanja i potonua Sredozemlja, to bi trebalo biti predigra
za razaranja u drugim dijelovima svijeta, a istoni je bazen Sre
dozemlja nakratko potonuo, dok se dno mora uz Maroko spektakularsno i naglo uzdiglo za vie od tisuu metara.
I u Atlantskom i u Tihom oceanu ve se pokazalo novo kopno,
kao to je Cayce predvidio prije vie od dvadeset godina, a najosobitije predvianje na njegovom vremenskom satu - dramatino uzdi
zanje zemlje za koju se pretpostavlja da je nekada na njoj postojala
Atlantida - moglo bi biti odmah iza ugla, ako Cayceov vremenski sat
dobro otkucava vrijeme. Vidovnjaci ve tradicionalno imaju mutne
predodbe o vremenu, ak i u inae tonim predvianjima, ali je
Cayce definitivno odredio to pojavljivanje novog kopna u Karibima za
1968. ili 1969. godinu.
Veliko zanimanje pobuuju predviena razaranja u smjeru kazalj
ke na satu Los Angelesa, San Francisca, New Yorka, a Cayce predvia

37

da bi se to poelo dogaati u drugom dijelu razdoblja izmeu 1958. i

1998. godine. Iako je odredio da e se kalifornijska kataklizma dogoditi
prije razaranja Manhattana i obalnih podruja Connecticuta i Nove En
gleske, nije naglasio nikakvu razliku izmeu Los Angelesa i njegovog
bratskog grada na sjeveru, koji je bio razoren u potresu iz 1906. godine.
ini se da u Tihom oceanu ritam podmorskih potresanja prati
Vatreni prsten, u irokom luku od Istoka prema zapadnoj polutci,
upravo kao to je Cayce i rekao da e se dogoditi prije veeg razara
nja. A u sredozemnom podruju, kao prethodnica sveopeg pustoe
nja, Etna je dramatino oivjela.
U tih je ivopisnih etrdeset godina Cayce isto tako predvidio da
e neki dijelovi Japana kliznuti u more, kao i kataklizmike promjene
u Sjevernoj Europi, to bi se moglo ostvariti ako sadanji geoloki tren
dovi ponu dobivati ubrzanje. Kad se radi o uranjanju Japana u more,
istaknuti je geolog izvijestio da je jedno vulkansko podruje u Honshu
doivjelo osamdeset sedam tisua zabiljeenih potresa u estomje
senom razdoblju na prijelazu iz 1965. u 1966. godinu., a osam tisua
tih potresa bilo je dovoljno snano da ih se osjeti. A japanski geolog,
Nobichiko Obara, tvrdi da japanski arhipelag postojano tone u more.
Cayce je predvidio i da e se Velika jezera jednoga dana isprazni
ti u Meksiki zaljev, prije nego rijeka St. Lawrencea, a isti je strunjak
za geologiju, prouavajui Caycea, povezao poremeaje na Bliskom
istoku s predvienim poplavama u objema Carolinama i Georgiji. Na
Srednjem zapadu, u Missouriju, ve je jednom prije dolo do otrog
kidanja zemljine kore, 1811. godine, koje se moe ponoviti sedamde
setih godina dvadesetoga stoljea, zajedno s uzdizanjem sjevernog
dijela Velikih jezera. To se podruje ionako polagano ljulja, ustvrdio
je isti uveni geolog, i potrebno mu je samo ubrzanje da preusmjeri
tok od St. Lawrencea do Mississippija preko rijeke Chicago.
udno je to Cayce 1958. godinu, pa ak ni 1978. ili 1998. nije is
taknuo kao najkritinije datume u svome kalendaru. Izdvojio je 1936.
godinu kao kljunu u svjetskoj borbi za mo, i kao godinu u kojoj e
nezapaeno zapoeti velike promjene u zemljinom sreditu, zajedno s
mijenjanjem polarnih osi. Kad su ga u veljai 1932. godine zamolili da
predvidi glavne dogaaje u sljedeih pedeset godina koje e utjeca
ti na dobrobit ljudske rase, on je odgovorio: To e se najbolje vidje
ti nakon velike katastrofe koja e svijet pogoditi 1936. godine u obliku
razdvajanja mnogih sila koje sada postoje kao kljuni imbenici u
svjetskim odnosima.
Vie je govorio o meunarodnim zbivanjima. Hoe li Italija u bli
skoj budunosti usvojiti liberalniji oblik vladavine? postavljeno mu je
pitanje.

38

I Italiju e razoriti, odgovorio je, ono to se sada ini neva

nom ili manjom silom medu onima koje su vee ili koje su trenutno
vee. Meutim, do toga nee doi prije katastrofe koju e vanjske sile
izazvati na Zemlji 1936. godine, od promjene ravnotee same Zemlje
u Svemiru, do posljedica te promjene na razliite dijelove svijeta.
Kakve e vrste i dosega biti prevrati u 1936. godini? upitali su
Caycea.
Ratovi, potresi u unutranjosti Zemlje, promjene na Zemlji usli
jed pomicanja osi u odnosu na polarno sredite.
Osvrnuvi se unazad, 1936. godina uistinu je bila kritina - raspa
danje Lige naroda i kolektivne sigurnosti, graanski rat u panjolskoj,
koji je bio samo generalna proba za jo krvaviji sukob; Italija se uz
nemiruje zbog Etiopije; Hitler zloslutno stupa u Rajnsku oblast.
Ali Cayceovo naglaavanje fizike promjene u unutranjosti same
Zemlje uvelike zasjenjuje bilo koje drugo proroanstvo. Hoe li to biti
sredstvo razaranja pretkazano za nagovijeteni udar - trenutno raza
ranje gotovo cijelog New Yorka, Los Angelesa, San Francisca, kao i
nestanak priobalnog dijela Japana i Sjeverne Europe? Kao to bi se
ponovno moglo dogoditi, moglo se dogoditi ve i prije na Planeti koja
je ve milijune godina podlona kataklizmikim promjenama. Francuz
Georges Cuvier, otac suvremene paleontologije, pretpostavlja da su
dinosauri iz davne prolosti nestali zbog spontanih katastrofa, budui
da su pronaena gotovo savreno ouvana tijela dlakavih mamuta,
koji su se oigledno smrznuli u izuzetno kratkom vremenu, s posljed
njim obrokom u ustima.
Cayce i Cuvier bijahu dramatino slini. Sudei prema Cuvieru,
rekao je onaj uveni geolog, jedan od glavnih uzroka katastrofe je
naginjanje Zemlje, odnosno drastini pomaci koji dovode do stvara
nja oceana ondje gdje je neko bilo suho tlo, a suhog tla ondje gdje je
neko bilo more. Prema toj zamisli, suprotstavljenoj teoriji polagane
promjene, prve napukline pojavit e se ondje gdje je Zemljina kora
najslabija, odnosno u takozvanom Vatrenom prstenu u Tihom ocea
nu, a to je luk vulkana koji obuhvaa Novi Zeland, Filipine, Japan,
Aleutsko otoje, Meksiko i ile. Znanstvenici kau da se tako neto ve
prije dogodilo. U najdubljim udubinama oceana voda je zbog zem
ljotresa pritisnuta prema dolje, i tako stvara promjene u pritisku koje
dovode do divljih erupcija. ovjek je oigledno preivio neke takve
potrese, to je dovelo do klimatskih promjena, ali ne od onda otkad je
pismom poeo biljeiti ono to se dogaalo. Kako vrijeme prolazi,
naginjanje osi e uzrokovati lagano kolebanje u okretanju Zemlje, ka
ko tvrdi geolog, a promjena momenta sile natjerat e zemaljsku kuglu
da promijeni svoj oblik dok se prilagoava novom kutu nagiba.

39

A koji e dio Zemlje ponajprije popustiti? Oigledno, ako je Cayce

bio u pravu, vrue sredite Zemlje, koje je bilo sposobno kretati se
stotinama kilometara ispod Zemljine kore.
Geologova je karta pokazala razliite razine kore, ogrtaa i izuzet
no vrueg unutarnjeg sredita. ak i mali pomak Zemljine osi doveo
bi do ozbiljnih posljedica na zemaljskoj kori, ozbiljno je rekao. Raz
mislite to bi se dogodilo kad bi se obala Atlantskoga oceana spustila
samo devet metara - to je u relativnom smislu prava sitnica, ako buji
ca koja se kree prema sreditu zahvati plastinu jezgru. Najvei dio
istonih luka bio bi potopljen, a velika bi podruja obiju Carolina,
Georgije i Floride bila pod vodom.
Ako se Zemljina os pomakla 1936. godine, zato se kataklizmike
promjene nisu pokazale jo ni trideset godina nakon toga?
Geolog se kiselo nasmijao. Neke su moda i zapoele u sreditu
Zemlje. U osnovi, do posljedica Zemljine neravnotee dolazi s prirod
nim zakanjenjem. Poremeaji e u omotau poeti polagano, ali e
se postepeno nakupljati, sve dok ne dovedu do stvarne promjene po
lova.
Koliko su stvarno potresna Cayceova proroanstva o potresima?
Svakako su mnogo uvjerljivija od jednog narataja udaljenog H. G.
Wellsa i njegovih pria o smrtonosnim zrakama, atomskom ratu i lju
dima u Svemiru, a svakako ne udnija od pria koje se u svjetskim no
vinama nazivaju vijestima.
udnovato, jedan od najizazovnijih naslova u novinama pripada
lanku iz svibnja 1958. godine, a to je godina za koju je Cayce predvi
dio poetak sveobuhvatne, svjetske katastrofe: OCEANI BI MOGLI
PROGUTATI NEW YORK I LONDON. Pria koju je napisao David
Dietz, znanstveni urednik, ovako tee: New York, London, Pariz i jo
neki veliki gradovi na kraju bi krajeva mogli nestati s lica Zemlje, ak
iako su ti narodi uspjeli izbjei unitenju Drugog svjetskog rata. Moe
se dogoditi da e se jednoga dana nai potopljeni ispod povrine
svjetskih oceana.
Pisac ovo prilino zapanjujue izvjee pripisuje, ne nekom usnulom vidovnjaku, nego tvrdoglavim znanstvenicima koji su tijekom
Meunarodne geofizike godine radili zajedno kako bi uli u trag
stvarnoj prolosti i budunosti svijeta. Do toga bi moglo dovesti nagi
njanje osi, to bi uzrokovalo preokretanje godinjih doba. Razina
oceana narasla bi dovoljno da potopi mnoge priobalne gradove i
vea podruja ija nadmorska visina nije velika, ako se otopi ledeni
pokrov Antarktika, Grenlanda i Islanda. Do takvog bi otapanja dolo s
vremenom, a izazvalo bi ga poveanje temperature u klimi cijeloga
svijeta. Stoga je pravo pitanje mijenja li se svjetska klima ili ne.
40

Iako se unutranje sredite Zemlje potresa jo od 1936. godine,

sve do 1958. ne bi trebalo biti znakova nekakvih ozbiljnijih promjena.
Jedno od prvih Cayceovih proroanstava koje ukazuje na ovo raz
doblje izronilo je u sijenju 1934. godine i obuhvatilo nekoliko konti
nenata:
Ponavljam, ono to se odnosi na fizike promjene: Zemlja e se
raspucati u zapadnom dijelu Amerike.
Vei dio Japana mora nestati pod morem.
Gornji dio Europe promijenit e se za treptaj oka.
Pojavit e se kopno uz istonu obalu Amerike.
Cayce je govorio o poremeajima u Arktiku i Antarktiku, i o vul
kanskim erupcijama u vruem pojasu, koje su predigra polarnom
pomaku koji bi mogao dovesti do velikog preokreta u globalnoj klimi.
Geolog je ve zabiljeio snano poveanje vulkanske djelatnosti u
vatrenom pojasu. Vulkani na Havajima od 1958. godine prikupljaju
snagu. Na Baliju je 1963. godine dolo do snane erupcije, kad se na
razbacanim ostacima Krakataua (raznesenog 1883.), uzdignuo novi
vulkan, a vulkan Mount Irazu, pored San Josea u Kostarici, djeluje ne
prestano ve vie od godinu dana.
Cayceov predvieni kontrolni sat od etrdeset godina obuhvaa i
proroanstvo koje su neki nemarno tumaili kao slutnju Drugog dola
ska. A te e (promjene) zapoeti u razdoblju od 1958. do 1998. godi
ne, tada e biti proglaene razdobljem kad e se u oblacima ponovo
nazrijeti Njegova svjetlost.
U meuvremenu, doslovno itanje Cayceovih proroanstava, ko
je se uvijek moe preporuiti, ne predvia zavretak tih promjena u
ovom etrdesetogodinjem razdoblju - nego tek njihov poetak! Ali,
kao to je reeno, ve je dolo do poetka svih poetaka. Zemlja se
raspukla u zapadnoj Americi, to slubeni geolozi pripisuju potresu na
Aljasci na Veliki petak 1964. godine, koji je bio do tada najvei u Sje
vernoj Americi, jaine od 8,4 prema Richterovoj ljestvici, za razliku od
8,2 koji je razorio San Francisco prije ezdeset godina. Na sreu, naj
vei dio udara pogodio je iroka nenaseljena podruja te zemlje. ak
i tako, mnoga su sela izbrisana s karte, dijelovi Anchoragea uniteni,
veliki dijelovi tla potonuli, a drugi se uzdigli. Posljedice su osjetile ak
i rijeke i jezera. Rijeka Copper preokrenula je svoj tok i poela tei
unazad, uzvodno. Nenaseljeni otok Montague u morskom tjesnacu
Prince William, dugakom oko devedeset i dva, a irokom oko dva
deset i sedam kilometara, uzdignut je otprilike tisuu metara, zajedno
s drugim kopnenim dijelovima Aljaske, prema Cordovi i otoku Middleton, i prema grebenu jugoistono od otoka Kodiak. Na otoku Mon
tague slubena je ekipa geologa mogla normalno hodati ondje gdje je
41

ak i za oseke more bilo duboko gotovo sedam metara. Daleko od sa

mog sredita potresa, pedeset i pet tisua etvornih kilometara tla
potonulo je na dubinu od stotinu i osamdeset centimetara, za razliku
od otprilike devedeset i dvije tisue etvornih kilometara koje se uzdiglo za nevjerojatnih devet do petnaest metara.
Od Cayceove smrti, njegova je slika preokrenute Zemlje zbog za
mjene polova dobila iznenaujuu podrku. Neki znanstvenici tvrde
da se svakih nekoliko milijuna godina Zemljino magnetsko polje, pod
utjecajem svoje tekue, metalne jezgre, preokree, i to tijekom krat
kog geolokog meurazdoblja od deset tisua godina. Ve citirani geo
log istie da bismo upravo sada mogli biti u takvom trenutku povije
sti. Godine 1963. amerika je ekipa za geoloka mjerenja procijenila
da je posljednji takav preokret zavrio prije otprilike devet stotina
osamdeset tisua godina. Prouavajui naslage lave, iji magnetizira
ni minerali s tragovima eljeza odgovaraju Zemljinom magnetskom
polju, bili su u stanju odrediti, biljei geolog, gdje se sjeverni
magnetski pol u to vrijeme nalazio, ispitujui ujedno i naslage stijena
u pretpovijesnom toku lave s Etne i na Havajima.
Geolog je uradio gotovo to isto. Prouavajui Caycea, postalo mu
je oigledno da u predvienim promjenama postoji odreeni obra
zac. Cayce je esto spominjao potrese, vulkanske erupcije, poplave.
Iako nikada nije govorio o nuklearnom unitenju, rekao je da bi ov
jek mogao unititi samoga sebe, kao to je to uinio na Atlantidi. ov
jek bi mogao zapoeti, a priroda bi uinila ostalo.
Caycea su esto ispitivali da tono odredi kad e doi do razliitih
udara, ali je on rijetko davao neto vie od nagovjetaja, osim to je
povremeno spominjao razdoblje od 1958. do 1998. godine kao klju
no razdoblje, kad e se pomaci osi osjeati posvuda u svijetu. Kad bi
ga ispitivali, umjesto datuma je davao nagovjetaje, kao 1932. godine:
Kad e promjene Zemljine djelatnosti postati oigledne?
Kad doe do prvog unitenja nekih okolnosti u Junome moru
(a to je, da bismo bili sigurni, juni dio Tihog oceana), i onih koji su
tako oigledni, kao to je to potonue ili uzdizanje, ili na Sredozemlju,
ili u podruju Etne, i tada emo znati da je poelo.
Koliko nam je jo vremena ostalo do poetka? i dalje je ispitivao
novinar.
Postoje naznake da su neke od tih promjena ve poele, iako bi
drugi rekli da je to samo privremeno. Mi bismo rekli da je poelo.
I tako su Cayceovi sljedbenici s dvojakim osjeajima tragali za
znacima nekakvih djelatnosti na podruju Sredozemlja, osobito u bli
zini Etne, nakon 1958. godine. I pronali su ih. U srpnju 1960. godine
Associated Press je izvijestio o ponovnom buenju vulkana. Seljaci
42

koji ive u podnoju vulkana govore da je silina udara jaa od svega

ega se oni sjeaju, a ljudi koji ive pedesetak kilometara dalje kau da
je erupcija nalikovala udaru atomske bombe. A iz Etne i dalje izviru
erupcije sve vee snage. U veljai 1964. novine su ponovo izvijestile:
Najsnanija erupcija vulkana Etne u posljednjih nekoliko godina izaz
vala je rijeku lave, koja je u bujici potekla niz strminu okrenutu prema
moru.
Godine 1959. zapaena su prva potonua u Sredozemlju, koja u
blizini Grke iznose nekoliko metara. Godine 1960. u Sredozemlju je
dolo do uistinu znaajnog potonua i uzdizanja, kad je razorni
potres unitio najvei dio Agadira, najjunije marokanske luke, usmr
tivi dvanaest tisua ljudi. U grad se izlio divovski plimni val, a morsko
se dno uzdiglo za nevjerojatnih tisuu metara na nekim mjestima.
Geolog Tillosson zapazio je drastine promjene u vodenim dubinama.
U jednom se sluaju otkrilo, izvijestio je, da je dubina trinaest meta
ra, a nekada je na tome mjestu iznosila tisuu tristo metara. U sredo
zemnom bazenu dolo je i do drugih potresa. Manji su potresi zanji
hali junu Italiju, Jugoslaviju, Tursku. Grad Skopje u Jugoslaviji ostao
je leati u ruevinama. U meuvremenu, na drugoj strani zemaljske
kugle, potresi su potresli Japan, Havaje, Filipine i Aleutski jarak. inilo
se da se neto uistinu dogaa. U pogledu uzdizanja, u New York
Timesu se pojavila naknadna biljeka: Sovjetska Akademija znanosti
prijavila je istraivanje koje ukazuje da su talijanski znanstvenici otkri
li da se od posljednje erupcije vulkan Etna uzdigao za otprilike sedam
i pol metara.
Kad se Vezuv nedavno protresao, neki su osjetili da je kljuno raz
doblje promjena na Zemlji koje je Cayce predvidio uistinu zapoelo.
Ako na Vezuvu ili Peleeu doe do znaajnijih djelatnosti, rekao je
Cayce, tada juna obala Kalifornije - i podruja izmeu Slanog jeze
ra i junih dijelova Nevade - mogu u okviru tri mjeseca oekivati iste
dogaaje - poplave nakon potresa. Ali to e se vie osjetiti u junoj,
nego u sjevernoj polutci.
Cayceovi su sljedbenici zabrinuto ekali. Ali da su pomno itali
Caycea, shvatili bi da su njihove slutnje uzaludne. Cayce je prilino
jasno ukazao, kao to su istraivai ve u to doba zamijetili, da bi tre
balo doi do drugih, snanijih erupcija Vezuva, prije nego se postavi
pozornica za odvijanje ostatka proroanstva.
Cayce je dogaaje sagledavao u obrascima, objasnio je geolog.
Da bi se mogla uspostaviti veza s predvienim dogaajima, Vezuv bi
sada, u razdoblju od 1958. godine nadalje, u krajnjem sluaju morao
doivjeti izuzetno snanu erupciju. A vulkan Pelee na Martiniqueu nije
se oglasio od 1902. godine.

43

ini se da je Cayce u nekim stvarima bio udnovato suzdran.

Jer, kako su geolozi isticali jo slobodnije od Caycea, jedno od njego
vih najizazovnijih predvianja moe se ostvariti u bilo kojem trenutku:
odnosno, veliko razaranje u Kaliforniji - San Francisco, Los Angeles i
ostalo. Nedavno je na televizijskom programu nastupao lan Ame
rikog drutva za geoloka ispitivanja i, raspravljajui o potresima u
Kaliforniji, opisao veliki rasjed u podruju San Andreasa, i naselja iz
graena du njegovih nesigurnih rubova. Rekao je da bi do sljedeeg
kalifornijskog razornog potresa moglo doi za dvadeset, pedeset ili
stotinu godina, pa ak i u trenutku dok o tome govori. To bi moglo biti
razaranje golemih razmjera. Sa svoje strane, Cayce je kalifornijsku ne
sreu smjestio u drugi dio razdoblja od 1958. do 1998. godine, vje
rojatno ne prije 1978. ili 1980. godine. Vrijeme e pokazati.
Geolog, kolovan u Kaliforniji, bio je svjestan da napetost u kalifornijskom tlu neprestano raste. Prouavanje geolokih istraivanja na
kalifornijskom Institute of Technology (Institutu za tehnologiju) potica
lo je njegovu vjeru u geologiju i - Caycea. Najvei dio geologa, us
tvrdio je strunjak Clarence R. Allen 1961. godine, ne bi se iznena
dio kad bi du sredinjeg ili junog dijela toga rasjeda dolo do veli
kog potresa tijekom sljedeih dvadeset i pet godina. Svakako, dio ras
jeda u blizini Hollistera i San Bernardina sada se ini mnogo opas
nijim, nego dio uz San Francisco, u kojem je i dolo do potresa 1906.
godine.
ini se da su Kaliforniji potresi uroeni, budui da je u okviru jed
nog narataja dolo do tri snana podrhtavanja koja su protresla Long
Beach, Arvin i El Centro. Tee je bilo procijeniti Cayceova predvianja
razaranja u drugim podrujima. Na primjer: Vee promjene, kao one
u Americi, dogodit e se na obalama sjevernog Atlantika. Bdijte nad
New Yorkom, Connecticutom i slinim mjestima.
Kad e se to dogoditi? pitali su Caycea.
U ovom razdoblju (1958.-1998. godine). A kad tono..., Cayceov je glas utihnuo.
Iako se u tome podruju potresi ine prilino nevjerojatni, geolog
tvrdi da su, geoloki, sasvim mogui. Ono to se openito ne zna jest
da postoji rasjed koji se prua od Mainea, kroz podruje Bostona, do
New Yorka i Philadelphije. Pa ipak, do potresa moe doi i ondje gdje
nema niti jednog poznatog rasjeda. Uzeo je asopis Life i njegovo iz
vjee o potresu na Aljasci, pa ga je ozbiljno proitao: Potresi nisu
ogranieni samo na ona podruja za koja se zna da su sklona potresi
ma. Mogu se pojaviti bilo gdje. Seizmolog L. Don Leet s Harvarda,
osobito je zabrinut zbog seizmike budunosti istonog dijela Sjeverne
Amerike. U istonoj Kanadi, Novoj Engleskoj i u New Yorku posljed
njih se godina pojaava seizmika djelatnost. Iako se najvei dio seiz-

44

mologa ne brine oko toga, prema Leetovom shvaanju, jo prije kraja

stoljea veliki bi potres mogao pogoditi neko neodreeno mjesto toga
podruja.
Moda pukom sluajnou, 1958. godina kao da je pokrenula la
nac neobinih dogaaja koji su se odvijali ispod Zemljine kore. Godi
ne 1959., kako izvjetava U. S. Coast and Geodetic Survey (Ameriki
pregled za obalna i geodetska istraivanja), na sjevernom dijelu
Magellanova prolaza, pored najjunije toke June Amerike, dolo je
do potresa, ondje gdje nikada prije potresa nije bilo. Tijekom ezde
setih godina, juni je dio ilea potresao niz snanih zemljotresa, koji su
se kretali prema sjeveru, do Kolumbije i Perua. Nedavno je u peruan
skim Andama zabiljeeno dvije stotine podrhtavanja mjeseno.
ileanski je potres bio osobito zlokoban, istie geolog. Prvoga su se
dana osjetila etiri otra udara, a zatim i udar velike jakosti - 8,5 - koji
je bio snaniji ak i od onoga na Aljasci, koji je iznosio 8,4. Prema
izvjeu Earthquake Engineering Research Institute (Tehnolokog insti
tuta za istraivanje potresa), niz potresa u ileu bio je jednako snaan
kao svi razorni potresi u Kaliforniji tijekom proteklih ezdeset godina.
Posljedice plimnog vala osjetile su se u cijelom Tihom oceanu, a
smrtnih je sluajeva bilo ak i u Japanu, i to zbog naknadnih poplava.
Neke su se promjene dogodile i na podruju Grenlanda, a poja
vila su se i izvjea u kojima se tvrdi da je u tome dijelu svijeta uistinu
dolo do zatopljavanja. Nedavna mjerenja uzdizanja Zemljine kore u
kanadskom dijelu Arktika, Spitzenberga i Grenlanda, primjeuje geo
log, pokazuju relativno ubrzanu stopu podizanja, do koje dolazi zbog
toga to otopljeni ledenjaci smanjuju pritisak na tlo. Tijekom proteklih
est tisua godina, zbog tih su se topljenja ledenjaka, oceani uzdigli
otprilike est metara, prema Francisu Shepardu iz Scripps Institution of
Oceanography (Scrippsovog oceanografskog instituta). Nije potrebno
veliko ubrzanje toga procesa topljenja da doe do poplavljivanja nis
kih dijelova jugoistonog obalnog podruja Sjedinjenih Drava; taj je
proces ve doveo do uzdizanja tla u Atlantskom oceanu, gdje dijelovi
Skandinavije, Labradora i Newfoundlanda, koje su ledenjaci nekada
pridravali na mjestu, izranjaju kao pojas za spaavanje osloboenog
pritiska neke snane ruke.
Osim Cayceovog nagovjetaja, ini se da nema mnogo naznaka u
pogledu tonog odreivanja vremena u kojem bi moglo doi do pred
vienih razaranja u Kaliforniji i New Yorku. Ako je Cayce u pravu kad
se radi o Los Angelesu i Kaliforniji, Njujorani se mogu ravnati prema
njegovim proroanstvima, osobito ako ive na Manhattanu.
Cayce je nagovijestio da bi do promjena moglo doi postepeno,
iako oigledno nema nieg postepenog u proroanstvu da bi se gor
nji dio Europe mogao promijeniti za treptaj oka. Kao to je vie nego

45

jednom rekao: Do poremeaja e doi u mnogim dijelovima Istone

obale, kao i u mnogim dijelovima Zapadne obale, a i u sredinjem
dijelu Sjedinjenih Drava. Ali to se nee dogoditi sve odjednom.
Tijekom nekoliko sljedeih godina, rekao je 1941. godine, i u At
lantskom i u Tihom oceanu pojavit e se nova kopna. A ono to je
sada obalni dio mnogih zemalja, postat e dno oceana. ak e i mno
ge sadanje bojinice postati ocean, rnora, zaljevi, kopna na kojima e
ljudi novog poretka provoditi jedinstvenu trgovinu. Dijelovi sadanje
Istone obale New Yorka ili sam grad New York, najveim e dijelom
nestati. Ipak, to e se dogoditi tek u sljedeem narataju, dok e juni
dijelovi Caroline i Georgije nestati mnogo prije.
Jednom Cayceovom proroanstvu nije dugo trebalo da se ostva
ri. U otoju Galapagos, u Tihom oceanu, zapadno od Ekvadora, 1944.
godine dolo je do nenadanog uzdizanja podruja od otprilike sedam
i pol kilometara morskog dna, stvorivi tako novo kopno. Godine
1957. jedan se vulkanski otok uzdigao pored Azora, a zatim ponovo
potonuo, kao to je vjerojatno potonula i Atlantida, a uzdignue jed
nog atlantskog otoka pored Islanda 1963. godine podsjetnik je da se
jedno manje Cayceovo proroanstvo ispunilo. Godine 1960. u Tihom
je oceanu ponovno dolo do uzdizanja novog kopna. Otok malo
krai od dva kilometra, stotinjak metara irok i trideset i osam metara
visok na nekim dijelovima, izronio je iz Tihog oceana u blizini Ekva
dora, izvijestio je New York Times. Dva svjedoka koji su prisustvova
li roenju otoka, govore da je bilo najavljeno podrhtavanjem tla i pod
zemnom tutnjavom.
Cayce je izdvojio neka podruja koja e ostati sigurna, ukljuujui
i mjesto koje je pomou vidovitosti odabrao da na njemu ivi sa svo
jom obitelji. Tada e podruje gdje je sada smjeteno bie (subjekt),
u Virginia Beachu, biti meu sigurnim podrujima, kao i dijelovi
onoga to se sada naziva Ohiom, Indianom i Illinoisom, kao i najvei
dio june i istone Kanade; dok e veliki dio zapadnog podruja
osjeati udare, kao i, naravno, velik dio drugih zemalja.
Oigledno, velike promjene na zemaljskoj kugli nisu nita novo.
Kao to je geolog istakao, planine su se uzdizale i sputale s velikim
ledenjacima, pa ak i u pisanoj povijesti dolazilo je do velikih promje
na zemaljske kore. Cayce je nekoliko puta govorio o razaranju obiju
obala, gotovo kao da upozorava. U rujnu 1942. godine njujorki mu
je poslovni ovjek, zabrinut zbog mogueg neprijateljskog bombardi
ranja, postavio pitanje koje u svakom sluaju zvui kao izraz obuzetosti samim sobom: Je li mjesto na kojem je trenutno smjeten moj
posao sigurno sve do isteka zakupa (u sijenju 1943. godine)?
Cayce nije vidio nikakve skore poremeaje. Nakon tog razdoblja
preselite se na neko drugo mjesto, i to na kopnu, a ne na Manhattan

46

Islandu. Njegov bi se savjet mogao protumaiti kao obina napome

na kojom je elio ovjeka osloboditi napetosti velikoga grada, da nije
zagonetnih rijei o kopnu.
Bih li u donoenju te odluke trebao u obzir uzeti opasnost od
bombardiranja ili nekakvih drugih nesrea? upitao ga je brini tr
govac.
Za sada ne, odgovorio je Cayce.
Ni tada nije ni nagovijestio mogunost razaranja. Jedini snaniji
potres u podruju New Yorka dogodio se na Long Islandu jo 1884.
godine, prouzroivi odreenu tetu, ali nita to bi bilo znaajno pred
okom usnulog proroka.
Njegovo e proroanstvo o uzdizanju Atlantide biti, naravno, nje
gov prvi veliki ispit, ali je obeao da e jo govoriti o Atlantidi. Kad
se pak priblii vrijeme ostvarenja tih promjena, mogu se pojaviti ona
tri mjesta na kojima su skupljeni prastari zapisi, za one koji su inicirani
u znanje o jednome Bogu. Hram (na Atlantidi) ponovo e se uzdii;
isto e se tako otvoriti hram prastarih zapisa u Egiptu, a oni zapisi koji
su pohranjeni u samom srcu Atlantide, moi e se ondje pronai. Ti
su zapisi jedno.
Geolog nije pronalazio nikakvih nedosljednosti u Cayceovim
predvianjima o uzdizanjima tla. Vjerojatno e takvo uzdizanje u At
lantskom oceanu, primijetio je, biti nadoknada za sputanje susjed
nih podruja (kao to su dijelovi Caroline i Georgije). Geodetska su
istraivanja pokazala sputanje od deset centimetara u podruju Savannaha, u Georgiji, i to uglavnom od 1933. godine, koje je samo za
sebe nevana, ukoliko se ne ubrza.
U podruju Tihog oceana nazvanog Vatreni prsten, gdje je
Zemljina kora najosjetljivija, djelatnosti koje se odvijaju ispod povrine
kao da doseu zlokobni vrhunac. U skupini Kermadec otoka, vie od
tisuu kilometara sjeverno od Novog Zelanda, otok Sunday doivio je
neobino geoloko iskustvo nakon to ga je u studenom 1964. godine
pogodio niz potresa. U erupciji vulkana, para, kamenje i blato odlet
jeli su sedam stotina pedeset metara u zrak. Razina slatkovodnog jeze
ra uzdigla se petnaest metara, a temperatura vode skoila je od uobi
ajenih pet stupnjeva na preko devedeset stupnjeva. Razina vode u
oblinjem zaljevu Denham uzdigla se za trideset metara, a na povrini
su kipjeli plinoviti mjehurii.
Cayceova su potresna predvianja najee pristizala tijekom i
tanja za ljude koji su se bavili samo svojim vlastitim, trenutnim po
tekoama. Obino bi svoja predvianja uskladio s pitaocem, ali ak i
tako mu je bilo teko tono obraditi kronologiju koju je imao na umu.
itajui jednoj dvadeset i sedmogodinjoj eni, na poetku 1944.
godine, rekao je: Tijekom privremenog boravka bia na Zemlji doi

47

e do promjena. Zatim je jednoj drugoj eni, staroj pedeset i jednu

godinu, godine 1943. prorekao skoranja razaranja u sljedeem na
rataju, usporeujui ih s razornom snagom pustoenja na Atlantidi.
Prije ovog ivota, bie je bilo na Atlantidi, u razdoblju prvih pore
meaja i razaranja koja su zahvatila tu zemlju, kao to e u sljedeem
narataju zahvatiti i druge zemlje. U itanju iz kolovoza 1936. godine
Cayce je ukazao da e do 2000. godine novi krug biti u punom za
mahu.
Oigledno zabrinut da e u razdoblju od 1958. do 1998. godine
doi do razaranja civilizacije kakvu poznajemo, jedan je ovjek, raz
miljajui o novom tisuljeu, upitao: Kakve e se velike promjene,
ili poeci promjena, dogoditi na Zemlji tijekom 2000. i 2001. godine,
ako uope bude ikakvih promjena?
Cayce je ve predvidio da e do promjene Zemljine osi doi za ot
prilike ezdeset godina od tada; na ovo je pitanje kao odgovor ugledao
posljedicu te promjene - zamjenjivanje polova. Kad doe do zamje
njivanja polova, poinje novi krug. To se odnosilo na 2000. godinu.
Pretpostavivi da su Cayceova predvianja ispravna, geolog je
istakao svoj vlastiti proroki obrazac. Cayce je barem dvaput upozorio
na gladne dane koji slijede. Sretan je svaki onaj ovjek koji uspije
kupiti imanje, rekao je, a neka svatko kupi imanje ako ne eli ostati
gladan u danima koji dolaze. To je ponovio 1943. godine-. Kad se
radi o zalihama i hrani, tegobe ove zemlje jo nisu ni poele.
Budui da ova predvianja, koja se jo uvijek nisu ispunila, nisu
nosila oznaku vremena, geolog je ta proroanstva povezao s nekim
drugim proroanstvima koja su mogla utjecati na Cayceova. Ako se
juni dijelovi obiju Carolina i Georgije spuste ispod mora, nagaao je
geolog, to e prekinuti eljezniki i kamionski promet prema Floridi;
u meuvremenu, potresi u Kaliforniji, koja proizvodi trideset posto
svjeeg povra, prekinut e prijevoz hrane u ostale dijelove Sjedinje
nih Drava. Te dvije drave zajedno nadziru trite junog voa, a k to
me Florida je druga po proizvodnji govedine.
Kao nepopravljiv itatelj Biblije, Cayce je iz te knjige crpio svoja
proroanska nadahnua, ali su njegova na Bibliji utemeljena pretkazanja bila podjednako zagonetna kao i ona u knjizi Danijelovoj i Knjizi
otkrivenja: Te e promjene na Zemlji proi, jer su takva razdoblja
dola svome kraju, a poinju razdoblja ponovnog prilagoavanja. Jer
kako On daruje? 'Pravednici (krotki) naslijedit e Zemlju.' Posjedujete
li vi, brao moja, nasljedstva na Zemlji?
esto su ga pitali: Kako bismo trebali promatrati te promjene
koje dolaze? Njegov odgovor opet nalikuje biblijskim. to je danas
na Zemlji najpotrebnije? Da sinovi ovjeka dobiju upozorenje da je
48

dan Gospodnji blizu, i da se nevjernici moraju pronai u onome to se

dogaa u njihovom iskustvu.
A to je znailo da je dan Gospodnji blizu?
To znai da je, kao to su obeavali proroci i mudraci iz starine,
vrijeme bilo i dovrilo se u ovom danu i ovom narataju, i da e se
uskoro ponovo na Zemlji pojaviti onaj Jedan kroz kojega e mnogi biti
pozvani da susretnu one koji pripremaju put Njemu na Zemlji. A kad
bi trebalo doi do tog Drugog dolaska?
Kad oni koji Mu pripadaju raiste put za Njega. Nemojte ni
pomisliti da nee biti nikakvih potekoa, ali onima koji se potpuno
prepuste Gospodu nita nee nedostajati, nego e na neki nain imati
mnogo toga za to e biti zahvalni.
Da bi se ovjek uskladio sa Cayceom - i njegovim shvaanjem
vremena - oigledno mora biti podjednako optimistian kao i on sam.
Svakako bi bilo neprikladno seliti se naokolo, kao to bi neki mogli
uiniti, da izbjegnu dugaku ruku sudbine. A ako su Cayce i Biblija u
pravu - kako i mi sami ispovijedamo - ivot ionako pripada duhu.
Nema nimalo sumnje u Cayceov optimizam. Godine 1943. navijestio
je zoru novoga doba - atomskog, svemirskog ili duhovnog - koje za
poinje s mijenjanjem osi. Kad budu uniteni oni koji su postepeno
ogrezli u potpun zaborav Boga, tada e, pri kraju te sljedee godine,
doi razdoblje kad vie niti nee biti niti jednog dijela kugle zemaljske
na kojem ovjek nije imao priliku uti rijei: 'Gospod, Bog', i kad to
razdoblje doe svome kraju (kad zavlada Boja rije), tada e
zapoeti novo razdoblje, novo doba.
Da parafraziramo Winstona Churchilla, svijet je ili na kraju po
etka ili na poetku kraja. Prema Cayceu, izbor pripada samo njemu.

49

Besmisleno je kad neki geolozi, rekao je uveni geolog, uporno tvr

de da se u prolosti nije dogodilo nita osim onog to je dio procesa
kojeg izravno moemo promatrati. Iskrivio je lice. Drugim rijeima,
budui da u ovom trenutku ne promatramo kontinent kako naglo to
ne u more, tada ne moemo pretpostaviti da je bilo koji kontinent po
tonuo u prolosti. Otro me pogledao. Kakve gluposti.
U geolokom je smislu bio odgojen u svijetu u kojem je vladala
teorija jednoline promjene, koja je oigledno previdjela injenicu da
je i u pretpovijesnoj prolosti mogao postojati obrazac katastrofe. Kao
proelnik geolokog odjela u najvanijim sveuilitima, i sam je vjero
vao teoriji jednoline promjene i poduavao je, sve dok nije poeo
provjeravati promjene na Zemlji o kojima je govorio mistiar Cayce, a
one su naprosto vapile za provjeravanjem. to je dublje zaranjao u
Caycea, to se vie suprotstavljao zamisli koja nije vidjela dalje od svog
geolokog nosa. I tako se tiho povukao sa svoga sveuilinog poloaja,
jer vie nije mogao poduavati ono za to mu se inilo da se ne slae
s novim dokazima koje je prikupljao. Drugi geolozi, ne znajui nita o
Cayceu, poeli su prihvaati sline poglede o katastrofinoj povijesti
svijeta, kao i o moguoj katastrofinoj budunosti, ali budui da se on
sada okrenuo Cayceu, drao se svoje anonimnosti, mislei kako bi nje
gov profesionalni poloaj - i utjecaj - bio doveden u opasnost kad bi
se otvoreno preobratio na kejsizam.
Ono to ga je kod Caycea privlailo bila je njegova univerzalnost,
njegova zamisao o Svemiru kao o mjestu beskonanih mogunosti, a
ne o besmislenom sustavu plutajuih nakupina materije. ak i kad bi
predviao propast, Cayce se nije preputao toj propasti. Za vrijeme
njegove vizualizacije razaranja Atlantide, vrlo je jasno rekao da je ov
jekova zloupotreba prirodnih sila uzrokovala prvu katastrofu, i da
ovjek koji se suprotstavlja boanskom zakonu ima utjecaja na pri
rodne procese. Zapravo, to je bila poruka nade, budui da se suprot
stavljala pukom materijalistikom tumaenju Svemira.
To je pomoglo geologu u njegovom vlastitom pristupu ivotu.
Cayce je sve povezivao u cjelinu, i duhovno i materijalno, a to je bilo
osobito znaajno jer mi je sedam godina koleda i osnovne kole goto50

vo ispralo mozak utoliko da sam poeo vjerovati u mehanicistiko tu

maenje ivota - odnosno da izviremo iz materije, ivimo odreeno
vrijeme, a zatim umiremo, potpuno se rastvarajui u smrti.
U poetku su ga privukla Cayceova itanja, i spoznaja da je Cayce
veliki povijesni potop pripisao potonuu jednog od veih ostataka
Atlantide, a ne samo topljenju ledenih kapa na smrznutom Sjeveru. Tu
je mogunost ve razmatrao na temelju opipljivijeg dokaza o taloe
njima drevnih oceana. Stoga ga je Cayceovo itanje o Atlantidi dove
lo u tek blagu nedoumicu.
Ali ak i dok je prouavao Atlantidu, znanstvenik je polako shva
tio da e Caycea morati provjeriti u neemu to mu je pri ruci i to je
malo opipljivije. Doao je u posjed dva itanja koja je mogao potvrdi
ti u starim zabiljekama. U oba su itanja bila predvieni snaniji po
tresi, dok je jedno k tome opisivalo neuobiajene oluje koje e izbiti
kroz nekoliko mjeseci. Iako je u tome trenutku ve bilo proteklo mno
go godina od tih itanja, geolog je naglo otputovao u Washington, u
Seizmoloki odjel Amerikog instituta za obalna i geodetska istraiva
nja, da bi dokazao ono to je Cayce bio prorekao. Prvo je itanje bilo
namijenjeno jednom mukarcu koji se zabrinuo zbog mogunosti
potresa u svom rodnom gradu. Hoe li San Francisco ove godine po
goditi takvo razaranje? Ako hoe, dajte mi datum, vrijeme i podatke
za vodstvo ovoga tijela, koje posjeduje osobno vlasnitvo, zapise i e
nu, a sve njih eli premjestiti u sigurnost. To je uistinu bio dobar poriv.
To je pitanje postavljeno dvadeset i prvog sijenja 1936. godine,
tri godine nakon to se u podruju zaljeva San Francisca osjetio
potres. Geolog je uredno zabiljeio Cayceov odgovor: Nismo otkrili
da e ova odreena pokrajina (San Francisco) ove godine doivjeti
neka vea materijalna oteenja, koja su se ondje ve dogaala. Iako
e dijelovi ove zemlje osjetiti potres, mi smatramo da e se to dogaati
na istoku od San Francisca, ili junije, gdje jo do sada nije bilo veih
poremeaja.
Mladi koji je radio u Seizmolokom uredu rado mu je pomogao.
Pronaao je knjiicu s naslovom Stronger Earthquakes of California and
Western Nevada (Snaniji potresi u Kaliforniji i zapadnoj Nevadi).
Geolog je ustro listao, pronaavi samo jedan potres u 1936. godini, i
to desetoga svibnja u Bishopu, u Kaliforniji. Potres se osjetio u istonoj
i sredinjoj Kaliforniji i Nevadi. Bishop je bio, shvatio je geolog uz
bueno, istono od San Francisca, i malo na jugu.
Ohrabren ovim provjeravanjem, geolog se vratio u U. S. Weather
Bureau (Ameriki ured za vrijeme), da provjeri bi li se i sloenija ita
nja mogla dokazati. Moe li Cayce predvidjeti i olujne vjetrove, kao i
potrese? U kolovozu 1926. godine jedan je ovjek, kojeg je zanimao
uzgoj penice, postavio pitanje o vremenskim prilikama tijekom na51

dolazeih mjeseci. Cayceov je odgovor ukljuivao planetarne utjeca

je na oluje i potrese. Jupiterov i Uranov utjecaj na svjetovne poslove
ini se da je najsnaniji oko petnaestoga ili dvadesetoga listopada,
rekao je Cayce, kad se mogu oekivati snani olujni vjetrovi - za
kojima slijede plimni valovi, jedan kod junog dijela otoja u blizini Ja
pana. Pogledao je u svoje seizmoloke biljeke. Dvadeset i drugog
listopada Kaliforniju su potresla tri udara, potresi su se devetnaestog i
dvadesetog listopada dogodili u Japanu. Cayce je bio vie nego u
pravu.
Geolog se zainteresirao. Prouavajui Caycea, muio ga je nago
vjetaj koji je govorio da su u poetku Zemlju nastanjivale due u tije
lima nalik ljudskima. Cayce je smatrao da se to dogaalo prije vie od
deset milijuna godina, to je u svjetlu prevladavajueg znanstvenog
miljenja bila desetorostruko prevelika brojka. Meutim, geolog se su
sreo s uenim radom profesora de Terra o fosilnim ostacima u Toskani,
u Italiji, iji je zakljuak glasio da su ovjekolika bia (hominidi) ivje
la ondje ve u ranom pliocenu ili miocenu, odnosno prije deset do
jedanaest milijuna godina. Cayce se ponovo naao u dobrom drutvu.
Rasprava o pomicanju polova, to je bio imbenik u snanim pro
mjenama u prolosti Zemlje, dobivala je podrku u geolokim krugovi
ma, i to dvadeset godina nakon Cayceovog predvianja o postepe
nom pomicanju osi. Cayceova izjava da su se polarna podruja ne
ko nalazila ondje gdje su obuhvaala vei dio tropskih i polutropskih
pojaseva, pokrenula je vlastita geologova prouavanja o magnets
kim esticama u drevnim stijenama, otkrivi na svoje zadovoljstvo da
teorija jednoline promjene moe biti to god elite da bude, kata
strofalna ili postepena promjena.
Geologa je osobito zanimala Atlantida, budui da je tako oigled
no sjedinjavala prolost, sadanjost i budunost. Tlo se kontinentalnog
grebena istonog dijela Sjedinjenih Drava godinama uzdie, istakao
je geolog, a dodatno bi uzdizanje od otprilike est do deset metara izr
onilo stotine kvadratnih kilometara novoga kopna samo u Karipskom
moru. S izuzetkom nekih dijelova Bahama, zabiljeio je, itanja
smjetaju potopljeno carstvo na obronke okrenute prema moru, na
one strme oblike Zemljine morfologije koji predstavljaju granicu izme
u kontinenata i oceana. Kako znanost moe odbacivati Atlantidu
zbog toga to oceansko dno razotkriva tek malo ostataka izgubljene
kulture, kad je oigledno nemogue da bi znaajni dokazi mogli
preivjeti djelovanje mulja i korozije tijekom stoljea? Svakako, ako je
Atlantida propala prije sedamnaest tisua godina, a zatim ponovo
prije deset, kao to nagovjetavaju Cayceova itanja, podizanje koje bi
bilo posljedica toga potonua prekrilo bi povrinu drevnog tla novim
naslagama i nanosima. Relativno kratke sonde, koje su koristili geolo-

52

zi u istraivanju morskog dna, teko da bi mogle prodrijeti do prepoz

natljivih ostataka Izgubljenog kontinenta. A kad su u pitanju planinski
vrhunci Atlantide u podruju Bahama - Cayceovi najvii dijelovi koji
su ostali iznad valova neko velikog kontinenta - ti bi bili u potpu
nosti prekriveni koraljnim naslagama koje su se staloile tijekom deset
tisua godina uzdizanja razine mora, do ega je dovelo neprestano
otapanje ledenjaka.
Na svoj je osobit nain geolog pokuao provjeriti veliinu Atlan
tide, za koju se u itanjima kae da je jednaka veliini Europe, uk
ljuujui i azijski dio Europe - ne Aziju, nego europski dio Azije. Na
crtao je jedno podruje slino onome koje je opisao Cayce, i umetnuo
ga u sjeverni dio Atlantskog oceana. Istoni se dio dobro uklapao pre
ko Azorskih otoka, a sjeverozapadna granica nalazila 'se na rubu
Grand Banksa, dok je jugoistona bila otprilike usporedna s atlantskim
grebenom. Bermudski su se otoci nalazili u umetnutom kopnu. To je
bilo zagonetno, jer je postojao geoloki dokaz da su Bermudi prilino
drevno kopno. Ali je prvo potonue prije sedamnaest tisua godina
bilo tako snano da bi, kako je geolog smatrao, bilo razumno oekivati
da se nekoliko vulkanskih planina probilo na povrinu u to doba. To bi
mogli biti Bermudski otoci. Postojalo je jedno vodee znanstveno
tumaenje, koje je nagovjetavalo da je drevno tlo Bermudskih otoka
moglo biti oblikovano u okviru razdoblja u kojem je dolo do raza
ranja Atlantide. Atlantida je izazivala mnotvo potekoa. Da bi prih
vatio Atlantidu, morao bi prihvatiti i cijelo tkanje Cayceove prie,
tkanje o tehnoloki nadmonoj rasi koja je postepeno izazvala svoje
vlastito unitenje, putem pohlepe i neudorednosti.
Meni se inilo da je geologovo zanimanje za mitski kontinent pri
lino neobino. Samo zbog toga to je Cayce bio u pravu u svojim
proricanjima o zdravlju, to ne znai da je bio u pravu i kad se radi o
Atlantidi, istaknuo sam. Da bi uspjeno djelovao, bio mu je potreban
netko tko je elio neto saznati - inae je imao potekoa s itanjima.
Tako je bilo samo na poetku, nadovezao se geolog, prije nego
je Cayce shvatio svoje vlastite mogunosti. Meutim, ja ni u kom
sluaju ne bih prihvatio Caycea da je Atlantida bila moj jedini temelj.
Nekakvo je ohrabrenje pronaao i u otkriima do kojih se dolo tije
kom International Geophysical Year (Meunarodne geofizike godine),
tijekom koje su se okupljali seizmolozi, meteorolozi, geolozi i drugi
znanstvenici da bi predstavili svoju sliku Zemlje s njezinim nepresta
nim promjenama. S velikim je profesionalnim zanimanjem prouio
lanak u asopisu Life, iz studenoga 1960. godine, pod naslovom The
New Portrait of Our Planet (Nova slika nae planete). Za Cayceovog
je oboavatelja to bila tek stara pria. Ali ipak, kao znanstvenik, geo
log je uvijek tragao za potvrdom onoga za to je ve osjeao da je isti-

53

na. S odreenim je zanimanjem zamijetio veliki natpis u Lifeu:

Znanstvenici ocrtavaju ustrojstvo nae ne ba toliko vrste Zemlje.
Zatim: Dobro poznati krajevi, oigledno ukorijenjeni i udobno vrsti,
sada kao da su se suoili s nesigurnom budunou. Na primjer,
Kalifornija se moda postepeno razdvaja od ostatka kontinentalnog
dijela Sjedinjenih Drava, to je moda dio velikog pomicanja tla
Tihog oceana. Havajski otoci, okrueni dubokim jarkom, kao da pola
gano tonu u ocean. Znanstvenici promatraju Havaje kojima snano
podrhtavanje izaziva bolove, jer se tijekom dana za desetak centi
metara uzdiu i sputaju, pod utjecajem sile tee Mjeseca. ini se da
se iz Crvenoga mora, u Karibima i u Kalifornijskoj struji uzdie novo
kopno.
Dok je itao izvjee, geolog je shvatio da je ve prije tako neto
proitao, a sjetio se tono i gdje. Potraio je itanje koje je Cayce na
pravio 1934. godine. U njemu se govorilo o odreenim promjenama
koje je preminuli mistik predvidio za razdoblje od 1958. do 1998. go
dine. Nikakvo znanstveno izvjee ne bi moglo biti izriitije: Zemlja
e biti razlomljena na mnogim mjestima. U ranom dijelu (etrdeseto
godinjeg razdoblja) doi do promjene u fizikom obliku zapadnoamerike obale. U sjevernim podrujima Grenlanda pojavit e se
otvorene vode. U Karipskome moru uzdii e se nova kopna, i poja
vit e se suho tlo... Juna e Amerika podrhtavati od vrha do dna; na
Antarktiku e se pokazati kopno, u blizini Ognjene zemlje, kao i tjes
nac kroz kojeg e juriti bujice.
Geolog je istaknuo da ve postoje znaci takvog podrhtavanja
Zemlje kakvo prati izranjanje novog kopna, koje potie erupcije pod
vodnih vulkana, dovoljno snanih da stvaraju otoke. Iz svojih je bilje
ki geolog izdvojio seizmoloko izvjee Science Service, (Znanstvena
sluba), u kojem se govori o zbivanjima na junom vrhu June Ame
rike. Zabiljeen je potres ondje gdje nikada prije nije bilo potresa,
proitao sam. Nedavno je (1959.) dolo do snanog potresa u sjever
nom dijelu Magellanovog tjesnaca. Ameriki institut za obalna i geo
detska istraivanja izjavio je da je dvanaest postaja zabiljeilo potres.
Bio je to dubok i vrlo snaan potres, snaniji od sedam stupnjeva seizmoloke ljestvice - dakle, vrlo znaajan potres, ako se uzme u obzir da
je potres od 8,2 stupnja 1906. godine doslovce razorio San Francisco.
Izvjee iz Lifea bilo je ukraeno navodima iz Cayceovih davna
njih itanja. Na primjer, u tekstu uz kartu sjevernog dijela Tihog oce
ana, geolog je sa zadovoljstvom proitao: Oblik slian srednjeatlantskom (podmorskom) grebenu je tek nedavno zabiljeeno uzdignue u
istonom dijelu Tihog oceana, koje se prua uz zapadnu obalu obiju
Amerika i moda djelomino lei ispod Kalifornije. Geolog je ovdje
uoio zapanjujuu potvrdu Cayceovih itanja koja se odnose na iz-

54

gubljeni kontinent Lemurije, to je neka vrsta tihooceanske inaice Atlantide, koja je prema Cayceu bila smjetena u jugoistonom dijelu
sredita Tihog oceana. Cayceovo je itanje iz 1934. godine vrlo odre
eno. A kad su doprle glasine koje su govorile da su otkriveni dije
lovi onoga to je ostalo od Lemurije, ondje gdje je sada nii dio Kalifornije i dijelovi Doline smrti, bie je putovalo onamo da vidi i da
sazna.
Uporni geolog je u opisnom izvjeu o dnu junog dijela Tihog
oceana vidio jo vie dokaza o postojanju Lemurije, pa i Atlantide,
iako znanstvenici nisu bili toliko matoviti: U junom dijelu Tihog
oceana pet i pol tisua kilometara iroko uzdignue istonog dijela Ti
hog oceana zaokruuje Junu Ameriku i Australiju, kreui se prema
Indijskom oceanu, da bi se pridruilo srednjoatlantskom grebenu, tvo
rei sedamdeset etiri tisue kilometara dugaak podmorski greben
koji zaokruuje jedan dio svijeta. Vrhunci toga uzdignua lee tri tisu
e metara ispod povrine, osim ondje gdje se uzdiu u otoke Galapa
gos i Uskrnji otok. Znanstvenici su tijekom Meunarodne geofizike
godine otkrili da je toplina koja zrai s povrine uzdignua u blizini Us
krnjih otoka sedam puta vea od toplinskog isijavanja u drugim pod
rujima Zemljine povrine, to vodi do pretpostavke da se ispod uzdi
gnua odvija vulkanska djelatnost, koja izbacuje rastaljene stijene iz
dubina planete, tako da e uzdignue jednoga dana biti suho tlo.
Za geologa usmjerenog na Cayceova proroanstva to je bilo vie
od pretpostavke, i gotovo bi se moglo uiniti da je strunjak za Cay
ceova predvianja promjena na Zemlji radosno pozdravio znakove
koji su potvrivali dolazak razaranja, iako ni u kojem sluaju nije zabo
ravio na ivote, ukljuujui i svoj vlastiti, koji bi mogli biti izgubljeni.
Jer lice mu se zamrailo kad se ponovo osvrnuo na izvjee iz Lifea o
zakljucima znanstvenika do kojih su doli tijekom Meunarodne geo
fizike godine: Ti su pomaci, pucanja, uzdizanja i vulkanske erupcije
gotovo uvijek popraeni izuzetno opsenim pomicanjima Zemljine
kore koja stvaraju planine. Tijekom najveeg dijela svoje povijesti,
Zemlja je bila prilino mirna. Ali u otprilike desetak relativno kratkih
zbivanja dolo je do nasilnog uzdizanja planina. Cijelo vrijeme koje je
ovjek proveo na Zemlji pripada u jedno takvo razdoblje, koje jo uvi
jek traje. Prema nekim nedavno izraenim miljenjima, upravo sada
nastupa takva nemirna djelatnost.
Kao dio tih uzburkanih promjena koje je ugledao, Cayce je 1934.
godine predvidio uzdizanja Zemljine kore u blizini dviju polarnih to
ki, to e biti upozorenje na jo vea uzdizanja u opasnom razdoblju
od 1958. do 1998. godine: Na Arktiku i na Antarktiku doi e do uz
dizanja koja e pridonijeti erupciji vulkana u vruem pojasu; a tada e
doi do zamjene polova, tako da e ondje gdje je dosada bila hladna

55

ili polutropska klima, biti jo izraenija tropska klima, i rast e mahovi

na i paprat.
Geolog je prelistao svoje biljeke, konano izvukavi lanak dob
rog, starog New York Timesa. Objavljen je treeg sijenja 1961. godi
ne, pod naslovom Drugi vulkan na Antarktiku. Vijest je stigla s druge
strane zemaljske kugle, iz Christchurcha na Novom Zelandu i mogla
bi biti, smatra geolog, pretea mnogo veih zbivanja. S uitkom je pro
itao jedan dio. Prema kratkovalnom radijskom izvjeu koje smo pri
mili, ini se da Antarktik ima dva aktivna vulkana, a ne samo jedan.
Navodno su se vidjeli uperci pare kako izlaze iz kratera koji se nalazi
na vrhu tri tisue metara visoke planine Terror, pedesetak kilometara
zrane linije od glavne amerike baze na Antarktiku, smjetene kod
zaljeva McMurdo. Do sada je jedini aktivni vulkan za kojeg se znalo na
antarktikom kontinentu bio Erebus, koji se isto tako nalazi na otoku
Ross, otprilike tridesetak kilometara od planine Terror. A na Arktiku
se 1963. godine naglo pojavio vulkanski otok nedaleko od Islanda, u
Westermanovoj skupini otoka.
Kao dio geolokog ubrzanja, usnuli je Cayce predvidio odreene
karakteristine djelatnosti ne samo u junom dijelu Tihog oceana,
nego i u Sredozemlju - uzdizanja, potonua, vulkanske erupcije, po
trese. Sredozemlje je oivjelo ak i jae od junog dijela Tihog ocea
na, gotovo kao da eli privui panju kao pretea Cayceovih pred
vianja za druga podruja. U lipnju 1959. godine geologa su privukla
izvjea o neobjanjivim potonuima u Sredozemlju. Dok je itao
isjeak iz Globe-Democrata, novina grada St. Louisa, zasjale su mu oi.
Odnedavno se razina mora u grkim lukama poela sputati,
zapoeo je geolog, ali znanstvenici nisu u stanju objasniti zato se to
dogaa. Bilo je to ozbiljno sputanje, koje je dovelo do izranjanja
nekoliko grebena velikog unutranjeg mora, to je zamjetno utjecalo
na priobalni trgovaki promet. Sputanje mora, koje je na mnogim
mjestima doseglo metar dubine, zamijeeno je prvi put nakon snanih
sjevernih vjetrova i pada temperature. U luci Nafplion, u junoj
Grkoj, mali su brodovi 'sjeli' na dno, nakon to se razina mora spu
stila za metar. Ta je niska razina mora trajala tjedan dana. U Tolosu, u
blizini Nafpliona, ribarski brodovi imali su potekoa kad su pokuali
uploviti u luku. Dno stare venecijanske luke, kod Herakliona na Kreti,
na mnogim je mjestima izronilo. Sline su pojave opaene na Rodosu
u jugoistonom Sredozemlju, i na otoku Lefkasu uz zapadnu obalu
Grke. To je sputanje mora bilo tako neobine prirode da su hidrografske slube od svih sredozemnih luka zahtijevale izvjea o razini
mora. Da je to udna pojava, sloio se i geolog. Neki znanstvenici
sputanje mora prirodno pripisuju snanim vjetrovima ili podmor
skom potresu. Ali je razina mora ostala niska ak i kad vie nije bilo

56

snanih vjetrova, a seizmografi nisu uspjeli zabiljeiti ak niti najslabi

je podrhtavanje du grke obale. Geolog je zakljuio da je to spu
tanje razine mora tek privremeno, to je upravo isti izraz kojim se
posluio Cayce kad je to sputanje opisao prije mnogo godina.
Bilo je udno kako je Etna nenadano postala aktivna. Godinama
je bila neobino mirna. Ali je geolog godinu dana kasnije, u dokolici
razmiljajui o Cayceovim napomenama o pojaanoj podmorskoj ak
tivnosti u podruju Sredozemlja, uzeo najnoviji primjerak Bulletina
(Biltena) koje je objavljivalo Seismological Society of America (Seizmoloko drutvo Amerike). Osamnaestoga i dvadeset i prvoga srpnja
1960. godine, itao je, tri su potresa uzdrmala podruje Terni, deve
deset kilometara sjeverno od Rima, i est stotina pedeset kilometara
od Etne. Tada: Dan ranije vulkan Etna probudio se sa silinom kojoj
nije bilo ravne u modernom dobu.
Je li to bila aktivnost Etne koju je Cayce predvidio? Svakako, bilo
je i nagovjetaja da se mijenja vrijeme. Na primjer, u New Yorku i u
dijelovima Kanade, zime su postajale neuobiajeno blage. Zar se po
navljala klimatska povijest?
Oigledno potvrujui tmurnu prolost, znanstvenici koji su sud
jelovali na Meunarodnoj geofizikoj godini potvrdili su Cayceova pod
svjesna prisjeanja na klimatske promjene do kojih je dolo zbog mije
njanja polova. Kao i Cayce, istaknuo je geolog, znanstvenici su na
dubini od osam stotina kilometara otkrili relativno slab sloj Zemljine
kore. A na toj razini, 'vra kora Zemlje moe kliznuti preko unutar
njeg dijela, kao to kora grejpa moe kliznuti preko mekane unutra
njosti'.
Kako obalno klizanje potie klimatske promjene?
Geolog se vratio lanku. 'Neki geofiziari vjeruju da se cijeli gor
nji dio Zemlje povremeno u prolosti klizao. Pronali su dokaz da su
kopna i mora koja se sada nalaze na sjevernom i junom polu nekada
bila na sasvim drugim mjestima. Tijekom Meunarodne geofizike go
dine na Antarktiku je pronaen ugljen, koji predstavlja ostatke biljaka
umjerene klime. Jedan bi uzrok mogao biti i globalno klizanje gornjih
kamenih slojeva.'
Cayceova je zamisao o pomicanju polova bila u skladu s najnovi
jim znanstvenim istraivanjima, naglasio je geolog. Istraivanja smje
ra u kojem se nalaze komadii magnetskih minerala u stijenama, daju
naslutiti poloaj magnetskog sjevernog i junog pola u vrijeme kad su
te stijene nastale. Svaka je magnetska estica mala igla kompasa koja
vjerno pokazuje prema magnetskom sjeveru u vrijeme kad je u toj sti
jeni dolo do zgunjavanja. Znanstvenici su tako u stanju ocrtati kre
tanje lutajueg sjevernog pola, mjerei 'magnetsko tkanje' uzoraka sti
jena iz razliitih razdoblja. Da je magnetski sjeverni pol uvijek leao u
57

blizini zemljopisnog sjevernog pola, kao to vjeruju tradicionalni geo

lozi, tada bi se znaajno kretanje sjevernog magnetskog pola moglo
tumaiti u smislu velikih pomaka zemljopisnog pola.
Budui da nitko ne zna zato je dolo do pomicanja polova, kako
bi onda ozbiljno mogli tvrditi kada ili kako bi do toga moglo doi? Na
poetku ledenog doba, prije otprilike milijun godina, rekao je geolog,
sjeverni je magnetski pol bio na Antarktiku. Neki znanstvenici sma
traju da je, iz nekog nepoznatog razloga, cijelo Zemljino magnetsko
polje jednostavno 'promijenilo polaritet' (napravilo zamjenu) tijekom
toga razdoblja.
Istaknuo je da je Cayce vidio pomicanje zemljopisnog pola u
sasvim nedavnom razdoblju, prije pedeset do osamnaest tisua godi
na. To je pomicanje moglo biti prilino polagano, ali se ini da je bilo
odgovorno za konano razaranje Lemurije u Tihom oceanu i najve
eg dijela velikih ivotinja koje su tada lutale Zemljom. Cayce kae da
su te ivotinje bile uzrokom velike brige tadanjih zajednica.
Nita od onoga to je Cayce rekao - a to se odnosilo i na geologi
ju - geolog nije uzimao zdravo za gotovo. Sam je provjeravao mag
netske tragove u naslagama iz pleistocena, da provjeri Cayceov po
mak polova. Njegova su mjerenja pokazala da se tijekom jednoga od
posljednjih velikih ledenih doba pleistocena (otprilike od est stotina
tisua godina do deset tisua godina pr. Kr.) sjeverni magnetski pol
nalazio u junoj Kanadi. Ali je geolog otkrio da mu najvei dio njego
vih kolega nije vjerovao, nimalo vie nego Cayceu. Jednostavno su
odbili raskrstiti s tradicijom i logiki prihvatiti da je zemljopisni sjever
ni pol, kreui se s magnetskim polom, u to doba isto tako lutao pre
ma jugu.
Bilo je i drugih dokaza za Cayceov nagovjetaj da su Arktik ili
podruja sjevernog Arktika bila u podruju tropa. U tom pretpo
stavljenom pomicanju polova, Aljaska se vjerojatno od 230 000. godi
ne pr. Kr. do moda 50 000. godine pr. Kr. nalazila u podruju tropa.
Istraiva J. W. Gidiey otkrio je na Aljasci ostatke deva, slonova i dru
gih ivotinja, i vjerovao je da ti fosilni ostaci pruaju dokaz koji po
drava pretpostavku da su na Aljasci vladali blai klimatski uvjeti tije
kom najveeg dijela pleistocena.
Cayce je govorio o jednom meunarodnom skupu na Atlantidi
koji je bio sazvan da bi se pronali naini i sredstva kojima bi se mogli
osloboditi ogromnih ivotinja koje su preplavile Zemlju tijekom plei
stocena, za vrijeme kojega su podruja Kanade, Europe, sjevernog
dijela Sjedinjenih Drava i sjeverna Azija bila povremeno prekrivena
ogromnim prekrivaima leda. C. O. Dunbar, povijesni geolog, sada
istie: Za vrijeme cijelog razdoblja pleistocena, i Sjeverna Amerika i
Europa bile su naseljene velikom divljai, koja je bila isto toliko raz58

nolika i dojmljiva kao to je divlja suvremene Istone Afrike. To je obuhvaalo divovske slonove, visoke i dugonoge kraljevske mamute
junih Velikih ravnica, ija je visina u ramenima dosezala do etiri i po
metra. Bilo je sedam vrsta bivola, a jedna od njih, bizon, bio je gole
ma zvijer iji je razmak izmeu rogova iznosio gotovo dva metra.
Povremeno bi se uinilo da geolog pomalo rastee Cayceova
predvianja. U neobinom je obliku vremenom nagrienog kamenja
u Stonehengeu u Engleskoj vidio dokaze drevnog prenoenja bliskois
tone kulture, kako je to opisao Cayce. U sijenju 1944. godine Cayce
je zabiljeio: U Svetoj zemlji, kad je dolazilo do tih pobuna u razdob
lju dok su zemlju pustoili Kaldejci i Perzijanci... meu onim skupi
nama koje su pobjegle brodovima i naselile se u podrujima engleskih
zemalja pored dananjeg Salisburyja; i ondje izgradile te oltare koji su
trebali predstavljati posveivanje pojedinaca slubi ivome Bogu.
U Encyclopaedia Britannica (Britanska enciklopedija) geolog je
pronaao potporu onome to je Cayce opisivao kao iseljavanje s Blis
kog istoka prije etiri tisue godina. Pozabavio se drevnim Fenianima, pomorskom plemenu Semita koji su osnovali Kartagu, a moda
su se osmjelili i do Engleske. Tijekom dvadesetog stoljea pr. Kr, iz
vjetava Enciklopedija, inilo se da su gradovi, koji su jo preostali u
Jordanu nakon mnogih narataja nomadskih upada, sada razoreni. Ta
faza razaranja blisko se poklapa s prvim uspjenim valom sjeveroza
padnim semitskim (i kaldejskim) osvajanjima. Upadi pustinjskih noma
da u zapadnu Palestinu doveli su do unitenja podruja zapadno od
Jordana. Do 1900. godine pr. Kr. stanovnitvo Palestine vjerojatno je
doseglo jednu od najniih razina u svojoj povijesti.
Stonehenge je sam po sebi prilino stvaran, iako jo uvijek pred
stavlja tajnu, kao to istie Enciklopedija: Stonehenge, kruno pos
tavljeno veliko i uspravno kamenje okrueno zemljanim nasipom,
smjeteno otprilike etrnaest kilometara sjeverno od Salisburyja, u po
krajini Wiltshire u Engleskoj... pripada kasnom neolitskom razdoblju.
Taj datum je potvrdilo ispitivanje radioaktivnim ugljikom (1848. godi
na pr. Kr., s tolerancijom od 275 godina). Takva ustrojstva nisu pozna
ta nigdje u pretpovijesnoj sjevernoj Europi, i ukazuju na utjecaj su
vremene mikenske i minojske arhitekture Sredozemlja. Vjerojatnost
takvog utjecaja zapanjujue je potvrena 1953. godine otkriem rezbarija oruja iz bronanog doba na tri kamena pjeenjaka. Jedna od
tih rezbarija predstavljala je bode s drkom koji se moe identificira
ti kao vrsta bodea koja se koristila u mikenskoj kulturi izmeu 1600. i
1500. godine pr. Kr., ali koja se ne moe pronai nigdje drugdje u sje
verozapadnoj Europi.
Ljudi koji su izgradili Stonehenge oito su bili prilino dosjetljivi.
Znanstvenici su istakli da je velianstveni raspored kamenova pored

59

Salisburyja, od kojih neki tee do stotinu tona, povezan, u astronom

skom smislu, s kljunim poloajima Sunca i Mjeseca, inei tako
instrument rijetke preciznosti za odreivanje promjene godinjih doba
- pruajui tako pomo u sadnji, etvi, itd. Prouavajui crte urezane
na najveem kamenju i usporeujui ih s raunalom, profesor Gerald
Hawkins s Harvard-Smithsonian Observatory (Zvjezdarnice HarvardSmithsonian) otkrio je da je drevna mrea udubina i crta sluila kao
prirodno raunalo, predviajui poloaje Sunca i Mjeseca i njihovo
djelovanje, i to tri stotine godina prerano. Iz obrasca koji se pokazao,
profesor je zakljuio da se pomraenja Sunca i Mjeseca neminovno
pojavljuju kad se Mjesec za vrijeme zimskog suncostaja uzdie iznad
najvieg kamena. ak i samo pomicanje toga ogromnog kamenja
odraava naprednu tehnologiju. Najtei kameni doneseni su iz kame
noloma u Marlborough Downsu, udaljenom etrdesetak kilometara, a
neki iz Walesa, vie od dvjesto pedeset kilometara na zapadu. ini se
nemoguim da se kamenje teko devedeset tona moe premjetati
bez moderne tehnologije, ali mora da su se s istim potekoama suoi
li drevni Egipani kad su gradili svoje piramide. Geolog je imao neke
svoje zamisli u svezi s tim. Nije li logino pretpostaviti povezanost
izmeu dviju kultura koje mogu pokretati kamenje s moda zajed
nikim izvorom kulture, Atlantidom, iji su se stanovnici proirili Blis
kim istokom i Egiptom, kako je i Platon nagovijestio, nakon to je nji
hov otok potonuo?
Cayce je bacio malo svjetlosti na pokretanje divovskih stijena koji
ma su se gradile piramide. Prema Cayceu, to nije bila nikakva pote
koa. Egipani su u mehanikom smislu jednostavno bili napredniji od
nas. U srpnju 1932. godine mistika su pitali kako je sagraena velika
piramida u Gizi. On je odgovorio: Upotrebom onih prirodnih sila koje
eljezu omoguuju da pliva. Kamen na isti nain lebdi u zraku. To e
biti otkriveno 1958. godine.
To je objanjenje sasvim pogodovalo geologovim znanstvenim
pretpostavkama, pa je on uredno zabiljeio: Weber izvjetava o poslu
obavljenom 1958. godine u svezi s otkrivanjem i stvaranjem gravita
cijskih valova, izjavivi: 'Predloeni su postupci (za stvaranje gravita
cijskih valova), koji elektrinim putem izazivaju pritisak u kristalima'.
Isto tako, Furth izvjetava o nedavnim pokusima provedenim s mag
netskim tlakom, koji moe za inenjera premjetati planine od metala
ili plazme, a za fiziara atome.
Bilo je nemogue zanimati se za Caycea, a ne zanimati se za sve
ostalo, od vitamina ili vode u koljenu, do Einsteinove teorije relativiteta. Mnogo prije nego se Cayce pojavio, istakao je geolog, u medi
cini i biokemiji postojale su teorije da negdje u dobronamjernoj priro
di postoji lijek za svaku ljudsku boljku. Samo ga treba otkriti i izdvoji-

60

ti. I takva se zamisao skrivala iza Cayceovih itanja, da u ureenoj

prirodi postoji protutea svakom poremeaju.
Sifilis i gonoreja, primjerice, bili su muka za ovjeanstvo, sve
dok sluajno otkrie gljivica plijesni nije razotkrilo udesa penicilina.
Penicilin je bio podjednako zapanjujui kao i neki Cayceovi pripravci,
ali je posjedovao podrku medicinskih krugova, dok je samo nekoliko
smionih pionira medicine i osteopatije slijedilo Cayceove zamisli tije
kom njegovoga ivota. Meutim, od njegove smrti, redovito su pristizala izvjea koja su potvrivala tretmane koje je on zastupao za odre
ene poremeaje, i to mnogo godina prije. Prije pedeset godina Cayce je za mnotvo bolesti prepisivao zlatni klorid. Kad su ga jednom za
pitali to e zlatni klorid izlijeiti, ako uope iemu pomogne, on je
odgovorio na svoj uobiajeni nain: Zlatni klorid - za bilo koje stanje
koje granii s reumatizmom ili kojemu je potrebno pomlaivanje bilo
kojeg organa sustava koji je oslabio u svome djelovanju.
Izvjee o pomlaujuim moima zlata, koje je potvrivalo sve
ono to je i Cayce smatrao, pa i vie od toga, pojavio se u vaingtonskim novinama Star, petoga rujna 1965. godine. Ovdanji lijenici od
zlatnih listia oblikuju najmatovitije znake, poinjao je lanak.
'Nitko ne zna zato', rekao je jedan od njih, 'ali, k vragu, djeluje. ini
se da ublauje bol, te zaustavlja vlaenje tekih opekotina, konih ireva i rana. to je najbolje od svega, oigledno ubrzava zacjeljivanje
rana.' Bolesnici koji bi inae iscjeljenje doekali tek nakon nekoliko
tjedana provedenih u bolnici, kako izvjeuju lijenici, tako brzo na
preduju da su katkad ak u stanju nastaviti sa svojim poslom, dok zlato
obavlja svoj iscjeljujui posao. Pokuse su obavili lijenici John. P. Gal
lagher i Charles F. Geschickter - a njihovo je izvjee odmah objavlje
no u Journal of the American Medical Association (Vjesnik amerike
medicinske udruge).
Zlato se isto tako uspjeno koristilo u lijeenju bolesnika u idov
skom Domu za stare osobe u Washingtonu. Kao to je tampa izvijes
tila: Tanki listii zlata daju nevjerojatne rezultate kad se primjenjuju
na velikim i otvorenim ranama i ozljedama. Dr. Naomi M. Kanof, der
matolog, stavljala je zlato na dugotrajne, duboke i otvorene kone ireve koji su se javljali kao posljedica ozljeda, eerne bolesti i pote
koa s venama, kao i u sluaju pogoranja onoga to se ublaeno nazi
va ranama od leanja.
Ovdje se u privatnoj praksi, nastavljao je lanak, zlatni listii
koriste ak i u sluajevima gangrenoznih ireva i, u barem jednom slu
aju, kod otvorenih rana koje su izazvane rendgenskim zraenjem tije
kom lijeenja nekih drugih bolesti.
Cayce je preporuivao tri badema dnevno, kao zatitu od raka.
Nije objasnio zbog ega je to potrebno, budui da nitko nije upitao us61

nulog vidovnjaka zato su bademi tako korisni. Ali dobro je poznato

da bademi sadre tvar nazvanu laetril, kao i marelice i lima grah. Ne
davno je Glenn D. Kittler objavio knjigu pod nazivom, Laetrile, Control
for Cancer (Laetril, zatita od raka). Gospoa Alice Howell iz Ojaija u
Kaliforniji poslala je jedan primjerak Cayceovoj zakladi, zajedno s pis
mom u kojem tvrdi da je njezina prijateljica, koja je umirala od raka,
koristila laetril, i uspjela se izlijeiti.
Openito su Cayceove izjave o zdravlju zanimale geologa. Mistik
je, na ope zaprepatenje, tvrdio da je prevelika lunatost organizma
tetnija od blage sklonosti kiselosti. U prosincu 1962. godine, Natio
nal Health Federation Bulletin (Bilten nacionalnog zdravstvenog save
za) objavio je izvjee o istraivanju koje je na tom podruju obavio
dr. George A. Wilson. Dr. Wilson je, obavivi nizove pokusa na stoti
nama bolesnika tijekom etrnaest godina, otkrio da je za najvei broj
bolesnih osoba karakteristina pretjerana lunatost, a ne pretjerana
kiselost, kao to se openito smatralo. To jo vie vrijedi, kako on tvrdi,
za kronino bolesne osobe, koje su sve, s vrlo malo iznimaka, izuzet
no lunate.
Mnogo prije nego su endokrinolozi poeli izazivati zaprepatenje
kod svojih kolega, provodei pokuse koji su dokazivali vanost lijezda
s unutranjim izluivanjem, osobito epifize, Cayce je u svojim itanjima
objavio: Otkrili smo da se ono to povezuje hipofizu i epifizu moe
uistinu nazvati srebrnom vrpcom, koja predstavlja stvaralaku sutinu
fizikog, mentalnog i duhovnog ivota; jer bi potpuno unitenje bilo
kojeg vida ivota dovelo do odvajanja due od njezine kue od gline.
Godinama kasnije je Medical Center Memo (Medicinski centar
Memo) pri Stanfordskoj medicinskoj koli, izvijestio o nagradi koju je
dobio anatom dr. Philip E. Smith, za svoja pionirska istraivanja o je
dinstvenom djelovanju hipofize. Njegova su otkria smatrali toliko
vanim da je primljen u National Academy of Sciences (Nacionalna
znanstvena akademija), proglaen vitezom francuske Legije asti, a
postao je i prvi Amerikanac koji je osvojio medalju Sir Henryja Dalea
za vrhunska medicinska dostignua. A on je otkrio tek ono to je neo
brazovani Cayce objavio prije mnogo godina. Medicinsko je glasilo
izvijestilo: Dr. Smith je uvjerljivo dokazao da se spolne lijezde, tit
njaa i nadbubrene lijezde ne mogu razvijati niti djelovati bez hipo
fize, koja je smjetena u bazi mozga. Kad se odstrani hipofiza (kod po
kusnih ivotinja), sve te tri lijezde propadaju. Kad ju je ponovo usa
dio u te ivotinje, otkrio je da te lijezde mogu povratiti svoje uobia
jene funkcije.
Hipofizu nitko nije cijenio vie od Caycea. Hipofiza predstavlja
vrata kojima sve refleksne akcije fiziki prodiru kroz razliite sile iv
anog sustava. Ona upravlja mentalnim aktivnostima koje utjeu na
62

imaginativni sustav, kao i na prevladavajue rasne karakteristike, pa i

na samu snagu krvi. Ta lijezda prua mo prosudbe i razumijevanja,
snoljivost, kao i odnos prema odluujuim imbenicima ovjekova
ivota.
Neki su ljudi neko vrijeme, zbog osobitog naina ponaanja Edgara Caycea u djetinjstvu, pogreno pomislili da bi mogao bolovati od
padavice. To bi moglo objasniti to to se kao djeak verao po stablima
i valjao u blatu. Ali taj je razvojni stupanj brzo proao, bez karakteri
stinih grevitih napada padavice. Pa ipak, Caycea je taj poremeaj
snano i trajno zanimao, i rado je svojim proricanjem pomagao ljudi
ma koji su patili od njega. Isticao je da je padavica po svojoj prirodi
univerzalna, i da moe pogoditi gotovo svakoga, bez obzira na rasnu
ili drutvenu pripadnost. Naglaavao je da je za njezino iscjeljivanje
vaan uravnoteeni pristup, kao i proirivanje aktivnosti pojedinca, a
ne njihovo ograniavanje. Preporuivao je aktivnosti na otvorenom etnje, plivanje, tjelovjebu, igre i sportove.
Jednog se lijenika, dok je pregledavao Cayceove zapise o padavici, duboko dojmila Cayceova procjena te bolesti. Nakon to je sam
istraio zapise u Cayceovoj zakladi, pronaao je izvjee o toj bolesti
koje je sastavio uveni lijenik, a koje je bilo u skladu sa Cayceovim
vlastitim zakljucima. Veina ljudi koji pate od grevitih poremeaja,
uz pravilnu njegu mogu ivjeti zapravo uobiajenim ivotom, pisao je
taj uveni strunjak. Stav prema onima koji pate od takvih greva
uvelike se promijenio. Sada u sluaju padavice preporuujemo slabo
ili nikakvo smanjenje aktivnosti.
Kad su u poetku vitamini postali pomodni hir, Cayce je upozora
vao da oni ne mogu nadomjestiti vitamine u hrani, niti e biti od bilo
kakve pomoi, osim kod osobitih nedostataka. Trajna bi upotreba, ak
i u onim sluajevima kad su u poetku bili uinkoviti, smanjila njiho
vu djelotvornost: Ne uzimajte koncentrirani oblik vitamina, nego ih uzimajte iz hrane. Krvotok posjeduje takve elemente ili vitamine koji su
nuni za asimilaciju u svakom organu. On naglaava: Sve takve tvari
kao to su vitamini koji se unose u sustav, djelotvorniji su ako se uzimaju tijekom odreenog razdoblja, zatim se neko vrijeme ne uzima
ju, a nakon toga se ponovo poinje s uzimanjem. Jer ako se sustav po
ne u potpunosti oslanjati na takav dodatak, on prestaje proizvoditi vita
mine, iako vrijednost uzete hrane ostaje jednaka. Mnogo je bolje da se
ti vitamini proizvode u tijelu putem normalnog razvoja, nego da ih se
uzima mehaniki, jer je priroda jo uvijek mnogo bolja od znanosti.
Cayce je ponovo bio ispred svoga vremena. Newsweek je 1960.
godine, kako je otkrio geolog, objavljivao upozorenja American Medi
cal Association, odnosno, AMA (Amerika medicinska udruga) upu
ena ovisnicima o vitaminskim tabletama: Ne vaite ih previe. Pos-

63

toji iroko rasprostranjeno uvjerenje, tvrdi Journal (Glasilo) AMA-e, da

ljudi moraju uzimati multivitaminske tablete ako ele odrati svoje
zdravlje. Sasvim suprotno, uzimanje vitamina nuno je samo kad
vitamini nedostaju, ili kad se pretpostavlja da e nedostajati. Pre
velika koliina vitamina, dodaje Journal, moe uzrokovati gubitak te
ka, razdraljivost, promjene na koi i poveanje jetre.
Iz svoga se vlastitog iskustva geolog prisjetio dosadnog svrbea
koji je bio izazvan velikom koliinom vitamina B-kompleksa izuzetno
visoke koncentracije. Njegov je lijenik samo mudro odmahnuo:
To se jednostavno nije moglo dogoditi, rekao je, niti u milijun
godina.
Cayce je duboko vjerovao u laboratorijska istraivanja, i predvi
dio je mnoga znanstvena postignua. Raspravljajui o krvi kao baro
metru tijela, ustvrdio je: Moda e ipak doi dan kad e lijenik moi
uzeti kap krvi i dijagnosticirati stanje bilo kojeg fizikog tijela.
Nije bio daleko od istine. U veljai 1960. godine novine su doni
jele izvjea o novim, nevjerojatnim laboratorijskim istraivanjima o
obinoj kapi krvi ili malom djeliu tkiva. Lijenici R. L. Hunter i C. L.
Markest, pie vaingtonski Daily News, uz financijsku podrku Ame
rican Cancer Society (Amerikog drutva za borbu protiv raka), nada
ju se da e promatranjem i analiziranjem enzima uspjeti pratiti prom
jene koje se dogaaju u procesu rasta od faze embrija do starosti. Na
taj nain, tvrdi lanak, lijenici se nadaju da e uspjeti prouavati ke
mijske promjene koje prate razliite bolesti i da e uspjeti omoguiti
dijagnozu nekih bolesti, a meu njima je moda i rak, i prije nego se
pojave kliniki simptomi.
Cayce je i u tome bio prvi.

64

Cayce nije bio jedini koji je izricao proroanstva o Kaliforniji. To

su inili i znanstvenici, a ta su proroanstva bila slina Cayceovima.
Na California Institute of Technology (Kalifornijskom tehnolokom insti
tutu), uvenom po svojim dobitnicima Nobelove nagrade za znanost,
profesor Hugo Benioff je istaknuo da bi Los Angeles i njegove pre
krasne nove i visoke zgrade - relativno novi oblik gradnje - mogao u
bilo kojem trenutku biti razoren snanim potresom. Njegov kolega sa
sveuilita California Technology (Kalifornijsko tehnoloko sveuilite),
profesor D. E. Hudson, strunjak za mehaniku potresa, jo je vie na
glasio njegovo miljenje, primijetivi da svaki od sedamnaest milijuna
ljudi u Kaliforniji ivi pored ili na podruju potencijalnog zemljotresa.
Vie e ljudi poginuti u budunosti, nego to ih je stradalo u pro
losti, predvidio je Hudson, i vie e zgrada biti oteeno i uniteno,
jednostavno zbog toga to je Zemlja prepuna ljudi i njihovih zgrada.
Prije nekoliko godina je potres do kojeg je dolo na Aljasci na Veliki
petak napravio relativno malu tetu i ubio nekoliko ljudi. Ondje nije
bilo niega to bi mogao unititi, a ni mnogo ljudi koje bi mogao
ubiti.
Naravno, glavni je krivac rasjed San Andreas, koji se protee kroz
gotovo cijelu Kaliforniju, sve do kontinentalnog grebena iznad San
Francisca. Pomae mu i rasjed Hayward, za kojeg se nedavno otkrilo
da ima svoj ogranak ispod koleda u San Franciscu. Stotinama kilo
metara rasjed San Andreas obrubljen je naseljima. Dovoljan je i manji
potres od onoga s Aljaske da izazove pusto u gusto naseljenim sre
ditima. Mali bi potresi, istaknuo je geolog, mogli uiniti znatno ve
u tetu u podrujima s velikim brojem loe sagraenih zgrada. Kao
primjer potresa manje jakosti koji su izazvali nerazmjerno veliku tetu,
Hudson navodi potres u Santa Barbari iz 1924. godine, potres na Long
Beachu iz 1933. godine i potrese u Tehachapi i Bakersfieldu iz 1952.
godine, u okrugu Kern. Zapravo, otkad je preuzeta od panjolaca, Kalifornija je doivjela samo tri zaista snana potresa, jedan 1857. godi
ne, kad je rasjed San Andreas bio stotinama kilometara razoren, sve
do San Bernardina. Drugi potres iz 1872. godine, u Owens Valley, i
potres u San Franciscu 1906. godine, koji je ponovo kilometrima

65

unitio rasjed. Mirovanje je zloslutno, a ne ohrabrujue, jer pokazuje

da se negdje dolje, u Zemlji, gomila napetost, i to sve od posljednjih
pravih potresa, koji su se dogodili u sredinjoj Kaliforniji prije ezdeset
godina, a prije vie od stotinu u junoj. To svakako nagovjetava, pri
mijetio je profesor Hudson, da se u donjem dijelu rasjeda priprema
neto veliko.
Geological Survey (Centar za geoloka istraivanja) amerikog
Ministarstva unutranjih poslova, opisuje San Andreas kao glavni
rasjed u sloenoj mrei koja se probija kroz stijene kalifornijskog obal
nog podruja. Osim rasjeda Hayward u zapadnom dijelu sredinje
Kalifornije, nekoliko ih se na jugu grana iz glavnog rasjeda. To su ras
jedi Garloc, White Wolf, Elsinore, San Gabriel, San Jacinto i Death
Valley. Rasjed San Andreas, izvjetava Centar, pukotina je koja se
protee od sjevera Kalifornije prema jugu, do Cajon Passa. Od Cajon
Passa dalje prema jugu postaje teko pratiti identitet rasjeda, jer neko
liko ogranaka, kao to su San Jacinto, Mission Creek i Banning, imaju
sline osobine. Bez obzira na to, rasjed tipa San Andreas neprekinuto
se nastavlja prema jugu, do Kalifornijskog zaljeva i ispod njega.
Centar predstavlja ivopisnu povrinsku sliku San Andreasa: Naj
veim dijelom njegove duine pravocrtni jarak otkriva prisutnost ras
jeda, a ako se promatra iz zrakoplova, pravocrtno ustrojstvo jezera, za
ljeva i dolina doima se potresno. Meutim, sigurno je da mnogi ljudi
koji se dovezu do umjetnog jezera Crystal Springs, du zaljeva Tomales, koji prolaze kroz Cajon ili Tejon Pass, ne shvaaju da su zali na
podruje rasjeda San Andreas. S tla se podruje rasjeda moe prepoz
nati po dugakim i ravnim strminama, uskim grebenima i malim je
zerima, koji su nastali taloenjem manjih stijena na podruju rasjeda.
Kretanje rasjeda je predvidivo. U sutini, stijene na suprotnoj
strani rasjeda San Andreas kreu se vodoravno; kad bi ovjek stajao
na jednoj strani rasjeda i gledao na drugu stranu, inilo bi mu se da se
stijena na suprotnoj strani kree nadesno. Geolozi to nazivaju boni
desni pomak-klizanje, ili iskrivljeni rasjed. Tijekom potresa u San Franciscu 1906. godine, ceste, ograde, nizovi drvea i grmlja koji su prela
zili na drugu stranu rasjeda bili su odneseni na stranu nekoliko meta
ra, a cesta na gornjem dijelu zaljeva Tomales bila je odnesena na
drugu stranu ak sedam metara, to je najvee razdvajanje do sada
zabiljeeno. U svim se sluajevima tlo zapadno od rasjeda kretalo
prema sjeveru.
Geolozi Centra ne znaju kad bi moglo doi do sljedeeg potresa.
Ali u svakom sluaju vjerujemo da e rasjed i dalje biti aktivan, kao
to je to bio milijunima godina. Onako snaan potres do kakvog je
dolo 1906. godine mogao bi se dogoditi u bilo kojem trenutku.
66

Geolog je mnogo puta etao du rasjeda, oaran neravnim tlom

- i onim to se u njemu krije. Rasjed je mogue pratiti ve i samo
prema njegovoj topografiji, gotovo tisuu kilometara prema jugoisto
ku, od Point Arene na sjeveru San Francisca, primijetio je. Cijelom
tom duinom oznaen je gotovo uspravnim dolinama, koje se naj
ee nalaze u podnoju podjednako uspravnih planina. Na mnogim
mjestima dolina koja tee usporedno s rasjedom nastala je kao pos
ljedica erozije du pojasa koji je uvelike razruen i oslabljen brojnim
rasjedanjima. Sjeverno od San Francisca to je tlo, nie od razine mo
ra, pomoglo pri oblikovanju zaljeva Tomales i lagune Bolinas, koji dje
lomino odvajaju poluotok Point Reyes od kopna.
Nekoliko rasjeda, koji se pruaju usporedno s rasjedom San Andreasa, presijecaju San Francisco, ali rasjed San Andreas prosijeca tlo
nekih deset kilometara juno od gradskih granica. iroka rijena doli
na, iroka od pedesetak do stotinu i pedeset metara, oznaava rasjed
ondje gdje on tee usporedno sa zapadnom stranom autoceste br. 35
(Skyline Drive). Otprilike pet kilometara jugoistono od San Bruna
(sasvim juno od San Francisca), u velikoj raspuklini koja tvori dolinu,
zagraen je tok rijeke, pa je tako nastalo jezero San Andreas. Uzdu i
poprijeko te raspukline, s oba kraja uskog, gotovo etiri kilometra du
gakog jezera, moe se uoiti kako graevinski poduzetnici iskori
tavaju neko umom obrasle obronke. Ovdje je drvee raieno, a
strmi su obronci buldoerima preureeni u terase za gradnju pojedi
nanih domova, kao i malih naselja. Takva se djelatnost nastavlja,
usprkos injenice da je tijekom potresa iz 1906. godine ovdje dolo do
brojnih klizanja zemljita, kao i tijekom nekoliko manjih udara tjedan
dana kasnije, i to na obroncima breuljaka koji su bili mnogo vri od
ovakvih koje je oblikovao buldoer.
Na tom se podruju ve pojavljuju naznake poveane aktivnosti.
Trenutno je jedno od seizmoloki najnemirnijih podruja u Kaliforniji
Hollister, istie geolog, koji je smjeten upravo na kraju onog dijela
rasjeda kojeg je razorio potres iz 1906. godine. Tko zna kad e se
usnulo udovite s trzajem probuditi? Cayce je oigledno znao za ras
jed San Andreas, jer se ve bavio itanjem kad je pria o razaranju
San Francisca osvojila naslovne stranice, ali nikada nije podsvjesno
istraivao mehanizme unitenja koje je nekih trideset i pet godina
kasnije stvorilo temelj njegovog proroanstva, jer je rijetko proricao
nevolju ako ga to ne bi ponajprije zamolili drugi ljudi.
Zapravo, ovjek ne mora biti Cayce da bi prorekao razorne po
trese ondje gdje su se oni ve dogaali. Vie se radilo o pitanjima ka
ko, zato i kad. Neprestano, nemilosrdno - ponegdje gotovo vidljivo nevolja se gomila du rasjeda San Andreas, duboko negdje u kori i jez-

67

gri Zemlje, na mjestu za koje znanstvenici mogu samo nagaati to se

dogaa.
Sam je rasjed najpoznatiji izvor potresa na svijetu. To je vrsta na
puklina na Zemljinoj povrini, dugaka tri tisue sedam stotina kilome
tara, a duboka tridesetak kilometara. Na jednoj strani rasjedne linije
kora se kree prema sjeveru pet centimetara godinje, a na drugoj
strani se kree prema jugu. U dubini su veliki zemljani blokovi zbijeni
su vrsto jedan uz drugi. Nema kretanja, nema otputanja pritiska, sve
dok nenadano ne doe do poputanja napetosti, pa se dvije ogromne
kopnene mase odvoje jedna od druge s tutnjavom koju osjeti pola svi
jeta.
Kao to se jasno moe vidjeti s autoceste, rasjed ponegdje izaziva
nezdravu znatielju kod ljudi koji bi zbog njega mogli najvie stradati.
To je sluaj, primijetio je geolog, male ribe koju je hipnotizirao mor
ski pas koji je namjerava progutati. Zbog svoje snane kohezivne sile,
rasjed izaziva jo jednu potekou. Manja podrhtavanja do kojih do
lazi njegovom duinom, pa ak ni vea koja nemaju pravu snagu raza
ranja, istaknuo je geolog, ne dovode do zadovoljavajueg otputa
nja napetosti u cijelom rasjedu. Konano se nakupljena napetost mo
ra osloboditi nevjerojatno snanim udarcem koji e ponovo razoriti ci
jeli rasjed.
Geolog je briljivo razmatrao uvjerljivost Cayceovih predvianja
o Kaliforniji. I sam je godinama ondje ivio, studirajui geologiju u
koli San Francisco Bay, koja se nadnosi nad podruje San Andreasa,
i bio je do kraja svjestan da su neki dalekovidni geolozi sebi, u oeki
vanju Sudnjeg dana, izgradili elikom pojaane kue. Kao i mnogi
drugi znanstvenici, osjeao je da u bilo kojem trenutku dravu moe
potresti izuzetno snaan potres. Nakon koleda odselio se iz Kalifornije, jer se nije elio hvatati u kotac s nesigurnim ivotom na vjeitom
minskom polju, iako tada Caycea jo nije ni poznavao. Od tada je
prouavao kartu koju je 1958. objavio seizmolog s kalifornijskog
Tehnolokog sveuilita, Charles F. Richter, koji je dao opi prikaz ja
ine potresa koji bi se mogli oekivati u Kaliforniji na temelju pret
hodnih potresa. Tamno zasjenjena podruja prikazivala su potrese
najvee snage. Linija rasjeda kree se od iznad San Francisca prema
jugu, do zapadnog dijela Kalifornije, gdje se u blizini Los Angelesa, od
mah poslije San Bernardina grana, ali i nastavlja do El Centra na mek
sikoj granici. Osim Los Angelesa i San Francisca, obilje je gradova
smjeteno na ili pored aktivnih linija rasjeda na Richterovoj karti:
Berkley i Oakland, San Mateo, Palo Alto, San Jose, Santa Clara, Sali
nas, Santa Cruz, Pasadena, Palm Springs, Indio, Riverside. Mnogo je
ljudi i zgrada sada smjeteno u okviru podruja potresa visoke snage,
gdje ih je u prolom stoljeu bilo malo, ili nimalo.

68

Geolog usprkos svoje znanstvene izdvojenosti, nije mogao smi

reno promatrati takvu budunost. U bilo kojem trenutku bi aktivnost
u tim rasjedima, kao reakcija na kretanja ispod Zemljine kore, mogla
biti smrtonosna za mnotvo ljudi. Cayce je spominjao poplave kao
posljedice potresa i tsunamije, morske valove koje stvaraju podmorski
potresi, a koji su u prolosti razorili itave gradove. Neki su se dogodili
i nedavno, u ileu, u Junoj Americi, gdje je Cayce predvidio kona
na razaranja koja e biti snanija od svih na sjeveru. Tsunamiji koji su
nastali kao reakcija na ileanski potres u svibnju 1960. godine imali su
ogromnu razornu mo, primijetio je geolog. Teretni brod nosivosti
jedanaest tisua tona, noen plimnim valom, zapravo je plutao iznad
grada Corrala, prije nego ga je val odnio nazad u more.
Upravo kao to je bilo upozorenja o nesigurnom tlu na Aljasci,
bilo je slinih upozorenja i o opasnim temeljima zemlje u drugim kra
jevima - oko Bostona, u podruju Puget Sound u dravi Washington,
ali Kalifornija ostaje najopasnije podruje. Kad god je to bilo mogu
e, prisjea se geolog, moji su profesori kue gradili na vrstim sti
jenama. Meutim, na svim stranama svih rasjeda u podruju Bay do
lazilo je do velikog razvoja graditeljstva koje je izazivalo budunost jer gotovo su svi, ukljuujui i kuevlasnike, znali o emu se radi. Prve
naznake kalifornijskog nojevog stava prema mogunosti izbijanja pot
resa doprli su do geologa dok je na koledu pripremao seminarski rad
o uincima velikog potresa u San Franciscu. Jasno se sjeam da je
mnotvo izvjea napisanih nekoliko godina nakon potresa dokazalo
problem nepostojanog tla i rasjeda u podruju San Francisca. A ipak,
tijekom svoga istraivanja otkrio sam da je upravo ispod breuljka
Telegraph u San Franciscu, na tlu koje je u potencijalnoj opasnosti da
se odroni sa sljedeim veim potresom, izgraeno otmjeno stambeno
naselje. I druga su naselja nicala kao gljive poslije kie u priobalnim
podrujima, buldoerima oblikovanim breuljcima i drugim nestabil
nim podrujima, to je predstavljalo veliku opasnost za budunost.
To se dogaalo sredinom pedesetih godina, u dravi s najstroijim
graevinskim zakonima. Ali pod pritiskom naglog rasta stanovnitva u
cijeloj dravi, to je dovelo do ogromnog procvata posla s nekretni
nama, izvorni razlozi za otre propise oigledno su bili zanemareni. Ali
naeg geologa je ekao jo jedan, jo vei ok. Desetak godina kasni
je se kao priznati profesor geologije vratio u Kaliforniju, kako bi pri
sustvovao nizu znanstvenih skupova. Bio je zaprepaten onim sa im
se suoio. Suoena s jo veim i boljim procvatom izgradnje, obina
je razboritost potpuno zanemarena. Zanemarene su ak i najosnovnije mjere zatite. U podruju rasjeda San Andreas, nekoliko kilometa
ra jugozapadno od San Francisca, graevinski je poduzetnik dovezao
teku opremu i ispunio dio doline koji oznaava tok rasjeda. Ondje je

69

sagradio veliko naselje smjeteno uglavnom preko velike napukline.

To bi naselje lako moglo biti uniteno kad se San Andreas sljedei put
otvori.
Dok je promatrao tisue kua sagraenih oko divovskog rasjeda,
geolog se prisjetio kako je Cayce propast Atlantide pripisao preziranju
ili iskrivljavanju zakonitosti prirode, to je pratilo opadanje morala.
Nakon to sam se upoznao sa Cayceovim itanjima, rekao je,
razmiljao sam o pohlepi i neznanju koji djeluju u Kaliforniji, i kako
oni odraavaju ono za to pretpostavljamo da su bili posljednji dani
Atlantide. Kamo god bi se okrenuo, susretao se s tim istim lakomisle
nim prezirom i nepotovanjem prirode. Upravo preko puta zaljeva
San Francisco, prema istoku, naselja su se irila iz jasno ocrtanog ras
jeda Hayward - u zloslutnom podruju stijena koje pritiu jedna dru
gu u blizini breuljaka koji granie s istonom stranom zaljeva San
Francisca.
Bilo je mnogo razloga za uzbunu. Podruje rasjeda, irine od sto
tinu i pedeset dva metra do tri kilometra, moe se pratiti prema zlos
lutnoj teti koju nanosi kuama, prugama i cjevovodima, istaknuo je
geolog. Godine 1966. Ameriki je centar za geoloka istraivanja izvi
jestio o napuknuu kanala za podzemni elektrini kabel ispod stadio
na Kalifornijskog sveuilita, o napuknuima u tunelu za vodu Claremont u Berkeleyu, kao i u Fremontu, pomicanje eljeznikih tranica
i o pukotini u betonskim zidovima skladita.
Geolog je smatrao da je podruje zaljeva u velikoj opasnosti.
Ako je Cayce bio u pravu kad je rekao da e se postepene promjene
ubrzati nakon 1958. godine, tada e takvo jedno podruje biti prvo na
udaru ubrzanja. Podruje zaljeva San Francisca, sa San Andreasom
na zapadu i Haywardom na istoku, sada predstavlja poetnu toku.
Potekoe june Kalifornije podjednako su ozbiljne, k tome otea
ne neprestanim iscrpljivanjem velikih podzemnih spremita nafte, to
izravno uzrokuje vidljivo sputanje povrinskog tla i pojavljivanje ras
jeda na povrini Zemlje. ini se nevjerojatno da je iscrpljivanje nafte
doputeno i u podrujima gdje bi moglo dovesti do razornih potresa.
Geolog se osmjehnuo vie nego tmurno. Tridesetih godina, nakon to
su izvuene milijarde barela nafte, dolo je do potresa u podruju
Long Beacha, a nafta se i dalje vadi. Slegnuo je ramenima. Uka
zujui na tananu ravnoteu u podrujima rasjeda, nedavno je izazvan
niz potresa u Coloradu, kad je dolo do odlaganja smea u dubokoj
pukotini u vojnom skladitu u Stjenjaku, pored Denvera. Prodrijevi u
duboko skriveno podruje rascjepa, otpadne su vode razmoile tkivo
rasjeda u tolikoj mjeri, da je dolo do slabljenja napetosti i poticanja
potresa.

70

Nedavni potresi u okrugu Long Beach bili su manji i povrinski, a

do njih je dolo kad je, nakon to je izvlaenje nafte u podruju otoka
Terminal stvorilo prazne depove ispod Zemljine kore, utonula velika
povrina tla. To se podrhtavanje nastavlja, naglasio je geolog, i po
vremeno unitava naftne buotine, iako se o tome vrlo malo govori.
Prilino se neveselo osmjehnuo. U prosincu 1963. godine dolo
je do poputanja brane koja je u umjetnom jezeru Baldwin Hills drala
milijune litara vode, pa se razorna bujica izlila preko kua i cesta u
dolini. Poputanje brane izazvalo je kretanje u rasjedu do kojeg je
dolo ispod jezera i brane. To je kretanje sa svoje strane bilo izazvano
dramatinim potonuem povrinskog tla u oblinjim naftnim poljima
Baldwin Hillsa.
Na sjeveru, oko Bakersfielda, slijeganje tla do kojeg je dolo zbog
izvlaenja nafte, dovelo je do postepenog odronjavanja du rasjeda u
brdima Buena Viste, istono od Tafta. Pred kraj 1949. godine, izja
vio je geolog, otprilike dvadeset i pet kilometara sjeverno od Ba
kersfielda, dolo je do povrinskog napuknua dugakog vie od tri
kilometra. Meutim, oigledno je da zbog toga nije dolo do prirodne
posljedice - potresa - barem ne jo.
U Kaliforniji, kao i u ostalim podrujima potresa, stanovnici se
imaju zbog ega plaiti povrinskih naknadnih udara velikog potresa,
kao i samoga toga glavnog potresa. Na primjer, ogranieni je nak
nadni udar, izazvan potresom iz 1952. godine, do kojeg je dolo u
okrugu Kern, zahvatio mnogo ire podruje, i izazvao mnogo vie
tete u Bakersfieldu, udaljenom etrdesetak kilometara, nego to je
izazvao glavni potres koji se dogodio mjesec dana prije.
Budui da se rasjedi ne povlae, potresima je navika da se vraa
ju. Potres u Owens Valleyju, stotinu i pedesetak kilometara istono od
Fresna, openito se smatra najveim potresom u kalifornijskoj povije
sti. Noviji veliki zemljotresi bili su: razoran potres u Long Beachu 1933.
godine, potres u Imperial Valley 1940. godine i potres iz 1952. godine
u okrugu Kern, poznat i pod nazivom Arvin-Tehachapi.
U svjetlu tih podataka bilo bi zanimljivo saznati to se ini da bi se
to vie smanjila mogunost buduih potresa.
Geolog se slabano osmjehnuo. Poduzeti su odreeni napori da
se podruja gradnje udalje od rasjeda, kao i propis o odreenim vrsta
ma graevinskog pojaavanja kua, ali to nije dovoljno. Isto tako pos
toje planovi za prouavanje naina na koji dolazi do potresa, tako da
ih se pokua predvidjeti. Ali to uvelike nalikuje pokuaju da se uhvati
vjetar. U San Franciscu je 1964. godine odrana konferencija o opas
nostima od potresa, a nju geolog smatra korakom u pravom smjeru,
ali nije siguran koliko je dobra to donijelo. Na konferenciji se Hugo
71

Fisher, iz Resources Agency of California (Kalifornijski ured za prirodna

bogatstva), obratio geolozima, geofiziarima i inenjerima kojih je bilo
otprilike tri stotine, naglasivi da, budui da nitko ne zna kad bi moglo
doi do sljedeeg potresa, njegov Ured smatra da bi takav potres
mogao nanijeti veliku tetu ivotima i vlasnitvu. Clarence Allen, s kalifornijskog Tehnolokog sveuilita, nezadovoljno je govorio o pro
cvatu izgradnje: Previe ljudi kupuje kue i ivi u njima, iako se one
nalaze na takvom tlu na kakvom geolozi nikada ne bi smjestili svoju
vlastitu obitelj. Na konferenciji je doneseno tek nekoliko preporuka o
reguliranju gradnje. Budui da gotovo svi u ovoj Zlatnoj zemlji rade
i dobro zarauju, zlobno je primijetio geologov kalifornijski kolega,
tko bi bio toliko smion da ogranii procvat izgradnje?
Geolog je ipak uoio nekoliko svjetlijih toaka. Los Angeles je
shvatio opasnost, pa je 1964. godine donio odredbu kojom zahtijeva
da sve velike nove zgrade moraju imati ugraene snane seizmografe
koji bi pratili pomicanje zgrade pod utjecajem podrhtavanja i koji bi
prikupljali podatke za poboljanje buduih gradnji. Meutim, jo mno
go toga treba uiniti u odnosu na gradnju zgrada koje bi bile otporne
na potres, osim ugraivanja bonih spojeva i ojaanih zidova koji su
zakonom propisani u najveem dijelu podruja zemljotresa. Zgrade
ne bi trebalo graditi previe blizu jednu drugoj, ako arhitekti ele na
najmanju moguu mjeru svesti rizik vodoravne tete, do koje je dolo
u potresu na Aljasci.
Na trenutak se zamislio. teta se ne moe izbjei u potpunosti,
to god vi uinili. Moe se izbjei nepretrpavanjem oigledno opasnih
podruja, zatitom od takvog ruenja zgrade koje bi uzrokovalo smrt
ili povrede. Zagledao se u daljinu. Znate, ako je Cayce u pravu, Los
Angeles bi trebao pruiti velike koliine podataka svojim snanim seizmografima. To bi trebalo biti jedno zanimljivo istraivanje.
inilo se da Cayce razumije potrese. Kad su ga 1936. godine zapi
tali za njihove uzroke, odgovorio je kao grko proroite: Naravno,
uzrok potresa je pomicanje do kojeg dolazi u Zemlji, zajedno s koz
mikom djelatnou drugih planetarnih sila i zvijezda. Njihov odnos
stvara ili dovodi do aktivnosti Zemljinih elemenata - zemlje, zraka,
vatre, vode - a ti meuodnosi dovode do razliitih aktivnosti.
Geologa se prilino dojmio taj saetak, budui da je nedavno
poeo sumnjati da, upravo kao to Mjesec utjee na plimu i ovjeka,
tako i drugi planeti uzrokuju promjene na Zemlji. Ono to je Cayce
rekao sasvim je tono: meuodnos stijena, plinova, topline i tekuine,
na koje utjeu gravitacijske i magnetske sile Sunevog sustava, dovo
di do podzemnih pomicanja, koja sa svoje strane uzrokuju potrese.
Geolog je istaknuo da se potresi ponavljaju ondje gdje je Zemljina
kora najkrhkija. U ovom je geolokom razdoblju kora najslabija oko

72

rubova Tihog oceana, u velikom polukrugu koji se protee od Novog

Zelanda na jugozapadu, do rta Horn na jugoistoku, irei se sjeverno
prema Japanu i Aljasci. U velikom podruju okruenom tim Vatrenim
prstenom, u najdubljim oceanskim jarcima, voda je, kroz rasjede nas
tale od potresa, potisnuta duboko u Zemljinu koru, u podruja velike
podzemne topline, to dovodi do erupcija. To je pojas potresa, a uk
ljuuje i Kaliforniju. Potresi do kojih dolazi u ovome podruju obu
hvaaju osamdeset posto energije potresa koja se oslobaa irom svi
jeta, a to je podruje prepuno napuklina koje ukazuju da je tijekom
povijesti ondje dolazilo do velikih potresa. Izmeu Havaja i Aleutskog
otoja postoje tri velike napukline na oceanskom dnu - Molokai,
Murray i Mendocino - a sada je na sjeveru otkrivena napuklina
dugaka gotovo tisuu i pet stotina kilometara, na mjestima iroka i do
dvadeset i sedam kilometara, toliko nedavno, da jo nije dobila ni svoj
naziv.
Ti su divovski jarci stvoreni velikim podmorskim potresima koji su
doveli do pomicanja ogromnih podruja. Prema Cayceu, primijetio
je geolog, u junom je Tihom oceanu neko postojao veliki konti
nent, pod nazivom Lemurija. Pretpostavlja se da je taj kontinent
nestao pod morem kad se Zemljin sjeverni pol premjestio na svoje
sadanje mjesto (s tadanjeg mjesta u Junoj Africi). Kao to to Cayce
opisuje, jedna je strana Lemurije obuhvaala dio Anda i zapadnu
obalu June Amerike. Zemljina je kora pukla duinom onoga to se
sada naziva ileansko-peruanski jarak, a oiljak du obale June
Amerike i dalje je aktivan. Potresi u tom jarku redovito podiu ogrom
ne plimne valove i vulkanske erupcije, a potresi koji se dogaaju od
Ekvadora do najjunije toke June Amerike redovito izazivaju
pustoenje na kopnu.
A Lemurija?
Geolog je slegnuo ramenima. Sasvim ju je lako poistovjetiti s
uzdignuem u junom dijelu Tihog oceana.
Potresi su bili jedna od grubih ivotnih injenica. Dogodilo bi ih
se milijun godinje, od kojih je stotinu tisua potresa bilo dovoljno
snano da ih osjete ljudi, a moda ih je stotinu bilo dovoljno snano
da oteti kue. Zapravo, primijetio je geolog, svake godine se
dogaa samo otprilike desetak potresa bilo koje jakosti. Ali, naravno,
mi ih sada vie zamjeujemo, jer su naa naselja rairena preko neko
pustog tla. Da je do aljaskog ili ileanskog potresa - od kojih su oba
bila snanija od potresa u San Franciscu - umjesto toga dolo na
podruju San Francisca ili Los Angelesa, Cayceova predvianja o kalifornijskom razaranju moda bi se ve ostvarila.
Potres na Aljasci obuhvatio je podruje od devet stotina tisua
kvadratnih kilometara. Izvjee Amerikog instituta za obalna i geo-

73

detska istraivanja predoilo je grubu sliku sirove prirode na djelu. U

mjestima kao to su Illinois, New Jersey i Florida, biljei to izvjee,
razina se vode u bunarima naglo spustila od sedamdesetak centime
tara do tri metra. U podruju glavnog udara, smjetenom otprilike sto
tinu i etrdeset kilometara istono od Anchoragea, podzemna stijena
dugaka sedam stotina etrdeset kilometara, koja se pruala du obale
i prema junom vrhu otoka Kodiak, razorena je na dva dijela. Na jed
noj strani ove goleme pukotine tlo se - ukljuujui i dio planinskog
lanca - spustilo ak od dva i pol do tri metra; s druge strane, obala i jedan od priobalnih otoka - uzdigli su se ak od devet do petnaest
metara. Kasnija su mjerenja pokazala da je rascjep trajno premjestio
Zemljinu koru na zapad sve do Havaja.
To su bile najdramatinije i najdalekosenije posljedice, koje su
otkrile ne samo veliinu potresa, nego i kohezionu silu Zemlje.
Geologa je zainteresirao taj izvjetaj. Sada samo na kratko pogle
dajte to je potres izazvao tome kraju, koji je jo sasvim divlji, i pomis
lite to bi izazvao slian takav potres kad bi pogodio srce Los Angelesa
ili San Francisca. U podruju glavnog udara snane su bujice, odroni
zemlje, rascjepi i blatne erupcije onesposobile komunalne slube, ces
te, prijevoz i komunikacije. Divovski, devet metara visok morski val ili
tsunami, kojeg je izazvao glavni udar, kao i mnogo kratkotrajnijih, ali
viih valova, obruilo se na obalu, izbrisavi ribarsku industriju, kao i
industriju konzervi na Aljasci, opustoivi zemlju prema jugu sve do
Kalifornije. Mali su obalni gradovi, kao to su Chenega i Valdez, jedno
stavno nestali. Izbrisano je cijelo priobalno podruje poluotoka Sewarda, a Anchorage je pretrpio najveu tetu, ostavi u potpunosti
bez kola, ureda i domova. U Anchorageu su dva mala djeaka, koji
su se igrali u svome dvoritu, nenadano nestali u razjapljenoj pukoti
ni. U jednoj noi toga praiskonskog uasa izgubljeno je stotinu i petna
est ivota, a nastala je teta procijenjena na vie od tri stotine i pede
set milijuna dolara.
A sve se dogodilo tijekom dvije ili tri minute.
Oigledno, uinak kojeg bi takav potres imao na bilo koji veliko
gradsko sredite bio bi koban. Da, suglasio se geolog, to bi svakako
bilo jako loe za posao, osobito za posao s nekretninama.
Bila mu je poznata povijest najsmrtonosnijih potresa, i osjeao je
da niti jedan nije vei od ileanskog ili aljaskog potresa - ili od onoga
koji se sada vjerojatno negdje priprema. rtve su u prolosti dosegle
ogromne brojeve. U potresu koji je zadesio Tokio i Yokohamu 1923.
godine nestalo je vie od stotinu i etrdeset tisua ljudi. U Lisabonu je
1755. godine nestalo ezdeset tisua ljudi; na Martiniqueu, Cayceovom Peleeu, 1902. godine umrlo je otprilike etrdeset tisua ljudi.

74

to je naselje vee, to je vei i rizik. Najgori potres koji je ikada potre

sao Kinu dogodio se 1556. godine, u kojem je stradalo otprilike osamsto trideset tisua ljudi.
Teko je uope shvatiti kako su u takvoj strahoti uope uspjeli pre
brojiti ljude.
Geolog je to objasnio sa svojim znanstvenim odmakom. Pa, znali
su koliko ljudi ivi u gradovima, a kad su gradovi u potpunosti izbrisa
ni, pretpostavljam da su jednostavno uzeli brojke iz popisa stanov
nitva.
U Sjedinjenim Dravama bilo je podruja koja su se, prema svo
jim zapisima, inila sigurna da u njima nee biti potresa - Louisiana,
Michigan i Minnesota. Ali je jedan od veih potresa pogodio relativno
siguran Missouri, na podruju New Madrida, proirivi se na sjever sve
do Kanade, a na jug sve do Meksikog zaljeva. Sedamsto etrdeset
kilometara dalje, u Cincinnatiju, dimnjaci su se ruili s krovova. Meu
tim, najvea je geologova briga bila Kalifornija, ne samo zbog Cayceovih itanja i divovskog rasjeda, nego i zbog irine nemirnog uzdignua u istonom dijelu Tihog oceana, koji zalazi pod zapadnu obalu.
Kalifornijski zaljev, odvojen od donjeg dijela Kalifornije, rekao je,
oigledan je primjer prethodnog razaranja Zapadnog kontinenta.
Protezanje osi Zaljeva prema sjeveru oznaeno je linijom geoloki
mladih, ali trenutno neaktivnih vulkanskih kratera, koji ukazuju na
negdanju podzemnu aktivnost du cijele te linije.
U nedavno objavljenom radu istaknutog europskog geologa, R.
W. Van Bemmelena, geolog je uoio zapanjujuu potvrdu Cayceovog
prikaza Zemlje koja se mijenja. Van Bemmelen uoio je jedan dio
ogromne bujice u niem dijelu Zemljine jezgre koji se uzdie ispod
Sjeveroatlantskog bazena, od ekvatora do Islanda. Prema Van Bemmelenovoj pretpostavci, lagani bi pritisak prema gore u blizini Baha
ma i Azora stvorio tisue kilometara novog kopna. Zbog tih bujica,
Van Bemmelen tvrdi da se kopno Sjeverne Amerike kree prema za
padu, uzrokujui ogromne rasjede i jarke, i neminovno nabiranje
Zemljine kore u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, uz greben u ju
nom dijelu Tihog oceana, koji se prua ispod zapadne obale.
ini se da su Van Bemmelen i Cayce dijelili u osnovi isti nazor,
smatra geolog. Dakle, ako, kao to tvrdi Cayce, ta uzdizanja u Zemljinoj unutranjosti dobiju ubrzanje, poevi od 1936. godine, tada
moemo oekivati ponovno uzdizanje u sjeveroatlantskom bazenu
(uzdizanje Atlantide), razaranja u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike,
i jo vea sputanja velikih povrina Zemljine kore du Istone ame
rike obale, od Nove Engleske prema Carolinama i Georgiji. Tako su,
zapravo, Van Bemmelen i Cayce vrlo bliski, jedino to Cayce sve ubr75

zava i otkriva nam uzrok iz kojeg izvire sva energija koja uzrokuje 'zbrsku u oceanu' - pomicanje osi.
Kad su ga jednom zapitali za razmjere promjena do kojih bi tre
balo doi 1936. godine, Cayce je odgovorio: Rat, uzdizanja u unu
tranjosti Zemlje, i pomicanje te unutranjosti zbog pomicanja osi u
odnosu na polove. Kao to je mnogo puta naglaavao, promjene e
obuhvatiti cijeli svijet, pa bi mogle probuditi ljude u tolikoj mjeri da
prihvate sveobuhvatnost boanstva. Kae da su od mora potekli.
Da, jer doi e do razdvajanja, sve dok u svakoj zemlji ne bude ljudi
koji e rei da je ovo ili ono djelo boanske ruke - ili da je djelo ruku
prirode - ili da je prirodna posljedica dobre prosudbe. U svim tim raz
dobljima, neka svatko od vas objavi kome e sluiti: narodu, ovjeku,
dravi ili svome Bogu.
Kao to je Cayce uoavao bolest i slabost unutar ljudskoga tijela,
tako su njegove rendgenske oi oigledno zamjeivale promjene u
Zemlji kroz tri tisue i tristo kilometara tla, sve do duboke unutarnje
jezgre. Ono to je on vidio nije se moralo pokazati na povrini jo
mnogo godina, upravo kao to bolest odreeno vrijeme raste u orga
nizmu prije nego se oituje izvana. U tome smislu je 1932. godine
Cayce vodio zanimljiv razgovor, u kojem se govorilo o predvienim
promjenama topografije u Alabami.
Hoe li se u Alabami oitovati fizike promjene na Zemljinoj po
vrini? upitao je Caycea znatieljni Junjak.
Jo neko vrijeme nee, odgovorio je mistik.
Kad e se poeti odvijati te promjene?
Od 1936. do 1938. godine.
Koji e dio drave zahvatiti?
Sjeverozapadni dio i krajnji jugozapad.
Hoe li promjene biti postepene ili nagle?
Postepene.
Kakvog e biti oblika?
Cayce je, nakon to se pozabavio svojim omiljenim predmetom kako se ovjekovo ponaanje odraava u njegovoj okolini - predvidio
da e dijelovi Alabame potonuti pod vodu. Kao to je pitalac shvatio
ili je trebao shvatiti, rekao je, postoje uvjeti koji kroz djelatnost poje
dinaca, u smislu razmiljanja i rada, esto ouva mnoge gradove i
mnoge zemlje nedirnute, jer primjenjuju duhovne zakone u zajedni
tvu s drugim pojedincima. Ali Alabama oigledno nije pravilno raz
miljala. Promjene e se ovdje dogoditi u obliku potonua odreenih
dijelova, nakon ega e uslijediti poplave.

76

Dvije godine kasnije, 1934., iznio je svoje dalekoseno pred

vianje o promjenama na Zemlji, ukljuujui i propadanje u zapad
nom dijelu Sjedinjenih Drava, kao i klizanje najveeg dijela Japana u
more. Kao to je to primijetio geolog, ve se pripremao udarac koji e
pogoditi Japan. Kao predigra za jednu moda jo veu predstavu,
grad Matsushiro, otprilike dvjesto trideset kilometara sjeverno od
Tokija, doivio je 1965. godine potres, za vrijeme kojega je bilo i vie
od pet stotina podrhtavanja u jednome danu. Veina udara bila je
slaba toliko da su se jedva osjetili, ali jednoga dana, u proljee 1966.
godine, kako su se potresi ubrzavali, lokalni je Ured za biljeenje pot
resa primio stotinu izvjea o teti. Jedan je udar na ulici napravio ras
cjep irok etrdeset metara, prevrnuo buldoer, presjekao elektrine
vodove i vodovod; drugi su izmijenili navike zaplaenog stanovnitva.
Umjesto da ive u zgradama koje bi im se mogle sruiti na glavu,
mnogi su se pripadnici zajednice od dvadeset i dvije tisue ljudi od
luili da e noi provoditi u atorima, nosei zatitne kacige. ini se da
se nedavno podruje potresa proirilo i do susjednog grada Naganoa,
koji broji stotinu i sedamdeset tisua stanovnika. Ali na sreu, niti
jedan od potresa - do sada - nije bio snaan. Japanske su vlasti u po
etku potres koji je protresao grad pripisali podzemnoj vulkanskoj dje
latnosti, ali su ih kasnije pripisali iskrivljenju unutar Zemljine kugle, to
se oigledno slae sa Cayceovom priom o naginjanju osi.
Geolog je u najboljem sluaju smatrao da Japan lei na prilino
klizavim temeljima, i da je osobito osjetljiv na duboke potrese koji se
odnedavna ee i redovito javljaju. To to je gusto naseljen nimalo ne
pomae. etiri glavna otoka - Hokaido, Honu, ikoku i Kjuu - za
jedno s brojnim manjim otocima toliko su povezani da tvore lagano
nagnuti luk koji se prua od istonog ruba Azijskog kontinenta, istak
nuo je geolog. Relativno visoke planine smjetene su u sreditu svih
otoka, s uskim obalnim ravnicama koje odravaju milijune stanovnika.
Japansko se gospodarstvo jako oslanja na poljoprivredu i ribarstvo,
to zahtijeva osvajanje tla oko zaljeva i rijenih ua, a sva su ta tla ne
postojana. Ako Japan snano protrese niz veih potresa, vei dio tih
podruja oduzetih moru vjerojatno e kliznuti natrag u more. Kako
stvari stoje, Japan je na rubu propasti, muen tajfunima zapadnog Ti
hog oceana, i morskim valovima koji se od potresa stvaraju na obala
ma ilea, Aljaske ili pak samog Japana. ini se da se tlo neprestano
pomie. Nakon to je potres unitio velik dio Jokohame i Tokija, pod
morska su mjerenja u zaljevu Sagani prije i poslije potresa, pokazala
promjene dubine mora koje iznose i do tri stotine metara, do kojih je
dolo zbog podvodnog klizanja tla. Veliki su se komadi Zemljine kore
pomicali est metara u dubinu, a etiri vodoravno. Du stotinu i ezde
set kilometara sjeveroistonog dijela obale otoka Honu, povrina tla

77

tone; ako se to potonue ubrza, pojavit e se razorni potresi sa tsunamijima koji pustoe, jer Japan tako reagira na pomicanje tla uslijed
neprestanog naginjanja osi.
I tako e doi do velikih zemljotresa, kao i prije, u junom dijelu
Tihog oceana, u Junoj Americi, Kaliforniji i Japanu. Pa ipak, ini se
nevjerojatnim da bi to isto razaranje moglo djelovati i na New York,
Connecticut i okolne krajeve.
Njujoranima se Cayceovi potresi ine prilino nestvarnima. te
ta, smireno je primijetio moj izdava, teta to Cayce nije rekao kako
e sva ta mjesta biti razorena. Naravno, mogu si predoiti Kaliforniju
i nizove potresa, a zatim plimne valove. Podigao je pogled zbunjeno
se namrtivi. Ali to bi se moglo dogoditi gradu New Yorku - Manhattanu, ako sam dobro shvatio? Sumnjiavo je protresao glavom.
Sloio sam se s njim. Hidrogenska bi bomba svakako razorila
mnogo vee podruje nego to je Manhattan - Staten Island, New
Jersey, Bronx, a i Brooklyn.
S nerazjanjenim sam problemom pourio na sastanak s umirov
ljenim upraviteljem njujorke divovske komunalne slube, Consolida
ted Edison, da neto saznam o nedavnom nestanku elektrine struje.
Inenjer David Williams, strunjak Con-Eda za podzemne elektri
ne vodove, objasnio mi je to se dogodilo devetog studenog 1965.
godine, kad je velik dio sjeveroistonog dijela grada ostao bez elektri
ne struje, a istovremeno je pokazao ivo zanimanje za proroanstva
Edgara Caycea o potresima.
Moda je Cayce neto i znao, rekao je Williams, ispitivaki me
promatrajui. Vi, naravno, znate o rasjedu u etrnaestoj ulici?
Ako mislite na Manhattan, rekoh, mislio sam da je sagraen na
vrstoj kamenoj podlozi, zbog ega je i bilo mogue sagraditi one og
romne nebodere.
Odgovorio mi je smirenim glasom: U sluaju velikog potresa u
ovom podruju, lako bi se moglo dogoditi da cijeli Manhattan, od et
rnaeste ulice prema jugu, potone u zaljev.
Za sve vrijeme koje sam proveo kao izvjestitelj, nikada nisam uo
ni apat o takvom rasjedu, iako sam nejasno uo za pukotinu u Zemlji
koja prolazi ispod East Rivera, usporedno s otokom Manhattanom.
Ali to nije bilo ni udo, jer je rasjed u etrnaestoj ulici uvan kao
tajna. Ponovo je otkriven, sasvim nenamjerno, 1962. godine, kad je
Con-Ed planirao sagraditi u svijetu najvee postrojenje, pored svojih
ve postojeih elektrinih postrojenja na Manhattanu, u etrnaestoj
ulici i na East Riveru. Da bi iskuali snagu temelja, teke su builice is
traivale tlo otprilike est metara u dubinu, sve dok nisu naile na ka
menu podlogu. Raspisan je natjeaj za izgradnju elinih stupova koji

78

su se morali zabiti u tlo prije poetka gradnje. Neki su inenjeri, pris

jetivi se rasjeda, predloili da se pokua jo buiti u dubinu, zbog jo
boljeg osiguranja, sa snanijom opremom. Rezultat je sve zaprepastio.
Na otprilike est metara, prisjea se Williams, teke su builice zaro
nile u ogromnu podzemnu provaliju. Pruala se dijagonalno od etr
naeste ulice prema sjeverozapadu, granajui se ispod rijeke, sve do
Petnaeste ili esnaeste ulice, gdje je zavravalo podruje Con-Eda.
Naravno, rascjep se nastavljao i dalje.
Planovi izgradnje velikog generatora u etrnaestoj ulici sasvim su
tiho naputeni. Umjesto toga je postavljen preko rijeke, na Long
Islandu, a tvrtka je na prvom mjestu izgradila igralite, kao izraz dobre
volje prema svojim klijentima, ljudima grada New Yorka. Izravni su
protivnici zagaivanja, koji su se od samoga poetka protivili toj iz
gradnji, suho je primijetio Williams, vjerovali da su postigli znaajnu
pobjedu.
Na neki nain moda i jesu.
Kao i obino, ondje gdje se radilo o potresima, geolog je imao
posljednju rije. Izvadio je knjigu pod nazivom Geomorphology,
(Geomorfologija), koju je napisao profesor A. K. Lobeck iz Columbije,
a koja je sadravala kartu na kojoj se vidjelo da rasjed ispod etrnae
ste ulice uistinu postoji i da u etrnaestoj ulici jednostavno zasijeca na
Manhattan, prelazei Brooklyn Navy Yard, ispod East Rivera, ukoso se
sputajui prema sjeverozapadu, ispod otoka do rijeke Hudson negdje
u Osamdeset i estoj ulici. Na sjevernom kraju otoka bilo je jo rasje
da. Najsjevernijeg, tvrdio je profesor Lobeck, slijedi zapadni dio
rijeke Harlem. Drugi rasjed prati dolinu Dyckman Street. Trei se
nalazi na sjecitu Stote i Dvadeset i pete ulice, gdje uzrokuje, u Manhattanvilleu, tlo sputeno ispod morske razine, a preko njega podzem
na eljeznica i Riverside Drive prelaze na vijaduktima.
I New York ima neto o emu mora razmiljati.

79

Osim to je viao razaranja, Cayce je viao i protok svjetskih

dogaaja. Viao je ratove i mir, depresije, rasne sukobe, radnike
borbe, pa ak i Veliko drutvo, za koje je znao da je osueno na
neuspjeh. itao je sudbinu pojedincima, kao i narodima, predviajui
prvima da e se oeniti, razvesti, imati djecu, postati odvjetnici, lije
nici, arhitekti, mornari i pomorci. Najvei dio njegovih proroanstava
izvirao je tijekom itanja u snu, ali je i u budnom stanju bio spontani
vidovnjak, a jednom je pobjegao iz prostorije pune mladia, jer je
odmah vidio da e svi otii u rat, a trojica se nikada nee vratiti.
Njegov je prosjek tonih predvianja bio nevjerojatno visok,
gotovo punih stotinu posto. Katkad je mogao pogrijeiti, kao u sluaju
s Hitlerovim porivima, za koje je u poetku mislio da su u sutini dobri,
ili u sluaju konane demokratizacije Kine, ali se toliko toga to je
rekao ostvarilo na tako udesan nain, da ak i u ovakvim sluajevi
ma ima ljudi koji mu ostavljaju mogunost sumnje - kao i da e vrije
me moda to promijeniti.
Ne samo da je predvidio dva svjetska rata, nego je i odredio go
dine u kojima e poeti i zavriti. Ne samo da je predvidio veliku svjet
sku depresiju 1929. godine, ocrtavi raspad burze do u najsitnije potan
kosti, nego je predvidio i kad e ta depresija doi svome kraju, a to je
bila 1933. godina.
Jedno od njegovih najslavnijih proroanstava koje se tek treba os
tvariti, odnosi se na sovjetsku Rusiju*. To je bilo gotovo jedno od nje
govih posljednjih velikih proroanstava, jer ga je iznio samo nekoliko
mjeseci prije svoje smrti. Ne samo da je vidio kraj komunizma u Rusiji,
nego je vidio i da se ta drava pojavljuje kao nada cijeloga svijeta:
Rusija e biti nada svijeta. Ne u smislu onoga to se katkad naziva ko
munizmom ili boljevizmom. Ne. Nego sloboda, sloboda! Da e svaki
ovjek ivjeti za svoga blinjega. To se naelo i rodilo u Rusiji. Trebat
e mu mnoge godine da se kristalizira. Pa ipak, iz Rusije ponovo dola
zi nada za cijeli svijet.
* Knjiga je pisana 1966.-67. godine, dakle prije pada Berlinskoga zida i prije
pada komunizma u SSSR-u; prim. ur.
80

Kao to su mnogi uvjerljivo poeli nagaati, u svjetlu rastue

opasnosti koju za Zapad predstavlja Kina, Cayce je Rusiju vidio kako
se na kraju stapa u prijateljstvu sa Sjedinjenim Dravama. Kojom e
voljom (Rusija) biti voena? Prijateljstvom s narodom koji je ak i na
svoje novanice napisao U Boga vjerujemo.
Cayce je vjerojatno bio prvi koji je shvatio da se pribliavaju rasni
sukobi, ponovivi svoje prvo upozorenje iz dvadesetih godina. Isto je
tako 1939. godine predvidio smrt dvojice predsjednika, povezujui te
smrti s dodatnim proroanstvom o rasnim i radnikim sukobima i po
bunama.
Sve se dogodilo kako je prorekao izmeu travnja 1945. godine,
kad je umro Franklin D. Roosevelt, i studenog 1963. godine, kad je
ubijen John. F. Kennedy. Pobune u Little Rocku, Birminghamu, Chicagu i New Yorku pokazale su samo da je Cayce bio u pravu. A njego
va proroanstva, koja su pohranjena u arhivima Udruge za istraiva
nje i prosvjetljenje, gdje ih se moe uvijek provjeriti, nose slutnju o da
nima koji dolaze: Tada e tvoja vlastita zemlja vidjeti krv kako tee,
kao u onim razdobljima kad se brat borio protiv brata.
Cayce nije bio prorok u uobiajenom smislu. Nije uivao u prori
canju, niti u tome da na sebe privlai panju. esto je odbijao rei lju
dima to je vidio, jer nije elio utjecati na njihov slobodan izbor. U od
lukama koje je pojedinac donosio za sebe, Cayce je prepoznavao nje
govu mogunost rasta, ak iako bi rezultat te odluke mogao biti od
reen sudbinom.
Moda zbog toga to mu dobitak nije bio poriv, Cayce nikada nije
uspijevao za sebe zaraditi novaca. Ali drugima je priskrbio svojim
proroanstvima bogatstva, pa su ak i nakon njegove smrti, ljudi zara
ivali tisue dolara u poslu s nekretninama, kojeg je prorekao za pod
ruje Norfolk-Newport Newsa.
Oni koji su odavali poast proroku u njegovom rodnom gradu bili
su u stanju na njemu zaraditi jo dva puta, poevi prije etrdeset go
dina, kad je predvidio da e se vrijednosti zemljita u Virginia Beachu
kretati prema sjevernim zemljitima, i 1966. godine, kad je rekao da e
taj rast prestati, a da e se izgraditi juna plaa, to se dogaalo pred
mojim oima.
Oni koji su uz Cayceovu pomo zaradili novac, izgubili su ga kad
su prestali slijediti njegove savjete. Otprilike est mjeseci prije sloma
burze 1929. godine, Cayce je upozorio prijatelje na Wall Streetu da
prodaju svaku dionicu koju posjeduju. Ali toliko su dugo vremena us
pijevali, da su dio svoga uspjeha pripisivali svojim vlastitim prosudba
ma. Nisu eljeli sluati, i propali su.
Druga su se proroanstva razjasnila samo kad bi ih se pogledalo
unazad. Godine 1925., obavljajui itanje za jednog mladia, Cayce je
81

rekao: U sadanjem e se krugu (ivotu) morati brinuti za ogromne

svote novca. Kad naiu protivnike sile 1929. godine, trebalo bi se
pobrinuti da taj novac, ako vie ne bude razboritosti u malim stvari
ma, ne bude oduzet biu.
Upravo kao to je predvidio depresiju, tako je u 1931. godini
predvidio potpuni obrat situacije. U proljee 1933. godine doi e do
pravih i konanih poboljanja. Kao to se prisjea najvei broj oiljcima obiljeenih veterana depresije, Franklin Roosevelt, postavljen na
mjesto predsjednika etvrtoga travnja 1933. godine, irom zemlje je
razbudio povjerenje - i poslove - uz pokli da se straiti trebamo sa
mo samog straha.
Spekulanti su dobro zaradili s Cayceom. Kad su ga zapitali koji e
se dijelovi zemlje prvi gospodarski oporaviti, spomenuo je Pennsylvaniju, Ohio i Srednji zapad, pripisavi uspon prilagodbama u rela
tivnoj vrijednosti dionica i obveznica automobilske i eline industri
je - a da se eljeznice i ne spominju.
Kao prorok, Cayce je bio jedinstven. Gotovo svi vidovnjaci s pre
zirom odbijaju odrediti tono vrijeme svojih proroanstava, objanja
vajui da vrijeme kao takvo ne postoji. Cayce je bio usnuli kalendar, iz
njega su izvirali datumi puni slutnji, koji su vapili za potvrdom. Mnogo
prije Drugog svjetskog rata Cayce je odredio 1936. godinu kao godi
nu u kojoj e doi do kljunog odvraanja od mira, a da je sam pisao
povijesnu knjigu, teko da bi mogao odabrati bolji datum. Jer ne samo
da je te godine Hitler objavio svoje namjere, stupivi u Rajnsku oblast,
nego je i Italija zauzela Etiopiju, velike sile opredijelile su se za svoju
stranu u panjolskom graanskom ratu, a Liga naroda je propala,
dokrajivi san kojeg su ljudi sanjali nakon Prvog svjetskog rata, san o
kolektivnoj sigurnosti.
Nitko nije vie proricao o velikim zbivanjima toga vremena. Prije
nego su ministarstva vanjskih poslova u svijetu i poela sumnjati, on je
1935. godine prorekao saveznitvo Austrije i Njemake, s time da e
se kasnije i Japan pridruiti njihovom savezu. U to su vrijeme Japan
ci izjavljivali ljubav Sjedinjenim Dravama.
esto bi, itajui za pojedince, proitao prizvuk velikih doga
aja koji su imali utjecaja na milijune ljudi. Primjerice, u kolovozu
1941. godine, etiri mjeseca prije Pearl Harbora, jedan je mladi, ras
pravljajui o tome bi li se trebao prijaviti u kopnenu vojsku ili morna
ricu, elio saznati koliko e dugo morati ostati u vojsci. Koliko e go
dina trajati ovakvo (ratno) stanje?
Barem do etrdeset i pete godine (1945.), rekao mu je Cayce.
Cayce je isto tako prorekao kad e doi do prekretnice u ratnim
zbivanjima, jo i prije nego je rat i poeo, jer je u studenom 1939. go82

dine zabiljeio, govorei o amerikom ulasku u rat: Ova e zemlja

tijekom etrdeset i druge i etrdeset i tree godine (1942. i 1943.)
doivjeti tuno iskustvo.
itajui jednom drugom ovjeku, Cayce je opet pravilno predvi
dio kraj rata, jo prije nego je i poeo. U kolovozu 1941. godine jedan
mu je poslovni ovjek postavio pitanje o poslu, a Cayce je vidio da e
njegovi civilni poslovi biti zaprijeeni neko vrijeme, ali da e. se kasni
je nastaviti. Jer naporom bia mnogo se toga moe postii kad izme
u etrdeset pete i etrdeset este ponovo na Zemlji zavlada mir. Mir
je uspostavljen sredinom 1945. godine.
Ulazak Amerike u rat otkriven je u jednom itanju u srpnju 1939.
godine, koje je Cayce obavljao za umirovljenog mornarikog zapov
jednika, koji je upitao: Je li vjerojatno da e me pozvati u aktivnu
slubu u okviru dvije ili tri godine?
Cayce je vidio sukob, ali je na svu sreu potraio i izlaz. Jedina
se mogunost pokazuje etrdeset i prve godine. I to e, ako se ljudi
mole, i ako budu ivjeli kako se mole, i to e proi.
Je li mislio na vjerojatnost pozivanja u slubu, ili rat?
Cayceova je najdramatinija vizija o Drugom svjetskom ratu vje
rojatno bio san o konju. ivim je bojama pretkazao smrt milijuna u
najkrvavijem od sviju ratova. Pojavivi se u doba naoko nadmonijeg
nacistikog osvajanja Rusije toga ljeta 1941. godine, iznenaujue je
predvidio uspjean protunapad crvenih hordi komunizma protiv bije
lih vitezova Njemake. San je Cayceu doao, kako se to povremeno
dogaalo, tijekom itanja, i prisjetio ga se poslije buenja. Svojim je
bogatim simbolizmom san podsjeao na Knjigu otkrivenja: Vidio sam
da je taj ovjek gospodin R. (onaj kojem je itao). Tada sam vidio da
prilazi jo jedan konj, jako crveni konj. Kad se pribliio, shvatio sam da
je jaha gospodin R., ali na sebi je imao bijelo-plavi oklop, a slijedile
su ga gomile ljudi. Kad su se dva konja pribliila jedan drugome, inilo
se kao da je gospodin R. nestao, a dvije su se skupine ljudi sukobile.
Sljedbenici prvog konja bijahu dobro naoruani, a oni drugi slabo. Pa
ipak, crvenog su konja slijedile takve gomile ljudi, da se inilo da stu
paju ravno kroz redove one dobro naoruane gomile, iako su milijuni
ostajali na tlu.
inilo se da je Cayce gotovo opsjednut sudbinom Rusije, kao da
je oekivao da e se svjetski mir na kraju vrtjeti oko toga nepredvidivog smeeg medvjeda. Kroz religijski e se razvoj Rusije, rekao je na
vrhuncu Staljinove tiranije, roditi vea nada za svijet. Tada e onaj,
ili neka skupina, koja je po svom odnosu bliskija Rusiji, bolje proi u
postepenim promjenama i konanom dogovoru oko uvjeta i vladanja
svijetom.
83

Nekoliko godina kasnije, uoi Drugog svjetskog rata, i dalje je

vidio da e se Rusija uzdii, ali tek kad spozna slobodu u svome domu.
Napaenim e ljudima svanuti novo razumijevanje. Ovdje je zbog
jarma ugnjetavanja (za vrijeme careva) dolo do razvijanja druge kraj
nosti. Sve dok ne zavlada sloboda govora, pravo slobodne vjeroispo
vijesti prema vlastitoj savjesti, i dalje e dolaziti do pobuna.
Cayce je esto naglaavao kako se duhovni ivot pojedinaca od
raava u vrijednostima zajednice ili naroda. Svaka nacija, svaki na
rod, rekao je jednom u doba mirovnih pregovora u Munchenu, pre
ma svom vlastitom duhu gradi svoj smisleni poloaj u zbivanjima ne
samo Zemlje, nego i Svemira. Francuski je narod izgradio ovisnost, ali
i neovisnost koja dovodi do uivanja u ljepoti, do potovanja prema
svetosti tijela. Moda je time elio rei da su Francuzi svoj naglasak
stavili na senzualna zadovoljstva, to je bila skupocjena sklonost dok
su se nacisti pribliavali njihovim granicama. Posvuda je cjelina sai
njena od svojih dijelova. To je isto posljedica u Engleskoj, tako je isto
skupna snaga u Americi. Isto je tako i s vladajuim silama u Japanu i
Kini. Isto tako i u Rusiji dolazi do novog roenja, iz kojeg e proizai
novo razumijevanje. Italija - prodaje se za zdjelicu gulaa. Njemaka
- mrlja na savjesti svoga naroda zbog porobljavanja svoje brae, pija
vica koja se prihvatila za svemir da bi se sama odrala na ivotu.
Cayce nije uvijek vidio Hitlerovu Njemaku u tako nepovoljnom
svjetlu. Tek nakon to je 1933. Hitler doao na vlast, Caycea je jedna
skupina njemako-amerikih simpatizera Treega Reicha pitala za
Fuhrera: Hoe li Hitler biti u stanju preuzeti vlast nad njemakim
bankarstvom iz ruku idova?
Sada svi njegovi postupci tome vode.
Hoete li nam dati bilo kakav drugi podatak o Hitleru i njegovoj
politici koji bi nas mogao zanimati i koji bi nam mogao biti od pomoi?
Prouavajte ono to pokree toga ovjeka i njegov um otkad je
stupio na vlast. Jer samo je malo onih koje mo ne uniti.
Da se tu zaustavio, Cayce bi svakako bio u prednosti. Ali je nasta
vio: Pa ipak, ovaj e ovjek, ako ne doe do nekakvih materijalnih
promjena, preivjeti ak i to. Oni koji vjeruju da je Cayce nepogreiv,
uporno tvrde da se sigurno Hitler promijenio.
Meutim, Cayce kao prorok nije bio dugo zaokupljen Hitlerom i
ostalim diktatorima. U lipnju 1938. godine, upozoravajui Francuze
na blagost, Cayce je isto tako predvidio kraj nacizma, faizma i komu
nizma. Smatrao je da svi ti oblici vladavine ugnjetavaju narod, kao u
panjolskoj, Kini i Japanu. Ruski drutveni eksperiment nije mogao
preivjeti. Pokuaj upravljanja ne samo gospodarskim, nego i men
talnim i duhovnim ivotom obinog Rusa, nije bio samo opak, nego,
84

na sreu, i osuen na propast. To izaziva i stvara nevolje ondje gdje

ih ne bi trebalo biti. A isto se to dogaa i u drugim zemljama, bez obzi
ra vladaju li u njima komunisti, faisti ili nacisti. Kad se izmeu skupi
na ponu postavljati razlike, tada postoji samo klasna razlika, a ne izre
ka 'Ljubi blinjeg svoga'. Bog ne pravi razlike medu ljudima (diktato
rima), i te situacije ne mogu dugo opstati.
Prije rata je Cayceova podsvijest naciste jasno vidjela kao pod
mukle ruitelje mira i ukazala na sve vei otpor prema Hitleru. Tako
jedna nevidljiva sila koja postepeno postaje sve snanija, na kraju
postaje izravna opozicija priama o nacizmu ili arijcima. To e poste
peno dovesti do rasta netrpeljivosti. A ako ne doe do posrednitva
nadnaravnih sila ili utjecaja, koji se uputaju u ljudske poslove, milita
ristike e skupine i ljudi koji se zalau za mo i irenje zapaliti cijeli
svijet.
ovjek koji na vratima ima dva portreta, jednog uz drugog, Abrahama Lincolna i Roberta E. Leeja, svojoj je Americi savjetovao irok,
umjeren srednji put. Predvidio je da u toj zemlji nikada nee biti usp
jeha s discipliniranjem, bez obzira na objavljeni cilj. Trebalo bi uspo
staviti takav sklad u kojem bi sama zemlja mogla odrediti to je slobo
da, pri emu e svaka dua u okviru svojih djelatnosti dobiti mogu
nost za izraavanje, za rad, za proizvodnju. Pojedincima ne treba rei
ni gdje ni to, nego trebaju tragati za svojim vlastitim sposobnostima i
svojim vlastitim djelatnostima, dajui pri tome sve od sebe.
ak je i prije Drugog svjetskog rata, u lipnju 1938. godine, Cayce
dao nacrt sretne drave budunosti, obuhvaajui i nae vlastito veli
ko drutvo. Pojavit e se novi poredak. Vie se brige mora voditi o
pojedincu, tako da svaka dua postane uvar svoga brata. Tada e se
pojaviti odreene okolnosti u politikim, gospodarskim i sveukupnim
(ljudskim) odnosima, u kojima e doi do izjednaavanja ili do veeg
razumijevanja potrebe za izjednaavanjem. Na pomolu je vrijeme ili
razdoblje takvih promjena. Ono obavezuje svakoga tko posjeduje ne
kakav ideal - pojedince, skupine, drutva - da odano provodi primje
nu toga ideala. Ali je upozorio: Ako ljudi nee htjeti raditi, mora se
uspostaviti novi poredak za njihove vlastite odnose i aktivnosti.
Cayce je suosjeao s radnicima, ali je 1939. godine predvidio
gotovo neprestani sukob izmeu rada i kapitala, u kojem e najprije
rad, a zatim kapital, postavljati zahtjeve koji e pothranjivati vatru. Go
tovo je izravno komentirao postupke sindikata koji su zapoljavali ne
potrebne radnike kako bi se smanjila nezaposlenost: Moralo bi biti
sve vie i vie ljudi koji se vraaju da rade na zemlji, a manje onih koji
rade u specijaliziranim podrujima. Ako do toga ne doe, pojavit e
se raskoli, prevrati i sukobi.
85

Ali ni kapital nije bio neduan. Ako ne bude vie obostranog po

putanja, brige za one koji proizvode, ako ne doe do bolje podjele
vika profita nastalog od rada, u zemlji e doi do veih nemira.
Kao Junjak iz granine drave, Cayce je bio jasno svjestan inte
gracijskog problema koji se pribliavao. Vjerujui u bratstvo ljudi, bio
je svjestan da se nadolazei sukob moe razrijeiti samo uz mnogo
dobre volje, ali mu je njegova podsvijest rekla da e se tom situacijom
loe upravljati. U jednom od najdramatinijih predvianja vizualizirao
je sektaki sukob koji se pojavio u mnogim podrujima zemlje oko ras
nog pitanja: Imat ete nemire, imat ete sukob izmeu kapitala i
rada. Imat ete podjelu u svojoj vlastitoj zemlji, i to prije nego na vlast
doe drugi od dvojice predsjednika koji nee doekati kraj svoje vla
davine. Vladavina rulje.
ak je i tada predvidio oportunizam politiara, koji se vie brinu
za svoje glasove, nego za nejednakosti koje su dovele do tako velikog
razdora. Istinska jednakost, isticao je Cayce, nije slijepo izjednaava
nje skupina, niti lano, na umjetan nain postignuto sjedinjenje, nego
prosuivanje pojedinca prema zaslugama, bez obzira na boju koe.
Kakav bi trebao biti na stav prema crncima? esto je glasilo
pitanje.
On bi odgovorio: Oni koji su uzrokovali ili doveli crnce u ropst
vo, ne razmiljajui i bez ikakve svrhe, stvorili su ono sa im se mora
ju suoiti u okviru svojih vlastitih naela i bia. Prema njima (crncima)
trebalo bi zauzeti stav prema njihovoj vlastitoj pojedinanoj sposob
nosti, kao i u svakom drugom obliku odnosa.
Cayce je crnce neprestano nazivao braom. A u svom najiza
zovnijem predvianju rasnih sukoba, posegnuvi za Graanskim ra
tom za usporedbu, previdio je ono to se do sada jo, oigledno, nije
obistinilo. Proroanstvo odzvanja gotovo biblijski u svojoj uzvienoj
hitnosti: Kad mnogi morski otoci i mnoge zemlje potpadnu pod vlast
onih koji se ne plae ni ovjeka ni vraga; koji se radije zdruuju s onom
silom pomou koje mogu proglasiti da su mo i snaga u pravu, kao
kod natovjeka koji e biti uzor narataju koji nastupa; tada e vaa
vlastita zemlja promatrati potoke krvi, kao u onim razdobljima kad se
brat borio protiv brata.
Cayceova su predvianja imala odreen obrazac. Svaka rije ili
izraz nosili su osobito znaenje. Brat protiv brata znailo je upravo to
- graanin protiv graanina, graanski rat. U vrijeme kad je izgovorio
to proroanstvo, tijekom jedne od konferencija Udruge za istraivanje
i prosvjetljenje, u Norfolku, 1940. godine, sudionici konferencije nima
lo nisu sumnjali u znaenje te izjave. Sumnji je bilo samo u pogledu
vremena i odreivanja te zle moi s kojom je proroanstvo bilo pove86

zano. Mogla bi to biti Rusija, Kina ili neka nepoznata zemlja, koja u
potaji eka da objavi da joj mo daje i pravo.
Ali crnci moraju dobiti svoju priliku. Cayce je i sam mislio da je
tumaenje jasno. On je bio i u budnom stanju dovoljno dobar prorok
da je mogao zamisliti godine rasnih nemira. Budui da sam uvar
svoga brata, to ne znai da mu trebam govoriti to treba initi, ili da
mora uiniti ovo ili ono, bez obzira na sve. Nego, to znai da smo svi
slobodni pred zakonom i pred Bogom.
Nije bilo nikakvog laganog puta do integracije ili rasnog sklada.
Izbit e jo mnogo nemira iznutra. Neprestano je napadao iskrenost
nekih ljudi koji, pokuavaju razrijeiti rasni problem. U srcima nekih
koji upravljaju poslovima odreenih skupina nedostaje potovanja
prema Bogu.
Usred najveeg svjetskog rata, upitali su ga o miru, a on je upozo
rio da bi se gubitnici - Njemaka i Japan - uskoro ponovo mogli uzdi
i ako njihove zemlje ne budu zauzete i podvrgnute procesu demokra
tizacije.
Kako moemo sudjelovati u postavljanju jedne meunarodne
policijske sile, tako da se nai nedavni neprijatelji ne osjete ugroeni
ma?, upitali su ga.
Oni to oekuju. Ako ne doe do stvaranja neega slinoga tome,
uvijek e osjeati da su pobijedili u ovome ratu - bez obzira koliko
esto objavljuju da su ga voljni prekinuti!
Moe li se provesti dodatno obrazovanje njemakoga naroda o
naelima demokracije, i to tako da e i sami ponuditi svoju suradnju?
Tko bi mogao postaviti mjerilo demokratskog obrazovanja za
jednu Njemaku, koja ve i sada samu sebe smatra mudrijomi od svih
demokratskih drava? Nijemce radije poduavajte o Bogu, kako tra
gati za Njim i kako Ga pronai, kako primijeniti Njegove zakone u od
nosima sa svojim blinjima.
U proljee 1966. godine ovo je, promatrano s uobiajenog staja
lita, bila prilino iznenaujua primjedba o Njemakoj koja se nije
kajala. Dok sam jednoga dana lijeno prelistavao novine, naiao sam
na lanak u kojem se govorilo o sve eem oskvrnjivanju idovskih
grobova u slobodnoj Njemakoj. Budui da nisu mogli doi do ivih
idova, ponovo uskrsli nacisti oslobaali su se svojih frustracija i
mrnje na nezaboravljenim i mrtvim idovima. Kao to je Cayce shva
tio, Njemaka je mnogo toga mogla nauiti od Boga.
Ali Cayce nije uvijek bio tmuran ili sumoran, ak niti kad su od
njega traili da pretkazuje nesree. U sijenju 1942. godine, primjeri
ce, zaplaeni ga je i zbog rata prestravljeni Njujoranin upitao: Bih li

87

se u New Yorku trebao osjeati sigurnim od bombardiranja i neprija

teljskih napada?
Cayce mu je suhoparno, neosobno odgovorio: A zato ne biste,
ako ivite ispravnim ivotom?
esto se Cayceovim proroanstvima pridavalo znaenje koje ona
nisu imala. Kao to je on sam jednom rekao o Bibliji, komentirajui
sporno pitanje reinkarnacije, duhovit kao negdanji predsjednik
Lincoln: Ja sam je proitao, a vi je tumaite. Moda zbog toga raz
loga, proroanstva usnulog proroka kao da se nisu uvijek slagala s
dogaajima. Godine 1943., obavljajui itanje za jednog izdavaa koji
se spremao na put u Kinu, s prosvjetiteljskim zadatkom, Cayce je pro
rekao da e u sljedeih dvadeset i pet godina Kina usmjeriti prema
kranskoj vjeri. To se inilo prilino nevjerojatnim, s obzirom na pre
vlast komunizma u crvenoj Kini. Meutim, Cayce je dodao dvije ublaavajue reenice. Prva je glasila: Nekima se sada moe uiniti da za
to nema mogunosti, a druga: Vjerojatnije je da e do toga doi tije
kom posljednjih pet, nego prvih deset godina.
Kina se sve do 1968. moe odluiti za demokraciju. Cayce je na
glasio da e Kina doivjeti sjedinjenje svojih razliitih kasti i sekti, s tim
da e se one sjediniti u smjeru demokracije. Oni koji pripadaju kr
anskoj vjeri, dodao je, sve e u veem broju dolaziti na politike
poloaje, a to e u Kini znaiti da e odreene skupine dobiti veu
vlast, prema tome kako se te skupine oituju. A takve e skupine na
predovati. Jer se civilizacija kree u smjeru Zapada. To je bila stara
Cayceova pretpostavka, da se prevladavajua kultura kree prema
Zapadu, s tim da e se na kraju zaustaviti u Sjedinjenim Dravama,
ako duhovno tome budu dorasle.
Vrativi se iz Kine, izdava je obavijestio Caycea da je tono pred
vidio nain na koji su ga u inozemstvu doekali. Meutim, na global
noj razini, Cayce je oigledno pogrijeio. Mao i ou En-laj ni u kojem
sluaju nisu bili kranske voe demokratskog naroda. Ali neki Cayceovi sljedbenici stvari nisu promatrali na taj nain. Odnekud su izvu
kli demokratske naznake. Veliko kinesko kopno bilo je sjedinjeno, Ja
panci su bili izbaeni, a Kina je imala demokratsku vladu slobodnog
naroda, s takozvanim parlamentom. To moda nije ona vrsta demo
kratske drave s kojom bismo mi mogli ivjeti, smireno je rekao jedan
oboavatelj, ali svakako je vie demokratska nego bilo to od onoga
to je bilo prije. A postoje izvjea koja govore da se u podzemlju i Ki
ne i Rusije polagano priprema prokranska stranka. Tko zna to se
moe dogoditi za nekoliko godina?
Na Formozi (Tajvanu), koja se nalazi s druge strane tjesnaca koji
je dijeli od Kine, izvijestio je Reader's Digest, dvanaest milijuna ljudi
uiva u ponovnom raanju slobode pod vodstvom ang Kaj-eka. Ali
88

veliku masu Kineza, ve po tradiciji, nije se moglo pourivati. Kineski

grijeh? razmiljao je Cayce. Da, ondje postoji svojevrsna smirenost
koja se ne da skrenuti sa svoga puta, koja se uva svojim sporim
rastom, kao potok koji tee tlom dugi niz godina, traei samo da ga
ostave na miru, da bude zadovoljan s onim to je u njemu. Ali nije li
svetog perina nestalo s dolaskom kranstva? Probudio se jednoga
dana i odsjekao svoju kosu! Da, u Kini e jednoga dana prebivati koli
jevka kranstva, onakvoga kakvo se primjenjuje u ivotima ljudi.
Daleko je taj dan prema raunanju ovjekovom, ali to je samo jedan
dan u Bojem srcu. Jer sutra e se Kina probuditi.
Cayce je mogao biti nemogue rjeit, ili pak saet kao i Biblija
koju je volio. Na vrhuncu Drugog svjetskog rata, kad je Hitler posvu
da pobjeivao, Caycea su upitali: Kakva je Hitlerova sudbina?
U jednom je dahu odgovorio: Smrt.
Povremeno bi Cayce izjavio da je savreno tono proroanstvo
nemogue, budui da u obzir nije uzimalo slobodnu volju i snagu
molitve, u to je Cayce vjerovao na svjesnoj razini. Tada bi naglaavao
da nita nije predodreeno, osim kao mogunost. Ponegdje bi pak, u
apsolutnosti pretkazanja koja bi iznosio iz svoje podsvijesti, shvaao
da pojedinac ima tek male osobne mogunosti, kao tijekom rata ili
pokolja, osim u smislu vlastitih vedrih ili tmurnih reakcija na udarce
sudbine.
U budnom je stanju rijetko proricao, kao da je osjeao da bi takvi
nagovjetaji mogli pretjerano utjecati na pitaoca. Meutim, bilo je i
iznimaka, kao onda kad je jednu prolaznicu upozorio da se toga
odreenog dana ne vozi u automobilu; nekoliko sati kasnije, automo
bil je smrskan u nesrei. Njegova su proroanstva, primijetio je bli
ski prijatelj, izricana kao mogunosti ili pomona upozorenja, a ne da
bi koga uznemirio ili izazvao dubok dojam, niti da bi se dokazao kao
prorok. Ipak je dovoljno vrednovao svoj dar, pa se zapanjio kad je
vidio rat koji e ubiti njegova tri mlada prijatelja. Nikada, niti na tre
nutak, nije se tjeio postojanjem slobodne volje, niti je sumnjao u svoj
trenutak prosvjetljenja.
S praktikog stajalita, proroanstva su besmislena ako se na njih
ne moe raunati, a budui da odvode u krivom smjeru, mogu ak i
povrijediti one koji proroku pruaju svoje povjerenje. Dvadesetih
godina, kao to je ve istaknuto, kad su vrijednosti nekretnina u
Virginia Beachu bile najvie u cijelom tom podruju, Cayce je savje
tovao da se kupuje na sjeveru, iako nita nije znao o poslu s nekretni
nama. I sjedite njegove zaklade kupljeno je u skladu s tim savjetom,
a oni koji su vjerovali u Caycea kupili su zemlju u tom podruju.
Uskoro su se obogatili. Napredovali su ak i vlasnici malih komada
zemlje. Prije dvadeset godina kupila sam komad zemlje na sjeveru za
89

pet stotina dolara, rekla nam je jedna domaica iz Virginia Beacha,

a sada vrijedi gotovo dvadeset tisua dolara.
Da je Cayce grijeio, oni koji su mu bili najblii mogli su biti jako
povrijeeni. U meuvremenu, bez ikakvog oitovanja slobodne volje,
jedan je drugi ovjek odan Cayceu dobro zaradio na temelju Cayceovog dugoronog proroanstva o procvatu posla s nekretninama u
Tidewateru. Godine 1958., otprilike u vrijeme kad je trebalo doi do
predvienog procvata, jedan je poslovni ovjek iz Virginia Beacha
kupio osamdeset jutara zemlje za obraivanje na Cape Henryju, koju
nitko nije elio, i to po stotinu dvadeset pet dolara po jutru. Godine
1965. dobio je ponudu za tisuu dvjesto pedeset dolara po jutru, tako
da je uloivi deset tisua dolara zaradio osamdeset tisua. Samo sam
sluao Caycea, skromno je rekao.
Godine 1932. Caycea su upitali do kakvih e, i hoe li uope, pro
mjena doi u podruju Norfolk-Virginia Beach. Rekao je da e negdje
oko 1958. godine doi do promjena zbog kojih e to mjesto postati
jo pogodnije kao luka. Predvidio je da e Norfolk i njegova okolica
- Newport News, Hampton - za trideset godina postati najvanija lu
ka na Istonoj obali, ne izuzimajui ni Philadelphiju ni New York.
Amerike statistike pokazuju da je Norfolk 1964. godine uvelike nad
maio bilo kojeg takmaca, sa svojim brodskim prometom ugljena i
penice i druge robe u koliini od ezdeset milijuna tona, za razliku od
etrdeset osam milijuna tona u New Yorku, a dvadeset i jedan milijun
tona u Philadelphiji.
Bilo je zanimljivo pratiti zbivanja koja su se godinama kasnije do
godila jednom ovjeku koji je vjerovao u Caycea. Godine 1957., neg
dje u vrijeme koje je Cayce predvidio, otvoren je tunel Hampton
Roads Bridge, predvien za promet automobilima i kamionima;
doputena je gradnja tunela Chesapeake Bay Bridge, najdueg mostatunela u svijetu, koja je stajala dvije stotine milijuna dolara. Ta je pro
metnica otklonila zamorno putovanje trajektom i povezala cijelo
podruje, a ujedno je i potaknula procvat izgradnje. Procvat trgovine
nekretninama bio je podjednako nevjerojatan. Jedan je drugi lokalni
poduzetnik, posluavi Caycea, 1960. godine kupio esnaest jutara
zemlje Virginije Beacha, na kojoj je zavravao jedan kraj mosta-tunela, iako je ve u to vrijeme most bio u izgradnji. Cijena: pet tisua
dolara. Godine 1965., kad je tunel dovren, a cijelo okolno podruje
se razvilo, za svoju je zemlju dobio stotinu tisua dolara.
Sretni ulagai moda nee biti dugo zahvalni pokojnom proroku,
ali e se svakako razoarati ako vrijednost zemlje opadne, umjesto da
naraste. Nee ih utjeiti nikakvo predavanje o slobodnoj volji. Me
utim, neki sada moda smatraju da je slobodna volja snaan imbe
nik njihova dobitka. Sretan me splet okolnosti naveo da kupim tu
90

zemlju, rekao mi je jedan sretni pekulant. Cayceovo ukazivanje na

1958. godinu, zajedno s njegovim predvianjem od prije tridesetak
godina o rastu vrijednosti, natjeralo me da se priberem kad sam vidio
planove za izgradnju novih tunela i mostova koji povezuju ovo pod
ruje. Ali ipak sam morao uskladiti Cayceove podatke s onim to se
uistinu dogaalo, a onda sam se prepustio svojoj intuiciji. To je slobod
na volja.
Ali koliko je slobodna volja bila ukljuena u ono to se dogaalo?
Bilo je to teko pitanje, i da bi se dobio odgovor, bio je potreban
netko slian Cayceu.
Nakon mnogo godina, tragajui za razlozima svoje jedinstvene
sposobnosti, Cayce je usvojio zdravo potovanje prema onome to je
nazivao podacima. Sam ih nije iskrivljavao, a nije elio niti da ih dru
gi preoblikuju prema svojim sklonostima. Pisao je jasno, saeto, s to
nou koja je podsjeala na Lincolna, preuzetom iz Biblije, ali nije
elio objaviti niti pojednostavniti svoje neizravne izriaje koji su izroni
li iz oigledne nepogreivosti njegove podsvijesti. Zbog toga su mnogi
bili zbunjeni zamrenim ustrojstvom prorokovih reenica. Ali odgovor
se skrivao u tome ustrojstvu, ako je tuma za njega bio spreman. Pro
bijajui se kroz Cayceove zbunjujue participe, jedan ga je ovjek pi
tao kako bi se moglo oblikovati itanje da prui potpunost znaenja.
Bolje da oblikujete razumijevanje, suho mu je odgovorio Cayce.
Prouavajui itanja, osobito proroanstva, otkrio sam da poste
peno zapaam obrazac kojeg nisam na prvi pogled mogao zapaziti.
ak i tako, neka pretkazanja prividno se nisu mogla potvrditi.
Pretraujui knjinicu Udruge za istraivanje i prosvjetljenje, na
basao sam na Cayceovo itanje o svjetskim zbivanjima od dvadesetog
lipnja 1943. godine, na vrhuncu Drugog svjetskog rata. Taj je zapis, to
je za Caycea neuobiajeno, ukazivao na iznimno vaan dogaaj koji
se trebao dogoditi nekoliko dana nakon itanja. Openito govorei o
miru, Cayce je iznenada preao na pojedinosti: Sljedeeg e se petka
dogoditi udne stvari, i one e pokazati koliko je dugo, koliko mnogo
i to neophodno.
Bi li to mogao biti znamen rata? A to drugo? Ali je rat, dobro se
sjeam, trajao jo dvije godine.
Tada su Caycea upitali: Postoji li bilo kakva naznaka kad e se sma
njiti neprijateljstvo izmeu ove zemlje i Italije, Njemake i Japana?
Ponovo je spomenuo razdoblje u kasnom lipnju, kao moguu
prekretnicu.
To se skriva u mislima i naelima ljudi. Do dvadeset i petog lip
nja moi e se mnogo toga odrediti u odnosu na vie nego jednu od
ovih zemalja.
91

Cayce je oigledno govorio o nekakvoj akciji koja je izvirala iz

ve postojeih zamisli; a za tumaenje je vjerojatno bio potreban uvid
u te zamisli. Listao sam znatieljno godinjake i enciklopedije, ali za
kraj lipnja 1943. godine nisam pronaao nita znaajno.
Toga sam dana dugo radio u knjinici Udruge za istraivanje i prosvjetljenje, utonuvi u Cayceove zapise, i u svoj sam se hotel vratio
poslije ponoi. Usprkos kasnom satu, odluio sam se opustiti nad pri
mjerkom Barbarosse, ozbiljnim prikazom rusko-njemakog sukoba,
kojeg je napisao Englez Alan Clark. Barbarossa je bilo njemako tajno
ime za napad na Rusiju, s kojim je Hitler tako optimistiki zapoeo
dvadeset i drugog lipnja 1941. godine.
Uskoro sam doao do poglavlja Najvea tenkovska borba u povi
jesti, u kojem se opisuje titanska borba, s ogromnim brojem ljudi i
strojeva koji su se postrojili jedni prema drugima na irokom frontu u
okolici Kurska. Ovdje se nalazio odabrani dio njemake vojske, kojim
je upravljao sam Hitler: Keitel, von Kluge, Manstein, Model, Hoth,
Guderian. Kao to to kae sam Hoth, Hothova je etvrta pancirna
postrojba bila najsnanija sila koja je ikada postavljena pod zapovjed
nitvo jednog ovjeka u njemakoj vojsci. I Rusi su ondje okupili svo
je najsposobnije postrojbe: bio je tu maral ukov, sovjetski junak, koji
nikada nije izgubio niti jednu borbu; Vasiljevski, Sokolovski, Konjev,
Popov. Njemaka je operacija bila toliko obuhvatna da je dobila i svo
je vlastito tajno ime: Citadela. inilo mi se da je to dobro tivo za prije
spavanja, kad mi se pogled odjednom ukoio. Svakako, ako se pro
matra bilo kakvim mjerilima, osim mjerilima ruskih postrojbi koje su
im se suprotstavile, pisao je Clark, njemaka je strategija te bitke,
kad je konano dobila svoj zavrni oblik u posljednjim danima lipnja
1943. godine, djelovala sasvim nevjerojatno.
Uz kraljenicu mi je proao drhtaj, a onda sam nastavio itati: U
posljednjim danima prije napada, njemake je tenkovske postrojbe
proeo udan osjeaj, ne toliko pouzdanja, koliko fatalizma - ako ova
snaga, ova ogromna sila koja ih je odasvud okruivala, ne moe slo
miti Ruse, onda ih nita nee moi slomiti.
1 pisac i Cayce, to me se dojmilo, ak su upotrijebili istu rije da
bi opisali raspoloenje koje je okruivalo posljednje dane te bitke. Ta
je rije bila udno.
Ta je akcija bila dovoljno vana da bi izazvala Fuhrerovu poruku:
Vojnici Reicha! Danas ete sudjelovati u ofenzivi koja je toliko vana
da bi o njezinom ishodu mogla ovisiti cijela budunost ovoga rata. Vi
e od bilo ega, vaa e pobjeda cijelome svijetu pokazati da je odupi
ranje moima njemake vojske beznadno.
Ali je i za drugu stranu vrijedilo to isto, a Rusi su bili vie nego
spremni. Posvuda su odbijali Nijemce. U meuvremenu, na jednoj
92

drugoj pozornici, druge e misli i naela utjecati na borbe u Rusiji.

Saveznici su zapoeli svoju invaziju na Italiju. Njemaka akcija, koja je
ve ionako dovedena u pitanje, sada se suoila s diverzijom svojih
najvanijih udarnih snaga. Hitler je, prenosio je Clark, poslao po
Mansteina i Klugea i rekao im da bi operaciju trebalo odmah otkaza
ti. Saveznici su se spustili na Siciliju, pa je postojala opasnost da osvo
je Italiju. Kluge se suglasio da bi bilo nemogue nastaviti.
Caycea su ispitivali o Italiji, Njemakoj i Japanu, a on je govorio
da e se vie saznati u odnosu na vie nego jednu od tih zemalja, i to
do dvadeset i petog lipnja. Napad na Italiju bio je planiran i uvjeba
van, a i datum je odreen upravo za kraj lipnja, iako do stvarnog po
etka iz Sjeverne Afrike nije dolo do poetka srpnja.
Koliko je Citadela bila odluna za konani ishod rata - presudna,
prema najotroumnijem od svih nacista, zapovjedniku Gestapoa,
Heinrichu Himmleru. Barem jedan pripadnik nacistike hijerarhije
nije bio u zabludi, primijetio je Clark. Heinrich Himmler je shvatio
da neuspjeh Citadele znai da je rat izgubljen. Sada ga je muilo pita
nje kako ublaiti poraz i spasiti vlastitu kou.
Cayce je primijetio: U tome nema niega novog i niega
udnog. Oigledno je sve bilo dio sveopeg poretka u kojem nema
niega takvog kao to je sluajnost, to obuhvaa ak i to to sam Barbarossu pronaao na policama trgovine u Virginija Beachu.
Cayce je u svojim zdravstvenim itanjima uistinu bio pravi prorok,
jer ne samo da je postavljao dijagnoze, nego i prognoze, predviajui
hoe li se pitalac oporaviti, kada i kako. Jednom je svome biografu,
Tomu Sugrueu, rekao da bi se oporavio od bolnog artritisa samo kad
bi bio strpljiv, i upozorio ga da prekine s uzimanjem udotvornih lije
kova, od kojih je konano ostao nepokretan. Nakon toga, prije nego
se Sugrue poduhvatio pisanja Cayceove biografije, vidovnjak je pro
rekao da e se u njegovom osakaenom tijelu razviti blistav um - um
koji djeluje kroz tijelo koje uope nije pokretno. Kad je Sugrue, u svo
joj nestrpljivosti da se to prije oporavi, odbacio Cayceov savjet i do
ao u lipnju 1939. godine u Virginia Beach, godinu dana nakon ita
nja, ve je bio potpuno nepokretan, i morali su ga nositi. Nije mogao
pomicati noge, sjediti, niti pomicati ruke. Kad je dvije godine nakon
toga napustio Virginia Beach, naknadno posluavi Cayceove savjete,
bio je napisao dvije knjige, ukljuujui i knjigu There Is a River (Ima
jedna rijeka), mogao je koristiti ake i ruke i tipkati na stroju, i vjebao
je hodanje na takama. itanja su mu otkrila da bi mogao ponovo
poeti koristiti i ruke i noge kad bi nastavio slijediti upute, ali je tvrdo
glavi Irac bio nestrpljiv, nagao i slobodan duh, koji je i ivio i umro u
skladu sa svojim vlastitim nemirnim pravilima. Prije Sugrueove smrti,
Cayce, koji ga je volio kao sina, obavio je za njega mnoga itanja, uk-

93

ljuujui i jedno znaajno, gdje mu nagovjetava naslov za knjigu ko

ju je pisao u suradnji s veteranom Tajne slube, pukovnikom Starlingom, Starling of the White House (Starling od Bijele kue), a nakon to
ga je naveo imena izdavaa, Simon and Schuster, i prorekao da e
knjiga postati nacionalnom uspjenicom, kako se i dogodilo.
Jedno od najosobitijih Cayceovih pretkazanja izronilo je tijekom
zdravstvenog itanja koje je obavljeno previe kasno da bi pomoglo
osobi kojoj je bilo namijenjeno. itanje je izvedeno 1919. godine, ali
je i danas ivi dokaz Cayceove moi. U ovom je sluaju Cayce radio
itanje za trudnu majku, koja je leala na samrti i, u suprotnosti s lije
nikim predvianjima, izjavio da e se djetece roditi ivo, iako se su
glasio da e majka umrijeti. Kad smo se obratili Cayceu, prisjeala
se sestra umrle ene, vie nismo imali nikakve nade niti za majku, niti
za dijete. Edgar Cayce bio je u Selmi, u Alabami, a moja sestra u Kentuckyju. Nita mu nismo rekli o tome sluaju.
Bez obzira na to, Cayce je u snu odmah shvatio situaciju. Dvoje
je ivih koje treba uzeti u obzir. Prekasno je da bi se spasilo majku, ali
e ona ivjeti sve dok ne podari ivot djetetu. Dijete e preivjeti, i ne
ka se za tu djevojicu nitko ne zabrinjava. Stanje u kojem je njezina
majka ivjela tijekom trudnoe nee utjecati na dijete, pa e ivjeti
normalnim i sretnim ivotom.
Takva je prognoza bila suprotna jednoglasnoj tvrdnji trojice uva
enih lijenika. Na konzultaciju smo pozvali najuvenijeg kirurga Ju
ga, rekla je sestra, i on je, uz pomo naeg lokalnog kirurga, obavio
dvije operacije, ali prekasno, a da bi moglo koristiti mojoj sestri. Tri su
lijenika - dr. Haggard iz Nashvillea u Tennesseeju, dr. Gant Gaither
(koji je kasnije postao predsjednik Medical Society (Medicinskog dru
tva) u Kentuckyju), i dr. Ed Stone - slono ustvrdili da dijete ne moe
preivjeti.
Bila je sredina srpnja, a dijete se nije trebalo roditi sve do kolovo
za. Bilo je oigledno da majka nee moi jo dugo ivjeti. Bez obzira
na to, oajna je obitelj uinila ono to je Cayce predloio kao lijek, na
dajui se da e na neki nain spasiti dijete. Propisao je neki napitak
za kojeg nikada nismo uli, sastavljen od jednostavnih sastojaka, a te
melj mu je bio aj od kore sjevernoamerikog brijesta, rekla je sestra.
Otili smo u umu, ogulili koru brijesta, pripremili napitak i dali ga
mojoj sestri kao to je Cayce rekao. Umiruoj je eni odmah postalo
bolje. Nekoliko dana kasnije, osamnaestoga srpnja, uz prvi udarac po
nonog sata, dijete je prerano stiglo na svijet. Nakon to je djetetu
dala ime, moja je sestra lako umrla. Dijete je bilo nevjerojatno slabo i
tako siuno da su nam lijenici savjetovali da joj ni ne dajemo ime
koje joj je namijenila majka. Rekli su da bismo tako uzalud potroili
jedno obiteljsko ime.

94

Ostatak je prie sretan. Dijete se na neki nain pribralo, a stigla je

i pomo. Jedna je dobra kranska majka ula za nau nevolju i po
nudila se da e dojiti dijete zajedno sa svojim vlastitim djetetom. Na
kon otprilike est tjedana djevojici smo priredili onaj isti napitak, pa
je velikom brzinom poela dobivati na teini. Odrasla je, udala se, i
rodile dvije keri. Godine 1961., u etrdeset i prvoj godini, postala je
lanom Udruge za istraivanje i prosvjetljenje. Cayce je ponovo bio u
pravu.
Povremeno, osobito kad bi bio u napetom razdoblju, Cayce je
mogao predvidjeti i ono to se odnosilo na njega, makar to morao sa
njati. Tijekom kasnijih godina, iako u besparici, rijetko se zabrinjavao
zbog novca, uvjeren jednim svojim vlastitim itanjem da e se Bog
uvijek pobrinuti za njega kad se nae u krajnje tekoj situaciji. Meu
tim, ostali lanovi njegove obitelji u bijedi nisu uvijek posjedovali tako
uzvieno povjerenje. Tijekom depresije, kad su osiromaili Cayceovi
najvaniji pokrovitelji, a bolnica i koled se zatvorili, Cayceova obitelj
nije imala gdje ivjeti. Hugh Lynn predloio je da naprave itanje.
ak i pod utjecajem podsvijesti, Cayce se nije uznemirivao. Za
to neto ne uini u vezi s tim? upitao je.
Hugh Lynn je suho zamolio upute.
Zato ne kupi kuu?
Ali kako emo bez novaca?
Kupi kuu na drugoj obali jezera; novac e stii.
Probudivi se i provjerivi svoje vlastito itanje, Cayce je obiao
kuu za koju je sam rekao da je na prodaju i kupio je. Sloio se da e
prvi dio otplate platiti u roku od trideset dana, i obitelj se uselila. Tride
setoga dana nije bilo nikakve mogunosti da daju potreban novac. A
tada je stigla neoekivana odgoda. Prodava je telefonirao u petak i
rekao da po svojih pet stotina dolara ne moe doi sve od ponedjelj
ka. Rekao je da e doi u podne.
U deset sati toga ponedjeljka ujutro, Cayce je pogledao u potan
ski sandui i izvadio kuvertu. U njoj je bilo pet stotina dolara - ek od
nekoga kome je Cayce neko itao.
Nekoliko godina kasnije, pojavila se nova potekoa, ovaj put u
svezi s otplatom hipoteke, pa se inilo da e Cayce izgubiti svoju kuu.
Opet se nije imao kamo okrenuti - osim Bogu. Kao to se esto do
gaalo tijekom osobnih kriza, tijekom noi bi sanjao san, a ovaj je san
bio drukiji od svih, jer je sanjao Isusa Krista, s kojim je Cayce odr
avao dugotrajno zajednitvo. U tome snu, kojeg je zabiljeio u svib
nju 1937. godine, dok je svijet lakomo ekao nastavak ljubavi vojvode
od Windsora i Amerikanke Wally Simpson, Cayce je otiao na kon
cert. Nakon izvedbe je zamijetio da mu se pribliavaju vojvoda i Wally.
95

U tome trenutku, Cayceu se pribliio lik nalik na utvaru i osmjehnuo

se. Lik je bio Isusov. Tada su svi etvero zastali u restoranu na ploniku
- u Parizu. Raun je iznosio trinaest dolara i sedamdeset i pet centi, ali
je Cayce, pretraivi depove, pronaao samo tri centa. Ja ne mogu
platiti ovaj raun, oajniki je izjavio. Vojvoda i Wally su ve nestali.
Ne brini, rekao je Isus, evo, ovdje ima trinaest dolara i sedam
deset i pet centi. Ne brini. Na dan vjenanja ovo dvoje koji su nas
upravo ostavili, sve e tvoje nevolje biti dovrene.
Treega lipnja u Cayceov je ured ula jedna ena i pruila mu za
peaenu omotnicu. U Parizu ju je dobila od jedne ene koja joj je pri
ala da joj je Cayceovo itanje pomoglo. Cayce je otvorio omotnicu.
U njoj je pronaao tisuu dolara i tristo sedamdeset i pet centi, upra
vo iznos kojeg je dugovao za kuu.
Toga su se istoga dana vjenali bivi kralj Engleske i Wally Simpson.

96

Na ploi je pisalo WESLEY H. KETCHUM, lijenik. Ali isto je tako mog

lo pisati i Dr. Ketchum - i Cayce. Wesley Ketchum, jo uvijek zdrav i
snaan, bio je prvi medu priznatim lijenicima s medicinskim fakulte
tom koji je Edgara Caycea koristio kao pomonika u svojoj profesio
nalnoj karijeri. Tiho ga je zaposlio, zatajivi najveem broju bolesnika
tko zapravo postavlja dijagnoze i lijei njihove boljke, a tada, jednoga
dana, u skupini lijenika poeo je priu o svome najneobinijem
sluaju - Cayceu. Umjesto prihvaanja, naiao je samo na zamjerke.
Zato troiti godine na studiranje medicine, upitao je jedan lijenik
bijesno, ako neki neuki momak koji lei na leaju zatvorenih oiju
postavlja dijagnoze i propisuje lijekove bolje od bilo kojeg lijenika?
ak i kad su se osobno uvjerili u Cayceova uda, i kad su vidjeli
ono to se doimalo kao udo, tradicionalno usmjereni doktori medicisne s nevjericom su trepnuli i okrenuli glave. Naravno, bilo je i izuze
taka, a jedan od njih bio je i Ketchum, koji je Caycea koristio u vie od
dvije stotine sluajeva, na zgraanje svojih kolega. Moda zbog toga
opeg neprihvaanja koje je pokazivala medicinska struka, usnuli se
Cayce sa svojom podsvijesti okrenuo osteopatima, psihoterapeutima i
kiropraktiarima, koji su bili otvoreniji njegovim postupcima. Cayce je
bio empiriar, koji se sluio svime to djeluje, a kad je bio budan, sam
je sa sobom razgovarao o svojim pripravcima, esto spominjui da se
u milosrdnoj prirodi skriva lijek za svaki poremeaj, ukljuujui i rak,
samo ako se lijeenju pristupi na vrijeme.
S osobama mladoga duha, koliko god godina imale, postojala je
vea vjerojatnost da e ga povoljno prihvatiti, budui da mladi ljudi
po svojoj prirodi nisu ukorijenjeni u tradiciju. Na samom poetku sto
ljea, kad se smjestio u Hopkinsvilleu, Ketchum je imao otprilike dva
deset i pet godina, i bio je eljan da krene svojim putem. Kao prokleti
Yenki s krive strane rijeke Ohio, u zajednici koja je jo vodila
Graanski rat, malo je toga mogao izgubiti s Cayceom, budui da je
ionako bio izopenik u toj zajednici koja je potovala korijene.
Za Caycea je uo od jednog je stanovnika Ohioa, mjesnog kol
skog nadzornika, C. H Dietricha, ijoj je kerki Cayce udotvorno
pomogao. Ketchuma se dojmilo to je ovjek na Dietrichovu poloaju

97

tako bezuvjetno prihvatio neprihvatljivo. ak i tako, jo cijelu iduu

godinu nije potraio Caycea. A tada je naiao jedan vrlo neobian
sluaj, koji je predstavljao priliku da probije vrsto utvrenu granicu,
koju je do tada autoritativno postavljala elita. Bolesnik je bio student
koleda iz bogate, aristokratske obitelji. Tijekom treninga ragbija od
jednom se sruio i pao u nesvijest. Kad se povratio, inilo se da je izgu
bio razum. Mogao je promrmljati samo nekoliko nejasnih rijei. Oi su
mu lutale. Imao je snane napadaje, i satima bi sjedio u stolici, bez
rijei zurei preda se. Obitelj se savjetovala sa specijalistima iz cijele
zemlje. Taj su sluaj odloili kao beznadan sluaj mladalakog ludila.
Razgovarali su sa svakim lijenikom u Hopkinsvilleu, a Ketchum jo je
dini nije bio na razgovoru.
Ketchum je dva sata proveo ispitujui mladog ovjeka. Tjelesno
je bio normalan, ali uope nije reagirao, kao da je komad sira. Nije
bio sposoban odgovoriti niti na najjednostavnija pitanja, prisjeao se
Ketchum. Ako biste ga pogledali, rekao bi da ili ne, bez obzira na
pitanje, a onda bi se zatvorio kao koljka. Dva su pazitelja na njega
pazila bez prekida. Ali je najee sjedio kao biljka, bez ikakvog zani
manja za bilo to. Ketchum nije imao pojma to kod mladia nije u
redu, ali se sloio da e preuzeti sluaj, ako mu obitelj obea da se
godinu dana nee mijeati u lijeenje. Budui da nisu imali drugog
izlaza, pristali su. Novac nije bio u pitanju. Tada se Ketchum jo uvijek
drao tradicionalnog pristupa. Odveo je mladia u New York da ga
pregleda specijalist za mozak. Smjestili su ga u bolnicu i etrnaest su
ga dana drali u obloenoj prostoriji, ispitujui ga i promatrajui. Na
kraju su mudro odmahnuli glavama i suglasili se s dosadanjom dija
gnozom: Beznadan sluaj dementie praecox. Zatim je uslijedio put
u Cleveland i savjetovanje s vrhovnim neurologom, jednim od
Ketchumovih prijanjih uitelja. Ponovo su uli dijagnozu dementia
praecox, ali ovaj put je uslijedio i savjet: U vlaku ga drite na oku snaan je to mladi. Vraajui se vlakom u Hopkinsville, Ketchum je
iznenada pomislio: A kako bi bilo da pokuamo s Dietrichovim prija
teljem, onim udakom Edgarom Cavceom?
Umjesto da odmah telefonira Cayceu, Ketchum je nazvao jednog
drugog lijenika, dr. T. B. Housea, za kojeg je znao da je na neki nain
povezan sa Cayceovom obitelji. House ne samo da ga nije ohrabri
vao, nego ga je upozorio da ne naziva Caycea: to manje imate s
njim posla, to bolje za vas. Kao prokleti Yenki ve ste gotovo isklju
eni, ali ako se poveete s Cayceom, bit ete u nevolji.
Ali Ketchuma, koji se sjeao Dietricha i razmiljao o svome boles
niku u vegetativnom stanju, nije bilo lako razuvjeriti. Na kraju se dr.
House sloio da e ga predstaviti Cayceu, a zatim ga je odveo u Bow98

ling Green, u Kentuckyju, gdje je Cayce imao fotografski studio. Ketchuma je predstavio kao Dietrichova prijatelja, i rekao da Ketchum za
njega ima jedan sluaj. Cayce je odmah skinuo svoj vrsti, utirkani
bijeli okovratnik i legao na leaj. Prilino sumnjiavo Ketchum je napi
sao bolesnikovo ime i adresu na komadi papira i predao ga Houseu.
Dojam koji je ostavilo to prvo itanje Ketchum je zapamtio kroz
svih ezdeset godina, ak i kad je svoju mirovinu uivao u junoj
Kaliforniji, gdje se sada pribliava devedesetoj godini. Dok je Cayce
leao u povrnom transu, lagano diui, House je uobiajenim glasom
rekao: Ispred tebe je tijelo M... iz Hopkinsvillea u Kentuckyju. Pregle
daj to tijelo i reci nam to si pronaao.
Cayce je tako leao neko vrijeme, a tada progovori, kao da se
spotaknuo na neto: O, da, da, evo ga ovdje. Trenutak je oklijevao,
a tada, iako nije dobio nikakvih naznaka o bolesnikovom stanju, nasta
vi: Mozak mu je upaljen. Modane su mu vijuge crvene, crvene kao
plamen. Um mu je izopaen. Za vrlo e kratko vrijeme, ako mu se ne
pomogne, postati razbjenjeli manijak. Sve se to u njemu ve poo
davno priprema.
Ketcuma se dojmila ne samo dijagnoza mentalnog poremeaja,
nego i prognoza, a to je naglo pogoranje, kakvu su dali i specijalisti iz
Rochestera u Minnesoti, i iz New Yorka i Clevelanda.
House je Ketchumu dao znak da i sam moe postaviti pitanje
usnulom ovjeku.
Kakvo lijeenje predlaete? upitao je.
Odgovor je stigao jasan i glasan. Posebnu vrstu lijeenja, u naj
veim moguim koliinama. Spomenuo je malo poznati lijek.
Jo neto?
To e biti dovoljno.
Ketchum je znao da je dovoljno, jer je tono poznavao primjenu
toga lijeka.
Ipak, oarano je promatrao kako je House na kraju itanja usnu
lom mukarcu dao sugestiju za buenje, ne samo da bi izaao iz tran
sa, nego i da bi ga odvojio od mladia za kojeg je obavljao itanje.
Sada vie ne vidi toga ovjeka, rekao je House. Probudit e se s
osjeajem savrenog mira.
Cayce je za nekoliko minuta sjedio trljajui oi. Ketchum ga je
preplavio s pitanjima. Koristili ste nekakav jako zanimljiv jezik, rekao
je, ali recite mi sada to znate o modanim vijugama?
Cayce se skrueno osmjehnuo: Ba nita.
Ketchum je otro odmjerio Cayceovu tanku priliku koja se lagano
povijala. Ili ste najzanimljiviji ovjek u Kentuckyju, ili najvei laac,
rekao je.

99

Cayce se dobroudno osmjehnuo. Sve je to ve i prije uo. Ja

nita ne zahtijevam, rekao je blago.
Dvojica su se mukaraca rukovali. Javit u vam se, rekao je Ketchum.
Svoj posjet Cayceu nije u poetku nikome spomenuo, pa niti
mladievoj obitelji. A nije morao brinuti da e House nekome neto
rei. Cayce je u medicinskom svijetu bio izopenik.
S vlaka se Ketchum uputio ravno u ljekarnu u Hopkinsvilleu i na
bavio predloeni preparat. Odmah ga je dao svome bolesniku. Deset
kapi ujutro, jedanaest u podne, dvanaest naveer, s time to se koli
ina postepeno trebala poveavati, sve dok ne dosegne dvadeset ka
pi. Prva je boca bila potroena, a da se na bolesniku nije mogao zami
jetiti nikakav vidljivi napredak.
Kad je poeo bolesniku davati drugu bocu, koliina lijeka popela
se na etrdeset kapi. U uobiajenim sluajevima, vee su koliine iza
zivale simptome prehlade, otjecanje osjetljivih membrana oiju i nosa.
U ovom sluaju bolesnik nije pokazivao nikakvih reakcija. Ketchum je
poeo kupovati vee boce, utrostruujui koliine ak i iznad razine
sigurnosti. Tada se vratio na sam poetak, poevi sve iznova. I dalje
nije bilo nikakve reakcije, pa ak ni najmanjeg zapaljenja oiju. Pro
teklo je tri ili etiri tjedna, a bolesnika je lijeio kod kue ili u uredu. A
tada je jednoga jutra zazvonio telefon. Bila je to djeakova majka, a u
njezinom se glasu osjeala nekakva nova vrsta hitnosti. Ketchum je
ostao bez daha.
Dr. Ketchum?
Da.
A tada je njezin glas zaplovio kroz icu. Dobro jutro, udot
vore, rekla je.
Prije samo nekoliko trenutaka njezin se sin spustio niza stube i prvi
put u posljednjih godinu dana progovorio razumljivim jezikom. Kao
da je s njegovog uma podignuta koprena. Dobro jutro, mama, to
ima za doruak? Samo je to rekao, ali samo je to i morao rei. Vratio
se onamo gdje se nalazio prije nego je pao na terenu za ragbi.
Ketchum je pokupio sve zasluge, jer se tada jo nije usuivao spo
menuti Caycea, a svakako da je zavrijedio priznanje zbog toga to se
osmjelio posavjetovati s Cayceom i provesti njegov nain lijeenja.
Nakon toga, kad god Ketchum nije odmah mogao postaviti dijagnozu
nekom bolesniku, ili kad bi se inilo da se radi o neobinom pore
meaju, obratio bi se Cayceu u Bowling Greenu i zapitao ga bi li htio
odspavati neki sluaj.
Jednoga se dana radnik imenom Homer Jenkins, ruei zid od
cigli, spotaknuo i onesvijestio. Smjestili su ga u vagon, na slamu i pos100

lali njegovoj kui. Ketchum nikako nije mogao odgonetnuti to nije u

redu. Cayce je rekao da je u pitanju ozbiljan sluaj neishranjenosti.
Previe kukuruzne i zobene kae. Predloio je dobro uravnoteenu
prehranu s mnogo zelenog povra.
Bio je to prvi sluaj pelagre 1 kojeg je Ketchum ikada vidio, a po
mogao mu je dijagnosticirati i lijeiti druge sluajeve s kojima su se
mjesni lijenici ve godinu dana borili, ne mogavi postaviti dijagno
zu. Prije ovog sluaja, prisjea se Ketchum, jedina pelagra za koju
sam ikada uo dogodila se u Italiji. Ali tada su lijenici poeli otkriva
ti sluajeve pelagre odasvud gdje ljudi nisu jeli nita osim svinjetine i
kukuruzne kae.
Cayce opet nije dobio priznanje. Jedan od lijenika iz Hopkinsvillea, iji je bolesnik bio izlijeen od pelagre, proitao je svoj rad o
svome dijagnosticiranju pelagre pred Medical Society (Medicinskim
drutvom) Kentuckyja, ali nije spomenuo Caycea a, uostalom, ni Ketchuma.
Bez obzira na to, Cayce je tiho, ali sigurno poveavao Ketchumov
ugled. Pet junjakih lijenika, ve ostarjelih, i novak Ketchum, bili su
pozvani zbog savjetovanja kad je bogati poduzetnik, George Dalton,
pri padu slomio nogu. Dok su lijenici mudro vijeali, gospoda Dalton
je izala iz bolesnikove sobe i objavila: Gospodin Dalton voljan je svoj
sluaj povjeriti momku Yenkiju.
Za Ketchuma je to bila teka odgovornost - a i za Caycea. Nije
bilo bolnice, i bolesnici su se lijeili kod kue ili u lijenikovu uredu. A
Ketchum nikada prije nije lijeio tako sloen prijelom. Na brzinu se
posavjetovao s Cayceom. A Cayce je predloio prilino radikalan pos
tupak za to doba: izbuiti rupu u aici koljena, spojiti kosti zavrtnjem,
a tada nogu istegnuti pomou utega.
Ketchum je imao svojih sumnji. Nikada prije nije uo neto slino
tome. Tada su koristili udlage, rekao je, ali su metalni zavrtnji jo uvijek pripadali budunosti. Meutim, otiao sam do najblieg kovaa i
on je napravio eljezni avao slian velikom krovnom avlu, s velikom
glavom. Tada je, uz pomo jo jednog lijenika i dvije medicinske
sestre, izbuio rupu u koljenu bolesnika i prikovao kosti, a zatim nogu
stavio u utege, koje je drao kolotur pri dnu kreveta.
Kad se proulo da je Jenki lijenik zabio avle u Daltonovu nogu,
Ketcham je postao neugodno svjestan zlobnih pogleda sa strana i blePelagra, lat., kona bolest do koje dolazi zbog nedostatka vitamina B2 kod
ljudi koji se hrane uglavnom kukuruznim proizvodima; oituje se ljutenjem
i opadanjem koe, probavnim smetnjama, te duevnim poremeajima; prim.
prev.

101

betavih jezika koji su govorili: Taj prokleti Yenki. Ubit e starog Daltona prije nego mu je vrijeme. Ketchum je Cayceu otiao po utjehu,
i dobio ju je. U meuvremenu je u svojoj koiji posvuda nosio dvocjevku. Shvatio je da njegov opstanak, barem kao mjesnog lijenika,
ovisi o Daltonovom oporavku. Trebalo je proi nekoliko mjeseci, ali je
bio osveen. Noga je bila vrsta kao i prije, eljezni je avao ostao u
njoj, a Dalton ga je odnio u grob trideset godina kasnije.
Ipak, jo uvijek nitko nije znao da mu Cayce pomae. Ni sam se
Ketchum nije mogao priviknuti na zamisao da taj neuki spava, koji
nije zavrio vie od estog razreda, zna vie o medicini, anatomiji i ke
miji, nego ugledni, diplomirani lijenik kao to je bio on, i bilo koji od
njegovih istaknutih kolega ili profesora. ak i dok je gledao kako se to
odvija, inilo mu se nevjerojatno. Neprestano je iskuavao Caycea.
Jednom ga je, usnulog, zapitao koji je najkrai mii u tijelu. Nepis
meni je mladi bez oklijevanja odgovorio: Levator labii superioris
alaeque nasi - u gornjoj usni. Zapitao je Caycea za naziv najdueg mi
ia, a usnuli mu je udotvorac istom brzinom odgovorio: Sartorius,
a to je mii koji savija zglobove kuka i koljena. Katkad bi iz Caycea
pokuljale rijei, sa svom njihovom sloenom tehnikom terminologi
jom; katkad bi se inilo da traga za njima, kao lovaki pas na tragu, a
onda bi se brzo pribrao, kao da je pronaao svjei trag. U takvim se
trenucima, prisjeao se Ketchum, doimao kao da zuri u unutranjost
pitaoca, i sve mu se inilo vrlo jasnim.
Cayce je samo rijetko preporuivao operacije, ukazujui da nje
gova podsvijest smatra da su operacije previe popularne. Pomou
vidovitosti, iz njega su izvirali naini koji bi bili prikladni za odreeni
sluaj. Zastupao je novi nain iscjeljivanja osteopatijom, koja se tada
tek bila pojavila, zabiljeio je Ketchum. Preporuivao ju je za slua
jeve koji su uglavnom bili povezani s ispravljanjem ili namjetanjem
kraljenice. esto bismo ga pitali je li operacija nuna, a on bi odgovo
rio: 'Niti jedna operacija nije nuna'. Umjesto toga, uputio bi bolesni
ka najbliem osteopatu. Tada nije bilo mnogo osteopata, a Cayce bi
katkada pribavio ime i adresu takvog lijenika, a tada bi do u potan
kosti opisao postupak.
Pa ipak, bio je sklon i lijekovima, kad su mogli posluiti svrsi. Ket
chum bi se esto zaprepastio nad Cayceovom jedinstvenom sposob
nou odabiranja lijekova koji nisu bili openito poznati, koji jo nisu
ni bili na tritu, ili ih se prestalo upotrebljavati. Jednoga dana, sjea
se Ketchum, u Cayceovom su se studiju nala dva lijenika i ljekarni
ka zbog jednog tekog sluaja, za koji je Cayce propisao sumpornu
mast. Poeli su se ekati po glavi. Nitko nikada za tako neto nije uo.
Jedan od ljekarnika, stariji ovjek imenom Gaither, bio je uvjeren da
takav preparat ne postoji. Listali su ljekarniku knjigu, nabrajajui sve
102

postojee lijekove. Nigdje nije bilo sumporne masti. Tada su u jednom

potkrovlju naili na jedan stari, odbaeni katalog, sastavljen prije pe
deset godina. Oistili su ga od praine, otvorili i u njemu pronali sum
pornu mast.
U godinama koje su proveli zajedno, Ketchum je prouio gotovo
svaki vid Cayceovog umijea. Ali svako bi ga novo udo zapanjilo kao
i ono prije njega. Nakon nekog vremena poeo je vjerovati da Cayceov um putuje prostorom, smjetajui se u neposrednu blizinu osobe za
koju je obavljao itanje. Dokaz se pojavio jedne noi kad je Cayce u
Hopkinsvilleu itao za jednog bolesnika u Clevelandu. Iznenada, us
red itanja, Cayce je prestao govoriti. Umro je, jedva je izgovorio.
inilo se da besciljno traga naokolo.
Ketchum ga je probudio.
Kasnije je Ketchum primio pismo od svoga prijatelja lijenika iz
Clevelanda. Njegov je bolesnik umro u osam sati i dvadeset minuta
naveer, upravo u onome trenutku u kojem ga je Cayce izgubio.
Ketchum je bio samouvjereni mladi ovjek sa snanim osjeajem
za ravnoteu. To mu je dobro posluilo. Postepeno, iako on sam nika
da o tome nije govorio, proirio se glas da se povezao s vidovnjakom
koji posjeduje izvanredne iscjeliteljske sposobnosti. ak i tako, ljudi ko
ji bi potraili Caycea najee su ve bili iscrpili sve ostale mogunosti.
Bilo je svih vrsta telefonskih poziva, od bogatih, siromanih, onih s po
vjerenjem, podrugljivih. Ketchum se pomalo osjeao kao Sherlock
Holmes iz ulice Baker, jer je mogao odabirati najzanimljivije sluajeve
koji su dolazili pred njega. Jednoga je dana zazvonio telefon, i neki je
mukarac objavio da bi rado unajmio usluge udotvorca Caycea. Bio
je milijuna, ivio je u jednom gradu na Srednjem zapadu, a bio je
spreman bogato platiti, kao i dodati posebnu nagradu ako se Cayceovo lijeenje pokae uspjenim. Ketchumu se inilo da je to uobiajen
sluaj gdje Caycea trae kao posljednju mogunost, ali je taj sluaj
Cayceovo oigledno sveznanje prikazao na takav nain da je ak i
Ketchum mogao samo odmahivati glavom. Kao i ponajbolji od Holmesovih sluajeva, i ovaj je poeo sasvim uobiajeno. Bolesnik je bila
ena koja je oigledno patila od paralysis agitans s ukoenim trzajima.
Odani ju je suprug vodio po klinikama, bolnicama i kupkama cijeloga
svijeta, a naposljetku ju je doveo kui, nadajui se da e se uz panju
i odmor osjeati barem ugodno. Kad je nekako douo za Caycea,
pomislio je da vrijedi pokuati. Sve to traim, rekao je preko telefo
na, jest da Caycea dovedete u na grad da joj postavi dijagnozu.
Ketchum mu nije odmah odgovorio. Dajte mi ime vae supruge
i adresu, rekao je, i ja u vam se javiti. Koliko god puta Cayce bio
uspjean, Ketchum se ipak svaki put ispoetka morao uvjeravati da je
njegova izvedba stvarna - i da je uvijek moe ponoviti. Stoga je s mu103

evim zahtjevom i eninim podacima zamolio Caycea za poetno ita

nje, predstavivi taj sluaj mistiku kao i svaki drugi. Dok je stenograf
sjedio pored njega hvatajui biljeke, Cayce je iznio cijelu povijest e
nina problema, kojeg su uvelike izazvali ivci. Ketchum je prouio to
izvjee, a zatim nazvao mukarca i rekao mu da e doi. Odluio je
da nee povesti Caycea, jer je u javnosti jo uvijek tajio njihovu pove
zanost.
Kad je stigao, prijavio se u hotel i telefonirao suprugu.
Jeste li doveli i ovjeka sa sobom? upitao je.
Nisam, odgovorio je Ketchum.
ovjekov se glas slomio. Pa to ete vi sami uiniti?
Donio sam sa sobom natipkan opis vaeg sluaja. Objasnio mu
je da su to rijei koje je izgovorio Cayce.
Na drugoj strani linije nastala je nelagodna tiina. Dobro, napos
ljetku je rekao mukarac. Kad ste ve ovdje, moete i doi k nama.
Stotinama kilometara udaljen, u transu, Cayce je bio opisao ne
poznatu bolesnicu koja se kree u kolicima, a za njezino je stanje re
kao: Kruta je kao komad mramora. Ne moe se osvrnuti ni desno ni
lijevo. Za nju se brinu dvije izuene bolniarke u bijelim kapama. Ko
liko se god ve navikao na Caycea, Ketchumova se vilica opustila kad
je stigao do bolesniine kue. Bolesnica je sjedila u kolicima na pred
njem trijemu, na vrhu stuba. Sa svake strane stajala je po jedna bol
niarka s bijelom kapom.
Zbog prirode izvjea kojeg je nosio u depu, da bi mogao nasta
viti s pouzdanjem, Ketchumu je bio potreban dokaz kojeg je upravo i
dobio. Smjestili su se u dnevnoj sobi, bolniarke su se povukle, a sup
rug je mrano pogledao Ketchuma. to mislite napraviti bez ovjeka
udotvorca? upitao je.
Ketchum si je dopustio osmijeh. udotvorni je ovjek upravo ov
dje sa mnom, rekao je, izvadivi natipkano izvjee. Nije se elio upu
tati u opis Cayceovog djelovanja, budui da ga ni sam nije razumio.
ena je hrabro sjedila, drhtavih ruku, pogleda uperena ispred se
be. Suprug je sjedio pored nje, ne putajui posjetitelja s oka. Dok je
itao Cayceove rijei, Ketchum je sjedio blizu ene. Bolesnica je imala
ivani poremeaj, ali ne onaj koji je bio dijagnosticiran. Dok je Ket
chum itao, inilo se da mu postaje sve neugodnije, to je za njega bila
rijetkost. Kao mlada ena, rekao je, bolesnica je imala tajni grijeh.
ena je malo pomaknula glavu, pokazujui prvi znak zanimanja. Pri
silio se da nastavi. Taj je tajni grijeh bilo samozadovoljavanje.
Bolesnica se zarumenjela od vrata do ela. Njezinom se suprugu
to inilo dosadnim. Nikada nije uo ni za to toliko smijeno. Ali je Ket
chum uhvatio enin zaprepateni pogled. Hrabro je nastavio. Zbog
104

toga je grijeha koji ju je optereivao krivnjom, ena odlagala brak sve

dok nije navrila trideset i devetu godinu. Tada se sretno udala, barem
se tako inilo, imala je dvoje djece, a zatim se razboljela. Kad je to
uo, muevo se zanimanje malo pojaalo, budui da je Cayce pogo
dio najiri okvir njihovog zajednikog ivota.
Kad je Ketchum zavrio sa itanjem Cayceovog izvjea, ena se
obratila svome suprugu. Molim te, bi li malo izaao iz sobe? eljela
bih nasamo porazgovarati s lijenikom.
Kad su se za njim zatvorila vrata, ona je uperila pogled u mladog
lijenika. Dr. Ketchum, rekla je, kakav je ovjek taj Cayce? Istina je
da sam imala tajni grijeh, od osamnaeste do trideset i devete godine.
Ali samo ja i moj Bog za to znamo. Kako vam je, za ime Boga, taj ov
jek to uspio rei?
Neko su vrijeme razgovarali, pa joj je Ketchum objasnio da je
Cayce vidovnjak koji se na neki nain ukljuuje u svoju podsvijest.
Oigledno je pronaao potisnutu krivnju koja se svih tih godina nakup
ljala u eninoj unutranjosti, odraavajui se u njezinom tjelesnom sta
nju. Kao to je Cayce tako esto govorio, um i tijelo su sjedinjeni, pa
jedno ne moe patiti, a da drugo isto tako ne pati.
Cayce je preporuio odreene lijekove koji su joj trebali pomoi;
razgovor o problemu trebao je uiniti ostalo. Postepeno se
oporavljajui, ena je nekoliko godina normalno ivjela. Meutim,
suprug nije bio previe oduevljen. Nikako nije mogao zaboraviti
priu o tajnom grijehu.
Ketchum se nikada nije prestao diviti Cayceovom oigledno sve
opem znanju. Bilo je to jedno skladite kojim se esto sluio za svoju
vlastitu znatielju, kao i pomaui drugima. S Cayceom u pozadini,
bolesnicima je bilo teko neto sakriti od svoga lijenika. Istovremeno,
svojim je sveznanjem mladom lijeniku pruao osjeaj autoriteta i
moi nad svojim bolesnicima, ak i kad bi ih samo povrno poznavao.
O emu god da se radilo, osjeao je da Cayce zna najbolje. Pa je stoga
koristio njegove savjete. Jednom je negdje oko Boia jedna majka za
kazala sastanak za svoju kerku, koja se vratila kui s koleda u depre
sivnom stanju. Sastanak je bio zakazan za devet sati ujutro.
Te veeri Ketchum se savjetovao s Cayceom, davi mu djevoji
no ime i adresu. Cayce je nekoliko minuta bio vrlo tih, kao da je u
transu pokuavao procijeniti podatke koje dobiva, a tada je, gotovo s
uzdahom, rekao: Nevolja ovoga tijela nalazi se upravo ovdje, upravo
ovdje. Ovdje, u zdjelici, razvija se novi ivot. Posljedica toga je muni
na, povraanje, ono to je poznato kao jutarnje munine.
Ketchum se namrtio. Kakav sluaj, pomislio je.
Ali budui da je ispitivao Caycea, mogao je posao obaviti do kraja.
105

Kakav tretman preporuuje? To je bilo teko pitanje, jer djevoj

ka vjerojatno nije bila udana.
Nikakav tretman, odgovorio je Cayce. Tu se radi samo o fizio
logiji. Za takve se stvari brine priroda.
Prije nego to je Caycea probudio, Ketchum je izbrisao djevojku
iz svjesnog uma usnulog mistika. Jako dobro, rekao je, vie je nee
vidjeti.
Majka i kerka stigle su tono u devet. Djevojka je bila blijeda i iz
muena, ali prekrasna, pravilnih crta lica i otmjena. Ako se nekome
predala, osjetio je Ketchum, to je moglo biti samo iz ljubavi. Okrenuo
se majci: Mogu li nasamo porazgovarati s vaom kerkom?
U privatnosti svoga ureda blago ju je upitao: A sada mi recite sve
o sebi.
Djevojka se zacrvenjela, nekoliko puta pokuala progutati vor u
grlu, a zatim tiho rekla: Nitko to jo ne zna, ali ve dva mjeseca nisam
imala menstruaciju. To ni u kom sluaju nije bila neobina pria, ak
ni za to vrijeme. Godinu i pol dana sastajala se s jednim mladiem iz
koleda, pa su se zaljubili. Sada je zatrudnjela.
Ketchum je samo nekoliko godina bio stariji od djevojke, ali je
mudrost mogao posuditi od Caycea. A Cayce je predloio da se za taj
problem pobrine priroda.
Ketchum je elio pomoi prirodi. Ponajprije moramo rei vaoj
majci, rekao je.
Djevojka se uasnula. Molim vas, nemojte to uiniti.
Naravno da se to mora, vaa e majka znati to je najbolje.
Majka je bila iznenaujue mirna. Okrenula se svojoj keri i zapi
tala je to osjea za toga mladog ovjeka. Djevojka je zajecala i rekla
da ga voli, ali da se previe stidi da bi mu rekla to se dogodilo. Ne
elim da pomisli da se sa mnom mora oeniti.
Majka je upitno pogledala mladog lijenika koji je s takvom lako
om upravljao tekom situacijom.
Ketchum je i dalje iao prirodnim putem. Prihvatite moj savjet i
odmah se javite tome mladom ovjeku, i zamolite ga da doe ovamo
na razgovor. Uzeo je u obzir i njezin enski ponos. Ja ni od kojeg
mladog ovjeka ne bih traio da se oeni nekom djevojkom ako ona
nije stvorena za njega. Ako se volite, tada otiite u drugu dravu, vjen
ajte se i vijest rairite po svim novinama u ovome gradu. Ako to u
vate kao tajnu, ljudi e tek onda postati znatieljni. Za etrdeset i osam sati sve je bilo ureeno. Njih su dvoje pobjegli, vjenali se, a zatim
se oboje vratili na koled, diplomiravi u lipnju; dijete je stiglo istovre
meno s promocijom.
106

Kako je Ketchum i dalje koristio Caycea, drugi su lijenici u okru

gu Christian poeli zauzimati sve negativniji stav prema njemu i
udaku. Sa svoje je strane drski Ketchum osjeao sve veu ljutnju
prema medicinskom bratstvu koje ga je sumnjiavo promatralo. Isto je
tako bio svjestan da su neki, koji su ga na brzinu odali mjesnim medi
cinskim drutvima, i sami potajno koristili Caycea.
Cayceov je stav prema lijenicima otro graniio sa suzdranou.
Njegov ga je daleki roak, Thomas House, koji je kasnije postao upra
vitelj Cayceove bolnice, koristio, i ne pokuavajui shvatiti kako djelu
je njegova mo. Ali je on barem priznavao da Cayceovi savjeti djelu
ju i bez uobiajenih medicinskih postupaka. Mnogo prije nego to se
pojavio Ketchum, doktori medicine sprijeili su Ala Laynea, koji nije
imao dozvolu, u njegovom lijenikom radu. Caycea je pogodilo to
su prekinuli njegov i Layneov zajedniki rad, kad se inilo da pomau
ljudima. Ipak, suglasio se da radi s odborom mladih lijenika, kojima
je na elu stajao dr. John Blackburn, kojeg se dojmio Cayceov rad s
Dietrichovim djetetom. Blackburn, koji je istisnuo Laynea, ak je jed
nom i pomogao Cayceu kad se iznenada vratila njegova afonija, ili gu
bitak glasa, navevi Caycea da sam sebi sugerira da mu je krvotok pra
vilan. Glas mu se odmah povratio.
Ali ak i uza sve to, lijeniki je odbor, koji je neprestano provo
dio ispitivanja, unosio napetost u zanesenog mistika, budui da je u toj
neodlunoj fazi svoga ivota traio potvrde, a ne bojazni ili sumnje, ka
ko bi opravdao to to se i dalje bavi tim poslom. Neki su ga lijenici
ubadali iglama dok je spavao, kako bi se uvjerili da ne vara, drugi su
se trudili da dokau kako su njegovi savjeti potpuno pogreni. Jednom
je odbor povjerovao da su ga napokon uhvatili. Naizgled se radilo o
sluaju za operaciju. Specijalisti su kod ene s bolovima u trbuhu i
unutranjim krvarenjem traili hitnu operaciju. Ona se obratila Cay
ceu. Cayce joj je rekao da se kod nje radi samo o ljutenju eluane
stjenke. Preporuio joj je duge, svakodnevne etnje i sirov, posoljen
limun. Bilo je to tako oigledno besmisleno, da su lijenici odluili
upotrijebiti taj sluaj da bi raskrinkali Caycea kao varalicu. Odgodili su
operaciju, iako su je smatrali neminovnom. Tri tjedna kasnije, ena je
hodala esnaest kilometara dnevno, a eluani su bolovi nestali. Bila
je potpuno izlijeena.
Nedugo prije nego to je susreo Ketchuma, Cayce je odluio da
e njegova nadarenost, ako je uistinu bila nadarenost, morati stajati
sama na svojim vlastitim nogama. Vie nitko nee provoditi pokuse s
njim umjesto zamorca. Dok su se on i Ketchum prema temperamen
tu razlikovali kao nebo i zemlja, Cayce je u Ketchumu prepoznao
pragmatino priznavanje onoga to uistinu djeluje, i to mu je pruilo
mogunost da, pravilno nadgledan, pomogne ljudima. Naravno da je
107

Ketchum bolje proao. Tijekom tri ili etiri godine za vrijeme kojih ga
je podravao Cayce, Ketchum je postigao zavidan ugled kao lijenik
koji moe pomoi kad nitko drugi ne moe. Ali nije imao nita protiv
da mu Cayce postane partner, ako bi to Cayce elio, jer je shvatio da
bi jedine primjedbe mogle doi sa strane lijenika, a ne i bolesnika,
koje je zanimalo samo poboljanje vlastitog stanja. Stoga je u zrak
pustio probni balon, sa svojim smislom za dramatino odabravi naj
prikladniju pozornicu - lijeniku konvenciju. Radilo se o sastanku
National Society of Homeopathic Physicians (Nacionalnog drutva homeopatskih lijenika), koji se odravao u Pasadeni, u Kaliforniji. Dok
je sluao kako njegovi kolege raspravljaju o svojim najneobinijim
sluajevima, Ketchum je jednoga dana dokono ustao i ispriao im svoj
najneobiniji sluaj. To se dogaalo u lipnju 1910. godine.
Naravno, najvei dio njegovih sluatelja se zaprepastio. Ali je Ketchumu priao jedan od njih, dr. Krauss iz Bostona, i zamolio ga da o
Cayceu napie izvjee za sastanak American Association for Clinical
Research (Ameriku udrugu za klinika istraivanja), koja se u rujnu
trebala odrati u Bostonu.
Bez mnogo pria, Ketchum je sjeo i iznio svoj opis Caycea, pa ga
predao lijeniku. Vie o tome nije ni mislio, sve dok kasnije nije dobio
primjerak programa tog sastanka, i svoje ime naao pored naslova
Moj neobini sluaj.
Nije ni namjeravao ii sam, a nije ni pokuao nagovoriti Caycea
da ode, jer je znao da medicinska struka - kao ni laika publika - nije
spremna prihvatiti ono to bi on sam trebao rei. A da je imao nekak
vih primisli, vjerojatno bi povukao svoj rad. Kako su stvari tada staja
le, rad je proitao Henry E. Harrower, diplomirani lijenik iz Chicaga,
koji je esto pisao za Vjesnik amerike medicinske udruge, o emu je
u sljedeem broju New York Timesa izaao veliki lanak. Times je sma
trao umjesnim da navede preporuke koje se odnose na dr. Ketchuma.
Dovoljno e biti ako dodamo da je dr. Wesley H. Ketchum uvaeni
lijenik visokog poloaja i uspjene prakse u okviru homeopatske ko
le. Ima klasino obrazovanje, a po prirodi je sklon znanosti, diplomi
rao je na jednoj od vodeih medicinskih ustanova u zemlji. Za njega
jame tradicionalni lijenici iz Kentuckyja i Ohioa, a u obje je te dra
ve jako dobro poznat. U Hopkinsvilleu niti jedan lijenik bilo koje ko
le nema vii poloaj od njega, iako je jo uvijek vrlo mlad.
Lijeniki je skup podvojenih osjeaja sluao kako dr. Harrower
ita umjesto odsutnoga Ketchuma. Njegovo se ime izgovaralo vrlo
slino izgovoru Cayceovog imena. Prije etiri godine, glasio je tekst,
upoznao sam se s mladim, dvadesetosmogodinjim ovjekom, kojeg
je pratio glas da je 'udak'. Rekli su mi da u snu iznosi prekrasne isti
ne. Budui da me je zainteresirao, odmah sam se dao na istraivanje
108

i, budui da sam iz Missourija, morao sam se iskazati. Uistinu, kad se

radi o bilo emu psihikom, svaki laik ve od samoga poetka ni u to
ne vjeruje, a najvei dio nae odabrane struke ne eli prihvatiti nita
to na bilo koji nain pripada vidovitosti, bila to hipnoza, mesmerizam
ili togod drugo, osim ako za to ne jami kakav doktor medicine, koji
je uspjean u svome radu i iji je tradicionalni poloaj neupitan.
Nakon toga je Ketchum spomenuo kako je uveo Caycea u trans.
Dok je u snu, koji je potpuno prirodan, njegov je objektivni um pot
puno neaktivan, a djeluje samo njegov subjektivni um. Nakon suges
tije on postaje nesvjestan bilo koje vrste bola a, udno je to da najbolji
posao obavlja dok je naizgled potpuno mrtav za ovaj svijet.
Naglasio je Cayceovo iznoenje klinikih potankosti i njegov is
pravan pojmovnik. Njegovi bi fizioloki pojmovi i opisi anatomije iv
anog sustava sluili na ast bilo kojem profesoru neurologije. U nje
govom govoru nema oklijevanja, a sve su mu izjave jasne i saete. I
najsloenije pojmove, koji izazivaju potekoe pri izgovaranju, izgova
ra s podjednakom lakoom kao i bilo koji bostonski lijenik, to ja
smatram predivnim, pogotovo kad se uzme u obzir injenica da je taj
ovjek u svome uobiajenom stanju gotovo nepismen, osobito u smis
lu medicine, kirurgije ili farmacije, o kojima ne zna ba nita. Budi ga
sugestija da vie nee vidjeti tu osobu koja je u pitanju, i za nekoliko
e se minuta uistinu probuditi. Kad ga upitate, savreno nita nee
znati o onome to je rekao, kao ni ime osobe o kojoj se radilo.
Koliko je Ketchum znao, Cayce nikada nije pogrijeio u dijagno
sticiranju, iako je jednom opisao pogrenu osobu koja je ivjela u istoj
kui s osobom koju je zapravo trebao pregledati. U sluajevima u
kojima sam ga ja koristio uglavnom se radilo o ljudima koji su ve
obili mnoge lijenike prije nego su doli do mene, a u est je vanih
sluajeva, za koje je postojala naznaka o hitnoj operaciji, Cayce izjavio
da operacija nije potrebna, nego je odredio tretman kojeg je trebalo
slijediti, i u svakom od tih sluajeva dolo je do iscjeljenja.
Budui da je i sam bio tradicionalno obrazovan, Ketchum je smi
ono predvidio reakciju na svoje izjave. Uobiajen prezir kojeg struka
pokazuje prema ovakvoj vrsti izvora dolazi odatle to je veina pri
padnika medicinske struke zapala u koloteinu i nikada se nije poza
bavila niim to nije strogo tradicionalno. Mogli biste se zapitati, zato
ovjek obdaren ovakvim moima nije predstavljen javnosti i zato nije
primio potvrdu od strane struke, bez bojazni ili pristranosti? Iskreno
vam mogu odgovoriti da struka za to jo nije spremna. ak je i sam
Krist bio odbaen. 'Dok ne vide znakove i uda, nee vjerovati.'
Nedugo nakon bostonskog izvjea, koje je dovelo do toga da su
znatieljni novinari poeli opsjedati inae pospani Hopkinsville, organi
zirana su medicinska drutva u okrugu Christian odluila da je krajnje
109

vrijeme da poduzmu neto protiv buntovnika koji je naizgled ohrabri

vao nadrilijenitvo i rad bez dozvole, na raun konvencionalnih doz
vola medicinske struke. Izvanredni sastanak, o kojem Ketchum nije bio
obavijeten, odran je u sudnici Hopkinsvillea. Ondje su se okupili go
tovo svi doktori medicine iz okruga Christian, vapei za Ketchumovim
skalpom. Tebe i tvoga udaka kleli su i o vama raspravljali, rekao mu
je kasnije jedan prijatelj, to je dovelo do toga da su u glavni grad dr
ave poslali odbor koji e zatraiti ponitenje tvoje dozvole, jer se niti
jedan razuman lijenik ne bi zauzimao za takvu ludoriju.
U zakonskom je roku Ketchum slubeno obavijeten o datumu
odravanja drugoga sastanka, na kojem e se protiv njega javno po
dii optunica. Brini je Ketchum paljivo razradio svoj plan. U okru
gu je bilo etrdeset ili etrdeset i pet lijenika, a oni e se vrsto posta
viti protiv njega. Nije mogao oekivati niti jednu jedinu rije podrke,
a kamoli jedan glas. Ujutro na dan sastanka - bio je utorak - otiao je
u nacionalnu banku Hopkinsvillea, gdje je imao otvoren raun, i izne
naenom blagajniku rekao: elim podii tisuu dolara u dva odvoje
na svenja, po pet stotina u svakom. Novog novca. Kasnije toga dana
stavio je oba svenja u dep i odetao do sudnice, gdje je sjeo u pos
ljednji red. Dr. Frank Steitz, iji je ured bio smjeten tono preko puta
Ketchumovog, pozvao je prisutne da se umire. Proitali su zapisnik s
prolog sastanka, u kojem se nalazila optuba i imenovali su odbor koji
bi trebao otii u Frankfort, glavni grad, da izbriu Ketchuma s popisa
lijenika koji imaju dozvolu za privatnu praksu. Istaknuto je da je jav
no suraivao sa Cayceom, udakom, dobro poznatim varalicom, i da
je tako osramotio cijelu medicinsku zajednicu. to ga bre izbriu s po
pisa, to bolje.
Na zapisnik nije bilo nikakvih komentara, pa je doao red i na Ket
chuma da govori u svoju obranu. Ustao je, visok i autoritativan i, dok
su sve oi bile uperene u njega, odetao se u prednji dio sudnice, zau
zevi mjesto pored Steitza. Lukavi je mladi lijenik dobro isplanirao
svoju strategiju. Poeo je jednolinim i umirujuim glasom, upravo
kao to je to uinio Marko Antonije kad se obratio urotnicima na Cezarevu grobu. Gospodo, rekao je pomirljivim glasom, jako mi je
ao to sam lijenicima okruga Christian priredio ovako neto. Vi ste,
najvei dio vas, roeni i odgojeni ovdje. Ja nisam. Ja sam odrastao
sjeverno od rijeke (Ohio), i ovamo sam stigao prije nekoliko godina,
potaknut veim brojem vaih vodeih graana, a jedan od njih, pro
fesor Dietrich, otac vaeg izvanrednog kolskog sustava, priao mi je
o tome Cayceu. Ja sam njega samo prouavao, i to jo uvijek radim.
Istim svilenkastim glasom zamolio ih je da mu pomognu odluiti
je li Cayce varalica ili nije. Imam jedan prijedlog, rekao je. elio bih
da odaberete estoricu izmeu sebe, da svaki odabere svoj najtei
110

sluaj, a da tada Cayce pokua postaviti dijagnozu za svaki od tih slu

ajeva, s time da dva stenografa biljee sve njegove rijei.
Ogledao se naokolo po prostoriji, a lice mu je izraavalo samo
dobru volju. Lijenici su napeto pratili njegove rijei. Dramatino je
posegnuo u dep i bacio dva svenja novih novanica na stol ispred
sebe. Ovdje je tisuu dolara dobrog amerikog novca, rekao je.
Nakon to Cayce postavi dijagnoze i pregleda bolesnike, ako dijagno
ze nisu apsolutno tone, ja u ovaj novac predati bilo kojem dobrot
vornom drutvu okruga Christian koje vi odaberete, izdvojivi narav
no novac koji se potroi za vae pokuse.
Zavladala je tiina puna zaprepatenja. Ketchumove su oi lutale
prostorijom, a on je uivao u svakom trenutku drame, u svakom dje
liu zaprepatenja koje je izazvao njegov hrabar govor. Tada, dok je
promatrao lica svojih tuitelja, Ketchumovo se ponaanje naglo pro
mijenilo; izbila je sva pravedna osveta povrijeenog lava. Ovo je mo
jih tisuu dolara, rekao je, ponovo udarivi svenjima po stolu. A sa
da, ili recite da pristajete, ili umuknite.
Bilo je tako tiho da je Ketchum mogao uti disanje lijenika u pr
vih nekoliko redova. A tada je dugaku tiinu prekinuo jedan glas, iz
rekavi rijei s duhovitou koju nitko osim Ketchuma nije zamijetio:
Gospodine predsjednie, pozivam subjekta da legne na stol2.
Ketchum se osmjehnuo. Cayce bi znao cijeniti te rijei. Zapravo,
mogao se rastreseno popeti na stol i zapasti u trans.
To je bilo posljednji put da je Ketchum uo neto od organizirane
medicine u okrugu Christian. Meutim, ono to se nisu usudili uiniti
lijenici, uinili su odvjetnici. Mjesecima nakon prekinutog medicin
skog sastanka, Ketchum je Caycea predstavio odvjetnicima triju dr
ava - iz Kentuckyja, Tennesseeja i Indiane. Poasni je gost bio dravni
tuitelj Kentuckyja. Bio je to jednostavan prikaz Cayceove moi sveo
buhvatnog znanja. Nekoliko je odvjetnika napisalo pitanja osobne pri
rode, a Cayce je na njih odgovarao, zaprepastivi sve do jednog svo
jim tonim znanjem njihovih osobnih poslova. Nevjerica na njihovim
licima odraavala je njegovu tonost.
Najvii je dravni zakonski autoritet s osobitim zanimanjem pro
matrao sve to se dogaa, znajui da je postupak protiv Ketchuma go
tovo zavrio na njegovom stolu. Ketchum je otro pogledao dravnog
odvjetnika, i svidjelo mu se to to je ugledao. to vi o tome mislite,
gospodine? upitao je pokazavi glavom prema Cayceu koji je sada
Mister Chairman, I make a motion that the subject be laid on the table igra rijei - radi se o pozivu na raspravu o predmetu o kojem se radi, a dos
lovno znaenje je - pozivam subjekta da legne na stol; prim. prev.

111

stajao, zauzet objanjavanjima da ba nita ne zna o onome to je go

vorio u snu.
Dravni je odvjetnik zurio nekoliko trenutaka u lijenika, a zatim
podigao pogled prema nebu i rekao: Znate, nije jako dalek put odav
de do onkraja, a Cayce na neki nain uspijeva prijei taj put.
Ketchum je u sebi ponavljao te rijei. Cayce je uistinu prelazio taj
put, odlazio u potpuno razliito podruje, o kojem obini smrtnik mo
e samo razmiljati, ako moe i to.
S Cayceom je opet bio problem u tome to su mu ti ljudi morali
povjerovati, upravo kao to se nekada i Ketchum morao uvjeriti, pa je
sam Cayce, iscrpljen svojim vlastitim darom, postao pomalo umoran
od toga da ga nazivaju udakom. Nepovjerenje i sumnjiavost su ga
iscrpljivali, upravo kao to su djelovali i na onoga koji je prije dvije
tisue godina radio jo vea uda. ak i kad je postavljao udesne
dijagnoze i nagovjetavao iscjeljenja, bilo je medicinara koji su se
rugali i tvrdili da je to oigledna varka. Jer ono to je Cayce radio bilo
je nemogue, iako je Krist jednom rekao da i drugi ljudi mogu iscjeljivati, upravo kao i on sam, ako vjeruju u njegova Oca. A Cayce je sva
kako vjerovao. .
I Ketchumova je vjera bila na kunji. Ali on je bio sasvim razliita
osobnost od introvertiranog itatelja Biblije, s njegovim neprestanim
dvojbama u samoga sebe i svoju mo. Ketchum je bio nagao ovjek,
ekstrovertiran, koji je uzvraao udarac udarcem.
I vjerovao je u Caycea.
Godinu dana prije Ketchumova velikog udara, Cayce je zatvorio
svoj fotografski studio u Bowling Greenu, i radio je kao fotograf u Alabami; tada ga je lijenik nagovorio da se vrati u Hopkinsville, da uredi
svoj vlastiti studio i da se zajedno dogovore da svakoga dana obavlja
itanja kao vidoviti dijagnostiar. Albert Noe, vlasnik hotela, bio je je
dan od pokrovitelja toga poduhvata. Prvi je put Cayce trebao raditi
profesionalno kao vidovnjak, i dobivati honorar.
Novi je posao cvjetao. Svakoga su dana stizale pune vree pote,
pisma u kojima su ljudi traili itanja, prilaui razliite svote novca.
Zajedno s potom stigao je i Ketchumov otac, trgovac konjima iz Pittsburgha. U novinama je vidio slike svoga sina zajedno sa udakovim sli
kama, pa se zapitao u to se to njegov sin upustio nakon svoga skupog
medicinskog obrazovanja. Dok je pokuavao uvjeriti svoga oca, Ket
chum je bio uobiajeno dramatian. Pokazao je na vreu s potom ko
ja je bila teka osamnaest do dvadeset kilograma. Pokazat u ti da
ovaj ovjek nije varalica, rekao je. Gurni ruku u vreu i izvadi bilo
koje pismo.
'
Ketchum stariji izvukao je omotnicu iz Cincinnatija. Otvorio ju je.
Unutra je bila novanica od dvadeset dolara, zajedno s biljekom:
112

Prije trideset pet godina, u proljee 1967. godine objavljena je knjiga

Edgar Cayce - The Sleeping Prophet, (Spavajui prorok), koju je napisao
Jess Stearn, a koja je pridonijela skretanju panje javnosti na rad Edgara
Caycea i Association for Research and Enlightenment, Inc. (A. R. E.)
(Udruge za istraivanje i prosvjetljenje). Na slici je primjerak oujskog broja
iz 1967. godine A. R. E. News (Novosti A. R. E.-a), koje su navijestile
objavljivanje knjige. Na slici su i primjerci liste uspjenica New York Timesa,
koji pokazuju da se The Sleeping Prophet p o p e o na prvo mjesto.

Rana fotografija Edgara Caycea, u devetnaestoj godini, kako

ga je slikao fotograf W. R. Bowles
iz Hopkinsvillea, u Kentuckyju, dok je
mladi Cayce bio egrt kod Bowlesa. Upravo su ga dani koje je pro
veo kod Bowlesa odveli u uspje
nu karijeru poslovnog fotografa.
Cayce, koji je tajanstveno izgubio
glas, m o r a o se odrei trgovakog
posla. Nedugo zatim, mladom se
Cayceu glas vratio kad je sam se
bi pod hipnozom propisao svoj
vlastiti pripravak, ime je zapoe
lo ivotno poslanstvo korisnih sa
vjeta onima koji su bili bolesni ili
slabi.

Gospodin i gospoda Edgar

Cayce, tek vjenani, prikazani su
na ovoj slubenoj fotografiji iz
1903. godine koja je moda bila i
autoportret. Ve na njihovom pr
vom sastanku, u knjiari u Hopkinsvilleu, Gertrude Evans je osje
tila naklonost prema Cayceu - slu
ajno ili prema Bojem naumu.
Ostala je uz njega i kad je izgubio
glas. Vjenali su se sedamnaestog
lipnja 1903. godine, i zapoeli za
jedno ivjeti u Bowling Greenu, u
Kentuckyju, gdje je preao raditi
u jednu drugu knjiaru.

David Kahn (lijevo) i Edgar

Cayce susreli su se ujesen 1915.
godine, dok je Edgar boravio u
Lexingtonu, u dravi Kentucky,
gdje je odravao jedno itanje.
Kahna su se izuzetno dojmili i
Cayce i njegove sposobnosti, tako
da je svojoj majci obeao da e
dio svoga ivota posvetiti irenju
Edgarova rada. Nakon toga je
Cayceu predstavio Mortona Blumenthala (dolje desno). Kasnije
e Edgar upoznati i Mortonovog
brata Edwina (dolje lijevo). Dva
su brata postala glavni financijski
pokrovitelji Cayceove Bolnice i
Atlantic University (Sveuilite
Atlantic) u Virginia Beachu, ali su
kasnije povukli svoju podrku,
prisiljavajui ustanove koje su tek
zapoele radom da se zatvore.

Dvije Cayceove omiljene zabave bile su obraivanje vrta i pecanje.

Na svome se imanju u Virginia Beachu, smjetenom na malom jezeru Ho
lly, mogao preputati obama zadovoljstvima. Na gornjoj slici brine za vrt s
povrem koji se nalazi pored jezera. Iako je i pecao u tome jezeru i kui
donosio male slatkovodne ribe, na donjoj je slici fotografiran s velikim pri
mjercima iz mora, koje je ulovio sa svojim prijateljima dok su zajedno pe
cali s brodice, pored Miamija na Floridi.

Cayce (gornja slika) stoji ispred Cayceove bolnice, koja se gradila na

sjevernom dijelu grada Virginije Beacha, u dravi Virginiji 1928. godine, a
za izgradnju je bilo potrebno dvjesto tisua dolara. Dva su mukarca igra
la znaajne uloge u Cayceovom radu. Wesley H. Ketchum, lijenik (dolje
lijevo), iako je ponekad pogreno postupao prema Cayceovoj nadarenosti,
privukao je na Cayceove sposobnosti panju profesionalnih medicinara.
Harold Reilly (dolje desno), fizioterapeut s ambulantama na Manhattanu,
lijeio je bolesnike koje mu je slao Cayce - mnogo ranije nego to su se njih
dvojica upoznali - i pomogao je pri uspostavi zdravstvenih slubi u sjeditu
Udruge za istraivanje i prosvjetljenje, u Virginiji Beachu.

Gornja fotografija prikazuje zgradu Cayceove bolnice (dolje desno) a

etvrtasti je komad zemlje ponovo preuzela Udruga za istraivanje i prosvjetljenje, nakon to je Cayceova bolnica zatvorena. Ova slika iz 1971.
godine isto tako prikazuje i zgradu (dolje lijevo) koja je sluila kao zgrada
za sastanke i kao mjesto na kojem su tiskane publikacije Udruge. Donja
fotografija prikazuje sklop zgrada novog sjedita Udruge, sa sadanjom
zgradom za sastanke i knjinicom u desnom prednjem dijelu.

Gornja slika prikazuje kongres Udruge za istraivanje i prosvjetljenje iz

1943. godine, godinje okupljanje lanova Udruge u Virginija Beachu. Fo
tografija je snimljena izvan Cayceove kue u Virginija Beachu, koja je godi
nama sluila kao upravno sredite organizacije. Da bi pokazala rast Udruge
dok nastavlja istraivati i iriti djelo Edgara Caycea, donja fotografija prika
zuje sudionike jedne konferencije Udruge za istraivanje i prosvjedjenje, u
sjeditu Udruge u Virginija Beachu. Takve konferencije koje se cijele godi
ne odravaju u Virginija Beachu i drugim gradovima irom Sjedinjenih Dr
ava, neprestano privlae tisue posjetitelja.

Edgar Cayce na fotografiji s dvije ene (gore lijevo), koje su bile naj
vanije u njegovu ivotu. Njegova supruga Gertrude (u sredini), koja je
kroz mnoga teka razdoblja zadrala obitelj na okupu i koja je nadzirala i
tanja kroz dugi niz godina, i Gladys Davis Turner, koja je postala Cayceova
odana tajnica i zapisniar njegovih itanja. Tri narataja upravitelja Udruge
(gore desno) - fotografija prikazuje Edgara (desno) i njegovog sina Hugha
Lynna koji dri svoga sina, Charlesa Thomasa. Na donjoj fotografiji je ploa
za sjeanje na Edgara Caycea, koju je podigla vlada drave Kentuckyja.

Dragi doktore Ketchum, itali smo o vama i vaem udotvorcu iz

Hopkinsvillea u Kentuckyju. Molim vas, priloio sam dvadeset dolara,
a vi mi poaljite dijagnozu. Tu su bili jo samo ime i adresa. Nije bilo
nikakvog opisa tjelesnog stanja, budui da je lanak iz Timesa tvrdio
da je Cayceu potrebna samo pismeni zahtjev za dijagnosticiranjem i
honorar.
Ketchum se okrenuo ocu. Ima li u ovom pismu bilo ega to bi
ti moglo rei kakvo je tjelesno stanje ovog ovjeka?
Stariji je ovjek odmahnuo glavom. Nema niega.
Cayce se nalazio u svome studiju malo nie u istoj ulici. Brzo je
odgovorio na poziv. Ketchuma starijeg nije se osobito dojmio mrav i
visok mladi s naoalama, ali je, s druge strane, bio ugodno iznena
en to barem nije izgledao kao udak. Pomalo je sumnjiavo proma
trao Caycea dok je on otkopavao okovratnik i manete, skidao cipe
le i udobno se ispruio na leaju u Ketchumovu uredu. Lijenik mu je
jednostavno dao ime i adresu poiljaoca, i zapitao to bi se za njega
moglo uiniti. Nakon to je neko vrijeme jednostavno leao i ravno
mjerno disao sklopljenih oiju, Cayce ree: O, da, nali smo ga. Cijela
nevolja ovoga ovjeka je u oima. Sredinja vidna os njegovih oiju je
zamuena. On se slui samo perifernim vidom, i to putem vlakana oko
rubova. ini se da je vidni ivac aktivan samo oko rubova. Sredinji je
dio njegovog optikog ivca mrtav.
Tada je ukratko iznio ovjekovu povijest bolesti, rekavi da je pos
jetio velik broj lijenika i klinika, a da nigdje nije dobio nikakvu pomo.
Hoe li predloiti kakav tretman? upitao je Ketchum.
Dok je stenografkinja urno zapisivala Cayceove rijei, usnuli je
prorok dao potanki opis onoga to bi trebalo uiniti.
Jako dobro, rekao je Ketchum, izvodei Caycea iz transa, pro
budit e se i vie ga nee vidjeti.
Dok je stariji Ketchum sjedio u blizini, tajnica je natipkala itanje
i primjerak poslala ovjeku u Cincinnati.
eljan da dokae kako se nije upustio ni u to mutno, Ketchum je
pozvao mjesnog okulista, koji se upravo vratio s trogodinjeg studira
nja u Europi, da se njemu i njegovom ocu pridrui za vrijeme ruka.
Mislim da je on pravi ovjek koji bi mogao pregledati ovu dijagnozu.
Nakon to je posue od ruka odneseno, Ketchum je izvadio pri
mjerak Cayceove dijagnoze. Dr. Edwards paljivo ju je proitao, a za
tim ju je jo jednom, paljivije, ponovo proitao, da bi se na kraju ok
renuo Ketchumovom ocu. A sada me dobro sluajte, gospodine Ket
chum. Va sin se ovdje nalazi relativno kratko vrijeme. Posjeduje dob
ru sposobnost razluivanja. Proao je dobro medicinsko obrazovanje
i rad u bolnici. Stoga, to prije zaboravi cijelu ovu prokletu stvar, to
113

bolje za njega! Ovo je najvea lakrdija za koju sam ikada uo. I kad sa
mo pomislim da on uistinu vjeruje u to! To ne mogu shvatiti.
Ketchum otac bio je uvjeren, ali ne onako kako je njegov sin nau
mio. Kad su se vratili u ured, ljutito je viknuo: Upravo kao to sam i
oekivao! Ni ja ne vjerujem u sve to!
Ketchum mlai prilino se blijedo osmjehnuo. Priekajmo, pa
emo vidjeti - bolesnik nam se jo nije javio.
Treega dana na Ketchumovim se vratima zauo tihi kucaj. Bio je
to ovjek kojeg lijenik nikada prije nije vidio. Glava mu je bila zakrenuta, kao da pokuava vidjeti uglovima oiju. Vi ste iz Cincinnatija,
zar ne? upitao je Ketchum.
Opet je pogodio. ovjek je bio previe uzbuen da bi pisao ili te
lefonirao; odluio se sam pojaviti. Krenuo je na put gotovo im je pri
mio itanje u pismu. Ovo je neto prekrasno, rekao je. Imam pro
blema s oima, ali mi jo nitko nikada nije postavio dijagnozu.
Pozvali su dr. Edwardsa. Pristao je pregledati posjetitelja. Dva sata
kasnije njegov je pregled bio zavren. Ovoga je puta on pozvao Ketchumove na ruak. Ponovo su se sastali, zajedno s bolesnikom. Ed
wards se okrenuo Ketchumu s osmijehom isprike. Povlaim sve to
sam rekao. Nisam ak ni znao da bi takvo stanje moglo postojati. Sre
dinji dio vidnog ivca je mrtav, kao to ste rekli.
Ketchumova je pobjeda bila vrlo lagana. Ali ipak vidi vanjskim
dijelom oiju.
Naravno da vidi. Ali ne kroz sredite. Svaka rije koju je Cayce
rekao apsolutno je tona. Ispruio je ruku tom prokletom Yenkiju
preko cijele iroke rijeke Ohio. Ako vam bilo koji lijenik neto pri
govori i pokua zatraiti dokaze za toga momka, poaljite ih k meni, i
ja u im rei to mislim o njima.
Bolesniku to nije mnogo pomoglo, budui da se gotovo nita nije
moglo uiniti. Ali je mnogo pomoglo jednoj osobi, a to je bio Ketchumov otac. Vratio se u Pittsburg, uvjeren da mu sin ipak nije budala.
Tijekom toga razdoblja koje je provodio s Ketchumom, injenica
da zarauje novac na svome itanju, i to prvi put trajno, muila je Caycea. Ali ta e itanja nekome pomoi, a to je opet Caycea uvjerilo da
je ono to ine vrijedno. U meuvremenu, njegova se slava irila. U lis
topadu 1911. godine Ketchuma su uvjerili da se obrati American Asso
ciation for Clinical Research (Amerikom udruenju za klinika is
traivanja) u Bostonu. Lijenici su eljeli saznati neto o Cayceu. Ra
dei sa Cayceom svaki dan, Ketchum je pokuao odrediti kako taj rad
djeluje. Budui da se ini da vrsti zakoni upravljaju svim pojavama
u prirodi, rekao je na skupu, prirodno je pretpostaviti da se to isto od
nosi i na djelovanje psihe. Tijekom svojih istraivanja otkrio sam ne114

to to se ini da je apsolutno - da bi bolesnik na neki nain trebao za

moliti za pomo. Inae su rezultati bijedni. U nekoliko sluajeva kad je
moj neuobiajeni sluaj pokuao pomoi bolesnicima koji nisu imali
prethodnog znanja da e se tako neto uiniti za njih, mogao ih je pre
gledati samo povrno, samo ona najizrazitija mjesta, da tako kaem.
U svakom sluaju, Ketchum je bio godinama ispred svoga vre
mena, ne samo zbog toga to je prihvatio pojavu koju nije razumio,
nego i u shvaanju da Cayce na neki nain predstavlja naelo priro
de, koje je, kao i elektricitet ili let, bilo dio ireg, sveobuhvatnog obra
sca kojeg ljudi mogu primijeniti kad za to budu spremni. Nakon to
sam sa svojim subjektom nekoliko godina provodio pokuse, rekao je,
parapsihologiju mogu usporediti samo sa zrakoplovstvom, koje upra
vo sada privlai pozornost strunjaka za mehaniku cijeloga svijeta; a
ishod moe biti samo jedan - konani uspjeh. Isto to vrijedi i za vido
vitost. Prirodni uvjeti uvijek su, kao i sada, podravali letenje, ali su
ljudi govorili: 'To je nemogue', pa se, naravno, nita nije dogaalo.
Do sada je i medicinska struka imala isti stav. Jedva da su se mogli po
miriti s time da poduavaju one koji su pripadali razliitim kolama
medicine; stoga iz toga prirodno proizlazi da, budui da nisu vjerova
li ak niti jedan u drugoga, da ni u kom sluaju nee svoje povjerenje
pokloniti neemu to pripada parapsihologiji.
S vremenom se odnos izmeu Ketchuma i Noe prekinuo. Cayce,
pretjerano zabrinut da je postao stroj za proizvodnju novca, privreme
no je prekinuo sa itanjima, i vratio se fotografiji. Tijekom toga razdob
lja patio je od glavobolja koje su se vraale, kao i kad je posjetio Chi
cago da bi ondje novinarima dokazao da nije varalica. Morao je biti
svoj vlastiti gospodar, i raditi na svoj nain, ili uope ne raditi. Ket
chum je naposljetku napustio Hopkinsville, i otiao na Harvard, a za
tim na Havaje, gdje je otvorio privatnu praksu. Prije nego se vratio
natrag u Kaliforniju imao je dugotrajnu i uspjenu karijeru.
Iako je ljude slao osteopatima, kiropraktiarima i fizioterapeuti
ma, Cayce nije smatrao da su oni bolji od lijenika. Jednostavno je os
jeao da i oni imaju svoje mjesto u umijea iscjeljivanja. Njega su, u
razliitim prigodama, svi oni lijeili. Zapravo, njegov je omiljeni lije
nik bio dekan medicinskog sveuilita u Virginia Beachu, Robert
Woodhouse, koji je i danas, u osamdeset i treoj, iv i zdrav. On se
Caycea sjea kao inteligentnog bolesnika, koji je tvrdio da u svjesnom
stanju zna malo ili nita o medicini. Uivao je u njihovim avrljanjima
tijekom konzultacija, i nije smatrao da ima neeg ironinog u tome da
ovjek koji je odlazio u san zbog drugih, k njemu dolazi zbog svojih
osobnih zdravstvenih potekoa. U naoj struci postoji izreka, mudri
je stari lijenik s osmijehom primijetio, da je ovjeku koji lijei samo
ga sebe ili pacijent idiot, ili lijenik budala.
115

U oujku 1966. godine, dok sam na televizijskom prijemniku sluao

dirljivu glazbu iz emisije Nehru i Indija, nisam mogao, a da ne po
mislim da bi ta glazba bila uskraena milijunima da nije bilo Edgara
Caycea. Iako je tada ve bio mrtav vie od dvadeset godina, Edgar
Cayce i dalje je spaavao ljudske ivote, a na svu sreu, plodan je i na
daren ameriki skladatelj i dirigent, Alan Hovhaness, bio jedan od
njih. Djelomino obogaljen, nemoan i slab, muen hemoroidima, taj
je udesni glazbenik gotovo digao ruke od svega. Tada je jednoga da
na, dok je zajedno sa svojom suprugom sluao radio, uo kako mistiarev sin, u intervjuu s Long Johnom Nebelom, tvrdi kako njegov otac i dalje ivi u iscjeliteljima koji koriste njegove pripravke da bi po
mogli ljudima. Ovdje, u New Yorku, rekao je Hugh Lynn, fiziotera
peut Harold J. Reilly koristi istu vrstu tretmana zbog kojih mu je moj
otac nekada slao bolesnike.
Na te su rijei oi Nare Hovhaness bljesnule, i ona se ustro obra
tila svome suprugu. Alane, rekla je, moda ti on moe pomoi.
Skladatelj joj se blijedo osmjehnuo. Bio je znatno stariji od svoje
supruge - imao je otprilike pedeset i pet godina - i nita ga nije ba la
ko diralo. Pogledao je svoje ruke i protresao glavom. Bilo mu je napor
no napraviti ak i tako malen pokret, pa se trgnuo od boli. Tijelo mu
3
je bilo razoreno bursitisom i artritisom, a ukoenost koja ga je pretva
rala u bogalja sputala se niz ruke, nagovjetavajui kraj njegove kari
jere. Godinama je obilazio jednog strunjaka za drugim, ali mu nitko
nije mogao pomoi.
ena ga je moleivo pogledala. Gospodin Cayce je rekao da pos
toje osobite vjebe koje je preporuio njegov otac, a koje Reilly godi
nama propisuje s velikim uspjehom.
Skladatelj je slegnuo ramenima. Ne moram ii Reillyju da bih
vjebao, rekao je.
Ali je Alan Hovhaness toga ljeta, 1964. godine, popustio, i poku
ao ugoditi svojoj eni plivajui u bazenu na Manhattanu. Meutim, to

3 Bursitis, Jat., akutna ili kronina upala sluznih vreica; prim. prev.
116

je bio koban neuspjeh. Nije imao dovoljno snage u rukama da bi se

drao za rub bazena ili kretao kroz vodu, prisjea se ona.
Pet mjeseci kasnije poeo je oajavati. Morao je prestati dirigira
ti, jer vie nije mogao podii ruke iznad struka. Nou je mogao leati
samo na jednoj strani, pa mu je ak i tako bilo bolno. Budui da je
dolo ak i do ogranienja kretanja prstiju, skladanje mu je postalo na
por, a zatim i neto to vie ne moe raditi.
Alane, rekla mu je supruga, postojao je neki razlog zbog kojeg
smo one veeri imali ukljuen radio; dopusti mi da zakaem sastanak
s Reillyjem.
U to je vrijeme bilo oigledno da nemaju to izgubiti. Skladatelj je
uzdahnuo: Kako eli.
Nekoliko tjedana kasnije, Alan Hovhaness je bio nova osoba. Mo
gao je obje ruke podii do stropa, prvi put nakon nekoliko godina
mogao se udobno odmarati, i poeo je shvaati to znai osjeati se
dobro.
Kakvo je udo izveo sedamdesetogodinji Reilly?
Zapravo, nita drugo, osim onoga to je radio ve etrdeset godi
na. Sve je to bilo jako jednostavno, rekao je mladenaki svje sedamdesetogodinjak. Poravnao sam mu kraljenicu i udove, odstranivi pritisak iz ivaca; masirao sam ga da pokrenem na rad krv, limfu
i lijezde; ulje bora stavljao je u parne kupelji; radio je ispiranje crije
va za uklanjanje otrova; i nekoliko jednostavnih vjebi.
Bilo je teko vjerovati da bi lijek mogao biti tako jednostavan.
Reilly je slegnuo ramenima. Morao se toga pridravati mjeseci
ma, ali danas je mnogo bolje i uiva u vjebama.
U Reillyjev sam ured doao na razgovor o Cayceovom radu ope
nito, ali sam se osobito poeo zanimati za Hovhanessa.
Tijekom Cayceovog ivota, Reilly je lijeio desetine bolesnika koje
mu je Cayce slao; prvi su stigli jo 1931. godine, dok Reilly jo nije bio
ni uo za Caycea, pa ak i prije nego je budni Cayce bio uo za Reillyja. Doli su s papiriima u rukama, na kojem je bio opis tretmana, i
Reilly im je dao taj tretman. Nije znao niti za jedan sluaj u kojem je
bolesnik slijedio tretman, a da nije dolo do poboljanja. Sada, kad
Caycea vie nije bilo, davao je tretmane naznaene za oiglede pore
meaje, za one koji su pravilno dijagnosticirani, budui da vie nije
bilo dijagnostiara. Ali Hovhanessa nije bilo teko dijagnosticirati - bio
je na rubu potpunog sloma.
Radovao sam se susretu sa skladateljem ijem sam se radu dugo
divio.
Reilly je pogledao na sat. Svakoga bi se trenutka trebao pojaviti,
pa ete vidjeti i sami.
117

Za nekoliko trenutaka skladatelj je uao na vrata. Korak mu je bio

lak, oi budne, ruke su se slobodno njihale niz tijelo. Izgledao je kao
ovjek koji uiva u ivotu. Najprije se rukovao s Reillyjem, a zatim sa
mnom. Stisak mu je bio snaan i vrst.
Tako sam sretan zbog toga to se osjeam dobro, rekao je, da
mi ne smeta ako i svi ljudi za to saznaju. Nasmijao se. To je udo, i
to zahvaljujui gospodinu Reillyju i Cayceu.
Prola je godina dana od njegovoga prvoga posjeta Reillyju. U to
me je razdoblju bio u Rusiji, zastupajui vladu, sluajui glazbu te
zemlje, i mnogo je putovao kao dirigent. Upravo se prethodnoga dana
vratio s izvedbe Simfonijskog orkestra u Rochesteru u New Yorku, a
ve sutradan putovao je u Seattle, u Washington, da bi dirigirao slje
deim koncertom. Skladao je deset, dvanaest sati dnevno, tako da je
postao najsvestraniji i najplodniji skladatelj.
Kako je Reilly to uspio izvesti?
Fizioterapeut se povukao u unutranji ured da bi pregledao neko
ga drugog bolesnika, pa smo ostali sami. Namjestio mi je kraljenicu
i masirao me, rekao je Hovhaness, ali, oigledno, ono to mi je naj
vie pomoglo bilo je savijanje i istezanje. To je donijelo novi ivot u
moje ruke i noge. Njegove su svakodnevne vjebe bilo vrlo jedno
stavne. Radio je krune pokrete vratom, odnosno jednostavne jogavjebe, koje je Cayce esto preporuivao; saginjao se prema naprijed,
putajui ruke da se ljuljaju naprijed-nazad kao visak, to je osobito
dobra vjeba za bursitis, i istezao se prema stropu, vizualizirajui nebo.
Te vjebe, zajedno s namjetanjem, dovodile su svjeu krv u njegove
ruke, i omoguile su mu da ruke podie iznad struka - a od toga je tre
nutka njegov napredak bio sve bri.
U poetku mnogo toga nije mogao izvesti. Namjetanje kralje
nice i parne kupke pomogle su mu da se oslobodi ukoenosti, a ispira
nje crijeva oslobodilo ga je otrova. Svakoga je dana nekoliko minuta
vjebao na stolu za masau, savijajui ruke i noge, pruajui ruke
iznad glave i do prstiju na nogama, podiui noge do brade i preko
glave. Svakoga dana sve je vie napredovao, napreui se do toke
napora, ali nikada i do iscrpljenosti. Njegovi su se miii i zglobovi po
eli otvarati i oivljavati, krv je strujala u svakome dijelu njegovoga
tijela. Poeo je prerastati zamisao da je bogalj, usmjeravajui se na
sposobnosti, a ne ogranienja, svoga tijela. Svaka je vjeba postajala
otkrivenje. Prve je stidljive pokuaje zamijenio sigurnim, samopouz
danim pokretima. Sada mu se sve inilo moguim. Bio je na pravom
putu.
Iako je uobiajeno bio stidljiv i povuen, Hovhaness uope nije
bio suzdran kad se radilo o njegovoj preobrazbi. Toliko sam vjeno
118

zahvalan, da sam spreman pomoi svakome tko si sam eli pomoi.

I dalje je odano vjebao.
Vjebe ne bih propustio ni za cijeli svijet. Neki sam dan u Rochesteru imao jedan sat slobodnog vremena izmeu pokusa i koncerta, pa
sam pourio u hotelsku sobu i vjebao.
Koje su vam vjebe, prema vaem miljenju, najvie pomogle?
upitao sam ga.
Spustio se potrbuke na pod, oslonio na stopala i ispravio se kao
da e raditi sklekove. Umjesto toga je, oslanjajui se na ruke, poeo
kruiti bokovima, najprije na jednu, a zatim i na drugu stranu. Ne sa
mo to se od ove vjebe openito osjeam bolje, nego mi se jaaju i ra
mena, a uz to sam se oslobodio i hemoroida koje mi lijenici ve dva
deset godina ele operirati. Skladatelj se zadovoljno nasmijao. Ras
tezanje mi je ojaalo gornji dio tijela, a kruenje bokovima donji dio.
Uspravio se s ljupkou i lakoom mnogo mlaeg ovjeka. Sada
sam siguran da sam sposoban ozdraviti i ostati zdrav. Kao to Reilly i
Cayce naglaavaju, tijelo je organizam koji sam sebe iscjeljuje. Potreb
no mu je samo da krene, uz dobar poticaj, pravilna prehrana i dobar
krvotok. Govorio je kao Cayce u snu.
Nakon toga susreta vidio sam skladatelja jo nekoliko puta, i na
dasve me se dojmio njegov krepak odnos prema ivotu. Imao je pede
set i sedam godina, ali je izgledao kao djeak - ustar, pun oekivanja,
prihvaajui svako novo iskustvo kao dio velike pustolovine. Osje
am se kao da me Edgar Cayce poveo do ovoga ovjeka koji mi je
mogao pomoi, iako mi je trebalo dosta vremena da ga posluam.
Kao Cayceov uenik, Reilly je nakon Cayceove smrti preporui
vao mnoge njegove tretmane. Jedno od najnevjerojatnijih iscjeljenja
vezano je uz bogatu enu iz Connecticuta, koja je o Cayceu itala u
mojoj knjizi, The Door to the Future (Vrata u budunost), i tragala za li
jenicima koji bi neto mogli znati o Cayceovim postupcima. Uporna
ju je potraga konano odvela do jednog lijenika u njezinom vlastitom
okrugu Fairfield, koji je istraivao Cayceova itanja i potvrdio joj da
boluje od vaginalnog tumora, prisjetivi se da je u slinim sluajevima
Cayce s uspjehom preporuivao zraenje ultraljubiastim zracima vi
soke frekvencije. Poslao ju je fizioterapeutu Reillyju, uz opasku da se
ovakav tretman mora briljivo provoditi. Bila joj je oigledno potreb
na operacija, ali je itala o Edgaru Cayceu, rekao je lijenik. eljela
je postupak u skladu sa itanjima. Nekoliko je lijenika odbilo to isku
ati, pa je dola k meni. Ispriao sam joj kakav bi trebao biti tijek iscje
ljivanja prema Cayceovim podacima, i poslao je Reillyju u New York.
Bolesnica je potjecala iz uvene obitelji, koja je sudjelovala u radu
ratnog kabineta Franklina D. Roosevelta. Obilazila je uzaludno mnoge
119

lijenike, i stoga poeljela da joj pomogne mrtvi vidovnjak. Reilly je

poeo s lijeenjem prema Cayceovim uputama. Nakon nekoliko tret
mana tumor se poeo zamjetno smanjivati. A za nekoliko je tjedana u
potpunosti nestao. Zahvalna, bolesnica je darovala veliku svotu novca
za medicinska istraivanja Cayceovih itanja.
Harold Reilly dobro je prouio Caycea. Nakon nekog vremena,
rekao je, shvatio sam da iscjelitelj ima samo jedan zadatak - pokre
nuti tijelo da se iscijeli samo. Kad jednom krv, limfa i ivani impulsi
poteku sustavom, kad se jednom uspostavi pravilna cirkulacija, prera
da hrane i njezino izbacivanje, tada e tijelo uspostaviti ravnoteu
ondje gdje su njegove obrane oslabljene.
Razmiljajui o Cayceovim naelima, jednoga sam dana naveo
Reillyjeve rijei gospoi Louisse Ansberry, nekadanjoj dami iz visokog
vaingtonskog drutva i savjetnici za odnose s javnou. inilo se da se
zainteresirala. Pitam se, rekla je, bi li to moglo pomoi mojoj kerki.
Desetogodinja Hale Ansberry, kako se pokazalo, patila je od sla
bo poznate kone bolesti i posjetila je tri njujorka specijalista. Derma
tolog je uo za samo dva ili tri slina sluaja. Bili su uvjereni da se radi
o liajnoj sklerozi i ustvrdili da je neizljeiva.
Poremeaj je poeo utjecati na osobnost djevojice, kao i na nje
zino openito zdravstveno stanje. Bila je uenica Spenceove kole, i
postala izuzetno osjetljiva na poglede svojih suuenika i njihove nevi
ne primjedbe o bolesti, koja je razorila kou njezinih nogu, tako da je
djelovala kao da je pokrivena ljuskama i bijela. I tijelo joj je bilo zah
vaeno na slian nain, kao i ruke. Nije bila ljepotica, ali je bila pristala
djevojka na poetku puberteta, a kronina ju je bolest ovakve vrste
mogla unititi. Ve je postala turobna, suzdrana, to je bila zamjetljiv
va promjena od nasmijanog i otvorenog djeteta u kojem sam uivao.
Kad je djevojica hodajui postrance krenula, uz naklon i tiho
otila u krevet, oi gospoe Ansberiy slijedile su je zabrinuto. Reilly
joj ni u kojem sluaju nee nanijeti zla, rekla je'
Toga smo se vikenda odvezli do Reillyja koji je ivio na selu. Reilly
se prijateljski osmjehnuo Hale, i odveo je u prostoriju opremljenu apa
ratima za kratkovalnu dijatermiju, parnu kupelj i stol za masau. Ot
prilike etrdeset i pet minuta kasnije zajedno su izali. Lice joj se zarumenjelo i djelovala je svjee i ivahno, ali pomalo i plaho. Nikada prije
nije bila na stolu za masau.
Reilly se obratio majci: Moete je dovesti na jo nekoliko tret
mana.
Prolo je pet ili est tjedana. Gospoa Ansberry otputovala je u
Japan i Indiju i telefonirala mi kad se vratila. Kako je vaa kerka?
upitao sam je.
120

U njezinom se glasu osjetilo uzbuenje. Zar vam nisam rekla,

uzviknula je, koa joj je gotovo ista. Ostalo je samo nekoliko blijedih
crvenih oiljaka, a ini se da i oni nestaju.
Nazvao sam Reillyja da ujem kakvo je to udo izveo.
ak se ne mogu ni sjetiti to sam uinio, rekao je, ovdje na selu
ne drim svoje papire. Zato je ponovo ne dovedete? To e mi osvje
iti pamenje.
Prije nego smo krenuli pregledao sam Haleine ruke i noge. Otvori
na koi i ona bijela boja potpuno su nestali. Da mi nije obratila panju
na nekoliko blijedo-ruiastih tokica, nikada ih ne bih zamijetio. Hale
je opet bila ona stara, oputena, prijateljski raspoloena, i zadirkiva
la me je kao da sam njezin vrnjak.
Nas dvoje smo se u ugodnom raspoloenju dovezli do Reillyja,
koji nas je ekao. Sada se sjeam, rekao je vodei Hale u ordinaci
ju, namjestio sam joj kraljenicu.
Stavio ju je na stol za masau, umjeno preao rukama preko kra
ljenice i rekao joj da se opusti. Jo uvijek nije potpuno namjetena,
rekao je dok su njegove snane ruke blago savijale kraljenicu. Vje
rojatno je dolo do nekakvog pritiska ili prignjeenja ivca, koje je iz
mijenilo normalnu vibraciju tijela. Ruke su mu se kretale uz i niz nje
zinu kraljenicu. U dorsalnom (srednji dio lea) i u lumbalnom (donji
dio lea) dijelu ula su se tri tiha kljocaja. Reilly je zadovoljno zagunao. To bi sada trebalo biti u redu, rekao je.
Dva tjedna kasnije, i posljednji su znaci rijetkog konog oboljenja
nestali, pa smo bili spremni za zavretak. Gospoa Ansberry je nazva
la da mi kae da je o iscjeljenju priala jednom od ona tri dermatolo
ga, spomenuvi da se koa u potpunosti oistila nakon dva namjeta
nja kraljenice.
To je nemogue, rekao je ueni doktor medicine, ija je nakna
da iznosila sedamdeset i pet dolara. Takvo je stanje neizljeivo.
Ali je izlijeeno, suprotstavila mu se majka.
Glas specijalista postao je hladan. Znai da je dijagnoza bila po
grena.
Ali ostali su se lijenici sloili s dijagnozom, podsjetila je, a vi
ste uzeli dio koe i ispitivali je.
Takvo je stanje neizljeivo, ponovio je lijenik s konanou u
glasu.
Tada je majka nazvala telefonom lijenika koji je prvi postavio di
jagnozu. Njegova reakcija nije bila toliko nerazumna. Moda je dolo
do spontane remisije, rekao je, takve se stvari dogaaju.
Gospoa Ansberry svoje je razgovore s lijenicima prenijela iscje
litelju Reillyju. irok osmijeh obasjao je njegovo lice. udno je to,
121

rekao je, do tih spontanih iscjeljenja uvijek dolazi u neijim drugim

sluajevima, nikada u njihovim.
Iako su mnogi od Cayceovih bolesnika pokazali dramatian opo
ravak, nije bilo niti jednog neobinijeg od onoga koji je iznesen pred
mojim oima na sastanku u starom hotelu McAlpin u New Yorku. Za
govornicom su bili Reilly, osteopat Frank Dobbins sa Staten Islanda,
Cayceov stari prijatelj, David Kahn i sam Cayce; Kahn, poslovni ov
jek roen u Kentuckyju, na iji su cijeli ivot utjecala Cayceova ita
nja, ustao je da bi ispriao priu o jednom udu koje je izveo Cayce
za ovjeka smjetenog u ustanovu za mentalne bolesti. Kahn je izjavio
da je zbog Caycea taj ovjek sada slobodan, jer je on ispravno dijag
nosticirao bolest i propisao tretman, a da nije znao nita osim njego
voga imena i tekoga poloaja. Nikada ga nije vidio, niti saznao ijed
nu od dijagnoza njegovoga stanja. Zapravo, kad je Cayce itao za
njega u Virginia Beachu, taj se ovjek jo uvijek nalazio u umobolnici.
Jedna mu je medicinska sestra, koja je nekada radila za Davida
Kahna, pomogla da Cayceu poalje molbu za pomo. Sestra te medi
cinske sestre bila je udana za toga mukarca, koji je imao etrdeset i
sedam godina, bio otac troje djece i nadglednik u poti.
Imam vrlo zanimljiv sluaj i elio bih da mi pomogne, napisao
je Kahn. Taj je ovjek imao ivani slom dok je radio u poti, i to od
pretjeranog rada, ili su tako barem lijenici izjavili. Kau mi da e ga
iz State Hospital otpustiti za dva tjedna i vratiti u New York. Obitelj bi
eljela znati hoe li mukarac biti u stanju preuzeti nove dunosti, od
nosno to bi trebali uiniti pod takvim okolnostima? Uznemirena sup
ruga i djeca postavili su brojna pitanja:
Bi li za bolesnika bilo najbolje da se odmah po povratku iz sanatori
ja vrati na posao u poti?
Postoji li opasnost da bi se bolovi u glavi mogli vratiti?
Postoje li nekakve nune prilagodbe u kui za koje bi ena i djeca tre
bali znati, tako da mogu uvesti koje god su promjene neophodne prije
nego se otac vrati?
Na koji bi nain mogli razgovarati o njegovoj bolesti, tako da otac
ne osjeti kompleks manje vrijednosti?
to bi mu pomoglo da povrati fiziko zdravlje?
Moe li se do kraja izlijeiti?
Taj je mukarac ve tri godine proveo u zatvorenoj ustanovi i, kao
to je dobro znao, njegov je povratak bio samo uvjetan, budui da e
ga brino prouavati, traei znakove bilo kakvog povratka bolesti.
122

S Kahnovim pismom stigao je i pismeni zahtjev za itanjem, koji

je napisala supruga. Moj se suprug nalazi u Rockland State Hospital,
u Orangeburgu, u New Yorku; smjeten je u zgradi X, na odjelu Z, koji
se nalazi u prizemlju zgrade. Nije zatvoren u jednoj sobi, nego se kre
e po odjelu.
Kao i obino, Gertrude Cayce dala je svome suprugu hipnotiku
sugestiju, a Gladys Davis bila je spremna biljeiti ono to e Cayce go
voriti. Gertrudina je sugestija bila sasvim obina: Sada pred sobom
ima tijelo..., koje se nalazi u Orangeburgu, u New Yorku. Briljivo e
pregledati ovo tijelo, potpuno ga ispitati, i rei mi stanje toga tijela u
sadanjem trenutku, a ujedno e mi dati i uzrok postojeeg stanja,
kao i tretman za lijeenje i ublaavanje problema toga tijela. Govorit
e jasno i razgovijetno, uobiajenom brzinom, i odgovarat e mi na
pitanja kad ti ih postavim.
Dok je Cayce zapadao u plitki trans koji je prethodio dubokom
snu, Gertrude je blagim i tihim, glasom ponavljala sugestiju. Smireno
ga lica, dok su mu se usne polagano pokretale, Cayce je odgovarao
jasnim rijeima. Da, imamo tijelo, rekao je kao i mnogo puta do ta
da. A zatim je, iz svega onoga to e Cayce rei, postalo oigledno da
je cjelokupna dijagnoza sloenih uzroka ovjekovog stanja bila po
grena, ili je, moda, pogrijeio Cayce. Jer je, odmah, upozorivi da bi
moglo doi do povratka bolesti ako se ne iscijeli uzrok, Cayce izravno
ukazao na tijelo kao izvor mentalnog poremeaja. Ako se ne upotri
jebe druga sredstva da bi se odrao sklad, ili da bi se pokretale ener
gije ivanog sustava, smatramo da je nevjerojatno da bi ga se vratilo
na radno mjesto (u poti), jer e mu se stanje ponovo jako pogorati.
Nakon toga je doao do neposrednog uzroka, iako e tek kasnije
na izvanredan nain iznijeti to je pokrenulo i taj neposredni uzrok.
Potekoe su se javile u podruju donjeg dijela kraljenice. Jer je
zbog pritiska na energiju ivaca u repnoj kosti i ilium pleksusu, kao i
pritisak na lumbalnu os, dolo je do skretanja (poremeenosti) koor
dinacije izmeu simpatikog i modano-kraljenikog ivanog susta
va. Smatramo da su poticaji za aktivnost na taj nain uvelike pretjera
ni. Sredstva za umirenje koja je dobio smirila su takvo stanje i dovela
do priline pokornosti tih impulsa, uz pomo sugestija koje su isto tako
utjecale na tijelo, kao i na aktivnosti kojima se tijelo odavalo. Drugim
rijeima, stanje je bilo samo maska.
Cayce je tada preporuio namjetanje kraljenice u repnim i lumbalnim sreditima, i primjenu zlata niskih elektrinih vibracija koje bi
oivjele energije, tako to e u lijezdama tijela stvoriti elemente
nune za nadopunjavanje impulsa, tako da bi posljedice mogle biti
obnova mentalnih sila i bolja koordinacija.
123

Cayce je uistinu bio vrlo odreen. Namjetanje kraljenice treba

lo bi provoditi deset dana svakoga dana, a zatim svakog treeg dana.
Trebalo bi primijeniti zlatni klorid putem vlanog obloga, tri graina4 na
svakih trideset i jedan gram destilirane vode, pola sata dnevno, s time
da se otopinu treba mijenjati barem svakih petnaest dana. ak je od
redio i to kako otopinu treba stavljati na tijelo. Malu anodu ili cjev
icu treba staviti ponajprije na etvrti lumbalni kraljeak, dok veu
cjevicu, kroz koju prolazi zlatna otopina, treba postaviti posljednju,
na podruje pupka, odnosno etiri prsta od pupanog sredita prema
desno, u ravnoj crti.
Ni najpedantniji patolog ili anatom ne bi tako precizno koristio
ovakve tehnike pojmove. I namjetanje kraljenice i primjena po
stupka sa zlatnim kloridom zahtijevaju blagonaklonog lijenika, to je
upuivalo na osteopata, budui da bi se gotovo svaki lijenik nasmi
jao kad bi mu tako neto predloili.
Tada su Cayceu postavljena dodatna pitanja, zbog kojih je njego
vo itanje postalo jo nevjerojatnije.
P: to je bio izvorni uzrok, ili to je izazvalo ovakvo stanje?
O: Pad na ledu, to je dovelo do povrede repnog dijela kralje
nice.
P: to je izazvalo bolove u glavi?
O: Refleks od tih povreda na pritisak do kojeg je dolo na epifizi.
P: Koji bi lijenik u New Yorku bio najpogodniji da pomogne tome
ovjeku vratiti mentalnu ravnoteu?
O: Bilo koji lijenik koji bi bio blagonaklon prema tretmanu kojeg
treba provesti. Ali i namjetanje bi trebao provesti isti lijenik.
P: Koliko e vremena trebati dok se ne bude mogao vratiti na posao
nakon to izae iz ustanove?
O: Barem ezdeset do devedeset dana.
P: Bi li mu trebalo rei da ga je potanski ured stavio na popis za mi
rovinu i da e morati podnijeti molbu da bi ga ponovo vratili na redovno
radno mjesto, odnosno, to bi trebalo uraditi s obzirom na njegovo
sadanje mentalno stanje?
O: Ako taj ovjek stekne dojam da je potpuno odbaen, a da se
prije ne provedu odreene prilagodbe i pokuaj za poboljanje njego
va stanja, to e dovesti do jo veeg poremeaja mentalnih nesposob
nosti, i uzrokovat e nasilje.
Prema Cayceu, bilo je nuno postepeno pomagati tijelu da stek
ne ravnoteu koja je potrebna za aktivnu slubu u poti.
4 Grain, ljekarnika mjera za teinu, iznosi 0,06 grama; prim. prev.
124

Tada su ga zapitali: Kakva bi vrsta tjelesnih vjebi bila najbolja?

to dui boravak na otvorenom, ali nikada bez pratnje, sve dok
se ne pojavi barem mogunost za postizanje bolje ravnotee otputa
njem napetosti i jaanjem snage lijezda s unutranjim izluivanjem i
aktivnosti elektrinih sila putem zlatnog klorida.
Nakon toga, u skladu sa Cayceovim itanjem, ovjeka je lijeio dr.
Dobbins, poevi od dvadeset i estog oujka 1938. godine. Do tada
je mukarac izaao iz sanatorija, i suoio se sa zadatkom prikupljanja
niti svoga ivota. Kahn ga je susreo u Dobbinsovoj ambulanti, i tuno
je razmiljao o vremenu koje je ovjek proveo u mentalnoj ustanovi.
elio bih da moe vidjeti kako je dobro graen taj mukarac, pisao
je Cayceu, koji ga je ve vidio svojim rendgenskim oima. Vii je od
stotinu i osamdeset centimetara, snaniji i zgodniji od mnogih muka
raca koje sam vidio, a ini se da mu um djeluje bolje od moga. Pa
ipak, lijenici su ga smjestili u ludnicu i jedva je uspio izai, iako bi ga,
prema itanju, namjetanje donjeg dijela kraljenice vratilo medu sa
vreno normalne ljude. To je svakako izuzetan sluaj, i teta je da toli
ko malo ljudi zna za ovo udo.
Ne pokazavi mu Cayceovo itanje, potanskog su nadglednika upitali je li ikada pao na ledu. Prisjetio se jednog takvog dogaaja; ne
koliko ga je dana bolio donji dio kraljenice, a tada mu se inilo da je
prestalo. Cayce je sve to vidio. Sve se to dogodilo osam ili devet mje
seci prije, i Kahn je bio sretan to je mogao rei pred skupom u hote
lu McAlpin da se taj mukarac, koji je postao sluaj br. 1513, da bi nje
gov identitet bio zatien, sretno vratio svojoj obitelji i svome poslu.
Tada, kad se pokrenuo da predstavi Caycea, iz posljednjeg je reda
ustao visok mukarac etvrtastih ramena i krenuo niz prolaz prema
govornici. inilo se da uporno promatra ne Kahna, koji ga je ugledao,
nego Caycea koji je sjedio u blizini, spreman da i sam odri govor.
Nastala je tiina, kad je gledateljstvo osjetilo odlunost u koraci
ma mukarca koji se pribliavao govornici. Konano se naao u pred
njem dijelu dvorane, okrenuo se prema gledateljima i tihim je, prigu
enim glasom rekao: Svaka rije koju je gospodin Kahn izgovorio isti
nita je, a ja sam veeras doao ovamo da stisnem ruku ovjeku koji mi
je vratio moj ivot.
Bio je to potanski nadglednik. Sa suzama u oima, okrenuo se i
pruio ruku podjednako dirnutom Cayceu. U gledalitu jedva da je
koje oko ostalo suho, ukljuujui i inae pribranog Reillyja. Cayce je
nespretno ustao da primi priznanje za pomo koju je pruio.
Osjeam se kao izlobeni predmet A, rekao je, jer ja sam nita ni
sam uinio. Ja sam samo kanal ove velianstvene nadarenosti, i osje
am da sam vam korisniji dok spavam, nego dok sam budan.
125

Tijekom godina Reilly je postao pokretno skladite Cayceove

praktine terapije. Nije uvijek bio siguran kako tono djeluje Cayceov
tretman, ali je bio zadovoljan to djeluje. Tijekom Cayceovog ivota
svi koji su dolazili Reillyju, ak i samo zbog jednostavne masae ili ispi
ranja crijeva, donosili su potanko ispisani recept. Masae su se razliko
vale prema tjelesnim potekoama. Primjerice, kod padavice je za
masiranje preporuivao ulje od kikirikija i maslinovo ulje, s jo nekim
potankostima: Masirati od baze mozga do kraja kraljenice. Masirati
krunim pokretima obje strane kraljenice. To initi redovito, jednom
tjedno, uz obloge od ricinusova ulja.
Masaa za oboljele od eerne bolesti, iskljuivo s uljem od kikiri
kija, malo se razlikovala. Masirati kria, sakralni dio, kukove, ak i du
iijatinog podruja. Uz tu je masau pripadao i kratki saetak o uzro
ku. Neuravnoteena cirkulacija i nedostatak pravilne reakcije u gu
terai. Povieni eer. Bolesnik koji je bolovao od teke anemije tre
bao se podvrgnuti jaoj masai s uljem od kikirikija. Svakog jutra na
kon ustajanja masirati trbuh, eludac, kraljenicu, kria. Za psorijazu
su isto tako postojale potanke upute. Uzeti sredstvo za ienje, ali
najprije saunu. Osteopatsko namjetanje. Parne kupke (borovo ulje ili
ulje zimzelena). Masaa. Posebna prehrana. I opet opaska o uzroku.
Otrovi u limfi i krvi koji se javljaju zbog slabe probave. Oblik strepto
koka u kojima se gnoj stvara ak i na povrini.
Moda su najneobinije Cayceove kupelji za proiavanje uklju
ivale Epsomove soli za ukoene, artritine zglobove, osobito kupelj
od vrue kave. Umorne noge kupajte u vruoj kavi skuhanoj od sta
rog kavenog taloga da bi se potakla cirkulacija i izbacivanje otrova iz
cijelog sustava. Trljajte dobro stopala i udove i kiselina e poboljati
optok krvi. Odraavajui svoje vlastito uvjerenje u sutinsko jedinst
vo tijela, Cayce je savjetovao: To e otkloniti teinu u grlu i poreme
aje u glavi.
ak je i vrsta masae bila vana. Na primjer, Reillyju je doao dob
ro poznati reklamni menader s receptom za blagu, umirujuu masa
u. Inae, kazivalo je itanje, raspast e se. Taj je ovjek bio oigle
dan sluaj visokog tlaka, i Reilly ni u kojem sluaju ne bi dopustio us
tru ili duboku masau. Meutim, magnat i milijuna koji je navikao da
sve bude po njegovom, odbio je takvu masau. Ja volim masau koju
mogu osjetiti, rekao je.
Reilly je uporno traio da slijede Cayceove upute, pa je mukarac
otiao nekome drugome gdje je dobio ono to je elio. Nije prolo ni
mjesec dana, prisjeao se Reilly, kad je umro. Raspao se.
Dok je Reilly radio s razliitim uljima koje mu je Cayce preporu
io, zamijetio je da neka ulja, kao to su kikirikijevo i kamforovo, imaju
izuzetne iscjeljujue sposobnosti, to je znailo da ih koa upija, a da
126

nisu jednostavno emulzije. Nakon Cayceove smrti, Reillyja je njegovo

prouavanje dovelo u Virginia Beach da prelista njegova itanja, i da
s ljudima koji su ih koristili raspravlja o Cayceovim tretmanima.
Uskoro sam otkrio da ga u Virginia Beachu potuju zbog toga to
je ponovo uveo rad sa Cayceovim pripravcima, kao to su ga zbog to
ga potovali i u New Yorku.
Ipak, uza sve to, nisam mogao potisnuti osjeaj da je Cayceov do
prinos vidovnjatvu izgubljen kad je preminuo. teta to je toliko toga
izgubljeno, primijetio sam jednoga dana razgovarajui s Marjorie
Bonney, starijom gospodom iz Virginia Beacha, majkom dvoje djece.
Gospoa Bonney, privlana ena etrdesetih godina, ispitivaki
me pogledala. Vano je, rekla je, da je toliko toga ostalo.
Upitno sam je pogledao.
Poznate li Harolda Reillyja?
Kimnuo sam glavom.
Oklijevala je. Ovo je prilino osobna pria, ali pretpostavljam da
su sve takve prie osobne, inae o njima ne bismo razgovarali.
ekao sam bez rijei.
Radi se o mojoj kerki, a to se dogodilo prije dosta vremena, ia
ko je Cayce onda ve bio mrtav, i teko da biste od njega oekivali
pomo. Doivjeli smo uasnu automobilsku nesreu, moja kerka i ja;
bilo je to 1948. godine. Emily je imala tri godine. Obje su nas odveli u
bolnicu. Nakon nekoliko tjedana provedenih u bolnici, Emilyno su lice
i tijelo i dalje bili prekriveni runim oiljcima, a inilo se da joj se jedna
noga prestala razvijati. Postala je kao tap, a stopalo joj je podrhtava
lo pri hodanju. Usprkos operaciji to se nije promijenilo. Bilo je oigled
no da e tako i ostati i jo se s vremenom pogoravati.
U tome razdoblju Reilly je posjetio Virginia Beach, i naao se u bli
zini zgrade Udruge za istraivanje i prosvjetljenje, promatrajui djecu
kako se igraju. Osobito je zamijetio malu djevojicu koja je epesala za
loptom. Profesionalno ju je pogledao, zamijetivi i malu mravu nogu.
Namrtivi se, okrenuo se privlanoj eni koja je stajala u blizini. Bila
je to Marjorie Bonney, iako on to tada nije znao.
Znate li ije je to dijete? upitao je.
Marjorie je kimnula. Moje.
Sluajte, ako neto ne uradite s tom nogom, i to brzo, rekao je,
mii e u potpunosti atrofirati i bit e bogalj cijeloga ivota.
Marjorie Bonney osjetila je muninu. Bili smo kod najboljih lije
nika, i ak ni kirurzi vie nita ne mogu uiniti, rekla je.
Reilly ju je blago promotrio. Zato ne porazgovarate s Gladys
Davis, tajnicom Edgara Caycea, predloio je, ona bi se mogla pris
jetiti nekoliko Cayceovih itanja koja se odnose na slabe miie.
127

Budui da joj je Cayceov rad bio poznat, gospoa Bonney urno

se sastala s tajnicom. Pronale su tri ili etiri itanja koja su se odnosi
la na oigledno sline povrede ruke ili noge. Predlagala su masau s
uljem kikirikija i kamfora, s time da se ulja naizmjence koriste, trljanje
miia od prstiju prema zglobu, bedru i preponi.
Svake veeri prije spavanja mala je Emily dobivala svoju masau.
Jedne bih joj veeri masirala nogu pola sata, a sljedee bi to inio
moj suprug. Dvije su vrste ulja imale jo jednu svrhu. Natrljali bi malo
ulja u njezine dlanove, a tada je ona sama trljala lice prepuno oilja
ka. U itanjima je pisalo da ulje od kikirikija potie rast novoga tkiva.
Masaa se nastavljala tijekom dviju godina. Tijekom prve godine
napredak je bio postepen. Miii su se irili i razvijali sve dok oba gle
nja nisu bila iste veliine i oblika, i gleanj se vrsto drao stopala, drh
tanje je prestalo, a s njim i epanje. Istovremeno su oiljci na licu poe
li nestajati, i mali i veliki. Edgar Cayce se ponovno oglasio iz groba ka
ko bi pomogao svome najmilijem molitelju - malome djetetu.
Marjorie Bonney nije to promatrala na sasvim isti nain, iako je
njezina kerka, koja se udala i postala gospoda E. F. Friedrich i ivjela u
Buffalou, u New Yorku, odrasla normalo i sretno. Jednostavno mislim,
rekla je gospoda Bonney, da nas Edgar Cayce nikada nije napustio.
Iako Reilly sada slobodno govori o Cayceu, bilo je jedno razdob
lje dok je Cayce jo bio iv, kad je Reilly rijetko spominjao rad s Cayceovim bolesnicima. Osjeao sam se glupo govorei ljudima da mi
neki usnuli Jehudi, kako sam onda razmiljao o Cayceu, govori kako
da radim svoj posao. Oni bi se samo nasmijali, a nikome se ne svia
da mu se rugaju.
Danas Reillyja vie ne zanima to drugi misle, sve dok terapija dje
luje. Sada mnogo vie znam o Cayceu, jer razumijem naelo koje se
skriva iza njegovoga rada. Kad navedete i tijelo i um da dobro rade,
tada bolest jednostavno nema nikakvu priliku.
ak i sada, dok razmilja o tome, Reilly je zapanjen nizom ne
obinih dogaaja koji su Edgara Caycea i njegove bolesnike doveli u
njegov ivot. Nikada prije nije bio uo za Caycea, a ni budni Cayce,
kako je zabiljeeno, nikada nije uo za Reillyja. Pa ipak, jednoga je da
na sredovjeni mukarac, koji je izgledao pomalo boleljivo, uao u
Reillyjev zdravstveni centar, koji je tada bio smjeten u New Yorku, na
raskriju ezdeset i tree ulice i Broadwaya, i predao mu komadi pa
pira. Zgodni ga je Irac znatieljno pogledao. Nije djelovao previe raz
liito od mnotva drugih recepata koji su dolazili do njega od drugih
lijenika, osteopata i naturopata. Na njemu je pisala dijagnoza koja se
odnosila na uni mjehur, i preporuka za odreenu vrstu kupke i nam
jetanja. Budui da je njegov centar bio specijaliziran za hidroterapiju, elektroterapiju i terapiju namjetanja, Reilly nije mnogo razmiljao
128

o tome receptu. Pretpostavljao je da je Cayce neki osteopat za kojega

jo nikada nije uo.
Ali, Reillyju su nastavili dolaziti ljudi sa Cayceovim receptima, pa
je Reilly postao znatieljan. inilo se da taj dr. poznaje svoj posao.
to god da je preporuivao, bez obzira je li se radilo o oboljelima od
bursitisa, artritisa, ivane napetosti, astme ili neeg drugog - rezulta
ti su uvijek bili isti. Bolesnici bi se oporavili i ozdravili.
Napokon je Reilly jednoga od bolesnika pozvao na stranu i upitao
ga za dr. Caycea. Bolesnik je odmahnuo glavom. On nikada nije vidio
lijenika. Reilly ga je pogledao kao da je poremeen. Tada je mu
karac objasnio. Moja mu je supruga poslala zahtjev da za mene obavi
itanje, i napisala mu to sa mnom nije u redu. Bili smo kod svih vrsta
lijenika, i nitko mi od njih nije pomogao.
Teko je bilo Reillyju da svojim praktinim umom prihvati proces
itanja. Ali je konano prihvatio da ga nitko ne izvrgava ruglu. Ipak, i
dalje je postojalo nekoliko oiglednih tajni. Kako je Cayce doao do
njegova, Reillyjeva imena? Kako je znao koje vrste tretmana Reilly
obavlja? Gdje je stekao razumijevanje terapija za ljude koji su bolova
li od razliitih bolesti? Uza sve Reillyjevo iskustvo, nije mu bilo mogue
bilo to poboljati u Cayceovim uputama. inilo se nevjerojatnim da
Cayce jednostavno moe zapasti u trans i dobiti podatak koji mu je
potreban. ak i nakon dvije godine, prihvaajui rijeku Cayceovih
bolesnika, Reilly nije imao ni najmanjih naznaka o metodi ovjeka koji
mu je priskrbljivao sav taj posao. Ne mogu razumjeti, povjerio se
prijateljima, kako ovjek moe zaspati i u snu davati savjete koji su
dobri kao i moji, ili jo bolji od mojih koje dajem sasvim budan, i to na
svome specijaliziranom podruju.
Stoga je Reilly odluio da e se upoznati sa arobnjakom. Dogo
vorio je sastanak s Cayceom kad Cayce ponovo doputuje u New York,
ali ga je ekalo jo jedno iznenaenje. Bio je zamiljao osobu zapov
jednikog izgleda, prodornih oiju i dostojanstvenih pokreta, koja
moda oko glave nosi omotan turban. Ali jedini mistik kojeg je ugle
dao bio je visok, lagano poguren, uenjaki tip mukarca, blagih oiju,
njena lica i tihog otezanja u govoru. Podsjeao me na sveenika ne
kakve tihe seoske crkve, kasnije je rekao Reilly.
avrljali su i zajedno ruali, dok je mudri Reilly promatrao svaki
pokret kojeg je napravio mistik. Kad je Cayce naruio svoj objed, ne
marno predavi narudbu konobaru, Reilly je primijetio da njegov
gost ne obraa previe panje pravilima prehrane, kad je u pitanju
ovjek koji je toliko strog s prehranom drugih. Zamijetivi na Cayceovom tanjuru neumjerenu koliinu krobnih namirnica koje debljaju,
Reilly je spomenuo oigledan raskorak. Cayce je odgovorio da on u
svome svakodnevnom budnom ivotu ne posjeduje osobito znanje o
129

prehrani ili bilo kakvim drugim zdravstvenim naelima, niti osobito

brine za svoje osobno zdravlje. Ipak, kroz njega je u njegovom transu,
kako je to Reilly ve otkrio, protjecala mudrost mnogih stoljea. S
jedne strane, predlagao je pripravke stare tisuama godina; s druge,
neki bijahu toliko suvremeni da jo nisu izvaeni iz celofana. Dok su
dvojica mukaraca sjedila zajedno, Reilly je shvatio da u mislima pre
gledava recepte koje mu je Cayce slao - sve su to bili iscjeliteljski
postupci bez lijekova, koji su obuhvaali upotrebu kupki, ulja, topline,
svjetlosti, ispiranje crijeva, masaa i drugi oblici terapije namjeta
njem, prehrana i vjebe. Reillyju je bilo oigledno da Cayceova ita
nja nisu pomogla samo kod prevladavanja bolesti i nesposobnosti,
nego da bi, prihvaena kao ire naelo, mogla spreavati bolesti.
Dok se ruak nastavljao, Reilly je svoga posjetitelja zasipao pita
njima, a Cayce je, na Reillyjevo zaprepatenje, puio kao dimnjak.
Fizioterapeutu je postalo oigledno da Cayceova tjelesna terapija
obuhvaa etiri iroka obrasca: pojaavanje optoka krvi, otklanjanje
otpadnih tvari, upijanje hranjivih tvari, uz pravilan pristup prehrani.
Bolje je uope ne jesti, nego jesti kad ste uznemireni, nauio je
Reilly. Mnogo prije nego je to bilo kome drugome palo na pamet,
Cayce je govorio da um, a ne eludac, izaziva ir na elucu.
inilo se da budni Cayce o svojim tretmanima ne zna nimalo vie
od Reillyja. I tako se, nakon sastanka, Reilly vratio u svoju ambulantu
da ralanjuje sluajeve bolesnika koji su ga posjetili, i razvrstava ih,
tako da je danas, nekih tridesetak godina kasnije, u stanju uinkovito
primjenjivati Cayceov pristup fizikalnoj terapiji. Odstranjivanje otpad
nih tvari prema Cayceu je potpun proces, kroz pojaanu djelatnost
bubrega, crijeva, koe i plua. Da biste potakli na rad bubrege i kou,
to vrijedi za ljude s mnogo otrova, uglavnom za reumatine i artritine, izjavio je Reilly, Cayce je preporuivao tople obloge, i to uglav
nom od ricinusova ulja. Komad pamuka, irok dvadesetak centime
tara, trebalo je natopiti u ugrijano ulje, i staviti ga preko unog mje
hura, jetre ili bubrega, gdje god bilo sjedite potekoe. Oblozi od
vrue Epsomove soli primjenjivali su se preko kukova i lea, u sluaju
lumbaga. Oblozi od Glyco-Thymolina, koji je bio malo poznat dok ga
Cayce nije poeo zastupati, isto su tako bili propisivani u odreenim
sluajevima, jer poveavaju djelatnost koe, tako smanjujui teret pos
la preoptereenih bubrega.
itanja su preporuivala parne kupelji i povremeno trljanje. Par
ne kupke otvaraju pore i poboljavaju otklanjanje otpadnih tvari kroz
dini sustav. Reilly je koristio umirujue pare raznih ulja - eukaliptusa,
bora, Atomidina (jo jedan od osobitih Cayceovih pripravaka). Re
cepti su se razlikovali prema pojedinanim poremeajima, ali je, ope
nito govorei, Reilly koristio otprilike pola do cijele lice otopine ili ulja
130

na litru do dvije kipue vode. Ako netko ne moe doi u ambulantu

na parnu kupelj, sasvim ju je jednostavno prirediti i kod kue. Davao
je i upute: Zaijte etiri plahte, ili uzmite velik komad platna i zaijte
ga s otvorom za glavu, a na taj otvor pokrivalo - prilagodljiva i nezapaljiva plastika mogla bi biti najbolja. Zatim uzmite stolicu i stavite je
iznad elektrine pei na kojoj se nalazi lonac kipue vode. Savijte
runike na sjedalo, a jedan objesite ispred stolice da noge zatitite od
vruine. to je voda toplija, to e parenje bre imati uinka. Zatim
sjednite na stolicu, omotajte se prekrivaem preko ramena i privrsti
te ga oko vrata, nakon to ste, naravno, skinuli odjeu. Prehlaena
osoba moe proistiti nosne ili bronhijalne kanale od zaepljenosti ako
s prednje strane ostavi mali otvor kroz koji moe gurnuti glavu i udisa
ti paru, zatvarajui otvor kad para postane prejaka.
Reilly je propisivao vjebe, podupirui gimnastike dvorane tije
kom etrdeset i pet godina, pa su Cayceove jednostavne terapeutske
vjebe privukle njegovu panju. Zamijetio je da je mistik, koji je tek
rijetko i sam vjebao, za jutarnje doba preporuivao vjebe u kojima
ovjek ustaje iz vodoravnog poloaja u sjedei, a vjebe na podu kas
nije tijekom dana. Na taj je nain, objanjavao je Reilly, Cayce utje
cao na tijek limfe i krvi, navodei osobu koja je cijele noi leala da
ustane na noge kako bi zapoela novi dan. Isto je tako preporuivao
duboko disanje, pogotovo kod otvorenog prozora, da bi se izbacio us
tajali zrak iz plua i u tijelo doveo kisik, da ovjek u novi dan moe kre
nuti punom parom.
Cayce je, istaknuo je Reilly, osobito spominjao jogijske vjebe
disanja - naizmjenino disanje. Zatvorenih ustiju, disati se poinje
udisanjem kroz lijevu nosnicu, dok palac zatvara desnu; udisaj traje
dok se nabroji do etiri, zadravanje daha traje do osam, a zatim izdi
saj kroz desnu nosnicu traje isto tako dok se nabroji do osam, to je
popraeno zatvaranjem suprotne nosnice. Tada se dah uzima kroz
desnu nosnicu, a vjeba se ponavlja tri ili etiri puta.
Prikazujui Cayceove vjebe na tlu, savitljivi se sedamdesetogodinjak hitro spustio na sve etiri i svoje miiavo tijelo poeo-pokretati prema naprijed kao velika maka. To je puzanje make, izjavio je.
Pet koraka naprijed, pet nazad, isteui svaki mii u tijelu, pokreui
vitalne toke i okrugle zglobove.
Kad je dovrio puzanje, Reilly je uz osmijeh sjeo. Lice mu je bilo
crveno od poloaja u kojem se nalazio, ali su mu plave oi blistale.
Vraanje prirodi iz sinusa izvlai sluz. Nije prolo previe milijuna go
dina, a i ovjek je sasvim normalno hodao na taj nain.
Zatim je slijedilo Cayceovo kotrljanje. Sjedei na podu, skupljenih
koljena, Reilly se poeo ljuljati na stranu, odguravajui se pri tome laktovima na koje se tek lagano naslanjao. Ova vjeba rastee postra131

nine miie na rebrima, savija zglobove kukova, skida naslage sa be

dara. Odmahnuo je glavom. Zapanjuje to ovjek koji svjesno nita
nije znao o vjebanju uspio otkriti ovu jednostavnu, pa ipak djelotvor
nu vjebu.
Reilly je nakon toga prikazao Cayceovu omiljenu staru vjebu, ho
danje na stranjici. Sjeo je, noge rairio prema van, ruke podigao pre
ma stropu - i poeo se kretati tako to je najprije podigao jednu stra
nu stranjice, a zatim drugu. Mnoge sam enske bokove stanjio na
ovaj nain, rekao je, prelazei irinu sobe na stranjem dijelu svojih
hlaa. Ja je nazivam stanjivanje greda.
Iz poloaja za sklekove, Reilly je ponovio istezanje trupa kojeg mi
je i Hovhaness prije njega pokazao, kruei bokovima najprije u jed
nom, a onda u drugom smjeru.
Nakon toga slijedio je medvjei hod, koji je po poloaju slian
majem puzanju. Reilly se opet spustio na sve etiri, izravnao stopala,
ukoenih koljena, bokova visoko u zraku, s petama i dlanovima ravno
na podu.
U emu se ta vjeba razlikuje od majeg puzanja?
Ukoeniji hod, objasnio je Reilly. Isteu se tetive na nogama,
tetive koljena, kao i podruje iijatinog ivca, a ujedno se razvijaju ru
ke i ramena.
I dalje mi pokazujui vjebe, Reilly se upustio u svakodnevne ju
tarnje vjebe. Nakon to je nekoliko puta duboko udahnuo i napravio
nekoliko puta izmjenino disanje, poeo je kruiti jednom rukom pre
ma naprijed, pet ili est puta, nalik postraninom kotau na rijenom
brodu Mississippija, a zatim unazad, ponovivi pokret s drugom ru
kom. Ovaj okomiti poloaj ovjeka bolje potie, nakon cijele noi vo
doravnog mirovanja, naglasio je.
Nakon mahanja rukama, Reilly je iz kuka poeo kruiti najprije
lijevom, a zatim desnom nogom, kratkim krunim pokretima, pet ili
est puta u oba smjera. Tada je ustao i protegnuo se, na vrhovima prs
tiju, ruku podignutih visoko iznad glave, dok je u meuvremenu zate
zao bedra, a onda se sagnuo s rukama do poda, ukoenih koljena.
Ova je vjeba, rekao je, pomogla Hovhanessu s njegovim hemoroidima, zajedno s kruenjem trupa.
Prikazivanje se nastavljalo. Ponovo ispruivi ruke iznad glave,
Reilly je glavu polagano spustio na prsa, a zatim je polagano spustio unazad. To je bio poetak vjebe glave i vrata. I dalje stojei na vrhovi
ma prstiju, polagano je kruio glavom tri ili etiri puta u oba smjera, a
zatim je, oputajui se, poeo trljati glavu. Iznenada sam zamijetio ne
koliko novih paperjastih pramenova srebrno sijede kose na prednjem
dijelu glave, gdje prije kose nije bilo. Primijetio je moje iznenaenje.
132

Ne znam to je potaklo taj rast, osmjehnuo se, ali posljednjih

nekoliko tjedana raste mi kosa na elavim mjestima. Ili se radi o Cayceovim vjebama glave i vrata, koje odnedavno radim, ili o ricinusovom ulju koje utrljavam u kou glave. Svakako se nita drugo ne moe
dogaati nakon sedamdesete godine.
Neka od Cayceovih itanja koja propisuju iscjeljivanje bez lijeko
va pojavila su se mnogo prije nego to se fizioterapija poela redovito
primjenjivati, kad jo nije bilo nikakve mogunosti da se Cayce na neki
drugi nain upozna s takvom terapijom. Pa ipak, njegova su itanja
savjetovala elektroterapiju, s kratkim i ultrakratkim valovima. Koliko
se god to moglo uiniti udnim, prisjea se Reilly, stroj za tu poseb
nu vrstu terapije bio je tek usavren, a Reillyjev ga je Zdravstveni cen
tar dobio upravo tri tjedna prije nego su ga Cayceova itanja poela
spominjati.

133

Iz Cayceovih je itanja o zdravlju proizalo jedno zapanjujue nae

lo, rekao je dr. William A. McGarey, naelo da svaka stanica posje
duje svoju vlastitu svijest. Oigledno, Cayce se na vidovit nain uspio
poistovjetiti sa svijeu svake stanice, mogao je pregledati svaku lijez
du, organ, krvnu ilu, ivac i tkivo u unutranjosti tijela. inilo se da
njegova podsvijest komunicira s autonomnim ivanim sustavom, i da
putuje kroz simpatiki i parasimpatiki sustav, koje taj ivani sustav
nadzire, u svaku pojedinu stanicu.
Lijenikovo mravo, osjetljivo lice obasjalo je zanimanje kad je is
pruio tanak prst. Bolesna stanica u ovome prstu mogla je rei Cayceovoj podsvijesti da u njemu postoji pritisak, a podsvijest bi preporu
ila ulje koje e ublaiti pritisak i donijeti olakanje. Stanice iz cijeloga
tijela oigledno su prenosile svoje poruke ovoj nevjerojatnoj podsvije
sti - jer kao to izmeu naroda postoje ratovi, tako i stanice ratuju iz
meu sebe. A u takvom se sukobu javlja nelagoda ili bolest.
Kao i mnogi drugi lijenici koji su prouavali Cayceova itanja, dr.
McGarey ih je poeo primjenjivati na bolesnike, a rezultati su mu do
nijeli nagradu. Katkad to zahtijeva jedno gotovo intuitivno znanje,
primijetio je, jer lijenik treba osjetiti koji od svih ovih postupaka
moe biti najdjelotvorniji. Ali se ini da mnogi pripravci imaju iroko
podruje primjene.
McGarey se s Cayceom upoznao samo itajui o njemu. Smatrali
su ga dobrim lijenikom, koji je bio kirurg na klinici u Phoenixu, u Arizoni, zajedno sa svojom suprugom, Gladys, koja je isto tako bila lije
nik. Kao i druge lijenike, i McGareya je ljutilo i rastuivalo kad orto
doksna medicina ne bi bila uinkovita, jer se osjeao bespomoan.
Mnogo je toga u lijeenju bilo tajnovito. Shvaajui svoje vlastite
nedostatke, lijenik je u svoj rat protiv bolesti unio odreenu skrom
nost. Nije odbacivao ono to je nauio na Medicinskom fakultetu u
Cincinnatiju, ili na praksi koja je uslijedila, ali je njegov um bio otvo
ren. I kad se pojavilo njegovo zanimanje za Caycea, on je neto i po
duzeo. Prelistavao je neka od Cayceovih itanja o zdravlju, proua
vajui njihove rezultate, i na osnovu zdravstvenih itanja neobrazova
nog mistika, nastala je uspjena prilagodba nekih od Cayceovih tret134

mana. McGarey je najvie uspjeha imao s oblozima od ricinusova ulja,

koji su pomagali u iscjeljivanju razliitih trbunih potekoa: eluanih
ireva, upale slijepog crijeva, katara debelog crijeva, potekoa sa
unim mjehurom. Konvencionalno obrazovan, obloge je primjenji
vao samo nakon to konvencionalni lijekovi ne bi pomogli. Najneobinije iscjeljenje a la Cayce, doivjela je jedna osamdesetogodinja
ena sa zatvorom crijeva. Zbog preosjetljivosti crijeva plaio se gan
grene. Operacija se nije mogla preporuiti zbog stanja bolesnice. Sto
ga je, kao posljednje utoite, poeo primjenjivati obloge na podruju
trbuha, koje je bilo zamjetljivo poveano i bolno. Kao arolijom, za
dvadeset i etiri sata, zatvora je nestalo; za nekoliko dana bolesnicin
je eludac bio ravan kao eludac mlade djevojke, napuhnutost i nape
tost su nestali prvi put u nekoliko godina.
Kao to je Cayce preporuivao, u sluajevima povienog tlaka, ot
krio je da, u odreenim sluajevima, oblozi imaju smirujue djelova
nje na autonomni ivani sustav. Oigledno tako to ubrzava protok
limfe, primijetio je, oblozi oputaju napetost simpatikog sustava,
koji izravno reagira kad se ljudi uzbude ili naljute, to lijenici naziva
ju simptomom borbe-bijega.
Cayceov postupak iscjeljivanja najee obuhvaa cijeli sustav, a
ne samo odreena manja podruja. Nakon obloga daje se maslinovo
ulje da bi proistilo uni mjehur i potaklo na djelovanje jetru, poti
ui sigurno otjecanje otrova kroz jetru, bubrege, kou i plua. Poka
zalo se da ricinusovo ulje smanjuje zatrovanost nekih podruja, da
smiruje ukoene artritine zglobove i otklanja ireve.
McGarejeva teorija o djelovanju obloga razraena je i na jednom
drugom mjestu. Dr. George O'Malley iz Galiena u Michiganu, koji se
uspjeno koristio itanjima, ustvrdio je da oblozi od ricinusova ulja us
pjeno potiu sitne limfne ile u tankom crijevu. Neki strunjaci, re
kao je, smatraju da se u tim stanicama stvara ivotvorna sila ljudsko
ga organizma.
O'Malley, osteopat, primjenjivao je pripravke koje je Cayce izno
sio iz svojih snova, sve od trenutka kad mu je prijatelj u ali dao prim
jerak knjige Toma Sugruea, Ima jedna rijeka, koja predstavlja Cayceove lijekove. Zainteresiran, O'Malley je pribavio zapise Cayceovih i
tanja o bolestima koje je osobito teko lijeiti. Zamijetio je da je Cayce
najee propisivao obloge od ricinusova ulja, kao i atomidin, derivat
joda. Za razliku od jednog onog strunjaka koji nije uspio, O'Malley
je izvijestio da je pomou dvije kapi atomidina dnevno izlijeio ir ro
nice, upravo kako je to preporuio Cayce. Ali je najnevjerojatniji usp
jeh postigao s oblozima od ricinusova ulja. U jednom znamenitom
sluaju, ak i dok su kirurzi planirali operirati neku pedesetetverogodinju bolesnicu zbog trbunog zaepljenja, O'Malley je vjerno prim135

jenjivao svoje obloge od ricinusova ulja. Kad je elektrina oluja odgo

dila operaciju, nastavio je ee stavljati obloge, i jedan sat prije pono
vo zakazane operacije, zaepljenje je dramatino nestalo, a operacija
je postala nepotrebna. O'Malley je izvijestio o slinom uspjehu kod
kroninog zapaljenja unog mjehura, kroninih poremeaja eluca,
ireva i upale debelog crijeva, kronine upale slijepog crijeva, pa ak
i kod otjecanja nogu - sve su te sluajeve oblozi podjednako uinko
vito iscjeljivali, kao i u sluaju zaepljenja.
Iz Cayceovih je itanja O'Malley zakljuio da oblozi od ricinusova
ulja, koje tijelo upija kroz kou, slue za olakanje kod trbunog zatvo
ra, do kojeg dolazi zbog slabog optoka limfe. iroko rasprostranjeno
kao sredstvo za ienje kad se uzima iznutra, ricinusovo se ulje kat
kad naziva Palma Christi - Kristova ruka. Djelovanje ricinusova ulja
na kou je dvojako, otkrio je lijenik. To ulje izravno potie protok
limfe kroz povrinske i dubinske limfne ile, i jaa neke dubinske orga
ne trbune upljine.
O'Malley je te obloge primjenjivao onako kako je to preporuivao
Cayce. Tri sloja mekanog pamuka namoenog u toplo ricinusovo ulje
primjenjuju se na trbuhu na podruju jetre i unog mjehura, zatim
dolje preko slijepog crijeva (desni donji kvadrant trbuha). Preko oblo
ga stavlja se vrui runik ili toplinska svjetiljka da bi se zadrala topli
na, a oblozi se stavljaju tri uzastopna dana svakoga tjedna, od sat i pol
do tri sata dnevno. Nakon toga se iznutra uzima maslinovo ulje slje
dea tri dana. Oigledno je, pria lijenik, da maslinovo ulje potie
poveano stvaranje limfe, to dovodi do smanjivanja poremeaja kr
votoka u najveem broju trbunih problema. Istovremeno, to ulje po
tie stvaranje limfocita, predvodnika tjelesnog obrambenog sustava.
to god da se dogaalo, iscjeljenja bolesti koje su godinama mu
ile ljude, esto su bila jednostavno arobna.
Jednoga je dana O'Malley dobio hitan poziv - radilo se o sredo
vjenoj uiteljici koju je oito uhvatio srani napad za veerom. Usko
ro je lijenik otkrio da bolesnica ima povijest kroninih bolova otea
nu nerazboritim uzimanjem masne hrane. Rendgenski je pregled ot
krio zapaljenje i neuinkovito djelovanje unog mjehura. Srce joj je
bilo zdravo. Jako se eljela vratiti u kolu, jer je ostalo jo samo dva
tjedna nastave. Doktore, rekla je, i ja i moj razred bili bismo jako
zadovoljni da ovu godinu zajedno zavrimo.
U to su doba oblozi od ricinusova ulja bili relativno novi O'Malleyev alat. Ispriao je uiteljici neto o tim oblozima, a ona se suglasi
la da pokuaju. Rekao sam joj da mi istoga trenutka javi ako bi dolo
do bilo kakvih nepovoljnih simptoma, rekao je lijenik, i da dobro
prati svoje napredovanje. Tjedan dana kasnije njezin je suprug tele
fonirao lijeniku da ga izvijesti kako se njegova supruga osjea bolje
136

nego proteklih nekoliko godina. Teina u prsima, zbog koje je i lijenik

vjerovao da se radi o sranom napadu, doslovno je nestala. Jo je tje
dan dana trebala nastaviti s oblozima. Nekoliko tjedana kasnije stigao
je poziv od mjesnog kolskog nadglednika, u kojem je spomenuo kako
uiteljica sada dobro izgleda, na poetku nove kolske godine. U tri
mjeseca bolest se nije ponovo javila.
Ulcerozni kolitis predstavljao je muenje za veinu lijenika, jer
ga je bilo teko dijagnosticirati, kao i lijeiti. Jedna je ezdesetestogodinja ena, nakon to je povrijeena u automobilskoj nesrei, dola
na kliniku; dijagnoza je bila ulcerozni kolitis, uzrokovan povredom i
okom. Nakon estomjesene terapije uvelike je smravila, jer se boja
la jesti, budui da je hrana loe djelovala na njezina crijeva. Kad se po
alila na ubrzano lupanje srca, njezina se obitelj uplaila da ima sr
anih potekoa, pa su pozvali O'Malleya. On je odmah propisao ob
loge od ricinusova ulja. Pojavila se reakcija ve pri prvom tretmanu,
zabiljeio je. Nakon tri tjedna bolova je u njezinom trbuhu nestalo.
Poela je spavati bez lijekova.
Jedno od najuspjenijih i najneoekivanijih iscjeljenja doivjela je
osmogodinja djevojica koju su neprestano muili bolovi u trbuhu,
kao posljedica ospica. Operirali su je zbog kronine upale slijepoga
crijeva, a za vrijeme operacije otkriveno je i prsnue slijepog crijeva,
oteano akutnom gnojnom upalom. Zbog sraivanja tkiva teko je
bilo odstraniti slijepo crijevo, pa je djetetovo stanje postalo kritino.
Trbuh joj je bio napuhnut, neprestano je povraala i imala visoku tem
peraturu. Antibiotici nisu djelovali. Konano, poela je primjena
obloga od ricinusova ulja, po jedan sat, tri puta dnevno. Tijekom
prva dvadeset i etiri sata, zabiljeio je O'Malley, dolo je do laga
nog poboljanja, ali treega se dana napuhnutost poela povlaiti, a
temperatura se spustila. Nastavili su joj stavljati obloge jo dvanaest
dana njezina oporavka. Uvjeren sam, zabiljeio je lijenik, da oblo
zi od ricinusova ulja potiu tjelesni obrambeni sustav, a uz to to
poboljava optok krvi, taj lijek pomae pri uspostavi homeostaze (rav
notee izmeu stanica). Zanimljivo je zabiljeiti da anemija, koju je
bolesnica usput dobila, mnogo bolje odgovara na terapiju eljezom za
vrijeme primjene obloga od ricinusova ulja.
Budui da pomau pri zaepljenosti, oblozi od ricinusova ulja isto
tako smanjuju izrasline kao to su madei, bradavice i ciste, kao i kod
psorijaze, gihta i bubrenih kamenaca. Kao i McGarey ni O'Malley
nije imao koristi samo pri iscjeljivanju pojedinanih sluajeva, nego je
dobio iri uvid u uzroke odreenih bolesti. inilo se da oblozi od rici
nusova ulja pomau kod poremeaja u kojima oslabjeli protok limfe
proizlazi iz nepravilnog otklanjanja otrova iz tijela ili tijekom bolesti.
Iz toga bi se moglo zakljuiti da ti oblozi moda imaju i iru primjenu.
137

U nekim (ljuskavim) sluajevima psorijaze, raka i artritisa, primijetio

je O'Malley, itanja ukazuju na slabi protok limfe kroz probavni trakt.
Mnogi su iscjelitelji prelistavali Cayceove pripravke za takve tajno
vite bolesti kao to su artritis i rak, traei nagovjetaje koji bi im po
mogli u njihovim postupcima. U Cayceovim su zapisima navedeni
mnogi lijekovi za artritis, sa svjedoanstvima onih kojima se stanje
popravilo. Cayce je artritisu pristupao na otvoren nain, shvaajui
ono to su mnogi lijenici tek nedavno poeli prihvaati: da je artritis
odgovor tijela - i uma - na mnotvo pogrenih postupaka i zloupotre
ba. Desetke je itanja o ovom tekom poremeaju briljivo ispitao dr.
Henry George III. iz Wilmingtona, u dravi Delaware, potomak uve
nog ekonomista. U etrdeset i devet od pedeset i devet prouavanih
sluajeva, Cayce je preporuio masau maslinovim ili kikirikijevim
uljem, opi tretman osteopatije s posebnim naglaskom na namjetanje
vratnih kraljeaka i donjeg dijela lea u trideset i osam sluajeva. Zlat
ni klorid ili atomidin koristio se u kombinaciji s tim terapijama ak je
danaest puta; ispiranje crijeva, ienje sustava - etrnaest puta. U de
vet sluajeva poticao je bolesnike da poboljaju svoj mentalni i duhov
ni stav. Strogo je zahtijevao uravnoteenu prehranu, zabranjujui veli
ke koliine mesa u polovici svih sluajeva, a svinjetinu u doslovce sva
kom sluaju. Mnogima je rekao da izbjegavaju bijeli kruh, krumpire,
masnu hranu i masnoe, a poticao ih je da jedu korijensko povre.
Izvjetaji o napretku bili su zanimljivi. Dvadeset i tri bolesnika do
ivjeli su iscjeljenje ili poboljanje, jedanaest bolesnika smatralo je da
je takav raznolik tretman previe teak da bi ga se moglo provoditi, a
dvoje je umrlo prije nego su uspjeli i zapoeti s tretmanom.
Bilo je prilino zanimljivo pratiti pitanja i odgovore kojima je Cay
ce dolazio do dramatinih iscjeljenja. U jednom slinom sluaju, radi
lo se o sredovjenoj medicinskoj sestri, koja je obila mnoge lijenike
i konano se obratila Cayceu.
Odmah je postavila izravno pitanje. to je uzrok tvrdih nakupina
koje se stvaraju na zglobovima mojih prstiju i oko njih? upitala je.
Nedostatak pravilnog otklanjanja otpadnih tvari u cijelom susta
vu, rekao je Cayce, a poticanje optoka krvi u gornjem dijelu lea i
u podruju vrata (osteopatskim namjetanjem) uspostavilo bi bolje
odstranjivanje otpadnih tvari kroz probavni trakt. Uputa za prehranu:
U prehranu uvedite vee koliine potoarke i repe.
Bila je uporna kao i svaka medicinska sestra. Bi li trebalo uraditi
neto posebno za otvrdnue na zglobu moga malog prsta koje me po
elo boljeti?
Oblog od Epsomovih soli donijet e olakanje tome podruju, ali
e pojaano izluivanje (klistiranje svakih deset dana) ublaiti simpto
me u cijelom sustavu.
138

Budui da se vodio rat, a ona je bila poduzetna, upitala je: Bi li

bilo sigurno za moje zdravlje da dam krv Crvenom kriu?
Pod sadanjim uvjetima ne bi bilo tetno.
Ubacila je jo jedno pitanje.
Koji je najbolji postupak u sluaju rana od leanja - to pitam za
svoga bolesnika.
Cayceu oigledno nije smetalo da obavi dva sluaja za cijenu jed
noga. Najbolje sredstvo za takav sluaj je upotreba ihtiol masti.
Medicinska je sestra vjerno slijedila njegove upute, i djelovalo je.
Namjetanje je napravio dr. Andre Aillaud, osteopat iz Charlottesvillea, u Virginiji, a bolesnica je obavila ostalo. Nekih deset godina kas
nije, u studenom 1952. godine, poletno je izvijestila i o sebi i o usput
nom sluaju rana od leanja. Otvrdnua na mojim prstima su nesta
la; est sam puta tijekom ratnih godina davala krv. Pripravak za rane
od leanja bio je izvanredan - moj bolesnik nikada vie nije od njih pa
tio. U prosincu 1965. godine, kad se javila posljednji put, ena se pri
bliavala sedamdesetoj. Opisali su je kao sliku zdravlja.
Cayce esto svojom filozofijom zbunjuje znanstvenike koji ga ko
riste. Mogao bih vam pokazati dvadeset ili trideset sluajeva artritisa
koje sam lijeio prema Cayceovim uputama, rekao je M. L. Hotten,
osteopat iz Arvina u Kaliforniji, a koji pokazuju dobre rezultate. Ali
kad ovjek pone koristiti ta itanja, ne moe, a da si ne postavlja pita
nja o nekim nedostacima u tim podacima. U tome materijalu postoji
izazov na kojeg ne moete ne obratiti pozornost. Na primjer, teko da
moemo prihvatiti zdravstvena itanja, a odbaciti duhovni i psiholoki
prizvuk. Ne smijemo jednostavno koristiti ono to elimo, a sve ostalo
odbaciti.
Hotten se prema Cayceovim itanjima, kao i prema odreivanju
najboljeg tretmana za nekog bolesnika, drao istog klinikog stava;
preporuivao je da i drugi lijenici tako rade. Mnoga su se Cayceova
itanja bavila artritisom, a pregled preporuenih naina iscjeljivanja
otkrio je dovoljno slinosti na temelju kojih je Hotten stvorio terapeutski obrazac. Pojednostavnjenje, istaknuo je, pokazuje etiri osnov
na koraka:
1. Poboljana cirkulacija putem slanih obloga i kupki.
2. Posebna masaa s odreenim uljima i smolastim ekstraktima,
kao to su mirha, odnosno mirisna smola i ulje od kikirikija.
3. Promjena naina prehrane kako bi se izmijenila kemijska
ravnotea i smanjilo uzimanje odreenih minerala.
4. Osteopatsko namjetanje treeg vratnog kraljeka, devetog
lenog i etvrtog kraljeka donjeg dijela lea; ova se posljednja tri
podruja najee spominju.
139

Kao i McGarey, i Hotten je bio uvjeren da je tijelo sasvim svjesno

svoga vlastitog stanja. Znamo da u ovjeku postoji 'svjesnost', koju
najee nazivamo podsvijeu ili nesvjesnim. To se obino odnosi na
mentalnu aktivnost, ali na dubljoj razini moe postojati jo jedna vrsta
svjesnosti koja je osjetljiva na stanje ravnotee koje postoji u simpatikom i parasimpatikom ivanom sustavu.
Budui da nitko drugi, oigledno, nije mogao istraivati ovu svi
jest, Cayceova su itanja, zajedno s popratnom filozofijom, postala
dvostruko vana. I tako je dr. Hotten ustro prouavao Cayceovu za
misao o tome to uzrokuje bolest, i to dovodi do iscjeljivanja. Je li
mogue, upitali su jednom Caycea, putem vidovitosti dobiti podat
ke koji e nas odvesti do lijeka za trenutno neizljeive bolesti?
On je odgovorio: Otkrili smo da sva stanja koja postoje u fizikim
tijelima stvara ono to moemo otkriti. Uistinu, nema nikakvih neizlje
ivih poremeaja. Jer svaka je bolest posljedica krenja zakona. Do
iscjeljivanja e doi kad se pokorimo drugim zakonima koji ispunjava
ju nae potrebe. Iscjeljenje ne moe biti potpuno bez primjene neke
duhovne sile. U odnosu na iscjeljivanje bilo koje vrste, sila koja se su
protstavlja, bilo kirurka ili medicinska ili vlastita, nije nita vie niti ma
nje nego aktivna sila koja se izraava putem duhovne sile.
Oigledno, u tome se krio razlog zbog kojeg je Cayce vie volio
da mu zahtjev za zdravstvenim itanjem postavi pojedinac. elio je
ljude iji je um ve pripremljen da primi pomo.
Upravo kao to se mnogo sumnjiavih preobratilo kad su se upoz
nali sa Cayceovim itanjima, Hotten smatra da bi znanost mogla vie
nauiti o iscjeljivanju ako bi samo razmislila o zamislima koje su stra
ne ortodoksnim medicinskim naelima. Uistinu je vrlo neznanstveno
i dogmatino, primijetio je, optuiti bilo koji postupak, pojam ili za
misao samo zbog toga to netko misli da to nema nikakve vrijednosti.
Ako se moe pomoi oboljelome od artritisa, moda se moe pomoi
i oboljelome od raka. A ako je kikirikijevo ulje od pomoi u sluaju ar
tritisa, kakva je uloga badema, koje Cayce esto spominje u razgovo
ru o iscjeljivanju raka. Cayce esto naglaava vibracije razliitih tvari,
a Hotten se pita: Iscjeljuje li u sluajevima artritisa vibracija ulja od ki
kirikija, koje se primjenjuje jednom ili dva puta na tjedan? Kakva je vibracijska priroda badema koja moe toliko izmijeniti fiziologiju tijela
da e kod barem jednog pojedinca, jedan ili dva badema dnevno po
moi u spreavanju raka?
Hotten nije tvrdio da bademi mogu sprijeiti ili iscijeliti rak. Samo
je predlagao da se ta mogunost znanstveno istrai. Sada, kad se sta
nice raka mogu uzgajati na umjetnim kulturama, moda bi se kemijski
sastojci badema mogli isto tako istraivati: Ili je to moda, dodao je s
tananom ironijom, previe jednostavna zamisao da bi se svidjela lju140

dima koji tragaju za lijekom koji bi iscijelio rak, umjesto da razmisle

kako je istanana kemijska ravnotea vjerojatno sutinska za sprea
vanje poremeaja u fiziologiji.
Vrata prema oigledno sveobuhvatnom znanju nisu zatvorena
onima s otvorenim duhom. Jedan je ovjek u naem dobu, Edgar
Cayce, s dubokom unutranjom eljom i tijelom kao savrenim sredst
vom, bio u hipnotikom stanju sposoban djelovati kao savreni kanal.
Pokuajmo ne zatvoriti vrata koja vode prema tom kanalu.
Lako je shvatiti zato Cayce zbunjuje ak i najotvorenije lijenike.
Njegovo poznavanje anatomije, bolesti i lijekova bilo je enciklopedij
sko. Bio je strunjak za prehranu, sve do posljednje kalorije i vitamina,
i davao je dugake popise obroka za svoje klijente. Ne samo da je pro
pisivao lijekove, nego je govorio i kako ih treba pripraviti, ba kao to
je jednom rekao kako bi au soka od narane trebalo ispijati deset
minuta. Njegovi su postupci bili mnogostrani. Nije preporuivao samo
prehranu i lijekove, nego i masau i namjetanje kraljenice i terapij
ske kupke, a sve to za jednog te istog bolesnika - sve to moe pomoi.
Potpuno dokumentirano izvjee o jednom od njegovih najneobinijih sluajeva pravo je udo potankosti. itajui ga, ovjek se pita
kako bi ak i najrjeitiji lijenik mogao biti toliko izriit u dijagnozama
i lijeenju, a da se i ne spominje onoga koji nikada nije zavrio osnov
nu kolu.
Za usnulog je Caycea tijelo povezana mrea krvi, miia, ivaca i
kostiju, pa kad doe do neravnotee u jednom od tih dijelova, cijelo
je bie, kako je on opisivao ovjeka, u neravnotei. U jednom sluaju,
klijent je patio od uzetosti udova, i savjetovao se, bezuspjeno, s mno
gim lijenicima. Imao je trideset i pet godina, a bio je osuen na pot
punu nepokretnost. Cayce je, itajui za toga ovjeka udaljenog pet
stotina kilometara, kojega nikada nije vidio, rekao da taj bolesnik pati
od poremeaja u donjem dijelu kria, to ugroava koordinaciju simpatikog i modano-kraljenikog ivanog sustava. Uz mnogo je
potankosti preporuio namjetanje kraljenice, izdvajajui lene i
vratne kraljeke, i izjavio da e posljedica obnovljene vibracije tijela
pomoi u poveanju opskrbe krvlju i ubrzati proces iscjeljivanja. Kao
dodatnu pomo predloio je napitak od biljaka i rekao kako ih treba
pripraviti. To nitko ne bi mogao svjesno zapamtiti:
Ponajprije, uzet emo 226 gr prokuhane vode. Tome dodati 14 gr
kadulje, lia ambrozije - ne mnogo stabljike, nego lie - 7 gr. Zatim:
Bodljikavi jasen i ablje trave5, 7 gr, i divljeg ginsenga, 14 gr. Upute
su se nastavljale: Smanjit emo vatru da lagano vrije, ali ne prejako,
5

ablja trava, Anthemis Cotula; prim. prev.

141

i da polovica vode ispari. Procijedit emo i jo toplotne dodati 14 gr

osamdeset postotnog alkohola, malo tolu balzama6, koji se naree u
tu smjesu. Tada emo dodati tri kapljice tinkture od paprike. etiri
puta dnevno, petnaest do dvadeset minuta prije obroka, treba uzima
ti pola lice.
Tada je potanko opisao svaki obrok. Doruak bi se trebao sastoja
ti uglavnom od narani i grejpa, iako se moe dodati i zobena kaa
osobito kaa cijeloga zobenog zrna, ili onakva u kojoj je pomijean
gluten iz rie i iz penice. ak je dao upute i kako treba postupati
prema bolesniku. Pozitivne sugestije na blag, tih i jednostavan nain.
Naprasitost bi bolesnika samo naljutila. Prekoravanje ili pokuaj zapo
vijedanja moglo bi unititi ono to se moda gradi u tijelu. Dodao je
ak i pouku, koja je dola godinama prije svoga vremena: Vjebajte
ili uite tijelo da bude ne samo dobro, nego dobro za neto.
Prvo je itanje za paraliziranu osobu obavio u rujnu 1930. godine.
Da bi bio siguran da se tretman tono provodi, bolesnik je estoga lis
topada premjeten u tada otvorenu Cayceovu bolnicu. U bolnici je os
tao do dvadeset i etvrtog, a tada se, pokazujui znaajan napredak,
vratio svojoj kui da i dalje nastavi s istim tretmanom. Osoba koja ga
je poslala Cayceu zadovoljno je napisala: Lijenici su priznali da mu
ne mogu pomoi, a do njegovog e iscjeljenja pak doi relativno brzo.
Tek mu se vraao, dobivao je na teini, i poeo je pokretati noge,
pa je ak napravio i nekoliko nesigurnih koraka. U studenome je ho
dao. Cayceovoj je Zakladi sedamnaestoga studenoga poslao pismo
zahvalnosti. Drago mi je to vam mogu rei da i dalje dobivam na
teini. Imam sedamdeset i pet kilograma (to znai da je dobio trinaest
kilograma). Mogu hodati vie od kilometar i pol dnevno, ali dakako da
se grozno umaram.
Njegovo je iscjeljivanje nadzirao dr. Theodore J. Berger, njujorki
osteopat. Prvoga je prosinca dobio jo jedno itanje, a zbog bolesni
kovog se napretka tretman promijenio. Cayce je naglaavao masau
za poticanje optoka krvi. Tretman emo sada promijeniti na jedan
openiti osteopatski tretman tjedno, i jednu masau s balzamom od
sumpora u donjem dijelu lea; jo treba vrsto trljati noge, koljena i
glenjeve, slijedei pruanje miia, a ne ivaca. Na ovaj nain tijelo
e postii veu snagu. To moe napraviti bilo koji maser, ili netko kod
kue, ako je temeljit. Sumporni balzam koji nije previe suh, treba
temeljito utrljati u donji dio lea, du miia nogu, sve do glenjeva
i stopala, i dalje prema gore do bokova. Trebalo se drati openitih

6 Tolu balzam, smola iz junoamerikog drveta Myroxylon toluifera, upotreb

ljava se u kozmetici, prim. prev.

142

preporuka o prehrani, zajedno s vjebama na otvorenom. A tada je

Cayce prorekao: Otkrit e se da je tijelo, prije nego se pretpostavlja,
spremno vratiti se svakodnevnim poslovima.
Neto se zanimljivo otkrilo kad je ovjek pitao mora li prestati
puiti.
Ako se to ini u umjerenim koliinama, odgovorio je Cayce,
nee biti tetno za tijelo.
U veljai 1931. godine, nekoliko mjeseci nakon prvoga itanja,
bolesnik se mnogo bolje osjeao, pa je zamolio za ivotno itanje, os
jeajui da ako je Cayce tako u potpunosti u pravu u onome to se od
nosi na fiziologiju, vjerojatno e biti u pravu i s obzirom na sve ostalo.
Cayce se u poetku drao fizikog dijela. Promijenio je prehranu,
budui da je bolesnik postao preteak. Izostavite prevelike koliine
kroba tijekom sljedeih trideset do etrdeset dana. Od mesa samo jaretinu i janjetinu; jedite meso koje pomae pri izgradnji ivaca, bez
slatkia i maslaca; svu hranu uzimajte u koliko je god to mogue pri
rodnijem obliku, bez eera. Nikakvih krumpira. Smanjio mu je koli
ine lijekova. Kad ih ponovo trebate nabaviti, odustanite. Smanjujte
koliinu sve dok ih ne prestanete troiti. Tada je uslijedio savjet o
poslu: odmah se vratiti na posao, u prijateljsku okolinu.
Kakva vrsta posla? upitao je ovjek.
Ona vrsta koju ste i prije radili, ili za koju otkrijete da je vie u
skladu s vaom prirodom i tjelesnim sklonostima.
Zatim jedno vano pitanje. Ima li bilo kakvih savjeta s obzirom
na mentalno ili duhovno tijelo?
Bio je ugodno iznenaen. Tijekom iscjeljivanja kod toga su se
ovjeka razvili i duh i um. Kad je tijelo prikupilo dovoljno mental
ne snage, zapoeo je oporavak. Zamislite si uzor i ravnajte se prema
njemu.
U svibnju 1931. godine bolesnik se u potpunosti oporavio. Udru
ga za istraivanje i prosvjetljivanje objavila je pismo zahvalnosti koje je
Cayceu napisala bolesnikova urjakinja. Skinuli ste mi ogromnu od
govornost s ramena. Dobro se osjea, i svakoga dana neprestano pri
a o vama. est mjeseci kasnije bolesnik je dodao svoje vlastito svje
doanstvo. Njegovo ime nije bilo spomenuto, iako je bilo slobodno to
uiniti, zajedno s ovim ljubaznim pismom: Piem vam ovo pismo u
znak potovanja prema svemu onome to ste uinili za mene. Kad sam
se prepustio vaoj brizi nisam mogao pisati svojim rukama, a noge su
mi bile djelomino oduzete, pa ih nisam mogao ispraviti. Imao sam sa
mo ezdeset i tri kilograma. U takvom sam stanju bio ve i prethodnih
est mjeseci, a neprestano mi je bilo sve loije. U Cayceovoj sam bol
nici proveo tek tjedan dana, i poeo sam pisati pisma kui, noge su mi
143

se izravnale, i sve od tada postepeno dobivam na teini. Sada imam

osamdeset i dva kilograma. Lijenici su mi rekli da mojoj bolesti ne
mogu pomoi. Petoga sam svibnja 1931. godine bio u stanju otii na
posao, osam mjeseci nakon to sam poeo s vaim tretmanom, kojeg
nisam preskoio niti jednoga dana. Kad sam se vratio kui svi su bili
vie nego iznenaeni kad su vidjeli da hodam jednako dobro kao i
prije. Ne mogu pronai rijei kojima bih izrazio svoje potovanje i zah
valnost. Kao to znate, kad ljudi prvi put uju za itanje, ne mogu vje
rovati u to. Ni ja u poetku nisam vjerovao, i nadam se da e vam i
drugi ljudi koji su bolesni dopustiti da im pomognete prije nego to bu
de prekasno.
Cayceovi su napici izazivali zaprepatenje kod ljekarnika, koji ni
kada prije nisu vidjeli takvo to. Kao mladi ljekarnik koji je tek izaao
s koleda u Richmondu, u Virginiji, Milton H. Snyder mrtio se nad re
ceptima sastavljenima od ljekovitih trava i korijenja koje je Cayce slao
u ljekarnu Virginije Beacha, gdje je Snyder radio. Na primjer, u jed
nom je receptu ovjek koji nikada nije ni pogledao u medicinsku knji
gu ili ljekarniko glasilo za svoga bolesnika naruio 56 gr vrcanog me
da, kojeg treba dovesti do kuhanja u 113 gr prokuhane vode, a tada
- prije nego se do kraja ohladi, ali nakon to se prestalo pariti - doda
ti: ekstrakt divljeg ginsenga, tinkturu stilingije, ekstrakt divlje bijele re
pe, ekstrakt divljeg umbira (napravljenog od same biljke) i ekstrakt
od kore kininovca. Upute bijahu izriite: Otopinu protresite prije ne
go uzmete propisanu koliinu, koja iznosi pola ajne liice dva puta
dnevno, po mogunosti prije jutarnjeg objeda, i prije spavanja nave
er. Potroite cijelu koliinu.
S vremenom se Snyder premjestio iz ljekarne u posao s nakitom,
otvorivi trgovinu u Portsmouthu, u Virginiji. Meutim, misli su mu se
esto vraale onom udaku Cayceu. Koliko se prisjeao, nitko nije po
kazivao vie brinosti za bolesnika, ukljuujui i neumjereno zanima
nje za mjeavine koje je odreivao u svojim itanjima, a o kojima je
neprestano govorio. U poetku je stajao iznad mene, prisjea se
Snyder, da bi se uvjerio da sam pripravak zagrijao u emajliranom, a
ne metalnom loncu, tako da se ne pojavi opasnost od otrovanja.
Snyder je smatrao da sve od srednjovjekovnih alkemiara nije bilo tak
vih pripravaka kakvi su bili Cayceovi, ali su i korijenje i biljke bile u
svakom sluaju bezopasne, ako ve ne i korisne, i nije se predomiljao
hoe li ih napraviti ili nee. Nije bilo sumnje u Cayceovu iskrenost,
otezao je Snyder rijei, elio je da sve bude napravljeno upravo ona
ko kako je naredio.
Je li se Snyder ikada upustio u itanje?
Sjea se jednoga itanja, jo u sijenju 1931. godine, nedugo na
kon to je Cayceova bolnica zatvorena. Muio ga je mokrani mjehur
144

i glavobolje, a njegov je poslodavac, S. J. Benstock za njega ugovorio

itanje. Snydera se itanje nije dojmilo. Mislim da mi nije pomogao,
zamiljeno je rekao, ali bio je drag ovjek, sasvim neuobiajen.
Shvatio sam, rekoh, da njegove upute pomau gotovo svima
koji uine upravo ono to je Cayce predloio.
Pa, sada se ne sjeam to mi je rekao, odgovori Snyder, jer je
to bilo prilino davno, ali sam konano otiao u Charlottesville, do
jednog lijenika, i on me je izlijeio.
Mogu li pogledati vae itanje? upitao sam.
Snyder se nasmijao. I sam bih bio znatieljan kad bih znao gdje
se nalazi.
Nije bilo nimalo teko pronai to itanje. Snyderu je u to doba bi
lo dvadeset i etiri godine. U njegovom pisamcu nije bilo nikakvih ob
janjenja, nikakvog nagovjetaja o potekoama, samo zahtjev za
itanjem.
Cayceovo je itanje bilo prilino kratko. Uglavnom, rekao je Cay
ce, klijent je u dobrom stanju, organski zdrav, iako nepravilno funk
cionira. Neke je svoje potekoe pripisivao probavnom i ivanom
sustavu, to je povremeno izazivalo glavobolje, kao i potekoe s oi
ma i grlom.
U svakom sluaju, Cayce je pronaao glavobolje.
K tome, nastavljalo se itanje, zbog takvih stanja otrovi su se po
eli iriti tijelom, i stvarali su pritisak u razliitim dijelovima tijela. Cayceov je recept bio jednostavan, moda i previe. Predloio je prehra
nu koja bi se borila s kiselim silama u tijelu i osteopatsko namjetanje
vratnog dijela kraljenice, kao i gornjeg dijela lea, tako da ivani im
pulsi, koji su sada pod pritiskom koji ih oslabljuje, ponu normalno
djelovati.
To je bilo cijelo itanje, ali je Snyder imao nekoliko pitanja. to
je dovelo do ovoga odreenog oboljenja?
Stvaranjem ravnotee u probavnom sustavu i sustavu asimilaci
je, odgovorio je Cayce, prevladat emo te poremeaje. A prevladat
emo ujedno i pritisak koji se javlja u donjem dijelu sustava, jer taj pri
tisak kao da utjee i na same lijezde s unutranjim izluivanjem.
Prisjetio sam se da mi je Snyder rekao da ima potekoa s mo
kranim mjehurom.
Jesu li bubrezi u dobrom stanju? uslijedilo je pitanje.
U njima postoji simpatiki poremeaj, koji proizlazi iz prevelikog
pritiska kojeg uzrokuju otrovi. Otklonite pritisak koji stvara otrove i to
e se stanje normalizirati.
Snyder je zatim upitao koliko esto treba raditi namjetanje kra
ljenice.
145

Barem dva puta tjedno, sve dok se miine sile i ivana sredita
ne usklade kroz modano-kraljeniki sustav.
Snyder koji se prije toga bio obratio lijeniku, sada upita: Je li na
in lijeenja koji mi je preporuen ispravan?
Cayce je suho odgovorio: Da je ispravan, mi ga ne bismo mijen
jali.
Proitavi itanje, uinilo mi se da je Cayce ipak napola bio u pra
vu. Njegova je dijagnoza bila ispravna - glavobolje i pritisak u donjem
dijelu svakako se mogao primijeniti na bubrege. Kako bi se moglo do
goditi da je pogrijeio?
Ponovo sam se vratio Snyderu. Bio je podjednako ljubazan kao i
prije.
Iznenada mi je neto palo na pamet. to vam je uinio osteopat? upitao sam ga.
Koji osteopat? upitao je Snyder.
Onaj koji vam je radio namjetanje koje je propisao Cayce.
Snyderov je glas i dalje bio ugodan. Nikada nisam mnogo u to
vjerovao.
Pa, rekoh, to je ono to vam je Cayce preporuio.
Zbilja - pa, sada se prisjeam da je bilo neto slino. Nisam tome
pridavao mnogo panje.
Znai da se niste drali njegovih uputa?
Pretpostavljam da nisam, jer nisam otiao niti jednom osteopatu,
i nisam dobio namjetanje. Tada mi se to jednostavno nije svialo.
Snyderov je glas postao gotovo sjetan. Rado bih saznao to bi je
dan od osteopata sada rekao o onome to je Cayce ispriao za mene
- javite mi ako saznate.
Tjedan dana kasnije, Snyderovo sam itanje pokazao Haroldu J.
Reillyju. On ga je struno procijenio. Namjetanje o kojem Cayce ov
dje govori, rekao je, vjerojatno bi otklonilo pritisak s bubrega. To je
podruje bilo zahvaeno.
Cayceov sveobuhvatni um istraivao je i javno, kao i pojedinano
zdravlje. U svjetlu nedavnih protuslovlja u odnosu na stavljanje fluora
u vodu gradskog vodovoda, ini mi se vrijednim zabiljeiti da se Cay
ce protivio nekritinom stavljanju fluora u vodu, upozoravajui da bi
fluor mogao napraviti opasne spojeve s mineralima koji ve postoje u
vodi.
Cayce se prvi put pozabavio tim problemom u rujnu 1943. godi
ne, kad je jedan stomatolog-istraiva upitao: Je li tono da uzimanje
odreenog oblika i koliine fluora u vodi za pie moe uzrokovati iz
bijanje mrlja na zubima?
146

To je svakako istina, odgovorio je Cayce. Ali isto tako i nije isti

na, ako se ne provjere druge tvari s kojima se fluor moe mijeati u vo
di za pie. Poeo je objanjavati: Ako se odreeni postotak fluora po
mijea sa slobodnim vapnencem, smatrat emo da je to korisno. Ako
postoje odreeni postotci magnezija, sumpora i slinih elemenata, ta
da emo imati, pod jedan, mrlje na zubima: pod dva, truljenje desni.
Stomatolog je upitao: Uzrokuju li prevelike koliine fluora trulje
nje zubi, i gdje je granica?
Obratite pozornost na ono to je upravo reeno, rekao je Cay
ce. To ovisi o kombinacijama vie nego to ovisi o samoj koliini fluo
ra. Ipak bi prevelike koliine fluora mogle dovesti do tetne kemijske
reakcije u tijelu, koja bi se uglavnom oitovala na zubima. Ali, vano
je naglasiti, da se prevelika koliina fluora u vodi ne bi toliko oitova
la na zubima, kao to bi se oitovala u drugim procesima koji bi se
mogli odraavati na zubima; ne bi bila uzrok propadanja zubi, nego bi
stvarala poremeaj koji bi mogao dovesti do propadanja zubi.
Cayce je ponovio svoje upozorenje o magneziju i sumporu u
kombinaciji s fluorom, dodavi opomenu o pretjeranim zalihama e
ljeza. Kad god se radi o eljezu ili sumporu ili magneziju, budi opre
zan!
U prilino neobinom zapisu, kad se uzme u obzir da Cayce nije
imao nikakvog svjesnog znanja o potekoama s fluorom, ukratko je
iznio neke podatke o pojavi fluora u vodi, istaknuvi da u svom koris
nom obliku moe sluiti kao sigurnosni nadzor u umjetnom dodava
nju fluora u vodu za pie. Ima odreenih podruja u Sjedinjenim Dr
avama, rekao je, kao to su dijelovi Texasa, Arizone, Wyominga,
gdje rijetko dolazi do kvarenja zubi. (I gdje se fluor pojavljuje u koris
nim koliinama). Prouite vodu iz tih podruja - pokazat e se da ne
ma eljeza ili sumpora, ili nema prevelikih koliina sumpora.
Cayce je istaknuo da uspjeh bilo kakvog pokusa s fluorom u vodi
za pie u potpunosti ovisi o osobinama vode u koju ga se eli dodati.
Ima mnogo podruja u kojima bi se dodavanje fluora u vodu, uz
mnotvo drugih kemijskih elemenata, pokazalo izuzetno korisnim. Ima
pak i drugih podruja gdje bi ak i mala koliina dodanog fluora bila
vrlo tetna jer se ne moe tono odrediti koja bi se koliina trebala
dodati u vodu, osim u odreenom stupnju postojanja drugih kemijskih
elemenata (koji tvore korisne mjeavine) s kojima bi se fluor mijeao
u vodi za pie. Izdvojio je podruja u sredinjem Texasu, sjeveroza
padnoj Arizoni i oko grada Cheyenne u Wyomingu, gdje bi fluor
pomijean s drugim prirodnim elementima zaustavio propadanje zubi.
Meutim, dodatna bi voda, dopremljena iz drugih podruja, mogla
izmijeniti ovu prirodnu terapiju. Ondje gdje bi se dopremila voda iz
drugih krajeva, pronale bi se razlike u koliinama magnezija i drugih
147

kemikalija - kao to su arsen i sline njemu - a to bi uzrokovalo uni

tenje zubi.
Kad su ga zapitali koji je najbolji nain zatite zubi, Cayce je odgo
vorio da je ravnotea eljeza najznaajnija. Odravati najbolje fiziko
zdravlje tijela i tititi ga od eljeza ili eljeznih proizvoda koji mogu pos
tati dio tijela na ovaj ili onaj nain. One (zalihe eljeza) su potrebne,
ali kad njihov postotak prijee normalan postotak, zubi prestaju biti
zdravi.
Koji su drugi imbenici, raspitivao se stomatolog, koji upravlja
ju i utjeu na pojavljivanje mrlja na zubnoj caklini i na truljenje zubi?
Praktini Cayce je odgovorio: Openito zdravlje tijela i kemijski
procesi koji su dio probavnog sustava, proces probave, kemijski pro
cesi u probavi i krvotok.
Stomatolog se vratio pitanju fluora. Bi li bilo potrebno vodu za
pie na odreenim mjestima obogatiti odreenim postotkom fluora
da bi se zubi zatitili od propadanja i da bi se sprijeila pojava mrlja na
zubima? Ako bi trebalo, kako i gdje?
Cayce je ponovo naglasio da vrijednost dodavanja fluora u vodu
za pie u potpunosti ovisi o vrsti vode. To bi se trebalo ispitati u raz
liitim podrujima, uglavnom kako je ve reeno. U Ohiou jedva da
ima i jedno mjesto u kojem to ne bi bilo korisno napraviti, jer bi to
izazvalo bolje djelovanje titne lijezde; dok bi za opu upotrebu u
takvim podrujima kao to je Illinois (recimo na krajnjem sjeveru) tako
neto bilo tetno. Dodavanje fluora nuno bi zahtijevalo pokuse, pre
ma koliinama drugih minerala ili elemenata u vodi.
Koliko god Cayce bio izuzetan, nisu svi njegovi bolesnici bili
zadovoljni. Ja sam susreo jednoga od njih, koji se bavio istraivanjima
vidovitosti, i koji je bio sasvim razoaran tretmanom kojeg je dobio.
ak i sada, dvadeset i pet godina kasnije, uporno je tvrdio da je Cayce
bio varalica. Tretman samo to me nije stajao ivota, rekao mi je, s
vatrom u oima. Cayce nije uope znao to radi.
Budui da sam ve razgovarao s velikim brojem ljudi kojima je
Cayce na udesan nain pomogao, natuknuo sam da je moda neto
sluajno polo po zlu. Moda niste, rekao sam, uinili sve ono to
ste trebali uiniti.
Moj prijatelj koji je imao probavne smetnje dobio je i ir. Uinio
sam ono to mi je rekao da uinim, zareao je. Cayce me s mojim
irom poslao kiropraktiaru, a on me gotovo ubio.
Moda kiropraktiar nije napravio ono to je trebao uiniti, na
govijestio sam. Upute su esto bile vrlo sloene, pa se pogreka lako
mogla potkrasti. To se vie puta dogodilo. Osim toga, uvijek je posto
jala jedna doputena koliina pogreki, jer se ustanovilo da je Cayce
148

bio u pravu barem u devedeset i sedam posto svojih itanja, to je izu

zetan prosjek.
Istraiva me mrano pogledao. Nemojte nasjesti toj ludoriji,
rekao je. Da nije bilo lijenika, ja danas ne bih bio ovdje.
Nakon toga sam saznao da je taj ovjek kritizirao Caycea pred no
vinarkom, koja je iznijela i svoje negativno miljenje, i to o honorari
ma koje je Cayce zahtijevao od svojih klijenata. Ta je posljednja optu
ba bila oigledno besmislena, jer se danas u Cayceovoj zakladi nita
ne naplauje, budui da nema ni itanja!
S obzirom na takvu optubu, odluio sam provjeriti to itanje. Sva
su se itanja nalazila u dosjeima Udruge za istraivanje i prosvjetljenje
u Virginija Beachu. To je itanje obavljeno drugog studenog 1938. go
dine. Cayce je otkrio da kod tada etrdesetogodinjeg istraivaa
postoji jak poremeaj u elucu, dvanaesniku i u cijelom probavnom
sustavu. Tada se jo nije bio pojavio ir, nego se tek pripremao za izbi
janje. To je bila prilino dobra dijagnoza, pomislio sam, budui da je
Cayce imao samo ime i adresu. Jo nema znakova pojave oteenja
ili ireva na pilorusu, donjem dijelu eluca, zloslutno je izjavio Cayce,
ali ve postoje naznake katara na dvanaesniku i pilorusu.
Preporuio je uravnoteenu prehranu: Ne previe bijeloga kru
ha, ne previe mesa, a nikada ne jesti prenu hranu. Moj je prijatelj,
kao i ja, kolerinog7 temperamenta, to je, kako se ini, sindrom istra
itelja, pa je Cayce preporuio: Kad god bie osjea veliku tjeskobu
ili napetost, ne smije jesti, osobito sirove jabuke ili banane, a niti bilo
kakvo voe koje po svojoj prirodi stvara kiselinu. K tome je preporu
io hidroterapiju, ispiranje crijeva i tretman elektroterapije, za potica
nje na djelovanje sustava, osobito u dijelu eluca, oita i sredita u
modano-kraljenikom sustavu iz kojeg organi za asimilaciju i proba
vu primaju svoje impulse.
Nastavio sam istraivati taj dosje. etiri dana nakon prvog itanja
moj je prijatelj, zahvalno, napisao Cayceu da je itanje bilo izuzetno
i da se u svim pojedinostima slae s dijagnozom moga lijenika. Pri
mijetio je: Nekoliko sam tjedana patio od jakih bolova, kao to ste vi
izjavili, koji su se pojavili zbog djelominog zatvaranja zalistaka na
pilorusu, do ega je dolo zbog ivane napetosti. S nadom se upus
tio u izvravanje tretmana. Primijetio sam, prelistavajui dosje, da ni
nakon mjesec dana nije izvijestio o veem ublaavanju simptoma.
Poslao je zahtjev za dodatnim itanjem, zamolivi Cayce da bude od
reeniji: Koliko este elektroterapije - i koje vrste?
7 Kolerik, od gr. chole - u; energina osoba koja se lako uzbuuje; naprasit
ovjek nagle udi, lako plane, ali brzo i zaboravlja: primj. prev.
149

Dvadeset i treeg prosinca 1938. godine Cayce je obavio i drugo

itanje, istiui da postoji odreeno obrnuto strujanje iz dvanaesnika
i pilorusa u eludac. Preporuio je vie hidroterapije, ali je upozorio
ovjeka na elektroterapiju. Primjenjivale su se previe jake elektrine
sile. Donekle preotre. Koristite istu vrstu, ali ne tako snanu i ne toli
ko mnogo. Tri tjedna kasnije, sedamnaestoga sijenja 1939. godine,
moj je prijatelj ponovo pisao Cayceu, traei jo jedno itanje. Vi ste
mi svakako bili izvanredni i mnogo ste mi pomogli. Postavio je pitanje:
Trebam li se jo uvijek drati tretmana kojeg ste mi prije predloili?
Cayce je, ne slaui se s elektroterapijom kakvu je bolesnik dobi
vao, naredio da se s njom prekine. Reakcije koje bi gotovo mogle do
vesti do dodatnog izljeva krvi, ili krvarenja, rekao je, javljaju se zbog
prevelike koliine elektrinih sila. Meutim, preporuio je osteopatski tretman i novog terapeuta.
Moga se prijatelja ponovo Cayce duboko dojmio. Gotovo je nev
jerojatno, ali pravilno je uoio to se dogodilo, iako se u tome razdob
lju nije susretao s bolesnikom, koji je tijekom cijele ove izmjene poru
ka boravio u New Yorku.
Vae je itanje bilo izvrsno, priznao je. Prije dva tjedna dolo je
do krvarenja, a prije toga bilo je jo jedno krvarenje, i to na stolu dok
sam dobivao previe snaan elektrini tretman. Sada se vratio svome
vlastitom lijeniku, koji je bio blagonaklono raspoloen prema itanji
ma, pa je i sam elio jedno pokusno itanje.
Vaa su itanja, nastavljao je moj prijatelj, zadivljujue tona i
potanka - nadasve otvorena - ak i kad se radi o ispravljanju onih uputa koje ste mi s dobrom namjerom dali prije. Ujedno su mi i jako
mnogo pomogla.
Tada je moj prijatelj zatraio ivotno itanje, i zakazan je sastanak.
Dva tjedna kasnije, ponovo je izvijestio o svome stanju. Mnogo se bo
lje osjeam. Bio sam na nekoliko rendgenskih pregleda koji su potvr
dili ono to ste vi izjavili u svojim itanjima. Isto su. tako potvrdila vau
izjavu da je krvarenje izazvano preotrim elektrinim tretmanom.
Moj je prijatelj bio ogoren na terapeuta, ali je za Caycea imao samo
pohvalne rijei. Otkriveno je i stanje neposredno prije pojave ira
(jo jedna potvrda), ali uz pravilan postupak krvarenje se moglo otklo
niti, kako vaa itanja i ukazuju.
Sljedeih nekoliko godina razvijala se prijateljska prepiska izmeu
Cayceovih i moga prijatelja, a 1952. godine, sedam godina nakon
mistikove smrti, pojavile su se prve naznake zamjerki. U ono doba ni
sam krivio Edgara Caycea, pisao je. Krivio sam sebe to sam slijepo
slijedio itanje, a da ga nisam ponovo provjerio.
Ako je bilo to polo po zlu - to oigledno jest - bilo je jasno da
se to dogodilo u primjeni terapije, to uvijek postoji kao mogunost,
150

na bilo kojoj klinici, bolnici ili ambulanti, gdje se u obzir mora uzeti
ljudska slabost.
Zanimale su me zamjerke upuene onamo gdje su stizale samo
pohvale.
Poznajete li moga prijatelja? upitao sam jednog Cayceovog pri
jatelja.
Kimnuo je. Poznajem ga i svia mi se.
Sjeate li se njegovog sluaja?
Na trenutak je oklijevao. Sjeam se da mu je Cayce preporuio
elektroterapiju, a da je terapeut moda primijenio previe jaku terapi
ju. Pogledao me je s osmjehom. Ali nisam znao da zbog toga krivi
Caycea, budui da je kasnije jako elio napisati knjigu o njemu, ali ju
je umjesto njega napisao Tom Sugrue.

151

Cayceovi zapisi o raku dobro su proueni, a razliite su terapije za i

enje organizma privukle poveliku panju. Meutim, nad jednim su se
postupkom kojega je Cayce predlagao udili ak i oni koji su mu bili
najvjerniji. Jer je Cayce zastupao upotrebu seruma pripremljenu od
zeje krvi. Istina, to je uinio u samo pet od sedamdeset i osam slua
jeva u kojima je dijagnosticirao rak, ali ipak je taj postupak bio prilino
udan. Zeju je krv preporuivao oigledno u sluajevima raka lijez
da s unutranjim luenjem, odnosno raka titne lijezde. U dva ili tri
sluaja je izjavio da zecu treba oderati kou i unutranju stranu, jo
uvijek toplu od krvi, prisloniti na ugroeno podruje, u ovom sluaju
na enska prsa.
U jednom itanju koje je dao jo 1926. godine, za nekog ovjeka
iz New Yorka, oboljelog od raka, sasvim je izriito preporuio zeca, i
za vanjsku i za unutarnju upotrebu. Upitali su ga: Treba li i krzno sta
viti na tijelo, kao i unutranju stranu?, a on je odgovorio: Ako krzno
ostane okrenuto prema van, tada pomae toplina ivotinje.
A tada je opisao kako treba napraviti serum protiv raka, ili se
moe pripraviti serum od gnoja koji se izvue iz toga tijela, a zatim taj
gnoj treba utrcati zecu izmeu pleki, a kad to izazove upalu, to se
utrca ili stavi preko rane i dovest e do iscjeljenja. Ili treba uzgojiti kul
turu od toga i utrcati je u krv ovoga tijela.
etiri je godine kasnije radio itanje za enu oboljelu od raka, pre
poruio zeji serum, i dao upute za njegovu pripravu. Odmah nakon
glavnog itanja ena ga je upitala: Gdje mogu nabaviti taj serum?
A on je odgovorio: Jo nije pripravljen.
Kako ga mogu napraviti?
U ovome je odgovoru kao mogunost uz zeca naveo jo i gove
do. To treba izvui potkonom iglom. Kad se to izvue, tada se napra
vi kultura u tkivu iste ivotinje iz koje je izvueno, bilo to govedo ili
zec. Tada se ta kultura primijeni na ljudsko tijelo, ili se izvue krv i kul
tura se napravi za ljudsko tijelo, a zatim se na njega i primijeni. Moraju
se svakako provoditi pokusi, da bi se otkrila prava toplina, moraju se
poduzeti mjere predostronosti u smislu karaktera stanice koju e
unititi napravljena kultura, a zatim i aktivnost ivotinje i ovjeka kad
152

se to primijeni. Ali za ovakvu bolest (oigledno se radi o raku dojke)

ovakav e pripravak biti uinkovit u barem pedeset posto takvih obo
ljenja.
Cayce je bio mrtav vie od dvadeset godina kad su u travnju
1966. godine prve stranice amerikih novina preplavili zapanjujui
naslovi: skupina lijenika s dravnog sveuilita Wayne, u Detroitu, iz
vijestila o lijeku protiv raka, odnosno o serumu pripravljenom od krvi
zeca i stanica raka samog bolesnika.
To je oigledno bilo upravo ono to je Cayce predviao; osobito
njegovo panje vrijedno upozorenje da se poduzmu prave mjere
predostronosti s obzirom na karakter stanica.
Do tada je zejim serumom lijeeno samo dvadeset bolesnika, ta
ko da je Ameriko drutvo za borbu protiv raka mudro upozorilo sta
novnitvo da ne gaji lane nade. Svi lijeeni tim serumom bili su slu
ajevi kojima vie nije bilo pomoi. Ipak, istraivaka je ekipa, koju su
predvodili lijenici Paul L. Wolf i Norbert Czajkowski, izvijestila da su
se dva sluaja u potpunosti izlijeila, a da je u osam sluajeva dolo do
stabilizacije ili smanjivanja rasta tumora. Ostalih je deset umrlo. Do
potpunog je iscjeljenja dolo u sluaju raka dojke i raka koe eljusti.
Zaustavljen je rast tumora koe, plua i guterae.
Lijenici iz Detroita svoj su istraivaki projekt zapoeli prije etiri
godine. Postupak se sastoji u tome, izvijestio je New York Times, da
se tijelo oboljeloga od raka navede da svoj rak prepozna kao stranu
tvar, i da se time pokrene obrambeni sustav na djelovanje. Proces je
bio slian onome kojeg je propisao Cayce. Otkloni se bolesnikov tu
mor. Tada se stanice tumora kemijski mijeaju sa stranim bjelanevina
ma i gamaglobulinom iz seruma pripravljenog od zeje krvi. Ta mje
avina gamaglobulina i stanica tumora utrcava se u bolesnika u raz
macima od nekoliko tjedana.
New York Herald Tribune izvijestio je da se dr. Wolf dao na pove
zivanje bolesnikovih vlastitih stanica raka sa zejom krvi. Odrezao bi
dio bolesnikovog bolesnog tkiva i razdvojio ga na pojedinane stani
ce. Nakon to bi stanice tretirao sa zejom krvlju i kemijski ih povezao,
cijelu bi mjeavinu utrcao u bolesnikovo tijelo. A tako je Cayce i pre
poruio.
U krvi tako lijeenih bolesnika medicinska je ekipa pronala antiti
jela koja su se borila protiv upravo toga oblika raka. Dr. Wolf se na
dao da bi, ako uspije izazvati alergiju na rak, odnosno, antitijela koja
bi se borila protiv raka, kao to se tijelo katkad bori protiv penicilina,
mogao imati priliku unititi rak. Isto je tako znao da je stvaranje antiti
jela mogue potaknuti nekom 'nevinom' kemikalijom koju bi povezao
s bjelanevinom potpuno stranom ovjekovom tijelu.
153

Jedna od potekoa, koju je Cayce iznio u drugim itanjima o ra

ku, sastoji se u tome to je rak nekontrolirani rast stanica koje su sline
normalnim stanicama; stanice raka navode tjelesni obrambeni sustav
da pomisli kako te stanice imaju pravo biti ondje. Kod takvih bolesni
ka, izvijestio je Times, tjelesni obrambeni sustav ne prepoznaje tkivo
tumora kao neto strano i ne stvara antitijela za borbu protiv njega.
S jo sam se veim zanimanjem okrenuo Cayceovim zapisima o
raku. to je jo Cayce preporuio i koliko se to inilo nevjerojatnim?
Hoe li znanosti trebati jo dvadeset, trideset ili pedeset godina da
mukotrpno otkrije ono to je Cayce mogao saznati im bi zaspao?
Na zapisima o raku stajalo je upozorenje da ekstrakte nestrunjaci
ne smiju koristiti kao recepte za lijeenje bolesti. Sve u svemu, Cay
ce je o raku obavio tristo ezdeset itanja, za sedamdeset i osam boles
nika, a nakon njegove smrti ta su itanja saeta da bi pruila cjelovitu
sliku smrtonosne bolesti. Cayce je tvrdio da ima mnogo vrsta raka, de
vetnaest varijacija, vanjskih i unutranjih, do kojih dolazi zbog pore
meaja lijezda s unutranjim izluivanjem ili organskih poremeaja,
ili zbog zaraznih sila koje se stvaraju u modricama.
Davno prije nego je definiran suvremeni pojam raka, Cayce je
opisao razliku izmeu dobroudnog i zloudnog rasta. ir je rast div
ljeg ili zaraenog mesa, dok je rak rast koji se hrani staninom sna
gom. Strani sarkom, rekao je Cayce, uzrokuje unutranje kidanje
tkiva koje nije bilo dovoljno zatieno leukocitima (bijelim tjelecima
koja unitavaju klice), zbog slabe vitalnosti sustava. Iako rak nije nu
no nasljedan, sklonosti se prenose, a krv potomaka trebala bi izgradi
ti svoju krvnu plazmu.
Kod nekih je oblika raka preporuivao ultraljubiaste zrake, koje
se lome kroz zeleno staklo; to se esto kombiniralo s jednom tvari
pod nazivom ivotinjski ugljen, koji se uzima s vodom. Isto je tako pre
poruivao uzimanje pedeset i est grama soka od repe, tako da se repa
kuha u satapar papiru, kako bi se sauvali soli i sok.
Ovom je terapijom Cayce razjasnio cijeli opseni pojam podrijet
la raka, koji se vee uz prevelike koliine otrova u sustavu. Ultra
ljubiaste zrake, koje se primjenjuju od gornjeg do donjeg dijela lea,
dovest e u krvotoku do stvaranja neega to djeluje kao cjedilo ili izbaciva ostataka iskoritenog tkiva.
Objasnio je to podrazumijeva pod iskoritenim tkivom: Svaki
djeli sustava koristi jako mnogo ivotne energije; to (postaje) kao
istroeno tkivo, upravo kao to se i u krvotoku mogu nai iskoritena
tjeleca. Najee se takvo tkivo pronalazi u modricama, ali se ili od
stranjuje ili ga bijele krvne stanice tako ograde, da ne moe nanijeti ni
kakvu tetu tijelu.
154

Mnogima je bilo zanimljivo ono to je Cayce govorio o terapiji

zraenjem. Otkrio je da je najbolje izlagati se ultraljubiastim zracima
koji prolaze kroz zeleno staklo, zbog toga to zeleno posjeduje iscjeliteljsku vibraciju, jo djelotvorniju od prodornih rendgenskih zraka
koje unitavaju tkivo, ali ga nisu u stanju obnoviti. Drugim rijeima,
uniteno tkivo postaje tetno, iskoriteno tkivo.
Cayce je bio vjeni pionir. Godine 1929. prvi je put jednoj eni
koja je bolovala od raka preporuio ivotinjski pepeo. Jednom je nje
zinom prijatelju, kad ga je zapitao -kako da ga pripravi, rekao: Kad se
ugljik koristi u gotovo zrakopraznom prostoru, ako se talog koji se
dobiva izgaranjem (u ivinoj kvarcnoj svjetiljci) sauva, pokazat e se
da je, kad ga se uzima iznutra, korisniji od vode tretirane radijem.
Prijatelj je pravio pokuse s takvim pepelom, proizvodei ga sve do
svoje smrti deset godina kasnije. Taj je proizvod, izvijestio je, ui
njen sigurnim uzimanjem bambusovih vlakana i provoenjem sna
ne elektrine struje kroz njega, da bi se dobilo djelomino izgaranje.
Vrijednost tako dobivenog proizvoda oigledno je u vibraciji koja je
na neki nain slina aktiviranoj hrani koju proizvode njemaki znan
stvenici.
Vibracije o kojima se radi uglavnom su elektrine vibracije; one
odraavaju zdravlje i ivotnu energiju pojedinca. A Cayce je ponovo
bio desecima godina ispred svoga vremena, jer su ueni profesori tek
nedavno otkrili da je ljudsko tijelo jedno veliko magnetsko polje.
ivot je, po svome izrazu u ljudskome tijelu, rekao je, elektrine
prirode. Vibracije niskih elektrinih sila, a ne vibracije visokih sila
(koje su unitile tkivo u ovom sluaju) stvaraju ivotvorne uinke.
I kod sarkoma i kod melanoma, Cayce je savjetovao osobitu hra
nu za proiavanje, u skladu sa svojim shvaanjem raka kao usput
nog proizvoda nakupljenih otpadnih tvari u organizmu. Jednom je
oboljelome rekao: Neko vrijeme ivite uglavnom od lubenica, mrkvi
i repe, i uzimajte ih svakoga dana. To je ovako objasnio: Lubenica je
za aktivnost jetre i bubrega, repa i mrkva za proiavanje krvi, osobi
to kad se uzima sa ajem i melemom od trpuca8.
I aj i melem radi se od njenih vrhova listova biljke trpuca; me
lem isuuje bradavice i madee koji su se upalili i bole i iz kojih curi,
a aj proiuje iznutra.
Jedan gram prevencije, sasvim jasno, vrijedi vie od kilograma
lijeka. Cayce je esto navodio badem kao preventivu. Jedan oblik
vitamina moe se dobiti iz nekih oraastih plodova - kao to je badem

Trputac, Plantago lanceolata; prim. prev.

155

- a koristan je i kao preventiva. Na nekim je drugim mjestima bio

odreeniji. A ako se svakoga dana uzima po jedan badem, i ako se
to neprestano radi, u tijelu se nikada nee nakupiti tumori ili sline
takve nakupine. Jedan badem dnevno mnogo e lake drati lijenike
na udaljenosti, nego jabuke. Badem ga je poticao na pjesnike izra
ze: Jer zbog jabuke je dolo do Pada, a ne zbog badema; badem
cvjeta kad je sve drugo mrtvo.
Bademi su se, kao predmet itanja, neprestano vraali. Netko ga
je jednom pitao bi li trebao nastaviti masaom s uljem kikirikija. Cayce je odgovorio: Nema nieg boljeg od toga. Takva masaa tijelo ops
krbljuje energijom. A upravo kao to se osoba koja dnevno pojede
dva ili tri badema nikada ne treba plaiti raka, tako i ona osoba koju
netko jednom tjedno izmasira uljem od kikirikija, nikada se ne mora
plaiti artritisa. Na slian je nain izgovoren jo jedan dragulj: U jaje
tu kornjae mogu se pronai tvari za dugovjenost koje se stvaraju u
nekim staninim silama tijela.
Budui da su Cayceove dijagnoze esto bile bez medicinskih pot
vrda, sumnjiavci su tvrdili da se Cayceovi lijekovi za rak mogu uzi
mati za sve - od histerije do tucanja. Meutim, k njemu su, od lije
nika, dolazili pravi sluajevi raka i dobili su pomo, prema istraiva
njima koja je Udruga za istraivanje i prosvjetljenje godinama provo
dila. Za jednu je takvu bolesnicu, sredovjenu enu, njezina lijenica
smatrala da bi velika operacija, kakvu su preporuivali drugi lijenici,
bila pogubna. U prosincu 1937. godine, kao i obino, Cayce je obavio
itanje, a da bolesnicu nije ni vidio. Dok je stanje jako dobro shva
eno, uzroci, i sve ono to e djelovati na njih, nisu. Identificirao je
rak i njegovu prirodu. Otkrili smo da se radi o sarkomu, o tekom sta
nju, koje se hrani limfom i krvotokom. Opisao je neku vrstu nateza
nja izmeu raka i prirodnog otpora tijela.
Pratio je podrijetlo ovog osobitog sluaja raka. On (rak) pojavio
se najprije i prvenstveno zbog prevelikih koliina mesa koje su u sebi
nosile zaraznu silu i koje su, radei zajedno s prsnim lijezdama, kroz
nadraenost i kroz razaranje staninih sila, stvorile poetak stvrdnjavanja u tim lijezdama u prsima. S toga se mjesta rak uvukao u sustav
razliitim kvricama, ili malim grudicama, koje su se pojavljivale tije
kom raspada odreenih staninih sila u limfi, a utjecale su i na krv. Uza
sve to dolo je i do slabljenja organa.
Cayce je za ovaj osobiti sluaj raka preporuio niz postupaka koji
bi potakli prirodne obrambene snage limfe, i poboljale i cirkulaciju i
odstranjivanje otpadnih tvari. Potaknite ona sredita u modano-kraljenikom sustavu na kojima se vri drenaa limfe kroz otklanjanje
otpadnih tvari. To je trebalo uiniti putem elektrine terapije slabe
vibracijske sile. Zatim: Barem jednom tjedno uzimati maksimalnu do156

zu atropina9, i to kroz elektrine anode (vlana baterija), privrene

uz deveti leni kraljeak i uz mlijeni kanal (mjesto gdje se stvara
limfa) i na pupak. Kroz to podruje struja u poetku ne bi trebala pro
laziti due od minute. Atropin koji se na ovaj nain unosi vibracijama
u organizam potaknut e obrambene sposobnosti limfe, iz ega proiz
lazi (to je sam Cayce naglasio) to poticanje razbijanja stanica u tijelu,
ime se unitava njihova uinkovita aktivnost u njima samima.
Postupak je bio prilino istanan. Uzima se maksimalna doza atropi
na, iako se u anodama moe poeti s najmanjim koliinama. Neka se
koristi njegova vibracija, a ne putem injekcija, jer zbog dobi ili uvjeta
injekcije ne bi bile djelotvorne u limfi. Poremeaj su napali i na dru
gim podrujima. Cayce je predloio jednostavnu prehranu s malo ugljikohidrata, kakvu je ve i propisao posljednji lijenik. Ponovo je
naglasio vanost izbacivanja otpadnih tvari. To bi trebalo uvelike po
praviti stanje, i uz pravilne mjere predostronosti, bez zaraze ili pre
hlade ili zaepljenja ili slinih stanja, takvi bi postupci trebali donijeti
olakanje. Drugim rijeima, rak je bolest povezana s opim tjelesnim
stanjem.
Kad bi moglo doi do poboljanja? upitali su ga.
Tijekom prvog kruga, u okviru dvadeset i sedam dana.
Tjedan dana kasnije Cayce je u pismu kojeg je uputio dotinoj
lijenici izrazio poniznost koju je osjeao u pogledu svoje nadarenosti.
Malo je koristi u pokuaju objanjavanja mojih podataka, rekao je
budni Cayce. Ti podaci govore sami za sebe. Nadam se da ete otkri
ti da su na neki nain barem u skladu sa zdravim razumom.
Za est tjedana usnuli je div primio izvjee od te lijenice. im
sam uspjela pokrenuti stroj (za primjenu sredstva elektrinim anoda
ma), provela sam vae upute. Bolesnica je gotovo odmah osjetila da
joj taj postupak pomae. Mi uistinu osjeamo da ovaj sluaj nevjero
jatno dobro napreduje i nadamo se potpunom iscjeljenju. Dodala je
i izraze zahvalnosti. Presretna sam to osjeam da na neki nain s
vama suraujem.
est mjeseci nakon prvoga itanja bolesnica je zatraila provjeru
itanja. Na udesan se nain osjeala bolje nego godinama prije.
Sada se osjeam daleko bolje, pisala je, i zahvalna sam vam za vae
upute lijenici koju ne mogu dovoljno pohvaliti i izraziti joj potovanje
zbog njezinih vjernih i neumornih pokuaja da mi pribavi najvelianstveniji tretman u ovom potencijalno neizljeivom sluaju.
9 Atropin, od gr. atropos - nepromjenjiv, neotklonjiv; alkaloid biljke velebilja,
Atropa belladonna; snaan otrov koji u vrlo malim koliinama smanjuje
greve, a u veim uzrokuje prolazne smetnje vida; prim. prev.

157

Za Caycea je imala bezbroj pitanja: Koliko je stanica raka ostalo

u krvotoku? Preporuujete li daljnju primjenu atropina? Je li bolest o
tetila bilo koji organ ili dio unutranjosti? Ako jest, kakav postupak pre
poruujete? Hoe li se bolest jednom vratiti? Ako se vrati, kako e se
oitovati?
Cayceovo je ponovljeno itanje bilo vrlo potanko. Dolo je do
velikog napretka u smislu opih fizikih sila tijela. Otklonjene su zaraz
ne sile. Meutim, jo uvijek postoje sklonosti. Sustavu koji se bori pro
tiv njih trebat e vie vibracijskih sila koje su pripomogle u otklanjanju
tih uzroka poremeaja. Elektrine tretmane moe se postepeno sma
njivati, a zatim i izostaviti. I s atropinom se moe prestati, osim ako
postoji osjeaj nadraenosti u optoku limfe. Ali sve dok se bolesnica u
potpunosti ne oporavi, ne smije se fiziki naprezati niti se izlagati men
talnoj napetosti.
Cayce nije izriito govorio o pitanju koje se odnosilo na povratak
bolesti. Bolesnica mu ga je ponovo postavila. Odgovor je bio prilino
uvjetovan. To u potpunosti ovisi o stupnju nadraenosti, ili o tome ko
liko je potpuno izvrena eliminacija prije nego doe do ponovnog
oivljavanja stanja. Sklonost je ostala, ali kad je jednom bolest odstra
njena, i izgraene sile zdravlja, tako da se u sustavu uspostavila pri
rodna ravnotea, bolesnica e biti izvan opasnosti. inilo se da se sve
dobro razvija. etiri godine su prole, a rak se jo uvijek nije vratio, i
bolesnica se, oigledno u potpunosti oporavljena, preselila u sunanu
Kaliforniju.
Cayce je esto ponavljao da nema niti jedne neizljeive bolesti,
pod uvjetom da ovjek shvati njezin prvobitni uzrok. Besmisleno je li
jeiti simptome. O Cayceovoj sam filozofiji iscjeljivanja razgovarao sa
svojim bliskim prijateljem iz Los Angelesa, koji je bio uitelj pjevanja,
a najvei dio svoga ivota patio je od psorijaze koja mu je unakazila
kou. Taj je poremeaj nagrdio njegovu osobnost, izazvavi kompleks
manje vrijednosti, popraen obrambenim ponaanjem i nesigurnou. Katkad bi ak i usred ljeta nosio koulje s dugakim rukavima,
kako bi prikrio nadraene crvene tragove na rukama; katkad bi - kad
bi njegova ljutnja izazvala ono najbolje u njemu - nosio odjeu koja
je otkrivala upaljene rane. Na taj je nain pokazivao da mu zapravo
nije stalo. Ali ovako ili onako, bilo je oigledno da se osjeajno gotovo
nikada ne udaljava od svoje bolesti. Zapravo nije vano, rekao je
zajedljivo. Ja sam debeo i star, pa me ionako nitko nikada ne bi za
volio.
Psorijaza je bila jedan od prvih poremeaja koje sam potraio u
Cayceovim itanjima. Pronaao sam tanak dosje o konim oboljenji
ma, kad mi je netko napomenuo da je mjesni osteopat uspjeno lijeio
psorijazu prema itanjima mrtvoga vidovnjaka.
158

Naumio sam posjetiti osteopata, dr. Olisa M. Wakefielda, potova

nog lijenika, koji mi je pomogao s nekoliko jednostavnih namjetanja,
kad sam prije tri godine imao potekoa s iijasom.
U meuvremenu, vratio sam se Cayceovim itanjima o psorijazi.
Jedno je itanje obavljeno za dvadeset i petogodinju enu, koju je
psorijaza muila godinama. Njezina majka, koja se bavila naturopatskim lijeenjem, upitala je Caycea: Koji je uzrok psorijaze? Koji e je
pripravci izlijeiti, ili koja vrsta tretmana? Koliko e trebati vremena za
potpuno iscjeljenje (moje keri)?
Majka je dola do oiglednog zakljuka: Ako moete napraviti
ovo itanje, ono e pomoi ne samo naoj kerki, nego i mnogima
drugima koji boluju od iste bolesti, za koju medicinska znanost oi
gledno nije pronala lijeka.
Kao i obino kad se radilo o zdravstvenim itanjima, Cayce je br
zo preao na stvar, utvrdivi da je bolest sloene prirode i da vodi od
neusklaenosti u probavnom sustavu. Dolo je do stanjivanja stijenki
tankog crijeva; kroz sustav se uvlae otrovi koje sustav pokuava od
straniti povrnom cirkulacijom, a ujedno na estom i sedmom kraljeku postoji pritisak koji dovodi do poremeaja cirkulacije kroz bubrege
i jetru. To pridonosi postojeem stanju, uzrokujui raspukline koje se
pojavljuju kao crvene mrlje ili tokice.
Predloio je osteopatsko namjetanje dva puta tjedno, tijekom tri
tjedna, s postepenim poveavanjem uestalosti. Bit e potrebno sa
mo dvanaest namjetanja, ako se pravilno izvedu, koja e koordinira
ti miine sile u podrujima na kojima se simpatiki i modano-kraIjeniki sustav u veoj mjeri usklauju.
Nakon est osteopatskih tretmana preporuio je mjeavinu pri
premljenu od jednakog broja lica sumpora, Rochelleovih soli i soli
vinske kiseline. Uzimajte jednu ajnu liicu svakoga jutra, ili s vodom
ili suho stavite na jezik, sve dok ne potroite cijelu koliinu. Uslijedile
su i druge upute: Tada neka pone piti aj od utog afrana - prsto
hvat u alicu vrele vode, treba odstajati trideset minuta, zatim procije
diti i piti svake veeri kad je bolesnik spreman za spavanje. Povre
meno, dva ili tri puta tjedno, vodu brijesta - prstohvat brijesta (izmeu
palca i kaiprsta) staviti u alicu, preliti vruom vodom (ne kipuom).
Dobro promijeati i pustiti da odstoji trideset minuta. Piti najbolje uju
tro, a ne u vrijeme kad se pije aj od afrana. Bilo je i prehrambenih
savjeta. Izbaciti masnoe, slatkie i tijesto. Mnogo voa i povra.
Majka se raspitivala ima li psorijaza uvijek isti uzrok.
Nema, odgovorio je Cayce, najei je uzrok nedostatak pra
vog sklada u sustavu izbacivanja otpadnih tvari. Povremeno se pritisak
moe pojaviti u onim podrujima koja naruavaju ravnoteu srca i
159

jetre, ili srca i plua. Ali uvijek je uzrokuje nedostatak limfne cirkulaci
je u probavnom sustavu i to to tijelo zatim upija te tvari.
To je itanje obavljeno u travnju 1944. godine, a ja sam hitro itao
da bih vidio kako je bolesnica napredovala. Na nesreu, djevojka se
nikada nije podvrgla Cayceovom tretmanu. Godinama kasnije, majka
je odgovorila na upitnik koji su joj poslali iz Udruge za istraivanje i
prosvjetljenje: Nikada nismo postupali prema itanju. Moja je kerka
otila kod dva osteopata, a oni su obojica izvrgnuli ruglu tretman, pa
je odustala.
Cayce je bio sretnije ruke sa svojom drugom, dvadesetosmogodinjom bolesnicom, oboljelom od psorijaze. Dijagnoza je bila prilino
slina. Poremeaj koji se javlja kao stanjivanje stijenki crijeva omogu
uje otrovima da prodru do limfe, to dovodi do nadraenosti same
koe. Za toplog vremena javlja se sklonost snanijoj aktivnosti znojenja, to dovodi do jo vee nadraenosti tkiva.
Cayce je ponovo propisao aj od utog afrana, ali je uz taj aj tre
balo povremeno uzimati i aj od svjee skupljene divizme. Uzeti dva
deset i osam grama cvijeta i lia divizme na litru uzavrele vode. Neka
se namae kao obian aj, a moe ga se uvati i do tjedan dana, ako
je spremljen u ledani ili na jako hladnom mjestu. Preporuio je i neke
vanjske postupke. Naveer, nakon kupanja, primijeniti Cuticura
mast, a nakon nje Resinol, dakle jedno za drugim. Primijenite te pri
pravke osobito na podrujima gdje se guli koa. Ne stavljajte na kosu,
nego oko rubova, i na svim ostalim podrujima gdje je koa nadraena.
Savjet po pitanju prehrane bio je malo sloeniji nego prethodni,
jer se tu radilo i o problemu teine. Smanjite uzimanje hrane koja po
sjeduje veu koliinu kalorija, a poveajte unos hrane s veim sadraj
em vitamina, osobito B1 i B4, kao to je sva hrana ute boje. uti
kukuruz u kruhu, kolaima, kai i slino; mrkve i sirove i kuhane; ute
breskve, i neka to budu gotovo jedini slatkii koji se uzimaju. Preporu
io je esto uzimanje soka od groa, a zabranio sva gazirana pia i
eer. Nakon uzimanja ajeva od afrana i divizme tijekom tri tjedna,
predloio je primjenu ultraljubiastih zraka na obje ruke po tri minu
te, da bi se ubrzale elektrine vibracije. Uza sve to i strpljivost, upor
nost, kao i pravilan nain razmiljanja.
ena je odmah poela sa svojim tretmanom. Za tjedan se dana
javila s radosnim svjedoanstvom. Jednostavno vam ne mogu opisa
ti koliko se bolje osjeam, i duhom i tijelom. Bolesna mjesta na mome
se tijelu oporavljaju, a u est dana sam izgubila tri kilograma. Pet mje
seci kasnije stiglo je jo jedno izvjee o napretku: Psorijaze je potpu
no nestalo, osim na koi glave; pojavila se upala kad nisam pazila na
prehranu.
160

Sada sam bio spreman za dr. Wakefielda. Sjeao sam se da je

Wakefield realistian lijenik, s jednom od najprometnijih ambulanti
na obali Virginije. Bio je visok, mrav, ali i snano graeni mukarac,
koji me podsjeao na sredovjenog Garyja Coopera. Upravo se bio
vratio sa sastanka Rotary kluba, a bio je zaokupljen i poslom kojeg je
obavljao kao predsjednik Virginia Osteopathic Medical Association
(Medicinska udruga osteopata Virginije).
Uskoro mi je otvoreno iznio svoje stavove. Ako bolesniku neto
moe pomoi, ak i ako takav postupak nije medicinski utvren, ja u
ga primijeniti. Napokon, moja je glavna briga pomoi ljudima, a ne
uspostavljati nadmonost jednog medicinskog naela nad drugim.
Nedavno je i sam imao sree s psorijazom, oistivi ljutenje koe
dvadesetdvogodinjem studentu koleda, sinu istaknutog odvjetnika iz
Virginija Beacha, koji se uzalud savjetovao sa specijalistima irom
zemlje. Njegov je postupak proizaao iz Cayceovih itanja, i to, kako
je Wakefield priao, na prilino udan nain. U travnju 1962. godine
k njemu je doao bolesnik s jako izraenim crvenim oteenjima na
koljenima i laktu. Bio je to nedvojben sluaj psorijaze, i prema svome
smjetaju i prema izgledu. Bolesnikovo je ime bilo Lewis Love, a bio
je inenjer. Dr. Wakefield mu je rekao da pati od psorijaze, namjestio
mu je kraljenicu i propisao ivinu mast. Namjetanja su mu pomogla,
ali su mu donijela samo privremeno olakanje. U cijeloj svojoj praksi
Wakefield nikada prije nije izlijeio neki sluaj psorijaze. Love je
otiao, i vie nita nije uo o njemu. Osam mjeseci kasnije, u sijenju
1963. godine, taj se bolesnik vratio u ambulantu, ovoga puta zbog
iaenja ramenog zgloba. Dok ga je pregledavao, blago ga dodiruju
i, Wakefield se odjednom zaprepastio. Iznenada je shvatio da su ov
jekova koljena i lakat potpuno isti. Na njima nije bilo nikakvih trago
va. to se dogodilo s vaom psorijazom? upitao je lijenik.
Love se zagonetno nasmijeio. Izlijeena je.
Wakefield je zasjao. Hoete rei da vam je moj tretman pomo
gao?
Love je odmahnuo glavom. Nikada nisam ni iskuao va tret
man.
Umjesto toga je otiao u knjinicu Udruge za istraivanje i prosvjetljenje i prouavao sluajeve psorijaze. Nakon toga je poeo kori
stiti Cuticura sapun i Resinol za kou, a ujedno je pio aj od utog af
rana i divizme. Oteenja na koi poela su gotovo odmah nestajali.
Sljedeega dana slobodoumni je osteopat i sam prelistao Cayceove zapise o psorijazi. I uskoro je sa zapanjujuim rezultatima poeo
primjenjivati Cayceov tretman. Kad su bolesnici paljivo slijedili upu
te, ublaenje je gotovo uvijek bilo trenutno i potpuno.
161

Budui da su i osteopatska namjetanja bila korisna, osteopat je u

meuvremenu zamijetio da Cayce esto preporuuje namjetanje tre
eg vratnog i devetog lenog kraljeka, a na tim se tokama ivci kra
ljenice granaju prema glavnim lijezdama. Oigledno je da je za
Cayceovu terapiju jedna od najvanijih stvari poticanje lijezda na
rad, rekao je Wakefield.
To je bilo prije etiri godine, a sada sam se ja pitao kako se odrala
Cayceova terapija. I tako sam telefonirao Lewisu Loveu. Javila se nje
gova supruga. O, da, rekla je, Lewis vie nema potekoa, osim po
vremene pojave crvenila. Pretpostavljam da se radilo o nagomilava
nju prevelike koliine otrova koji su kroz stanjene stijenke crijeva
prodrli na kou, kao to je to Cayce i rekao, a koa mu je oigledno
slabiji organ. Nasmijala se. Ali on je smiren, budui da sada zna to
je dobro za njega.
to je ono Cayce rekao? Pravilan nain razmiljanja. ini se da je
to protuotrov za mnotvo ljudskih poremeaja.
Iako nikada nije izumio nita to bi bilo nalik na Salkovo cjepivo
(barem koliko se zna), Cayce je i u sluaju djeje uzetosti bio ispred
svog vremena, zastupajui naelo okrepljivanja krvi pomou gamaglobulina, a ujedno i masau za vrijeme oporavka od bolesti.
U svibnju 1934. godine obavio je hitno itanje za desetogodinju
djevojicu koja se nalazila u bolnici Mount Sinai u New Yorku. Nita
ne znajui o njezinu stanju, dijagnosticirao je sluaj djeje uzetosti, go
vorei o troenju onih sredita proirene lijezde ili spleta sila du kra
ljenice, to prvenstveno napada lokomotorna sredita10. Kao dio te
rapije preporuio je transfuziju iz tijela koje je izlijeeno od te bolesti
poznate kao djeja uzetost. Drugim rijeima, godinama prije nego se
u medicini pojavio taj postupak, zastupao je gamaglobulin za pobolj
anje tjelesne otpornosti prema toj bolesti.
Zbog vrlo ozbiljnog stanja djevojice, poslao je telegram s uputa
ma. Preporuio je i unutranje i vanjske pripravke. Davati tri do pet
kapi atomidina tri puta dnevno, savjetovao je. Odmah poeti s ma
saom, ne previe ustrom, ali da se zacrveni koa od baze mozga pre
ma dolje, ne prema gore, ak i na donjim udovima, mjeavinom koja
slijedi, dodajui sastojke prema redu navoenja: bijelo rusko ulje, pe
deset i est grama; ulje od cedra, etrnaest grama; ulje goruice, dva
deset kapi; tinktura benzoina, dvadeset osam grama, ulje sasafrase,
odnosno jedne vrste lovora, tri kapi.

10 Lokomotorni sustav, tjelesni sustav za kretanje - kosti, miii, vezivna tkiva:

prim. prev.

162

Upute su bile izriite: Svaki put dobro protresite, i masirajte s ko

liinom koja e se upiti u kou, jednom dnevno ili ee, ako se tego
be nastave. U sluaju da groznica i dalje traje, preporuio je transfu
zije krvi ojaane gamaglobulinom.
Lijenici u New Yorku u meuvremenu su bolest toga djeteta di
jagnosticirali kao meningitis kraljenice, iji su simptomi esto slini
simptomima djeje uzetosti. Cayceove su preporuke odbaene, iako
je dijete lealo na samrti, jer niotkud nije stizala nikakva druga pomo.
Tuan je kraj ispriao obiteljski prijatelj, koji je i postavio zahtjev
za itanjem. Ironino, transfuzija je napravljena, ali transfuzija obine
krvi. U bolnicu sam stigao u tri poslijepodne, rekao je prijatelj. Tre
balo mi je pet sati da nagovorim lijenike da joj daju atomidin i da do
puste masau, ali dali su joj samo transfuziju 'iste krvi'. Preminula je
u devet i petnaest naveer, jedan sat kasnije. ao mi je to itanje za
malu djevojicu nije ranije napravljeno. Bila je prekrasna; stara deset
godina, bolesna devet tjedana, a izgledala je poput Alice u Zemlji u
da. Obitelj je zahvalna za vau (Cayceovu) volju i pomo, ali bilo je
gotovo nemogue uspjeti kad su lijenici bili toliko svojevoljni.
Zapravo, djevojica i nije imala velike anse, jer je Cayce odmah
izjavio da e trebati dvadeset i etiri do trideset est sati da se javi reak
cija na tretman. Sve se dogodilo prekasno - to je poznata pria.
Odnedavno su lijenici poeli posveivati vie pozornosti Cayceu
nego dok je bio iv. Mnogi su se lijenici tiho udubljivali u njegove za
pise, u potrazi za natuknicama u onim sluajevima koji su se opirali or
todoksnoj terapiji. Upravo je nedavno jedan poduzetni mladi lijenik,
povezan s Harvardskim sveuilitem, prouavao izvatke iz Cayceovih
zapisa o takvim neizljeivim bolestima kao to su padavica, leukemija
i multipla skleroza, pa je saeo Cayceove uzrone imbenike i pro
gram lijeenja. Njegovi radovi ni u kom sluaju ne obuhvaaju poh
valu Cayceovu pristupu, ali predstavljaju pokuaj da se ustanovi bi li
se mogao uspostaviti obrazac koji bi bio dostupan opsenijem medi
cinskom istraivanju.
Lijenik je pregledao devedeset i pet sluajeva padavice. Uglav
nom je kao temeljni uzrok otkrio ozljede (koje oteuju) mlijenog ka
nala (koji opskrbljuje limfne ile) i kraljenice. Ozljede u podruju
kraljenice i ozljede mlijenog kanala, primijetio je, stvaraju ono to
se moe opisati kao nesklad izmeu modano-kraljenikog i auto
nomnog ivanog sustava. Na osnovu toga moe se pretpostaviti da je
dolo do neke vrste uzajamnog djelovanja izmeu ozljeda u podruju
kraljenice i mlijenog kanala.
lijezde s unutranjim izluivanjem obuhvaene su u nekih dva
deset i pet posto sluajeva. Zbog poremeaja u podruju mlijenog
kanala i kraljenice, doi e do oteenje nadbubrenih i spolnih li163

jezdi. Te e lijezde sa svoje strane uzrokovati reakciju u epifizi i hipo

fizi, u mozgu. Krajnji rezultat tih poremeaja je prejak izljev ivanih
stanica kroz sredinji ivani sustav u sluaju pravog napada padavice, ili privremeni gubitak svijesti u sluaju slabog napada. Lijenik-istraiva naglasio je da su objanjenja nepotpuna, i da ih tadanje
medicinsko znanje nije potvrdilo. itanja su se vie bavila tretmanom
nego uzrokom, objasnio je, a obuhvaaju samo dio teorije koji je
neophodan da bi se razumjeli i proveli tretmani. Bez obzira na to,
Cayceova su itanja pokuavala raspriti zamisao da je padavica nu
no povezana sa slabim djelovanjem mozga. Iz jednoga je itanja lije
nik kratko naveo nekoliko pitanja i odgovora:
P: Jesre li u mozgu pronali bilo kakau poremeaj?
O: Ono to se nagomilalo u mozgu samo su reakcije do kojih je
dolo poremeajem u podruju mlijenog kanala (trbunom pod
ruju).
P: Kakve je prirode bila povreda koja je izazvala taj poremeaj u
mlijenom kanalu?
O: Bio je to pritisak ili udarci.
U jednom drugom sluaju Cayce je bio zamjetno izriitiji kad se
radilo o pozadini: Uzroci potjeu od ozljede zadobivene prije nekoli
ko godina u podruju repne kosti (donji dio kraljenice), a ima i do
datnih uzroka koji su se pojavili kasnije, u kriima. To je dovelo do spo
rijeg protjecanja krvi kroz podruje mlijenog kanala, tako da je to
podruje postalo hladno i dolo je do djelominog razdvajanja tkiva.
Kad u probavnom sustavu postoji slabost, suradnja izmeu simpatikog i modano-kraljenikog sustava je poremeena, to uzrokuje
pojaanja modanih impulsa, ili do jednog oblika grevite reakcije ko
ja se po svojoj prirodi moe nazvati epileptinom. Upozorio je da bi
uobiajeni tretman samo mogao pogorati stvari, pojaavajui napa
de koji se pojavljuju zbog ovoga skretanja impulsa.
Kad su ga zapitali za prvobitnu ozljedu, njegov je sveobuhvatni
um odmah odgovorio: Udarac donjim dijelom kraljenice u stalak.
U manjem dijelu sluajeva kao uzrok je navedeno oteenje moz
ga; kod jo manjeg broja - mentalni poremeaj. Ondje gdje je kao
glavni imbenik naveden nesklad izmeu autonomnog i modano-kraljenikog ivanog sustava, lijenik je otkrio da je Cayce najee
preporuivao obloge od ricinusova ulja, zajedno s jo nekim postup
cima. Da bi se otklonile ozljede u podruju mlijenog kanala, zabi
ljeio je lijenik, tretman je obuhvaao tople obloge od ricinusovog
ulja, masau, maslinovo ulje iznutra i namjetanje kraljenice. K tome,
164

pravilno izbacivanje otpadnih tvari i pravilna prehrana isto su tako tre

bali pozitivno djelovati na podruje mlijenog kanala. Oblozi od top
log ricinusova ulja najee su se trebali stavljati u nizu od tri dana, a
drali bi se od jedan do tri sata preko cijelog desnog dijela trbuha. Li
jenik, koji je pola svoga ivota proveo u kolama, bio je podjednako
detaljan kao i neobrazovani Cayce kad se radilo o opisivanju primje
ne obloga: I sprijeda i straga desnog rebrenog ruba, do vrha ileuma 1 1 , tako da prekrije podruje slijepog crijeva i pupka. Objasnio je
vjerojatno djelovanje: Opisano je da su ti vrui oblozi u stanju rastvo
riti ozljede mlijenog kanala i sraslo tkivo. Ve bi i sama toplina dove
la do snanijeg optoka krvi u tome podruju. Isto se tako navodi da sa
mo ricinusovo ulje dovodi do poboljanja zbog upijanja ulja kroz ko
u. U nekim sluajevima, preporuuje se gnjeenje desne strane trbu
ha odmah nakon skidanja obloga, da bi se pospjeilo rastvaranje ozlje
da i sraslog tkiva. Ta se masaa radi ili s uljem kikirikija, ili s mjeavi
nom maslinovog ulja i mirhe, a katkad s mjeavinom sva ta tri pri
pravka.
Lijenik je saeo uravnoteenost takvog tretmana koji je u nekim
sluajevima bio vrlo uspjean: Maslinovo ulje koje se uzima iznutra
(najee dvije lice) treba uzimati prije spavanja, posljednjeg dana u
nizu kojih se stavljaju oblozi. Maslinovo ulje kao masnoa doi e do
mlijenih kanala i moglo bi pomoi na taj nain to e poveati pro
tok u njima. Osteopatska masaa i namjetanje kraljenice slijedi jedan
dan nakon to su se prestali stavljati oblozi od ricinusova ulja. Na
mjetanje bi trebalo ispraviti bilo kakve mehanike poremeaje u pod
ruju kraljenice, a ujedno bi i potaklo autonomni ivani sustav da
pripomogne u otklanjanju neravnotee izmeu autonomnog i modano-kraljenikog ivanog sustava, i to pojaavanjem optoka krvi i
otputanjem ivane napetosti. ini se da su topli oblozi najvaniji pri
premni korak, tako da namjetanje moe imati to bolji uinak.
Cayceov je tretman obuhvaao prehranu, otklanjanje otpadnih
tvari, biljke, vjebe. Maslinovo je ulje opisano kao prirodno sredstvo
za ienje crijeva. Takva se sredstva preporuuju za one koji imaju
tekih problema. Prehrana bi se trebala sastojati od lako probavljivih
namirnica, to pridonosi ienju crijeva. Prehrana je po svojoj priro
di bez masnoa, izjavio je ovjek s Harvarda, u kojoj je strogo zabra
njena prena hrana, svinjetina, masno meso i slatko mlijeko. Prepo
ruuju se namirnice i povre koji pojaavaju lunatost organizma, ali
je izbaen velik dio gomoljastog povra. Treba izbjegavati hranu koja
11 Ileum, lat., zadnji dio tankog crijeva, u desnom donjem uglu trbuha ulazi u
debelo crijevo; prim. prev.
165

stvara kiselinu, kao to je meso, eeri, krob i zaini. S jedne strane,

takav je tretman neobian. Cayce je, u zamjenu za uobiajene lijeko
ve za smirenje, preporuivao kuhani koncentrat pasiflore12. Iako na
razliitim mjestima u itanjima Cayce doputa privremeno uzimanje
sredstava za umirenje, kao to su Dilantin ili Phenobarbitol, primije
tio je lijenik, krajnji je cilj uspjenog tretmana otklanjanje potrebe za
takvim lijekovima koji u sustavu djeluju kao otrovi. O pasiflori je re
kao: Taj cvijet je opisan kao biljka koja ne stvara ovisnost i koja sama
po sebi nije sredstvo za umirenje, iako bi trebala imati smirujui ui
nak na ivani sustav i mogla bi pripomoi kod otklanjanja otpadnih
tvari, kao i kod stezanja ukoenih miia.
Vjebe na otvorenom Cayce je preporuivao i kao izbacivanje
vika energije i kao postupak koji e u stanju odmaranja dovesti do
najdubljeg oputanja. Lijenik je naveo Cayceove rijei: Tijelo bi tre
balo vjebati na otvorenome koliko god moe, svakoga dana, ali se ne
bi smjelo previe naprezati. Preporua se tjelovjeba ili bilo kakve
vjebe povezane s pokretanjem tijela na otvorenom. etnja je jedna
od najboljih vjebi, plivanje, tenis, rukomet, badminton, bilo koja od
tih djelatnosti.
Cilj takvih tretmana bilo je potpuno izljeenje, zabiljeio je lije
nik. Stoga je trebalo odstraniti sve temeljne potekoe, kao i imbeni
ke koji bi doveli do stvaranja novih sklonosti potekoama. U najve
em broju sluajeva tretman je trajao barem est mjeseci.
Nije bilo jednostavno doi do iscjeljenja - ali ni sama padavica ni
je jednostavna.
Leukemija je harvardskog lijenika jo vie zanimala. U Cayceovim itanjima je bilo samo jedanaest pravih sluajeva raka krvi, i mno
gi od tih sluajeva bili su smrtonosni, ali je Cayce ipak ukazao na uzrok
i predloio lijeenje. Uzrok leukemije nije potanko objasnio, primije
tio je lijenik, ali je zabiljeio poremeaj tjelesnog katabolizma (uobi
ajeno rastvaranje otpadnih tvari), zajedno s gubitkom energije anabolizma (uobiajena izmjena hrane u ivom tkivu). Poremeaj do ko
jeg bi dolo u slezeni bio bi povezan s vikom razornih sila limfe. Sle
zena ima funkciju mijenjanja ustrojstva krvi, i to je moda prvi put da
je slezena oznaena kao krivac za leukemiju. Medicinska je injeni
ca, istaknuo je lijenik, da u leukemiji dolazi do smanjivanja broja
crvenih krvnih zrnaca i poveanja broja bijelih krvnih zrnaca. U ita
njima se taj razorni proces, koji se odnosi uglavnom na crvena kivna
zrnca, povezuje s pretjeranom aktivnou i poremeajem slezene.

12 Pasiflora, Passiflora incarnata; prim. prev.

166

Lijenik je zabiljeio neto neobino - u jednom od etiri sluaja

Hodgkinove bolesti 1 3 (koju je potvrdila autopsija), opisani je uzrok i
tretman bio nalik onima u itanjima o leukemiji. Te slinosti, na
govijestio je lijenik, ukazuju da moda postoji slian temeljni bioke
mijski mehanizam povezan sa lijezdama s unutranjim izluivanjem i
slezenom u razliitim bolestima krvi.
Svi su se bolesnici Cayceu prekasno obratili - ako im je uope bilo
mogue pomoi. Ovakav je, saeto, bio tretman: ultraljubiasto svjet
lo (ivina kvarcna svjetiljka) trebalo je koristiti s metra udaljenosti od
tijela, kroz zelenu staklenu plou (udaljenu barem dvadeset i pet do
trideset centimetara), koja je objeena izmeu izvora svjetlosti i tijela.
Svjetlo je trebalo uperiti na jednu do jednu i pol minutu, ne vie, na
bilo koje mjesto na tijelu, a osobito na podruje slezene i rebara, a sve
zajedno nije smjelo trajati vie od pet minuta. Infracrveno svjetlo (ko
ritenje trideset do etrdeset minuta) trebalo se primjenjivati svakog
drugog dana na modano-kraljenikom podruju, osobito du reba
ra. Cayce je preporuivao i masau, osteopatska namjetanja, atomi
din, kao nadopuna prehrani sirovi sok od telee jetre, velike koliine
svjeeg soka od narani. Tretman je bio barem usmjeren na ona pod
ruja za koja je Cayce tvrdio da se u njima nalazi uzrok bolesti. Cijeli
proces bolesti, ukazao je lijenik, uzrokovan je poremeajem lijez
da s unutranjim izluivanjem do kojeg je dolo zbog neuravnoteenih
kemijskih reakcija u tijelu. To bi moglo upuivati na biokemijski uzrok
bolesti. Osobito se u jednom itanju spominje nedostatak joda. Moda
je zbog toga Cayce predlagao atomidin, jodov triklorid, kao tvar koja
lijezde potie na rad. U jednom je sluaju osobito bila spomenuta tit
njaa. Nedostatak pravilne aktivnosti odreenih strukturalnih dijelova
tijela mogla bi se odnositi na crvena krvna zrnca koja stvaraju kosnu
sr, i osobito na rebra (koja se poimence i spominju). Na te dijelove ti
jela pak mogu utjecati lijezde. Isto je tako spomenuta aktivnost centa
ra modano-kraljenikog sustava koji nadziru sr, a ta je aktivnost po
stala statina. Oigledno je napravljen pokuaj da se ti centri potaknu
na rad pomou ultraljubiastog i infracrvenog svjetla, kao i masaom.
Isti je istaknuti lijenik istraivao i Cayceov postupak u sluaju
multiple skleroze. Meutim, bio je podjednako suzdran kao i kod dru
gih svojih radova o Cayceu, kad se radilo o prijedlogu da se provede

13 Hodgkinova bolest, prema engl. lijeniku Thomasu Hodgkinu, koji je 1832.

god. opisao do tada nepoznatu bolest limfogranulomatozu - maligno obo
ljenje limfatinog sustava - otjecanje limfnih vorova, slabost, znojenje, svrbe, otekline slezene i jetre, a uzrok te bolesti jo nije odreen; prim. prev.
167

nadzirani kliniki pokus. Saetak tretmana ne treba uzeti kao potvr

du, upozorio je, vrijednost ovih podataka moe odrediti samo
briljivo istraivanje koje bi uzelo oblik nadziranih pokusa strunih
lijenika. Etioloke (uzrone) mehanizme koji su ovdje opisani trebalo
bi smatrati teorijama koje tek treba dokazati.
Lijenik je pregledao stotinu itanja za ezdeset i devetero ljudi,
ali ga se osobito dojmilo itanje obavljeno na zahtjev jednog lijenika,
dr. Charlesa Goodmana Taylora, budui da je postojala znanstvena
potvrda da se uistinu radilo o sluaju multiple skleroze. Pokuavajui
odrediti kako se ta bolest oblikuje, saeo je materijal iz drugih itanja
s materijalom toga pojedinanog itanja. Temeljni biokemijski meha
nizam o kojem se u itanju govorilo sastojao se u tome da je multipla
skleroza posljedica nedostatka zlata, to dovodi do neravnotee lijez
da s unutranjim izluivanjem, to sa svoje strane dovodi do nedostat
ka ili neravnotee hormona. Tvrdi se da je taj odreeni hormon nuan
za pravilno djelovanje ivaca.
Uobiajena ravnotea metala u sustavu bila je naruena prvenst
veno nedostatkom zlata. U etrdeset se sluajeva spominje zlato kao
onaj imbenik kojeg sustavu treba pridodati. Razlog zbog kojeg je do
lo do nedostatka zlata, primijetio je lijenik, povezan je s nedostat
kom u sustavu asimiliranja (time se vjerojatno misli na probavni su
stav), ije pravilno djelovanje nadzire pravilna hormonalna ravnotea
lijezda. Sve je to dio tananog odnosa o kojem ovisi dobrobit tijela.
Budui da su lijezde sa svoje strane ovisne o pravoj koliini zlata u
sustavu, to oigledno dovodi do krunog uzajamnog odnosa izmeu
zlata, lijezda i probavnog sustava. Iako to nije izriito navedeno, mo
e se pretpostaviti da bolest nije uzrokovao jednostavno nedostatak zla
ta u prehrani, nego moda nesposobnost probavnog sustava da asimi
lira zlato, ili moda nesposobnost tijela da koristi asimilirano zlato. U
ovom je sluaju nagovijeteno da je genetski imbenik onaj temeljni
uzrok neravnotee izmeu ta tri imbenika: zlata, lijezda i asimilacije.
To se moglo i provjeriti. Povezanost normalne ravnotee metala u
sustavu moe se otkriti kod mukarca u poremeaju sperme (odnosno,
u nekim stupnjevima steriliteta). Meutim, ovdje nije bilo jasno radi li
se jednostavno o smanjenoj koliini sperme ili o nedostatku sposobno
sti sperme do koje je moglo doi zbog nedostatka metala, ponajprije
zlata, u njoj. Lijenik je tada primijetio: Nema medicinskih podataka
koji bi potvrdili teoriju da je sterilnost rezultat multiple skleroze.
Meutim, kao to je istaknuo, u tome se sluaju radilo i o impotenciji.
U brojnim se sluajevima spominje neka vrsta poremeaja lijez
da. U ovom sluaju, na upit: Koje su lijezde ukljuene?, Cayce je
odgovorio:
lijezde oko jetre i unog kanala.
168

Jetru je neprestano opisivao kao izravno povezanu sa slabim dje

lovanjem ivanog sustava kod multiple skleroze. Postojao je i nedo
statak hormona, ali nije bio imenovan. Smatra se da ta tvar koje nema
u lijezdama hrani ivano tkivo, a za ivce je Cayce vie puta rekao
da im nedostaje pravilna ravnotea ivane energije ili snage. Tada je
zabiljeen oigledni poremeaj. U itanju se tvrdi da je taj nedosta
tak ivane energije u nekim ivanim stanicama uzrokovao pojavu
otrova, a tada su otrovane i druge, okolne stanice. Govorio je o razd
vajanju i istezanju prvobitno okruglih stanica. Moda je to bio onaj isti
proces o kojem se govorilo u jednom sluaju, u kojem je Cayce tvrdio
da nedostatak hormona uzrokuje kidanje staninih sila u stjenkama
ivaca, to dovodi do zapaljenja i nadraenosti zbog aktivnosti u
ivanim sreditima i stanicama izmeu sredinjeg i autonomnog
ivanog sustava. To se slagalo s onime to je od tada medicina saz
nala o tom poremeaju. Taj raspad stijenki ivaca, udruen s propa
danjem ili rastvaranjem ivaca moe se uzeti kao opis patolokog gu
bitka mijelinske ovojnice ili bijele tvari u multiploj sklerozi. S patolo
kog stajalita, u ovoj bolesti postoji poremeaj i 'bijele' mijelinske ovoj
nice i 'sive' tvari. Cayce je izvanredno spomenuo nedostatak sive
tvari.
Lijenik je analizirao tri pristupa tretmanima: dodatak atomskog
uinka zlata putem elektrine anode, odnosno vlane baterije, masau
i prehranu. Za atomski uinak zlata tvrdio je da je nuan za stvaranje
hormona u lijezdama, to odrava pravilno strukturalno stanje i dje
lovanje ivaca. Meutim, zlato u sustav ne treba dodavati izravno,
kroz usta ili injekcijom, nego vibracijski, putem koritenja elektrine
anode. Elektrina anoda je slaba baterija sastavljena od dva pola, sa
icom koja kree od jednog pola uronjenog u otopinu zlatnog klorida,
a zatim privrenu na tijelo. itanja ukazuju da e se vibracija otopi
ne zlata elektrikim putem prenijeti u tijelo i da e proizvesti (potre
ban) uinak na lijezde. Vibracija ne djeluje izravno, nego samo omo
guuje drugim elementima (moda zlatu koje ve u tijelu postoji u ne
aktivnom obliku) da postane aktivno i da izazove eljeni uinak. Tu
vlanu bateriju treba ponovo puniti (dodavati novu otopinu) svakih
mjesec dana, i koristiti je svakoga dana, po mogunosti prije spavanja,
trideset do ezdeset minuta.
Vaan dio Cayceovog tretmana bila je i masaa hranjivim uljima.
Zanimljivo je da je godinama nakon prvih Cayceovih itanja masaa
postala uobiajeni medicinski postupak (kao dodatna terapija) za multiplu sklerozu. Kao to je lijenik istaknuo: Svakako je korisno odrati
napetost miia koji su izgubili svoju normalnu aktivnu ivanu mreu,
a prednost je u tome to kad se i ako funkcija vrati, mii nee odum
rijeti niti se skratiti.
169

Meutim, izmeu medicinske i Cayceove zamisli o djelovanju ulja

postojala je jedna temeljna razlika. Ondje gdje medicina uljima pripi
suje uglavnom uinak podmazivanja, Cayce tvrdi da ulja hrane oslab
ljeno tkivo, kao to je potvreno u njegovim vlastitim sluajevima, a
isto su potvrdili i Hotten iz Kalifornije, McGarey iz Arizone i Reilly iz
New Yorka.
Postoje dvije temeljne mjeavine. Jednostavna mjeavina, zabi
ljeio je lijenik, najee je mjeavina istih dijelova maslinovog i kikirikijevog ulja, uz dodatak otopljenog lanolina 14 , u ovom omjeru: pe
deset i est grama maslinovog ulja, pedeset i est grama ulja od kikiri
kija, sedam grama lanolina. Sloenoj je mjeavini temelj maslinovo
ulje i ulje kikirikija, a zatim se dodaju razliite kombinacije ruskog bije
log ulja, ulja od cedrovine, lovora, borovih iglica, lanolin, ulje zimzele
na, tinktura benzoina, mirhe, kamfora i terpentina, zatim loj i/ili ulje
od goruice.
Upute su se meusobno razlikovale. U najveem broju sluaje
va, Cayce je predlagao masau od kraljenice prema distalnim (udalje
nim) dijelovima udova, a u nekim drugim od vrhova udova prema kra
ljenici. Iako se najee spominju kraljenica i udovi, povremeno go
vori i o prsima i trbuhu. Za masau je preporuivao krune pokrete.
Budui da je Cayce mrtav, nije bilo mogue razjasniti kakve bi
tretmane, ak i ako jesu openito djelotvorni, trebalo primjenjivati za
neki odreeni sluaj. Kao to je rekao dr. McGarey komentirajui
svoje vlastito istraivanje, potreban je gotovo intuitivan odnos sa Cayceovom podsvijeu da bi se saznalo kada i to kome uiniti u Cayceovom stilu.
Preporuena je prehrana bila u skladu sa Cayceovom uobiaje
nom prehranom za bolesne a, uostalom, i za zdrave ljude - s malo
masnoa i koja ne izaziva zatvor. Naglaavao je namirnice koje sadr
e B vitamine, otkrio je lijenik, a katkad je preporuivao i pivski
kvasac ili penine klice. Kao meso preporuivao je morsku hranu, jet
ru, divlja i divlje ptice, ali peene na rotilju, a ne prene. Smatrao je
da treba vakati pilee i riblje kosti. Prena je hrana openito bila zab
ranjena. Preporuivao je osobito sirovo povre, kao to je potoarka,
mrkva, celer, repa i salata sa elatinom. Povre, voe i itarice trebalo
je jesti mnogo vie od mesa. Niti jedna od ovih namirnica nije ni u
kom obliku sadravala zlato. Morske je plodove osobito spominjao
kao izuzetno vane zbog sadraja joda - Cayceova su itanja tvrdila da
jod ima osobit uinak na sve lijezde s unutranjim izluivanje, a ne sa
mo na titnu lijezdu.
14 Lanolin, masna tvar koja se dobiva iz ovje vune; prim. prev.

170

Iskusni je Cayceov itatelj mogao neto nauiti iz injenice da nig

dje nije spomenuto zlato. Oigledno, potekoa nije toliko u nedo
statku unosa zlata, nego u poticanju toga zlata na djelovanje, a do to
ga oigledno dovodi upotreba vlane baterije. Istraiva s Harvarda
istaknuo je da su Cayceovi tretmani povezani, jer masaa slijedi od
mah iza tretmana s vlanom baterijom, kad je tijelo izuzetno osjetljivo
na vanjske podraaje. Ali, u znanstvenom smislu, dodao je gotovo sa
aljenjem lijenik, moglo se samo nadati da e Cayceova itanja pru
iti nagovjetaje i usmjeriti daljnja istraivanja koja e moda otkriti
do sada jo nepoznate stvari u etiologiji i lijeenju multiple skleroze.
Na kraju krajeva, njegova su itanja samo lijeila ljude, nita
drugo.

171

Jedne sam nedjelje ruao s prijateljima u New Jerseyu, otprilike sat

vremena vonje od New Yorka.
Za stolom nas je bilo nekoliko, a netko je priao o putovanju u
Europu.
Svakako sa sobom ponesi boicu Cayceovih kapljica protiv mu
nine, rekao je jedan sredovjeni mukarac. Njegova je supruga us
tro kimnula glavom. Mi nikada ne putujemo bez njih, rekla je. ak
su korisnije nego je to i sam Cayce tvrdio. Okrenula se suprugu: Al
je nedavno u New Orleansu osjetio neke potekoe zbog toga to je
previe jeo, i kad je pomislio da takav mora letjeti zrakoplovom, goto
vo da je otkazao let. Ali uzeo je kapljice, i munine je nestalo.
Pristojno sam upitao: Gdje nabavljate te kapljice?
Sami ih radimo, prema Cayceovom receptu, rekla je Barbara
Anton. Ve smo ih podijelili dvadesetorici naih prijatelja. Nasmijala
se. Oni koji pozelene im vide brod otkrili su da te kapljice znae kraj
svim njihovim mukama pri putovanju brodom, a isto vrijedi i za mu
ninu u zrakoplovu ili automobilu.
Kapljice bijahu prva pomo. Ali postojala je jo jedna tvar bez ko
je nikada nisu putovali. To je bilo blago raskuno sredstvo pod ime
nom Glyco-Thymoline. Cayce ga je preporuivao za sve vrste obloga,
kupki i za grgljanje. Suprug, Al Anton, draguljar, protrljao je oi ruka
ma. Katkad sam osjeao kao da mi oi izlaze iz duplji. Tri dijela pro
kuhane vode s jednim dijelom Glyco-Thymolina, kad se nakapa na pa
munu tkaninu, i pet do deset minuta dri kao oblog na oima, i svaka
bol, ubodi i peenje nestaju. Nevjerojatno je.
Ostatak drutva sluao je sa zanimanjem. ovjek koji je sjedio u
mojoj blizini ree: I ne zaboravite sjevernoameriku lijesku za atletsko
stopalo. Nema nieg boljeg; Cayce je svakako znao o emu govori.
Kako je mogue da se toliko mnogo kunih pripravaka koristi jo
toliko godina nakon Cayceove smrti?
To je najlake od svega, progovorio je na domain. Zar niste
uli za uvenu crnu knjigu? Sve je u njoj, pojanjeno, svrstano i oz
naeno, za svakoga tko je eli itati.
172

Crna je knjiga obuhvaala izvode iz razliitih itanja. U njoj se na

lazilo sve - od elavosti do mucanja, s uputama kako se moe pomoi
u tim poremeajima. Izvadili su knjigu, i ja sam je s dunim potova
njem listao, pronaavi Glyco-Thymoline i njegove razliite upotrebe.
to bih trebao uiniti da bi mi oi bile zdravije? upitao je netko
Caycea prije trideset godina.
A Cayce je odgovorio: Kupajte ih u slabom rastvoru Glyco-Thymolina. Uzmite malu posudu, stavite dva dijela po mogunosti proku
hane vode, i jedan dio Glyco-Thymolina. Ta nadraenost dio je pore
meaja bubrega do kojeg je dolo od problema u probavi.
Razgovoru su se svi prikljuili, pa je jedna ena progovorila s plahim osmijehom. Ne znam bih li to trebala spominjati u mijeanom
drutvu, rekla je, ali malo Coca-Cole nakon menstruacije pomae mi
da se mnogo bolje osjeam.
Iznenada sam se neega prisjetio. Ali mislio sam da se Cayce
protivi uzimanju gaziranih napitaka.
Osmjehnula se. Sirup Coca-Cole treba pomijeati s obinom vo
dom.
Listao sam veliku crnu knjigu, i pronaao dobru staru Coca-Colu.
Cayce je to pie preporuivao i mukarcima i enama za proiava
nje tijela. Oigledno je pomagalo pri otklanjanju otrova iz tijela.
Povremeno uzmite Coca-Colu kao napitak, za poticanje bubrega na
rad, rekao je jednoj dvadesetdevetogodinjoj eni, ali ne gaziranu.
Kupite ili napravite sami sirup i dodajte obinu vodu. Uzmite otprilike
etrnaest ili dvadeset i osam grama sirupa i dodajte obinu vodu. To
uzimajte svaki drugi dan, sa ili bez leda. To e pomoi proiavanju
bubrega i mokranog mjehura i tijelo e se bolje osjeati.
Cayce zapravo nije Coca-Colu preporuio za stalnu upotrebu.
Sada su se svi poeli prisjeati nekih udesnih stvari koje su neko
me pomogle. Jedan je ovjek kojeg sam poznavala, rekla je jedna
ena, nakon to je radio vjebe razgibavanja glave i vrata odbacio
naoale.
Zauli su se uzvici zanimanja, pa je nastavila. Patio je od onog
tlaka, i netko mu je spomenuo da bi trebao raditi jednostavne vjebe
razgibavanja vrata, nekoliko puta dnevno. Vid mu se toliko popravio
da su glavobolje prestale, pa je za tjedan dana odbacio naoale.
Sve se to dogodilo prije dvije godine, dvadeset godina nakon
Cayceove smrti.
Prisjetio sam se kako mi je Gladys Davis rekla da joj je nekoliko
jednostavnih krunih kretnji vratom, koje joj je Cayce kao mladoj eni
savjetovao u itanju, pomoglo da se oslobodi naoala, kojima se nije
vratila sve do pedesete godine, iako je neprestano itala i pisala.

173

Ponovo sam prelistao crnu knjigu.

Moe li se moj vid popraviti? pedesetetverogodinja je ena
zapitala Caycea.
Vjebe glave i vrata najvie e vam pomoi, rekao je. Radite ih
redovito, svakoga jutra i svake veeri, est mjeseci, i napredak e biti
velik.
Tada je opisao ono to je jednom starom jogiju, kao to sam bio
ja, nalikovalo jednostavnim joga vjebama.
Sjednite uspravno, nagnite glavu prema naprijed tri puta, una
zad tri puta, na desnu stranu tri puta i na lijevu stranu tri puta, a zatim
kruite glavom na svaku stranu po tri puta. Ne urite s tim vjebama,
nego si uzmite dovoljno vremena. Doi e do napretka.
U nekim je sluajevima Cayce predlagao inaice ove vjebe, za
jedno sa ustrom etnjom. Vjebe glave i vrata radite na otvorenom,
dok hodate svakoga jutra dvadeset do trideset minuta. A onda jedno
ga jutra nemojte otii u etnju i recite: 'Kiilo je i nisam mogao izai',
ili 'Morao sam uiniti neto drugo'.
Odloio sam knjigu. Stol je bio teko optereen razgovorom i hra
nom. Domaini su u pogledu hrane bili hiroviti, pa sam bio napola si
guran da su vegetarijanci, i to da jedu organski uzgojeno povre. Ali,
na moje zadovoljstvo, na stolu se pojavio debeo, mirisan odrezak, ok
ruen mnotvom povra. Dok se objed bliio kraju, spomenuo sam
svoje iznenaenje zbog toga to jedu meso.
Domain se nasmijao. Zapravo, rekao je, mi slijedimo ono to
bi se moglo nazvati Cayceovom normalnom prehranom. Svinjetina
je jedino meso kojemu se jako protivio. Zastupao je umjeren stav
prema svemu, stavljajui naglasak na dobro uravnoteenu prehranu
punu prirodnih vitamina. Nije mnogo vjerovao u sintetike. Bio je pre
pun iznenaenja. Na primjer, osjeao je da je kava, bez mlijeka ili
vrhnja, vrsta hrane i da sama po sebi nije tetna. S mlijekom, rekao je,
u elucu stvara tvar nalik na kou, i bolje ju je piti samu, nego uz
obrok.
Uzeo je crnu knjigu i potraio zapis o kavi. Kava, rekao je Cay
ce, potie na djelovanje ivani sustav. Kaveni talog je kofein koji nije
probavljiv za na sustav. Kad kofein ostane u debelom crijevu, iz njega
izlaze otrovi. Ako je odstranjen, kao to je to u sluaju ovoga ovjeka,
kava je hrana i bolja je od mnogih stimulativnih sredstava.
Moj je domain istraivao Cayceove prehrambene savjete. Ne
radi se samo o onome to je propisivao, nego i o onome to je osjeao
da treba jesti. Za stolom bi ovjek uvijek trebao biti oputen, inae e
obrok gotovo odmah postati otrovan. Kao pomo probavi, prepo
ruio je au tople vode pri ustajanju. Ne toliko vrue da pali usta, niti
174

toliko mlaku da izaziva muninu, nego toplu vodu koja e oistiti sus
tav od otrova. Povremeno u tu vodu treba dodati malo soli.
inilo mi se da smo malo skrenuli s predmeta razgovora. to je sa
savrenom prehranom?
Domain je slegnuo ramenima. ak ju je i Cayce mijenjao s obzi
rom na pojedinca i njegove pojedinane potrebe. Preporuivao je
koljke zbog toga to sadre prirodni jod, a smatrao je da jod uspostav
lja ravnoteu u titnjai, i preporuivao je laganije vrste mesa, kao to
su riba, perad, janjetina, zatim svjee voe i povre. Takva prehrana
nije nimalo neobina u okviru suvremene svijesti o zdravoj prehrani,
ali Cayce je takvo stajalite zastupao prije pedeset godina, kad je na
Jugu, zbog svinjetine, kukuruzne i zobene kae, dolazilo do epidemi
ja pelagre.
Povremeno bi Cayce opisao savrenu prehranu, kao to je to ui
nio za jednu estogodinju djevojicu. Ujutro: pahuljice od cijeloga
zrna, ili juno voe, ali nikada u istom obroku; bolje je naizmjence uzi
mati - jednoga dana itarice, drugoga voe. Bilo koji oblik kolaia od
rie ili neto slino tome, umanjak. U podne: salata od svjeeg siro
vog povra. Juhe sa crnim kruhom, guste juhe ili slino. Naveer:
dobro uravnoteen obrok od povra - tri vrste nadzemnog povra,
jedna vrsta podzemnog. Morska hrana, perad ili janjetina; nikakve
druge vrste mesa. Od bilo koje vrste povra moe se prirediti elatina,
kao za salate za podnevni obrok, ili s mlijekom i jelima od vrhnja.
Cayce je izbacio prenu hranu, dajui prednost peenoj u penici
ili na aru, ili kuhanoj. Za odrasle nije mnogo odstupao od temeljne
vrste prehrane, ali je naglaavao da dva puta tjedno treba jesti morske
plodove, osobito koljke, ostrige, morske rakove ili jastoga. Ostrige ili
koljke treba uzimati sirove, ako je to mogue, a druge pripremiti pe
enjem ili kuhanjem, uz uporabu margarina. Zastupao je zamisao da
jednom ili dva puta na tjedan treba uzimati hranu koja poboljava
krv - svinjske noice, tripice i teleu jetru, ili mozak tih ivotinja i slinu
hranu. Ni u kojem sluaju nije bio vegetarijanac, jer je, izdvajajui
odreeno povre i voe, naglasio: Ovakva e hrana, osobito ako se
povremeno uzme i dovoljno mesa koje daje snagu, predstavljati dob
ro uravnoteenu prehranu.
Smatrao sam da su sve te prie o prehrani prilino zamorne, ali
je moj domain rekao: Cayce nikada nije vjerovao da je ovjek ono
to jede, nego da je ono to njegovo tijelo uradi s onim to pojede, i
ono to on sam uradi sa svojim tijelom i umom.
Domain, koji je bio prilino krupan ovjek, iskuao je jednu od
Cayceovih posebnih dijeta, koja se sastojala samo od svjeih jabuka,
da bi izgubio na teini. Nakon tri dana tijekom kojih je jeo koliko je
175

god jabuka elio, izgubio je gotovo est kilograma, pa je izgledalo da

e uskoro sasvim sigurno izgubiti onoliko koliko je elio - deset
kilograma. Ima neto u jabukama to otklanja tekuinu iz tijela,
rekao je. Svake je veeri uzimao dvije lice maslinova ulja, za ienje.
Pitao sam ga koje je jabuke jeo.
ute, crvene, grimizne, McIntosh, delies, Baldwin, Northern
Spy. Jeo sam ih naizmjence, ali sve su to ipak bile jabuke.
Zar nije osjeao slabost ili glad?
Kad bih to osjetio, samo sam trebao pojesti jo jednu jabuku.
Cayce je imao odgovor i na none more proizvoaa cigareta,
koje su se odnosile na pojavu raka. Tvrdio je da umjereno puenje pet ili est cigareta dnevno - jo nikada nikome nije naudilo, a i sam
je bio nepopravljivi pua. Cigarete su ga oputale.
Nije vidio nita zla niti u povremenom piu, ali je rekao da je vino
jedino alkoholno pie koje uistinu pomae zdravlju. Vino je dobro za
svakoga, ako se uzima samo, ili sa crnim ili smeim kruhom. Ne s me
som, nego s kruhom. Moe se uzimati izmeu obroka, ili kao poseban
obrok, ali ne previe, i samo jednom dnevno. Uz to, piti treba samo cr
no vino.
Konano se drutvo za stolom razilo, sloivi se da Cayce sada,
kad je mrtav, vie djeluje na zdravlje ljudi, nego dok je bio iv.
Dok su drugi otili u etnju, ja sam se povukao u svoju sobu s dra
gocjenom crnom knjigom. Pretraivao sam sadraj, zaustavivi se kod
astme. Jedan je moj bliski prijatelj imao dijete koje je patilo od te bole
sti. to bi Cayce mogao za njega uiniti?
U knjizi se radilo o trinaestogodinjoj djevojici, ija je majka pisa
la Cayceu: Astma je mui ve dvije i pol godine.
Cayce je bio vrlo odreen. Za astmu ove sastojke treba smijeati
u sredstvo za inhaliranje. U osamdeset grama istog alkohola (ne
osamdeset i pet postotnog, nego potpuno istog) dodati: dvadeset ka
pi ulja od eukaliptusa, deset kapi benzola 15 , pet kapi terpentine; etr
16
deset kapi otopine tolu balzama; pet kapi tinkture benzoja . uvati u
posudi barem dvostruko veoj od potrebne, ili u boci od osam unci
(dvije stotine trideset sedam cm3), sa staklenim epom. Protresti pri
pravak i duboko udahnuti u plua i bronhije, dva ili tri puta dnevno.
Nakon toga sam se pozabavio stavovima i osjeajima - Cayce je
cijeli teaj psihosomatske medicine saeo u nekoliko jednostavnih

15 Benzol, ugljikovodik, bezbojna, lako zapaljiva tekuina; prim. prev.

16 Benzoj, smola ugodna mirisa iz benzojeva drveta koje raste na Sundajskim
otocima; prim. prev.

176

odlomaka. Moj je domain, koji je i sam bio poznati iscjelitelj, na rubu

stranice zapisao: Ovdje se krije korijen gotovo svih bolesti - Cayce je
bio stotinu godina ispred svoga doba.
Proitao sam kako je Cayce rekao ovjeku ija je sve vea mrnja
utjecala i na njegovo zdravlje: Stavovi esto utjeu na fiziko stanje
tijela. Nitko ne moe mrziti susjeda i ostati poteen potekoa sa elu
cem ili jetrom. Nitko ne moe biti ljubomoran i bijesan i ostati pote
en potekoa s probavom ili sa srcem. Kod vas nema takvih pore
meaja, pa ipak vai stavovi su povezani s postepenim nakupljanjem
sklonosti prema neuritisu 17 i artritisu. Sve su to neeljene osjeajne
reakcije koje zaustavljaju zdravo djelovanje lijezda, krvi, limfe i iva
ca. Katkad u tjelesnom sustavu za kretanje dolazi do ukoenosti; do
lazi i do munine ili poremeaja probavnog sustava; glavobolje kao da
proizlaze iz poremeaja izmeu jetre i bubrega, iako najee dobra
probava dovodi do prestanka takvih stanja. Ali sve su to simptomi, a
ne i uzroci. Nakon toga slijedi sr sveukupnog Cayceovog iscjeliteljstva: U vlastitom 'ja' kriju se sva iscjeljenja koja tijelu mogu biti po
trebna. Jer sveukupno iscjeljivanje mora doi od boanskog. Jer tko
lijei tvoje bolesti? Izvor preobilja. Cayce sve temelji na pojedincu i
njegovim stavovima. Koliko dobro se elite osjeati? Jeste li voljni su
raivati s boanskim utjecajima koji mogu djelovati u vama i kroz vas,
prirodnim djelatnostima potiui pasivna sredita? Jer sve te snage
moraju proizai iz onoga jednog izvora, a primjene jednostavno ozna
avaju poticanje atoma tijela na rad. Jer svaka stanica sama po sebi
predstavlja svemir.
Iz svoga sam vlastitog bavljenja jogom prilino dobro znao o e
mu to Cayce govori. S jogom ovjek dolazi do novog, pozitivnog sta
nja uma, do slobode od bolesti, do oslanjanja na snagu. Bolovi, tego
be i prehlade nestaju. Vjebe krunog kretanja glave i vrata, sline
onima koje je preporuivao Cayce, rastvorile su artritisnu ukoenost
moga vrata do koje je dolo zbog jedne stare ozljede. Budui da sam
postao smireniji, bio sam i trpeljiviji, manje kritian, sposobniji i ener
giniji. Pribliavajui se pedesetoj godini, bio sam otro svjestan
dobrog osjeaja u tijelu kojega nikada prije nisam poznavao. inilo se
da je svaka stanica moga bia ponosna i sigurna u svoju sposobnost
da e odrati svoju cjelovitost. Jedan je lijenik iz Virginia Beacha,
pogledavi nekog jogija kako izvodi niz kratkih joga vjebi, primijetio:
Moete odgaati neminovno, ali e vam na kraju biti potreban
lijenik. A jogi je odgovorio s podjednakim uvjerenjem: Lijenik e
mi biti potreban samo da mi izda smrtovnicu. Bio je siguran u svoje
znanje, jer je bio prikljuen na sveobuhvatni izvor.
17

Neuritis, od neuron, gr. ivac; upala ivaca; prim. prev.

177

I dalje listajui crnu knjigu, naiao sam na problem elavosti. i

nilo mi se da bi Cayce, ako je bio sposoban izlijeiti elavost, mogao
odrediti svoju vlastitu cijenu i nikada ne ostati bez klijenata. Pa ipak,
bilo je nekih koji su tvrdili da itanja spreavaju prerani gubitak kose.
Cayceov savjet u svezi s njegom kose uglavnom je pomogao onima
iji je gubitak kose bio iznenadan, to ukazuje na nekakav nagli nedo
statak u kemijskim procesima tijela. J e d a n se dvadesetestogodinjak,
sav oajan, obratio Cayceu. Postoji li ikakva mogunost da mi se kosa
obnovi? Ja sam jedini od estero brae koji e postati elav.
Postoji, odgovorio je Cayce. U titnoj lijezdi zamjeuje se sla
bo djelovanje. To uzrokuje slabost rasta noktiju i kose. Tretman je bio
vrlo temeljit. Uzet emo malu koliinu atomidina da bi se poboljala
djelatnost titne lijezde. Svakoga jutra, tijekom pet uzastopnih dana,
uzimajte jednu kap atomidina. Tada pet dana ne uzimajte lijek. Tije
kom toga razdoblja temeljito masirajte kou glave sirovim uljem kori
stei elektrini aparat za masau s dodatkom za usisavanje. Tu bi ma
sau trebalo raditi vrlo temeljito, ne urei se, tako da traje barem tri
deset do etrdeset minuta, a zatim kou mazati bijelim vazelinom i po
novo je masirati aparatom. Prvi dan sljedeeg tjedna ponite uzimati
atomidin, kap svakog jutra, tijekom pet dana. Tijekom sljedeih pet
dana (koji sada padaju usred tjedna) ponovno masirajte sirovim uljem
i aparatom, a nakon toga namaite bijelim vazelinom i ponovo masi
rajte aparatom. Zatim prestanite cijela dva tjedna. Tada ponovite cije
li niz dva puta, ali izmeu ta dva niza ostavite razmak od dva tjedna.
inei tako, vidjet ete da e takav postupak za est ili osam mjeseci
potaknuti rast kose na koi glave i na tijelu.
Koristite namirnice koje sadre jod u prirodnom obliku. Uzimajte
samo slane alge ili sol iz dubokoga mora i mnogo morskih proizvoda.
Ne previe slatkia. umanjak, ali ne i bjelanjak. To e uvelike pripo
moi tijelu.
Nekom je drugom ovjeku koji je imao suhu kou glave i prerano
poeo gubiti kosu preporuio masiranje koe na glavi jednom svakih
dvanaest dana svinjskom mau; nakon masae trebalo je ostaviti
mast na kosi dvadesetak minuta, a zatim je isprati s mlakom vodom i
amponom protiv peruti. Preporuio je i odreenu prehranu: Jesti
juhu od ljusaka irskih krumpira, sirovo povre kao to su salata, celer,
potoarka, radi, luk, goruicu i sve ostalo povre koje se moe pripre
miti kao salata. Kad se uz to povre jede i mrkva, oi e dobiti sjaj, a
i vid e se popraviti.
Od ega e se zgusnuti kosa? upitao je netko.
Masirajte glavu sirovim uljem, odgovorio je, a onda je oistite
s dvadeset postotnim alkoholom. To e zgusnuti kosu i poboljati kou
glave..
178

Cayce nikada nije u potpunosti izgubio smisao za duhovitost.

to bi ovjek trebao uiniti, upitali su ga, da bi kosa rasla na
prednjem dijelu glave iznad ela?
Na tom podruju nemate mnogo ni mozga ni kose, odgovorio
je suho, ali je zatim ozbiljno dodao: Tome bi se moglo pomoi upotre
bom parenja bilo koje vrste, ili upotrebom listerina koji e kosi dati
zdravlje.
Ista ga je osoba ponovo upitala: Od ega se pojavljuje svrbe na
glavi?
Nadraenost koja je izazvana nakupljanjem odreenih tvari u su
stavu. Probava je loa, a ivci su slabi. Maite kosu dva puta tjedno listerinom.
Proitao sam vei dio crne knjige, kad se pojavio moj domain da
bismo popriali prije spavanja. Ne elim pretjerati, rekao je, ali da je
bilo vie ljudi slinih Cayceu, mnogi bi lijenici ostali bez posla. Uzmite
samo obinu prehladu - nita
ne uzrokuje vie muka i poremeaja od
prehlada i gripe, pa ipak, ja ve trideset godina nisam bio prehlaen.
S potovanjem sam ga odmjerio. Moda ste otporniji od veine
ljudi.
Nasmijao se. Naravno, ali ja izbjegavam situacije za koje mi je
Cayce preporuio da izbjegavam, i odravam lunato stanje u tijelu.
Cayce je jednom predloio da ljudi sami sebi rade ispitivanje lakmus-papirom. Ako papir poplavi, znai da je sve u redu. Ako postane rui
ast, znai da je stanje organizma kiselo, to je najee pretea preh
lade. Uzeo je crnu knjigu i pronaao poglavlje pod nazivom Prehla
da. Prst mu se zaustavio na pojmu prijemljivost.
Kad postoji viak kiseline, tijelo je osjetljivije na prehladu. Lunatost razara klice prehlade. Dodatno iscrpljivanje ivotnih energija
stvara sklonost pretjeranoj kiselosti. Ako ovjek u takvim razdobljima
doe u dodir s nekim tko kie ili je prehlaen, lake e se zaraziti.
Istraio je cijeli mehanizam uzroka prehlade. Cayce je govorio o
otrim promjenama temperature, neuobiajenim promjenama u odi
jevanju, o mokrim nogama. Sve to utjee na optok krvi, jer iscrplju
je tjelesnu ravnoteu i temperaturu. Zatim, ako je tijelo umorno, pre
moreno, pretjerano kiselo - ili, to je rjee, pretjerano lunato - skloni
je je zaraziti se prehladom, kao i kad se nalazi u toploj, pregrijanoj pro
storiji. Kad je prostorija pregrijana, premalo je kisika, to oslabljuje
protok ivotodajnih sila koje razaraju bilo kakvu klicu ili. zarazu.
Moj me domain izazovno pogledao. Moje su prostorije uvijek
prohladne, klonim se naglih promjena, tijekom zime lagano se obla
im i ne pretjerujem ni s hranom ni s piima od kojih bi moj eludac
postao pretjerano kiseo. I nikakvih slatkia - oni su najgori.
179

Nisam mogao, a da se ne nasmijem. Vjerojatno ne stignete raz

miljati ni o emu drugome.
Zagunao je. Nemam se vremena razboljeti.
Raspoloenje mu se promijenilo. Znate, ja sam Caycea prilino
dobro upoznao. Vie puta je itao za mene. Openito, dao bi mi ivot
no itanje, ili bi me savjetovao o poslu. Rijetko sam bio bolestan, jer
sam se drao njegovih propisa.
Dok smo tako avrljali, prisjetio sam se uenog lijenika, moga
prijatelja, koji je govorio o novijoj teoriji da je ono to spreava prehla
du izjednaavanje temperature tijela. Pa ipak, Cayce je to isto rekao
cijeli jedan narataj prije: Mnogo toga ovisi i o tome da tijelo posta
ne otporno na nenadane promjene temperature, koritenjem odjee
koja e izjednaiti pritisak na tijelo. ovjek koji je esto na otvorenom
i odijeva se prema openitim vremenskim uvjetima ili temperaturama,
bit e manje prijemiv od onoga koji se pretjerano toplo odijeva.
Rekao je da tijekom zime vitamine treba razborito koristiti kao
sredstvo za spreavanje prehlade, a ne nakon to se razbolimo. Jer
ono to je korisno moe isto tako biti i tetno ako se krivo koristi, bez
obzira radi li se o svjesnom postupanju s tijelom ili nesvjesnim djelat
nostima sila u sustavu.
Razmatrajui otpornost tijela, Cayce je naglasio da sustav djeluje
kao cjelina, uzimajui s jednog podruja da bi dalo drugome; na taj
nain stvara prirodno skladite vitamina i minerala koje moe koristiti
kad je potrebno.
Moj je domain to ovako objasnio: esto se dogaa da ljudi prebole prehladu, ali da se brzo ponovo razbole, jer su se iscrpili. Zbog
toga je Cayce naglaavao odmor u prvim danima prehlade. Da bi
prikazao kako djeluje obnavljanje tijela, Cayce je upotrijebio ovu pri
spodobu: Ako je dolo do loma kosti, samo tijelo stvara onaj element
koji je potreban da bi se prelomljeno mjesto spojilo. Ali kad do prijelo
ma nije dolo, tijelo ne stvara mnogo toga elementa, niti stvara njego
ve zalihe. Stoga, kad doe do prijeloma, ako nema dovoljnih zaliha
toga to je potrebno ili onih tvari iz kojih tijelo moe izvui taj element,
drugi e dijelovi tijela patiti.
Kad se radi o lijeenju prehlade, treba primijeniti cjelovit pristup.
ovjek moe smoiti noge, a prehlada e se oitovati u predjelu gla
ve. ovjek isto tako moe smoiti glavu, a prehlada e se i pokazati na
glavi.
Cayceov bi pristup prehladi i danas bio openito prihvaen. Ne
pokuavajte se i dalje prisiljavati da radite, nego se odmorite. Jer pre
hlada je pokazatelj da je negdje u tijelu dolo do iscrpljenosti, inae
tijelo ne bi bilo tako prijemivo na prehladu. Istraio je i bolesnikovu
osjetljivost na drugo pojavljivanje prehlade. Tada i upala sluznice mo180

e oslabiti tijelo, tako da se pojavi vea osjetljivost u oslabljenim dijelo

vima tijela, u onim podrujima kojima tee limfa i u glavi, grlu, plui
ma i probavnom sustavu. Ako postoji kakva ozljeda u bilo kojem od
strukturalnih dijelova tijela, koja uzrokuje slabost, doi e do osjetljivo
sti na tetne uinke prehlade.
Prema razliitim se prehladama razliito postupa. Kad se radi o
lijeenju prehlade, istraite gdje se krije osjetljivost. Je li do prehlade
dolo zbog slabosti probavnog sustava, to dovodi do mnogih pore
meaja? Budui da tekuina, kao sredstvo koje dovodi do lunatosti u
organizmu i kao sredstvo koje potie izbacivanje otpadnih tvari, stva
ra ravnoteu u organizmu, dovoljne koliine tekuine pripomoi e u
oslobaanju od prehlade i njezinih posljedica.
Cayce zapravo i nije rekao mnogo toga o prehladi to ne bi rekao
i obian razuman lijenik.
Moj se domain nasmijao. Cayce je samo znao govoriti o lijeko
vima, kad je neto bilo mogue izlijeiti. Prehlaeni organizam je or
ganizam koji je iscrpljen; prehlada, mrcanje, bolovi u grlu ili to god
hoete, to su samo simptomi, openito simptomi upozorenja.
Hoete rei da je Cayce bio nalik lijeniku koji puta da se preh
lada razvije u upalu plua kako bi je mogao lijeiti?
O, Cayce je znao brzo izlijeiti prehladu, kad je temeljna otpor
nost tijela bila snana. Pronaao je Cayceovo itanje za ovjeka koji
je prije trideset godina patio od teke prehlade. Radilo se o njujorkom
poduzetniku, koji se niemu nije lako preputao. Njegova je tajnica za
traila itanje, rekavi da je grlo njezinoga efa toliko zatvoreno da
moe samo aptati.
Cayce je odmah poeo govoriti o postupku izljeenja. Najprije uzeti sredstvo za ienje crijeva, otprilike tisuu osamsto kapi (dvije
boice) Castorije, ali ne odjednom. Uzimati u malim koliinama, pola
ajne liice svakih pola sata. Nakon to je prva boica potroena u ta
ko malim koliinama, pripraviti tursku kupelj; najprije se oznojiti, za
tim trljati sa solima, nakon toga s uljem, a onda s alkoholom. Jesti lunate namirnice. Nikako ne uzimati bijeli kruh. Uglavnom uzimati vo
ne sokove, i to od narane i limuna. Kao sredstvo za poticanje uzima
ti malo kave bez mlijeka, ili malo viskija i sode kasnije naveer. Do jut
ra bi tijelo trebalo biti zdravo.
Takvo je lijeenje oigledno djelovalo. Jer je u knjizi bilo navede
no i izvjee ovjeka za kojega je itanje obavljeno. Bijedno sam se
osjeao, ali nakon jednodnevnog odmora i jedne boice Castorije i trljanja, sljedeeg sam jutra mogao govoriti i cijeloga sam dana radio.
Trljati je trebalo donji dio lea, iako se prehlada oitovala u nosu
i grlu. Bilo je to ipak isto tijelo.
181

Moj je domain listao knjigu. Cayce je ljudima govorio kako da

budu lijepi, kako da postupaju da im naraste kosa, da oiste bubrege,
da se oslobode migrena. Ali ljudi mrze bilo to initi sami za sebe. Na
primjer, ene jednostavno ele sjesti i pustiti da ih netko drugi ureuje
i minka, iako ljepota u sutini izvire iz dobrog zdravlja.
Jedan je kratki odlomak ocrtavao Cayceov stav prema tatini.
Kako ljudi mogu izbjei tjelesno starenje? netko ga je upitao.
Umom, suho je odgovorio.
Radilo se o tridesetdvogodinjoj eni, koja je bila uporna: Kako
mogu izbjei oputanje miia na licu? Kako to mogu ispraviti?
Cayce je popustio. Masaom i upotrebom onih krema o kojima
smo govorili (Black and White Genuine) na bradi i vratu, oko oiju i
na podrujima na kojima se miii oputaju. Povremena upotreba
Boncille ili blatnih obloga bila bi vrlo korisna. Jednoj je tridesetogo
dinjoj eni rekao: Otprilike dva puta mjeseno oblozi od blata, na
licu i vratu, preko ramena i prema zadnjoj strani vrata; a osobito na
podruju titne lijezde, jer takvi oblozi steu tkivo i krvne ile i djelu
ju kao poticaj optoku krvi kroz cijelo tijelo.
Za djevojaku put imao je osobit pripravak, a jednoj je trideset
dvogodinjoj eni, ija je koa postala suha, rekao kako ga treba pri
praviti i koristiti. To je sredstvo zabavljalo moga domaina. Poznajem
desetak ena koje su zbog toga pripravka izgledale kao da su deset go
dina mlae, kao i zbog vjebi koje su inile dok bi ga utrljavale u ko
u, rekao je, osmjehujui se.
Za lijepu kou lica, ruku i cijeloga tijela, rekao je Cayce, napra
vite pripravak kojim se treba masirati barem jednom ili dvaput tjedno.
U stotinu sedamdeset grama ulja od kikirikija dodati pedeset est
grama maslinovog ulja, isto toliko grama ruine vodice i jednu licu
rastopljenog lanolina. Masirati treba nakon tople kupke u kojoj je tije
lo ostalo barem petnaest do dvadeset minuta, a tijekom kupke treba
se dobro istrljati bilo kojim dobrim sapunom, da bi se potakle na dje
lovanje tjelesne sile. Moe se koristiti bilo koji dobar sapun.
Nakon toga dobro protresti pripravak i masirati se; ta e koliina
biti dovoljna za vei broj masaa. Izliti malo ulja na plitki tanjur i u ulje
umoiti prste. Poeti s licem, vratom, ramenima, rukama, a zatim te
meljito izmasirati cijelo tijelo, osobito udove, bokove i oit. Takva ma
saa ne samo da ima poticajan uinak, i slae se s drugim tretmanima
(hidroterapijom i osteopatijom), jer potie povrinsku cirkulaciju, ne
go e pomoi tijelu da ostane lijepo, i da nema nikakvih mrlja bilo kak
ve prirode.
Osim toga, tkivo lica moe se i lupkati, to prema Cayceu, djeluje
mnogo uinkovitije od bilo kakvih vjebi za lice.
182

Domain se opet usredotoio na knjigu. Imate li moda prijate

lja koji boluje od neugodnog zadaha iz ustiju? upitao me je. Ja sam
se te potekoe rijeio uz Cayceovu pomo.
Kad sam u knjizi poeo traiti poglavlje o zadahu iz ustiju, domain
mi je konano poelio laku no. Nemojte dugo spavati, vedro je re
kao. Cayce je rekao da um i tijelo razvija njihova svjesna stimulacija.
Pitao sam se to je Cayce govorio o problemu o kojem vam ni naj
bolji prijatelji ne ele priati. Neugodni zadah iz ustiju, rekao je,
nastaje u elucu i grlu i jednjaku. Putem krvotoka plua i ostali dijelo
vi tijela ne primaju dovoljne koliine ugljika. Zbog toga je povremeno
cijelo tijelo pod pritiskom i to utjee na opskrbu organa krvlju, to im
pomae u njihovom djelovanju i u odravanju pravilne razine koagu
lacije u sustavu, u kojem organi koriste svoju snagu i energiju za pra
vilno djelovanje. Stoga se esto javlja slaba probava i pokazuje se uve
like kroz neugodni zadah iz ustiju, to samo govori o potekoama u
utrobi i elucu.
O tom neugodnom zadahu razmiljao sam uvijek da se stvara u
ustima, a Cayce, eto, ponovo tvrdi da tijelo djeluje kao cjelina, i da po
kazuje poremeaje ondje gdje su se vanjske okolnosti i unutarnja sta
nja zdruili i izazvali slabost.
Lijek je bio u skladu sa Cayceovim vjerovanjem o jaanju cjeline.
Ponajprije treba uzeti ono to e putem probavnih organa i mental
nih reakcija u sustavu potaknuti iscjeljivanje u tijelu. Ali bilo je jo to
ga. Ako tijelo ne eli ozdraviti, tada e i dalje ostati slaboga zdravlja.
ovjek o kome se radilo bio je dugogodinji hipohondar.
Na nekim je drugim mjestima bio odreeniji. Loeg se daha mo
ete osloboditi ako popravite stanje svojih probavnih organa. Kao unutranji antiseptik uzimajte Glyco-Thymolin, dva ili tri puta dnevno
po est kapi Glyco-Thymolina u ai vode.
To je stanje u kojem se u plua ubacuju otrovi, do ega dolazi
zbog promjena u staninoj djelatnosti limfe koja je postala preoptere
ena otrovima.
Cayce se esto bavio hipohondrijom, ali nikome nije preporu
ivao tehniku placeba 1 8 , niti je ikome ugaao. I iako su neki lijenici
koji nisu poznavali njegov rad, uporno tvrdili da mnoga njegova izlje
enja proizlaze iz moi njegovih sugestija, sami su priznali da su rijet
ko, a moda i nikada, nekoga izlijeili slinim sugestijama.

18 Placebo, od lat. placere, sviati se; naziv za nedjelotvornu tvar koja se bole
snicima daje da bi izazvala autosugestivni uinak i dovela do izljeenja; prim,
prev.
183

Cayce je smatrao da neizljeive bolesti ne postoje; jedino to bo

lesnik treba biti spreman, a terapeut uen. Bile su mu poznate neizlje
ive migrene, a iako su mnogi mislili da one proizlaze iz ivanog, na
petog stava, Cayce je primijetio da je to ponovo samo simptom, a ne
uzrok.
Ali ak ni Cayce nije mnogo mogao uiniti za dugogodinje boles
nike koji su se oajno drali svoje bolesti, zamiljene ili stvarne. Ranije
toga istoga dana dugo sam razgovarao s pedesetpetogodinjom prija
teljicom koja se, ini mi se, ponosno poalila da ve godinama pati od
migrena. Otkad sam je upoznao, koristila je migrenu kao izgovor za
dugotrajna razdoblja odmaranja u krevetu, s telefonskom slualicom
stavljenom pored aparata, i s mnotvom kutijica s lijekovima na no
nom ormariu.
Povremeno se oporavljajui od napada glavobolje, sklopila bi oi
i rekla: Zbilja ne shvaam kako u uope preivjeti jo jedan ovakav
napadaj. Tada bi podigla pogled i vedro rekla: Neizljeive su, te mi
grene, zna, i nitko ne zna to ih uzrokuje - nitko.
Sudei prema crnoj knjizi, moja prijateljica optereena migrena
ma nije bila u pravu. inilo se da Cayce zna sve o migrenama, tako da
je ak dao i mudar savjet: Psihiki, zadrite optimistian stav, ak i
kad sve krene naopako.
U knjizi je bilo nekoliko sluajeva migrena, a sve su, kako sam za
mijetio, izvirale ne iz pritiska u glavi, nego iz trbunog podruja.
Najvei dio migrena, kao to je i u ovom sluaju, rekao je Cayce,
poinje od zaepljenja u debelom crijevu. Ti otrovi izazivaju pritisak
na simpatika ivana sredita i na modano-kraljeniki sustav. Takvi
pritisci uzrokuju snane glavobolje, a ponekad i gotovo iracionalne
postupke. Takva bi stanja trebala reagirati na ispiranje debelog crije
va. Ali najprije treba rendgenski snimiti debelo crijevo i pronai pod
ruja toga organa gdje su zaostale stvrdnute nakupine otpadnih tvari.
Pitao sam se odnosi li se to i na moju prijateljicu, i bi li joj Cayceov
savjet pomogao.
Bit e potrebno nekoliko cjelovitih ispiranja debelog crijeva, uz
upotrebu soli i sode u smislu proiavanja crijeva; i otkrit emo da je
dolo do olakavanja tih tegoba. U prvu otopinu za ienje treba sta
viti dvije ravne ajne liice soli i jednu ravnu liicu sode u tri i pol
litre vode tjelesne temperature. A u vodu za ispiranje, isto tako zagrija
ne do tjelesne temperature, staviti barem dvije lice Glyco-Thymolina
u litru i pol vode.
K tome, neprestano se suprotstavljajui bolesti, Cayce je prepo
ruivao i upotrebu radioaktivnosti, kao i sat vremena koji treba pro
vesti u meditaciji zbog samoanalize. Neka ploice za primjenu radio184

aktivnosti budu jako iste - treba ih uglaati svaki put prije nego ih se
privrsti na gleanj ili zglob ruke, kao i svaki put kad ih se skida.
Isto je tako preporuivao osteopatsko namjetanje da bi se opusti
lo podruje vrata, kao i namjetanje estog lenog kraljeka; a i na
mjetanje donjeg dijela lea. inite tako, rekao je Cayce, i to bi ovom tijelu trebalo donijeti olakanje.
Ova me ena koja je patila od migrene podsjetila na moju prijatelji
cu. Jednostavno nije eljela prihvatiti da postoji mogunost iscjeljenja.
Proizlazi li ta migrena iz alergije? upitala je.
Gotovo da sam mogao vidjeti Caycea kako u snu slijee rameni
ma. Dio uzroka migrene krije se i u alergiji, ali to je alergija? To je
uinak mate na bilo koji utjecaj koji se javlja u nosu ili u simpatikim
ivcima. Ako oistimo sustav, izazvat emo bolje stanje.
Osoba kojoj se italo oigledno nije mogla vjerovati da ti strani
razarajui bolovi u glavi dolaze iz nekog drugog dijela anatomije.
Koji je mentalni imbenik, uporno je ispitivala, odgovoran za pore
meaj u glavi?
Cayce je bio nepopustljiv. Taj pritisak, kao to je reeno, javlja se
u simpatikom i modano-kraljenikom sustavu, a stvara se u de
belom crijevu. Pregledajte crijevo rendgenskim aparatom, i pronai
ete ga.
Odluio sam preslikati stranice o migreni i dati ih mojoj prijatelji
ci kad sljedei put ponosno spomene svoje neizljeive migrene. To bi
je barem moglo utiati.
Namjeravao sam zaklopiti knjigu, kad mi je neto privuklo panju.
Mjesenica. Kao ovjek koji se dva puta enio, imao sam iskustvo o
ponavljanim agonijama enskih mjesenih greva i glavobolja, tako
da sam se na neki nain osjeao krivim to i ja ne patim od slinih mu
ka. Stoga sam s neuobiajenom znatieljom proitao to je Cayce o to
me rekao.
Molim vas da mi u potpunosti objasnite uzrok greva pri mjese
nici, pitala je jedna ena.
Grenje maternice, odgovorio je saeto Cayce. A to grenje iza
zivaju miine sile koje omoguuju dovoenje hrane u jajnike i jajo
vode. Stoga otiite na osteopatski tretman za oputanje i openito po
pravite stanje vaega tijela, to je nuno za poboljanje takvoga stanja.
inilo se da to uope nije teko, kad jednom ena uzme vitamine
i nadomjestak eljeza koji je potreban da bi se uravnoteili nedostaci
u prehrani.
Nakon toga je govorio o drugom udovitu - o glavoboljama
povezanima s mjesenicom. Koliko je mnogo nesretnih mukaraca
patilo zbog tih glavobolja!
185

Zato se tijekom mjesenice javljaju glavobolje? upitala je etr

desetogodinja ena.
Cayce je uzrok tih glavobolja usporedio s uzrokom migrene. Te
su glavobolje dio zaepljenja do kojega dolazi u sveukupnom probavnom sustavu. Postoje kanali ili oduci za odstranjivanje otrova, odno
sno, iskoritenih energija, u kojima se oituje uinak aktivnosti cirkula
cije na strane sile unijete dahom, prainom, djeliima hrane ili slinim
postupcima - iz mirisa i tome slino. Sve to, razdvajanjem unutar isto
ga sustava, stvara sile koje je nuno odstraniti. Mi ih odstranjujemo ug
lavnom kroz djelatnost plua, naravno i kroz znojenje, probavni kanal
i bubrege. Tada, kao u ovom sluaju, otkrivamo da takva razdoblja
mjesenice stvaraju zaepljenje u odreenim podrujima sve dok
mjesenica ne krene, ili dok ne pone prestajati. Mjesenica, dakle,
dovodi do zaepljenja u nekim podrujima sustava. Glavobolje su
znaci ili upozorenja da je odstranjivanje otpadnih tvari nepotpuno.
Najvei dio potekoa u ovom sluaju proizlazi iz probavnog kanala i
uvjeta koji postoje u nekim dijelovima samog debelog crijeva, jer to
stvara pritisak na ona sredita koja su u tom razdoblju osjetljivija. Zbog
toga i uputa za osteopatsko namjetanje, koje pomae, ali koje nee
odstraniti sve te uvjete koji se oituju kao nakupljanje tvari u dijelovi
ma debelog crijeva. Shodno tome, nuno je povremeno ispiranje de
belog crijeva, kao i openita hidroterapija i masaa.
Cayce je oigledno osjetio da je toj eni potrebno neto vie od
savjeta koji se odnosi na njezino tijelo, jer je nastavio: Odravajte
mentalni stav korisnog, svrhovitog ivota, koristei svoje sposobnosti
na korist drugima. Drugim rijeima, prestanite se aliti!
Sa aljenjem sam odloio crnu knjigu. Ali nisam je zaboravio, ne
sasvim. Mjesec dana kasnije, telefonirala mi je moja prijateljica koju su
muile glavobolje, da mi se poali na svoje neobjanjive, neizljeive
glavobolje. Upitao sam je bi li je moda zanimalo da proita ono to
je Cayce rekao o iscjeljivanju migrena.
Ona je ve itala o Cayceu i dojmili su je se izvjetaji o njegovoj udotvornosti. Ali sada mi se uinila udnovato suzdrana i sumnjiava.
Cayce je tvrdio da se migrena moe izlijeiti, bio sam uporan,
ako ovjek proisti crijeva, ode na osteopatsko namjetanje kralje
nice i popravi svoj openiti mentalni stav. Bi li eljela vidjeti to pie o
tome?
Dugogodinja patnica otro je udahnula.
Kako je to smijeno, uzviknula je. Nitko ne moe izlijeiti mi
grene, ba nitko.
Kad je spustila slualicu, prisjetio sam se jednog retka iz crne knji
ge. to je ono Cayce rekao? A, da, evo to: Jer ono to se izgradilo,
ono to se uva u mentalnom sklopu ovjeka, to postaje poremeaj.
186

Tako je i bilo.
U Cayceovom kraljevstvu, odnosno u Virginija Beachu, njegovi
su kuni pripravci bili uobiajeni kao i dobar dan. Neki su bili pozna
ti ak i geologu, izmeu svih njegovih bavljenja zemljinim promjena
ma. Svaki put kad djeca dobiju gliste, moja supruga nariba sirov ku
pus i hrani ih time, za doruak, ruak i veeru. Do veeri, ili sljedeeg
jutra, gliste su nestale. Toga dana djeca jedu samo kupus, osim aja,
koji se isto tako preporuuje.
Cayce je rekao, primjeuje geolog, da jedan list kupusa unita
va stotinu tisua glista.
Kermes ili vinobojka 19 bila je jo jedna omiljena Cayceova biljka,
i ljudi koji su vjerovali Cayceu redovito su je upotrebljavali kao sredst
vo za ienje. Skuhajte je, rekao je jedan Cayceov sljedbenik, i
okus joj je bolji od okusa pinata i kelja, a obavlja posao i sumpora i
eernog sirupa. Nasmijao se. Smijeno je, ali na nedavnom sastan
ku poljodjelskog udruenja Virginije, rekli su nam da emo dobivati
vei prinos kukuruza ako unitimo vinobojku koja raste naokolo, a
vinobojka e nam vie koristiti nego to bi to kukuruz ikada mogao.
Kad god bih se pojavio u Cayceovom kraljevstvu, inilo mi se da
netko slijedi Cayceove upute. U jednom sam kuanstvu primijetio da
je na pari kuhan list salate i narezana sirova rajica gotovo jedini i
glavni sastojak veere. Domaica mi je rekla da su rajice povre naj
bogatije vitaminima. Tako je rekao Edgar Cayce. U pogledu salate, tre
balo ju je posluiti samo naveer, i za to je postojao vrlo dobar razlog.
Smirujui je uinak toliko trenutan da moj suprug zaspi za stolom.
Bio sam sklon to olako prihvatiti, sve dok negdje nisam proitao
da su lijenici iz inozemstva upravo otkrili da salata posjeduje opojni
uinak, ako se uzmu dovoljno velike koliine.
Mnogim su kuedomainima u Tidewateru, u blizini Virginija
Beacha, poznate Cayceove upute u pogledu hrane. Ako elite izgubi
ti kilograme na jednostavan nain, rekla mi je jedna ena koja je i sa
ma tako smravila, jednostavno uzmite pola ae Welchovog prirod
nog soka od groa pola sata prije svakog obroka. Taj e sok zadovo
ljiti potrebu tijela za slatkiima, i prekinut e naviku uzimanja slastica
koje debljaju.
Toj su se domaici isto tako sviale elatinozne salate, od sirovog
povra, kao to je potoarka, celer, salata, rajice i mrkve. elatina,
istaknula je, djeluje kao katalizator koji poveava prirodnu sposob
nost uzimanja vitamina iz povra. Cayce je rekao da je iskoritavanje

19

Kermes ili vinobojka, Phytolacca americana; prim. prev.

187

vitamina iz povra uz pomo Knox-elatine sedam puta vee od

uobiajenog. Kao i moji prijatelji iz New Jerseya, domaica je listala
Cayceovu crnu knjigu da bi pronala objanjenje. Ne radi se o sadr
aju vitamina u elatini, objasnio je Cayce, nego o njezinoj sposob
nosti da pojaa djelatnost lijezda, navodei lijezde da uzimaju one
vitamine koji su uzeti s hranom ili probavljeni, a koji ne bi bili aktivni
da nema dovoljne koliine elatine u sustavu.
udno, ali sam ak i meu starijim ljudima, koji nisu rado vjebali,
pronaao povelik broj njih koji su radili vjebe za glavu i vrat. A i mla
dima su te vjebe podjednako koristile. Tom Hungerford, sredovjeni
poslovni ovjek iz Chicaga, iskuao je te jednostavne vjebe zbog toga
to je bio nezadovoljan svojim naoalama s dvije razliite dioptrije,
koje su mu upravo bile propisane. Njegovo je iskustvo bilo toliko u
desno da mu se jo uvijek divi. Iako mi se inilo prilino neobinim
da bi takva vjeba mogla imati bilo kakav utjecaj na oi, rekao je,
odluio sam da u radije uiniti bilo to nego nositi naoale s dvo
strukom dioptrijom. Stoga sam ih skinuo i poeo vjebati. Uslijedilo
je estomjeseno razdoblje u kojem je ovjek bio u stanju jedva neto
vidjeti bez naoala, ali je Hungerford vjerovao Cayceu i bio je uporan.
Tada, postepeno, dok je nastavljao s vjebama dva puta tjedno,
dolo je do poboljanja, a onda i do vida boljeg nego to sam ga imao
i u mladosti. Njegovo je svjedoanstvo uistinu bilo blistavo. To se do
gaalo prije pet godina, i od tada nisam nosio naoale. Vie nemam
ni ogranienje na svojoj vozakoj dozvoli.
Ponesen zanosom, vjebe je preporuio gotovo stotini ljudi. Neki
su rekli da ne djeluju (i nisu djelovale); ali pomogle su jednoj stjuarde
si s Havaja i njezinoj majci. I djelovale su sedamdesetdevetogodinjem
starcu iz Las Vegasa koji je upravo trebao izgubiti svoju vozaku dozvo
lu, a nakon vjebi mogao je, prema posljednjem izvjeu, itati jutarnje
novine bez naoala. Ne samo da su pomogle u potekoama s vidom,
rekao je oduevljeni Hungerford, nego su otklonile i kroninu upalu
sinusa jednom njegovom prijatelju, a zaustavile migrene drugoga.
Kao i Cayce, i njegov je uenik Hungerford otkrio da ono to
postoji u neijem mentalnom stavu, postaje poremeaj. Jer je na kra
ju zakljuio: ini se da se sve svodi na injenicu da je djelotvorno oni
ma koji vjeruju u to i vjebe obavljaju redovito - to se odnosi i na po
tekoe s vidom, a isto tako i na druge stvari.

188

Mnogima svijet snova otkriva mnogo vie toga od oigledne stvarno

sti. U svakom ovjeku, jednom je rekao Hugh Lynn Cayce, postoji
ogromno prostranstvo, nepoznato i neistraeno, koje se katkad prika
zuje u obliju anela, a katkad kao udovite. To je ovjekov nesvje
sni um, a njegov jezik nazivamo snovima.
Iako je bilo oigledno da se tek mali dio psihike moi Edgara
Caycea prenio na njegova sina, Hugh Lynn je, kao da mu upute daje
njegov usnuli otac, marljivo nastavio radom u Udruzi za istraivanje i
prosvjetljenje, osnovavi u Virginia Beachu seminar o snovima, gdje
psihijatri i psiholozi analiziraju snove koje je stariji Cayce tako leerno
tumaio u snu.
Tijekom svoga ivota, Cayce je obavio est stotina itanja o sno
vima, a neki od tih snova bili su njegovi vlastiti. Cayceovo se itanje o
snovima bavilo uglavnom tumaenjem pojedinanih snova, ali se sim
boli i upute koje je koristio za tumaenje snova i dalje primjenjuju.
Mlai je Cayce iz iskustva otkrio da su te dveri jo uvijek pristu
pane svakoj prosjenoj osobi, kao i olovka i biljenica na nonom
stoliu. U poetku se ovjek nakon buenja moda ne moe sjetiti niti
sasvim jednostavnog sna, ali s vremenom e njegova podsvijest dobi
ti poticaj od olovke i papira, koji e mu pomoi otvarajui mu irom
mogunosti potpuno novog podruja samoistraivanja. Kroz svoje
vlastite snove, naglasio je Edgar Cayce, ovjek moe zadobiti dublje
razumijevanje sila sna koje tvore stvarno postojanje - o emu se ope
nito radi i emu to slui - samo kad bi pojedinac uspio shvatiti stanje
koje se oituje.
Naravno, snovi su popratna pojava spavanja, a Cayceov opis sna
prua mnotvo nagovjetaja da je ta praznina u budnom ivotu poje
dinca smiljena za neto vie od pukog odmora uma i miia. U snu
podsvjesni um, snaniji od svjesnog, kao to je to pokazao hipnotizam,
pravi pregled svega onoga to je prolo kroz svjesni um, i u snove pro
puta sva ona upozorenja ili poruke za koje smatra da su nune.
Spavanje je, primijetio je usnuli Cayce, ono razdoblje kad dua
razmatra sve ono to se dogodilo od jednog razdoblja spavanja do
drugog; pravi usporedbe koje pridonose skladu, spokojstvu, radosti,
ljubavi, strpljivosti, bratskoj ljubavi i srdanosti - a sve su to plodovi
189

duha; ili mrnji, grubim rijeima, nemilim mislima i ugnjetavanju, to

su Sotonini plodovi. Dua koja sanja ili se grozi onoga kroz to je pro
la, ili zalazi u radost Gospodnju.
Edgar Cayce mogao bi biti jedini ivi stvor koji je svoju vlastitu
podsvijest svjesno koristio da bi protumaio snove koji su mu stigli kroz
tu istu podsvijest. Kroz elju da shvati svoje vlastite snove koji su ivo
ostali u njegovom sjeanju, poeo se zanimati i za snove drugih ljudi.
U nekim je snovima otkrivao neposredni simbolizam, a to je inio
godinama prije nego je simbolizam openito prihvaen u psihijatriji. U
sijenju 1925. godine, u moda najranijem snu za kojeg je traio tuma
enje, Cayce je vidio sebe i svog bliskog suradnika kako zajedno stoje
u stjenovitom krajoliku. Oko njih je bilo vie skupina ljudi, ali su sve te
skupine od njega bile razdvojene bujicama tekue vode. Nepove
zano, kao to snovi esto djeluju, iz vode je iskoila riba. Pokuao ju je
uhvatiti, ali pri tom se pokuaju riba raspala na djelie, a on se dao na
sastavljanje dijelova.
Cijelog toga i sljedeeg dana san je pratio Caycea. Nejasno ga je
muio, i izazivao nelagodu. Ali kako god razmiljao o njemu, inilo mu
se da mu ne poruuje nita to bi bilo smisleno. Konano je utonuo u
san, a supruga mu je dala sugestiju da analizira i protumai taj san.
Uvijek nazona Gladys Davis bila je ondje i pribiljeila tumaenje za
budunost. Iz toga su sna proizala tumaenja simbola kojima se kori
ste svi oni koji sanjaju sline slike.
Kao to je Cayce rekao: U snu o vodi i odvajanju ljudi i ovoga ti
jela, mi smatramo da se radilo o oitovanju podsvjesnih sila, jer voda
predstavlja ivot, ivu stazu koja razdvaja one koji pripadaju razliitim
ivotnim stazama i ujedno okruuje svako bie ili skupinu, gradei ono
to zrai u duhovno podruje, djela koja obavlja ovo tijelo.
Njegovo se objanjenje, sa simbolikom koja je sada openito
prihvaena, nastavlja: Riba predstavlja Njega koji je postao ivi put,
voda ivota, pruen za iscjeljivanje cijelih naroda; raspadanje, razdva
janje ribe pokazuje da e se pronai sila koja e od toga ponovo
nainiti ivi put, savreno predoenje sile koja nuno svima mora
pruiti ivot.
Kako ga je Cayce shvatio, ovaj je san govorio o duhovnom vodst
vu. Naravno, riba je simbolizirala Krista, to je gotovo sveobuhvatni
simbol, a voda - ivot. Iz rata e proizai mir - ali i do rata mora doi.
Snovi se mogu podijeliti na etiri openite skupine. Neki se bave
potekoama fizikoga tijela, drugi samopromatranjem, vidovitom
zamjedbom i duhovnim vostvom.
Najuobiajeniji snovi, ini se, izviru iz samoga tijela, kad je san
odgovor na neprikladnu prehranu, nedostatak vjebi, pogrean nain
190

ivota - kad tijelo u nesvjesnom umu, uz pomo sna, biljei svoje pro
svjede. J e d a n od takvih, prilino uobiajenih vrsta snova, nakon bu
enja zapisao je jedan od dva brata kojima je Cayce savjetovao da
prouavaju svoje snove. Pri ruci je imao i olovku i biljenicu, pa je san,
nakon to ga je zapisao, odnio Cayceu.
Sanjao sam da smo moj brat i ja i nae supruge na zabavi s B. B.
Zaspao sam za stolom. Kui smo doli jako kasno. Moj je brat ostavio
automobil i kui otiao pjeice. Zaustavili smo se da pogledamo bocu
mlijeka na kojoj je pisalo 'neproieno mlijeko'.
Za Caycea je ta poruka bila vrlo jednostavna. San je protumaio
gotovo doslovce. Bilo je to upozorenje sanjau, rekao je Cayce, da
njegovo tijelo pati od kasnog odlaska na spavanje (zaspao za stolom)
i nepravilne prehrane - neproieno mlijeko oigledno govori o ne
istom mlijeku.
inilo se da je brat paljiviji - ostavio je automobil i otiao prvi,
radije nego da se poveze s nekim tko je previe popio. Boca mlijeka je
isto tako bila upozorenje da promijene dostavljaa mlijeka. Jer je na
pitanje o tome dijelu sna koji se odnosi na mlijeko, Cayce ustvrdio:
Promijeniti sadanjeg dostavljaa, jer ovaj dio sna ukazuje na to da
njegovo mlijeko vie nee biti dobro.
Mnogi se snovi, istaknuo je Cayce, bave prouavanjem samoga
sanjaa. Oni obuhvaaju i snove ispunjenja elja, snove o potiskiva
nju, o simbolinom sukobu izmeu naih dobrih i loih strana, snove
o poslu ili obiteljskim potekoama. Takvi snovi esto imaju
proroansku vrijednost, a izraavaju se u stranim slikama da bi nagla
sili ozbiljnost upozorenja. Cayce je povremeno razmrsivao zapletene
niti snova, vidovito tumaei situacije koje su nakon toga pronalazile
svoju potvrdu u razvoju dogaaja.
Jedan od najizazovnijih snova bio je san poslovnog ovjeka iz
Floride, kojeg je uznemirila iva stvarnost njegova sna i nemirna savjest.
Za Caycea je uo od svoga susjeda, ijem je zdravlju pomoglo
jedno od Cayceovih itanja na daljinu, i oduevio se kad je shvatio da
nita nee morati poduzeti da bi dobio pomo - samo poslati napisa
ni san zajedno sa zahtjevom za njegovo tumaenje.
Sanja, oenjeni mukarac s dvoje djece, brino je opisao svoju
nonu moru: Stojim u dvoritu svoje kue - na sebi imam kaput.
Osjetio sam neto s unutarnje strane platna na maneti lijevoga ruka
va. Pokuavam to izvaditi, ali je privreno uz platno i platno se potr
galo kad je to izalo, a dio je ostao unutra. Pokae se da je to ahura,
a na mjestu gdje se rastvorila izlazi mali crni pauk. ahura je crna, a
na mome rukavu ostaje veliki broj jajaaca - malih - koje poinjem
skidati. Pauk brzo naraste i pobjegne, a dok tri, govori pravim engle191

skim jezikom, ali ne sjeam se to je rekao, osim da je govorio neto o

svojoj majci. Sljedei put kad ga ugledam, to je veliki crni pauk, a ini
mi se da znam da je to onaj isti pauk koji je narastao, velik gotovo kao
moja aka - na leima ima crvenu mrlju, inae je potpuno crn.
U tome trenutku ulazi u moju kuu i gradi mreu preko cijelog
stranjeg zida kue i promatra me. Uzeo sam metlu, sruio ga na pod
i izbacio iz kue; mislio sam da sam ga ubio, ali i ovaj put mi neto go
vori. Kad sam ga nakon toga vidio, izgradio je dugaku mreu s onog
mjesta u dvoritu gdje sam ga prvi put izvadio iz rukava - a kad me je
ugledao, brzo pone raditi mreu prema strehi. Nisam ga mogao do
segnuti, ali sam pred njega bacio svoj slamnati eir i pokidao mu mre
u, a pauk je pao na tlo i ponovo poeo govoriti, ali sam ga ovaj put
noem sasjekao na komadie.
Moda zbog moga vlastitog djeakog gaenja prema paucima,
ali ovaj me san privukao. Naiao sam na taj san uskoro nakon to sam
poeo itati Cayceova itanja, i zapitao sam se to bi psihoanaliza rek
la o tome snu, i bi li se sloila sa Cayceovim tumaenjem.
Preslikao sam taj san i odnio ga uvenom psihoanalitiaru, koji je
studirao s prvim od velikih trgovaca snovima - Sigmundom Freudom.
O samom mu snu nita nisam rekao. Mogao je biti sanjan prethodno
ga dana ili prije dva dana, koliko je on znao. Nisam mu rekao ni da je
Cayce ve protumaio taj san - zapravo, da je to uinio jo prije tride
set i pet godina.
Ueni je psihoanalitiar paljivo prouavao tekst sna, a zatim iz
nio svoju analizu. Rekao je da je sanja destruktivno opsjednut milju o
razaranju svoga doma. Njegovi su se stavovi o enama, ukljuujui i
njegovu suprugu, stvarali na temelju djeje odbojnosti prema majci, a
taj se prijenos skriva iza kidanja - mrea ili ahura predstavljaju gnijez
do ili dom, a pauk, koji oigledno razara dom, predstavlja njega samog.
Kad je dovrio, pokazao sam mu Cayceovo itanje. Negdje je ve
bio uo za Caycea, pa je sa zanimanjem proitao njegovo tumaenje,
budui da je vidovnjaka prihvaao kao znanstvenika. U mome radu
s dr. Freudom, rekao je, bilo je mnogo primjera vidovnjaka i proro
anskih snova. Takvi su snovi ak i Freuda uspjeli uvjeriti.
Bilo je zanimljivo to to se Cayceovo tumaenje slagalo s tuma
enjem psihoanalitiara, samo se Cayce mnogo potanje - i to proroki
- upustio u tumaenje obiteljske situacije. Jasno je vidio da je sanja
zastranio u smislu svojih branih zavjeta i upozorio da e nastavak taj
nog odnosa unititi i njegov dom i posao.
Cayceovo je objanjenje sna bilo podjednako jasno kao to je san
bio tajnovit: U ovom snu vidimo simbolike uvjete onih sila koje dje
luju u ivotu ovoga tijela. I, kao to se vidi, i pauk i karakter toga pauka
upozorenja su tijelu u smislu odnosa s drugima koji e na ovakav pota192

jan nain tijelu oduzeti ono to okruuje njegov dom ako ne zauzme
drukiji stav. Jer, kao to se vidi, ovdje je simboliki prikazano stanje,
odnosno, odnosi ovoga tijela s onim drugim tijelom (enom); u poet
ku su ti odnosi bili samo leerni odnosi koji su mogli postati i sasvim
dobri, u drutvenom i financijskom smislu; pa ipak, kao to se vidi, na
bie se vri trajan pritisak, ne samo materijalan, nego i u smislu njego
voga srca, a sada takvi odnosi prijete i samim temeljima njegovoga
doma; i, kao to se vidi, prijete da e odvojiti tijelo od kue i njezine
okoline; i ako se bie ne suprotstavi takvom stanju, ako te odnose ne
izbaci iz svojih misli, i tijelo i odnosi i stanje, sve e zavriti nezadovo
ljavajue.
Cayce svjesno nije mogao znati da se poslovni ovjek financijski
upleo u odnose sa svojom tajnicom, koja je u njegov posao donijela
nekakvu sumnjivu materijalnu potporu. U poetku, kao to se poka
zalo, njihov se odnos svodio na posao, ali nakon toga se razvijao sve
dok ovjek nije poeo razmiljati da napusti enu i obitelj. U tome je
trenutku, kako je to Cayce vidio, jo uvijek bilo vremena da se povue.
I tako je Cayce taj san svrstao meu snove upozoravajue prirode, i
tako je upozorio sanjaa:
Pripremite se. Sa stanjem se suoite kao mukarac, a ne kao slabi - i prisjetite se onih dunosti koje tijelo duguje ponajprije onima
kojima je zadalo zavjet, i kome to bie i tijelo duguju svoj poloaj u
svakom smislu; prisjetiti se treba i dunosti koja je za to tijelo obavez
na, kao i onih prema kojima to tijelo treba djelovati u smislu onoga ko
ji titi, a ne da zbog takvih odnosa omoguuje postojanje onih mra
nih, potajnih ogovaranja, koje prenose oni koji bi eljeli potkopati nje
gove izvorne odnose; a oni za koje bie misli da nita ne znaju o tome
ipak znaju; pa ipak, ogovaranja su narasla do takvog stupnja da mogu
predstavljati opasnost i za samo srce i duu tijela ovoga bia. Drugim
rijeima, i supruga je bila svjesna situacije. itanje je zavrilo ozbilj
nom opomenom to je za Caycea bilo izuzetno rijetko: Treba se u
vati! Treba se uvati!
Kao to se gotovo i moglo oekivati od osobe koja si je dopustila
da se nae u takvom kripcu, ovjek se nije obazirao na upozorenje.
Nastavio je odravati odnos sa svojom tajnicom, i izgubio je enu,
dom, obitelj i posao.
Meutim, nakon razvoda oenio se tom drugom enom. Cayceov
ga se uvid toliko dojmio da je sa svojom novom suprugom doputovao
u Virginia Beach, da bi se stavio na raspolaganje mistiku. Cayce mu
nije mogao dati nikakav savjet, osim da neto naui na pogrekama
svoga prvoga braka. Taj je ovjek na sjeveru zapoeo novi posao,
redovito se obraao Cayceu za savjet, pa je imao uspjean i brak i po
sao, sve do svoje nedavne smrti.
193

Davno prije psihoanalitiara, Cayce je otkrio psihiki sadraj sno

va, koji je po svom proroanskom uvidu slian faraonovom snu o se
dam debelih i sedam mravih krava, kojeg mu je protumaio Josip, a
ujedno slian i pojanjenju o rukopisu na zidu kojeg je iznio prorok
Danijel.
Proroanski se san moe baviti svjetovnim stvarima. Zapravo,
Cayce je, tumaei jedan takav san, upozorio sanjaa da se ostavi bur
ze i predvidio jo nevienu propast burze do koje je trebalo doi za
nekoliko mjeseci.
To je tumaenje Cayce obavio u travnju 1929. godine; est mjese
ci kasnije - crnoga petka, dvadeset i devetog listopada 1929. godine,
uistinu je dolo do propasti burze.
Sanja, burzovni meetar na Wall Streetu, svakoga je dana bilje
io svoje snove, u skladu sa Cayceovim savjetom. Svakoga je jutra
Cayce tumaio snove koje je ovjek sanjao prethodne noi. Sanja je
brino sluao, kao po pravilu, jer je ostvario bogatstvo kupujui i pro
dajui dionice sa Cayceom.
Petoga oujka 1929. godine, burzovni je meetar sanjao svoj prvi
san u kojem se radilo o slutnji koja se odnosila na trite dionica. Pribiljeio je svoj san u biljenici koja je stajala na njegovom nonom or
mariu i telefonski ga ispriao Cayceu. Sanjao sam da bismo trebali
prodati sve nae dionice, ukljuujui i one koje se smatraju jako vr
stima. Vidio sam kako bik slijedi moju suprugu, koja je na sebi imala
crvenu haljinu.
Cayce je toga bika uhvatio pravo za rogove. To je dojam o stanju
koje e doi, kretanje prema dolje koje e jako dugo trajati, koje ti
nee dopustiti prodaju onih dionica koje smatra sigurnima. Rijei se
svega, pa ak i najsigurnijih dionica, jer dolazi velika promjena.
Podsvjesni kanali sanjaa oigledno su postajali sve osjetljiviji i ot
voreniji prema proroanskim snovima, emu je pomogao svjestan na
por sanjaa da ih se svakoga jutra prisjeti. estoga travnja, mjesec da
na nakon prvoga sna o burzi, meetar je sanjao jo jedan izazovan san.
Ovaj je bio krai, ali mnogo sloeniji od prvoga. Sanjao sam da
me neki mladi okrivljuje za ubojstvo ovjeka. Pripadnici nekakve
bande su me upitali: 'Ima li jo koga na svijetu tko za to zna?' Ja sam
odgovorio: 'K. Cornell'. Ugledao sam mrtvoga ovjeka. Mladi je po
eo pripremati otrovnu injekciju koju su dali i mrtvome ovjeku. Osje
tio sam iglu i oekivao smrt.
Sanja se naglo trgnuo oda sna. Nakon toga je utonuo u nemiran
san. Do tada je ve mehanizam snivanja bio toliko povezan s njego
vom svijeu, da je sanjao svoje vlastito tumaenje sna. To je pred
stavljalo bitku koja se vodi u Odboru za rezerve - stimulacija dionica.
194

Toga istoga dana Cayce je proroanski pojasnio san: Sasvim je

sigurno da mora doi do rasula i da e se u novarskim sreditima po
javiti panika, ne samo u smislu djelatnosti Wall Streeta, nego e doi i
do zatvaranja odbora u mnogim drugim sreditima i do ponovnog prilagodavanja toga posla - via i nia sredita jo e se nekoliko mjeseci
nastaviti mijenjati - a nakon toga slijedi rasap.
Ono to je uslijedilo pripada povijesti. Nakon listopadskog sloma,
i u Wall Streetu i drugdje zatvoreni su uredi. U samom poslu dolo je
do velikih promjena - u Sjedinjenim Dravama, ali i u brojnim drugim
zemljama, koje su sve odstupile od zlatnih pravila.
Cayceovo tumaenje simbolizma prvoga sna danas bi bilo ope
nito prihvaeno. Crvena haljina oigledno je bilo upozorenje na opas
nost, bik predstavlja bull-market, odnosno pekuliranje na burzi, ko
je dolazi svome kraju. Ironino je da je i supruga bila na putu prema
izlazu, jer se uskoro nakon toga razvela od sanjaa.
U drugom snu Cayce je bandu poistovjetio s Fondom za savez
ne zalihe. Injekcija je oznaavala neto to zalazi ispod, odnosno, tr
ite koje tone. Napad se odnosio na sanjaevu financijsku sigurnost,
a oznaavao je njegovu financijsku smrt. Dio sna koji se odnosi na u
venu glumicu, Katharine Cornell, proao je bez objanjenja. Ali Cayce
je svakako pogodio u metu.
Mnoge ljude osobito uznemiruju snovi o smrti. Ali za Caycea je to
esto bio povoljan simbol. Dvadeset i treeg lipnja 1925. godine jedan
je ovjek bio toliko potresen svojim snom da je mogao napisati samo:
Sanjao sam da sam umro.
Cayce ga je ohrabrio. To je oitovanje raanja misli i mentalnog
razvoja koji se budi u pojedincu. Oznaava, dakle, buenje podsvije
sti, koja se oituje u smrti fizikih sila.
Moram priznati da nisam uvijek bio zadovoljan Cayceovim tuma
enjima. Jedna ena iz Virginije, anglosaksonskog podrijetla, dobila je
itanje za zdravlje zbog debljine, hemoroida i poremeaja rada bubre
ga, a onda je zatraila itanje u svrhu tumaenja sna. Sanjala ga je
1932. godine, prije Hitlerovog uspona, i to u trenutku kad su se stvari
na meunarodnoj pozornici prilino smirile. Gledajui unazad, inilo
mi se da san prilino oigledno govori o tegobama koje e uskoro za
desiti Britance.
Evo i sna: ini se da se moj suprug i ja nalazimo u velikoj kui, i
dok promatramo nebo, vidimo velike crne krugove koji plutaju kroz
zrak. Pomislili smo da je to jako udno, i uskoro otkrijemo da krugovi
izgledaju kao crne automobilske gume ili velike gume za kamion.
Iznenada se s neba sputa veliki crni stroj, koji podsjea na velike gusjeniare koji su se koristili tijekom Svjetskog rata, i sputa se na zemlju.
195

Kaemo da bi bilo bolje da odemo odavde, jer shvaamo da je namje

ra toga stroja da zgazi ljude. Isto smo tako shvatili da to oznaava teka
vremena, pa smo pokuali to je bre mogue skloniti se s puta tom
stroju. Krenuli smo nizbrdo, prema rijeci, a ondje smo ugledali britan
ski brod usidren uz obalu. Netko je rekao da je brod ispalio hitac na
osamljenog uvara dok se on nalazio u svome uredu na pristanitu, ali
smo kasnije otkrili da je to zapravo uvar ispalio hitac na britanski
brod - a to nas, ini se, jako raduje. Shvatili smo da se spremaju teka
vremena, i ja sam se jako uplaila. Krenuli smo dalje niz pristanite, i
vidjeli jo mnogo britanskih brodova.
Meni se ini, kad se osvrnem unazad na ono to se dogaalo tije
kom Drugog svjetskog rata, da je ovaj san bio jednostavno upozore
nje na razdor u Engleskoj prije rata, gdje osamljeni uvar predstavlja
Winstona Churchilla, koji se prepucava sa svojim britanskim kolegama
svrstanim u bojne redove. Ili bi san moda mogao oznaavati Britaniju
kako stoji sama, odupirui se razaranju s neba, koje obuhvaa i ogro
man broj raketnih projektila i bombardera, sve dok se taj osamljeni
brod, Britanija, ne pretvori u mnogo britanskih brodova - mnogo sa
veznika?
Cayce je taj san protumaio u smislu potekoa koje e zahvatiti
Britaniju, ali je njegovo objanjenje bilo prilino openito. Ovaj se
proroanski san odnosi na onaj narod koji je i prikazan (britanski), u
smislu tegoba koje e ti ljudi proi. Strah koji se osjeao u snu prirod
na je sklonost, jer je ta zemlja (Britanija) povezana sa cijelim svijetom,
a te se spoznaje i osjeaji povezuju i sa samim sanjaem.
Ono to je u snu prikazano, kao ono odakle stie pomo ili mo,
s visine, u obliku krugova koji se poveavaju dok lebde zrakom, obav
ljajui svoj posao na nebesima, oznaavaju nain ili karakter na koji e
ovaj narod sam sebi pomoi, obraajui se duhovnome vie nego mo
i sile, koju izraava in osamljenog uvara.
Kad se dobro razmisli, svakako bi se moglo rei da su Churchill i
Britanija svoju vjeru poklonili Bogu, ali se meni ini da bi proroanst
vo o ratu, koje tumai ovako detaljan san, trebalo biti mnogo odree
nije u pogledu posljedica koje e sve to imati na Zemlji.
Svoje sam nezadovoljstvo ili razoarenje spomenuo jednom od
strunjaka za san koji je pripadao Udruzi za istraivanje i prosvjetljenje, Everettu Irionu. On me pogledao s oiglednim iznenaenjem.
Zar ne shvaate? Cayce je promatrao iri kontekst dogaaja. Jer,
u krajnjem, duh Engleza pomogao im je da izdre, kad su se gotovo
svi ostali slomili pred Nijemcima.
Ali, upitao sam, zato su ovi ljudi, oigledno engleskog podri
jetla, zadovoljni kad u snu vide da se puca na britanski brod?
196

Irion je slegnuo ramenima. Morao bih znati vie o njihovim sta

vovima, kao i to to ti simboli znae za njih. Lako bi moglo biti da pu
canje na taj brod, recimo da je pucao Churchill, osamljeni uvar, pre
nosi osjeaj da je Britanska mornarica, koju su u to doba oslabili oni
koji su se zalagali za mirno rjeenje, tim 'napadom' probuena iz sna
i da e time prepoznati stvarno stanje. To bi svakako zadovoljilo bilo
kojeg ljubitelja Engleza. Nasmijao se. Ja taj san pokuavam shvatiti
na razumskoj osnovi; Cayce je, naravno, takve stvari shvaao intuitiv
no, a intuicija bi svakako trebala bolje razumjeti izraz podsvijesti.
Ako je san bio proroanski, je li predvieni dogaaj dakle bio
stvaran? Nakon jednog sna za kojeg je bilo oigledno da je proro
anski, jer se godinu dana kasnije ostvario, kad je ula u jednu prosto
riju i vidjela iste ljude i namjetaj koji je vidjela i u snu, Gladys Davis je
zapitala Caycea da joj objasni kako se to snovi ispunjavaju. Postoje li
ti uvjeti u trenutku kad se sanja, upitala je, i zato bi ovjek sanjao
bilo kakvo stanje?
Cayce je odgovorio da je zakon uzroka i posljedice nepromjenjiv,
i budui da um stavlja u pokret misao, svrhu, cilj i elju, posljedica
je sigurna i stvarna, pa dakle i predvidiva. Iz tog je razloga odreeno
tako da On, Onaj koji daruje i nebesa i Zemlju i sve to je njima obuh
vaeno, u zakonu uzroka i posljedice ima postavljenu svoju svrhu.
Cayce je nagovijestio da se sanjaica uskladila s osobitim krugom
aktivnosti, i to zbog svog zanimanja za te ljude. San je tek usklaiva
nje pojedinanog uma s onim pojedinanim spremitima iskustva koji
su pokrenuti. Povremeno se moe ostvariti savrena povezanost, a po
nekad moe doi do smetnji zbog nesposobnosti usklaivanja svoje
vlastite misli s iskustvom ili stvarnou ili injenicom koja je pokrenu
ta na djelovanje. Razliiti snovi imaju razliite uzroke. Ta iskustva ko
ja se doive u snu nisu poslana samo nekim ljudima da bi postali tuma
i onoga to je nevidljivo, nego i drugima - kao proroanstva, kao po
mo u iscjeljivanju i kao opomena, a sva ta iskustva pripadaju istome
duhu.
Cayce je u svojim itanjima naglaavao parapsiholoki sadraj na
ih snova. Zapravo, kao to je Hugh Lynn Cayce otkrio u svom istrai
vanju, stanje sna moe biti za najvei dio ljudi najsigurniji i najbri put
da postanu svjesni izvanosjetilnih zamjedbi, odnosno djelovanja svoje
podsvijesti. Telepatija, vidovitost, proricanje - u svijetu sna sve te dje
latnosti izgledaju uobiajene; sve to je potrebno je pravilno tumae
nje. A Edgar Cayce bio je tuma.
U prosincu 1926. Caycea je posjetila jedna ena koja je sanjala uz
nemirujui san, o prijateljici koju godinama nije vidjela. U snu je nje
zina prijateljica Emmie poinila samoubojstvo.
197

Cayce je zapao u trans i objasnio da je san prije telepatski nego

proroanski ili doslovan. Takvo je razmiljanje prolo kroz taj um - ili
je um razmatrao tako neto. Te su misli prole.
Sanjaica se javila prijateljici Emmie, i pokazalo se da je u to doba
ozbiljno razmiljala o samoubojstvu. Ali te su tegobe prole.
Bio je to udan san, budui da se sanjaica oigledno ukljuila
u misao koja je postojala, ali je odbaena i pokopana, i koja vie nije
postojala u svjesnom strujnom krugu toga uma. Kako je, dakle, sanja
ica izvukla taj podatak? Bila je to prava zagonetka, ak ako se i uzme
da je I O Z 2 0 stvarnost. Od Caycea su zatraili da pokae odakle je proizala ova telepatska poruka. Njegovo se objanjenje moe primijeniti
na sve parapsiholoke snove: Postoje i druge vrste snova, kao uza
jamna ovisnost izmeu dua ili podsvjesnih dijelova, pri emu se pos
tie, tjelesno ili mentalno, uzajamna ovisnost pojedinanih zamisli ili
mentalnih izraza, koji od jedne podsvijesti u drugu prenose stvarna i
postojea stanja, bilo izravno ili neizravno, da se prema njima djeluje,
ili da jednostavno budu prisutni. Kao to je Cayce istaknuo, vrijeme
je u najboljem sluaju tek varka. Stoga pronalazimo vizije o prolosti,
o sadanjosti i o budunosti. Za podsvjesni um ne postoji ni prolost ni
budunost - sve je sadanjost. To bi bilo dobro zapamtiti, jer se mnogo
podataka dobiva pomou sila kao to su te.
U uobiajenom sklopu razmiljanja teko je procijeniti izvor nekih
telepatskih snova. Meutim, ako je Cayce bio nepogreiv, kao to neki
smatraju, tada se svakako moe navesti dokaz za opstanak ne samo
due, nego due koja se zanima za one prijatelje i obitelj koje je osta
vila na ovoj zemaljskoj razini.
U rujnu 1926. godine jedan je sanja rekao usnulom Cayceu: U
snu mi se prikazala moja majka. Rekla mi je: 'iva sam'.
Cayce je, i dalje uspavan, ubacio: iva je.
inilo se da je sanjaa vie potresla ta reenica, nego sam san, ali
je hrabro nastavio. Njegova je majka u snu dalje rekla: Neto nije u
redu s nogom ili ramenom tvoje sestre. Trebala bi posjetiti lijenika.
Parapsiholoka istraivanja, koja pridaju vrijednost parapsiholokoj kvaliteti toga sna, mogu ga prihvatiti kao izraz sanjaeve podsvije
sti, a odbaciti ga kao dokaz da duh preivljuje smrt. Ali to nije bio slu
aj sa Cayceom. Savjetujui sanjau da poslua upozorenje sna, na
glasio je: Majka iz sna putem vlastitog uma sanjaa, predstavlja majku
svima u njegovom kuanstvu. Zbog toga upozorava na stanje koje se

20 IOZ, izvanosjetilna zamjedba, prijevod engl. kratice ESP, extra sensory per
ception; prim. prev.
198

moe pojaviti, kao i na ono koje ve postoji. Zbog toga, treba upozo
riti sestru da na to obrati panju.
Brat nije znao ima li njegova sestra bilo kakvih tjelesnih poteko
a. Razgovarao je s njom, ne govorei joj nita o Cayceovu itanju, a
ona je, prilino iznenaena, spomenula da osjea bolove u nozi i ra
menu.
Majka - ili moda podsvjesno ja, usklaeno sa sestrinom podsvijeu - sasvim je dobro znala o emu govori. A to je znao i Cayce.
Stanje spavanja, kad su i tijelo i um relativno smireni, oigledno
je najbolji kanal za parapsiholoke poruke. Neki ljudi koji u budnom
stanju ne posjeduju nikakvih oiglednih parapsiholokih sposobnosti,
postaju iznenaujue usklaeni tijekom sna. U jednom je razdoblju
dom Cayceovih u Virginia Beachu postao doslovce laboratorij za sno
ve, gdje su se i najvei sumnjiavci mogli uvjeriti u postojanje proro
anskih snova.
Samo je jedna mlada ena tijekom etiri godine dobila osam ita
nja, tijekom kojih je protumaeno vie od tri stotine snova, to je velik
broj takvih proroanskih iskustava, koja su k tome bila i izvanredno
tona.
estoga lipnja 1925. godine ta je udana dvadesetjednogodinja
ena sanjala nepoznatu prijateljicu (koja oigledno predstavlja nju sa
mu) kako na stolu strastveno vodi ljubav sa starim prijateljem. Cayce
ju je upozorio da bi joj se mogao vratiti stari oboavatelj, a istraiva
nje je kasnije pokazalo da je nakon nekoliko godina sanjaica napu
stila brak da bi se udala za svoga oboavatelja. Ali oboavatelj ju je
nakon toga napustio, tako da je upozorenje bilo sasvim prikladno.
Prema Cayceu, doslovce se o svemu sanja prije nego se dogodi,
stoga teko da se iznenadio to je bio u stanju putem njezinih snova
predvidjeti gotovo sve vane dogaaje koji su joj se trebali dogoditi
tijekom sljedeih trideset godina.
Sedmoga lipnja 1925. godine sanjala je vrlo teak san. Sanjala je
mentalno zaostalo dijete, iako u to doba nije imala djece.
Cayce nikada nije bio vie u pravu u pogledu budunosti, a niti
tankoutniji. O svakom se stanju, ustvrdio je, sanja prije nego pos
tane stvarnost.
Tome je snu trebalo neko vrijeme da bi se ostvario, i ena ga je
vrlo vjerojatno zaboravila. A onda je jednoga dana, nekih dvadeset i
pet godina kasnije, jedno od njezine ve odrasle djece, postalo men
talni bolesnik.
U njezinim je snovima postojao svojevrstan red. Pored kreveta je
drala olovku i papir, a snovi su joj sve vie ostajali u sjeanju nakon
buenja. Osamnaestoga je lipnja 1925. godine sanjala da se njezin
199

suprug vie nee vratiti kui. Teko da joj je bio potreban Cayce da bi
shvatila nevolju koju je san prenosio. Pet godina kasnije suprug joj je
prestao dolaziti kui - u svakom sluaju, njezinoj kui. Razveli su se.
Sve je ee biljeila snove, i snovi su joj sve jasnije govorili o bu
duim dogaajima. Dvadeset sedmog prosinca 1925. godine sanjala
je da se ona i njezina sestra nalaze pored majine postelje. Majka je bi
la u komi, a i sanjaica i sestra su jecale: Nemoj nas ostaviti.
Taj je san ponovo sadravao gotovo doslovno upozorenje, ovoga
puta o majinoj smrti.
Iako se na povrini inilo da je njezin brak skladan, oigledno je
postojalo dovoljno potisnutog materijala o kojem je govorila podsvi
jest. Jer je sedamnaestog srpnja 1926. godine sanjala snaan san o
svome odnosu sa suprugom. Zajedno su plovili na brodu. Padala je ki
a, i grom je udario brod. Eksplodirao je grija za vodu.
Cayce je ponovo smatrao da se radi o jasnom upozorenju na ne
minovnu eksploziju braka.
Do toga je vremena mlada ena postala tako vidovita u svojim
snovima da su se Cayceovi sljedbenici pitali nisu li u mladoj gospodi
pronali potencijalnog uenika. Sedamnaestoga studenoga 1926. go
dine, na primjer, sanjala je da se udaje njezina roakinja. San je uisti
nu bio doslovan. Cayce je protumaio san kao proroanski. Roakinja
se udala nekoliko mjeseci kasnije.
Cayce je smatrao da se svi ljudi mogu baviti sanjanjem. Kao usm
jerenje ljudima koje zanima tumaenje njihovih vlastitih snova, govo
rio je da se san moe odrediti prema svojoj vlastitoj prirodi. Jednom
ga je neki ovjek upitao: Govore li moji snovi ikada o duhovnom bu
enju?, a Cayce je odgovorio jezikom koji je bio jo nejasniji nego
inae:
Kako ih bie doivljava, postoje snovi, vizije i iskustva. Kad su to
samo snovi (bez ikakvih duhovnih poruka), i onda su znaajni, ali uglavnom u smislu fizikog zdravlja. U vizijama se govori o duhovnom
buenju, ee u simbolima ili znacima. Kad se bie vjeba tumaenju
svojih vizija, izraze oiju, ruke, ustiju, stava ili slinog mora shvatiti u
svom vlastitom jeziku. Kad su takve stvari simbolike, znajte da je bu
enje (duha) na dohvat ruke.
Naravno, potekoa sa simbolima sna je u tome to se razlikuju
prema svom izgledu. Stoga, kako je to vrlo prikladno istaknuo Hugh
Lynn Cayce, svaki pojedinac, da bi tumaio svoje vlastite snove - kad
pri ruci nema nekakvog Caycea - mora shvatiti da ono to je simbol
za jednog ovjeka, ne mora uvijek biti simbol i drugome.
Ipak, na temelju Cayceovog tumaenja snova odreeni uobiaje
ni simboli kao da imaju gotovo stalno znaenje:
200

Voda - izvor ivota, duha, nesvjesnog; amac - ivotno putova

nje; vatra - osveta, ienje, razaranje; suho lie - tjelesni izmet ili ot
pad; blato, glib, isprepletena trava - potrebno je proienje ili ie
nje; slika nagog ovjeka - izloenost, otvorenost kritici; i riba - gotovo
sveobuhvatan simbol Krista, kranina ili duhovne hrane.
Osoba, poznata ili nepoznata, esto predstavlja ono to sanja os
jea prema toj osobi; a odjea nain na koji se jedna osoba doima
drugoj osobi, najee sanjau.
Razliite ivotinje odraavaju odreene stupnjeve vlastitoga ja,
kao i ono to sanja osjea prema toj ivotinji. Ako smatra da je lisica
lukava, a onda sanja o lisici, duboko u sebi moe sebe smatrati prili
no sumnjivom osobom, a to moe ukazivati na velike unutranje suko
be o kojima njegov svjesni um nita ne zna. Razliite rase, skupine,
drutva imaju svoje shvaanje o razliitim ivotinjama. Za Hindusa, ili
one ljude koji se bave jogom ili istonjakim kulturama, zmija u snu
moe predstavljati i simbol mudrosti i simbol seksa. Nekim ljudima bik
moe predstavljati seksualne lijezde, i prema tome seksualni in.
Cayceova sanjarica ne zaustavlja se ovdje. Samootkrivajui
snovi, koji izviru iz neispunjenih elja, potisnutih enji i drugih briga i
sukoba, obiluju simbolizmom. Gorila moe predstavljati ovjekovu ni
u, ivotinjsku prirodu; luak, nesputani bijes; kapetan broda ili posto
jani kormilar - vie ja, vrsta naela; kua u kojoj je sanja nekada
ivio, moe predstavljati traumatina iskustva koja su se ondje dogo
dila; neravna cesta, iskustvo tekih muka.
esto nismo sposobni izravno se suoiti s runom stranom nae
prirode, i odatle izvire zatitni simbolizam koji omoguuje snovima da
budu neugodni, ali da nas ne uplae i ne pretvore se u none more od
kojih se ledi krv u ilama.
Sljedei san, po svojoj prirodi samootkrivajui, bio je znaajno
nejasan. Sanjaica ga je briljivo zapisala, ne isputajui niti najmanju
potankost na putu od jastuka do biljenice: Policajac vodi mukarca
kojemu su obje ruke svezane na prsima. Policajac ga vodi do vjeala,
pod kojima se skupila velika gomila ljudi. Upravo kad su mu htjeli
namaknuti omu preko glave, on se spustio na tlo i poeo puzati, dok
ga je policajac pokuao zadrati. Mukarac je oajniki i brzo puzao na
trbuhu, kroz stisnutu gomilu, pobjegavi tako policajcu.
Sanjaica je govorila o zatvoreniku: Dobro sam vidjela njegovo
crno i nago tijelo dok je hitro puzio po tlu. Konano se naao u dvo
ritu kue od cigle, i dalje brzo puzei na trbuhu. Nastavio je puzati
sve dok glavom nije udario o zid od cigle. Udarac ga je bacio na lea
i zaprepastio. Dok je tako leao na leima, iz kue je izala jedna stari
ca i pogledala ga. Krenula je prema njemu i dok mu je prilazila, mu201

karac je ustao, i njegova su mi se lea iznenada ukazala kao lea na

gog Crnca, s privrenim ivotinjskim repom. Podsjeao je i na Crnca
i na ivotinju.
Sanjaica je imala etrdeset i osam godina, a njezin se sin spre
mao oeniti Junjakinjom. Osjeala je da ona sama nema nikakvih
predrasuda protiv Crnaca, ali je nesvjesno razmiljala, u svjetlu namjeravanog braka, o problemu lina na Jugu, do kojeg je dolo prije ne
kih tridesetak godina.
U Cayceovom je tumaenju sna taj tamni lik, Crnac, koji istovre
meno izgleda i kao ivotinja, postao simbol okrenut prema unutra, koji
oznaava istraivanje vlastitoga ja - zapravo, sredite gotovo svakog
zapamenog sna. Ono to je Crnac predstavljao za tu enu bilo je sim
bolino samo s obzirom na njezine skrivene stavove, koji dramatino
otkrivaju predrasude koje je skrivala i od sebe i od drugih.
Uzimajui ivotinjski oblik, objasnio je Cayce, bie u sebi otkri
va jo straniju situaciju. U poetnom dijelu sna bie vidi tamni lik kao
nekoga tko je sam sebi donio nevolju svojim vlastitim postupcima. Ta
istina uspije pobjei od kritike gomile, a onda je zaustavi zid. Dok usta
je, bie prepoznaje ja - ili niu prirodu svoga ja. enu (san) opo
minje da istrauje 'sve elemente istine': ak i istinu o ja koja je posta
la 'uznemirujua' i 'pogubna'.
Kako se pokazalo, ena je priznala da je iznutra jako uznemiruje
pomisao na seksualne odnose izmeu crnaca i bijelaca, pa ipak se tak
vog osjeaja duboko stidjela, tako da je u mudrosti sna postala Crnac
kojeg se grozila. Kad je jednom priznala istinu, inilo se da je taj pro
blem vie ne uznemiruje tako snano, barem o njemu vie nije sanjala.
Cayceova itanja otkrila su odreenu dosljednost u unutranjem
simbolizmu snova budui da. u prevladavajuoj bijeloj i anglosakson
skoj kulturi, prosjena osoba pripada glavnoj struji drutva - na poslu,
u koli ili u igri - pa je tako uvelike izloena drutvenim stavovima i
gleditima, bez obzira prihvaa li ih ili ne.
Simbolizam mranog ivotinjskog lika, koji prenosi dojam zlokob
ne i neobuzdane moi, zauujue se esto pojavljivao u snovima ko
je je tumaio Cayce, i prema njemu - a psihoanalitiari nam danas tvr
de da je takvo tumaenje tono - ti likovi otkrivaju nepovoljnu stranu
pojedinca, koju je svijest odbacila, a nesvjesni dio osobnosti zatamnio.
Toj bi strani mogle pripadati oigledne predrasude, kao u snu e
ne koja je sanjala Crnca, ili potisnuti ivotinjski seksualni nagoni, poh
lepa, zla ud, zavist, sve oigledno negativno to naruava ovjekovo
miljenje o samome sebi. Jedna je sredovjena ena Cayceu donijela
svoj tipini san u obliku none more. Bila je prilino uznemirena, jer
je san bio nasilan, a moda i proroanski: Moj suprug, njegova majka
202

i ja ivimo zajedno u jednoj kui u New Jerseyu. ujem pucanje i ga

lamu. Svi prozori nae kue su otvoreni, a vani pada kia i digla se olu
ja. Trimo i zatvaramo prozore. ini se da kroz grad juri nekakav ua
san divlji ovjek, koji puca i izaziva velike nevolje, a policija ga hvata.
Cayce je bio u stanju ohrabriti tu enu. Nije morala brinuti o oluji,
vatrometu, ili pucnjavi. Sve se to uzbuenje i zatomljena oluja skriva
li su se u njoj. Narav joj je bila loa, i ako je ne naui obuzdavati, upast
e u nevolje. Ili, kao to je to izrekao Cayce: Veliki ovjek, strailo, koji
prilazi biu u ovim simbolikim zbivanjima koja su ovdje predoena, i
kakvim ga vide drugi, nalazi se u osobnosti bia. Shvaate?
Shvatila je.
Budui da se simbole mora promatrati s vlastitog stajalita sanjaevog, sam ih sanja moe protumaiti najbolje od svih, ako razumije
simbolizam. Naravno, neki su simboli opi. Kao to je u ovom Cayceovom itanju o snu kua predstavlja tijelo, tako kua u plamenu moe
biti bijes, ili kraj braka, ako je kua izgorjela. Jedan san moe izraziti
mnogo razliitih stvari. Kuanica iz Norfolka, zainteresirana za rad Ud
ruge za istraivanje i prosvjetljenje, sanjala je da gori njezin dom. Sve
to je ostalo bio je broj, 912. I prije je sanjala proroanske snove koji
su se ostvarili - razvod prijateljice, roak koji je zapao u nevolje s poli
cijom.
Dan nakon toga sna ula je u trgovinu da podigne haljinu i, zbu
njena znaenjem brojeva, ispriala to je sanjala.
Vlasnika je privukao broj. Koji je to bio broj?
Devetsto dvanaest.
Pogledao je nekakve papire, a oi mu se rairie. Zato mi to nis
te juer rekli? ljutilo je upitao.
ena je slegnula ramenima. emu bi to bilo vano?
Vano? Dobio bih dvije tisue dolara, jer to je pobjedniki broj.
Objasnila mu je da nita o tome ne zna.
Po tu ste haljinu juer trebali doi, optuivao ju je prodava.
Paket s haljinom dobacio joj je preko pulta. Sljedei put kad sa
njate tri broja, ispriajte to nekome.
Tjednima kasnije, prouavajui svoje snove, ena se pitala je li i
ostatak sna proroanski. Njezin vlastiti brak upravo je burno zavrio.
Kako ih Cayce tumai, mnogi su simboli oigledni, i lako ih je pri
lagoditi snovima openito. Zakasniti na vlak ili autobus - pourite se i
dovedite svoj ivot u red; zapetljana ica ili neravna cesta - tekoe na
putu; jedna cipela - slabi temelji; skrenuti nadesno - pravilan smjer;
skrenuti nalijevo - pogrean smjer; dabar - vrijedna osoba ili dobar
posao; blato - sablazan ili prljavo rublje; zec - plaljivost ili seks; zid prepreka novim zamislima, nedostatak otvorenosti. Na isti nain,
203

popravljanje stare kue oznaava promjenu naela, prelazak potoka

ili rijeke - poetak novog poduhvata.
Djetece ili malo dijete openito oznaava novi poetak, ili, ako
je u sanjaevoj svijesti dijete povezano s potekoama, moglo bi ozna
avati i manje potekoe. U Norfolku je, u gostionici pod nazivom
Gigi, vlasnica, gospoda Sally Coty, sanjala proroanske snove sve
otkad pamti. Ali kad bi u snu ugledala djecu, to nije znailo nita dob
roga, nego potekoe, male probleme, jer su joj njezina djeca uvijek
predstavljala male probleme.
Sanjam dijete, i znam da u sljedeega dana imati potekoa, ali
manjih - sanitetsku ili Financijsku inspekciju koji e mi se doi poaliti
zbog neega.
Pokuavala se osloboditi svojih snova, ali nije uspjela.
1 ona je jednom sanjala o broju, ali to je bilo u New Yorku, dok je
imala trgovinu u Mulberry Streetu, i znala je to treba poduzeti. Kad
je sanjala taj san, bila je u stanju emocionalne napetosti. Spremala se
u bolnicu, i trebala se podvrgnuti velikoj operaciji, a rekli su joj da nje
zino zdravstveno osiguranje ne plaa trokove takve operacije. Bilo joj
je potrebno vie od tisuu dolara, a nije se kome imala obratiti za po
mo. Te noi je sanjala jedan broj - 4-11-66 - i razmiljala o njemu,
kad je pogledala kroz prozor svoje trgovine na ulicu. Ondje je lijeno,
gdje ga nikada prije nije vidjela, stajao mukarac imenom Charlie, koji
je prodavao talijansku lutriju, vrlo omiljenu u susjedstvu.
Izala je. to radi ovdje, Charlie?
Imam slobodan dan, rekao je.
Izvadila je tri novanice od po jednog dolara. Evo, rekla je, ov
dje su tri broja, hoe li na te brojeve igrati lutriju u moje ime? Njego
vu je pojavu shvatila kao znak.
Izvlaenje je bilo krajem tjedna, a to se dogaalo u ponedjeljak.
Vratit u se u etvrtak, rekao je Charlie.
Nije joj se dalo objanjavati da se sprema u bolnicu. Uzmi te nov
ce sada, uporno ga je nagovarala.
Konano se suglasio.
Toga me vikenda, prisjea se sanjaica, u bolnicu telefonski
nazvao moj brat i rekao: 'Charlie te posvuda trai - dobio je tisuu i
petsto dolara za tebe na lutriji'. Moji su brojevi izali..
Iako je Cayce otiao, snovi i dalje ive u Udruzi za istraivanje i
prosvjetljenje. Nakon to je u Virginia Beachu pohaao seminar o sno
vima, jedan je mladi poeo biljeiti svoje snove, tumaei ih prema
svom vlastitom svjetonazoru, kao i prema openitom simbolizmu ko
jeg je postavio Cayce. Ono to je uinio s jednim snom, oigledno bi i
svatko drugi mogao uiniti sa svojim vlastitim snom, a moda se radi i
204

o otvaranju novog carstva uvida u svome ivotu. Sljedei je san protu

maen nekoliko mjeseci nakon seminara. Mladi, na poetku dvade
setih, vidio je sebe kako stoji pored oceana i peca. More je prozirno,
ali uznemireno. Pored njega na pijesku stoji mali lik, njegov odraz, i
plae. Njegovo vee ja uhvati ribu, naranastog iverka, i da je manj
em ja, koje je odmah prestalo plakati. Ali je iverak iskoio iz ruku
manjeg lika i nestao u grmlju, a malo je ja ponovo poelo plakati.
Vee ja pretrailo je grmlje da bi nalo ribu, ali kad je razmaknuo li
e otkrio je da su ribu pojele dvije ivotinje, bijeli zec i dabar. Dabar
je pobjegao i nestao; zec je skoio u ocean, neko vrijeme plivao, a zatim se vratio na obalu, iscrpljen i promoen.
Nakon to je zapisao san, mladi je zasebno prouio svaki simbol,
preskaui one ije mu znaenje nije bilo do kraja jasno, a zatim se
vraajui k njima nakon dan ili dva. Nakon dva dana povremenog
prouavanja, sastavio je popis simbola, iznosei uz svaki simbol svoje
vlastite osjeaje u odnosu na njega, nadajui se da e na taj nain ot
kriti to se to burka u njegovom podsvjesnom umu.
Poeo je s oceanom. Proitao sam da voda oznaava duh ili iz
vor ivota, ili nesvjesno. Znai:
Pecanje - in traganja za duhovnim kraljevstvom.
Riba - neto to je izalo iz duhovnog kraljevstva.
Ja (vee) - ja onakav kakav sam sada, u tjelesnom obliku.
Manje ja - bi li to moglo biti moje djetinjstvo? Jesam li u djetinj
stvu gladovao? (Pla zbog toga to nije dobio ribu.)
Pla - elja za neim, prestaje plakati kad dobije ribu.
Nestanak ribe - izgubljeno je neto zbog ega manje ja ponovo
zaplae.
Dabar - marljivi dabar.
Zec - plaljiv.
To je bio prvi popis. Ponovo se vraajui snu, mladi je poeo tka
ti uoljiv obrazac:
Ocean - to god da taj ocean zamjenjuje - duhovni izvor ivota ili
nesvjesno - prekrasno bistar, ali uznemiren.
Riba - riba je simbol kojeg su koristili rani krani; bi li mogla zna
iti Krista, ili duhovnu hranu?
Ja (vee) - ini se da traim, ili pecam, kao to i radim u stvar
nom ivotu, traim smjer kojim trebam krenuti u ivotu i rjeenje mo
jih potekoa.
205

Ja (manje) - to nije dijete. To je moj pravi dvojnik. Bi li to mo

gao biti onaj dio mene kojemu je potrebna duhovna hrana, malen,
nerazvijen, dio mene koji plae naglas i zadovoljan je kad dobije ribu?
Moda to nije moje djetinjstvo (kako sam najprije pomislio), nego dio
mene ovakvog kakav sam sada, kojemu je potrebna pomo.
Nestanak ribe - moja duhovna hrana na neki je nain nestala.
Dabar - kad pomislim na dabra, pomislim na rad. Moda je to
moj posao.
San nije mogue pravilno analizirati bez jo nekih podataka o si
tuaciji mladoga ovjeka. U to je vrijeme radio u tvornici, izraujui di
jelove za projektile, i bojao se da e ta municija jednoga dana biti raz
orna, i poeo je izlaziti s loim drutvom, nemarno se ponaajui i opi
jajui se nakon posla u baru. Shodno tome, kod kue se poeo svaati
sa svojom mladom enom.
U jednom vrlo stvarnom smislu postaje oigledno i onim tumai
ma sna koji nisu vidoviti, da dabar (njegov posao) jede njegovu du
hovnu hranu.
Kao i mnogi drugi u sutini idealistiki, puritanski odgojeni mladi
Amerikanci, odbacio je seksualni simbolizam - a taj je simbolizam bio
prilino oigledan u bijelom zecu. Kasnije je zapisao da je zeeve uz
gajao jo kao djeak. Katkad sam ih volio. A esto mi je bilo teko bri
nuti se za njih.
Ono to je oigledno mislio, pokazalo se u njegovom ispitivanju,
bilo je to da su ga zanimali zeji seksualni obiaji, i oigledno je neto
bio i nauio promatrajui ih. Njegov seksualni stav - zec - mogao bi
progutati njegovu duhovnu hranu - ribu.
Ponovo istraujui ovaj san, kao i misaoni proces povezan s nje
govim tumaenjem, moglo bi se na prvi pogled uiniti da se previe ba
vimo jednim jedinim snom. Meutim, ovaj san i njegovo tumaenje,
povezani su s preoblikovanjem ivota toga mladog ovjeka. Taj ga je
san naveo da razmilja o sebi, o upozorenju koje je oigledno primio,
i da djeluje na osnovi toga. Napustio je posao (dabar je pobjegao), i
pronaao novi za kojeg je smatrao da je vie stvaralaki usmjeren.
Dobro je odvagnuo pitanje svoga braka, seksualne navike koje su
ga ugroavale (zec je neko vrijeme plivao po moru), i poduzeo je ko
rake da ga popravi. Snovi su ga probudili, a moda ak i spasili njegov
brak.
Tek nedavno - 1965. godine - Udruga za istraivanje i prosvjetljenje odrala je svoj prvi seminar o snovima. Nadgledao ga je dr. W.
Lindsay Jacob, psihijatar iz Pittsburgha, koji je polaznicima pomagao
tumaei njihove snove; i dr. Herbert B. Puryear, kliniki psiholog sa
206

sveuilita Trinity u San Antoniju. Obojica su prouavala Cayceova i

tanja o snovima, i obojica su smatrala da su snovi neprocjenjivo vrije
dan kanal za razrjeavanje unutarnjih osjeajnih sukoba. Upravo kao
to je Cayce istaknuo znaenje svih snova, i dr. Puryear je isto tako pri
mijetio: Niti jedan san ne dolazi ni iz ega. Emocionalno uznemire
ni ljudi esto sanjaju da se dave u vodi, ili sanjaju o tekim nesreama,
pa ak i o atomskom napadu; ta posljednja slika sna esto oznaava
depresiju popraenu mranim mislima, pri kojoj se bolesnik esto na
lazi na rubu samoubojstva.
Ono to je Cayce rekao o snovima prije etrdeset ili pedeset godi
na, znanost - i k tome napredna znanost - danas sigurno tvrdi.
Fiziko, psihiko i duhovno odraavaju se u razliitim vrstama sno
va, istaknuo je dr. Jacob. Na primjer, letei bi tanjuri mogli oznaa
vati neto izvan naeg razumijevanja, kota bi mogao biti izraz duhov
nosti, deva podsvijesti, automobil - sanjaevo vlastito tijelo; njegovo
bi vie ja mogli utjelovljivati sveenik, sudac, ili star ovjek s bijelom
bradom. Svi su oni znaajni za one koji prouavaju snove.
Seminaru o snovima pridruilo se otprilike tridesetero ljudi raz
liitih dobi. inilo se da mladi i ustri ljudi osobito zduno sudjeluju.
Neki od studenata koleda, koji su autostopom proputovali cijelu
zemlju da bi prisustvovali teaju, pjesniki su govorili o nizu snova u
snovima. To je sredstvo, tumaio je strunjak Everett Irion, kojim se
podsvijest slui da bi prenijela podatke, koji obino govore o budu
nosti. Drugi snovi, koje su iznosili studenti, bavili su se sukobima za
razrjeavanje potekoa s egom, i pomagali su sanjaima da bolje ra
zumiju sebe. Bio je to novi narataj, koji je parapsiholoko prihvaao
jednako spremno kao i putovanje na Mjesec, a njihova je oduevljena
otvorenost oigledno izazivala znaajne snove.
Na tome se seminaru mnogo toga moglo nauiti o sanjanju. Kad
je san neugodan, podsvijest esto zaustavlja cjelokupno sanjanje. Mla
dolika baka, koja je inae redovito sanjala, iznenada se nije mogla sje
titi niti jednog novog sna, bez obzira kakve je sugestije svjesno davala
sama sebi, bez obzira koliko je uporno pored kreveta stavljala olovku
i papir. Dok su drugi vedro sjedili u krugu i priali svoje snove, ona nije
imala o emu priati. Bez obzira na to, tijekom noi, kad je svaki usnu
li polaznik seminara bio pod nadzorom, uoeno je da se njezine one
jabuice pomiu ispod sklopljenih kapaka, to je izdajniki znak da
ipak sanja. Tek to su se oi prestale pokretati, probudili su je, tako da
joj snovi ostanu svjei u pamenju, ali mogla je samo odmahnuti gla
vom. Niega se nije mogla prisjetiti. Polaznici su joj dobronamjerno
rekli da zaustavlja svoje snove. Everett Irion, koji je vodio seminar, po
kuao ju je navesti da se prisjeti posljednjih snova koje je sanjala, mis
lei da bi u njima mogao pronai klju ovakvog ponaanja. Pretra207

ujui sjeanje, konano se prisjetila djelia sna kojeg je sanjala uoi

poetka seminara, prije tjedan dana. A tada se prisjetila jo jednog
sna. Oigledno, poela je spreavati svoje snove tek to je seminar ot
poeo s radom, jer nije eljela o svojim snovima raspravljati ni s kim,
niti je eljela doprijeti do nekakve situacije koja bi mogla uznemiriti
njezinu podsvijest. Povjerila je skupini da je tek nedavno prola kroz
emocionalnu krizu. Neko je vrijeme s njom ivjela njezina unuica, a
nedavno ju je njezina majka uzela k sebi, pa je bakino srce ostalo bol
no i osamljeno. eznula je za djetetom, i to tako mnogo da se raspla
kala priajui o tome.
Ta je sanjaica bila gospoda Belva Hardy, mladolika gospoa u
srednjim godinama, poznati uitelj glazbe. Zanimali su je snovi ope
nito, i bila je sasvim voljna da svoje snove istrauje zajedno sa mnom.
Sada se dobro sjeala obaju snova. Najznaajnija se vizija pojavila one
noi kad se kod Udruge za istraivanje i prosvjetljenje prijavila na semi
nar o snovima. Taj je san nazivala San o dupinu. Dva su se dupina ig
rala u vodi, u okruju slinom Marine Land na Tihom oceanu. Skakali
su, poskakivali i priali meusobno; bili su neizmjerno sretni. U meu
vremenu je Belva stajala na obali mora i promatrala ih. Iznenada je
doao netko tko je imao slamnati eir okrenut naopako - pruio je
eir pred nju i zatraio da unutra stavi malo hrane za dupine. Spustila
je tri zrna ita u taj eir i rekla: Svakako to vrati nazad, jer ih nemam
puno.
ak i poetniku znaenje moe biti oigledno. Sigurno je da je
Belvina podsvijest, potaknuta skorim seminarom o snovima, izvukla
taj problem kroz san. Bilo je oigledno tko su dupini, a ona, Belva, stoji
sa strane.
Zatim, Belva se prisjetila dijelova jednog sna: Nedaleko od sebe
vidim obrise mladoga para. Djevojka je u plavom. San kae: 'Ne mui
se sa zapisivanjem ovoga sna - bit e ih jo'. Ve je poela zaustavlja
ti snove.
Nakon toga sna, Belva je etiri noi ostala bez snova. Everett Irion
je istaknuo da ako se na materijal snova ne obraa panja ili ga se po
tiskuje, pojedinac esto neko vrijeme ne sanja.
Irion je donekle svrstao simbolizam sna o dupinima. Tihi ocean
oznaava smirenje; ito je vrhovna duhovna hrana, a tri zrna pred
stavljaju Oca, Sina i Duha svetoga, a kad je Belva rekla: Svakako mi
ih vrati, to je sasvim jasno znailo da eli da joj se vrati dijete.
Pogodilo ju je to oigledno objanjenje. Dva dupina bila su njezi
na kerka i njezina unuka. Njihov je ponovni susret bio izuzetno sre
tan, i uivale su jedna u drugoj. Belva je trebala presjei niti koje su je
vezale i blagosloviti takvu situaciju. To bi oslobodilo njezin um,
208

ukljuujui i uznemirenu podsvijest, i pripremilo je za ono to je za nju

u tom trenutku najbolje.
Belva je shvatila poruku. Sjela je i poela se moliti, a njezine su joj
molitve pokazale to je najbolje za dijete. Proeta dobrom voljom,
nakon toga je posjetila svoju kerku i unuku u Kaliforniji. Kerka ju je
doekala slinom toplinom i razumijevanjem. Kad su se u razgovoru
dotakle djetetovog kolovanja, kerka je, na majino iznenaenje,
predloila da bi djevojici bilo bolje u nekoj koli u istonom dijelu
drave. Otpustila sam svoj stisak u pogledu toga djeteta, primijetila
je Belva, a tada sam otkrila da mi se vraa - ovaj put zbog njezinog
vlastitog dobra, a ne da bi ispunila moje vlastite sitne potrebe. Kad se
posljednji put javila, dijete je ve ponovo bilo s njom, a Belva je svake
noi sanjala dobre snove. Nije bilo niega to bi morala tajiti od same
sebe.

209

Upravo kao to ovjek oarano promatra more, prodirui poput svo

jih predaka u njegovu prolost, jednako se tako upustio u nemirnu po
tragu za Atlantidom. Prirodnjakinja Rachel Carson rekla je da je ov
jek u oceanu pronaao mjesto odakle je potekao, a u Atlantidi san o
nadmonoj kulturi, koja prethodi onom kratkom razdoblju od nekoli
ko tisua godina zabiljeene povijesti s kojima ovjek mjeri svoj osku
dan napredak.
Otkad je Platon prvi opisao izgubljeni kontinent Atlantide prije
dvije i pol tisue godina, o legendarnoj zemlji koju nitko nikada nije vi
dio, napisano je vie od dvije tisue knjiga. Neke su knjige pokuavale
dokazati da Atlantida postoji, druge da ne postoji. Neke su napisali
ueni znanstvenici, a druge sanjari u potrazi za Shangri-La.
Dok oceanografi, geolozi i obini ronioci stoljeima pretrauju At
lantski ocean u svojoj podmorskoj potrazi, Edgar Cayce je jednostav
no otiao na spavanje i ugledao viziju arobnog kontinenta koja se
protezala kroz tri razdoblja propasti, a do posljednje je dolo prije je
danaest ili dvanaest tisua godina.
Budan, Cayce nita nije znao o Izgubljenom kontinentu, i kad je
prvi put spomenuo Atlantidu, ukazali su mu na to, a on je protrljao oi
i rekao na svoj blagi nain: Pitam se ima li iega u toj prii, i otkud li
je samo dola?
U razliitim razdobljima Cayceova se Atlantida mogla, ba kao i
Platonova, pohvaliti tehniki naprednom kulturom, koja se na kraju
spala do toke gdje su posljednji stanovnici postali rtve vlastitog raza
ranja.
Cayceova su itanja o Atlantidi obuhvaala razdoblje od otprilike
dvadeset godina, a obavljena su prije nego to je baena prva atom
ska bomba, prije nego je postalo jasno da ovjek konano posjeduje
mo da svoj svijet raznese do kraja i vrati se u mrani srednji vijek, ili
da okrene nazad kazaljke sata i da se nade u kamenom dobu, ivei u
peini pored slabe vatre. Zar je mogue da se sve to ve jednom
dogodilo?
Ako vjerujemo u evoluciju, istaknuo je geolog, tada m o r a m o
vjerovati i u neku vrstu nadmonijeg drutva koje je postojalo prije
210

nae krto zabiljeene povijesti, budui da oigledno nismo dospjeli

daleko od vremena Mojsija, Platona, Aristotela i Krista.
U antropologiji postoji svojevrsna praznina, u razdoblju od otpri
like sedam do trideset tisua godina prije, za vrijeme koje je sve
mogue, koliko mi znamo. Cijeli gradovi i nizovi gradova ve su zatr
pani, kao to su otkopani i mnogi razliiti slojevi Troje - stoga zato ne
bi mogla biti zatrpana cijela zemlja ili kontinent? Od magnetskih esti
ca, od fosilnih ostataka, od slojeva Zemljine kore saznali smo da Zem
lja postoji ve milijune godina, pa ipak ne posjedujemo sigurno zna
nje o onome to se u geolokom smislu dogodilo juer. Je li nekakva
kataklizma, koja je unitila najvei dio ili ak cjelokupno ovjeanstvo,
isto tako razorila i zapise toga ovjeanstva? Ta zar se to ne bi moglo
ponovo dogoditi, u bilo kojem trenutku, sada kad ovjek posjeduje
oruje svoje vlastite propasti? Ili e moda biti dovoljno naginjanje
Zemljine osi, zbog kojeg e se na nas obruiti tone otopljenog ledenjakog leda?
Cayceova i Platonova Atlantida odgovaraju jedna drugoj u mno
gim potankostima, iako Cayce nikada nije proitao ta dva dijaloga, u
kojima najvei um Antike pria priu o otonom carstvu s onu stranu
Heraklovih stupova.
Cayce je uoio tri razdoblja propasti, prva dva otprilike negdje
15 600. godine pr. Kr., kad je veliko kopno razdvojeno u manje otoke,
a posljednje oko 10 000. godine pr. Kr., kad je more preko noi progu
talo skupinu od tri velika otoka i nekoliko manjih, kako tvrdi i Platon.
Iako Cayce u svojim itanjima nikada nije govorio o tonom obli
ku Atlantide prije njezinog raspada na otoke koje spominje Platon,
ukazao je da se to kopno irilo od onoga to je danas poznato kao Sargako more na zapadu, do Azora na istoku, a njezinu je veliinu uspo
redio s veliinom Europe, ukljuujui i europski dio Azije; ne Azija,
nego Azija u Europi.
Prije posljednjeg razaranja, prema Cayceu, Atlantiani su se u va
lovima rasprili u svim pravcima, ime se moe protumaiti postojanje
nadmonih, i esto udnovato bliskih kultura, u tako razliitim pod
rujima kao to su Egipat, Peru, Meksiko, Sredinja Amerika i na Novi
Meksiko i Colorado, gdje su vjerojatno osnovali naseobinu stanovnika
breuljaka.
Prije konanog razaranja, ije je sredite bilo u blizini Bahama,
kultura toga visoko razvijenog naroda, nagrizena pohlepom i lakomou, raspala se do toke, kako tvrdi Cayce, kad je njihova propast,
kao i propast Sodome i Gomore nakon njih, postala neminovna.
Cayce nam ak daje i sliku toga razaranja, to Platon ne ini.
Zbog neprestanog zanemarivanja onih koji su uvali sve one zakone
211

koje je trebalo primjenjivati na Sinove Boga, ovjek je stvorio razorne

sile koje su se zdruile s prirodnim izvorima plinova i elektrinih sila,
to je dovelo do prve erupcije koja se probudila iz dubina Zemlje koje
su se sporo hladile, a onaj dio koji se nalazi u blizini onoga to emo
nazvati Sargakim morem, prvi je nestao u dubinama.
Cayce zagonetno tvrdi da e zapisi koji se odnose na ivot na Atlantidi, skriveni u tri podruja svijeta, na kraju biti razotkriveni; jedno
od tih podruja je Egipat, u kojem su drevni egipatski sveenici uvje
ravali grkog zakonodavca Solona, koji je posluio kao izvor Plato
nove prie, da oni posjeduju te zapise, i to u potpunosti ouvane.
Naravno, budui da su ljudi kroz stoljea odbacivali Platonovu
priu, pa su ak i njegove nagovjetaje o kontinentu - a jasno je da se
radi o Sjevernoj Americi - onkraj Atlantide odbacivali kao dio alego
rijskog mita, teko da bi se ta ista vrsta povjesniara i znanstvenika
obazirala na nepismenog vidovnjaka koji je zaranjao u svoju podsvi
jest da bi protumaio jednu od najprivlanijih pria ikada isprianih.
ak je i geologu, koji se postepeno predavao Cayceu i njegovim
udesima, u poetku bilo teko progutati priu o Atlantidi. Ali nakon
to se upustio u znanstveno istraivanje drugih, poeo je sa svojim vla
stitim istraivanjem, koje ga je u jednom trenutku odvelo do mora oko
Biminija, a za to je podruje Cayce predvidio da e se na njemu dra
matino ponovo pojaviti prvi od potopljenih ostataka Atlantide. Dok
je geolog istraivao, znanstveni dokazi poeli su se gomilati. Ako je
Cayce bio u pravu u pogledu svojih zdravstvenih itanja, zato ne bi
bio u pravu kad se radi i o drugim stvarima? Podaci su svakako proiz
lazili iz iste boce, da tako kaemo.
Cayce je ustvrdio da su nizine kontinenta Atlantide, prije onoga
pretpostavljenog raspada na otoke, bile usporedne sa sadanjom at
lantskom obalom, a geolog je istaknuo da oceanski jarci, koji se prote
u usporedno s Novom Engleskom, stotinu trideset do stotinu osam
deset kilometara daleko od obale, u svojim drevnim slojevima poka
zuju da su se neko nalazili iznad povrine. A to je sa srednjoatlantskim podmorskim grebenom, koji se na mjestima spektakularno uzdi
e, kao to se moda neko spustio? Nataloeni materijal iz dubine od
gotovo etiri tisue metara u podruju grebena, zabiljeio je geolog,
otkrio je prisustvo biljaka koje rastu u slatkoj vodi, to je dokaz da se
taj dio grebena nekada nalazio iznad morske razine.
Zanimljivo je to je 1966. godine potvreno da se blago nagnuta
zaravan sputa u sjeverni dio Atlantskog oceana, a znanstvenici pri
Oceanographic Institute (Oceanografski institut), u Woods Holeu, u
Massachusettsu, pretpostavljaju da je ta zaravan vjerojatno bila prebi
valite najranijih ljudi u ovom kontinentalnom podruju, prije nekih
dvadeset tisua godina. Meutim, usmjereni tako kako su bili, tu su za212

ravan zamislili kao najistoniji dio Sjeverne Amerike, a ne kao najza

padniji dio Atlantide.
Za neke, Azori, koji se nalaze otprilike tisuu etiri stotine kilome
tara zapadno od Portugala, predstavljaju istono pogranino podruje
posljednjeg od Atlantidinih otoka. A nedavno su postali aktivni, kao
to su to moda nekada bili otoci Atlantide.
Nedavno probuena djelatnost devet azorskih otoka zapanjujui
je odraz nepostojanosti zbog koje je moda Atlantida potonula u At
lantski ocean prije nekoliko tisua godina. Stoljeima mirni, Azori su
se poeli buditi 1957. godine, to je zanimljivo blizu 1958. godini, koju
je Cayce vidio kao poetak etrdesetogodinjeg razdoblja velikih raza
ranja po cijeloj zemaljskoj kugli.
Kao to se to moda dogodilo i s Atlantidom, potresi i vulkanske
erupcije iz 1957. godine dovele su do velikih valova, koji su razorili
otoke i tisue domova. U veljai 1964. godine, potresi su divljali etiri
dana nalik na none more, a tisue su izbjeglica pobjegli s otoka Sao
Jorge, kojeg je teko pogodilo tisuu udara.
Potres iz 1957. godine podsjetio je na rane prizore koje je opisao
Cayce. Geolog je pronaao izvjee jedne od izbjeglica, Bernadette
Vieira, koja je sa svojom obitelji pobjegla s otoka Sao Jorge i smjesti
la se u Santa Clari u Kaliforniji.
Bernadettino iskustvo bilo je sasvim ivopisno: Vritei je trala
niza seosku ulicu kad je izmeu otoka Sao Jorge i oblinjeg Fayala iz
mora izronio vulkanski otok.
Toga se dana Zemlja potresla, a kamene su se kue ruile. Stotine
ljudi nalo je smrt. Vrui pepeo padao je poput kie. Ljetina je bila
unitena, a ivotinje pobijene.
Vulkanski je otok potonuo nazad u more isto tako hitro kao to se
uzdigao.
U potresu iz 1964. godine, uspanieni su se stanovnici plaili da bi
potresi mogli probuditi dva usnula vulkana koji su se nalazili na oba
kraja otoka Sao Jorge. Tlo gotovo neprestano podrhtava, izvijestila
je portugalska novinska agencija, stanovnici Sao Jorgea osjeaju se
kao brodolomci na splavi. U zajednici od nekoliko tisua kua, samo
su tri kue ostale itave. Telefonske su ice presjeene. Zrak je odisao
sumpornim parama. Na brzinu prikupljena flota na pogoeni je otok
dovozila lijenike, medicinsku opremu i krvnu plazmu, odgovarajui
na SOS poslan s otoka:
Velika oteenja. Mnogo ruevina. Traimo da svi brodovi u blizi
ni plove prema junoj obali ovoga otoka kojemu treba pomo.
Ali, to nije bilo sve: Ako doe do erupcije vulkana, naglas je i
tao geolog, mogli bi rascijepiti otok, tako da potone u more. Geolog
213

je izvadio kartu, pokazujui kako je azorsko otoje neobino rasuto u

sredinjem dijelu oceana - prua se sedam stotina etrdeset kilometa
ra, s lancem vrletnih obala, vulkanskih planina, kristalno bistrih vul
kanskih jezera i bujne suptropske vegetacije.
Sve to kopno posjeduje u smislu svjee vode, faune i flore, ti oto
ci, okrueni morem, isto su tako imali, a osim toga jo i nasljedstvo vul
kanske nesigurnosti.
Zar bi zaista moglo biti, upitao sam, sumnjiavo pokazujui pet
lju stjenovitih otoia, da je ovo nekada bila Atlantida?
Geolog je slegnuo ramenima. A zato ne bi moglo biti? Ono to
je ostalo nalazi se zapadno od Heraklovih stupova, gdje je Platon i
smjestio Atlantidu. Geoloki, gdje god se neka pojava dogaa u sada
njosti, isto se tako dogaala i u prolosti, kao dio uobiajenih evolucij
skih promjena. Jedina je razlika u stupnju promjene. Nepostojanost je
oigledna osobina toga podruja.
Azori su privukli ak i pozornost Rusa. Godine 1963., istaknuo
je geolog, vodei ruski geolog, dr. Maria Klionova, izvijestila je pred
Akademijom znanosti u Sovjetskom Savezu da su iz dubina od dva
kilometra, stotinjak kilometara sjeverno od Azora, iskopane stijene u
kojima su pronaeni dokazi da su bile izloene atmosferi priblino
15 000-te godine pr. Kr. - upravo u ono doba koje je Cayce odredio
kao vrijeme raspada cijelog kopna Atlantide.
Slini su se dokazi pronali i mnogo prije toga. Godine 1898.,
ozbiljno je izjavio geolog, posada broda koja je u blizini Azora pola
gala podvodni kabel pokuavala je to izvesti u vodi dubokoj tri tisue
sedamsto metara. Dok su kuke za postavljanje kabela strugale po dnu
oceana, izvukle su nepoznate komade lave, koji su se, sudei prema
njihovoj osobitoj staklastom ustrojstvu stvrdnuti mogle samo na otvo
renom zraku.
to se tie nepostojanosti oceanskog tla u tome podruju, na pri
jelazu stoljea jedan je britanski teretni brod izvijestio da je juno od
Azora ugledao vulkanski otok iz kojeg se dimilo, ali je otok nestao prije
nego to su geolozi uspjeli doi do njega. U manjem obimu nego u slu
aju Atlantide, otoci su dramatino nestajali u razliitim dijelovima
svijeta. Godine 1883., zabiljeio je geolog, otok Krakatau, u blizini
Sumatre, odletio je u zrak zajedno s tisuama ljudi. Godine 1916. otok
Falcon, istono od Australije, nestao je bez traga, zatim se ponovo
pojavio 1923. godine, a potom opet nestao 1949.
Oceansko dno esto se silovito uzdie. Nakon to je potres iz
1960. godine sravnio sa Zemljom marokanski grad Agadir, istie geo
log, ispitivanje tla je pokazalo da se esnaest kilometara daleko od
obale morsko dno samo u jednom ogromnom grevitom naletu uzdi214

glo stotinu metara. U kolovozu 1923. godine Western Union Com

pany, traei izgubljeni kabel, otkrila je da se na jednom mjestu dno
Atlantskog oceana uzdiglo tri tisue sedamsto metara od posljednjeg
ispitivanja tla prije dvadeset i pet godina.
Cayceova se Atlantida raspala na pet otoka, od kojih su tri naj
vea bili Posejdonija, Aryan i Og. Najudesnije Cayceovo prorotvo
odnosi se na Posejdoniju. U lipnju 1940. godine, kao to je zabiljeio
geolog, Cayce je iznio proroanstvo koje bi se uskoro trebalo ostvari
ti, ako je vidovnjak bio u pravu.
A Posejdonija e, rekao je, biti meu prvim dijelovima Atlantide koji e se ponovo uzdii. Oekuje se da e do toga doi ezdeset
osme i ezdeset devete godine (1968. i 1969.). Ne tako daleko u bu
dunosti.
A gdje je oekivati? Geolog je pronaao klju u jednom drugom
Cayceovom itanju. Postoji nekoliko isturenih dijelova koji su nekada
morali biti dio ogromnog kontinenta Atlantide. Britanska Zapadna In
dija ili Bahami, i dio Atlantide koji se i u sadanjosti moe vidjeti, ako
se obave geoloka istraivanja, prvenstveno u podruju Golfske struje,
ti bi se (dijelovi) tek mogli otkriti.
Geolog je sa arom proeljao znanstvenu geoloku literaturu o
podruju ispod Golfske struje. irom otvorenih oiju itao je o pod
vodnoj dolini sedamdesetak metara ispod valova koji spajaju Floridu
i Bahame, o divovskim rupama potopljenim stotinu osamdeset do dvi
je stotine sedamdeset metara od vrha Floride, o tajanstvenim uzdignuima koje su otkrile dubinske sonde u Floridskom tjesnacu.
Uzdignua su, ini se, veliine kue; samo to se te kue, ako ih tako
moemo nazvati, nalaze est stotina metara ispod povrine oceana.
inilo se da se geologija priprema za Atlantidu. Prije Cayceove smrti
1945. godine, rekao je geolog, znanstvenici su pretpostavljali da su
oceanski bazeni ogromne kade u koje su se tijekom beskrajnih vre
menskih razdoblja ispirali nanosi (talog od raspadnutih stijena). Meu
tim, s pojavom novog instrumenta, podvodnog dubinskog profilera,
otkriveno je da je na ogromnim podrujima, osobito na grebenima,
nakupljanje taloga izuzetno slabo, to bi se dogodilo ako su kontinen
ti vrlo nedavno bili ondje gdje je sada oceansko dno.
Suvremena istraivanja potvruju relativno nedavna potonua
ogromnih povrina kopna u blizini Floride i Bahama. National Fisher
man (Nacionalni ribolovac) donio je lanak, Juno od Keysa otkriven
ogroman potonuli dio Floride, a odnosi se na dvije tisue etiristo
kvadratnih kilometara veliku zaravan koja je potonula juno od Keysa
na Floridi. Geolog L. S. Kornicker opisao je potonuli lanac otoka i ba
zen nalik laguni osamnaest kilometara juno od Biminija na Bahamskom otoju, na dubini od dvanaest do petnaest metara. to god da
215

se tu dogodilo, dogodilo se u priblino doba razaranja Atlantide. Kornicker nagovjetava, zbunjeno je rekao geolog, da su oblici toga
potopljenog podruja oblikovani prije vie od osam tisua godina, kad
je razina mora bila petnaestak metara ispod svoje sadanje razine.
Geolog je osjetio uzbuenje kad je naiao na jedno nejasno Cayceovo itanje u kojem govori kako su Atlantiani napravili ogromne
kristale nalik laserima, za svoje elektrane. Zapisi o nainu izgradnje
tih kristala, itao je, nalaze se u potopljenim dijelovima Atlantide,
gdje se jo uvijek mogu otkriti dijelovi hramova, ispod muljevitih
naslaga morske trave koja se skupljala stoljeima, u blizini onoga to
je poznato kao Bimini, podalje od obale Floride.
Da je Kolumbo mogao neto saznati o kontinentu s onu stranu
Heraklovih stupova, ne bi bio uzbueniji od geologa dok je itao o
Biminiju, koji je vjerojatno ostatak zapadnog dijela Atlantide. Vie nije
bilo odmora sve dok geolog nije uspio organizirati podvodnu zabavu
- sondiranje pored Biminija. Nakon opsenih priprema, naao se u
hidroavionu, prelazei udaljenost od stotinjak kilometara izmeu Miamija i Biminija. Pilot hidroaviona, kad je saznao o kakvom se poslu ra
di, uzbueno mu je priao o skupinama stijena koje pod odreenim
uglom moe vidjeti na svome svakodnevnom putu. Od pilota ekspedi
cija je dobila podatke o opem poloaju dvaju ili vie nakupina vidlji
vih stijena. Dubinski ronei u kristalnim, azurnoplavim vodama sje
verno od Biminija, pronali su razbacanu skupinu granitnih litica, od
kojih je svaka bila teka od pet do petnaest tona, u kojima je neto bilo
urezano vapnom. Duhovi su se uzbudili, ali su opet potonuli. Stijene
su bile grubo otesane, i kao da su stigle iz kamenoloma. A tako je i
bilo. Brod koji je prevozio granit nasukao se u pliini i doivio brodo
lom prije trideset godina.
Ali nae znanstvenike nije bilo tako lako obeshrabriti. Promijenili
su smjer, upustivi se u desetmetarske dubine jugoistono od Biminija,
a nakon dva uzaludna dana, u koraljnom su moru ugledali prekrasan
bijeli stup dugaak otprilike etiri i pol metra, prevrnut na stranu. Bi li
to mogao biti jedan od stupova potopljenih hramova Atlantide, izne
nada izloen u relativno plitkim vodama nekakvim nenadanim uzdi
zanjem morskoga dna? Istraivanje dijela stupa otkrilo je da je od
najieg mramora. Ali ipak je mogao bio otplavljen s palube nekog
teretnog broda. Geolog je shvatio - oklijevajui - da e biti potrebna
druga ekspedicija, opremljena opremom za dizanje predmeta s mor
skog dna, da bi se stup podigao i da bi se utvrdilo njegovo podrijetlo.
Ipak, obavljali, su dubinska istraivanja, o kojima geolog odbija ras
pravljati sve dok njihove rezultate ne bude mogao razjasniti, moda i
u vrlo bliskoj budunosti, kad Posejdonija, ili neki njezin dio, ponovo
izroni - kejsovske nade.
216

U meuvremenu, kakvo svjedoanstvo postoji da je prije sedam i

pol tisua godina do 30 tisua godina postojao visoko civilizirani ov
jek, i to na irokim podrujima, daleko od sredinje baze? U dolini
Pueblo, jugoistono od grada Mexica, meksiki je antropolog Juan Ar
menia Camacho otkopao komade kosti ukraene izrezbarenim likovi
ma, ija se starost procjenjuje na tridesetak tisua godina. Ti dijelovi
kosti, naglasio je geolog, ukazuju da je civilizirani ovjek ivio u No
vom svijetu mnogo prije nego to je itko vjerovao, osim Caycea, koji
je uz Camachove kosti dodao i meso.
Meksiko je prepun pria o drevnim posjetima nadarenih ljudi s
Istoka; to je dovelo do Asteka koji su gradili piramide, kako bi mogli
bdjeti nad povratkom Bijeloga boga, i zbog ega su prihvatili licemjer
nu naklonost panjolskog konkvistadora Hernanda Corteza i njegove
grabeljive horde.
Gotovo je svaka domorodaka skupina u Sredinjoj i Sjevernoj
Americi naslijedila prie o drevnim poplavama, zajedno s priama o
stranom prizemljivanju posjetitelja koji stiu s Istoka. U meksikoj pre
daji, istie geolog, postoji zabiljeka o jednom davnom posjetu iz
zemlje nazvane Aztlan, to je oigledno drevna inaica Atlantide. Majanska Knjiga Chilan Balan, koja sadri zapise te napredne kulture, da
je detaljan opis ogromne katastrofe do koje je dolo na Istoku. Indijan
ska plemena Delaware, Sijuksa i Irokeza u svome nasljeu posjeduju
priu o velikoj poplavi, a gotovo izumrli Mandan Indijanci iz Missourija odravali su posebne obrede sjeanja na veliki ratni kanu, koji sim
bolizira arku koja je, prema tradiciji, donijela njihove pretke s Istoka,
tijekom Velike poplave.
Posjeti su uvijek dolazili iz smjera Istoka. Zanimljivo je, rekao je
geolog, niti jedan od tih posjetitelja ili napadaa nije doao sa Zapa
da, nego uvijek s Istoka, uvijek se radilo o Atlantskom oceanu. Nevi
no me pogledao. Jeste li uli za velku legendu o maloj ptici koja sje
di na leima vee ptice dok se ona uzdie u sve vie predjele, a onda
odleti jo vie kad se vea ptica umori?
Odmahnuo sam glavom.
Pa, Irokezi imaju potpuno istu narodnu priu. Geolog je priku
pio mnogo nagovjetaja o sredinjem izvoru civilizacije s obje strane
Atlantika - i Atlantide. Svi smo mi uli za velike egipatske piramide,
rekao je, ali koliko ljudi zna da arheolozi iskapaju ak i vee pirami
de sline izrade, i to u Meksiku?
Iz svojih je obimnih zapisa izvadio komentar o drevnim civilizaci
jama u obje Amerike, objavljen u New York Timesu, u prosincu 1961.
godine, iji autor William Luce pie: ezdesetak kilometara od grada
Mexica nalazi se arheoloko nalazite koje je tako staro da ak ni Aste217

ci doslovno nita nisu znali o njemu. To je Teotihuacan, gdje se nalazi

Piramida Sunca. Ruevina ve petsto godina prije Cortezovog do
laska, piramida je rekonstruirana u graevinu koja je visoka kao ne
boder od dvadeset katova. ezdeset i pet metara visok uspon do njezi
noga vrha dobar je nain da bi se dovrio obilazak drevnog Meksika...
U Meksiku stanovnike Teotihuanaca nitko nikada nije natkrilio kao ar
hitekte i inenjere, a bili su i vrsni kipari i slikari.
Autor je postavio veliku zagonetku. Ruevine potiu mnoga pita
nja. Tko su bili ljudi koji su ih izgradili, odakle su stigli, zato su ih izgra
dili i to im se dogodilo - pitanja su koja e i uenjake i turiste dugo
vremena privlaiti.
Geolog je svrstao njegove dokaze. Na obje strane Atlantika posto
jali su gotovo istovjetni kalendari, mnogo toniji od onih koji su se u Eu
ropi razvijali stotinama godina. Tonost matematikih prorauna, ko
ja se odraava i u arhitekturi i u astronomiji, istaknuo je geolog, pod
jednako je zapanjujua i u Egiptu i u ranim majanskim civilizacijama.
Na Jukatanu, u junom Meksiku, u Peruu postoje ostaci kulture
koja je ve bila drevna kad su panjolski konkvistadori doli u te kra
jeve. Pizarro i njegovi ljudi pronali su u Peruu tri tisue i sedamsto
metara dugaku poploanu cestu, du koje su se nalazili ostaci veeg
broja dobrih svratita. Odakle li su se samo stvorili?
Postoji zapanjujua slinost u imenima mjesta; na primjer, ovdje
je samo pet naziva gradova u Maloj Aziji negdje iz Kristova doba, i pet
gradova u Sredinjoj Americi:
Mala Azija
Choul
Colua
Zuivana
Cholima
Zalissa

Sredinja Amerika
Chol-ula
Colua-can
Zuivan
Golima
Xalisco

Geolog se namrtio dok sam usporeivao nazive s tog kratkog

popisa. Vano je zapamtiti da su naselja u Novome svijetu ve imala
imena kad su pristigli prvi europski istraivai.
Prouavajui Cayceova itanja, geolog je shvatio da u njima ne
ma niega to ne bi bilo u skladu s onime to se navodi kao dokaz o
oceanskom dnu, uobiajenim otkriima s obje strane Atlantskog oce
ana i s Platonovom priom. Prema Cayceu, Atlantida je bila jedno
od najstarijih podruja, a isto tako i jedno od mjesta na kojima se ov
jek prvi put pojavio. Taj je kontinent obuhvaao velik dio onoga to
je sada Sjeverni Atlantik, a naa je sadanja Istona obala tada bila
218

obalno podruje, kao i dijelovi Europe. U doba kad su polovi zamije

nili svoja mjesta, a Lemurija potonula u Tihom oceanu, Atlantiani su
dosegnuli velik tehnoloki napredak. Nekoliko tisua godina kasnije,
zloupotreba prirodnih zakona dovela je do ogromnog uzdizanja tla ko
je je rascijepilo kontinent na pet otoka. Najvei dio kopna Atlantide
potonuo je pri toj prvoj kataklizmi u Sargako more. Preivjeli dio sta
novnitva nastavio je propadati sve dok se konano, prije nekih jeda
naest tisua godina, priroda nije suprotstavila njihovoj izopaenosti, pa
je ocean progutao preostale otoke u posljednjoj divovskoj kataklizmi.
Cayce je Atlantidu prvi put spomenuo u studenom 1923. godine,
u jednom od ranih ivotnih itanja koje se prvenstveno bavilo pret
hodnim utjelovljenjem klijenta. Prije toga, rekao je, bie je ivjelo
u toj prekrasnoj zemlji Alta, odnosno u Posejdoniji, i tada je to bie
(klijent) pripadalo onoj snazi koja je razvila najviu civilizaciju i znanje
koje je ikada bilo poznato na ovoj zemaljskoj razini. To je bilo gotovo
deset tisua godina prije nego je doao Princ mira. Cayceov se opis
posljednje katastrofe u jednome razlikovao od Platonovog - radilo se
o razlogu zbog kojeg je dolo do ogromnih seoba. Platonov izvor mi
gracije stanovnitva Atlantide shvaa kao dio velike invazije, koju je
suzbila atenska vojska, koja se teko mogla nositi s tom velikom silom.
Cayceov je prikaz uvjerljiviji, jer nagovjetava da su Grci odbacili sku
pinu lutalica, koja je bila samo jedna od mnogih skupina beskunika
koji su preplavili otok u potrazi za novim domovima.
Prvi val migracija, do kojeg je dolo nakon druge katastrofe, mo
gao bi objasniti pojavu Baska, vrste rase nepoznatoga podrijetla i ne
poznatoga jezika, koji ivi u planinama sjeverne panjolske. U to je
vrijeme, rekao je Cayce, dolo do prvog dolaska ljudi u Pireneje.
Bilo je to toliko davno da su sve veze s majinskim kopnom postepe
no izbrisane. Kasnije, otkrivamo narode koji su postali crni, ili mije
ane narode, ondje gdje se kasnije razvija egipatska dinastija; isto tako
i ljude koji su kasnije postali preci Inka, i koji su izgradili zid preko pla
nina, a i pretke stanovnika breuljaka.
U poljodjelski Egipat doljaci su mogli donijeti umijee medicine,
balzamiranja i arhitekture, a kreui se u suprotnom pravcu, ponijeli
su plodove svoje kulture u Sredinju Ameriku i Peru, gdje su domoro
ci, kao i prvi poznati Egipani, mumificirali svoje mrtve.
Do prvih je poremeaja na Atlantidi, odnosno do prvih uzdizanja
tla dolo prije dvadeset i osam tisua godina, ali prije 17 600. godine
pr. Kr. kontinent se nije rascijepio. Ondje gdje je prije prvih erupcija
bio jedan ogroman kontinent, rekao je Cayce, za vrijeme tih promje
na dolo je do stvaranja veeg broja velikih otoka, a izmeu njih su se
pojavili kanali ili tjesnaci, zaljevi i struje.
219

Kad se radi o strukturi kontinenta, nije bilo teko izmijeniti dno At

lantskog oceana. Ve bi i blago nabiranje Zemljine kore moglo dove
sti do uzdizanja velikih dijelova oceanskog dna do same povrine, dok
bi isto tako veliki dijelovi potonuli.
Uzdizanje koje je dovelo do propasti kontinenta smatra se nesret
nim spojem razornih sila koje su probudili ljudi sa razornim silama pri
rode, to se moe dogoditi ako snana nuklearna eksplozija uznemiri
ravnoteu Zemlje u podruju eksplozije. Prema dananjim mjerilima,
to je uistinu morala biti razvijena civilizacija, koja je samu sebe mogla
unititi. Ako je ovjek sklon vjerovati Cayceu, do propasti je dovela
zloupotreba sunane energije. A postoji i dokaz, kako tvrdi geolog,
koji podrava zamisao da je ovjek tada bio tehniki dovoljno napre
dan da koristi eterike ili kozmike zrake Sunca kao glavni izvor ener
gije. Pronaene su drevne karte Grenlanda i Antarktika, na kojima su
ta podruja prikazana bez ledenjaka, istaknuo je geolog, a
strunjaci, na temelju blagog uzdizanja i sputanja planina, smatraju
da su drevni kartografi to podruje mogli nacrtati gledano iz zraka.
imbenik kojim su uspjeli zloupotrijebiti mo Sunca, tvrdi Cayce,
je kremen, ija arobna mo oigledno podsjea na lasersku zraku,
koja je otkrivena tek tridesetak godina nakon ove Cayceove izjave.
Nain na koji je usnuli Cayce opisao taj kamen podsjetio je geologa na
silu koja se stvara filtriranjem Sunevih zraka kroz rubin. Ta je zamisao
tek nedavno prihvaena. Suneve su zrake probudile mo toga
kamena, rekao je Cayce. Koncentriranje zraka kroz prizme ili staklo
djelovalo je na instrumente koji su bili povezani s razliitim nainima
putovanja (vlakovi, brodovi, itd.), kao to bi to danas bila daljinska
kontrola pomou radiovibracija ili uputa.
Kremen, ili rubin, bio je smjeten u zgradi s kupolom. Mone
zrake kamena ili rubina mogle su prodrijeti posvuda; upravo kao i kod
laserskih zraka, to je moglo biti smrtonosno, ili konstruktivan izvor
energije. Teko je bilo shvatiti ono to je Cayce izgovorio: Utjecaji
radijacije koja se pojavila u obliku zraka bili su nevidljivi oku, ali su
djelovali na kamenje i pretvarali se u pokretaku energiju, bez obzira
je li se radilo o zrakoplovima koji su se kretali pomou plina, ili o
upravljanju naprava za zabavu koje su mogle letjeti blizu Zemlje, ili o
vozilima koja su se kretala po povrini mora ili ispod nje.
Posvuda irom Atlantide bile su postavljene postaje koje su proiz
vodile tu snagu, a tada je neto nepovratno polo po zlu i dolo je do
rascjepa. Te su postaje nenamjerno bile pogreno postavljene i dove
le su do drugog razdoblja razaranja, u kojem se kontinent raspao na
otoke, na kojima je kasnije dolo do daljnjih razaranja. Cayce je po
tanko opisao kamen koji je bio izvor te sveukupne energije: Veliko
220

cilindrino staklo, s facetama, da bi se kroz kamen centralizirala mo

koja se stvarala izmeu jednog kraja cilindra i samog kamena.
Kao to je Platon nagovijestio, do propasti je dolo s nestankom
udorea. Cayce opisuje posljednje dane: Kako su podizani gradovi,
sve su rjeima postajale sposobnosti prizivanja sila prirode da zado
volje potrebe ukraavanja tijela, ili da pribave hranu kad bi se pojavi
la glad. Dolo je do 'rasipanja' u planinama, dolinama, a zatim i u
samome moru, a nakon toga i do brzog raspadanja kontinenta, pa i
smrti, a spasili su se samo oni koji su pobjegli u udaljene zemlje.
inilo se nevjerojatnim da bi tako uznapredovao narod mogao
postati gladan i ostati bez odjee.
Geolog se iskrivljeno osmjehnuo. Pomislite samo na milijune
onih koji gladuju danas u svijetu - Indija, Kina, Rusija. Zamislio se. A
ako broj stanovnika nastavi rasti sadanjom brzinom, za sljedeih
pedeset godina i mi bismo mogli imati potekoa s hranom. Kako
danas stvari stoje, na je jedini izlaz u donoenju programa protiv siro
matva, i bit emo najbogatija zemlja na svijetu.
Za jedno od Cayceovih itanja, geolog nije smatrao da otkriva
samo podatke o Atlantidi, nego i Cayceovu proroansku nadarenost.
Cayce je slikovito opisao sastanak veeg broja naroda na Atlantidi,
koji se odrao oko 50 000. godine pr. Kr., a na kojem se govorilo o veli
kim oporima ogromnih zvijeri koje su tada preplavljivale Zemlju. Tih
su se zvijeri, tvrdi Cayce, na kraju oslobodili aljui nadkozmike
zrake iz razliitih energetskih postrojenja.
Zvui kao puka matarija. Ali jedna je Cayceova izjava podlona
pomnom ispitivanju, a dao ju je 1932. godine: Te e zrake biti otkri
vene tijekom sljedeih dvadeset i pet godina.
Pazei na vrijeme, 1958. godine geolog je otvorio Encayclopaediu
Britannicu i pronaao dva podatka koja se odnose na nedavna otkria
potencijalno smrtonosnih zraka. Samo godinu dana prije toga, ekspe
rimentalni su fiziari s Kalifornijskog sveuilita izvijestili o uspjenom
naporu pri stvaranju antineutrona. S otkriem antineutrona, pie
Encyclopaedia, javlja se i teorijska mogunost izvora energije koji bi
stotinama puta bio snaniji od bilo kojeg do sada postojeeg. U sutini,
antineutrone bilo bi mogue zdruiti s antiprotonima da bi se dobila
'antimaterija'. Kad antimaterija stupi u dodir s obinom materijom,
sveukupna bi se njezina masa pretvorila u energiju, a ne samo jedan
njezin dio, kao u sluaju nuklearne fizije i fuzije.
inilo se krajnje sloenim.
Uope nije, rekao je geolog s osmijehom. Antineutronska zra
ka prijee preko vas, i vi postanete masa nevidljive energije. Taj pro
ces nije bio reverzibilan.
221

Ali postojala je jo jedna zraka, koja je bila slinija kremenu kojeg

je opisao Cayce. Sila zraenja postie se pohranjivanjem energije u
mali izolirani kristal koji posjeduje osobita magnetska svojstva, tako da
kristal stvara vie energije nego to je prima. Drugim rijeima, radi se
o laseru. A kao to je to nagovijestio Cayce, ve se kao kristal, da bi
preobrazio materiju u bezgraninu energiju, koristi rubin, i to pojaa
vanjem svjetlosnih zraka Sunca.
Usprkos dokazu, materijal o Atlantidi bio je previe matovit da
bi mogao biti istinit. Budui da je Cayce bio ukljuen na kolektivno ne
svjesno, moda se na neki nain ukljuio u neku zanosnu bajku koju
je smislio stvaralaki ili hirovit um.
Ta je pria bila stvarna u neijem umu, pa je stoga postala pod
jednako stvarna i u Cayceovoj podsvijesti, pokuao sam dati obja
njenje.
Geolog je odmahnuo glavom. To nee ii. Inae bi Cayce bio
podjednako kriv za ponavljanje svake pogrene medicinske dijagnoze
koju je donio neki zbrkani lijenik; dijagnoza, kakva god bila, svakako
je bila stvarna u umu lijenika.
ak i kad se radi o klimi, ini se da je Cayce znao o emu govori
kad se osvrnuo na onih deset tisua esto godina prije nego se na
Zemlji pojavio Princ mira. Yukatan, utoite odbjeglih Atlantiana,
tada je imao drugaiju klimu. Umjesto tropskog, to je tada bilo vie
umjereno podruje, a od dananjeg prilino se razlikovalo po uvjeti
ma i izgledu. Takve su izjave mogle uvjeriti geologa da je Cayce pos
jedovao nesvjestan uvid. Glavna klimatska promjena koja je hladnu
ledenjaku klimu dovela do sadanje zemaljske klime dogodila se prije
otprilike jedanaest tisua godina, samozadovoljno je primijetio geo
log. Prouavanje cvjetnog praha pronaenog u fosilnim ostacima na
podruju grada Mexica, junije od Yukatana, pokazalo je da je to pod
ruje nekada bilo hladnije i sue nego to je sada.
Vratio se Cayceovom opisu fizikih promjena u tome podruju.
U posljednjem unitenju Atlantide, velik dio tla u Sredinjoj Americi
i Meksiku promijenio se u oblik slian dananjem.
Geolog je i za to imao objanjenje. To znai da otkad je dolo do
migracija, prije konanog razaranja koje je promijenilo Meksiki zaljev
u njegov sadanji oblik, mora da su te migracije zavravale na podru
jima koja su sada pod morem Zaljeva. Ponovo se vratio Cayceu. Prvi
hramovi koje su podigli Altar i njegovi sljedbenici uniteni su u raz
doblju mijenjanja obrisa tla, a oni koji su uslijedili za njima otkriveni su
na Yukatanu, ali nisu otvoreni.
Teko da je to bila istina. Ali geolog nije bio siguran. Gotovo usput
je rekao: Moda bismo mogli dobiti dokaz o Atlantidi, samo kad bis222

mo uspjeli shvatiti znaenje onog osobitog kamenja koje je 1933. godi

ne otkriveno na Yukatanu.
Cayce je oigledno predvidio arheoloku djelatnost koja e pro
nai neke ostatke divovskih kremenih kamenova koje su Atlantiani
koristili kao oigledno beskonaan izvor energije. Na Yukatanu po
stoji znak te civilizacije, rekao je Cayce tijekom sna. 1 kao da poku
avao odvesti arheologe do toga kamenja, upozorio je: Pojasnimo
ovo, jer e tako obrazac biti mnogo jednostavnije pronaen. Jer to e
kamenje biti odneseno u Sjedinjene Drave. Dio e biti prenijet u dr
avni muzej Pennsylvanije. Dio e biti prenijet u vaingtonski muzej ili
u Chicago.
To moe biti i puka sluajnost, ali asopis Fate u studenom 1962.
godine objavio je: Tri su zapeaene majanske grobnice, vie od dvi
je tisue godina stare, pronaene na poluotoku Yucatanu, a iskapanja
su vodili arheolozi s University of Pennsylvania (Pensilvanijsko sveui
lite).
Atlantida oigledno nije predstavljala legendu za ovjeka koji ju
je i stavio na karte - za Platona. Blistavi i istanani um koji je zamis
lio dijaloge i Dravu, primijetio je geolog, bio je onaj isti um koji je
u Timeju jasno govorio o silnoj moi koja e se dii protiv Europe i Azi
je. Piui etiri stoljea prije Krista, Platon je razmiljao o stvarnosti
koja nije bila nimalo nejasna, o bezimenom strahu od Atlantika, koji
se protezao onkraj zatitnikog gibraltarskog tjesnaca. Govorio je o ne
pristupanom Atlantskom oceanu kojim se ni najhrabriji pomorci ne
usuuju zaploviti, od straha da ne zalutaju, sve dok prije dvije tisue
godina skupine neustraivih pomoraca nisu isplovile prema Indiji.
Nije samo Solon priao priu o Atlantidi. I Sokrat je, prema Plato
novom sjeanju, dao slino izvjee, koje se ne moe objasniti nekak
vom sluajnou.
Oigledno, Platon je smatrao da je to neto vie od sluajnosti.
U Timeju, Platon spominje odbijanje navale Atlantiana. U Kritiji,
dijalogu koji je naziv dobio prema Platonovom djedu, kojem je Solon
i ispriao svoju priu, opisuje legendarnog Atlasa, prvog kralja Atlantide. Pria o Atlantidi, tvrde egipatski sveenici, zapisana je u naim
svetim zapisima kao pria stara osam tisua godina. Budui da je So
lon ivio oko 600. godine pr. Kr., to bi znailo da je do konanog raza
ranja dolo prije deset i jedanaest tisua godina. Kao i drugi narodi, i
drevni su Grci posjedovali legendu o razornom potopu nalik onom
Noinom. Na temelju nekih drugih zapisa, koji su moda sigurno pohra
njeni u nekoj piramidi, Egipani se sjeaju mnogih takvih razaranja.
Atlantski ocean i samim svojim nazivom ukazuje na grki utjecaj,
a Atlanticus je na latinski preveden grki izraz Atlas. Platon je ponovo
223

leerno otkrio neto to je potvrdilo njegovu vjerodostojnost, a to je

nagovjetaj o kontinentu onkraj otoka Atlantide. Oigledno, istak
nuo je geolog, govorio je o kontinentu kojeg svi mi vrlo dobro pozna
jemo - o Sjevernoj Americi.
Moda je, itajui Platona, Kolumbo dobio ideju da e onkraj Heraklovih stupova, onkraj Platonove Atlantide, pronai pravi kontinent,
koji moe biti samo Indija, jer koji drugi kontinent uope i postoji?
Moglo bi biti umjesno ukratko pogledati Platonovu priu, koja po
inje kad egipatski sveenik savjetuje Solona: A s obzirom na one ge
nealogije o kojima si nam pripovijedao, Solone, to su djeje prie. Vi
se sjeate samo jednog potopa, a bilo ih je mnogo. Vi ne znate da je
u vaoj zemlji prebivala najplemenitija rasa ljudi koji su ikada ivjeli, a
vi i cijeli va grad samo ste njihov ostatak. To je vama nepoznato, jer
su oni koji su preivjeli to razaranje umrli i nisu ostavili nikakva zapi
sa. Jer nekada, Solone, prije najveeg od sviju potopa, grad koji je sa
da Atena, bio je prvi u ratu i jako slavan zbog svojih zakona, a govori
lo se da su njezini graani inili najplemenitija djela i da su imali naj
pravedniji ustav od sviju gradova.
Mnoga su blistava djela vaega grada zabiljeena u naim zapisi
ma. Ali jedno djelo nadmauje sva ostala. Jer ti zapisi govore o mo
noj sili koja se ustremila protiv cijele Europe i Azije. Ta je sila dolazila
s Atlantskog oceana, jer se u tim vremenima Atlantskim oceanom
moglo ploviti; a iza tjesnaca kojeg vi nazivate Heraklovim stupovima,
nalazio se jedan otok. Otok je bio vei od Libije i Azije (Male Azije)
zajedno, i preko njega je vodio put na druge otoke, a preko tih otoka
mogao si proi na nasuprotni kontinent (Amerika), koji je okruivao
ocean. Jer ovo more (Sredozemno), koje se nalazi unutar Heraklovih
stupova, samo je luka, budui da ima uzak ulaz, a s njegove je druge
strane pravo more, a kopno (Amerika) koje okruuje taj ocean, moglo
bi se uistinu nazvati kontinentom.
Na Atlantidi je postojalo ogromno carstvo koje je vladalo cijelim
tim otokom i nekolicinom drugih, kao i dijelom kontinenta (Amerike),
a osim svega toga, pokorili su dijelove Libije, sve do Egipta, i dijelove
Europe, sve do Tirenskog mora. Ta se ogromna mo okupila u jednom
naporu da podvrgne sebi i vau i nau dravu, pa i sve one zemlje koje
su se nalazile unutar tjesnaca; a tada, Solone, tvoja je zemlja velianst
veno bljesnula, jer bijae prva po hrabrosti i vojnoj vjetini, i bila je
voa sviju Helena. A kad su svi drugi pokleknuli, prisiljena uspraviti se
sama, nakon to je proivjela najstranije opasnosti, pobjedniki se

22

21 Stadij, starogrka mjera za duinu, 173 m; prim. prev.

Trirema, lat. triremis, laa s tri reda veslakih klupa; prim. prev.

224

uzdignula nad osvajaima i ouvala od propasti one koji jo nisu bili

pokoreni, i oslobodila sve ostale koji su prebivali unutar granica Heraklovih stupova. Ali nakon toga pojavie se strani potresi i bujice. I
za samo jedan dan i jednu no kie, svi su vai ratnici potonuli u Zem
lju, a otok Atlantida na isti je nain nestao ispod povrine mora. I stoga
je more u onom podruju nepristupano, jer na dnu mora blatne su
pliine koje je izazvalo potonue otoka.
U jednom drugom dijalogu, Platon daje slikovit opis Atlantide:
Bijae ondje hramova podignutih i posveenih mnogim bogovima, i
vrtova i vjebalita, od kojih neka bijahu za ljude, a neka za konje.
Bijae ondje i trkalite, cijeli stadij 2 1 iroko, a u duinu se protezalo
preko cijelog otoka, da bi se u njemu mogli konji utrkivati. Bijae on
dje i straarskih kuica postavljenih na pravilnim razmacima za uva
re, dok su oni najveeg povjerenja dostojni imali kue unutar tvrave,
i u blizini kraljeva. Pristanita su bila prepuna trirema 2 2 i skladita op
reme, a sve bijae spremno za upotrebu.
Tijekom mnogih narataja, sve dok je u njima prebivala boanska
priroda, ti su se ljudi pokoravali zakonima, bili su blagi i mudri u svo
jim meusobnim odnosima. Prezirahu sve osim vrline, a na zlato i pos
jedovanje malo su mislili, jer im se to priinjavalo samo kao teret. Ni
rasko ih nije opijala, niti im je bogatstvo slabilo samonadzor. Jasno su
uviali da se zemaljska dobra poveavaju kroz meusobno prijateljst
vo, da nestaju kad ih se previe udi, dok prijateljstvo propada. Takvim
razmatranjima boanske prirode sve ono to smo opisali u njima je
raslo. Ali tada je taj boanski dio poeo blijedjeti, a oni su, nesposob
ni podnijeti svoju dobru sreu, postali nepristojni i poeli postajati sve
loiji. Onima pak koji nisu znali prepoznati pravu radost, i dalje su iz
gledali blagoslovljeni i u ono doba kad su bili ispunjeni nepravednom
krtou i moi.
S izjavom da je takva zloa oigledno razljutila bogove, Platonov
izvadak se prekida, vjerojatno izgubljen negdje tijekom godina. Ne
sumnjivo, najvei filozof toga doba nije mogao znati to e potaknuti
svojom priom o Izgubljenom kontinentu, ali Cayce je bio neto dru
go. Nakon uzdizanja nekih dijelova Atlantide, rekao je Cayce, nastupa
razdoblje uzdizanja koja u sljedeem narataju moraju doi i do dru
gih zemalja. To je itanje obavio u prosincu 1943. godine, a Websterov rjenik narataj definira kao razdoblje u kojem oca nasljeuje di
jete, to se obino uzima kao razdoblje od trideset i tri godine. Tako
da za sljedeih deset godina Atlantida moda vie nee biti tajna. A
geolog? On eli biti u blizini Biminija kad izroni novo tlo - ili e se to
dogoditi u Azorima? Vrijeme - i Cayce - jo uvijek mogu razrijeiti jed
nu od najtajnovitijih zagonetaka ovjekove prolosti.
225

Izraz prizeman skovan je za Eulu Allen. Ona dolazi iz drave Wa

shington, gdje je nekada uzgajala i odgajala konje. Bila je udana i po
digla je obitelj, a imala je i nekoliko unuadi. ivjela je u velikoj i udobnoj kui sa svojim suprugom, umirovljenim mornarikim zapov
jednikom, Haroldom Allenom, obraivala polja oko svoje kue, savje
tovala prijatelje i pisala o onome to je Edgar Cayce nekada zasijao u
njezinoj svijesti.
im smo se susreli osjetio sam lakou, osjeaj oputenosti koji
proizlazi iz spoznaje, moda i intuitivne, da ste upoznali estito ljudsko
bie. Njezine su plave oi blistale kroz stakla naoala, na usnama joj
je lebdio prijateljski smijeak, a kad mi je pruila ruku, stisak joj je bio
suh i vrst kao stisak mukarca.
Dok me vodila prema udobno podstavljenoj stolici, kradom sam
se ogledao po prostoriji. Bila je prevelika, ali ipak topla, a toplina joj je
izvirala iz nekoliko izvora - vrevi i boce sviju boja i opisa, koji su bli
stali na suncu koje je ukoso obasjavalo sobu, uglaani drveni predme
ti koji su se doimali kao ivi, knjige i asopisi razbacani po stolovima i
stolicama. Bila je to dnevna soba ljudi koji su oigledno uivali u ivotu.
Eula je, kako sam pretpostavljao, imala ezdesetak godina, ali bila
je bezvremeni tip ene, koja e i za deset godina biti podjednako i
vahna i umom i duhom, kao to je to bila i prije deset godina. Bila je
visoka, uspravnih lea, i izravnog ponaanja. inilo mi se nevjerojat
nim da bi takva prizemljena osoba mogla vjerovati u ezoterino.
Je li vas Edgar Cayce uvjerio u postojanje reinkarnacije? upitao
sam je.
Glasno se nasmijala. Edgar Cayce mi je spasio ivot, naglasila je.
Jeste li zbog toga prihvatili vjerovanje u reinkarnaciju?
Uope nisam, rekla je jednostavno, gospodin Cayce nikada ni
kome nije nametao svoja uvjerenja.
Pitao sam je kako se susrela sa Cayceom.
Nasmijala se. Kao i veina drugih ljudi, pretpostavljam: bila sam
umorna, iscrpljena, prava vrea kostiju, i jedva da sam se mogla kre
tati. Tada sam imala etrdeset i dvije godine, nedavno sam bila rodila
dijete, mu mi je bio na moru, a ja sam zavrila s akutnom upalom
226

bubrega. Lijenici u mornarikoj bolnici u Norfolku rekli su mi da je

dan bubreg moraju odstraniti, a kad sam odbila operaciju, rekli su mi
da ne mogu preuzeti odgovornost za ono to e se dogoditi.
U to je doba ivjela u namjetenoj sobi, a prijateljski nastrojena
nadstojnica upoznala ju je sa enom kojoj se zdravlje popravilo zahva
ljujui Cayceovom itanju. Ta ena, Mignon Helms iz Virginia Beacha,
od tada nikada niti jednog dana nije patila od bilo kakve bolesti.
Eula je bila pustolovna, i privukla ju je zamisao o iscjeljujuoj sna
zi koja djeluje kroz nesvjesni um nekakvog stranca. Dovoljno sam
poznavala ivot da bih znala kako nema granica moi uma, i moda
sam upravo zbog tog razloga i odbila operaciju, osjeajui da me ne
bi oslobodila sutine problema, a nakon nje bih ostala osakaena.
Sa svojim je sinom Bruceom prije toga bila doivjela jedno ne
obino iskustvo, zbog kojeg je bila spremna povjerovati u bilo kakav
oblik mentalnog iscjeljivanja. Prije petnaest godina Bruce, koji je tada
imao dvanaest, ozbiljno se razbolio od reumatske groznice. Udarci
njegova srca mogli su se uti po cijeloj sobi. Eula nikada sebe nije sma
trala religioznom osobom. Njezina je obitelj bila medu prvim bijelim
naseljenicima izmeu Walla Walle (u Washingtonu) i Lewistona (u
Idahou), pa stoga u njihovim ivotima crkva nije bila prisutna. Ali dok
je djeak leao na stolu, molila se. Vizualizirala je Boga, i vizualizirala
je savreno srce, odravajui sliku toga savrenog srca u svojim misli
ma cijelo vrijeme trajanja bolesti. Dolo je do krize, i dok je lijenik
sumnjiavo promatrao, djeakovo je disanje iznenada postalo lagani
je, temperatura se spustila i, zadrijemavi, opustio se. Lijenik je ustao
s umornim uzdahom. Ne znam kako se to dogodilo, rekao je, ali oz
dravit e.
Eula je oklijevala. Doktore, ja sam se molila. Mislite li da je to
moda djelovalo?
Znatieljno ju je pogledao. Ne mogu se sjetiti niega drugoga to
je moglo pomoi, rekao je. Vi ste spasili ivot svoga sina.
I stoga je pria o Cayceu Euli Allen bila sasvim prihvatljiva.
Nakon to joj je gospoda Helms opisala kako joj je Cayce pomo
gao kad lijenici u tome nisu uspjeli, Eula je upitala: Kad bih mogla
vidjeti tog ovjeka?
Morate zakazati sastanak, odgovorila je gospoda Helms, ali ne
morate ga vidjeti. Samo recite gdje ete biti u odreeno vrijeme.
Eula Allen je trepnula. Ali ja bih eljela otii k njemu, konano
je rekla.
itanje je zakazano za osamnaestoga veljae 1941. godine, a bila
je prisutna i gospoda Helms, kao i Gertrude Cayce i neizbjena Gladys
Davis.
227

Usnuli Cayce niti jednom nije spomenuo upalu bubrega. Rekao je

da je Eula anemina, da djeluje samo energijom svojih ivaca, i opi
sao napetost i tegobe u donjem dijelu lea, u podruju bubrega, bol
koji se iri do sredine leda. U tim podrujima ivanog sustava ivane
su stanice (ivana sredita iz kojih se prenose impulsi) zaepljene ili
poveane, prilino su bolne na dodir i ire se u miina podruja tijela.
Sami organi bili su zdravi, osim to nisu imali dovoljno poticaja za
rad, zbog slabog optoka krvi, do kojeg je dolo zbog oslabljenih impul
sa sredinjeg ivanog sustava. Dakle, organi nisu zahvaeni nikak
vom boleu, samo se povremeno loe osjeaju.
Predloio je male koliine maslinovog ulja iznutra, tri tablete Adirona svakoga dana, uza svaki obrok, i pola sata upotrebe elektrinog
aparata za masau prije spavanja, osobito na podruju glave i vrata,
izmeu ramena i preko devetog lenog kraljeka, kao i preko donjeg
dijela leda.
Iako je takav tretman djelovao prilino turo, Eula Allen je otkrila
da ima udnovato povjerenje u ovjeka koji ju je s ljubaznim osmje
hom i toplim stiskom ruke uveo kroz vrata. I prije smo se poznavali,
rekao je, blago joj steui ruku.
Kad se vratila u svoju sobu, Eula je ponovo pregledala svoje pos
ljednje medicinsko izvjee. Bubreg joj je otekao do veliine omanje
dinje, a openito zdravlje joj se pogoralo. Takvo je stanje bilo kroni
no ve petnaest godina, povremeno bi se pogoravalo, ali u tome joj
je razdoblju ve est tjedana bilo mnogo loije. Bolovi u leima su se
pojaavali, temperatura je bila visoka. Preporuena operacija.
Ali ona je vjerovala u Caycea i u elektrini aparat za masau. Za
tri dana oteeni bubreg bio je sveden na normalnu veliinu, a bolovi
su prestali. Nastavila je s tretmanom, i za est mjeseci dobila osamna
est kilograma. Tako se dobro nije osjeala sve od vremena kad je ima
la dvadeset i pet godina. A zapamtila je i onu udnu reenicu koju je
Cayce izgovorio: I prije smo se poznavali.
S vremenom, njezina je znatielja pobijedila, i eljela je saznati to
je time mislio rei. Bilo je to udno, ali i sama je imala isti osjeaj. I ta
ko je po prvi put, avrljajui sa Cayceom, ula za reinkarnaciju. Znai
li to, upitala je, zabrinuto se namrtivi, da bih se na Zemlju mogla
vratiti kao ivotinja?
Cayce se nasmijao. Naravno da ne, jer je to seljenje dua, a mo
da se ak i ne morate vie ovamo vraati, ako se u ovom ivotu savr
eno razvijete. I uza sve povjerenje koje je osjeala prema ovom nev
jerojatnom iscjelitelju, bilo joj se teko priviknuti na zamisao o reinkar
naciji. Cayce nije navaljivao. Pohaala je njegova predavanja o Bibliji
i pozorno sluala. Dua je vjena, govorio je, a Boja ruka nije krat228

ka. Vi odlazite i ponovo se vraate. Reinkarnacija obuhvaa samo vi

soko razvijene ljudske due, a ne i ivotinje.
O tome je razmiljala vie od godinu dana, a tada odluila da od
Caycea zatrai ivotno itanje. Takva su itanja razotkrivala prole
ivote, one koji su najvie utjecali na sadanji ivot, otkrivali stavove,
naklonosti i osobine koje su vjerojatno preuzete iz prethodnih ivota u
razliitim tijelima. Iako ju je Cayceovo zdravstveno itanje uvjerilo da
je njegova podsvijest povezana sa sveopim umom, reinkarnacija je i
dalje predstavljala potekou, ak i za ovjeka koji je vjerovao da dua
nadivljava tijelo poslije smrti, u to ona nije bila do kraja sigurna.
Dok je Cayce govorio, Eula je otkrila da je ve ivjela u Irskoj, Ri
mu, Siriji, Peruu, Atlantidi (gdje su toliki mnogi ivjeli), i na Divljem za
padu prije Graanskog rata. Ali ono to ju je u to doba ponajvie zani
malo, budui da je bila praktina, bio je uvid u vlastitu narav tijekom
svih tih inkarnacija.
Fiziki su tijela bila vrlo razliita, rekao je Cayce, ali je osoba
bila vrlo iskrena, vrlo stroga u mnogim poslovima. Tako je ovo bie os
posobljeno za tumaenje bilo kojeg stupnja pojedinanog iskustva, a
drugi e je sluati.
Uz skriveni osmijeh, shvatio sam da sam Eulu odabrao kao tuma
a Cayceovih zapisa, i paljivo sam je sluao, iako pomalo zbunjeno,
ve satima. Duboko me se dojmila njezina otvorenost i estitost, za
bavljali su me njezini zanimljivi opisi nekih od staratelja Cayceovog
nasljea. Njima se vjerojatno ne bi tako svidjeli.
Cayce je na vrlo zanimljiv nain opomenuo Eulu. Bie bi treba
lo paziti ne to e rei, ili hoe li to rei, nego to i kako i kad e rei.
Neka zapamti da drugi sluaju i pamte, 'Morat ete polagati raune za
svaku rije koju ste izgovorili'. Jer u izgovaranju rijei skriva se mo.
Mogao sam jamiti da je Eula rjeita, ali to oigledno nije bio od
raz reinkarnacije. Ali imala je jo nekih posebnosti. Od bia se moe
oekivati da e biti povezano s mnogima koji su bili, ili e biti jako po
vezani s mijenjanjem politike, mjesne, dravne, nacionalne i meuna
rodne.
To se inilo prilino napornim za jednu baku, ak i tako praktinu
kakva je bila Eula.
Podigao sam pogled sa ivotnog itanja koje je Eula stavila pred
mene. Mislim da shvaam kako vi upravljate svojim vlastitim mini
starstvom unutranjih poslova.
Prilino me otro pogledala, ali nita nije rekla.
Zar uistinu savjetujete velike dravne sile o tekuim problemi
ma? osmjehnuo sam se.
229

U moj dom dolaze ljudi sa svih strana svijeta - iz Indije, Kine, Washingtona, ali tko su oni i to su, to je osobna stvar.
Neto mi je palo na um. Ako su ljudi ivjeli ve i prije, zato se
niega ne sjeaju iz tih ivota?
Ali sjeaju se, rekla je. Samo se ponekad ne mogu sjetiti da se
sjeaju. Isus je rekao, 'Sve u stvari vratiti u vae sjeanje', ali nije re
kao na koji nain. Usprkos predmetu razgovora, i dalje je odavala do
jam praktine osobe.
ega se vi sjeate? upitao sam.
Pa, gospodin Cayce je spomenuo da sam u svom irskom ivotu
bila Rosa O'Deshea, koja je rano dola u Novi svijet. Smireno me po
gledala. Iako sada nemam nikakvih irskih gena, uvijek sam osjeala
duboku naklonost prema irskoj glazbi, pjesnitvu i narodnim priama.
Isto tako, oskudica kroz koju sam prola kad sam dola u ovu zemlju
pomogla mi je pri tekom ranerskom radu u dravi Washington u ovom ivotu.
I meni se svia irska glazba, osobito pjesma When Irish Eyes Are
Smiling (Kad se irske oi smiju), ali ne osjeam nikakvu opipljivu ve
zu sa Starim krajem.
Morat ete se bolje potruditi, rekao sam.
Euline su oi bljesnule, pa je pomalo osorno rekla. Ja vas ni u to
ne moram uvjeravati.
Zagledao sam se u itanje. Ovdje pie da se 'bie treba paziti ne
to e rei i hoe li to rei, nego to i kako i kad e rei'.
Tono, odgovorila je Eula.
Ali kakva korist od svega toga, od ivotnog itanja i od uvjerenja
u reinkarnaciju, osim to je to ugodan nain da se kae kako smrt nije
kraj?
U uobiajeno prijateljskom Eulinom stavu ponovo se javio traak
ljutnje. Sjeanje, makar i podsvjesno, prua nam pouke; prua nam
mogunosti da idemo dalje i da uimo.
Govorei o ivotu koji je bie - tako smo i Cayce i ja razmiljali o
Euli - nosio od Palestine, gdje je uila sjedei do nogu Apostolima, do
ropstva u Perziji, mistik je rekao: Iz toga su ivota ostali veliki prikrive
ni talenti uitelja, voe, instruktora, direktora. Sve su te sposobnosti
dio sadanjeg iskustva bia. Pa ipak, u tom je ivotu bilo malo obitelj
skog iskustva. Zbog toga se bie vratilo u sadanje iskustvo.
Svakako, Eula je bila dobra kuanica, dva puta se dobro udala,
imala je etvero djece, a posljednje joj se rodilo kad je imala etrde
set godina. Djeca su joj odrasla, dvije su se kerke udale, jedan je sin
bio odvjetnik, drugi inenjer. Kao kuanici, njezina se aa prelijevala.
230

Je li se uope bavila pouavanjem?

Uza sve svoje obiteljske poslove, nikada nije prestala pouavati, i
u koli i izvan nje.
Ipak se sve to inilo vrlo slabom osnovom za dokazivanje reinkar
nacije. Kad je zdravstveno itanje Edgara Caycea dovelo do vaeg iz
ljeenja, jeste li bili spremni prihvatiti naelo reinkarnacije?
Zbog toga sam svakako bila spremnija. Ako je njegova podsvijest
bila u pravu ondje gdje su profesionalni i svjesni lijenici toliko pogri
jeili, zato ta ista podsvijest ne bi bila podjednako tona, a profesio
nalni teolozi u krivu?
Ali uporno je tvrdila da joj je to samo pripomoglo da poteno i
objektivno razmilja o reinkarnaciji. Kakvog bi smisla sve to imalo,
rekla je, ako nismo ovdje zbog uenja?
Slegnuo sam ramenima. Mnogi bi rekli da nema nikakvog smisla.
Sve je smisleno, uzvratila mi je, sveukupan ivot posjeduje ri
tam i plan, godinja doba, biljke, kretanje plime i oseke i planeta. U
svemu postoji odreeni poredak, pa zato ga ne bi bilo samo u sluaju
ovjeka? A svakako da sutinski dio ovjeka nije njegovo tijelo, nego
duh.
Spomenuo sam anatoma, koji je rastvorio truplo, i zatraio od stu
denata da izvade duu.
Eula je puhnula. Taj je ovjek bio budala. Ja bih mogla pokazati
na to isto tijelo i upitati: 'Je li to onaj ovjek kojeg smo poznavali?' Bez
duha i uma to je samo komad mesa, pa ak i lijenik mora priznati da
je ovjek neto vie od toga.
Da, Eula je bila sigurna da se sjea, a sjeajui se napredovala je.
Za vrijeme svoga ivotnog itanja bila je upitala: Kakvo znaenje
imaju neugodni osjeaji u mojim prstima i rukama?
To bi moglo dolaziti, odgovorio je Cayce, iz sklonosti koje su
dio iskustva, iz pisanja, vidite?
O, Eula bi trebala biti pisac!
Uvijek sam osjeala sklonost prema pisanju, a Cayce mi je rekao
da bih trebala objavljivati ono to piem.
ak i u sluaju priznatog pisca, to je ee lake rei nego uiniti.
Ali Cayce je bio odluan.
Kako svoje razumijevanje mogu upotrijebiti na najbolji nain za
dobrobit drugih ljudi? upitala ga je.
Stavite to na papir i objavite.
A to je objavila?
Dvije knjige je do sada objavila, koje se temelje na znanju o
Svemiru koje je dobila iz Cayceovih itanja. Jednoj je knjizi naslov
231

Before the Beginning (Prije poetka), a predstavlja saetak duhovnog

stvaranja; druga, The River of Time (Rijeka vremena), saetak o
fizikom stvaranju kako ga je shvaao Cayce.
Knjige su tada povrno prihvatile samo Cayceove novine. Ali, na
ope iznenaenje, sada su postale toliko omiljene da ih nikada nije
moglo biti dovoljno na zalihama.
Ipak, pitao sam se koliko duboko see to vjerovanje u reinkarna
ciju.
Bojite li se umrijeti? upitao sam.
Odmahnula je glavom. Smrt je kao kad izaete iz starog auto
mobila i uete u novi.
A zato ste onda toliko brinuli o tome da bi vam sin mogao umri
jeti od reumatske groznice?
Tada nisam vjerovala u reinkarnaciju, a osim toga, ak i sada bi
me duboko zaboljela patnja osobe do koje mi je stalo, a ne nuno nje
zina smrt, ako bih mislila da je u ovom ivotu neto i nauila prije
smrti.
A to je s nevinima - s djecom - koje su i Staljin i Hitler dali ubiti?
Zato su ta djeca morala patiti?
Ta patnja nema nikakvog smisla ako ne prihvatite reinkarnaciju,
jer s njom prihvaate i zakon izravnanja, karme, koji se prenosi iz jed
noga u drugi ivot. Edgar Cayce je esto govorio o ljudima koji u
ovom ivotu plaaju ono to su uinili u prethodnom, a istovremeno
imaju korist od dobra koje su tada uinili. U jednom od mojih pret
hodnih ivota, kad sam ivjela kao Rimljanin, Cayce je rekao da sam
upravljala flotom galija s robovima. ak i prije toga itanja, kad god
bih ugledala sliku robova, preokrenuo bi mi se eludac. Sada to ima
smisla.
Jo uvijek ne razumijem je li ta sveukupna patnja dio Boje
volje?
Otro me pogledala. Bog postavlja odreene zakone, definiraju
i poredak Svemira, a njih se ne moe mijenjati.
Ali svakako da je Bog milosrdniji od pukog grenika, koji ni sam
ne bi elio da netko pati.
Boje je zakone nemogue mijenjati, rekla je.
Pa zato ste se onda molili za vaega sina?
Mi imamo pristup Bojem zakonu, a ishod stvari ovisi i o naem
stavu koji bi trebao biti u skladu s tim zakonom.
Ironino je da je za pristalicu reinkarnacije kao to je Eula, Boji
zakon predstavljen na doslovce isti nain kao i za objektivnog znanst
venika, kao beskonani krug materije i energije, koji je do u nedogled
u stanju ulaziti u beskrajnu raznolikost fizikih kombinacija. Svi smo
232

mi dio Boga, rekla je, a Bog je dio nas. Nema nikakvih sukoba, nema
kanjavanja, samo prilike za razvoj. Pogledala me s razoruavajuim
osmjehom. Zato bi nam netko oduzeo sve ono zbog ega smo proli
kroz tolike nevolje, kad je priroda toliko tedljiva u svemu ostalome?
Nije bilo nikakve sumnje u Eulinu iskrenost, pa ako joj je njezina
vjera u reinkarnaciju pomogla da postane bolja i plodnija osoba, to je
uistinu jo jedan pozitivan bod u korist reinkarnacije.
Zato vam je toliko vano vjerovanje u reinkarnaciju - zar ne bi
bilo dovoljno da budete samo dobra kranka, i da vjerujete kako
vam je poruka koju je Bog poslao po Kristu dovoljna da doete u raj?
Pogledala me gotovo sa saaljenjem. Zar vi ne znate da je kr
anstvo vjerovalo u reinkarnaciju gotovo tri stotine godina, sve dok je
rimski utjecaj nije ukinuo nakon to je car Konstantin priznao Crkvu?
to mislite, zato su rani krani pitali Krista je li on Ilija, koji je ve pri
je bio ondje? Mislili su na reinkarnaciju, eto zato.
Njezino se raspoloenje naglo promijenilo, i pomalo me zabrinu
to pogledala. Ako o reinkarnaciji razmiljate kao o ponovnom roe
nju, mislim da ete je bolje razumjeti. Upravo kao to se Zemlja nepre
stano ponovo raa, tako se dogaa i s duhom. Zar se ne sjeate da je
Krist rekao: 'Ako se ovjek ponovo ne rodi, nee moi ui u Kraljev
stvo nebesko'?
Zar tada nije govorio o krtenju?
Eula je podigla ruke u zrak. Krista nije zanimao vanjski in, nego
unutranji, a to je u sreditu svega to je rekao ili uinio.
inilo mi se da je vrijeme da se vratimo na Zemlju. U jednom ste
ivotu, rekao sam, ivjeli u dobrim starim Sjedinjenim Dravama, i
to sasvim nedavno, to je prilian pomak od svih onih sjajnih ivota u
Perziji, Indiji, Palestini, Rimu, Grkoj, Egiptu i Atlantidi, jer te ivote ni
na koji nain ne moemo provjeriti.
Ponajprije, rekla je Eula, hajde da neto raistimo. Kako se
dua razvija, vea je vjerojatnost da e razvoj biti bri u naprednijim
kulturama, a budui da se Cayce bavio samo znaajnim prolim ivo
tima, uoavao je ivote u civilizacijama koje su poticale razvoj.
Pa to ste, dakle, nauili na Divljem zapadu? upitao sam je.
Otpuhnula je. Pogledajte sami. Pokazala mi je otrcanu presliku
ivotnog itanja koja je bila rairena pred nama. Tada, u danima zlat
ne groznice, na Barbary Coastu, bila sam plesaica, a moda ak i pro
stitutka.
To joj je pojasnilo neke stvari koje nikada prije nije mogla shvati
ti. Kao dijete, uznemirena kockanjem pomonih radnika na djedovu
imanju, hrabro bi prekidala igru, napadajui igrae i unitavajui svaki
sveanj karata kojih bi se mogla dokopati. Sada je shvaala razloge
233

takvog ponaanja. Bila je to reakcija na prethodni ivot u ulozi ple

saice. Sjeala ga se, barem podsvjesno, i pokuavala je neto uiniti
u svezi s tim.
Cayce joj je taj ivot opisao prilino slikovito. Bie je ivjelo na
Zemlji kad su ljudi putovali s Istoka na Zapad - zlato! etrdeset deve
te godine bie je sa svojim prijateljima otputovalo u zapadne zemlje.
Putem je iskusilo tegobe, pa ipak je bie bilo povezano s onima koji su
bili nasilni, pijanci, rastroni. Pa ipak, to je bie bilo takvo da su mu
mnogi, mnogi dolazili po savjet.
Kao i u irskom ivotnom iskustvu, Eula je i u tome ivotu imala
odreen identitet. Ime mi je bilo Etta Tetlow. Biljeke o tome mogu
se pronai u nekima od mjesta gdje sam ivjela, u nekim dijelovima
Kalifornije, ak i danas. Slijedio je izazovan zakljuak. U svojim je
aktivnostima bie bilo povezano sa svim vrstama mukaraca koje su u
to rano doba ivjele u toj zemlji.
Na Euli nisam mogao otkriti nikakve naznake iskustva kao plesa
ice, prostitutke, pa niti utjecaj Barbary Coasta.
Eula se nasmijala. Pa, moglo bi se rei da ta posljednja primjed
ba govori sama za sebe. Kakva to vrsta ene ima posla sa svim vrsta
ma mukaraca?
Moda Etta Tetlow - plesaica u baru?
Eula se lukavo osmjehnula.
Prije tri godine, 1963., bila sam u Kaliforniji, gdje sam odravala
predavanja o Cayceu - na Pacific Groveu, ini mi se - kad mi se pribli
ila jedna ena i rekla, 'Bog, Etta'.
Eula se trgnula. Nikada nije mogla podnijeti to ime - Etta.
Na neki je nain, u knjizi o reinkarnaciji, ta ena proitala ime Euline inkarnacije, ime Etta Tetlow. Dok je jednoga dana listala raznoboj
ne stare fotografije, pronala je neke iz neobuzdanih dana Barbary
Coasta u San Franciscu. Fotografije su prikazivale zabavne trenutke u
jednom od lokala s plesaicama. Pogled joj je privuklo jedno ime Tetlow.
Eula nije olako shvaala tu inkarnaciju. ak i prije nego je ula za
tu fotografiju Ette Tetlow u Kaliforniji, brinula ju je zloglasnost njezino
ga prethodnoga ivota. Uznemirena, potraila je utjehu u budnome
Cayceu. Ako sam bila prostitutka, rekla je, kako bih se i u snu mogla
nadati da u dodirnuti Gospodinove skute?
Palo mi je na pamet da Gospodinu, koji je toliko velikoduan pre
ma grenicima, to sigurno ne bi smetalo. Ali Eula je oigledno mislila
da bi mu moglo smetati.
Cayce ju je blago primio. Zato si toliko zabrinuta? Sada vie to
ne bi radila, zar ne? Stisnuo joj je ruku. Neka ti to bude odskona

234

daska, a ne prepreka na koju e se spotaknuti. Vraamo se ovamo da

bismo uili.
Osnovni smisao Eulinog ivota, kako je to Cayce rekao, bilo je po
dizanje obitelji, i ona je s ponosom razmiljala o svojih trinaestero unu
adi ratrkanih po cijeloj zemlji. Jedan je unuk postao voa skupine u
Air Forceu, amerikim zranim snagama, drugi je postao uveni bro
darski arhitekt, a trei prvak u plivanju. Sin koji je bolovao od reumatske groznice izdrao je cijeli Drugi svjetski rat. I on je zauzeo sum
njiav stav prema reinkarnaciji, a moda je i dalje tako, koliko je Eula
znala. Kad je navrio dvadeset i dvije godine, prije nego je otiao u rat,
njegove su ga sumnje ipak dovele do ivotnog itanja. Cayce je pra
vilno predvidio da e biti odvjetnik, ali je rekao da je njegov posao u
ovome ivotu, zbog njegove karmike prolosti, da spreava ljude od
upadanja u neprilike, a ne da im sudi. Postupio je suprotno toj uputi,
i postao dravni tuitelj u sjevernoj Kaliforniji, a tada je sve u njego
vom ivotu krenulo naopako.
Eula je bila pomalo neodreena u tom pogledu. To je njegov i
vot, rekla je, i ja ne bih eljela o tome govoriti previe osobno.
Zar se javnosti nije svidio kao javni tuitelj? upitao sam je.
O, da, svidio im se, ak su ga eljeli postaviti i za suca.
Pa to je onda polo naopako i kako se to odnosi prema njego
vom poslu? Znatieljno sam je pogledao. Napokon, netko treba biti
i tuitelj, stoga to ne moe biti sasvim pogreno.
Nasmijala se. Da, ali netko bi drugi u tome poslu mogao doseg
nuti drukiji napredak na temelju prolih iskustava.
U svakom sluaju, prisjetila se kako je podsjetila sina na Cayceovo
itanje dok je razmiljao bi li prihvatio sudako mjesto. Zna, rekla
mu je tmurno, reeno ti je da nikada ne postane sudac.
Zamiljeno ju je pogledao. Znam, rekao je.
Tada zna i to treba initi.
Odbio je tu ponudu.
A to se od tada dogaalo u njegovu ivotu?
I na osobnoj i na profesionalnoj razini njegov se ivot poeo vra
ati ondje gdje je bio prije. Poeo se uvaavati zakon, boanski zakon,
kojeg mu je Cayce protumaio.
Upravo kao to su ona i Cayce imali uzajaman osjeaj da su se
poznavali u nekakvoj mutnoj prolosti, Eula je osjetila da je poznava
la i mene. Nekada sam vas ja u neto upuivala.
Pa i sada je tako, rekao sam.
Osmjehnula se. Zar niste osjetili lakou, kao da smo zajedno pro
li kroz nekakvo iskustvo?
235

Zapravo, im sam je ugledao, privukla me je, ali ja sam to pripi

sao neobinom osjeaju koji se u ljudima katkad na prvi pogled jave
prema nekom drugom ovjeku.
Ali to je to, rekla je, ako ne nejasno pamenje iz prolosti?
Ipak, tu za mene nije bilo nikakvih dokaza. Zar ne mislite da je
ivot kojeg sada ivimo onaj ivot koji je uistinu vaan, ak i ako posto
ji reinkarnacija? U knjizi Life Is for Living (ivot treba ivjeti), koju je
napisao Eric Butterworth, pronaao sam ovu reenicu: ivot kojim
ste nekada ivjeli moete pronai samo u ivotu kojeg ivite sada.
Sasvim prirodno, suglasila se Eula, ali ako u blizini imate kak
voga Caycea, koji e vam ukazati na prepreke koje vas oekuju, utoli
ko bolje.
Na prvi pogled, reinkarnacija se doima kao prazna matarija onih
koji se plae oiglednog zaborava kojeg donosi smrt. Prije slave po
novnog uskrsnua, naelo reinkarnacije nije predstavljalo tegoban za
okret na duhovnoj stazi koja vodi u vjeni ivot. Moja je vlastita vjera
u moralnu pouku Kristovu implicitna; pa ipak, kao i drugi, shvatio sam
da me odbija neizravna poruka reinkarnacije. Ipak, nije li sveti Ivan
navodio Kristove rijei, kad je govorio o tome da raspee sve ljude na
Zemlji oslobaa od grijeha? Stoga me Otac moj ljubi, jer ja polaem
svoj ivot, da bih ga mogao ponovo uzeti. Ne oduzima mi ga ovjek,
nego ga ja sam dajem. Ja imam mo da poloim svoj ivot, i imam mo
da ga ponovo uzmem. Takvu sam zapovijed dobio od Oca svojega.
On ima mo da ga ponovo uzme. A ono to je On uinio, mogu
uiniti i drugi ljudi uz Oevu pomo. Nije li to Kristova poruka - to i
vapaj za sveopom ljubavlju, kojoj se mnogi ve stoljeima rugaju?
Nije li i Edgar Cayce, kao to to nagovjetavaju njegova itanja,
koraao tegobnom stazom sa svojim Gospodom, upijajui poruku
koja je omoguila oitovanje i njegovoga vlastitoga dara, kao to sve
nadarenosti postaju mogue uz Boje odobrenje?
Je li Cayceova jedinstvena nadarenost, kojoj su se ljudi podrugivali kao to su se i Njemu podrugivali, samo jedna stepenica u kona
nom otkrivenju smisla ivota? Je li se istina o njegovim udotvornim
iscjeljenjima oitovala stoga da bi izazvala povjerenje u iru duhovnu
istinu o smislenom ivotu? Nije li se Cayceova podsvijest, koja se sta
pala sa sveopom svjesnou koja je bila Otac, Stvaranje i Stvoreno,
pojavila upravo u ono vrijeme kad je uznemireni svijet, guei se u
ogranienim obzorjima materijalnosti, bio spreman, pa ak i eljan da
dobije znak koji e mu ukazati kamo pripada u sveopem naumu.
U velikom naumu Stvoritelja nema niega sluajnog, niega to bi
ostalo preputeno sluajnosti; u to je Cayce vjerovao dok je opisivao
reinkarnaciju kao instrument, a ne cilj sam po sebi. Svaki pojedinac,
236

jednom je rekao, slijedi onu nit razvoja na sadanjoj zemaljskoj razi

ni koju je preuzeo iz prethodnih uvjetovanosti, a svaka je misao ili sta
nje posljedica drugih stanja koje je ja stvorilo.
Meni je, kao i mnogima drugima, teko bilo zamisliti duh s vlasti
tom voljom. Kako duh pronalazi put do drugoga tijela, gdje se odma
ra i oporavlja, zato se neprestano vraa? Mora li se svaka dua rein
karnirati na Zemlji sve dok ne dosegne stanje savrenstva, ili neke du
e bivaju izgubljene? Bila je to zagonetka postavljena Cayceu.
Ali Cayce je imao spreman odgovor. Dua nikada nije izgublje
na; gubi se samo pojedinanost due koja se odvaja. Reinkarnacija ili
mogunosti trajne su sve dok dua sama od sebe ne postane bie u
svoj svojoj cjelini, ili dok se ne utopi u cjelinu.
Ako dua ne uspije napredovati, to se s njom dogaa?
Zbog toga i postoji reinkarnacija - zbog toga se dua i reinkarnira; da bi mogla dobiti priliku. Moe li se ovjekova volja neprestano
suprotstavljati svome Tvorcu?
Cayce je neprestano umanjivao ego, svjestan da se mnogi ljudi
skloni krajnostima preputaju veliajnim prethodnim ivotima na ra
un ovog sadanjeg ivota. Kao i Butterworth, osjeao je da se pro
lost moe izraziti samo u ivotu kojim sada ivimo, inae niti jedan i
vot nee postati vaan.
Prava je svrha, i to treba biti svrha svake due, poruka ljubavi ko
ju je Spasitelj uputio ljudskoj djeci. U tu fazu kranskog iskustva (rein
karnaciju) mnogi sumnjaju, pa ipak, postoji razdoblje kad je potrebno
naglasiti injenicu da bi se odgovorilo na pitanja mnogih ljudi. Ali ako
se postavi pitanje - treba li reinkarnacija biti najvanija injenica - od
govor glasi da ne treba. To je jednostavno dio Njegovoga nauma.
Vjerujui u Caycea - i u reinkarnaciju - njegovi su ga sljedbenici
neprestano ispitivali hoe li se on sam vratiti, u kakvom obliku i kad.
Jedan je odvjetnik, koji je zaradio pravo bogatstvo otroumno slijede
i Cayceova itanja u svezi s nekretninama i novanim poslovima, po
kuao napraviti nekakav sporazum kojim bi Cayce, kad se nakon smrti
vrati u neko drugo tijelo, mogao imati koristi od onoga bogatstva koje
je vidovnjak osigurao odvjetniku u ovome ivotu. inilo se da je usnu
li Cayce prilino hladan prema takvoj vrsti tajnih sporazuma. Nakon
to su proitali novinski lanak o jednom pristalici reinkarnacije koji je
pokuao ostaviti svoj novac samome sebi, drugi su ljudi ispitivali
Caycea o njegovoj buduoj inkarnaciji. Taj je lanak razotkrio velike
potekoe koje su se isprijeile na putu takvom planu, to je neobino
podsjealo na prizor iz brodvejskog glazbenog komada, On a Clear
Day You Can See Forever (Kad je jasan dan moe vidjeti zauvijek):
Arthur M. Hanks, koji je zaradio bogatstvo prodavajui cvijee u pos237

lovnom dijelu Los Angelesa, nije ostavio nikakvu oporuku, jer je vjero
vao da bi se ponovnim utjelovljivanjem mogao vratiti u ivot i zahtije
vati svoju uteevinu iz ovoga ivota. Sada je mrtav ve sedam mjese
ci, i danas je sudac Joseph P. Sproul roacima omoguio da razdijele
imanje prodavaa cvijea koje vrijedi stotinu tisua dolara.
Na osnovi toga lanka Cayceovi su prijatelji sveobuhvatnoj svije
sti postavili ovakvo pitanje: Sada e nam dati podatke koji e nam
pomoi da shvatimo zakone koji upravljaju odabirom vremena, mje
sta, rase, boje, seksa i roditelja prilikom roenja na zemaljskoj razini, a
osobito e nam odgovoriti na pitanje je li mogue za Edgara Caycea,
koji je prisutan u ovoj sobi, da u sljedei svoj ivot ponese sjeanje na
ovaj. Tada je uslijedilo najvanije pitanje. Ako je mogue, rado bis
mo da nas posavjetuje kako bi se mogao utvrditi dokaz za takvo sje
anje, u sluaju oporunog ostavljanja nasljedstva ili novca kojeg bis
mo u sljedeem ivotu mogli zahtijevati prema zakonu.
Cayce se pozabavio svim dijelovima ovog pitanja. Vrijeme za koje
dolazi do reinkarnacije - ili ponovnog roenja - vrlo je razliito, pre
ma razvoju bia i prema karakteru ili nainu odlaska iz ovog materi
jalnog iskustva. U pogledu rase, boje ili seksa, to ovisi o iskustvu koje
je nuno za dovrenje, za zakljuivanje svrhe koju svaka pojedina dua
oituje u ovom materijalnom iskustvu. Jedna se inkarnacija prirodno
stapa s drugom. 'Kako drvo padne, tako i lei', rekao je Tvorac i dava
telj ivota. Isto je tako i sa svjetlou, i s pojedincem. Jer se poetak
sljedeeg iskustva uvijek odreuje prema iskrenosti svrhe koju je bie
posjedovalo u prethodnom iskustvu. Jer, uistinu, kao to je i reeno,
kako ijete, tako ete i eti.
Upravo kao to list moe otpasti prije vremena, tako i ljudski ivot
moe biti presjeen. Oni koji su nenadano pogrijeili, oni koji su na
predni, oni koji su prihvatili cjelokupni izraaj svoga ivota, oni mogu oti
i nenadano, prema vaem raunanju vremena.
Bio sam prilino razoaran, kao to su vjerojatno bili i Cayceovi
sljedbenici, jer nije odredio svoju vlastitu budunost. Ako je mogao
vidjeti za druge, zato nije mogao to isto uiniti i za sebe? U pogledu
bia Edgara Caycea, naposljetku sam proitao, to ovisi o tome kad
e dosegnuti to iskustvo u kojem e jedinstvo svrha bia u materijal
nom svijetu stvoriti taj izraz due, taj stupanj do kojeg moe dosegnu
ti razvoj bia da bi pronaao izraz u tom istom razvoju. S obzirom na
vrijeme svoga povratka, Cayce je bio nejasan. Do toga e doi za
moda stotinu, dvije stotine, tri stotine godina, a moda i tisuu godi
na prema vaem raunanju vremena. Jer kako On daje? Nitko ne zna
kojeg dana, samo Otac na nebesima zna, a potrebno je da ivite, kako
je rekao, da 'ja sjedim s desne, a brat moj s lijeve strane'.
238

Oigledno je da rezultat ovoga itanja nije bio pretjerano kori

stan. Gotovo da sam mogao osjetiti razoarenje Cayceovih prijatelja
kad je dao odgovor na sljedee pitanje. Bi li mogao predloiti bilo ko
ji nain na koji bi neko bie moglo ostaviti svoj zapis?
Cayce je ovdje dodirnuo samo srce stvari, rekavi: Samo vrijed
nim ivotom, naglasio je. Jer ako ovjek duboko proivljava svoj i
vot, ako se duhovno razvija, tada razvija i sposobnost sjeanja. Jer
kad je ivot bia u veem skladu s onim razlogom zbog kojega je bie
dolo u ivot, tada dua-bie u sjeanje moe vratiti to je bila, kad,
gdje i kako. Mislite li da je zrno ita zaboravilo kakav mu je oblik po
klonjen. Mislite li da je bilo to u prirodi to vidite oko sebe - ir, hrast,
brijest, ili loza ili bilo to drugo - zaboravilo kakav mu je oblik poda
ren? Samo ovjek zaboravlja.
A zato samo ovjek?
To se moglo postii samo po Njegovoj milosti. Ve za vrijeme
Adama zaboravili su kakva su vrsta ljudi. Jer 'Boju knjigu sjeanja'
mogu itati samo oni koji su u sjenci Njegove ljubavi.
Kao i na svjesnoj razini, Cayce ni u podsvijesti nije pokazivao ni
kakvo zanimanje za novac u ovom ili buduem ivotu, i hladno ga je
odbijao prihvatiti kao poticaj za sjeanje. Gotovo kao da je odbijao
sudjelovati, rekao je jedan svjedok, u bilo kakvoj maloj igri vidovi
tosti, kao to se nekada odbio podvrgnuti ispitivanjima istraivaa vi
dovitosti koji su njegovu nadarenost uporno eljeli svesti na svoje vla
stite oskudne instrumente.
Cayceovo je vlastito sjeanje bilo izuzetno. Njegove izjave o Atlantidi, Lemuriji i drugim izgubljenim civilizacijama mogle bi se odba
citi kao nagaanja, ali druge stvari nije se moglo tako lako s prezirom
odbiti. esto je progovarao jezicima koje se jasno moglo razumjeti francuskim, talijanskim, panjolskim, njemakim, kao i nekim drugima
koji nisu bili prepoznatljivi. Te su pohode u jezike o kojima u svjesnom
stanju nita nije znao poticali predmet razgovora ili klijent. Jednom je
itao za jednoga ovjeka u Italiji, koji je poslao svoga prijatelja da bu
de prisutan za vrijeme itanja. Prijatelj talijanskoga podrijetla postavio
je pitanje, a odgovor je stigao na tenom talijanskom jeziku. Drugi put,
dok je itao za jednoga Nijemca, progovorio je dijalektalnim njema
kim, otkrivajui dobro poznavanje njemakog jezika.
Jasno je da Cayce svojim odgovorom o svom buduem povratku
nije zadovoljio prijatelje. Meutim, u snu kojeg je sanjao nedavno pri
je tog itanja, vidio je sebe kako se ponovo raa, i spomenuo je vrije
me i mjesto. Kao to se to esto dogaa, znaajan se san pojavio za
vrijeme velike osjeajne krize. Bili su ga uhitili u Detroitu zbog obav
ljanja lijenikih poslova bez dozvole, pa je bio izloen neasnom
239

javnom suenju kao arlatan. Kad se vlakom vraao u Virginia Beach,

sanjao je jedan od svojih jedinstvenih snova. Ponovno se rodio 2100.
godine u Nebraski. More je oigledno prekrivalo cijeli zapadni dio
zemlje, sjea se Cayce sna, jer grad u kojem sam ja ivio bio je
smjeten na obali. Obiteljsko je ime neobino. U ranoj dobi, kao dije
te, objavio sam sam sebi da sam Edgar Cayce koji je ivio prije dvije
stotine godina. Pozvani su znanstvenici, mukarci s dugim bradama, s
malo kose i debelim naoalama, da me promatraju. Odluili su da e
posjetiti mjesta za koja sam im rekao da sam u njima ivio i radio, u
Kentuckyju, Alabami, New Yorku, Michiganu i Virginiji. Povevi me sa
sobom, skupina je znanstvenika posjetila te gradove u dugakom, me
talnom leteem brodu u obliku cigare, koji se kretao velikom brzinom.
Voda je prekrivala jedan dio Alabame; Norfolk je postao ogrom
na luka. New York je bio uniten ili ratom ili potresom, i sada se pono
vo gradio. Industrija je razbacana irom zemlje, ali izvan gradova. Naj
vei dio kua bile su staklene. Otkriveni su i objavljeni mnogi zapisi o
mome radu kao Edgara Caycea. Skupina znanstvenika se vratila u Nebrasku, a sa sobom je ponijela te zapise da ih proui.
Bilo je i nekih drugih potankosti. U jednom gradu, koji je bio dos
lovno potpuno uniten, Cayce se zaustavio i pitao radnike koji je to
grad. Oni su ga iznenaeno pogledali, a onda mu, na njegovo zapre
patenje, odgovorili: New York.
Na osnovi toga sna mnogi su izvukli tmurno proroanstvo krajnje
propasti, istiui da je Cayceovo proroanstvo o razaranju u razdobl
ju od 1958. do 1998. godine samo poetak unitenja koja e se nas
tavljati neodreeno dugo vremena.
Meutim, Cayce nije bio ba toliko pesimistian. Tumaei svoj
vlastiti san, svoje je razdoblje osobnih tegoba usporedio s iskuenjima
s kojima e se drugi ljudi morati suoiti, pogaani sumnjama u krajnju
svrhu Stvoriteljevu. A vizija je govorila o tome da bi mogla postojati
snaga, da bi moglo postojati razumijevanje, iako se ovaj trenutak
moe uiniti mranim, iako moe biti razdoblja u kojima e se svrha
krivo tumaiti. A lako bi se moglo dogoditi, ukazao je Cayce, da e
ovjeanstvo doivjeti teka razdoblja. Ali na kraju se javljalo obea
nje zapisano u Bibliji. Makar se i nebesa sruila, parafrazirao je Cay
ce, makar se i Zemlja promijenila, Njegova su obeanja sigurna i vr
sta - kao u nadolazeim danima - kao dokaz tvoga djelovanja u ivoti
ma i srcima tvojih blinjih.
Sam je Cayce, u svjesnom stanju, potvrdu za reinkarnaciju prona
lazio u Bibliji, iako se suvremeni teolozi tome izruguju. Reinkarnaciju
se toliko dugo smatra dijelom istonjakih religija, jednom je izjavio
Cayce, da smo doveli do toga da je smatramo stranom kranstvu.
240

Meutim, sumnjam da bi itko, tko je uistinu prouavao Bibliju, mogao

rei da u Bibliji nema ni spomena o reinkarnaciji. Pitanje, 'Ako ovjek
umre, hoe li ponovo ivjeti?' postavljalo se kroz stoljea.
Nekolovani vidovnjak, koji je itanje Biblije volio protkati jedno
stavnom poezijom, primijetio je: Jedan od pjesnika je rekao: 'Prah si
i u prah e se pretvoriti, nije se odnosilo na duu'. Openito se sma
tra da ako e ovjek ponovno ivjeti, da e to ivjeti njegova dua.
Cayce je ukazao da je Biblija prepuna naznaka o ponovnom roenju.
Mnogo je primjera u kojima Uitelj govori 'Moramo se ponovo rodi
ti'. Tako je rekao i Nikodemu: Vjetar pue ondje gdje eli, a ti uje
taj zvuk, ali ne moe rei odakle dolazi i kamo odlazi. Tako je sa sva
kim tko je roen od Duha.
Vlastita su itanja Cayceu pomogla da razumije mnogo toga to
prije nije mogao razumjeti. Mi moemo pripisivati razliita znaenja
onome to proitamo, ali je li On i mislio ono to je rekao, kad je Niko
demu rekao da se 'moramo ponovo roditi'? Je li i mislio ono to je re
kao kad je knjievnicima i farizejima rekao, "I prije Abrahama ja sam
postojao'. Je li i mislio kad je rekao da je Ivan Krstitelj duhovna inkar
nacija Ilije? Tako je rekao.
Cayce se osvrnuo na odjeljak u kojem uenici pitaju Isusa: Tko je
zgrijeio, ovaj ovjek ili njegovi roditelji, da se morao roditi slijep? A
Isus je odgovorio: Niti je zgrijeio ovaj ovjek, niti njegovi roditelji;
nego stoga da se u njemu oituje Boje djelo.
Cayce je smatrao da te rijei jasno odraavaju vjerovanje u rein
karnaciju. Ne bi bilo mogue da je taj ovjek zgrijeio u ovom svije
tu, kakvog ga mi poznajemo, samo time to se rodio slijep. Mora da su
uenici vjerovali da je ovjek i prije ve ivio, inae ne bi ni postavili
takvo pitanje. U jednoj su drugoj zgodi, prema Cayceovom sjeanju,
dok su se sputali s gore, Petar i Ivan zapitali su Uitelja: Zato dakle
knjievnici govore da Ilija mora doi prvi? A Isus je odgovorio: Ilija
je ve doao, a oni ga nisu prepoznali, nego su s njim uinili to god
su htjeli. Isto e tako i Sin ovjeji patiti zbog njih. Tada su uenici
shvatili da im govori o Ivanu Krstitelju.
Cayce ponovo navodi: Jer svi su proroci i zakon proricali Ivanov
dolazak. ...
Nakon toga se pozabavio Pavlom: Prvi je Adam na svijet donio
grijeh, ali je posljednji Adam donio ivot. Cayce nije nametao svoje
vlastito tumaenje. Bez obzira govori li u prenesenom smislu ili ne, to
mi trebamo odluiti na temelju svoga vlastitoga iskustva.
Reinkarnaciju Cayce nije prihvatio odmah nakon svojih prvih i
votnih itanja; smatrao ju je stranom kranstvu. Uili su me kr
anskom nainu razmiljanja, da ovjek ima samo jedan ivot, i da taj
ivot umire zajedno sa ovjekom.
241

Ali kad je Bibliju poeo promatrati drugim oima, tada je poeo

drukije gledati i oko sebe i u svoju unutranjost. U meni je uvijek
postojao osjeaj kojeg nikada nisam do kraja razumio. Kako je mo
gue da za neke ljude koje tek susretnemo osjeamo kao da smo ih
poznavali cijeloga ivota, a za druge ljude, koje u ovom ivotu pozna
jemo godinama, ne osjeamo bliskost, niti ih razumijemo. Ne vjeru
jem da se na to pitanje moe odgovoriti ako ne prihvatimo postavku
da postoji vie ivota. Nita ne moe ponovno oivjeti ako ne umre, pa
ak i zrno ita mora umrijeti da bi istjeralo izdanak koji e razmnoiti
njezino vlastito ja.
Cayce je smatrao da njegova vlastita itanja dokazuju reinkarna
ciju. U jednom je itanju rekao eni da je prije deset tisua godina iv
jela u podruju koje se danas naziva Novi Meksiko, i ustvrdio je da se
u tom podruju jo uvijek mogu pronai odreeni hijeroglifi. Kasnije
mi je ta ena pisala da je otila onamo sa svojim prijateljima, rekao je
Cayce, i da je pronala upravo one znakove o kojima sam joj ja govo
rio. Cayce nikada nije bio u Novom Meksiku, a nije ni ta ena - ba
rem ne u ovom ivotu. Kad je vidjela te znakove, neto se probudilo
u njoj, tako da je postala svjesna da je ivjela ondje i da je sama ureza
la te znakove.
Upravo kao to neki ljudi znaju da su nekoga i prije poznavali,
tako i obrazac odnosa u ovom ivotu esto odraava prijanju poveza
nost. Ako nam podaci (iz itanja) ukazuju na to da smo s odreenim
ljudima bili povezani tijekom odreenih razdoblja na ovoj zemaljskoj
razini, a u sadanjosti vidimo istovjetni odraz opisa tih prijanjih odno
sa, jednostavno moramo uoiti dosljednost zbivanja.
Na crkvenom je sastanku Cayce jednom pristao da odgovara na
pitanja o reinkarnaciji. Mislite li da dua, kad ue na zemaljsku razi
nu, netko ga je upitao, zna u kakvu vrstu okoline dolazi, i je li svjes
na okolnosti s kojima e se morati suoiti?
Cayce se posluio svojim podsvjesnim znanjem. Dua mora znati
da ulazi u okolinu koja je nuna za njezin vlastiti razvoj. Dua zna da joj
je to prilika da proe kroz iskustva koja su neophodna za njezin razvoj.
Ne ugaaju li ta itanja prolih ivota ponajvie egu?
O tome je Cayce vrlo esto razmiljao. esto mi ljudi postavljaju
pitanje, 'Od kakve mi je to koristi ako saznam da sam kao John Smith
ivio tijekom revolucije, ili da sam bio prvi naseljenik, ili da sam sud
jelovao u Francuskoj revoluciji, ili da sam bio prodava vina u odre
enom razdoblju?' Zapravo, naa dua, nae bie danas je ovakvo
kakvo jest zbog toga to je na odreen nain reagirala na razliita is
kustva na zemaljskoj razini.
Kako duh pronalazi tijelo? netko ga je upitao.
242

Ne vjerujem da dua ulazi u tijelo dok se ne udahne dah ivota.

Dua ne ulazi u tijelo tijekom zaea.
Za pristalice reinkarnacije, sljedei je razgovor bio izuzetno vaan:
alje li netko duu ovamo, ili ona dolazi potaknuta svojom vlasti
tom enjom?
Dolazi potaknuta svojom vlastitom enjom, rekao je Cayce,
jer elja postoji tijekom sveukupnog razvoja ovjeka, odnosno due,
bez obzira govorimo li o materijalnom, mentalnom ili duevnom dije
lu. elja sve proima, i vjerojatno je pokretaka sila due, jer bez elje
da se neto uini, ne moe se mnogo uiniti.
Ako dua toliko mnogo zna, zato sve to mora ponovo,
ispoetka, uraditi?
To uvelike nalikuje kolovanju u koli. Zadatke iz matematike po
navljamo neprestano, sve dok ih potpuno ne savladamo, i dok ne
shvatimo da postoji toan nain na koji moemo doi do rjeenja. Mo
ramo spoznati naelo, temelj. ovjek neprestano ponavlja svoje po
uke, i to pod razliitim okolnostima, tako da nadogradi ono to mu jo
nedostaje, ono to ga je spreavalo da shvati svoj odnos prema svome
Stvoritelju.
Vjerujete li da svako ljudsko bie posjeduje duu?
Cayce je tada izloio jedinstvenu zamisao o ljudskom odnosu pre
ma Bogu. Vjerujem da svako ljudsko bie posjeduje duu, zbog koje
je slian Stvoritelju, da je dua poklonjena ovjeku da bi mogao posta
ti drug Tvorcu. Kao to to vidimo posvuda oko sebe, i sama priroda
ezne za drutvom. Isti je sluaj i s Bogom. On nam, poklanjajui nam
duu, daje priliku da postanemo njegovi prijatelji, i zbog te due mi
moemo postati Njegovi drubenici, ali na tome moramo raditi.

243

Lijepa je plavua etala kroz knjinicu, povremeno izdvajajui poneku

knjigu i listajui je. Bila je zgodna i dovoljno gipka da bi mogla nastu
pati kao plesaica u nekoj brodvejskoj predstavi, a kretala se edno,
pa ipak i senzualno, pokazujui svoje izvanredno saivene hlae.
Tajnica u Udruenju za istraivanje i prosvjetljenje uhvatila je moj
upitan pogled.
Ona je Cayceovo dijete, rekla je, Rae Denny Horton.
Djevojka je pogledala prema nama i osmjehnula se. Cayceovo
dijete?
Da, za nju je Edgar Cayce itao dok je jo bila dijete.
Djevojin je osmijeh postao jo topliji. Dva puta mi je itao, rek
la je, prvi put kad sam imala samo dvije godine.
Jeste li sami zatraili itanje? upitao sam je.
inilo se da je dobronamjeran osmijeh dio njezine osobnosti. Ja
ak nisam ni bila ondje. Moja je majka poslala zahtjev. Vjerovala je u Edgara Caycea jer joj je pomogao kad je bila bolesna, a lijenici joj nisu
uspjeli pomoi, stoga je zatraila ivotna itanja za mene i moju sestru.
Znai da vjerujete u reinkarnaciju? upitao sam.
Djevojka se iznenadila. Naravno, rekla je, to objanjava goto
vo sve to mi se dogodilo, a Edgar Cayce mi je to objasnio. Kad je
imala dvije godine, Cayce je rekao da e biti nadarena za ples, glazbu
i kazalite. Krenula je na satove baleta kad je imala tri godine, prije
nego je mogla saznati za njegovo itanje i, suprotstavivi se majinom
utjecaju, u svom se rodnom gradu Norfolku prijavila se za natjecanje
u plesu; pobjeda na tome natjecanju omoguila joj je da se koluje u
New Yorku. Teko bi se moglo rei da ju je na to navela majka.
U dvanaestoj godini dobila je neuobiajeno priznanje za svoje
plesanje. Nakon pohaanja satova baleta u njujorkoj koli, predloili
su joj da se pone profesionalno baviti plesom. Obitelj je tada objas
nila da je djevojici samo dvanaest godina. Mislili smo da je starija,
razoarano je odgovorio agent. Dok ne navri etrnaestu godinu,
morali bismo obaviti previe administrativnih poslova da bi mogla ple
sati profesionalno.
244

Kako je Cayce uoio njezinu osobitu sklonost plesu?

Gospoda Horton zatraila je da joj iz arhive izvade njezina itanja.
Preletjela je oima tiskane stranice. Trajna sklonost prema glumi na
vest e je da vjeba sline vjetine, osobito glasovne, kao i sposobnost
plesanja.
Nije uila svirati niti na jednom instrumentu, a tek nakon braka
poela je odlaziti na satove pjevanja. Sada je bila rastavljena, imala je
troje djece, i vjerovala je da bi mogla profesionalno pjevati. Jo je bila
dovoljno mlada - nije navrila ni tridesetu - da bi mogla zapoeti kari
jeru pjevaice, budui da je imala profesionalnog iskustva, jer je studi
rala na Pasadena Playhouse (Pasadenskoj umjetnikoj akademiji), i ra
dila je u jednom velikom klubu u Brooklynu.
Dok sam listao njezino itanje, za oko mi je zapela jedna reenica.
Izmeu dvanaeste i etrnaeste godine brinut e se za obitelj, ako tako
bude nuno.
Zar se Rae zaposlila u etrnaestoj godini?
Odmahnula je glavom. udno, nikada prije nisam obratila pa
nju na tu reenicu. Njezina je obitelj bila dobrostojea, i Rae nikada
nije imala potrebe da pronae posao, iako je u etrnaestoj godini mo
gla dobiti posao koji je odbila u dvanaestoj.
Koliko su na nju utjecala njezina ivotna itanja?
Sve donedavno nisam ni razmiljala o njima, pa ipak, kad se os
vrnem unazad, shvaam da su ta itanja unaprijed predvidjela cjelo
kupni obrazac moga ivota, ukljuujui i moj brak.
Osobnost uvelike utjee na oblikovanje naih ivota, rekoh, pri
sjeajui se grkog naela da je karakter sudbina.
Ona se osmjehnula. Edgar Cayce je svakako opisao moju osob
nost. Vratih se itanjima. Vrlo edno i blago bie; a katkad izuzetno
divlje, kad odlui neto uraditi po svojoj volji. Cayce je ak i u snu na
glasio rije divlje.
Odmjerio sam vitak i smiren lik, vedrog lica. Istina?
Kimnula je glavom. Plaim se da je povremeno tako.
Prstom je oznaila jedan odjeljak u itanju. S obzirom na pojave
bia na Zemlji, kao to pokazuju ak i osobine njegove naravi, mnogo
je bilo tih pojava. Ovdje se ukazuje na one osobine koje se odnose na
snaan poriv bia prema ranom razvoju, u sadanjem ivotu.
Pogledala me je. Znate li to to znai?
Neodreeno sam slegnuo ramenima.
Kako se njezin ivot razvijao, Rae se kao tinejderka osjeala po
malo zbrkano. Bila je zgodna i sasvim se dobro osjeala kao djevojka,
barem je tako mislila, ali povremeno bi se javio osjeaj da bi bila sret
nija da je djeak.

245

Zar je to bio taj snaan poriv kojega spominje Cayce? Teko.

Objektivno sam promotrio njezin gipki i skladan lik. Bili biste neobi
an djeak, rekao sam.
ini mi se da imam povelik broj mukih osobina. Na primjer, bila
sam manje osjeajna od moga supruga, i sada shvaam da sam odbi
jala njegove pokuaje da on upravlja stvarima u naem braku.
To je ta nova vrsta ena - nasilne, dominantne, sveznajue.
Isto tako imam praktian, muki um. U koli nita nisam uila
napamet, ak niti geometriju. Za sve sam morala znati razloge.
A kakve sve to ima veze s reinkarnacijom?
Evo, rekla je, pokazavi mi odlomak u itanju, evo, tu pie da
sam u jednoj inkarnaciji bila Francuz, i da sam zabavljala kralja i nje
gov dvor. U tom joj je ivotu, proitao sam, ime bilo Cheveaux i, na
ravno, bila je mukarac.
To je bilo neto to me je zbunjivalo: nain kako bia mijenjaju
spol. Sasvim je lako zamisliti da bi to moglo odvesti u homoseksual
nost, ako postoji pretjerani osjeaj spola iz prolog ivota. Meutim, to
oigledno nije bio problem koji je muio Rae Horton. Ali Cayce je
spomenuo neto o mukom utjecaju. A u sadanjem e se ivotu ta
iskustva i izrazi smatrati dijelom razvoja toga bia, utoliko to e muki
razum biti oitovanje ranog dijela tih iskustava, elja da se spoznaju
razlozi za sve u ivotu.
Pogledao sam Rae. Ovo ste itanje prvi put vidjeli u osmoj godi
ni, a proitali ste ga stotinama puta.
Primijetit ete, rekla je odluno, da sam ivjela i u Grkoj, da
sam u tom iskustvu bila pjeva i plesa. Zbog tog je iskustva Cayce
izjavio: A u sadanjem e ivotu, u njegovom ranom dijelu, bie ot
kriti zanimanje za aktivnosti koje tijelo odravaju u savrenoj kondici
ji i djelovanju.
Sudei prema njezinu izgledu, Rae jo nije dola do kraja toga i
votnog razdoblja.
Uvijek sam se voljela zamatati u iroke grke haljine, upravo kao
to volim francuske parfeme.
To je zajednika slabost mnogih ena, rekao sam.
Moda zato to postoji zajedniki razlog.
Ali ponajvie ju je zanimala Atlantida. Uvijek sam prema Atlantidi osjeala snanu privlanost. Proitala sam sve to sam pronala o
tom predmetu, i Cayceova itanja, i lanke i knjige.
Pretpostavljam, rekao sam suho, da ste ivjeli i na Atlantidi.
Nije, ali su njezini preci doli s Atlantide. Bie je ivjelo u egipat
skoj zemlji, potomak Atlantidana i ekstremista, rekao je Cayce. Pa
ipak, u tim razdobljima usavravanja tijela za posebnu slubu, bie je
246

- medu poznanicima i prijateljima ak i u sadanjosti - pomagalo

mnogima u smislu to je tumailo tijelo i um u odnosu na duhovne vi
dove ivota. Ime je biu tada bilo Is-So-El.
Pa, Is-So-El, rekao sam, to biste vi rekli, to to znai - 'pozna
nici i prijatelji ak i u sadanjosti'?
Is-So-El se nasmijala. Zar vi nikada niste osjetili trenutnu sklonost
prema nekim ljudima, kao da s njima imate osobit razlog zbog kojeg
osjeate bliskost, ili, uostalom, neto sasvim suprotno, osjeaj od kojeg
ste se najeili?
Za takve sam osjeaje uvijek krivio pretjeranu aktivnost titne li
jezde.
Ali ostaje injenica, osmjehnula se, da je Cayce bio u pravu u
pogledu gotovo svega drugoga to je rekao o meni.
U dobi od pet godina dobila je ivotno itanje. Bila je blijeda i boleljiva, a kosa joj je ispadala. Cayce joj je propisao kalcij, u obliku ko
jeg je uzimala s kruhom ili krekerima, i za dva tjedna kosa joj je pono
vo poela rasti. Sada ni u kojem sluaju nije imala takvih potekoa,
jer su joj plavi uvojci gusto prekrivali ramena.
Prijateljski me pogledala. Cayce je bio u pravu u pogledu moga
zdravlja. Zato bi, dakle, bio u pravu u nekim stvarima, a ne i u drugi
ma, budui da sve to proizlazi iz jednog istog nepoznatog izvora?
Mogao sam samo slegnuti ramenima. Moda je Cayce bio nepo
greiv samo kad su porivi bili potpuno ispravni, kad je ljudima oaj
niki trebala pomo, a nigdje je drugdje nisu mogli dobiti.
Ali, ivotna su itanja isto toliko pomagala kao i zdravstvena, jer
su se odnosila na slabosti osobnosti, i davala su upute za ponaanje u
budunosti.
Ta su ivotna itanja vrlo sugestivna. Bilo tko bi mogao postati
plesa takvim itanjem, ili djevojka koja uvijek za sve mora znati i raz
loge.
Dok je listala stranice itanja, pogled joj se zaustavio na dodatku.
Nikada ga prije nije vidjela. Upravo su ga izvadili iz dosjea Udruge za
istraivanje i prosvjetljenje. Kad joj je bilo deset godina, uiteljica plesa
je u svome izvjeu navela da je Rae jedina u plesnoj koli koja akrobatske vjebe izvodi na vrhovima prstiju. Istovremeno je dobila na
gradu za ples u jednoj televizijskoj emisiji, a uiteljica je primijetila: Vrlo
je rijetko da dobra balerina istovremeno moe biti i dobar akrobat.
Rae je s osmijehom dovrila itanje. Pitam se je li bilo zabavnije
plesati u drevnoj Grkoj, nego danas u Brooklynu, rekla je. Ali ni u
kojem sluaju nije moglo biti tee.
inilo se da itanje za Rae Denny Horton nije ocrtalo njezin ivot
u previe potankosti. Ipak, druga su itanja klijentima tvrdila da e po247

stati arhitekti, krojai i lijenici, i to zbog utjecaja koji su se prenosili iz

prethodnih ivota, pa su ti ljudi i postajali arhitekti, krojai i lijenici.
Arhitekt je, prema Cayceu, u prethodnim ivotima bio graditelj, tesar
ili arhitekt, a prirodne sklonosti prenijele su se u ovaj ivot; a svakako
da je glavni razlog uvijek bio razvoj. Cayce je rekao da je najbolji na
in da stignete u raj taj da vas na rukama odnese netko kome ste po
mogli.
Zanimljivo je pomisliti da postoji mogunost da su ljudi mehani
ki skloni postati pisci, glazbenici i iscjelitelji, zbog toga to se podsvjes
no sjeaju da poznaju ta podruja. Radei neto to njihova podsvi
jest prepoznaje, esto bi osjetili da su dodirnuli nekakvu strunu koja
se nemirno pomakla u pozadini njihove svijesti. Vojnik iz Drugog
svjetskog rata, kad se zaustavio u Bavarskoj, iznenada je vidio sebe
kao kriara na tome istom mjestu na kojem je sada uivao u pivu, a
onda se sa zaprepatenjem prisjetio da ga je Cayce jednom smjestio
medu kriare.
Kako god promatrali ovako neto, to je svakako sloena stvar, jer
podrazumijeva irok, openiti naum koji obuhvaa svako pojedino
tijelo i svaki pojedini um u Svemiru, s njihovim osobitostima. Samo bi
Bog u svome sveznanju mogao upravljati takvim programom. Kao to
je ak i ateist Einstein shvatio, u svijetu pak postoji odreeni poredak,
kako ga god eljeli nazvati, a ovjek, kao i sva ostala priroda - plane
te, komete, godinja doba - ima svoje mjesto u tome poretku. ivot je
ureen, ak ako ovjekov ivot to nije. Kao to su zapisali Hindusi,
ivot katkad podsjea na stablo. Pupoljci umiru, prerano otrgnuti vje
trom ili kiom, prije nego su se mogli razviti u listove. Drugi pupoljci
prerastaju u lie, i otpadaju svaki u svoje vrijeme. Trei najdue osta
ju na stablu, ali zatim i oni neminovno otpadaju, i tako se zavrava to
iskustvo - samo da bi ponovo zapoelo sljedeeg proljea, to isto sta
blo s razliitim listovima, s moda razliitim porivima, a svi ponovo ne
minovno umiru.
Ipak, u kakvoj su vezi stabla i ljudi, osim kao oblik izazovne analo
gije? Kako je bilo mogue da je Mozart u petoj godini stvorio glazbu
zrelog genija; ili kako je Josef Hoffman s dvije i pol godine uspio svira
ti glasovir? Govorei o djeci genijima, nadareni je autor Brigadoona,
My Fair Lady (Moja krasna gospa) i Camelota, Alan Jay Lerner, izrazio
da su ti geniji, budui su tako talentirani, vjerojatno ve i prije ivjeli.
Oni se prisjeaju kroz svoju podsvijest, rekao je Lerner, a to je izvor
sveukupnog nadahnua.
Moju je panju privukao novinski lanak o estogodinjem djea
ku iz Turske, ijim su se platnima ve etiri godine oduevljavale eu
ropske umjetnike galerije. Bedri (Baykam) poeo je slikati kad je
imao samo dvije godine pisalo je u lanku Christian Science Monitora.
248

Naslikao je vie od tisuu akvarela i vie od petsto crtea, ali nikada

u svom ivotu nije prisustvovao niti jednom satu slikanja.
A to je Bedri slikao? Turske prizore, Saracene, pastele Srednjeg
istoka i Svete zemlje? Bedri, koji nikada nikamo nije putovao, neobra
zovan i nepismen, nevjeto je slikao zanosne prikaze amerikog
Divljeg zapada. Jedna od Bedrijevih najdraih tema, pisalo je dalje
u lanku, su kauboji. U nizu od nekoliko crtea, na kojima su pokreti
izvanredno prikazani, u stanju je ispriati cijelu priu.
Bilo bi zanimljivo znati to bi Edgar Cayce rekao o Bedriju. Za jed
no drugo dijete Cayce je jednom rekao: Postoji prirodno zanimanje
prema stvarima umjetnike prirode i temperamenta. Postoji sposob
nost koritenja glasa, kao i sviranja gotovo bilo kojeg glazbenog instru
menta.
To dijete je, odrastajui, izrazilo te sposobnosti, ali s njima nije
mnogo postiglo, iako je u prethodnom ivotu, tvrdi Cayce, bio uspje
niji od skladatelja Franza Liszta.
Nije nuno da iz takvih sposobnosti mora slijediti uspjeh; glazbe
ni je napredak podvrgnut opsenijoj potrebi uenja poniznosti i slue
nja. To je vrlo utjean pojam, ta reinkarnacija.
Vrlo je malo ljudi koji su primili Cayceovo ivotno itanje, a koji
su pokazali prirodne sklonosti koje je on uoio kao dio njihove osob
nosti, ali nisu svi ni prihvatili naelo koje se skrivalo u pozadini. Jedna
je domaica, nakon to je Cayce napravio ivotno itanje njezinu sup
rugu, rekla: Najvei dio onoga to ste rekli o mome suprugu je istina
- njegov karakter, sposobnosti, gotovo sve to se odnosi na njegovo
tjelesno stanje, ali sam se pitala u emu je stvar, a onda sam shvatila reinkarnacija!
Bilo je mnogo Cayceove djece, i bilo je zanimljivo pratiti neke
od njih u svjetlu Cayceovih pretkazanja. Jednoga sam dana sjedio za
stolom s mladiem koji je dobio ivotno itanje kad je bio star samo
etiri sata. Tik nakon roenja djeteta, usnuli je mistik dobio uputu: Iz
nijet ete odnos ovoga bia i Svemira i svemirskih sila, s obzirom na
okolnosti kao to su osobine, skrivene i izraene, u ovom ivotu; isto
tako i prethodne pojave na zemaljskoj razini, dajui vrijeme, mjesto i
ime, i ono to je u svakom ivotu poticalo ili usporavalo razvoj bia;
isto tako i sposobnosti sadanjega bia, i ono to e postii i kako.
To je bilo prije dvadeset i tri godine, a roditelji su itanje briljivo
tajili od djeaka, da ne utjee na njega. Sve do druge godine na ko
ledu mladi nije ni znao da postoji. Sada je radio diplomski ispit na
jednom sveuilitu na Zapadu, a naumio je postati lijenik. Bio je to
mladi smirenog ponaanja, ali oigledno odluan. Potekao je iz obi
telji dobrog materijalnog stanja, ali je ve pokazao izvanrednu spo249

sobnost zaraivanja na burzi, putem podataka do kojih je doao slu

ajno ili uz pomo prijatelja. Neprestano je na burzi neto kupovao i
prodavao, i nekoliko mu je banaka dalo kredit. Neka su mu se ulaga
nja ve udeseterostmila. Uz to, obraivao je komad zemlje u blizini
koleda, na kojem je uredio vrt. Sve u svemu, inilo se da je neuobia
jeno plodan, svestran mladi. Na prvi bih pogled rekao da mu je su
eno da uspije.
Ipak, to je Cayce uope mogao rei o djetetu starom tek etiri sa
ta? Mladi i ja zajedno smo proradili njegovo itanje. Vrlo odluno bi
e, tvrdio je Cayce, iako nije plahovit, eli da bude po njegovom.
To je bio i moj dojam.
U iskustvu koje je prethodilo ovome, nastavljalo se pitanje, bio
je poljodjelac, paljiv i obziran.
Mladi se nasmijao. Mislim da je to udno, jer sam u poetku,
prije nego sam odluio da u postati lijenik, elio biti farmer, i volio
sam raditi na ujakovom imanju, a da i ne spominjem svoj sadanji ma
li vrt.
Ali bilo je dobro to je promijenio odluku, jer je Cayce jasno ustvr
dio: U ovom iskustvu bie bi trebalo biti lijenik i trebao bi mnogo
putovati, a to e i initi. Predvidio je neobinu karijeru koju e bie
ostvariti kao lijenik.
Mladi je odluio postati lijenikom prije nego je saznao za ita
nje; ve je bio i u Europi. Cayce je bio u pravu.
Zamjeivat e male stvari, rekao je Cayce. Bit e bogat, a bo
gatstvo e ostvariti na temelju sluanja i iskoritavanja prilika. Kao
djeak od trinaest godina, dok je raznosio novine, uo je jednog sus
jeda kako putem telefona govori svome prijatelju da kupi dionice tvrt
ke za proizvodnju umjetnog gnojiva. To mu je dobro zvualo, pa je od
oca dobio dozvolu da dvije stotine i pedeset dolara svoje uteevine
uloi u tu tvrtku. Za nekoliko godina, taj se ulog popeo na svotu veu
od tri tisue dolara, a djeakove su se sveukupne dionice popele do
vrijednosti od deset tisua dolara, nakon to je sam platio svoje kolo
vanje tijekom koleda.
Bio sam siguran da e se obogatiti, samo ako to poeli.
U ovom iskustvu isto je tako mogue i uenje. Tako postoji neu
obiajena prilika za uenje, putovanjem, kao i u drutvu, i na pod
ruju pedagogije. Mladi je ve odravao satove poduke, dok je isto
vremeno radio na svome doktoratu iz psihologije, i dobivao je punu
kolarinu, tako da je imao materijalnih sredstava i za diplomu, koju je
ve postigao, i za doktorat.
Bilo je tu jo jedno pretkazanje, koje jo nije provjereno, budui
da e samo vrijeme moi pokazati je li tono ili nije: Budui da je na
250

Zemlju doao (roen je u listopadu 1942. godine) u ovom odreenom

razdoblju, u poslovima na zemaljskoj razini bit e takvih aktivnosti ko
je nalikuju aktivnostima kralja vedske, u smislu ouvanja mira na
Zemlji.
Zapitao sam mladia zna li o emu se tu radi. Slegnuo je rameni
ma, zadravi smirenu prirodu o kojoj se u itanju govori. To je vrlo
laskavo, skromno je izjavio, ali pretpostavljam da u morati priekati
da vidim to to znai.
Nisam se mogao prisjetiti kakav je bio kralj od vedske, ali on se,
vjeito neutralan, tiho zanimao za rasprave koje su se vodile u cilju
okonanja sukoba koji je bjesnio 1942. godine.
Bilo je jo toga. Bie e imati snano tijelo, i trebalo bi mu dopu
stiti da se bavi razliitim sportovima, ne kao sredstvo zaraivanja, ne
go za razvijanje tijela i duha.
Mladi se osmjehnuo. Bio je previe zauzet da se posveti sportu,
ali je na koledu bio u hrvakom klubu. Nikada nisam bio u bolnici,
tiho je rekao, i nikada u ivotu nisam se ozbiljno razbolio.
Pogledao sam stranice njegovog itanja. uvati se treba aktivno
sti koje su povezane s probavom i grlom. To su slabije toke u karmikom sklopu koji utjee na tijelo.
inilo se da uiva u obroku, a glas mu je bio jasan. Moda e se
to tek dogoditi, rekao sam.
Opet se smireno osmjehnuo. Jednostavno u morati pripaziti na
to.
Bila je tu uputa i za roditelje koji su poslali zahtjev za itanjem.
Obrazujte ga, upoznajte bie sa svim onim to je povezano sa svakim
oblikom tih aktivnosti - duhovnih, mentalnih i materijalnih - koje mu
mogu pomoi da na materijalnu razinu privue svijest iscjeliteljske sile
u iskustvo onih koji pate.
Jesu li roditelji davali istanane sugestije o izboru karijere tijekom
mladih godina rasta i oblikovanja? Nikada me nisu savjetovali, ni na
koji nain, rekao je mladi, a ja to sada mogu razumjeti; eljeli su
vidjeti kako e sve to skupa ispasti.
U samom je itanju bilo malo savjeta, osim to mu je reeno da
bi, budui da se rodio pod znakom Vage (listopad) za enu trebao iza
brati djevojku roenu u sijenju ili listopadu. Jo nije doao do trenut
ka u kojem e morati donositi takvu odluku, a budui da je bio prili
no smiren mladi, nije djevojke ispitivao kojeg su se dana rodile.
I, posljednji savjet. uvati se od politike; iako e biti prilike za
bavljenje politikom.
Mladi je slegnuo ramenima i skrenuo pogled. Nisam siguran da
znam to to znai.
251

Proivio je povelik broj prethodnih ivota, jedan u okviru svoje

vlastite obitelji, drugi kao lijenik u doba Krista, a zatim kao farmer. i
vio je u vedskoj, Kini, Egiptu, i doivio znaajna iskustva.
I to je bilo to.
Mladi se ovjek smireno osmjehnuo. ini se da je itanje prilino
istinito do sadanjeg trenutka, ali ja jo uvijek nisam odluio to bih
mislio o reinkarnaciji. Gotovo da je previe prikladan nain objanje
nja svega to ne razumijemo. Postoji potreba, a zamisao reinkarnacije
je podrava.
Znai da na tebe nisu utjecale tvoje prethodne inkarnacije kao
lijenika i farmera?
Jednostavno ne znam. Jednoga dana i ja mogu dobiti poticaj da
povjerujem u reinkarnaciju, ba kao to ga je dobio i moj otac. Ali to
u morati sam istraiti.
A kako je Cayce uspio ukazati na tvoje jake i slabe toke?
Namrtio se. Ni to ne znam, osim to mogu nagaati da je pomo
u svoje vidovitosti bio u stanju zaviriti u budunost.
Rukovali smo se, a ja sam i bez Caycea znao da je tome mladom
ovjeku sueno da uspije. Posjedovao je unutranju smirenost i odlu
nost koja je bila starija od njegovih godina.
Sljedeeg dana nazvao je njegov otac. Kako je bilo? upitao je.
Znate, rekao sam, on ne vjeruje u reinkarnaciju.
Mi mu nikada nismo nametali svoja uvjerenja. On je vrlo odlu
an mladi ovjek. Nasmijao se. Kad je bio djeak, star jedanaest ili
dvanaest godina, jedan drugi djeak uzeo mu je bicikl bez pitanja, a
vratio ga je bez lanca. Sluajno sam pogledao kroz prozor i vidio sam
ga kako s lancem u ruci stoji iznad djeaka i pukom ga voljom prisilja
va da vrati lanac na bicikl. Nije se ni usplahirio ni razljutio, ali ga je taj
djeak bez rijei posluao.
Prisjetio sam se kako je mladi oklijevao kad sam mu spomenuo
upozorenje u svezi s politikom djelatnou.
Otac se zasmijuljio. Ne krivim ga, rekao je. Znate, u koli se
uviek bavio kolskom politikom. U srednjoj koli izabrali su ga za pred
sjednika uenikog udruenja, koje je demonstriralo po cijelome gra
du, i izazvalo ak i odreene kritike. U koledu je bio predsjednik svo
ga razreda, ali je njegov nain rada ponovo uznemirio opoziciju, pa
su mu ak i prijatelji okrenuli leda. Prije nego je sve to zavrilo, izgu
bio je iluzije, i poeo je razmiljati o krhkosti ljudskoga prijateljstva. Od
tada se nikada vie nije kandidirao ni za kakvu ulogu na koledu.
Ali kakve je to veze imalo s reinkarnacijom?
Postoje sjeanja na neke prirodne sklonosti, kao to je njegova
arka elja da se bavi poljodjelstvom, kao udnja da postane lijenik,
252

a i neke druge osobine iz prolosti; sposobnost sluanja i procjenjiva

nja svakako su kod njega jasno izraene. Sam sebe uzdrava sve otka
ko je postao tinejder.
Sve mi se to i dalje inilo nedovoljnim dokazom za postojanje re
inkarnacije.
U jednom od njegovih prethodnih ivota koje je Cayce spome
nuo, rekao je otac mladog ovjeka, kao etverogodinji djeak vidio
je kako je njegovog djeda ubio konj. Konj se spotaknuo i pao, a jaha,
koji je odbacio djeaka od sebe da bi ga spasio, naao se zgnjeen is
pod ivotinje. To je bilo nezaboravno iskustvo.
Ponovo se rodio u istoj obitelji, to je oito doputeno u okviru re
inkarnacije. A postojalo je i sjeanje, sjeanje o kojem njegova svijest
nita nije znala. Kad je mome djeaku bilo etiri godine, jednom smo
izali u etnju, i ugledao je djevojku na konju koji se propinjao. Nije to
bilo nita ozbiljno, ali moj je sin, koji je inae vrst djeak, stao kao
ukopan, oblio ga je znoj, kao da se naao u nonoj mori. Konj se usko
ro smirio, ali je djeak i dalje ostao nepomian, ukoen od straha. Ta
da se sabrao i odluno krenuo prema konju, pa je objema rukama po
milovao konja po glavi, milujui ga kao da se pokuava osloboditi svo
je opsjednutosti. Otac nikada ni prije ni poslije nije vidio svoga sina
da se plai. Ja nimalo ne sumnjam da se ta pradavna uspomena vra
tila, a da se onda svjesno pokuao osloboditi svoga straha.
U sluaju reinkarnacije, nagovjetaji su oigledno sve to se jedan
neovisni istraiva moe nadati da e pronai, osim ako nije izravno
povezan sa sveopim znanjem. Sjeanje je, naravno, jedan od tih zna
kova, ali i za tako neto potreban je netko slian Cayceu. Jedna mlada
ena, nezdravo oarana cirkusima, svaki je put u panici bjeala kad
god bi pomagai izvukli eline kaveze s lavovima i tigrovima. Ne
znajui za takvo njezino ponaanje, usnuli joj je Cayce rekao da je u
jednom od svojih prethodnih ivota bila kranka u Rimu, i da su je
bacili lavovima. Nije ni udo da se plaila! Jednoj je drugoj djevojci,
koja se rodila epava, ba kao to se biblijsko dijete rodilo slijepo, Cay
ce objasnio da je tijekom vladavine cara Nerona esto sjedila u Koloseumu i rugala se dok su divlje zvijeri ubijale i sakatile kranske mu
enike. Negdje sam kod Caycea itao o ljudima koji su se u nekom i
votu okrutno koristili maem, a u ovom ih ivotu progoni neobjanjivi
strah od svih otrih predmeta, ukljuujui i bezopasni no za rezanje
kruha. I sjeam se da je Eula Allen rekla da su milijuni onih koji su po
ginuli u ratu vjerojatno ubijali druge ljude u nekom prethodnom ratu.
Iznenada sam se sjetio rijei iz Otkrivenja: Onaj koji zarobljava, bit e
zarobljen. Onaj koji se maa laa, od maa e i poginuti. Uvijek sam
mislio da se te rijei odnose na tijek jednog jedinog ivota, ali ini mi

253

se da to ipak ne djeluje tako; zloa esto prolazi nezapaeno, pa ak

dobiva i nagrade. Takav je ovo svijet.
Ali je karma, koja zbraja i oduzima dobra i loa djela, i u koju vje
ruju pristalice reinkarnacije, sve to izmijenila. To je teret kojeg nosimo
iz jednog ivota u drugi. Karma je nedostatak onoga za to znate da
biste trebali uiniti, rekao je Cayce. Ako elite da vam se oprosti,
tada oprostite i vi drugima. To je nain na koji se oslobaate karme.
Tu moe pomoi i pozitivan stav. eni koja je ostala epava nakon reumatske groznice u djetinjstvu, rekao je: Stavovi koje je tijelo prihvati
lo prije su pomagali, a pomau jo uvijek, pa ipak, budui da je takvo
stanje karmiko, tijelo mu se mora prepustiti, tako da i bie i dua u
tome tijelu moraju u sebi pronai strpljivost, blagost, bratsku ljubav,
podnoenje boli bez prigovora i sline osobine.
ak i uz mogunost da odradimo karmu, ini se protuslovnim da
bi milosrdni Bog svoja stvorenja podvrgnuo oigledno beskonanom
krugu kanjavanja. Uili su nas da okrenemo i drugi obraz i da opro
stimo, rekao sam jednom pristalici reinkarnacije, i to u Boje ime.
Bih li trebao pretpostaviti da smo mi tu pouku usvojili bolje i od samog
naeg Tvorca?
On se osmjehnuo. Ako ne prihvatite reinkarnaciju, zar e ne
pravda i prolijevanje krvi tada nestati? U okviru reinkarnacije barem
postoji svrha, cilj, nada da je razvoj mogu. ivot koji se danas ugasi
u beskonanoj sutranjici ima svoju priliku. Pogledao me prilino
podrugljivo. ini mi se da je Stvoritelj koji svojim stvorenjima prua i
drugu priliku milosrdniji od onoga koji doputa da se svijet vrti ukrug
kao zvrk.
Uza sve to, ja reinkarnaciju nisam ni odbacio ni prihvatio. Razmi
ljajui o svim onim neobjanjivim pojavama s kojima sam se upoznao
tijekom godina, o ljudima koji predviaju budunost, o vidovitosti,
telepatiji, shvatio sam da bi bilo smijeno da takve stvari odbacujem
bilo zbog slabosti svoga razumijevanja, bilo zbog slabosti dokaza. Ne
razumijem ni djelovanje elektriciteta, kao ni veina drugih ljudi, a
elektricitet ipak djeluje. Cayceova bi se itanja teko mogla uzeti kao
dokaz za reinkarnaciju, budui da su kao dokaz bezvrijedna, osim ako
bi se na temelju njih moglo dokazati neto opipljivo. Na primjer, Cay
ce je jednom mladom ovjeku od trideset i tri godine, koji je bio ops
jednut eljom za putovanjem, objasnio da je ta elja ostatak iz pret
hodnog ivota, kojeg je proivio u Peruu, u razdoblju prije Inka. U toj
zemlji, sada poznatoj kao Peru, bie je ivjelo meu onima koji su vla
dali zemljom, a savladali su ih Inke koji su oteli zemlju od onih koji su
do tada vladali. Jo je neto rekao, pratei lutajui duh. Bie se u
tom iskustvu izgubilo, jer je svojom eljom za vladanjem donijelo pro-

254

past i usmjerilo razorne sile i prema drugima i prema sebi. U opsjednu

tosti lutanjem, kad je se sagleda na temelju ovoga iskustva, bie je po
elo lutati i tijelom i umom i u svojim eljama. Drugim rijeima, taj je
ovjek bio neka vrsta Odiseja. Sve je to jako lijepo, ali kad Cayce civi
lizaciju Inka stavlja u ranije razdoblje od onog slubeno priznatog, po
novo se gubi u svom podsvjesnom, sanjarskom vlastitom svijetu. Ka
ko se bilo to toliko ezoterijsko kao to je reinkarnacija, moe dokazati
na temelju neega tako nesigurnog kao to je civilizacija o kojoj za
pravo nita ne znamo? upitao sam Gladys Davis, koja je slagala Cayceova itanja.
Tajnica Edgara Caycea, pretraujui svoj stol, pokazala mi je izda
nje asopisa Science News (Znanstvene vijesti) od devetog travnja
1966. godine, pod nazivom The Weekly Summary of Current Science
(Tjedni pregled suvremene znanosti). Na naslovnici su bile dva sjenovita lika, a pored njih naslov Podvodni stupovi. Znatieljno sam po
eo itati lanak, a Gladys je smireno rekla: U lanku su navedeni ne
ki podaci o Inkama koji bi mogli biti znaajni.
lanak se bavio podacima koji kao da su proizali iz Cayceovih i
tanja: Neobino izrezbareni kameni stupovi, prikazani na ovotjednoj
naslovnoj stranici, i sa nepoznatim pismom, uhvaeni su kamerom ti
suu osamsto metara ispod mora, nedaleko od obale Perua. (Fotogra
fije: Duke University).
Ova nepoznata Atlantida Tihog oceana lei preduboko da bi se
mogla istraivati s povrinskog broda, rekao je dr. Robert j. Menzies,
direktor Laboratorija za oceanska istraivanja pri Sveuilitu Duke, u
Beaufortu, u Sjevernoj Carolini. Za precizno istraivanje potrebno je
pokretno ronilako vozilo. Dva uspravna stupa, oko ezdesetak ili vie
centimetara u promjeru, opaeni su kako izviruju pet stopa iz blata.
Jo dva su pala i djelomino su zakopana, a uoen je jo jedan etvr
tasti kamen, rekao je dr. Menzies. Ti su komadi zapaeni s povrin
skog broda koji je bio opskrbljen aparatima za sputanje kamera na
dubinu od nekoliko metara od oceanskog dna. Krstarenje istraiva
kog plovila Anton Brunn trajalo je est tjedana, a obuhvaalo je obal
ne dijelove Perua i Ekvadora u vodama Milne-Edward Deep - dubo
ki jarak koji se na nekim mjestima sputa na dubinu od gotovo est ti
sua metara. Pokrovitelj toga krstarenja bio je National Science Foun
dation (Nacionalna zaklada za znanost).
lanak je bio opiran, i ukazivao je, kao i Cayce, da je lako mogu
e da je u Tihom oceanu postojala Lemurija, kao Atlantida u Atlant
skom. Potopljeni stupovi, pisalo je dalje u lanku, pronaeni su sto
tinjak kilometara od grada Callaoa, luke u blizini Lime, glavnog grada
Perua. To je podruje u blizini Vatrenog prstena, podruja potresa i
255

aktivnih vulkana koje okruuje Tihi ocean. Cijelo je to podruje neka

da, prije otprilike jedanaest tisua godina, u vrijeme velikih ledenjaka
ledenoga doba, bilo prekriveno barem osamnaest metara niom razi
nom mora, kako tvrdi dr. Menzies. To se podruje danas postepeno
sputa sve nie.
I tako Lemurija, ili kako god je nazvali, i dalje tone. Oceanograf,
dr. Menzies, te je tajanstvene podmorske stupove pronaao sluajno,
dok je tragao za uzorcima sitnih koljkaa. Njegova je ekspedicija pro
nala ezdeset tisua primjeraka morskih ivotinja i snimila tisuu pod
morskih fotografija, prije nego je naila na potopljene ruevine.
Nigdje drugdje nismo pronali takve strukture, izvijestio je. Nikada
prije nita slino tome nisam vidio.
Ali to je s naim prijateljem koji je u Peruu ivio prije Inka? Osim
stupova, bilo je i drugih otkria. U tom su podruju pronaene stare
inkaske ruevine, i sada se vjeruje da je u blizini toga podruja neka
da prebivala civilizacija mnogo godina starija od Inka. Ovo nije izja
vio Cayce, nego Science News. A ipak, ta je naznaka o predinkaskoj
civilizaciji samo znak. S druge strane, moda je jedino to i potrebno.
Jer nije li u Bibliji, u prii o Jobu, koja je sasvim sigurno pria o ovje
anstvu i njegovim patnjama, zapisano: Od juer mi smo i nita ne
znamo, poput sjene su na Zemlji nam dani.

256

Edgar Cayce svoje je posljednjsse itanje napravio sedamnaestoga

rujna 1944. godine, i to za samoga sebe. Bio je umoran, iznemogao,
iscrpljen. Kao to je Gladys Davis rekla, vie nita nije bilo kako treba.
Vlastita su ga itanja neprestano upozoravala da e se raspasti ako
ita vie od dva puta dnevno. Ali, bio je rat, i tisue su ga ljudi moli
le za pomo, pa nije mogao odbiti, i radio je koliko god mu je dopu
talo vrijeme i njegova sve manja snaga. Mjesecima prije njegove smrti
gomilale su se tisue zahtjeva za itanje, tako da je dnevno stizalo i do
tisuu petsto pisama. Ljudi su brinuli ne samo za svoje vlastito zdrav
lje, nego i za dobrobit svojih voljenih koji su se nalazili u udaljenim
dijelovima zemaljske kugle. Cayceova vlastita dva sina - Hugh Lynn i
Edgar Evans - bili su na ratitu, a samilosni Cayce nikoga nije mogao
odbiti. Dok se njegova slava irila knjigama i novinskim lancima, on
je obavljao sedam ili osam itanja dnevno, ali ak i na taj nain, zaht
jevi su obraivani s pet ili est mjeseci zakanjenja. esto bi se boles
nima stanje pogoralo, pa su ak i umirali prije nego bi Cayce uspio
stii do njih, a ta ga je spoznaja, kao i sam rad, iscrpljivala. Osjeao je
da je slab i nesposoban. Radei od jutra do mraka, tri ili etiri godine
nije uspijevao rijeiti svu potu. Dok je bespomono promatrao og
romnu torbu s potom, i svakodnevne nove poiljke zahtjeva, legao bi
s uzdahom, i molio se da neto uspije napraviti. S vremenom, ovjek
za kojeg se inilo da dok spava sve zna, vie nije mogao zaspati. Nje
govo iscrpljeno tijelo i um vie nisu reagirali na sugestije, i stoga je na
neko vrijeme morao odgoditi itanja, i nadati se da e mu se snage
obnoviti. Nedugo prije posljednjeg itanja, posjetio je svoga biografa
Toma Sugruea u Clearwater Beachu, na Floridi, jer su mu to mjesto
itanja preporuila kao savreno za oporavak. Sugrue ga je zamolio
da mu pomogne oko jednog lanka o ljudskoj auri, i Cayce to nije mo
gao odbiti, iako je njegova vlastita aura brzo nestajala. Isto se tako na
dao da bi se mogao dovoljno dobro odmoriti i nastaviti s radom. Ni
ta mi nije mogao odbiti, kasnije je izjavio Sugrue, kao to nikada ni
kome nita nije mogao odbiti.
Kao to se pokazalo, bio je previe nemiran da bi se mogao opu
stiti, ak i uz Sugruea, kojega je volio. Sa sobom je ponio svoju potu,
257

savjetujui ljude u pismima da imaju strpljenja i da zadre dobro ras

poloenje, nadoknaujui na taj nain to to nije obavljao itanja. Sugrueu se uinilo da Cayce na taj nain ubrzava svoj vlastiti kraj. Pred
loio sam mu da vrijeme provodi u ribolovu i vrtu, osim onih razdob
lja u kojima je obavljao itanja, ali pisma koja je primao bila su prepu
na nevolja i patnji. Svako je pismo bilo poziv u pomo, i da je ostalo
bez odgovora, on bi taj poziv uo i meu cvijeem i na obali rijeke.
Srce mu je bilo teko, a um otupio od tereta bespomonosti. Iako je u
poetku spavao due nego ikada, prisiljavajui se da odgovori na to
vie pisama, hrpa pisama nije se nikako smanjivala. To ga je slomilo vi
e od bilo ega drugog.
Veer prije nego se pozdravio sa Sugrueom, sanjao je jedan san
za kojeg se pokazalo da je proroanski. Nalazio sam se u vlaku koji je
vozio na Floridu, rekao je Sugrueu. Upravo sam otiao u mirovinu,
i namjeravao sam ivjeti na Floridi. Upravo je prethodne veeri, pro
matrajui more, primijetio kako je to prekrasno mjesto za odmor. Ali
kao to su i Cayce i Sugrue znali, samo je smrt mogla umiroviti toga
ovjeka koji je u snu govorio; Um je graditelj. Znanje koje se ne pro
ivljava, postaje grijeh.
ak i da nije obavio posljednje itanje, znao je znaenje sna. Bli
io se kraj, ali on je osjeao samo aljenje to e njegov ivot biti preki
nut kad je tako jako potreban. Nazvao je svoga prijatelja, dr. Woodhousea, u Virginia Beachu, i lijenik mu je rekao: Ti i sam dobro zna
to kod tebe ne valja. Bilo je jasno da se raspada, upravo kao to su
ga itanja upozoravala.
Gospoa Cayce je uobliila pitanja za to posljednje itanje. Kako
se tijelo najbolje moe osloboditi brige i tjeskobe koja se odnosi na jed
nolinost uredskog posla?
Neka izae iz ureda, odgovorio je Cayce.
U brdima pored Roanokea, u Virginiji, postojalo je odmaralite u
koje je Cayce, putem itanja, katkad slao bolesnike. To je mjesto bolje
od bilo kojeg drugog gdje bi se osjetila uznemirenost drugih ljudi izva
na. Otiite onamo to prije. Koliko dugo trebam ostati ondje? glasi
lo je sljedee pitanje.
Odgovor je bio vrlo izravan. Sve dok ne osjetite da vam je bolje
ili dok ne umrete.
Kao i ortodoksniji terapeuti, ni Cayce nikada nije slijedio svoje
vlastite savjete, a tada je bilo prekasno da pone. Ali, dok je kod kue
postajao sve nemirniji, a vrea s pismima optuujue zurila u njega,
ipak je otiao u Roanoke. Vie nije mogao ni spavati, niti raditi itanja,
niti se odmarati. ivotne su energije otjecale. U travnju 1926. godine,
prije gotovo dvadeset godina, sanjao je san koji je na simboliki nain
258

govorio kako e umrijeti. U tome je snu vidio samoga sebe uronjenog

u kadu punu vrue vode, kako umire od guenja. U sljedeem je
itanju protumaio taj san. Odupirui se jednoga dana tjelesnim bolo
vima, tijelo e mu biti uronjeno u vodu, da bi se bolovi olakali, i tada
e uslijediti smrt. Kad umre, lijenici e kao uzrok smrti odrediti vodu
u pluima. Dva tjedna prije kraja, jedan ga je lijenik upozorio: Mo
gao bi se zadaviti.
Na kraju studenoga, mrav kao utvara, ali uvijek nasmijan, vratio
se kui da ondje provede svoje posljednje dane, promatrajui jezero
na kojem je tako esto pecao. Na Novu godinu 1945., posjetiteljima je
vedro rekao: Sve je sreeno. Bit u iscijeljen u petak, petoga sije
nja. Njegovi su prijatelji shvatili to je time htio rei, kad su u petak
stigli na njegov sprovod. On je bio negdje drugdje, tamo, gdje je dolo
do njegova iscjeljenja. Prethodne noi, kad se njegova supruga sagnula da ga poljubi za laku no, taj je ovjek, ija je nadarenost uvijek bila
njegova opsjednutost, zamiljeno pogledao u nju i njeno rekao: Ti
zna da te volim, zar ne?
U grlu ene koja je u njemu pronala cijeli svoj svijet tijekom etr
deset godina braka, napravio se vor. Bez rijei je kimnula glavom, jer
se nije usudila progovoriti.
Blago se osmjehnuo. Kako si znala?
Jednostavno sam znala, uspjela je izgovoriti.
Ne znam kako si mogla znati - ali te uistinu volim. Razmiljao je
o godinama kad mu je njegov posao bio najvea strast u ivotu.
Zna, rekao je, kad nekoga voli, onda se za njega i rtvuje, a to
sam ja ikada rtvovao zbog svoje ljubavi prema tebi?
Utiala ga je kao da je dijete, sklopila mu oi i, njeno ga poljubivi, izala iz sobe. Umro je sljedee noi, treega sijenja. Imao je ezde
set i sedam godina.
Gertrude je poela naglo slabiti. Svojoj je prijateljici, Lydiji J.
Schrader Gray, rekla da se osjea kao da joj je odstranjen jedan od
najvanijih organa u tijelu. Imala je dva sina i rat, i zbog njih je mogla
ivjeti, ali je osjeala da je Cayce blago privlai k sebi. Tri mjeseca na
kon Cayceove smrti, prvoga travnja 1945. godine, prekrasnog
uskrnjeg, nedjeljnog, jutra, Gertrude Evans Cayce krenula je za svo
jim muem, u vjeri da e se ponovno sastati. Cayceova je obitelj ivje
la onako kako je i vjerovala. Tridesetoga oujka, dan prije majine
smrti, Hugh Lynn pisao joj je iz Njemake, gdje je bio u vojnoj slubi:
Duboko me sretnim ini spoznaja da si spremna proi kroz ona druga
vrata. U tvome je ivotu toliko ljepote, da ne mogu biti tuan pri po
misli da e se pridruiti ocu. Ti si ovdje pridravala njegovu desnu
ruku - a katkad i obje - stoga me ne bi iznenadilo kad bi mu i sada bi259

la potrebna. A sin kojeg su predvidjeli da nastavi posao kojeg je radio

otac, pokazao je za to spremnost. Majko, zapoinjalo je pismo, kar
mu smo poeli shvaati onako kako smo je dugo vremena objanja
vali drugima, i ja spoznajem da tvoj ivot predstavlja neto toliko istan
ano i prekrasno da si ne mogu dopustiti sebinih elja, niti ovo raz
doblje oekivanja i uenja mogu umrljati njima. Moje su molitve is
punjene samo jednom eljom - da ne pati. Znam da si svjesna koliko
sam te uvijek volio, i koliko u te voljeti zauvijek.
Kad je umro, u Virginia Beachu, Edgara Caycea nije se poelo uz
dizati kao boga. Mnogo prije Staljinovih nasljednika, Cayce je umanjio
vrijednost kulta osobnosti. Vrhovni je zakon glasio: Ljubi Gospoda
Boga svoga svom snagom svojom, a blinjega svoga kao samoga
sebe. Ali Cayceovom Udrugom za istraivanje i prosvjetljenje, A. R. E.om, jo uvijek upravlja glas iz zemlje mrtvih - Cayceov glas. Prije vie
od etrdeset godina, kad izvanosjetilna zamjedba nigdje nije bila priz
nata, niti u kojem obliku, usnuli je Cayce ocrtao razvoj rada s kojim se
i sam bavio. Jer takav rad nuno se ponajprije mora obratiti po
jedincu, a putem pojedinaca - skupinama, klasama, a zatim svima za
jedno, jer tako stjee povjerenje koje je nuno da bi dobilo priznanje
sveukupne javnosti.
Upravo kao to je to Cayce predvidio, rad Udruge za istraivanje
i prosvjetljenje nakon njegove smrti zapoeo je popisivanjem njegovih
itanja, koja su bila smjetena u knjinici Udruge da bi bila na raspola
ganju onima koji trae pomo. Cayce je napravio nacrt: Ustanovu
treba izgraditi oko onog mjesta gdje se uvaju zapisi o onome to je
ve postignuto putem ovakvih izvora (Cayceove vidovitosti). Glavni
cilj, naglasio je, nije razotkrivanje parapsiholokih pojava, nego bolje
razumijevanje svrhe ivota. Bio je vrlo odreen. Ponajprije, podatke
posloite po odreenom redu, tako da se na temelju onoga to ve
postoji moe obraditi svaki stupanj ljudskoga iskustva. Predlaui
kako bi podatke trebalo pruiti vanjskom svijetu, spomenuo je odre
en broj osoba koje bi jednoga dana trebale primiti podatke. U tri se
navrata pojavilo i moje vlastito ime. Odaberite izmeu onih,
upuivao je Cayce, koji su nadareni za prenoenje tako dobivenih
podataka u znanstveni oblik, u oblik prie, stiha ili romana, i neka se
takvi radovi onda pokau svijetu stotinama kanala ili naina.
Kao to je jednom savjetovao Tomu Sugrueu kako da napie svo
ju uspjenicu, Starling of the White House, tako je sada savjetovao dru
gima: Neka se zna da osloboenje od bolesti dolazi iz ovakvih izvo
ra, kao to potvruju oni koji su u tim izvorima pronali odgovor na
svoje potekoe - i takva svjedoanstva postaju jo vanija itateljima,
bez obzira itaju li prie strave i uasa ili pouke nedjeljne kole.
260

Godine 1956., zahvaljujui jednom neoekivanom daru, onoj vr

sti dara koju bi usnuli Cayce razumio, Udruga za istraivanje i prosvjetIjenje bila je u stanju ponovo otkupiti Cayceovu staru bolnicu u Virgi
nia Beachu - poznatiju pod nazivom Bijeli slon - otvoriti njezine arhi
ve i poeti analizu nekih etrnaest tisua itanja koja se danas primje
njuju vie nego ikada, zbog svoga irokog razumijevanja prirode
Svemira. Danas, u Udruzi, dosjei su napornim radom klasificirani po
kategorijama - rak, artritis, homoseksualnost, reinkarnacija, Atlantida,
itd., kao to je usnuli vidovnjak predloio. Lijenici, arheolozi, znanst
venici, oceanografi i vidovnjaci otkrili su da je time njihov posao
postao jednostavniji - jer je Cayce naglaavao jednostavnost. Budite
spremni na prvi pogled odrediti, na kojem se god stupnju ljudskoga
iskustva nalazili, i shvatiti podatke onako kako su prikazani tome poje
dincu. Bez obzira odnose li se podaci na brane odnose, na odvajan
je ita od kukolja, ili na dodavanje vibracije koja je nuna da bi se pro
mijenile prirodne vatre koje plamte u samom pojedincu. Meutim,
bilo je teko, moda i nemogue, pomoi onima iji intelektualni raz
voj ne doputa shvatiti ono to se intelektualno ne moe shvatiti. Ne
pokuavajte bacati biserje pred svinje, rekao je mistik koji je volio
Sveto pismo, niti pred one koji itaju samo suvremene romane.
Naravno, mnogi su prie o reinkarnaciji smatrali ugodnom zaba
vom. Taj je pojam bio vrlo zanimljiv, iako uope nisam bio siguran je
li ivot postao jednostavniji zbog toga to razmiljamo o jo jednom i
votu na ovoj razini. Reinkarnacija unaprijed zahtijeva neku vrstu po
retka u svijetu koji je oigledno predvien za nered. Ipak, bilo je teko
prihvatiti Boga i vjerovati, zajedno s hedonistima, da nema niega
drugog osim trajnog zadovoljstva i ispunjavanja senzualnih elja u
vjenoj sadanjosti. Hedonistiki svijet bio je svijet bez plana, organi
zacije, bez poretka bilo koje vrste. Pa ipak, ak je i najmanji admini
strator, u najsitnijem od svojih zadataka, svojom sitnom djelatnou
upravljao na temelju nekakve organizacije. Jesmo li na osnovi toga
trebali pretpostaviti da je Bog manje sposoban?
Usprkos samome sebi, zainteresirao me mali djeak koji se popeo
Cayceu na krilo, i spomenuo da su bili zajedno na rijeci Ohio tijekom
indijanskog napada. Taj je djeak, koji je ve odrastao, bio potpuno
nesvjestan onoga to je rekao toga dana. Kad bi se podvrgnuo regresi
ji, bi li pod hipnozom njegova podsvijest izvukla neki prethodni ivot,
koji bi se podudarao sa Cayceovim itanjem o samome sebi? I bi li to
bio dokaz za postojanje reinkarnacije? Nisam znao, ali pretpostavljao
sam da bi neki ljudi mogli tako pomisliti.
inilo se da je nerazdvojan dio Cayceove vrijednosti u shvaanju
da njegov uvid u boansku svrhu Svemira mogu dijeliti svi koji su
261

spremni sebe prihvatiti kao beskonaan dio beskonanog Svemira.

Cayce se bavio i svjetovnim i udnovatim, i nevanim i sveopim stva
rima. U svojim je proroanstvima naglaavao pouku hrabrosti i odlu
nosti u nedaama, tako da je ovjeku koji je sjedinjen s prirodom ak
i nevolja oitovanje Boje uzvienije, iako esto nerazotkrivene, svrhe.
Predviajui obuhvatno razaranje New Yorka i Kalifornije, ipak nije
pesimistiki promatrao predvieno unitenje, niti je mislio da bi bilo
kome koristilo da se preseli iz toga podruja. Jedan je zabrinuti vjer
nik postavio pitanje koje bi svatko mogao postaviti pod slinim okol
nostima: Bih li uope trebao razmiljati o Kalifoniiji ili Virginia Beachu, odnosno, koje je to pravo mjesto koje mi je Bog odredio da u nje
mu ivim?
Cayce je tome ovjeku predloio da se zagleda u svoju nutrinu
kako bi pronaao tu dobrobit zbog koje je s pravom bio uznemiren.
Kao to je ve reeno, te bi se odluke trebale donositi u vlastitoj unu
tranjosti. Virginia Beach mnogo je sigurnije podruje od mnogih dru
gih. Ali bi propovjedniki rad ovoga bia trebao obuhvaati najvei
dio podruja od Istone do Zapadne obale, i to ne u smislu da iri po
ruku propasti - nego poruku ljubavi i upozorenja svim skupinama, klu
bovima, umjetnikim skupinama, svim vrstama udruenja, da postoji
potreba da u svojim aktivnostima obavljaju i rad koji donosi spoznaju
moi Sina Bojega i njegove prisutnosti u ljudskim poslovima.
U sutini, kao to se osobito oituje u njegovim iscjeljivanjima,
Cayceova je poruka poruka vjere, vjere i u sebe i u Boga. Bog nije ne
kakvo nejasno, udaljeno i neopisivo bie. On je prijatelj i drug. Cayce
je radio kroz Boga, a Bog je radio kroz Caycea. Njegova je volja bila
prisutna u svakom udu koje je Cayce izveo. Usnuli je Cayce tijelo, um
i duh shvaao ne samo kao tekuu, elektrinu i vibracijsku struju krvi,
limfe i ivanih impulsa, nego i kao bie vjere, nade i milosra. Kad
um postane negativan, stvara se nelagoda koja, zanemarena, prerasta
u bolest.
Cayce nikome nita nije nametao. Reinkarnacija, Atlantida i Lemurija nisu bile nimalo udnije od njegovih putovanja kroz prostor na
kojima je mogao ugledati staklenku na polici u nekoj ljekarni udalje
noj stotinama kilometara, kao ni od njegovog opisa pripreme zejeg
seruma protiv raka, godinama prije nego su medicinski istraivai ot
krili slian pripravak. Ne pretjerano razliit od onoga koji je prije dvije
tisue godina hodao ovom Zemljom, primjenjivao je mudrost
Svemira na doslovno svaki vid ljudskog miljenja i ponaanja. Tijekom
rata, kao i toliki drugi, jedna ga je zabrinuta majka, zbog tjeskobe u
pogledu svoga jedinoga sina koji je bio u ratu, zapitala hoe li joj sin
poginuti ili biti ranjen u borbi. Ta majka, kojoj je Cayce ve pomogao
svojim zdravstvenim itanjem, izrazila je svoju zabrinutost za sigurnost
262

sina, koji je tada jo bio u Sjedinjenim Dravama. Molim vas, pruite

savjet, vodstvo i pomo ovom zbunjenom umu, i odgovorite mi na
postavljena pitanja.
Cayce je njezin problem uzdignuo na duhovnu razinu, ukazujui
da u procjenjivanju majine osobne zabrinutosti treba u obzir uzeti i
sveopi kontekst. Svakako, u svjesnosti ovoga bia (majke) prisutna
je odbojnost prema borbama, ratu i svim ostalim oblicima vojnih dje
latnosti. Ali u trenutku iskuenja, kad u inozemstvu vladaju utjecaji koji
bi promijenili ili oduzeli onu slobodu koja predstavlja dar stvaralakih
sila predan ovjeku, da bi ovjek prema svojoj vlastitoj uroenoj tenji
mogao postati jedno s Bogom, trebala bi postojati odreena voljnost
s obzirom na sveukupni obrazac ivota, s obzirom na hitne sluajeve,
na nudu koja se moe pojaviti, upravo kao to je Uitelj smatrao da
svaka i pojedina dua treba postupiti. Prema obrascu ivota kakvog je
predoio Isus, ovjek bi uvijek trebao biti u stanju i biti voljan poloiti
ak i svoj vlastiti ivot, da ta naela koja je On prikazao mogu ivjeti, ne
samo naelo slobode od straha i ropstva, nego i sloboda da cijela Zem
lja bude bolje mjesto za svakog pojedinca, za one koji u njoj prebivaju.
U prii o Kristu, Cayce je jasno zapazio patnje koje mora proi
svaki ovjeji sin na ovoj zemaljskoj razini, a iji je vrhunac raspee.
Kad On nije izuzeo svoga vlastitoga sina, kako od Njega moete zahti
jevati da izuzme vaega. Majci je dao i praktian savjet. Predloio joj
je da ponovo razmotri svoj stav tako da se njezina hrabrost i odlunost
i njezina vjera prenesu na njezina sina, i da ga ohrabruju, a ne dovo
de do oajanja. Tako ivite, tako razmiljajte, tako se ponaajte u svo
jim susretima sa svojima blinjima da i drugi shvate da Gospod hoda
uz vas. Usadite tu nadu i to ohrabrenje u um i srce svoga sina, tako da
i on uspije u Bogu traiti snagu za svoju svrhu i svoju sigurnost; i da
bude svjestan da e u miru koji e zavladati postojati potreba i za nje
govim djelima meu ovjejom djecom, da bi Gospodinova naela
bila sigurna na Zemlji. Zemlja je dom Gospodinov, a i Krist je poka
zao bijes kad je taj dom postao jazbina onih koji varaju svoje blinje.
Naglasio je kako bi Kristove muke mogle osnaiti vlastitu majinu sna
gu. On je tu spoznaju donio onima koji trae Njegovo lice, spoznaju
da On poznaje boli razoarenja, boli straha, jer se i sam molio: ako je
mogue, neka me mine ovaj kale - ali ne zbog moje volje, o Boe,
nego ako je volja Tvoja.
Nakon to je proitala tu poruku, majka, koja je oigledno previd
jela proroanske rijei o poslijeratnim djelatnostima svoga sina, vrlo je
ljudski zapitala: Postoji li bilo kakva druga vrsta slube u kojoj bi moj
sin mogao sluiti, a koja bi bila manje opasna?
Usnuli je Cayce shvatio da ona nije razumjela poruku. Niti jedna
vrsta slube nije opasna, naglasio je, ako se va sin predao u Boje
263

ruke. Njegovo stanje koje vas uznemiruje promatrajte - ne s materijal

nog stajalita - nego sa stajalita mentalnog i duhovnog blagoslova
drugima u toj pruenoj mogunosti.
Vjerojatno nema nikoga tko bi bio zabrinutiji, nego to je to majka
za svoga jedinoga sina. Bi li ga se moglo premjestiti na neko mjesto
gdje bi bio blie domu?
Moglo bi ga se premjestiti, ali, je li to najbolje? Umjesto to stva
rate ozraje sumnji i strahova, nije li bolje sve poloiti u ruke i u srce
vaega Starijega Brata, u ruke vaega Boga?
Je li za njega najbolje ondje gdje jest? uporno je ispitivala majka.
Dobro razmislite o Uiteljevom odgovoru, da se niti jedan ov
jek ne nalazi u odreenom poloaju drugaije, nego milou Bojom.
Bi li bilo bolje da slui u nekom pozadinskom poslu, izvan vojne
slube?
Nakratko se uinilo da je usnuli Cayce izgubio strpljenje. Da je to
bolje, zar bi bio na ovom mjestu? Ako prouite ono to je reeno,
dobit ete odgovor na ta pitanja. A tada je otro ubacio: Bolje ispu
nite ono mjesto na kojem se nalazite, i Bog e vam otvoriti pute. Sam
je Cayce naglasio te rijei. Tek kad budemo sposobni svjesno shvatiti
da ivimo i da se kreemo i da svoju sutinu imamo u Njemu, tek tada
sve moemo prepustiti u Njegove ruke, i obavljati svoju dunost ona
ko kako nam se pokazuje iz dana u dan.
Njezin je sin naposljetku otiao preko mora, i bez ikakvih je ozlje
da sudjelovao u borbama. Meutim, u obitelji je ipak dolo do gubit
ka. Otac, za kojega majka nije pokazala zabrinutost, nenadano je um
ro godinu dana kasnije, kad je rat bio na svome vrhuncu. Moda je
Cayce predvidio taj dogaaj kad je eni savjetovao: Bolje ispunite
ono mjesto na kojem se nalazite.
Najvei od sviju amerikih vidovnjaka vrlo je mudro ostavio vodi
o parapsiholokom razvoju za one koji posjeduju tu sposobnost, kao i
za istraivae koje zanima taj razvoj. Jednom je u transu istaknuo da
ta sila, putujui kroz podsvijest, djeluje kroz odreene lijezde s unu
tranjim luenjem. U tijelu postoji neto to povezuje epifizu i hipofi
zu, a to se uistinu moe nazvati srebrnom vrpcom. Ta je sila djelotvor
nija u enama, ije svjesne moi moda nisu toliko visoko razvijene,
to doputa vei razvoj podsvijesti. Vie razine podsvijesti mogu se do
segnuti samo putem duhovnoga stava, izbjegavanjem materijalnoga to je pouka koju bi trebali posluati vidovnjaci koji tee slavi. Onaj ko
ji se hrani samo materijalnim, postat e Frankenstein, koji ne posjedu
je nikakav drugi utjecaj osim materijalnog ili mentalnog, upozorio je.
U parapsiholokim silama nije vidio nita neuobiajeno, istaknuv
i da je i to dio prirodne nadarenosti, kao i snage koje dovode do ov264

jekove sposobnosti letenja; nalikuju nadahnuu za velika umjetnika

djela, pjesnitvo i matematiku, kao to je Einsteinova teorija relativiteta, koja je velikom matematiaru dola na mistian nain.
Ne bi svi trebali teiti tome da razviju vidovitost, nego samo oni
koji su sposobni dublje shvatiti odnos pojedinca sa stvaralakim sila
ma. Mogunost da i drugi ljudi budu nadareni kao Cayce je beskona
na. Cayce je mnogo puta istaknuo da je Krist, izvodei svoja uda, re
kao da bi i drugi, uz Boju pomo, mogli uiniti to isto. Cayce je u svo
joj poniznosti osjeao da je on puki odraz neogranienog opsega ljud
skih mogunosti, u neprestanoj borbi da se uskladi sa Svemirom u ko
jem ivi - neogranieni ovjek koji pokuava pronai samoga sebe u
neogranienom Svemiru.
U njegovoj oiglednoj neogranienosti, inilo se da ne postoje
granice Cayceovom sluenju, i u praktinim i u duhovnim podruji
ma. Kako je sve vie i vie lijenika ispitivalo njegova itanja, i kako ih
je istraivalo sve vie i vie zainteresiranih istraivaa, postajalo je sve
vjerojatnijim da e se Cayceova borba protiv zaraze i bolesti tijekom
godina sve vie iriti. I ja sam sam imao dramatino iskustvo sa udesi
ma Cayceove terapije. Na rubu vanjskog dijela uha razvilo mi se otvrdnue koje mi je jako smetalo, izraslina veliine zrna graka. Sve mi
je vie smetala i u snu i tijekom dana, tako da sam otiao lijeniku. Pre
gledao je to podruje povealom, i rekao: To je poetak raka koe.
Nije nita ozbiljno, jer je najee lokalizirano i moe se odstraniti. Me
utim, moete se posavjetovati i s dermatologom. Do te je pojave
dolo od pretjeranog izlaganja suncu.
Umjesto da se javim dermatologu, obratio sam se Gladys Davis.
to bi Cayce propisao? upitao sam je.
Nije nimalo oklijevala. Ricinusovo ulje. Utrljajte malo ulja svako
ga jutra i svake veeri, a ako elite, moete povremeno mazati i kamforovim uljem.
Budui da sam elio napraviti pokus, uinio sam kako mi je savje
tovala, a u pozadini sam uvao ime dermatologa.
U poetku sam sve pripisao mati, ali nakon dvadeset i etiri sata
pojavio se ugodan osjeaj olakanja. Nakon to sam tri dana nanosio
ricinusovo ulje, prsti kojima sam opipavao uho rekli su mi da je zadeb
ljanje na koi uvelike smanjeno. Na kraju prvog tjedna, otvrdnua je
nestalo i vie nije bilo boli. Stanje koje prethodi raku koe, tretirano
kamforovim uljem ujutro, a ricinusovim naveer, povuklo se za est
tjedana.
Ono to je Cayce kao mistik napravio, jednoga bi dana mogao
ponoviti i netko drugi, iako je postojao samo jedan Shakespeare, je
dan Nostradamus, Leonardo da Vinci i jedan Platon, kao da su jedno265

stavno trebali pokazati za to je sve ovjek sposoban. Bez obzira na to,

Cayce je ukazivao na potencijal vidovitosti na mnogo naina. Primje
rice, jednom je odrao demonstraciju na satu psihologije na jednom
koledu u Kentuckyju. Jedan od studenata, iskoristivi priliku takve
besplatne mogunosti, zapitao je sveopi um o tajanstvenoj krai do
koje je dolo u tvrtki njegova oca u Mississippiju. Cayce je opisao lo
pova, pa ak i to kako je kraa izvedena. Uskoro mu se javio studen
tov otac. Na temelju Cayceovih podataka, uhvatili su lopova i spasili
posao. Bio je to sitan sluaj ali, ne sastoji li se ivot od sitnica? A uosta
lom, inilo se da je postojanje vidovitosti lake prihvatiti na toj razini.
Kad god bi dolo do nekog neobinog potresa, osobito u Kaliforniji, ja bih se prisjetio Caycea. Dvadeset i sedmog lipnja 1966. godine,
umjereni je potres - 5.6 na Richterovoj ljestvici - pogodio podruje
Paso Roblesa, otprilike tri stotine kilometara juno od San Francisca, a
za sobom je ostavio vidljive raspukline u Zemljinom tlu u duini od tri
deset sedam kilometara u podruju rasjeda San Andreas. Zapadna se
strana rasjeda pomakla desetak centimetara prema sjeveru. A pojavi
la se i jedna neuobiajena karakteristika - za kalifornijski potres - da
su se raspukline irile ak i nakon potresa. Moram naglasiti, rekao je
Louis Pakiser iz National Center for Earthquake Research (Nacionalno
sredite za istraivanje potresa), da je ovo zaista jako brzo kretanje.
Mnogi, ukljuujui i geologa kojega je to osobito zanimalo, Caycessovo predvianje nadolazeih promjena na Zemlji smatraju njego
vim najveim otkriem. Meutim, samo e nam budunost moi rei
koliko je prorok, sa svojim rendgenskim prodiranjem u sredite Zemlje
i sa svojim predvianjem o naginjanju polova, bio u pravu. ak i sada
se malo zna o osi oko koje se Zemlja okree. Ali neki geolozi, izazov
no, podupirui Caycea, izjavljuju da su polovi milijunima godina luta
li, neprestano mijenjajui topografiju i klimu na ovom malom komadi
u Svemira nazivanom Zemlja. Na temelju buenja Zemlje, na teme
lju nalaza u jezgri i naslagama, znanstvenici su otkrili povijest planina,
jezera, pustinja i drugih podruja zemaljske kugle. Zapanjujua otkri
a do kojih je dolo tijekom istraivanja dubokog mora i paleomagnetskih istraivanja, danas omoguuju ponovno stvaranje proteklih raz
doblja, ak i onih prije nekoliko milijuna godina, za koja se pretpostav
lja da je ivot bio slian naem sadanjem ivotu. Jo vie zapanjuje to
to su Cayceova itanja o pretpovijesnom ivotu obavljena tijekom
dvadesetih i tridesetih godina. I sva su ta itanja, dostupna i prije nje
gove smrti, prethodila znanstvenim otkriima koja su potvrdila glavne
vidove pretpovijesne slike Zemlje koja se mijenja, a koju je prikazao
sam Cayce. Ono to se geologa osobito dojmilo je injenica da su no
vija istraivanja ondje gdje esto mijenjaju ili odbacuju tradicionalne
266

geoloke stavove, sklona podupirati Cayceova vidovnjaka itanja, a

ini se da se takva sklonost s vremenom sve vie pojaava.
Cayceova je kljuna, 1958. godina, protekla, kao uvod u neke ve
like promjene koje je predvidio, a uskoro stiu 1968. i 1969. godina, u
kojoj emo vidjeti hoe li se pojaviti Atlantida, iako je Cayce u svim
itanjima tumaio da e to uzdizanje biti postupno, i da moda nee
odmah izbiti na povrinu. A nakon toga - tko zna? Moda bi molitve
mogle otkloniti uzdizanja kopna, kao to je to Cayce esto nago
vjetavao, i to tako da do njih nikada ne doe. A ak i dok izvor raza
ranja moda prikuplja snagu u Zemljinoj jezgri, pod samim njegovim
nogama, ovjek pak moe s nadom oekivati vjeno spasenje. Jer,
kao to je Cayce esto itao u Evanelju po Mateju: Odmah poslije
nevolje tih dana Sunce e pomrati, Mjesec nee sjati, s neba e zvi
jezde padati i nebeska zvijea e se uzdrmati. Tada e se ukazati na
nebesima znak - Sin ovjeji; tada e proplakati sva plemena na zem
lji i vidjet e Sina ovjejega gdje dolazi na oblacima nebeskim s veli
kom moi i slavom.
Sve to je ovjeku potrebno je vjera - vjera da je Cayce doao da
bi nas podrao u nevolji.

267

The Association for Research and Enlightenment, Inc. (Udruga za istra

ivanje i prosvjetljenje), odnosno A.R.E., utemeljio je 1931. godine
Edgar Cayce. Njezino se meunarodno sjedite nalazi u Virginia Beachu, u dravi Virginiji, gdje cijele godine dolaze tisue posjetitelja.
Jo mnogo veem broju ljudi pomau mjesni uredi A.R.E.-a, pruajui
i nadahnue, kao i odgovore putem pote (a sada i putem Interneta!).
Ljudi koji koraaju razliitim ivotnim stazama, ljudi iz svih dijelo
va svijeta, u materijalima i programima Udruge otkrili su znaajne uvi
de koji preobraavaju ivot, a ti su zapisi podijeljeni na razliita pod
ruja - cjelovit pristup zdravlju, snovi, obiteljski ivot, pronalaenje
vlastitog poziva, reinkarnacija, IOZ, meditacija, osobna duhovnost i
rast due. Nazovite nas ve danas na besplatan telefonski broj
1-800-333-4499
ili
Istraite na elektroniki centar za posjetitelje na INTERNETU:
http://www.are-cayce.com

Rado emo vam objasniti kako vam moe pomoi rad nae Udruge za
istraivanje i prosvjetljenje!
A.R.E.
67th Street and Atlantic Avenue
P.O. Box 595
Virginia Beach, VA 23451-0595
U.S.A.

268