Osnovna obilje ja[uredi VE | uredi]

Maak drijema
Odrasla maka je od nju ke do kraja trupa dugaka prosjeno 60 cm, a k tome ima rep koji
je kod enki dug 25,2 cm, a kod mu jaka 26,9 cm cm. U ramenima je visoka 30-35 cm.
Mo e biti te ka do 10 kg s tim, da su mu jaci obino vei nego enke. Poznato je da su neke
make te ile otprilike 23 kilograma zbog "pre deravanja". To ima vrlo negativan utjeca
j na maku. Takoer, za povoljno utjecanje na svoje zdravlje, osobito ako ivi u zatvo
renom prostoru, treba povremeno na dan izai van na vje banje (igru).

enka je obino te ka otprilike 4 kg, a mu jak 5,5 kg. Domae make ive oko 15-20 godina, ia
o su opisani i pojedinani sluajevi da su do ivjele 30 i vi e godina. Najpoznatija maka,
zvana Puss, ivjela je 36 godina, od 1903. do 1939. godine.[7]. Divlje make koje iv
e u urbanoj sredini esto ive samo dvije godine ili manje. Divlje make u kolonijama
mogu ivjeti mnogo du e. Najdu i zabilje eni vijek divlje make iznosi 26 godina. Da bi do
maa maka ivjela du e, dobro je da ne izlazi esto na dan (najbolje je da van izlazi pov
remeno), zbog toga to se time smanjuje rizik od ogrebotina u borbi i izlo enost bol
estima koje mogu zahvatiti domau maku. Uobiajeni ivotni vijek za populaciju maaka bez
ljudske pa nje i njege je razliit, ovisno o spolu make, tako da ivotni vijek u mu jaka
iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u enki 3,3 do 4,2 godine.
Osjetila[uredi VE | uredi]
Reflektiranje majih oiju
Iako maja osjetila mirisa i sluha vjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod
mi a, u mnogim situacijama su bolja od ovjekovih. Ona zajedno sa njenim visoko razv
ijenim osjetilima vida, okusa i dodira ine maku sisavcem koji jako dobro osjea. Make
imaju izra eno dobro razvijen itav niz osjetila. Velike oi okrenute prema naprijed
omoguuju joj dobar osjeaj za prostor i vrlo tonu procjenu udaljenosti, a naroito dob
ro registriraju brzo kretanje.
Vid[uredi VE | uredi]
U mraku vide 50% bolje od ljudi, zahvaljujui velikoj gustoi receptora to stanice mr
e nice ini posebno osjetljivim na svjetlo, dok im je dnevni vid lo iji od nonog. Make u
prosjeku imaju vidno polje od 200, to je usporedno ovjekovih 180, s binokularnim po
ljem (koje preklapa slike oba oka) u im od ovjekovog. Make, kao i psi, posjeduju tap
etum lucidum koji odbija dodatnu svjetlost u mre nicu. Dok tapetum lucidum poveava
sposobnost vida pri slaboj svjetlosti, s druge strane umanjuje o trinu vida pri ob
ilnoj svjetlosti. Tapetum i ostali mehanizmi maki daju umanjenu osjetljivost na s
vjetlost, koja iznosi sedam puta manje od one kod ovjeka. Umjesto dijela oka pod
nazivom fovea koje ljudima daje o trinu centralnog vida, make posjeduju centralnu v
ezu poznatiju kao vizualna linija. Mogu razlikovati boje, ali ne i sline nijanse.

Make posjeduju i trei oni kapak, odnosno tanku, prozirnu membranu koja prekriva oi s
a strane. Mo e se vidjeti u trenutku kada maka otvara oi, kao i kada je pospana ili
zadovoljna. Ako je pak maka neprekidno pokazuje, trebalo bi je odvesti kod veteri
nara. Boja oiju kod maaka varira. Naje e su to zlatna, zelena i naranasta. Plave oi naj
e povezuju sa sijamskim makama, ali se mogu javiti i kod albino maaka, te kod neki
h pasmina dobivenih selekcijom u uzgoju. Ako maka ima dva plava oka, obino je gluh
a, a ako su joj oi naranaste nema problema sa sluhom. Make kod kojih je jedno oko p
lavo, a drugo naranasto su obino gluhe na strani na kojoj se nalazi plavo oko.

Sluh[uredi VE | uredi]
Ljudi i make imaju slian prag sluha na ni em dijelu ljestvice, ali make mogu uti i zvu
kove vrlo visoke frekvencije, ak bolje i od pasa. Make mogu uti 2 oktave vi e od ljud
i, i polovinu oktave vi e od pasa.[8] Sluh im je osjetljiviji od pseeg i tri puta b
olji od ljudskog. Kada ne to slu a ona e, zahvaljujui tome to u svakom uhu ima ak 32 mi i
u i usmjeriti u pravcu izvora zvuka, a takoer mo e pomjerati u i neovisno jedno od dru
gog i to naprijed, nazad i ukoso, kako bi otkrile izvor zvuka. Make mogu (s gre kom
do 7,5 cm) odrediti tonu lokaciju zvuka proizvedenog u daljini od jednog metra, t

o mo e biti vrlo korisno u lovu.

Njuh[uredi VE | uredi]
Osjetilo mirisa domae make je etrnaest puta jae od ovjekovog[9], a u nosu imaju dvost
ruko vi e stanica za miris od ljudi, to znai da mogu nanju iti predmete koje ovjek inae
i ne osjea[10]. One takoer imaju i organ za njuh pri vrhu njihovih usta zvani vome
ronasal ili Jakobsonov organ. Kada maka nabora gubicu, ni e k bradi, i opusti jezik
, otvara se put za vomeronasal. Takav uzraz lica se esto opisuje kao ruganje.
Dodir[uredi VE | uredi]
Make imaju mnogo jakih dlaica koje su posebno izra ene u etiri reda iznad gornje usne
("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao uperci iznad oiju i ekinje
na bradi. Mogu se nalaziti i na zglobovima i sline su onima koje ine trepavice. "
Brkovi" (vibrissae) poma u maki oko navigacije i osjeaja. One mogu otkriti veoma mal
e promjene u zraku koje ukazuju maki na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brko
va mogu se pomjerati neovisno od donjih za preciznije mjerenje. Smatra se da se
maka oslanja na svoje brkove kada se nae u magli. Takoer joj poma u da procijeni mo e l
i se negdje smjestiti ili povui. Oni su i pokazatelj makinog raspolo enja. Kada su o
krenuti naprijed znai da je maka radoznala i prijateljski raspolo ena, a kada su opu t
eni znai da je agresivna ili se brani. U Njemakoj ljudi smatraju da, ako se maka ist
i ili umiva, da to zapravo najavljuje dolazak skore oluje.[11]
Nacrtani prikaz makine lubanje
Meu svim ivotinjama imaju najbolji osjeaj ravnote e. Kod pada s visine od 2-3 m iz bi
lo kojeg polo aja e se okrenuti nogama prema dolje prije nego ispru enih apa doskoi na
podlogu. Pri tome joj rep slu i kao kormilo. Maka mo e skoiti samo s manje visine, jer
pad s velike visine uvelike joj kodi, a pad s jo vee visine je velika opasnost za
maku.
Obina kuna maka.
Okus[uredi VE | uredi]
Po istra ivanju National Geographica od 8. prosinca 2005., make ne mogu okusiti sla
tku hranu zbog gre ke u genu za recepciju slatkoe.[12] Neki znanstvenici smatraju d
a je to povezano sa prirodnom prehranom make koja je bogata bjelanevinama, iako je
nejasno je li to uzrok ili posljedica.

Anatomija make[uredi VE | uredi]

Kostur[uredi VE | uredi]
Makin kostur sastoji se od preko 230 kostiju. Kao i kod svih sisavaca, kralje nica
joj se se sastoji od 7 cervikalnhi kralje aka(vratnih), 13 torakalnih -prsnih kral
je aka (ovjek ih ima 12), 3 kri na kralje ka kao veina sisavaca (ovjek obino ima 5 kri ni
ralje aka s trticom). Make takoer imaju gipke kljune kosti koje omoguuju da se pokree u
bilo kojem smjeru gdje im se mo e okrenuti glava.[13]

U i[uredi VE | uredi]
Trideset i dva zasebna mi ia omoguavaju maki da pokree u i neovisno jedno od drugog.[14]
Veina maaka ima podignute u i. Za razliku od pasa, spu tene u i su prava rijetkost. Kad
a je upla ena ili ljuta, maka uz frktanje i re anje, povija u i unazad. Maka e takoer pov
ti u i unazad i dok se igra, ili kada je zainteresira zvuk koji joj dolazi s lea.
Zubi[uredi VE | uredi]
Make imaju visoko specijalizirane i sna ne zube i probavni trakt prilagoen probavlja
nju mesa, npr. predkutnjak i prvi kutnjak zajedno ine par koji ima ulogu sijei mes
o. Zubalo make obino ima 30 trajnih zubi, a sve dok se ne pojave trajni zubi, maka
ima 26 mlijenih zubi. Maji jezik posjeduje o tre nabore (papillae) pogodne za struga
nje mesa s kostiju. Te papillae su u stvari kukice okrenute unazad koje sadr e ker
atin (od kojeg su takoer nainjeni ovjekovi nokti i kosa[15]) i poma u kod i enja.

Noge[uredi VE | uredi]
Ispru ena maja pand a.
Ra ireno vjerovanje ka e da se maka uvijek doeka na noge; to se uglavnom i dogaa, ali n
e uvijek. Za vrijeme pada, maka refleksno okree svoje tijelo i ispravlja se korist
ei svoj visoko razvijeni osjeaj za ravnote u i elastinost. Ona se uvijek ispravlja u
istom pravcu, ukoliko za to ima vremena u tijeku pada. Pojedine vrste koje nemaj
u rep su izuzetak, zato to maka koristi rep za balansiranje za vrijeme pada.
Make, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajui na prste, dok kosti njihovih apa ine
manji dio vidljivog dijela noge. Sposobne su za veoma precizan hod, jer direktno
osjeaju da je mjesto na kojem se nalazi prednja apa direktno se podudara s mjesto
m zadnje ape, to smanjuje umove i vidljive tragove. Ovo takoer omoguava siguran korak
po neravnim podlogama. Mogu dostii brzinu od 45km/h.
Make imaju uvlaive pand e. To je, u stvari, pogre an naziv, jer u svom normalnom, opu te
nom polo aju, make dr e svoje pand e obavijene ko om i krznom oko no nih prstiju, a to rade
kako bi im pand e uvijek bile o tre. Mogu izbaciti pand e na razliitu du inu, ovisno od
toga love li, brane li se, penju itd. Po volji mogu izbaciti pand e na samo jednoj
ili vi e apa. Takoer, make izbacuju kand e i kada hodaju po mekanim povr inama (krevetu,
tepihu itd.) ili kada ih ovjek dr i, obino kada su njihove prednje ape u blizini ovje
kovih ramena.