Grupa bivih studenata, sada s uspjenim karijerama, dogovorila se
za ponovni susret. Odluili su, da e posjetiti i sada ve umirovljenog profesora, koji ih je za vrijeme studija uvijek oduevljavao svojim mudrostima.
U razgovoru su se dotaknuli problema u svojim
ivotima, nastalih zbog stresa, neureenih odnosa i nedostatka slobodnog vremena.
Profesor je svoje goste ponudio vruom okoladom i otiao u
kuhinju. Vratio se s velikom zdjelom okolade i razliitim alicama. Jedne su bile od porculana, druge staklene i kristalne; neke od njih su izgledale vrlo dragocjeno, druge jeftino. Zamolio je da svatko od njih izabere jednu alicu.
Kad su napunili alice okoladom, profesor je kao i u
studentskim vremenima poeo s razmiljanjem
Opazio sam da ste najprije uzeli lijepe i skupocjenije alice da bi
na kraju ostale samo one jednostavne i jeftine.
To, da za sebe elite samo najbolje, uzrok je vaih
problema i stresa.
alica iz koje pijete, nita ne dodaje kvaliteti okusa okolade. Ona
je samo skuplja i ponekad skriva to u stvari pijemo.
Svatko od vas zaelio se samo vrue okolade. Niste se zaeljeli
alice. . . Ali ste ipak svjesno izabrali najbolju.
A uskoro ete poeti uporeivati svoju alicu s drugima.
Sada prijatelji, molim, razmislite o tome. . .
ivot je kao vrua okolada. . . Rad, novac i poloaj u
drutvu su kao alice.
One su samo alat za potporu i svladavanje ivota.
alica ne definira va ivot, ne mijenja ga i nema
utjecaja na njegovu kvalitetu.
Usredotoavanjem samo na alicu, nikada neemo
osjetiti okus okolade - odnosno ivota - u potpunosti.